STATUT MEUNARODNOG SUDA

lanak 1. Meunarodni sud, ustanovljen Poveljom Ujedinjenih naroda kao glavni sudski organ Ujedinjenih naroda, konstituirat e se i djelovati prema odredbama ovoga Statuta. Glava I. USTROJSTVO SUDA lanak 2. Sud je zbor nezavisnih sudaca izabranih, bez obzira na njihovo dravljanstvo, izmeu osoba najviega moralnog ugleda, koje ispunjavaju uvjete to se u njihovim zemljama trae za obavljanje najviih sudakih sluba, ili su pravnici, priznati kao strunjaci Meunarodnog prava. lanak 3. 1. Sud se sastoji od 15 lanova. U njemu ne moe biti vie od jednog dravljanina iste drave. 2. Osoba koja bi se s obzirom na lanstvo u Sudu mogla smatrati dravljaninom vie drava, smatrat e se dravljaninom one drave u kojoj obino vri svoja gradanska i politika prava. lanak 4. 1. lanove suda biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti s popisa osoba koje predlau nacionalne grupe Stalnoga arbitranog suda prema odredbama koj~ slijede. 2. Kod lanova Ujedinjenih naroda, koji nisu zastupani u Stalnom arbitranom sudu, kandidate predlau nacionalne grupe to ih u tu svrhu imenuju njihove vlade, pod is`im uvjetima kao to ih lanak 44. Hake konvencije iz 1907. o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova propisuje za lanove Stalnoga arbitranog suda. 3. Opa Skuptina na preporuku Vijea sigurnosti odreuje, ako nema posebnog sporazuma, uvjete pod kojima moe u izboru lanova Suda sudjelovati drava koja je stranka ovoga Statuta, ali nije lanica Ujedinjenih naroda. lanak 5. 1. Najmanje tri mjeseca prije dana izbora glavni tajnik Ujedinjenih naroda poziva pismeno lanove Stalnoga arbitranog suda, koji pripadaju dravama strankama ovoga Statuta, kao i lanove nacionalnih grupa imenovane na temelju lanka 4, stavak 2, da u odreenom roku pristupe, po nacionalnim grupama, predlaganju osoba koje mogu obavljati dunosti lana Suda.

2. Nijedna grupa ne moe predloiti vie od etiri osobe, a od njih najvie dvojicu svojih dravljana. Ni u kojem se sluaju ne moe predloiti vie kandidata nego to je dvostruki broj mjesta koja treba popuniti. lanak 6. Preporuuje se svakoj nacionalnoj grupi da prije nego to pristupi tome predlaganju trai miljenje najviega sudita, pravnih fakulteta i visokokolskih ustanova, akademija svoje zemlje i nacionalnih odjela meunarodnih akademija koje se bave prouavanjem prava. lanak 7. 1.Glavni tajnik sastavlja abecednim redom popis svih tako predloenih osoba; samo se te osobe mogu birati, osim u sluaju predvienome u lanku 12, stavak 2. 2. Glavni tajnik podnosi taj popis Opoj skuptini i Vijeu sigurnosti. lanak 8. Opa skuptina i Vijee sigurnosti pristupaju izboru lanova Suda nezavisno jedan od drugoga. lanak 9. Pri svakom izboru izbornici e imati na umu ne samo da osobe koje treba da budu izabrane moraju pojedinano ispunjavati traene uvjete, nego i da u Sudu kao cjelini moraju biti predstavljeni glavni oblici civilizacije i najvaniji pravni sustavi svijeta. lanak l0 1. Izabrani su oni kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova u Opoj skuptini i u Vijeu sigurnosti. 2. Pri glasovanju u Vijeu sigurnosti, bilo za izbor sudaca ili za imenovanje lanova odbora predvienog dalje u lanku 12, nema nikakve razlike izmeu stalnih i nestalnih lanova Vijea sigurnosti. 3. U sluaju kad vie od jednog dravljanina iste drave dobiju apsolutnu veinu glasova i u Opoj skuptini i u Vijeu sigurnosti, izabran je samo najstariji. lanak11 Ako poslije prve sjednice, odrane radi izbora, ostane jo nepopunjenih mjesta, odrava se na isti nain druga i po potrebi trea sjednica lanak 12. 1. Ako poslije tree izborne sjednice ostane jo nepopunjenih mjesta, moe se u svako doba, na zahtjev bilo Ope skuptine ili Vijea sigurnosti, sastaviti posredovni odbor

