Professional Documents
Culture Documents
4 Opticke Osobines
4 Opticke Osobines
4 Opticke Osobines
Pravi rastvor
Koloidni sl
Turbidited (NTU)
I Z V O D
za datu za datu zavisi od prirode i i dimenzija estica koje rasipaju svetlost zavisi od prirode dimenzija estica koje rasipaju svetlost
<
1 10
1 4
>
I0
I0
IR
ID
5
koncentrovani koloidni sl
emulzija
disperzija
gel
Zamueni rastvori
Rastvori makromolekula
Naizgled bistri
Zato? Zato? bitna razlika uu n DS DF bitna razlika n DS i i DF
6
Centri rasipanja
Koje su osobine rasute svetlosti? prostire se u svim pravci vidljiva je iz pravca na pravac upadnog zraka ima istu kao i upadna svetlost
7
Intenzitet rasute svetlosti Intenzitet rasute svetlosti uu idealno ureenom kristalu je zanemarljiva idealno ureenom kristalu je zanemarljiva
Tenosti rasipaju oko 50 puta slabije od gasova Te (na istom broju estica)
Rasejavaju vidljivi deo spektra ( od 400 nm do 750 nm) Vidljivo rasipanje svetlosti: zamuenost
ZAMUENOST ZAMUENOST
Kao rezultat 3 osnovna uzroka RASIPANJA svetlosti: REFLEKSIJE (odbijanja) REFRAKCIJE (prelamanja) DIFRAKCIJE (savijanja)
pored zamuenosti zamu
i interferencija, depolarizacija, opalescencija.... (nisu svojstvene malim molekulima) depolarizacija, opalescencija....
OPALESCENCIJA: koloidni sl pri posmatranju u beloj svetlosti, pokazuje izvesno prelivanje spektralnih boja (u pravcima boje), kao posledica rasipanja svetlosti
sl jae rasipa krae opalescencija za vee estice, disperzija slabije opalescira i postaje mutnija ve
11
Ve ste nauiliIM
Osobine rasute svetlosti (intenzitet, ugao rasejavanja, polarizacija) zavise od: veliine oblika broja (koncentracije)
I r = k 4
Ukoliko je vea, vei je Ir ve ve
12
ugla merenja
Ve ste nauili-IM
TURBIDIMETRIJA I NEFELOMETRIJA
Meri se intenzitet rasute svetlosti u smeru upadnog snopa (prividna "apsorbancija") Meri se intenzitet rasute svetlosti pod nekim uglom u odnosu na upadnu svetlost (najee 90)
Izbor metode zavisi od osobina ispitivanog sistema (koncentracije) koncentrovani turbidimetrija razblaeni nefelometrija umereno koncentrovani i T i N (izbor zavisi od veliine estica)
13
180o
I0 I
D
90o
0o
oo
oo
14
I p = I o e l
U analitikoj praksi, izraz slian Berovom: analiti sli
A priv = k b c
15
Ve ste nauili-IM
Shema:
NEFELOMETRA
TURBIDIMETRA
Pre merenja, TT NN se moraju kalibrisati pomou standarda mutnoe Pre merenja, i i se moraju kalibrisati pomou standarda mutnoe Merene vrednosti su relativne i date uu jedinicama: Merene vrednosti su relativne i date jedinicama: NTU nefelometrijske-turbidimetrijske jedinice NTU nefelometrijske-turbidimetrijske jedinice FTU formazinske jedinice mutnoe FTU formazinske jedinice mutnoe
16
17
FORMAZIN = C2H4N2
heksametilentetramin + hidrazin-sulfat hidrazin-
18
jedinica mutnoe (istorijski znaaj) Deksonova jedinica mutnoe (istorijski znaaj) izraena preko turbiditeta koji izaziva suspenzija silicijum-dioksida Mutnoa izraena preko turbiditeta koji izaziva suspenzija silicijum-dioksida
19
VEBA
Kvantitativna odreivanja
Metoda kalibracione krive
(NTU)
= f (c)
u N.T.U jedinicama (0 1000)
Standardi: rastvori (istih koloidnih i hem. osobina kao analizirani rastvor) ili: vrsti standardi (mutna i mlena stakla poznatog )
Osetlijivost metode zavisi od prirode koloidnog sistema i tehnikih karakteristika mernog ureaja: 106 g cm3 do 10 8 g cm3.
20
Odreivanje kazeina
VEBA!!!
Fosfatne grupe
22
Uslovi za primenu T i N
savrena istoa analiziranog uzorka (estice praine se ponaaju kao centri rasejanja)
DF mora biti nerastvorna i ravnomerno rasporeena, a disperzioni sistem vremenski stabilan (posebna panja pri izboru postupka za pripremu koloida)
Poreenje T i N
estica ije su dimenzije < upadne svetlosti rasipaju ~ isto u svim pravcima; ako su dimenzije > , max. rasipanje u pravcu upadnog snopa; za estice dimenzija ~ m koristi se T, a ne N nefelometrija manje osetljiva na promenu boje rastvora (zbog geometrijskog rasporeda); zbog toga se kao izvor uvek koristi bela svetlost
23