Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu

SREDNJE VRIJEDNOSTI U SVAKODNEVNOM IVOTU

UVOD esto postoji potreba da niz podataka zamijenimo jednim brojem srednjom vrijednosti ili prosjekom. Odgovor na pitanje kako izraunati prosjenu ocjenu savladali smo jo tijekom osnovnokolskog obrazovanja. Zbrojili bismo sve ocjene iz pojedinog predmeta i podijelili zbroj s brojem ocjena i znali bismo kolika e nam biti zakljuna ocjena. Moe li se na isti nain izraunati prosjena produktivnost nekog zaposlenika, prosjeni prinos nekog investicijskog fonda ili prosjena plaa u nekom poduzeu? Da bismo odgovorili na ova pitanja moramo znati da postoji 5 srednjih vrijednosti, odnosno mjera centralne tendencije. Tri su potpune: aritmetika, geometrijska i harmonijska sredina i dvije su poloajne: medijan i mod. ARITMETIKA SREDINA Aritmetika sredina x je najpoznatija, najvanija i najee koritena srednja vrijednost. Definira se kao prosjena vrijednost koja se dobije kao omjer zbroja svih vrijednosti neke varijable i broja njenih vrijednosti. Za negrupirane podatke rauna se prema izrazu:
N

x
x=
i =1

N
k

gdje je xi pojedina vrijednost varijable, a N ukupni broj podataka.

Iz grupiranih podataka dobije se iz relacije:

f
x=
i =1 k

xi
gdje je je xi pojedina vrijednost varijable, a fi broj pojavljivanja
i

f
i =1

vrijednosti xi. Aritmetika sredina je prikladna srednja vrijednost za homogene statistike skupove s niskom razinom varijabilnosti. Na nju utjeu sve jedinice niza, a izrazito ekstremne vrijednosti mogu znaajno poveati ili smanjiti njenu vrijednost. Ukoliko postoje ekstremno male ili velike vrijednosti, ili veliko rasprenje podataka aritmetika sredina ne mora biti reprezentativna, pa postoji potreba raunanja medijana i moda. MEDIJAN Medijan Me je vrijednost one jedinice skupa koja se u nizu vrijednosti poredanih po veliini nalazi tono u sredini i dijeli niz vrijednosti na dva jednaka dijela tako da je pola jedinica skupa iznad, a pola ispod medijana.

1 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu Ako je broj jedinica N neparan broj medijan je vrijednost koja se u ureenom nizu nalazi na rednom broju r =

N +1 . 2

Me = xr

Ako je broj jedinica paran broj medijan je poluzbroj vrijednosti varijabli na rednom broju r =

N i r + 1. 2

Me =

xr + xr +1 2

Na vrijednost medijana ne utjeu ekstremne vrijednosti, to mu moe biti nedostatak, ali i prednost. MOD Mod je vrijednost one jedinice skupa koja ima najveu uestalost pojavljivanja u statistikom nizu. Niz moe imati jednu, dvije ili vie dominantnih vrijednosti, ali isto tako postoje i nizovi bez moda. Niz u kojima su sve jedinice meusobno razliite nema mod. PRIMJER 1 Kolika je prosjena ocjena Ivice iz matematike, ako je tijekom godine dobio sljedee ocjene: 3, 4, 4, 2, 3, 4, 2, 4? Izraunat emo aritmetiku sredinu, medijan i mod i usporediti ih.
N

x
Prema izrazu x =
i =1

aritmetika sredina iznosi x =

26 = 3,25 . 8

Da bismo izraunali medijan, Iviine ocjene posloit emo u niz od najmanje do najvee: 2, 2, 3, 3, 4, 4, 4, 4. Budui da Ivica ima paran broj ocjena (N=8) , r =

N = 4 , pa je medijan poluzbroj 4. i 5. ocjene u nizu. 2

Me =
3,5.

x 4 + x5 3 + 4 = = 3,5 . 2 2

50% Iviinih ocjena su manje ili jednake 3,5, a 50% su vie ili jednake Ivica je imao dvije dvojke, dvije trojke i etiri etvorke. Najea ocjena je 4, pa prema tome mod iznosi 4. Zakljuak: Ocjene se kreu u rasponu od 2 do 4, s neto vie etvorki u odnosu na trojke i dvojke, pa aritmetika sredina (3,25) najbolje reprezentira zadani skup i moemo rei da je prosjena ocjena 3,25. PRIMJER 2 U poduzeu XY zaposlenici imaju mjesenu neto plau kako je navedeno u tablici 1:

2 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu Zanimanje: Direktor Zamjenik Inenjer Tajnik Fiziki radnik Fiziki radnik Fiziki radnik Tablica 1
N