od est lanova, od kojih trojicu imenuje Opa skuptina, a trojicu Vijee sigurnosti, da apsolutnom veinom odabere za svako nepopunjeno mjesto po jedno ime, koje e se predloiti Opoj skuptini i Vijeu sigurnosti radi odijeljenog usvajanja. 2. Ako se posredovni odbor jednoglasno sporazumije o bilo kojoj osobi, koja ispunjava traene uvjete, moe njezino ime uvrstiti u svoj popis, ako se i nije nalazilo u popisu prijedloga navedenom u lanku 7. 3. Ako posredovni odbor utvrdi da ne moe uspjeti u osiguranju izbora, lanovi Suda koji su ve izabrani popunjavaju prazna mjesta u roku to ga odreuje Vijee sigurnosti, odabiranjem izmeu osoba koje su dobile glasove bilo u Opoj skuptini ili u Vijeu sigurnosti. 4. Ako se glasovi sudaca jednako podijele, odluuje glas najstarijeg suca. lanak 13. 1. lanovi suda biraju se na devet godina i mogu se ponovno birati; Meutim, to se tie sudaca izabranih na prvom izboru, mandat petorice sudaca istjee krajem tree godine, a mandat druge petorice sudaca istjee krajem este godine. 2. Suci kojih mandat istjee na kraju spomenutih poetnih razdoblja od tri i est godina odreuju se drijebom to ga vue glavni tajnik neposredno po zavretku prvog izbora. 3. lanovi suda ostaju na dunosti dok njihova mjesta ne budu popunjena: Oni i poslije te zamjene nastavljaju zapoeto rjeavanje predmeta. 4. Ako koji lan Suda podnese ostavku, ona se upuuje predsjedniku Suda radi dostave glavnom tajniku. Ovim posljednjim priopenjem mjesto se ispranjuje. lanak 14. Ispranjena se mjesta popunjavaju na nain propisan za prvi izbor, uz rezervu ove odredbe: glavni tajnik pristupa slanju poziva propisanih u lanku 5. u roku od mjesec dana poto se isprazni mjesto, a dan izbora odreuje Vijee sigurnosti. lanak 15. lan Suda izabran na mjesto lana kojemu mandat nije istekao zavrava razdoblje mandata svojega prethodnika. lanak 16. 1. lanovi Suda ne mogu obavljati nikakve politike ili upravne funkcije niti se mogu prihvatiti nekoga drugog zaposlenja profesionalne prirode. 2. U sluaju sumnje odluuje Sud. lanak 17.

1. lanovi Suda he mogu ni u kojem predmetu djelovati kao agenti, savjetnici ili odvjetnici. 2. Oni ne mogu sudjelovati u rjeavanju nijednoga predmeta u kome su prije sudjelovali kao agenti, savjetnici ili odvjetnici jedne od stranaka, kao lanovi nacionalnog ili Meunarodnog suda, istranog povjerenstva, ili bilo u kojem drugom svojstvu. 3. U sluaju sumnje odluuje Sud. lanak 18. 1. lanovi Suda ne mogu biti razrijeeni svoje slube, osim ako su po jednoglasnom miljenju ostalih lanova prestali ispunjavati traene uvjete. 2. O tome tajnik Suda slubeno obavjetava glavnog tajnika. 3. Tim se priopenjem mjesto ispranjuje. lanak 19. lanovi Suda uivaju u obavljanju svoje slube diplomatske privilegije i imunitete. lanak 20. Prije stupanja u slubu daje svaki lan Suda u javnoj sjednici sveanu izjavu da e svoje dunosti obavljati nepristrano i savjesno. lanak 21. 1. Sud bira svoga predsjednika i potpredsjednika na tri godine; oni se mogu ponovno birati. 2. Sud imenuje svoga tajnika i moe se pobrinuti za imenovanje drugih potrebnih slubenika. lanak 22. 1. Sjedite Suda ustanovljuje se u Haagu. Sud, Meutim, moe zasjedati i obavljati svoju djelatnost drugdje, kad god to smatra poeljnim. 2. Predsjednik i tajnik borave u sjeditu Suda. lanak 23. 1. Sud djeluje stalno, osim u vrijeme sudskih praznika, kojih vrijeme i trajanje odreuje Sud.

