4 Opticke Osobines

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 8

Opti Optike osobine koloidnih rastvora: rasipanje svetlosti

Pravi rastvor

Koloidni sl

Docent dr Nataa Peji


1

Turbidited (NTU)

I Z V O D

Rasipanje Rasipanje svetlosti na koloidnim esticama Instrumentacija Primena

OPTIKE POJAVE KOD KOLOIDA OPTI


Refrakcija Optika rotacija Apsorpcija Rasipanje svetlosti Dvojno prelamanje Fluorescencija
naintenzivnije rasipanje: Restica > / 10 /15 rasipanje:

za datu za datu zavisi od prirode i i dimenzija estica koje rasipaju svetlost zavisi od prirode dimenzija estica koje rasipaju svetlost

Rasipanje svetlosti zavisi od veliine i oblika estica Rasipanje veli I0


veliina estice

<

1 10

1 4

>

Apsorpcija svetlosti u odnosu na rasipanje

Apsorpcija svetlosti (apsorbancija)

I0

Rasipanje svetlosti (turbidited)

I0

IR

ID
5

koncentrovani koloidni sl

emulzija

disperzija

Izrazito rasipanje i mutnoa

micelarni mikroemulzija koloid

gel

Zamueni rastvori

Rastvori makromolekula

Naizgled bistri
Zato? Zato? bitna razlika uu n DS DF bitna razlika n DS i i DF
6

Ve ste nauili IM Ve nau


Zato dolazi do rasipanja svetlosti?
Svetlost prolazi kroz nehomogenu sredinu sa:

Centri rasipanja

mehuriima gasova (pene) kapljicama tenosti (emulzije) vrstim esticama (suspenzije)

Koje su osobine rasute svetlosti? prostire se u svim pravci vidljiva je iz pravca na pravac upadnog zraka ima istu kao i upadna svetlost
7

Intenzitet rasute svetlosti Intenzitet rasute svetlosti uu idealno ureenom kristalu je zanemarljiva idealno ureenom kristalu je zanemarljiva

Tenosti rasipaju oko 50 puta slabije od gasova Te (na istom broju estica)

Kod nehomogenih sitema sa centrima rasejanja dimenzija 1 100 nm rasejavanje je intenzivno

Ve ste nauili IM Ve nau

Posledica rasipanja svetlosti:

Niz prirodnih fenomena


9

Koloidni rastvori (centri rasejanja koloidne estice)

Rasejavaju vidljivi deo spektra ( od 400 nm do 750 nm) Vidljivo rasipanje svetlosti: zamuenost

Zamuenost je posledica Zamu reflektovanja zraka od povrine estica povr


10

ZAMUENOST ZAMUENOST
Kao rezultat 3 osnovna uzroka RASIPANJA svetlosti: REFLEKSIJE (odbijanja) REFRAKCIJE (prelamanja) DIFRAKCIJE (savijanja)
pored zamuenosti zamu
i interferencija, depolarizacija, opalescencija.... (nisu svojstvene malim molekulima) depolarizacija, opalescencija....

difuzno rasipanje (u svim pravcima) svetlost usmerena unapred

OPALESCENCIJA: koloidni sl pri posmatranju u beloj svetlosti, pokazuje izvesno prelivanje spektralnih boja (u pravcima boje), kao posledica rasipanja svetlosti

sl jae rasipa krae opalescencija za vee estice, disperzija slabije opalescira i postaje mutnija ve

11

Ve ste nauiliIM

Osobine rasute svetlosti (intenzitet, ugao rasejavanja, polarizacija) zavise od: veliine oblika broja (koncentracije)

estica na kojima se vri rasejavanje upadne svetlosti

I r = k 4
Ukoliko je vea, vei je Ir ve ve
12

razlike u indeksu prelamanja DS i DF

ugla merenja

Ve ste nauili-IM

TURBIDIMETRIJA I NEFELOMETRIJA

Optike metode koje se zasnivaju na zavisnosti Ir od c koloidnih estica

Turbidimetrija (T) Nefelometrija (N)

