NAPOMENA

Pitanja su nevjerojatno glupa i retardirana, na pola njih nema odgovora u prezentacijama. Pitanja koja su odgovorena prema prezentacijama imaju (P) tag na kraju, dok pitanja iji odgovori nisu na prezentacijama i iji su odgovori nastali kombinacijom intuicije, logike, izvora na internetu i mamine srpske kuharice imaju (K) tag. Tonost odgovora nije garantirana ali u odnosu na druge skripte koje krue po net-u u ovoj su bar sva pitanja odgovorena, a ne da su odgovori copy-paste iz prezentacije makar kopirani tekst NE ODGOVARA NA PITANJE -.-

PRIMJEDBE AUTORA
60% fajlova koji sadre Kontrolna pitanja (itaj kretenska pitanja) imaju potpuno isti naziv. Na prezentaciji koja je u naem sluaju TC2 pie na uvodnom slajdu TC5, jer je tolko teko provjeriti materijale jednom godinje... Primjena ovog predmeta je vrlo upitna, ako uope postoji. Nazivi PDF fajlova su vrlo interesantni, osobni favorit je TC4 iji se fajl naziva Krakar_jos_o_metrikama(_povratak_kralja_epizoda_3).pdf Predmet zahtjeva puno previe vremena u odnosu na korist koja se dobije iz njega, omjer je otprilike 1:JAKO JEBENO PUNO.

MOTIV SASTAVLJANJA SKRIPTE

Jebote Krakar da te jebo Krakar.

ZAVRNE RIJEI
Sretno uenje svima.

TC1 TO SU SUSTAVI KVALITETE I METRIKE U ICT-u Kontrolna pitanja

1. Objasnite periodizaciju dosadanjeg razvoja kvalitete? (K) Kvaliteta se razvijala jo od starog vijeka. U to doba pojam kvalitete kao takav nije bio slubeno uspostavljen no jo uvijek se cijenila kvaliteta izraenih proizvoda. Prvi pravi skok u razvoju kvaliteta je bio u Europi u 13. Stoljeu kada su obrtnici poeli osnivati cehove koji su sluili kao oblik garancije kvalitete. Poetkom industrijskog doba poeo se davati naglasak na inspekciju proizvoda koji su bili proizvedeni u tvornicama, ovo je bio prvi oblik kontrole kvalitete. Poetkom 20. Stoljea proizvoai su poeli u poslovanje ukljuivati proces kvalitete. Krajem 20. Stoljea dolazi do razvoja kvalitete i pristupa u kojem nisu vane samo statistike ve se daje naglasak na sam postupak osiguranja kvalitete, ovaj cjeli pravac dobio je ime TQM (total quality managment). Kao zadnji korak u ovom razvoju dolazi Beyond total quality koji je po naelu pravac slian TQM-u ali bitna razlika je u tome to nije ogranien samo na proizvodna poduzea ve se primjenjuje u svim podrujima ljudskog djelovanja. 2. to je kvaliteta, a to nekvaliteta u poslovnom sustavu, navedite neke definicije i primjere? (P) Kvaliteta je skup svih karakteristika proizvoda, usluge ili procesa koje omguuju tom proizvodu, usluzi ili procesu da zadovolji sve zahtjeve i potrebe korisnika. Nekvaliteta je razlika izmeu onoga to osoba/poslovni sustav moe postii i onoga to postie. Primjer -> Prije uvoenja sustava kvalitete u IBM-u izmjereno je da je nekvaliteta kotala IBM 25 milijardi dolara godinje, nakon uvoenja sustava kvalitete ova brojka se drastino smanjila. 3. Koji su sve fokusi promatranja kvalitete? (P) Fokusi promatranja kvalitete su: Proizvod ili usluga, Osobe (kompetencije dva radnika) , Timovi, Procesi (razlika izmeu naih i procesa konkurencije), Poslovni sustavi, Djelatnosti (Bankarstvo i proizvodni sektor), Zemlje. 4. Zato su kvaliteta i mjerenja (metrike) toliko povezani, kako mjeriti kvalitetu?(K) Kvaliteta i mjerenja su povezani jer mi nemoemo poboljati proizvod, uslugu, proces ili sustav ako nemoemo izmjeriti njegove karakteristike. Te je prvi korak u poboljanju kvalitete mjerenje. Na pitanje kako mjeriti kvalitetu nema jednog sveobuhvatnog odgovora ve je najbolje rei da se kvaliteta moe mjeriti na nain da se za promatrani proizvod, uslugu, proces ili sustav odrede karakteristike koje su kljune za njegovu kvalitetu te da se izvri mjerenje tih karakteristika. Nakon to su te karakteristike izmjerene i obraene one prikazuju trenutno stanje kvalitete, a svako poboljanje izmjerenih karakteristike se moe smatrati unaprijeenjem kvalitete proizvoda, usluge, procesa ili sustava.