Mjesena plaa (kn) 20000 11000 5000 4000 3000 3000 3000

x
Aritmetika sredina plaa iznosi x =
i =1

49000 = 7000 kn. 7

Prosjena plaa zaposlenika u poduzeu XY, dobivena izrazom za aritmetiku sredinu, iznosi 7000 kn. Plae su posloene u redu od najvee do najmanje i poduzee ima neparan broj zaposlenika (N=7). U tom sluaju r =

N +1 = 4 , pa je medijan jednak 2

Me = x4 = 4000
Polovica zaposlenika imaju mjesenu plau manju ili jednaku 4000 kn, a druga polovica veu ili jednaku 4000 kn. Najvie zaposlenika imaju mjesenu plau u iznosu 3000 kn, pa je mod 3000 kn. Koja od navedenih vrijednosti bi bila najprikladnija prosjena vrijednost? U tablici 2 imamo prikaz svih navedenih vrijednosti. aritmetika sredina medijan mod Tablica 2 7.000,00 4.000,00 3.000,00

Ne smijemo zaboraviti da je osnovna funkcija prosjeka da jednim brojem ponudi sliku prosjene jedinice zadanog skupa. Najee koritena vrijednost aritmetika sredina u ovom primjeru nije prikladna jer u poduzeu XY zapravo ne postoji niti jedan zaposlenik s mjesenom plaom od 7000 kn ili priblino jednakim iznosom. Iako je prosjena plaa pravilno izraunata, ona nije reprezentativan predstavnik mjesenih plaa navedenih zaposlenika. Zbog dvije velike vrijednosti mjesenih plaa koje naruavaju homogenost ostalih podataka (20.000 kn i 11.000 kn), mod i medijan bolje opisuju prosjenog zaposlenika, pa bi jedna od te dvije vrijednosti bila primjerenija prosjena vrijednost.

3 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu GEOMETRIJSKA SREDINA Geometrijska sredina negrupiranih podataka rauna se prema izrazu:
N

G = N x1 x 2 ... x N ,

tj.

G = N xi ,
i =1

xi >0 gdje je xi pojedina

vrijednost varijable, a N ukupni broj podataka. Za grupirane podatke rauna se:

k
k

G=

x x ... x

f1 1

f2 2

fk k

tj.

G=

x
i =1

fi i

, xi >0,

f
i =1

= N gdje je je xi

pojedina vrijednost varijable, a fi broj pojavljivanja vrijednosti xi, Primjenjuje se u analizi vremenskih nizova podataka, odnosno kada podaci slijede geometrijsku progresiju. PRIMJER 3 Osoba A uloila je 1. sijenja 2001. godine 1.000,00 kn u XY investicijski fond i stanje na raunu 1. sijenja pojedine godine izgleda kako je prikazano u tablici 3. godina stanje na raunu 2001 1.000,00 2002 1.075,00 2003 1.183,58 2004 1.290,10 2005 1.319,77 2006 1.425,35 Tablica 3 Koliki je prosjeni prinos fonda izraen u postotcima? Prvo emo izraunati prinose izraene u postotcima (stopama) p za svaku pojedinu godinu, kao i pojedine kamatne faktore promjene r . Kako je ulog od 1.000,00 kn nakon 1 godine povean na 1.075,00 kn iznos prinosa je 1.075,00kn 1.000,00kn = 75,00kn , a postotak prinosa je

p1 =

75 * 100% = 7,5% . 1000

U drugoj godini iznos od 1.075,00 kn narastao je na 1.183,58 kn, pa je iznos prinosa 1.183,58kn 1.075,00kn = 108,58kn ili izraeno u postotcima

p2 =

108,58 *100% = 10,1% . 1075,00

Tako raunamo postotke za sve navedene godine.

4 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu Kamatni faktor prinosa moemo izraunati na dva naina: ri = 1 +

pi ili 100

ri =

Ci 7,5 1075,00 . Dakle r1 = 1 + = 1,075 ili r1 = = 1,075 C i 1 100 1000,00

Na takav nain moemo izraunati sve preostale kamatne faktore. Dobili smo tablicu 4 s prikazom postotaka i faktora prinosa za sve navedene godine. stanje na godina godina raunu 2001 1.000,00 1 2002 1.075,00 2 2003 1.183,58 3 2004 1.290,10 4 2005 1.319,77 5 2006 1.425,35 Tablica 4 postotak prinosa (p) 7,5% 10,1% 9% 2,3% 8% Kamatni faktor (r) 1,075 1,101 1,09 1,023 1,08