2. lanovi Suda imaju pravo na povremene dopuste, kojih vrijeme i trajanje odreuje Sud, vodei rauna o udaljenosti izmeu Haaga i doma svakoga suca. 3. lanovi Suda duni su biti na raspolaganju Sudu u svakom asu, osim kad su na dopustu ili su sprijeeni boleu ili drugim vanim razlogom, koji su uredno obrazloili predsjedniku. lanak 24 1. Ako lan Suda zbog posebnih razloga smatra da ne treba sudjelovati kod suenja odreenoga predmeta, on o tome obavjetava predsjednika 2. Ako predsjednik smatra da koji lan Suda ne treba zbog posebnog razloga sudjelovati u odreenom predmetu, on ga o tome obavjetava 3. Ako se u takvim sluajevima lan Suda i predsjednik ne slau, odluuje Sud lanak 25. l. Sud obavlja svoje djelatnosti u punom sastavu, osim kad je ovim Statutom izrijekom drugaije odreeno. 2. Uz uvjet da se broj sudaca reispoloivih za sastav Suda ne smanji ispod jedanaest. Poslovnik Suda moe odrediti da, prema okolnostima i naizmjenice, jedan sudac ili vie njih mogu biti osloboeni od zasjedanja 3. Kvorum od devetorice dostaje za sastav Suda. lanak 26. 1. Sud moe u svako doba ustanoviti jedno vijee ili vie njih, sastavljenih od najmanje tri suca, ve kako Sud odredi, za rjeavanje odreenih vrsta predmeta, npr. predmeta o pitanjima rada i predmeta koji se odnose na tranzit i promet. 2. Sud moe u svako doba ustanoviti vijee za rjeenje odreenog predmeta. Broj sudaca toga vijea odreuje Sud uz privolu stranaka. 3. Vijea predviena ovim lankom rjeavaju ako to zahtijevaju stranke. lanak 27. Presuda to je izrekne jedno od vijea predvienih u lancima 26. i 29. vrijedi kao da ju je izrekao sam Sud. lanak 28. Vijea predviena u lancima 26. i 29. mogu, uz pristanak stranaka, zasjedati i obavljati svoju djelatnost izvan Haaga. lanak 29.

Da bi se posao brzo obavljao, Sud sastavlja svake godine vijee od pet sudaca koje rjeava kratkim postupkom kada to stranke zahtijevaju. Osim toga, odreuju se dva suca za zamjenjivanje sudaca koji bi bili sprijeeni u zasjedanju. lanak 30. 1. Sud odreuje Poslovnikom nain na koji obavlja svoju djelatnost. On osobito propisuje svoj postupak. 2. Poslovnik Suda moe predvidjeti predsjednike, koji sudjeluju u zasjedanju Suda ili njegovih vijea bez prava glasa. lanak 31. 1. Suci dravljani svake od stranaka zadravaju pravo sudjelovati u zasjedanjima u predmetu koji je iznesen pred Sud. 2. Ako Sud ima u svom zboru dravljanina jedne od stranaka, svaka druga stranka moe imenovati osobu svoga izbora da zasjeda u svojstvu suca. Ta osoba treba da bude odabrana u prvom redu izmeu onih koje su bile predloene sukladno lancima 4. i 5. 3. Ako Sud nema u zboru nijednog suca dravljanina stranaka, svaka stranka moe imenovati suca na isti nain kao u prethodnome stavku. 4. Ovaj se lanak primjenjuje u sluaju iz lanaka 26. i 29. U takvim sluajevima predsjednik e zamoliti jednoga ili po potrebi dva od lanova Suda, koji ine vijea, da ustupe svoje mjesto lanovima Suda dravljanima zainteresiranih stranaka, a ako tih nema ili su sprijeeni; onda sucima koje napose naznae stranke. 5. Ako vie stranaka imaju isti interes, one se raunaju, to se tie primjene prethodnih odredaba, samo kao jedna stranka. U sluaju sumnje odluuje Sud. 6. Suci, imenovani prema stavcima 2, 3. i 4. ovoga lanka, moraju zadovoljavati odredbe lanaka 2, 17 (stavak 2), 2o i 24. ovoga Statuta. Oni sudjeluju u rjeavanju pod uvjetima potpune jednakosti sa svojim kolegama. lanak 32. 1. lanovi Suda primaju godinju plau. 2. Predsjednik prima poseban godinji dodatak. 3. Predsjednik prima poseban dodatak za svaki dan kada djeluje kao predsjednik. 4. Suci imenovani primjenom lanka 31. koji nisu lanovi Suda primaju naknadu za svaki dan kad obavljaju svoje funkcije.