5. Navedite razloge i argumente za nunost kvalitete u ICT-u? (P) Glavni razlozi su niska uspjenost ICT projekata, niska uinkovitost ICT investicija, niska produktivnost u razvoju SW, niska kvaliteta SW proizvoda, brojni statistiki pokazatelji kao Standish report i OASIG report itd. 6. Koliko treba uloiti u kvalitetu? (P -> graf iz pdf-a TC1 na strani 22) Kako ulaemo u kvalitetu smanjujemo trokove pogreki i odravanja, inicijalno ulaganje u kvalitetu bitno smanjuje trokove pogreki i odravanja, no svo daljnje ulaganje ima sve manji i manji efekt. injenica je da se trokovi pogreki i odravanja nemogu eliminirati ulaganjem u kvalitetu, iz tog razloga u kvalitetu treba ulagati do te toke u kojoj e zbroj trokova kvalitete i trokova pogreki i odravanja biti najmanji. 7. Koji naini / metode unapreenja kvalitete postoje? (P) Statistike metode, SWOT, Demingov krug, Norme, Benchmarking, est sigma, FMEA, TQM i brojni drugi. 8. Kako primjenom statistike moemo utjecati na kvalitetu? (K) Primjenom statistikih metoda poput dijagrma tijeka, histograma, dijagrama korelacije itd. moemo dobiti precizan uvid u trenutno stanje naeg poslovanja iz ega moemo prepoznati podruja koja su izvor problema te utjecati na njih. Isto vrijedi i ako koristimo statistike metode kako bi mjerili karakteristike proizvoda ili usluge. U tom sluaju vrlo je lako prepoznati karakteristike koje odskau od nekakvog zadanog prosjeka. 9. to je to Demingov PDCA krug? (K) Demingov krug je opis kontinuiranog procesa poboljanja kvalitete ili generalno unaprijeenja poslovanja. Sastoji se od 4 osnovna koraka (PDCA Plan Do Check Act). Kod proirenog kruga situacija je malo drugaija, prvi korak je planiranje, nakon ega slijedi implementacija planiranog, te provjera implementacije i zatim ocjena za poboljanje. Valja napomenuti da su procesi planiranja i provjere pod nadzorom poslovodstva. 10. Zato su norme vano ishodite unapreenja kvalitete? (K) Razlog tome je to norme daju preporuke koje se temelje na iskustvu i dobroj praksi te se smatraju trenutnim optimalnim nainom rjeavanja problema. One ne samo da daju najbolju preporuku ve isto tako ukazuju na razne aspekte kvalitete te openito proiruju svjest korisnika o kavliteti to uvelike olakava osmiljavanje procesa unaprijeenja kvalitete. 11. Zato se primjenom koncepta est Sigma moe unapreivati kvaliteta? (K) Ovo je mogue iz razloga to est sigma koncpet pokuava stabilizirati neki proces. Konkretno svrha je da se smanji varijabilnost procesa te da se rezultati procesa smjeste u nekakve prihvatljive razmjere. Ako uzmemo kvalitetu ovaj proces moemo gledati u dva koraka. Prvi korak je smanjiti varijacije u kvaliteti konanog proizvoda. Ovo nam garanitra da e konaan proizvod imati kvalitetu unutar nekog raspona. Drugi korak je unaprijediti proces u smislu da se openito povea razina kvalitete, time centriramo poslovanje i dobivamo proizvode koji su konzistentno zadovoljavajue razine kvalitete. 12. Koje su mogue razine kvalitete ? (P) Mogue razine kvalitete su: Kontrola kvalitete, Osiguranje kvalitete, Upravljanje kvalitete, poslovna izvrsnost.

13. to je to kontrola kvalitete, navedite primjer(e) kako se u praksi ostvaruje? (P) Kontrola kvalitete je takav odnos prema kvaliteti u kojem se fokusira proizvod, proces ili usluga i nastoji se pronai da li je zadovoljen postavljeni zahtjev (odvojiti lo od dobrog proizvoda, da li se potuju uvjeti procesa itd.) Primjer -> kvaliteta SW, Kvaliteta programske opreme se ostvaruje osiguravanjem zadovoljavajue razine faktora kvalitete, ti faktori su u sluaju programske opreme funkcionalnost, pouzdanost, uporabivost, djelotvornost, mogunost odravanja i prenosivost. 14. to je osiguranje kvalitete i kako se postie u praksi? (P) Osiguranje kvalitete je takav odnos prema kvaliteti u kojem se oekuje da je dobavlja sposoban ispuniti oekivanja kupca. U praksi se postie fokusiranjem korisnika, irenjem kvalitete na vitalne poslovne funkcije, planiranjem (strategijom) kvalitete, traenjem uzorka odstupanja, auditima (interni i vanjski), primjenom poboljanja, provjerom kvalitete od strane uprave. 15. to je upravljanje kvalitetom i kako se ostvaruje u praksi? (P) Upravljanje kvalitetom je koncept odnosa prema kvaliteti u kojem je kvalitetom obuhvaen cijeli poslovni sustav. U praksi se ostvaruje primjenom naela upravljanja kvalitetom, primjenom normi za upravljanje kvalitetom, irenjem odgovornosti za kvalitetu na menadment, dokazima da se neprekidna poboljanja ostvaruju. 16. to je poslovna izvrsnost, koji njeni modeli postoje i navedite kriterije? (P) Poslovna izvrsnost je koncept odnosa prema kvaliteti u kojem se pozornost iri i na okolinu (odnosno sve zainteresirane). Postoji 3 modela poslovne izvrsnosti europski, ameriki i japanski. Kriteriji se mogu promatrati u 3 osnovne skupine: Pogon (skupina) o Liderstvo (Kriterij) Sustav o Politika i strategije o Upravljanje ljudima o Upravljanje resursima o Upravljanje procesima Ciljevi o Zadovoljstvo korisnika o Poslovni rezultati o Zadovoljstvo zaposlenih o Utjecaj na drutvo 17. Usporedite kontrolu kvalitete, osiguranje kvalitete, upravljanje kvalitetom i poslovnu izvrsnost? (K) Kontrola kvalitete Fokus joj je proizvod, osnovni cilj joj je pronalaenje defekata Osiguranje kvalitete Fokus joj je proizvod i samo neki procesi (u pravilu vitalne poslovne funkcije), osnovni cilj je otkriti i otkloniti uzrok odstupanja Upravljanje kvalitetom Fokus joj je cijeli poslovni sustav, odnosi se na kvalitetu procesa ljudi i proizvoda, pokuava poboljati SVE poslovne procese, cilj upravljanja kvalitetom su neprekidna poboljanja svih segmenta poslovnog sustava. Poslovna izvrsnost Fokus joj je poslovni sustav ali i okolina, cilj joj je zadovoljstvo svih ukljuenih strana.