Meri se intenzitet rasute svetlosti u smeru upadnog snopa (prividna "apsorbancija") Meri se intenzitet rasute svetlosti pod nekim uglom u odnosu na upadnu svetlost (najee 90)

Izbor metode zavisi od osobina ispitivanog sistema (koncentracije) koncentrovani turbidimetrija razblaeni nefelometrija umereno koncentrovani i T i N (izbor zavisi od veliine estica)
13

Razliiti aparati: detektori postavljeni pod razliitim uglovima!!! !!! o

180o

I0 I
D
90o

0o

oo

oo
14

Za izraunavanje rasipanja svetlosti koristi se turbiditet, izra


mera ukupnog intenziteta rasejane svetlosti u svim pravcima

(zavisi od upadne svetlosti, c i osobina estica (veliine, oblika, n)

Eksponencijalni zakon (u odsustvu apsorpcije)

I p = I o e l
U analitikoj praksi, izraz slian Berovom: analiti sli

A priv = k b c
15

Ve ste nauili-IM

Shema:
NEFELOMETRA

TURBIDIMETRA

Pre merenja, TT NN se moraju kalibrisati pomou standarda mutnoe Pre merenja, i i se moraju kalibrisati pomou standarda mutnoe Merene vrednosti su relativne i date uu jedinicama: Merene vrednosti su relativne i date jedinicama: NTU nefelometrijske-turbidimetrijske jedinice NTU nefelometrijske-turbidimetrijske jedinice FTU formazinske jedinice mutnoe FTU formazinske jedinice mutnoe
16

Fotografija aparata VEBA!!!!! VE VEBA!!!!!

17

FORMAZIN = C2H4N2
heksametilentetramin + hidrazin-sulfat hidrazin-

Standard : vodena suspenzija hidrazina = 4000 NTU

18

Tablica. Jedinice turbiditeta i veza izmeu razliitih jedinica

jedinica JTU* FTU (NTU) SiO2**


*Deksonova * **Mutnoa **

JTU 1 0,053 0,4

FTU (NTU) 19 1 7,5

SiO2 (mg L1) 2,5 0,13 1

jedinica mutnoe (istorijski znaaj) Deksonova jedinica mutnoe (istorijski znaaj) izraena preko turbiditeta koji izaziva suspenzija silicijum-dioksida Mutnoa izraena preko turbiditeta koji izaziva suspenzija silicijum-dioksida

19

VEBA

Kvantitativna odreivanja
Metoda kalibracione krive
(NTU)

= f (c)
u N.T.U jedinicama (0 1000)
Standardi: rastvori (istih koloidnih i hem. osobina kao analizirani rastvor) ili: vrsti standardi (mutna i mlena stakla poznatog )

Osetlijivost metode zavisi od prirode koloidnog sistema i tehnikih karakteristika mernog ureaja: 106 g cm3 do 10 8 g cm3.

20

Odreivanje kazeina

VEBA!!!

Zato je mleko bele boje? Zato je mleko bele boje?


-kazein Ca9(PO4)6

Fosfatne grupe

Kozmetiki preparati (maske za kosu) Neki farmaceutici (vitaminske tablete) 21 ....

Tipine vrednosti turbiditeta razliitih uzoraka


uzorak Otpadne vode Voda za pie pi mleko dus Turbidited (NTU) 70 2000 0,05 1,5 > 4000 300 900

22

Uslovi za primenu T i N
savrena istoa analiziranog uzorka (estice praine se ponaaju kao centri rasejanja)

DF mora biti nerastvorna i ravnomerno rasporeena, a disperzioni sistem vremenski stabilan (posebna panja pri izboru postupka za pripremu koloida)

Poreenje T i N
estica ije su dimenzije < upadne svetlosti rasipaju ~ isto u svim pravcima; ako su dimenzije > , max. rasipanje u pravcu upadnog snopa; za estice dimenzija ~ m koristi se T, a ne N nefelometrija manje osetljiva na promenu boje rastvora (zbog geometrijskog rasporeda); zbog toga se kao izvor uvek koristi bela svetlost
23

You might also like