Imamo dva problema: 1. to bi predstavljala prosjena stopa prinosa, odnosno to bi bila njena interpretacija? 2. Kako izraunati prosjenu stopu prinosa? Evo i odgovora na 1. problem: Prosjena stopa bi trebala imati sljedee svojstvo: uloenih 1.000,00 kn bi uz takvu konstantnu prosjenu stopu nakon 5 godina trebali narasti na 1.425,35 kn. to se tie drugog problema moemo se upitati sljedee: Je li prosjeni prinos aritmetika sredina svih postotaka prinosa ili faktora prinosa? Ili je moda geometrijska sredina postotaka, ili pak faktora prinosa? Izraunat emo sve 4 prosjene vrijednosti. Aritmetiku sredinu postotaka izraunat emo kao omjer zbroja svih postotaka i njihovog broja p =

7,5% + 10,1% + 9% + 2,3% + 8% = 7,38% . Iz dobivene 5

aritmetike sredine postotka prinosa raunamo prosjean kamatni faktor prinosa

r = 1+

p = 1,0738 . 100
Analogno raunamo aritmetiku sredinu kamatnog faktora prinosa.

1,075 + 1,101 + 1,09 + 1,023 + 1,08 Dobijemo iznos r = = 1,0738 , pa je odgovarajui 5 postotak promjene p = (r 1) * 100% = 7,38% . Moemo primijetiti da su u oba
izraunata sluaja prosjene stope i kamatni faktori prinosa jednaki. Raunamo i geometrijsku sredinu svih postotaka prinosa 5 p = 7,5 10,1 9 2,3 8 = 6,60220% , a odgovarajui kamatni faktor promjene iznosi r = 1 +

p = 1,0660220 . 100

5 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu kamatni faktor prinosa i dobijemo r = 1,075 1,101 1,09 1,023 1,08 = 1,0734562 te odgovarajui prosjeni postotak
5

Analogno

raunamo

prosjeni

p = (r 1) * 100% = 7,34562%
Vrijednosti aritmetikih i geometrijskih sredina postotaka i faktora prinosa dane su u tablici 5: Nain raunanja aritmetika sredina postotaka aritmetika sredina faktora geometrijska sredina postotaka geometrijska sredina faktora Tablica 5 p(%) 7,38000 7,38000 6,60220 7,34562 r 1,0738000 1,0738000 1,0660220 1,0734562

Provjerit emo uz koju od ove 3 razliite stope bi vrijednost od 1000 kn nakon 5 godina narasla na 1.425,35 kn. p=7,38% godina (r=1,0738) 2001 1.000,00 2002 1.073,80 2003 1.153,05 2004 1.238,14 2005 1.329,52 2006 1.427,63 Tablica 6 p=6,6022% (r=1,066022) 1.000,00 1.066,02 1.136,40 1.211,43 1.291,41 1.376,67 p=7,34562% (r=1,0734562) 1.000,00 1.073,46 1.152,31 1.236,95 1.327,81 1.425,35

Kako moemo primijetiti, jedino uz prosjenu stopu promjene p=7,34562%, odnosno r=1,0734562 uloenih 1.000,00 kn naraste na 1.425,35 kn, pa moemo zakljuiti da se prosjena stopa promjene dobije kao geometrijska sredina faktora promjene.1 HARMONIJSKA SREDINA Harmonijska sredina se definira kao reciprona vrijednost aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka. Za negrupirane podatke rauna se prema izrazu:

H=

N 1 x i =1 i
k
N

, xi 0 , gdje je xi pojedina vrijednost varijable, a N ukupni broj

podataka. Za grupirane podatke rauna se:

f
H=
i =1 k

f xi i =1 i

, xi 0 , gdje je xi pojedina vrijednost varijable, a fi broj pojavljivanja

vrijednosti xi,

Bitno je uoiti da nismo raunali prosjeno stanje, ve prosjenu promjenu stanja fonda.

6 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu Harmonijska sredina koristi se kad je veliina za koju traimo prosjek obrnuto proporcionalna veliini koja je zadana, najee kad raunamo prosjeno vrijeme za obavljanje neke aktivnosti. PRIMJER 4 Osoba A samostalno izradi odreeni ureaj za 3 sata, osoba B za 4 sata, a osoba C za 6 sati. Koliko je prosjeno vrijeme potrebno da se izradi jedan ureaj? Pretpostavit emo da ne znamo koja od 3 potpune srednje vrijednosti je prikladna za raunanje prosjenog vremena, pa emo izraunati sve tri srednje vrijednosti i provjeriti ih. Aritmetika sredina iznosi Geometrijska sredina iznosi Harmonijska sredina iznosi