18. Objasnite svrhu, ciljeve, vrste, principe i ustrojstvo normizacije? (P) Norma Isprava koja sadri pravila te jami najbolji stupanj nekog rjeenja Normizacija Proces izrade, donoenja, objave i primjene normi Ciljevi i svrha normizacije: Poveati kvalitetu ljudskih djelatnosti Poveati razine kvalitete proizvoda, ljudi i procesa Poboljati uinkovitost i djelotvornost poslovnih sustava uvati zdravlje i ivot ljudi te zatitu okolia <Digresija> naravno zatita okolia, svugdje ju moraju pogurnuti </Digresija> Ograniiti raznolikosti, osigurati spojivost i zamjenjivost <Digresija> WTF? </Digresija> Otkloniti zapreke u meunarodnoj trgovini Vrste normi: Prema pravnom statusu o De facto -> prihvatila ju je praksa o De jure -> norma prihvaena od organizacije za normizaciju Prema razini namjene o Norme za kontrolu kvalitete o Norme za osiguranje kvalitete o Norme za upravljanje kvalitetom o Norme za poslovnu izvrsnost Principi normizacije: Dragovoljnost o ISO 9001 o ISO 12207 o Otvoreni sustavi Obveza o Norme u zatiti okolia o Norme za zdravstvo o Norme za kontrolu zranog prometa <Digresija> Vjerojatno obveza od 11.9 :p </Digresija> Ustrojstvo normizacije se djeli na 3 razine normi: Meunarodne o ISO o IEEC Regionalne o CEN o CENELEC Nacionalne o BSi o ANSI o DIN o HZN 19. Kako bi pronali koje sve norme postoje, npr. za programsko inenjerstvo? (K) <Digresija> Jebote filozofsko pitanje </Digresija> Vjerojatno bi otiao na stranice SEPT-a (Software engineering process technology) i pregledao bi sve ponuene standarde na tom podruju te bi odabrao onog koji mi najvie odgovara...

20. Koje sve razine mjerenja kvalitete u ICT-u postoje? (P) Mjerenje proizvoda (SW), Mjerenje procesa (proizvodnje SW), Mjerenje kvalitete ICT funkcija, Mjerenje veze ICT Poslovni sustav, Mjerenje iskoritenja potencijala ICT u nekoj zemlji ili meu zemljama. 21. Kako bi izmjerili kvalitetu SW proizvoda? (P) Koritenjem metrika definiranim u ISO normi mjerio bi uobiajene atribute kvalitete SW, a oni su funkcionalnost, pouzdanost, uporabivost, djelotvornost, mogunost odravanja i prenosivost. 22. Opiite nain mjerenja kvalitete procesa proizvodnje SW? (K) Prvo bi pogledao distribuciju napora u proizvodnji SW te bi pronaao koja faza razvoja mora obaljati najvie promjena i pokuao bi otkriti zato i da li se taj broj moe smanjiti. Takoer bi usporedio koliinu promjena po fazi s trokovima po fazi te bi vidio da li postoji povezanost, te ako postoji odmah bi reagirao u podrujima koja generiraju najvie trokova i imaju najvie promjena. 23. Objasnite nain mjerenja kvalitete ICT funkcije? (K) Kvaliteta ICT funkcija mjeri se kroz same radnike. Usporeujemo broj pogreaka koji su nastali tijekom razvoja samog ICT i broj greki koji se uspostavio nakon isporuenja proizvoda. Naravno poeljno je smanjiti broj ovih greki no ako ih ve i nije mogue smanjiti poeljno je da se to vie greki dogodi prije isporuke jer ispravak takvih greki je puno jeftiniji nego ispravak greki nakon isporuke. 24. Objasnite nain mjerenja povezanosti PS ICT u? (K) Ovdje se promatra kakav pogled ima poslovni sustav na ICT. Najmanja vrijednost je ako koriste ICT samo kao infrastrukturu, Poetak poboljanja se mjeri ako se radi pomak prema servisima, Aktivni ICT se smatra onaj ICT kojeg tvrtka koristi kao poslovni servis, konana razina je korporacijski ICT koji se identificira tako da tvrtka svoj ICT smatra poslovnom vrijednou. 25. Objasnite primjer mjerenja iskoritenja potencijala ICT u nekoj zemlji? (K) Ovo se mjeri matricom ICT razvoja, Jedna os matrice je ICT infrastruktura, druga os je broj ICT proizvoaa, kombinacija ova dva faktora postavlja zemlju u jedan od dvanaest razreda.

