Осцилации.Основни поими

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 29

OSCILACII.

OSNOVNI POIMI

Okolu nas
povtoruvaat.

postojat

dvi`ewa

koi

postojano

se

,
.
,
.

()
.

.

.

.
-

?

,
.. .


: ,
,
.

1. O

Dvi`ewata koi se povtoruvaat to~no po


istekuvaweto na odreden vremenski
interval se nare~eni PERIODI^NI.


.


.

Pri ova dvi`ewe gore-dolu od ramnote`nata polo`ba velime


deka teloto .
loto go ot okolu ramnote`nata
polo`ba toga{ izvel edna OSCILACIJA.

Sistemot koj vr{i oscilatorno dvi`ewe se narekuva


OSCILATOR.
Vo opi{aniot eksperiment toa e pru`inata so tegot.


ERIOD NA OSCILIRAWE, .
Bilo koe pomestuvaweto od ramnote`nata polo`ba se vika
ELONGACIJA.
aksimalnoto pomestuvawe -
AMPLITUDA.

FREKVENCIJA.

, :

Pome|u periodot na osciliraweto i frekvencijata postoi


univerzalna vrska:

Frekvencijata na osciliraweto e ednakva na recipro~nata


vrednost na periodot

Sekoj oscilator si ima svoja sopstvena frekvencija

Za da nastane oscilatorno dvi`ewe na teloto treba da mu


dejstvuva odredena periodi~na povratna sila koja
postojano te`nee teloto da go vrati vo ramnote`nata
sostojba. Vo eksperimentot ulogata na taa sila ja ima
elasti~ata sila na pru`inata, {to nastanala poradi
istegnuvaweto.

2.
Ako periodi~nata povratna sila (F) e
pravoproporcionalna so elongacijata na teloto (y) i
e naso~ena kon ramnote`nata polo`ba, toga{
osciliraweto se vika HARMONISKO.

Od ovaa ravenka se gleda deka kolku e pogolema


elongacijata tolku e pogolema i silata.
Kaj takvite oscilacii zavisnosta na elongacijata od
vremeto e sinusoida.

{to vo tekot na
edna oscilacija, koja
T, zavisnosta opi{uva sinusoida.

3. ,



,

.

().

.
.

.

,

,

.


() .

4.
Top~e so zanemarliva
masa, obeseno na
konec
matemati~ko ni{alo.

eriodot na matemati~koto ni{alo ne zavisi od


,
.
Periodot na matemati~koto ni{alo, koe oscilira so
mali agli (najmnogu do 50)
.

:

5. .

Poradi postoewe na triewe, realno, site oscilacii se


pridu{eni. Nivnata amplituda se namaluva. Site oscilatorni
dvi`ewa za koi dosega zboruvavme se slobodni oscilacii,
koi nastanuvaat koga sistemot }e se izmesti od
ramnote`nata polo`ba i }e se ostavi sam da oscilira.

Postojat i prisileni oscilacii, koga periodi~na sila dejstvuva


odnadvor i go prisiluva teloto da oscilira. Edno telo
(oscilator) prisiluva vtoro blisko telo (rezonator) da oscilira.
Oscilaciite se prenesuvaat od edno na drugo telo.

Prifa}aweto na oscilaciite na vtoroto telo ne e sekoga{


efektivno.
Najdobro prifa}awe na oscilaciite nastanuva toga{ koga
sopstvenata frekvencija na oscilatorot fo i sopstvenata
frekvencija na rezona-torot fr se bliski ili ednakvi:

Pojavata koga sopstvenata frekvencija na oscilatorot i


sopstvenata frekvenciite na rezonatorot bliski ili
ednakvi se vika REZONANCIJA (f0=fr).
Toga{ amplitudite na rezonatorot se golemi, a mo`e da
stanat i razorni za samiot rezonator.

Da go prosledime video
klipot>
-

Na edno horizontalno optegnato


gumeno crevo se obesuvaat
pove}e
ednakvi
top~iwa
(matemati~ki ni{ala) so razli~ni
dol`ini.

Dve od ni{alata, {to se so ista dol`ina, ne se obeseni edno do


drugo.
Ako ednoto od dvete ednakvi ni{ala go pu{time da se ni{a
(), zaosciliraat, no
ni{aloto so ednakva dol`ina (pettoto) }e oscilira so najgolema
amplituda, re~isi isto golema kako onaa od vtoroto ni{alo.

Vtoroto i pettoto ni{alo bidej}i im se isti periodite na oscilirawe


poradi istite dol`ini, imaat i ednakvi sopstveni frekvencii.

Zatoa, iako ne e najblizu, ni{aloto so ednakva dol`ina najbrzo i


so najgolema amplituda gi prifa}a oscilaciite.

6.
?
Pojavata rezonancija e od ogromno zna~ewe za
prirodata i tehnikata. Ponekoga{ taa e mnogu korisna,
no ima slu~ai koga e {tetna.
Vo tehnikata, kaj radio i tele-viziskiot prenos,
membranite na telefonskite slu{alki, mikrofonite i
zvu~nicite, kako i kaj mnogu drugi uredi, se koristi
pojavata rezonan-cija.

No, ima i primeri na opasna rezonancija.

Koga preminuva vojska preku most, ne se dozvoluva


mar{irawe. Stroeviot ~ekor na golem broj lu|e e vsu{nost
periodi~en nadvore{en oscilator, ~ija frekvencija mo`e da se
sovpadne so sopstvenata frekvencija na mostot, pa toj bi
zapo~nal da oscilira so golema amplituda.

Na sli~en na~in, periodi~ni naleti na vetrot mo`e da bidat kobni


i za golemi konstrukcii (mostovi, zgradi).

Za doma{na rabota>>:
Za prisileni oscilacii i rezonancija
vo
YOU
TUBE
da
napi{ete
Rezonancija - Hrvoje Mesic.

Za Harmonski oscilacii, osnovni


veli~ini i matemati~ko ni{alo na
http://svezak.on.neobee.net/.

PRA[AWA
1. KOI DVI@EWA GI NAREKUVAME PERIODI^NI?
2.
KOI
SE
DVI@EWA?

NAJEDNOSTAVNI

PERIODI^NI

3.
KOE
DVI@EWE
GO
NAREKUVAME
RAMNOMERNO KRU@NO DVI@EWE?
4.
KOE
DVI@EWE
GO
OSCILATORNO DVI@EWE?

NAREKUVAME

5. KOGA VELIME DEKA TELOTO IZVELO EDNA


OSCILACIJA?
6. [TO E OSCILATOR?
7. [TO E PERIOD NA OSCILIRAWE?

8. [TO E ELONGACIJA?
9. [TO E AMPLITUDA?
10. [TO E FREKVENCIJA?
11. KAKO GLASI FORMULATA ZA PERIOD NA
OSCILIRAWE?
12. KAKO GLASI FORMULATA ZA FREKVENCIJA NA
OSCILIRAWE?
13. OBJASNI GO NA^INOT NA OSCILIRAWE NA
TEGOT OBESEN NA PRU@INA?
14.
KOE
OSCILIRAWE
GO
NAREKUVAME
HARMONISKO?
15. KAKO GLASI FORMULATA ZA POVRATNATA
SILA NA PRU@INATA?

22. KOI OSCILACII GI NAREKU-VAME PRISILENI?

23.
KOJA
POJAVA
REZONANCIJA?

JA

NAREKUVAME

24. POD KOJ USLOV NASTANUVA REZO-NANCIJA?

25. NAVEDI PRIMERI KADE IMAME REZONANCIJA?

You might also like