3+ 4+ 6 & = 4,3 3 x g = 3 3 4 6 = 4,16 3 xH = =4 1 1 1 + + 3 4 6

xA =

Koja je vrijednost ispravna? Budui da uenici imaju najvie problema upravo s razumijevanjem ovog tipa zadataka rijeit emo ga na vie naina: PRVI NAIN: Prosjeno vrijeme bi mogli interpretirati na sljedei nain: kad bi sve tri osobe radile, koliko vremena bi bilo potrebno da zajedno izrade tri ureaja? Moemo razmiljati na sljedei nain: sve tri osobe istovremeno krenu u izradu ureaja. Osoba A u jednom satu obavi

1 1 posla, osoba B , a osoba C 3 4

1 posla. 6
Nakon 3 sata osoba A je ve napravila svoj ureaj, osoba B je odradila posla, a osoba C samo

3 4

3 1 = ureaja, pa joj preostaje jo pola posla. Kako je 6 2

osoba C najsporija, osoba A joj se pridruuje i pomae. Kakva je situacija nakon jo jednog sata rada (ukupno 4 sata)? Osoba B je upravo zavrila svoj ureaj, tako da imamo 2 gotova ureaja. Osobe A i C zajedno dovravaju ureaj osobe C. Osoba A je u sat vremena sklopila

1 1 1 1 1 ureaja, a osoba C ureaja, to zajedno iznosi + = ureaja 3 6 3 6 2

upravo onoliko koliko je bilo preostalo nakon tri sata. Zakljuak: sve tri osobe zajedno uspjele su u 4 sata napraviti 3 ureaja, to znai da je prosjeno vrijeme za izradu jednog ureaja iznosi 4 sata, pa moemo zakljuiti da je harmonijska sredina ispravna prosjena vrijednost u naem sluaju.

7 Toni Milun

Toni Milun Srednje vrijednost u svakodnevnom ivotu DRUGI NAIN: Budui da je 12 najmanji zajedniki viekratnik brojeva 3, 4 i 6 vidjet emo koliko ureaja su sve 3 osobe napravile za 12 sati. Osoba A izradi 12:3=4 ureaja, osoba B 12:4=3 ureaja, a osoba C 12:6=2 ureaja. Ako zbrojimo ukupno vrijeme provedeno u poslu dobit emo 3*12=36 sati za koje je izraeno 4+3+2=9 ureaja. Prosjeno vrijeme po jednom ureaju iznosi 36:9=4 sata. TREI NAIN:

1 1 1 ureaja, osoba B , a osoba C 3 4 6 1 1 1 9 3 ureaja. Zajedno u 1 satu izrade + + = = ureaja, to u prosjeku po 3 4 6 12 4 3 1 1 posla slijedi osobi izae : 3 = ureaja. Ako se u jednom satu prosjeno obavi 4 4 4
Osoba A u jednom satu izradi da e cijeli posao u prosjeku biti obavljen za 4 sata. Ako se harmonijska sredina koristi za izraunavanje prosjeka veliine koja je obrnuto proporcionalna od zadane moemo se pitati to je u naem primjeru obrnuto proporcionalno. Problem u primjeru 4 mogli smo i drugaije formulirati: Kolika je prosjena produktivnost P triju osoba? Produktivnija je osoba kojoj treba manje vremena za obavljanje odreenog posla, dakle produktivnost je obrnuto proporcionalna vremenu i moemo je definirati kao koliinu obavljenog posla u jednom satu s mjernom jedinicom h 1 . Tako je produktivnost osobe

[ ]

1 1 h ureaja, osobe B 3

1 1 1 h , a osobe C h 1 ureaja. 4 6
Poopeno govorei, prosjena produktivnost je aritmetika sredina svih

produktivnosti

P=

P t
i i =1

N i =1

1
i

. S druge strane prosjena je produktivnost

obrnuto proporcionalna prosjenom vremenu

P=

1 t

iz ega slijedi da je

t=

1 N = N , ime smo pokazali da je prosjeno vrijeme za obavljanje nekog 1 P t i =1 i

LITERATURA: 1. Gogala, Z. (2001.): Osnove statistike, Sinergija d.o.o., Zagreb 2. Papi, M., (2005.): Primijenjena statistika u MS Excelu, ZORO d.o.o., Zagreb 3. oi, I., (2006.): Primijenjena statistika, kolska knjiga, Zagreb 4. Vukievi, M., Papi, M. (2003.): Matematiko-statistiki prirunik za poduzetnike, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb

posla harmonijska sredina svih pojedinanih iznosa vremena.

8 Toni Milun