Kontrolna pitanja TC2 KVALITETA U PROIZVODNJI PROGRAMSKE OPREME 1. U emu je znaaj SW kao dijela ICT trita? (K) Znaaj SW kao djela trita je u tome to je SW srce svakog IS-a te je neophodan dio trita, iako SW nikad nije zauzimao najvei segment ICT trita, u proteklih par godina potreba za SW neprekidno raste, a ovaj trend e se vjerojatno i nastaviti. Rezultat ovoga je injenica da je SW na ICT tritu segment koji doivljava najvei porast. 2. Koje su karakteristike SW kao proizvoda? (P) Niska produktivnost u razvoju SW, visoki trokovi odravanja SW, niska pouzdanost u pogledu rezultata. 3. Kako se manifestira nesrazmjer porasta performanci HW i SW? (K) Manifestira se injenicom da je proizvodnja i razvoj HW vrlo standardiziran i usklaen te razvoj HW tee linearno odnosno ostvaruje se maksimalna produktivnost u razvoju. Naravno sa SW ovo nije sluaj, razvoj SW niti je standardiziran niti ga je jednostavno standardizirati budui da serijska proizvodnja kod SW za razliku od HW nije mogua. Upravo iz ovog razlog dolazi do nerazmjera izmeu porasta performasni HW i SW. 4. Koliki su trokovi odravanja SW u odnosu na razvoj i zato je to tako? (P) Minimalno 1:3 Oekivano 1:4 esto 1:10 Izmjereno 1:20 Razlog ovome je to SW za razliku od drugih proizvoda zahtjeva konstantan nadzor nakon isporuke. Takoer zbog velikog zahtjeva za SW u pravilu nije mogue SW isporuiti bez greaka ve se velik dio problema ispravlja nakon to je SW ve isporuen. 5. to kau relevantne studije u pogledu konanih rezultata razvoja novog SW? (P) Pokazuju da iznimno mali broj novog SW (ak manje od 1/5) se moe smatrati uspjenim projektima koji su odraeni unutar planiranog budeta i vremena. Neto vie od polovice svih SW projekata se dovri ali se prekorae rokovi i probije budet, te uz to konaan proizvod esto nema sve planirane funkcije. Preostali udio oko 1/3 svih SW projekata su neuspjeh i prekidaju se u nekoj fazi razvoja. 6. Kako se kree relativna cijena otklanjanja pogreke u razvojnom ciklusu SW?(P) Cijena eksponencijalno raste. Cijena greki koje se dogode unutar tvrtke koja razvija SW su relativno male. U fazama analize, dizajna i programiranja porast ove cijene je minimalan, kad se prijee u fazu testiranja troak u odnosu na programiranje se uetverostrui, no i to je zanemarivo u odnosu na injenicu da su trokovi u fazi testiranja tri puta jeftiniji nego trokovi greki nakon isporuke i instalacije SW. 7. to kae usporedba SW inenjeringa u odnosu na druge inenjerske discipline?(P) Ima 5 razina -> zanat, proizvodnja, komercijalizacija, scientifikacija i profesionalni inenjering. Pokazuje se da je SW inenjering kao disciplina tek malo odmakla od zanatske proizvodnje.

8. Navedite oekivane posljedice nedovoljne kvalitete SW u pojedinim djelatnostima? (K) <Digresija> Ovo pitanje je malo smjeno jer su na prezentaciji nabrojane razne grane u kojima se SW primjenjuje a svako moe drugaije odgovoriti na ovo pitanje... </Digresija> Generalno gledano bez obzira o kojoj djelatnosti se radi nedovoljna kvaliteta SW e sigurno usporiti rad, uzrokovati neoekivane prekide i samnjiti konanu kvalitetu proizvoda ili usluge. U nekim specifinim djelatnostima kao to su medicina i zrakoplovstvo nedovoljna razina kvalitete SW moe imati katastrofalne posljedice kao avionske nesree ili nedovoljno brze reakcije lijenika i sl. 9. to je to SW kriza, kako i zato se javila? (K) SW kriza je stanje u kojem je produktivnost/kvaliteta u razvoju SW premala. Javlila se kao rezultata nerazmjera izmeu razvoja tehikih mogunosti raunala i programske opreme. Razlozi nastanku krize su brojni no najznaajniji su: probijanje budeta na projektima, prekoraenje planiranih vremenskih rokova, neefikasnost SW, niska kvaliteta SW, SW ne zadovoljava sve postavljene zahtjeve, upravljanje projektima je loe i kod se teko odrava, mnogi projekti nikada nisu dovreni i SW nije isporuen. 10. to karakterizira kvalitetu nekog SW proizvoda i kako to mjeriti? (P) Kvalitetu SW karakteriziraju njeni atributi kvalitete, ti atributi su fukcionalnost, pouzdanost, uporabivost, efikasnost, mogunost odravanja, prenosivost. Ove atribute moemo mjeriti pomou metrika defniranih u ISO normi 9126. 11. Navedite neke modele i definicije kvalitete SW? (P) Kvaliteta SW je stupanj do kojeg programska oprema posjeduje eljenu kombinaciju atributa kvalitete. Kvaliteta SW je ukupnost svojstava proizvoda koji su tu da zadovolje konkretnu potrebu korisnika. Neki modeli su: McCall, Boehem, Dromey, ISO 9126 12. Koji sve pogledi na kvalitetu SW postoje? (P) Pogled korisnika, pogled proizvoaa, pogled sa stajalita proizvoda, pogled sa stajalita vrijednosti SW i transcedentalni pogled. <Digresija> Transcedentalni WTF!?!?!?!?!?!?!?!?!</Digresija> 13. Navedite glavne nezadovoljnike nedovoljnom kvalitetom SW koji su pokrenuli rjeavanje problema SW krize? (P) DoD (Department of Defense), NASA i drugi zahtjevni korisnici Dravna administracija Banke i osiguravajua drutva 14. Koji su glavni smjerovi rjeavanja / ublaavanja SW krize? (P) Razvoj normi SW proizvoda Unaprijeenje procesa proizvodnje SW (SPI, norme procesa, SQuaRE) Unaprijeenje kvalitete poslovnih sustava 15. U kojem smjeru se kree razvoj normi za poboljanje kvalitete SW proizvoda?(K) U poetku najvei naglasak se davao SW kao proizvodu. Trenutno se sve vie usredotouje na poslovni sustav. Jasno je da se konana kvaliteta SW proizvoda ne moe gledati izolirano ve se moraju uzimati u obzir svi procesi kao i cijeli poslovni sustav. Uz ovo veliki znaaj dobivaju modeli zrelosti pomou kojih se mogu utvrditi kompetencije poduzea u pogledu razvoja SW. Ukratko domena

