Zagreb, srpanj 2010.

Izborni predmet: Etika vrlina

Tema: O mudrosti

Kada opisujemo nekog kao mudrog ovjeka mislimo na osobu, stariju osobu, koja posjeduje znanje, te koristei ga prua korisne savjete. Je li ispravno misliti da je preduvjet za mudrost iskustvo ivljenja, koje je i satkano od naina kako smo primjenili sve to smo nauili? Jer, ne zovemo sve ljude mudrima, kao to ni svo ljudsko djelovanje nije takvo. Ono to jest injenica, je da se od davnina tragalo za istinom koja bi nam pomogla da lake ili uope doemo do objanjenja naravi u nama i naravi stvari oko nas. Iako se slika svijeta promjenila od one antike, potraga za mudrou ne prestaje. U Staroj Grkoj mudrost je povezana s vrlinom, a boice Atena i njena majka Metis simboli su mudrosti od najranijih vremena. Tada je taj izraz najavio filozofiju koja u svojem etimolokom znaenju i znai ljubav spram mudrosti (sophia). Neovisno od Stare Grke, mnoge su se kulture bavile ovom vrlinom i ona je kao takva vaan element civilizacije, humanizam antike. Mudrost po klasinoj filozofskoj definiciji bi oznaavala najbolju upotrebu znanja. Sinonimi za mudrost su razboritost, uvid i krepost. Prema Platonu vrlina mudrosti jest ideal najvieg principa uma. U Platonovom spisu Protagora, Sokrat i Protagora govore o krepostima polazei od teza koje su meusobno oprene, te se pitaju je li vrlina skup razliitih vrlina, kao to su pravednost, pobonost i razboritost.. Protagora kae da su pojedinane kreposti razliite, jer primjerice mnogi mogu biti hrabri, ali ne i mudri. Nadalje, svrstava mudrost u najvaniji dio kreposti. Sokrat pak odgovara da je mudrost i hrabrost, ukoliko je vrlina znalca, pa tako neznalica nikada ni ne moe biti hrabar. U traganju za znanjem, tonim miljenjem, ovjek se mora kloniti obmana koje svoj izvor imaju upravo u neznanju. Shvaanje vlastitog neznanja je prvi korak u postizanju mudrosti, jer kao to jednom ree Sokrat: Kad si slabiji od sebe to nije nita drugo doli neznanje, a kad si jai od samog sebe to je mudrost. (Podosta stoljea nakon, Nikola Kuzanac u djelu De Docta ignorantia govori o tome da je najvea mudrost prepoznati vlastito neznanje). Platonovi dijalozi govore o vrlini mudrosti kao znanju
1

o dobrome i hrabrosti da se ispravno ponaamo. Zakljuuje da je potraga za ljubavi i mudrosti moda najvanija od svih ljudskih zadaa. Mudrost, kad se govori o vrlinama, uz spomenute vrline hrabrosti, umjerenosti i pravednosti, zauzima poasno mjesto kardinalnih vrlina. Zato je to tako moda najbolje iitavamo na stranicama Aristotelovog Nagovora kada pohvaljuje Pitagorine rijei da je bog svakoga ovjeka stvorio zato da stekne znanje i uvid. Zakljuuje da je prema tome najbolje od svega biti razborit. (Aristotel umjesto vrline mudrosti uvodi vrlinu razboritosti). Stei uvid u mudrost, znai izabrati mogue i korisno, i premda je to vrijedan izbor, on nije lak. Ujedno, kada izabiremo razboritost, to inimo radi nje same, bez obzira na rezultat. Kau da svaki ovjek tei k srei, postizanju dobra. Po Aristotelu dobro djelovati znai svrhovito djelovati, odnosno dobro ivjeti. Tomu svi udimo, ali ovisno kakvim nainom ivota ivimo, ovisit e i koje dobro odabiremo za svoju svrhu. Aristotel, razboritost kao najviu od svih dobara pripisuje osobini vladara, jer on kao najjai i najvaljaniji treba vladati, a kako djeluje u ime opeg dobra, blagostanja, treba biti i najrazboritiji. I sam Toma Akvinski, za kojeg se kae da je uenjem o vrlini spojio Platona, Aristotela i kransku tradiciju, razboritost (prudentia) dri intelektualnom kreposti u funkciji praktinog uma, a time i glavom kreposti. Ipak, jasno nam je da mudrost nema iskljuivo veze sa pameu, kao to nam je jasno da nema mnogo vladara koji donose razborite odluke, te da osim iskustva postoje razni drugi putovi postizanja mudrosti. Slobodni filozofi su miljenja da do mudrosti dolazimo iz istog razloga i moda iskustva, dok drugi misle da ona dolazi iz intuicije i duhovnosti. U tradiciji Inuita mudrim se smatra ovjek koji vidi to treba uiniti i onda to i uini uspjeno, bez da mu netko kae to treba initi. Holistika tvrdnja o mudrosti jest da ona pomae odnosno slui da se uskladimo sami sa sobom i drugima u cilju potivanja ivota. Moderni filozof, Nikole Maxwell cijeli ivot promovira mudrost kao sposobnost da shvatimo to je vrijedno za sve ljude, ukljuujui i znanja tehnologija, i jo mnogo toga. Prema Riceu dvije tradicije mudrosti mogu se poistovjetiti u Renesansi: kontemplativna i razborita. Kontemplativna predstavlja samostansku tradiciju, dolaenje do mudrosti putom meditativnih tehnika, dok se razborita iskazuje u filozofskim, kulturnim i vjerskim izvorima kao vrsta znanja koja se cijeni. ak i T. S. Eliot, jedan od najpoznatijih europskih pjesnika 20. stoljea, anticipirao je raspravu koja se nastavila od njegovih pjesnikih redova. Predloio je hijerarhiju u odnosu mudrosti sa znanjem i znanja s informacijom, tako da niz poinje od podataka, prema informaciji do znanja i na kraju mudrosti. Russell Ackoff ovom nizu dodaje razumijevanje za sadraj ljudskog uma i upozorava da se prve etiri kategorije (podatak,
2

informacija, znanje i razumijevanje) odnose na prolost i kao takve bave se onim to je bilo ili onim to je spoznato. Samo se peta kategorija mudrost bavi buduim vremenom jer sadrava matovitost, pronicljivost i kreativnost. Naravno, kao to je sastavnica svakog ovjeka njegova religioznost, tako neke religije imaju specifina uenja koja se odnose na mudrost. Od drevnog Egipta, preko Biblije i Kur'ana do istonjakih religija i filozofije, mudrost je smatrana darom, protuotrovom za neznanje, pravednou.. No, jesmo li s obzirom na sve informacije koje nas danas preplavljuju blii odgovoru na pitanje to je mudrost? Jesu li nam pomogli ueni, veliki ljudi u razjanjenju kako ivot uiniti boljim? Jesmo li ih posluali? Mislim da su odgovori na ova pitanja u najmanju ruku nepotpuni kao to su bili prije nekoliko stotina godina i kao to e vjerojatno biti jo mnogo godina naprijed. Jer, ne pita (se) svaki ovjek i ne trai svaki ovjek. A biti mudar pretpostavlja iznova postavljati pitanja, ne uvati znanje ve ga podijeliti, i vjerojatno znati da samo sami sebe moemo uiniti mudrima ili bar mudrijima.