kvalitete se iri na poslovni sustav pa ak i na okolinu u sluaju poslovne izvrsnosti. 16. Koji su smjerovi unapreenja procesa razvoja SW? (P) Imamo tri glavna smjera. Prvi smjer razvija norme procesa kao to su ISO 12207 i ISO 15288. Drugi smjer su SPI metode kao CMMI, Bootstrap i SPICE. Trei smjer je utemeljen normom ISO 25000 (SQuaRE Software product Quality Requirements and Evaluation) koji gleda kako identificirati zahtjeve kvalitete i provesti evaluaciju istih. 17. Koje su vodee norme za unapreenje kvalitete proces proizvodnje SW i to im je namjena? (K) ISO 12207 -> Namjena joj je biti standard koji definira sve aktivnosti potrebne za razvoj i odravanje SW. Sadri procese, aktivnosti i zadatke koji se mogu primjeniti tijekom razvoja, rada, odravanja i uklanjanja softverskog proizvoda. ISO 15288 -> Norma za procese i ivotni ciklus. Procese dijeli u 4 kategorije: Tehniki procesi, projektni procesi, procesi slaganja, poduzetniki procesi. ivotni ciklus je definiran u sljedeim fazama: Konceptualna, razvojna, produkcijska, faza primjene, faza podrke, uklanjane SW proizvoda (izlaenje iz upotrebe). Sama norma je strukturirana na nain da prolazi kroz ove faze ivotnog ciklus te unutar svake definira procese kategorizirane u prije navedene 4. skupine s tim da opis svakog procesa sadri svrhu, izlaze (rezultate) i aktivnosti za dani proces. ISO 15939 -> Norma koja defnira proces mjerenja za razvoj SW ISO 16085 -> Definira proces koji slui za upravljanje rizikom kroz ivotni ciklus razvoja SW. 18. U emu je smisao SPI pristupa u unapreenju kvalitete procesa proizvodnje SW i kako se realizira? (K) Moe se primijniti na bilo kojoj hijerarhijskoj razini sustava, utvruje zajedniki okvir za uspostavu cijelog ivotnog ciklusa programskog sustava, osigurava procese koji podravaju definiciju, kontrolu i poboljanje procesa svih dijelova ivotnog ciklusa unutar organizacije ili projekta. Realizira se uporabom jedne od brojnih SPI metoda kao CMMI, Bootstrap, Bootcheck, SPICE itd. 19. Objasnite Wats Hemphry-ev model razvoja zrelosti? (K) Watts Humphreyev model odreivanja zrelosti (CMM model) bio je objavljen prvi puta 1988. godine, i razvijao ga je do 1997. (tada nastaje CMMI) CMM model sastoji se od skupa praksa, koje su se dokazale u svojoj primjeni unutar procesa razvoja programskog proizvoda, a osnovna zamisao CMM modela temelji se na modelu zrelosti organizacije s vie razina i kontinuiranom modelu poboljanja procesa razvoja. Cilj ovog modela je centralizacija poslovanja i osiguranje zadane razine kvalitete konanih proizvoda s minimalnim odstupanjem. 20. Kako utjecati na poveanje razina zrelosti / sposobnosti u proizvodnji SW i to kae statistika o uincima ove primjene? (P) Ovisno o razini na kojoj smo moemo napraviti niz radnji kako bi prijeli u sljedeu razinu. Te aktivnosti su defniranje proces, standardizacija procesa, mjerenje djelotvornosti i uinkovitosti, kontinuirano praenje kvalitete i optimizacija. Statistika pokazuje da vea razina zrelosti smanjuje trajanje projekta, broj ljudi potrebnih na projektu, broj greaka nakon isporuke i cijenu projekta.

Kontrolna pitanja

TC3 PLANIRANJE KVALITETE PROGRAMSKE OPREME

1. Navedite razloge zbog kojih je nuno planirati kvalitetu PO (ima ih barem 6)? (P) Kako bi se smanjila neizvjesnost u razvoju SW Kako nebi bilo problema u primopredaji SW (planiranjem kvalitete tono se zna kada je SW gotov) Kako bi se smanjili trokovi odravanja SW. Kako bi se smanji troak samog procesa izrade SW. Radi lakeg specificiranja zahtjeva za kvalitetom SW. Kako bi se mogli postaviti odgovarajui vremenski rokovi u odnosu na koliinu posla i razinu kvalitete koja se zahtjeva. Kako bi se smanjio broj pogreki koje nastaju tijekom razvoja SW. Kako bi se smanjio broj pogreki koje se ustanove nakon isporuke SW. 2. Tko su sve zainteresirane osobe za planiranje kvalitete PO? (P) Acquirer, Supplier, Subcontractor, Developer, Voditelj projekta, Maintainer, Quality manager, Tester, User, Operater. 3. Argumentirajte motive za definiranjem kvalitete PO osoba iz pitanja 2.? (K) Acquirer Investitor eli osigurati da ulae novac na pravo mjesto te je u njegovim oima definiranje kvalitete PO nain opravdanja za investiranje Supplier Dobavlja eli da se definira kvaliteta PO kako precizno mogao znati svoje obaveze Subcontractor (Podugovornik?) Vjerojatno neka osoba koja ima nekakav ulog u projekt te mu je nuno da projekt bude uspjeh (pretpostavljam nisam 100% siguran) Developer Dobro definirana kvaliteta PO olakava posao developera u smislu da ima dobro definirane zahtjeve te lake moe planirati vlastiti posao Voditelj projekta Voditelj projekta mora imati dobro definiran plan kvalitete kako bi moga precizno upravljati svakim segmentom projekta, prvenstveno zbog sistematizacije zahtjeva, oekivanja i posla na projektu. Maintainer Odravatelju je posao toliko laki koliko je kvalitetnije definirana kvaliteta PO, jer e to u pravilu znaiti da e biti manje greaka nakon isporuke i samo odravanje PO biti e jednostavnije. Quality manager Posao mu je osigruanje kvalitete, stoga bi on ujedno trebao i biti taj koji provodi samo definiranje kvalitete PO Tester Dobro definiran plan kvalitete olakava posao tester budui da ima pregled na svih zahtjevima i razinama kvalitete koji se oekuju. User Korisniku je kvaliteta proizvoda iznimno bitna budui da je u konanici on taj koji e na dnevnoj bazi koristiti konani proizvod. Operater Isto kao i korisnik 4. Objasnite karakteristine poglede na kvalitetu PO? (K) Korisniki Da li SW ispunjava svoju svrhu i da li su zadovoljene sve potrebe korisnika. Proizvoaa Odnosi se na usklaenost procesa razvoja SW sa razliitim standardima.

Sa stajalita proizvoda Fokus je na unutarnjim karakteristikama samog proizvoda. Ideaja je da e poboljanje tih internih indikatora kvalitete direktno utjecati na externe imbenike kvalitete kao i kvalitetu u koritenju. Value-based pogled ovaj pogled definira kvalitetu kao korisnikovu elju za kupnjom SW (odnosno koliko je korisnik spreman platiti za SW odreene razine kvalitete) 5. Interpretirajte McColl-ov i Bohem-ov model kvalitete PO? (P) <Digresija> Slika na pdf-u je pixelasta i ruzna i nist ne valja evo jedna bolja </Digresija>

Bohemov model ubiti definira karakteristike kvalitete (ove skroz desno) i onda osnovne karakteristike grupira u kompleksnije karakteristike kroz 4 hijerarhijske razine. (Nemam namjeru prevoditi svaku od ovih to moete sami :p)

McCall-ov model

Slina fora ko Bohem, Prva slika lijeva strana su osnovni atributi i oni raznim kombinacijama ine komplesknije (ove s desne strane), nakon toga svi ovi atributi druge razine su podjeljeni u 3 glavne skupine kvalitete SW (prikazano na drugoj slici) 6. Od ega se sastoji ivotni ciklus kvalitete PO prema normi ISO 9126? (P) Poinje kvalitetom procesa, nakon toga dolazi kvaliteta SW proizvoda koja se djeli interne atribute kvalitete i eksterne atribute kvalitete s time da interni atributi direktno utjeu na eksterne i zavrava kvalitetom u koritenju. 7. Interpretirajte internu i eksternu kvalitetu PO? (P) Interna kvaliteta se odnosi na kvalitetu samog koda odnosno dijelova SW. Bitno je naglasiti da se interna kvaliteta odnosi na SW koji ne radi aktivno ve prvenstveno na SW u razvoju. Interna kvaliteta moe se provjeravati u bilo kojoj fazi ivotnog ciklusa. Interni zahtjevi kvalitete mogu biti koriteni za definiranje strategija razvoja i kriterija procjene i verifikacije tijekom razvoja.

Eksterna kvaliteta je dinamikog karaktera njome se mjeri kvaliteta u radu SW. Eksterna kvaliteta se moe mjeriti samo u fazi testiranja i koritenja. Eksterni zahtjevi kvalitete se koriste kao cilj za validaciju u razliitim etapama razvoja 8. Interpretirajte kvalitetu u koritenju PO? (P) Kvaliteta u koritenju definira do koje razine SW zadovoljava definirane potrebe korisnika i koliko je sam SW efikasan u ostvarenju tih zahtjeva. Ova kvaliteta se moe mjeriti iskljuivo u stvarnom sustavu u kojem se primjenjuje. 9. Koji su koraci koritenja norme ISO 9126-2? (P) Uspostavljanje konteksta/okvira, planiranje atributa kvalitete SW (atributi interne, eksterne i kvalitete u koritenju), pridruivanje konkretnih metrika atributima kvalitete, VVT ( Verifikacija, validacija i testiranje). 10. Na primjeru po vlastitom odabiru objasnite postupak planiranja eksterne kvalitete PO? (K) Ovo morate sami budui da nemam namjeru dati vlastite primjere :p 11. Na primjeru po vlastitom odabiru objasnite postupak planiranja interne kvalitete PO? (K) Ovo morate sami budui da nemam namjeru dati vlastite primjere :p 12. Na primjeru po vlastitom odabiru objasnite postupak planiranja kvalitete u koritenju PO? (K) Ovo morate sami budui da nemam namjeru dati vlastite primjere :p 13. Interpretirajte planiranja kvalitete PO na primjeru s predavanja (zatita okolia)? (K) Nakon kaj napravite 10,11,12 ovo bude na istu emu.... 14. Isto kao 13, ali na vlastitom primjeru? (K) Ovo morate sami budui da nemam namjeru dati vlastite primjere :p

Kontrolna pitanja

TC4 MJERENJE KVALITETE PROGRAMSKE OPREME

1. Kako smo podijelili metrike u IT-u? (P)

2. Tko su naroito zainteresirane osobe za primjenu metrika u IT-u? (P) CIO, Voditelj IT projekta, Inenjeri razvoja PO, Programeri, Testeri, QA u IT, Korisnici, Evaluatori IT rjeenja, Acquirer (Investitori), Integratori 3. Objasnite vezu izmeu planiranja i mjerenja kvalitete PO? (K) Veza izmeu planiranje i mjerenja kvalitete PO jest u tome to planiranjem utvrujemo koje emo atribute mjeriti i koje razine kvalitete elimo postii (dakle planiranje odreuje mjerenje) no s druge strane rezultati mjerenja isto tako mogu utjecati na samo planiranje, npr. u sluaju da si rezultati mjerenja loi oito je da se treba neto promijeniti u planu kvalitete budui da ne realiziramo eljene rezultate. Ukratko Planiranje i Mjerenje kvaltiete PO se neprekidno isprepliu. 4. Kako smo podijelili skupine metrika PO? (P) Na ope metrike programsko inenjerstva (DoD, NASA i dr. pristupi, Kan-ov skup metrika, AMI, Najbolja praksa, ISO 9126), Strukturne metrike, Objektne metrike, Metrike u testiranju PO.

5. Kvaliteta PO prema McCall-u? (P)

6. Kvaliteta PO prema Bohem-u? (P)

7. Kvaliteta PO prema Drohmey-u? (P)

8. Kakav je odnos DoD-a prema metrikama PO? (P) DoD kae bi se uvjek trebale koristiti sljedee metrike: Metrike procesa, Metrike projekata, Metrike napora, trokova i resursa, Interne metrike (ivotnog ciklusa PO), Metrike proizvoda, Metrike problema i pogreaka tijekom evaluacije i koritenja. 9. Kahn-ov skup metrika PO? (P)

10. ami-ev skup metrika PO? (P)

11. Navedite skup strukturnih metrika? (P) Povezanost modula, Kohezija modula, Faktoriranja, Podjela odluke, Editiranje, Forma modula, Izvjeivanje o pogrekama, Informacijski klaster, Inicijalizacija i terminiranje, Broj podreenih i nadreenih modula. 12. Objasnite neku od strukturnih metrika? (P) Povezanost modula je metrika koja nam daje uvid kolko su moduli meusobno povezani. Ova metrike je bolja im je povezanost manja jer se time izbjegava nekoliko stvari. Prvo se izbjegava Ripple effect (manja je ansa prijenosa utjecaja pogreke iz jednog modula u drugi). Izbjegava se Hydra effect (Manji je rizik potrebnih promjena, odnosno promjena u jednom modulu nee prouzrokovat potrebu za promjenama u drugim modulima). Manja je potreba poznavanja drugih modula kod odravanja PO. Smanjuje se kompleksnost odravanja, a poveava se jednostavnost i razumljivost. 13. Navedite primjer objektne metrike? (P) Prosjena velina metode, Prosjean broj metoda po klasi, Prosjean broj instanci po klasi, Razina gnjeenja (dubljina stabla nasljeivanja), Broj klasa/veza meu klasama, Broj viestruko iskoritenih klasa, Broj odbaenih klasa itd. 14. Objasnite metriku veliine izvornog koda? (P) Ova metrika mjere ukupan broj linija koda programa. Bitno je naglasiti da ova metrika posebno pormatra linije izvornog koda, linije komentara i prazne linije. Takoer rauna postotnu vrijednost komentara u kodu koja se dobiva tako da se ukupan broj linija koda umanjen za broj praznih linija podijeli brojem linija komentara. Prilikom odreivanja veliine aplikacije ova metrika koristi samo broj linija izvornog koda.

15. Objasnite metriku ciklomatske kompleksnosti? (P) Ovo je metrika sloenosti PO bazirana na teoriji grafova. CC = E N + 2p E Broj lukova u grafu N broj vorova p broj pridruenih lukova/izlaza Ako je CC 1 10 -> jednostavan program 11 20 -> kompleksniji program 21 50 -> kompleksni > 50 -> Izrazito kompleksan program

16. Objasnite metriku pokrivenosti koda? (P) Metrika koja odreuje stupanj do kojeg je izvorni kod nekog programa testiran. Gledaju se sljedei faktori (odnosno koliko je navedenih od ukupno testirano): Funkcija, Koliko linija koda, Broj odluka, Broj uvjeta, Kombinacije. 17. Objasnite osnovnu ideju metrike funkcijskih toaka? (K) Funkcijske toke predstavljaju koliinu poslovne funkcionalnosti koju informacijski sustav prua korisniku. Metrikama funkcijskih toaka mjerimo kvalitetu softvera tako da kvanificiramo fukcionalnosti koje kupac zahtjeva. 18. Za to nam sve metrike funkcijskih toaka moe koristiti? (P) Za odreivanje sloenosti za datoteke i suelja, za odreivanje sloenosti za ulaze i ulazni dio upita, za odreivanje sloenosti izlaza i izlazni dio upita. 19. Za to sve moemo koristiti metriku funkcijskih toaka? (P) Za mjerenje sloenosti softvera, mjerenje produktivnosti (utroeni radni sati po FT i FT po programer danu), planiranje resursa (radni sat = FT * funkcionalnost jezika, Broj programera = radni sati/rok izvedbe), procjena kvalitete (broj greaka po FT), <Digresija> primjetite da su 18. I 19. Prakticki jedna te ista stvar, ako dobite ovo pitanje na kolokviju preporucil bi da napisete i odgovor pod 18 i 19 zajedno </Digresija> 20. U kojem se smjeru dalje razvijaju metrike PO? (P) Razvijaju se brojne metrike za PO u raznim djelatnostima kao: PO u medicini, PO u telekomunikacijama, PO u bio informatici, PO u robotici, PO u kognitivnoj primjeni, PO za vojne potrebe, PO u avijaciji itd.

Kontrolna pitanja

TC5 V&V&T
1. Koliko se prema Standish Report-u poboljala uspjenost / kvaliteta projekata razvoja programske opreme (PO)? (P) 1994. godine 31% projekata je propalo, 53% su bili problematini a svega 16% uspjeni. 1995. godine broj propalih projekata je porastao na 40% ali je i broj uspjenih porastao na 27%, problematini su bili 33% Od sada nadalje koliin uspjenih projekata manje vie ostaje ista ali se ide k smanjivanju propalih projekata pa... 1998. godine broj propalih projekata je pa na 28%, problematinih je 46%, a uspjenih 26% 2000. godine broj propalih projekata pada na 23%, Problematinih je 49%, a uspjenih 28%. Dakle u 2000. Godini biljei se najmanji postotak propalih i najvei postotak uspjelih projekata to oiti pokazatelj da se kvaliteta razvoja PO poveava. 2. Koji su sve mogui tipovi pogreaka u PO? (P) Sortirane po teti koju uzrokuju one su: blage (mild), dosadne (annoying), uznemiravajue (disturbing), ozbiljne (serious), granine (extreme), katastrofalne (catastrophic) i zarazne (infectious). 3. to sve moe uzrokovati pogreku u PO? (P) Stanje programa, Stanje sustava, ulazni podaci, Konfiguracija i resursi sustava, utjecaj suradnikih procesa, klijenata i posluitelja. 4. Nainite skicu VVT procesa kroz ivotni ciklus PO? (P)

<Digresija> elim svu sreu onima koji budu ovu glupost trebali crtati na kolokviju...</Digresija>

5. Objasnite sutinu verifikacije i validacije? (P) Verifikacija odgovara na pitanje da li proizvodi svake faze ivotnog ciklusa: Odgovaraju zahtjevima prethodne faze Zadovoljavaju norme i konvencije odgovarajue faze Daju dobru osnovu za pokretanje sljedee faze Validacija je provjera da li konaan IT proizvod odgovara definiranim zahtjevima. 6. U emu je razlika izmeu validacije i testiranja PO? (K) Testiranje provjerava da li moduli softvera rade ono to bi trebali odnosno da li softver obavlja funkciju za koju je izraen. Dakle testiranje provjerava funkcionalnost softvera, dok validacija kao iri pojam provjerava da li softver zadovoljava sve zahtjeve koji su postavljeni (funkcijske ali i sve ostale, npr. odreene performanse, odreeni dizajn, mogunost prenosivosti itd.). Ukratko Validacija je puno iri pojam od testiranja. Takoer valja napomenuti da se validacija vri iskljuivo na konanom IT proizvodu, dok se testiranje moe primjeniti i na djelovima IT proizvoda u razvoju. 7. Kako izgleda poslovni proces faze testiranja PO? (P)

8. Koje sve norme za testiranje PO postoje? (P) IEEE Standard 830 1998 Software requirements specifications IEEE Standard 829 1998 Software test documentation IEEE Standard 1008 1987 Software unit testing IEEE Standard 1012 1986 Software verification and validation plans ISO 9126 Standard for the evaluation of software quality ISO 14598 Evaluation of software product ISO 25000:2005 Software product quality requirements and evaluation ISO/IEC 90003:2004 Software engineering Guidelines for application of ISO 9001:2000 to computer software

9. Kako se integrira primjena normi ISO 9126 i ISO 14598? (P)

10. Kako smo sistematizirali pristupe metodama testiranja PO? (P)

11. Kako bi testirali funkcionalnost PO? (K) <Digresija> Ovoga nema u prezentaciji nigde navedenog pretpostavljam da bi trebalo dati kratki opis testiranja prema ISO 9126 budui da se ona time bavi </Digresija> 12. to se ispituje putem nefunkcionalnog testiranja? (P) Performanse, stabilnost, sigurnost, lokalibilnost / internacionalizacije, testovi na destrukcije (mada kolko je meni jasno to se opet odnosi na stabilnost?)

13. Koje su strategije testiranja PO prema razinama testiranja? (P) Tri su razine testiranja (od najnie prema vioj): testiranje modula (suelja, graninih uvjeta, puteva upravljanja grekama, lokalne strukture podataka, nezavisni putevi), integracije (pojedinano testiranje modula, provodi se inkrementalno i neinkrementalno) i testiranje sustava (testiranje prihvatljivosti i pregled konfiguracije da bi se odobrio i isporuio softver). 14. Kako se provodi testiranje prihvatljivosti PO? (P)

15. U emu je znaaj alata za testiranje PO? (K) Znaaj im je u tome to uvelike ubrzavaju sam proces testiranja, ne samo u smislu provoenja testova ve i generiranjem izvjetaja i usporedbom istih sa zadanim parametrima ili drugim izvjetajima. 16. to mogu a to ne mogu testni alati? (K) Testni alati mogu: testirati izvorni kod, upravljati testiranjem, testirati performanse, testirati sigurnost, testirati funckionalnosti. Testni alati NE mogu poboljati kvalitetu ve samo ukazati na podruja gdje se moe reagirati kako bi se kvaliteta poboljala. 17. Navedite iskustva u koritenju nekog od alata za testiranje PO? (P) <Digresija> Ovo stvarno neznam, tu mozete izmisliti nest ili opisite kako koristite unit testove to valjda svi znate :p </Digresija> 18. Objasnite profesiju testera PO i kako se dokazuje profesionalna osposobljenost?(K) Tester PO je osoba koja provodi testiranje prema planu testiranja, osmiljava testove, odreuje metrike, odabire SW koji e se koristiti itd. Njegova profesionalna osposobljenost dokazuje se u poznavanju normi, metoda i metodologija na podruju testiranja te sposobnosti da ih efektivno primjeni u radu.

19. Kako bi rijeili Zadatak 1 iz problemske situacije (nainili plan testiranja)? (P)

<Digresija> Sad moete tu jo nadrobiti kolko god hoete ali ono ubiti je ovo desno dovoljno po mom miljenju </Digresija> 20. to znate o normi ISO 29119? (K) ISO 29119 je internacionalni standard za testiranje. Sastoji se od dva dijela ISO 29119-1 je norma u kojoj se definiraju koncepti testiranja softvera, dok se u ISO 29119-2 normi detaljno opisuje i objanjava sam proces testiranja.