5. Te plae, dodatke i naknade odreuje Opa skuptina. Oni se mogu smanjiti za trajanja slube. 6. Plau tajnika odreuje Opa skuptina, na prijedlog Suda. 7. Pravilnik, usvojen od Ope skuptine, odreuje uvje-te pod kojima se podjeljuju mirovine lanovima Suda i tajniku, kao i uvjete pod kojima lanovi Suda i tajnik dobivaju naknadu svojih putnih trokova. 8. Plae, dodaci i naknade osloboeni su od svakog poreza. lanak 33. Trokove Suda snose Ujedinjeni narodi na nain koji odredi Opa skuptina. Glava II. NADLENOST SUDA lanak 34. 1. Samo drave mogu biti stranke pred Sudom. 2. Sud moe, pod uvjetima to ih propisuje njegov Poslovnik, traiti od meunarodnih javnih organizacija informacije o predmetima koji su preda nj izneseni, a takoer prima spomenute informacije koje bi mu podnijele te organizacije na vlastitu inicijativu. 3. Kad se u nekom predmetu to je podnesen Sudu radi o tumaenju temeljnog akta neke Meunarodne javne organizacije ili o tumaenju neke Meunarodne konvencije, usvojene na temelju toga akta, tajnik to priopuje odnosnoj organizaciji i obavjetava je o cijelom pismenom postupku. lanak 35. 1. Sud je otvoren dravama strankama ovoga Statuta. 2. Uvjete pod kojima je on otvoren drugim dravama propisuje, ne dirajui posebne odredbe ugovora koji su na snazi, Vijee sigurnosti tako da ni u kojem sluaju iz toga ne proizie za stranke nikakva nejednakost pred Sudom. 3. Kad je drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda stranka u parnici, Sud odreuje prinos za trokove Suda to ih ta stranka mora snositi. Ova se odredba ne primjenjuje ako ta drava sudjeluje u snoenju trokova Suda. lanak 36

1. Nadlenost Suda protee se na sve predmete koje mu podnesu stranke, kao i na sve sluajeve koji su posebno predvieni u Povelji Ujedinjenih naroda ili u ugovorima i konvencijama koji su na snazi 2. Drave stranke ovoga Statuta mogu u svako doba izjaviti da, prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu obvezu, priznaju kao obvezatnu, ipso facto i bez posebnog sporazuma, sudbenost Suda o svim pravnim sporovima to se odnose na: a) tumaenje nekog ugovora; b) svako pitanje Meunarodnog prava; c) postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi, tvorila povredu Meunarodne obveze; d) prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu Meunarodne obveze. 3. Naprijed spomenute izjave mogu se dati bezuvjetno ili uz uvjet uzajamnosti od strane vie drava ili odreenih drava, ili za odreeno vrijeme. 4. Te se izjave polau kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji njihov prijepis dostavlja strankama ovoga Statuta i tajniku Suda. 5. Izjave dane prema lanku 36. Statuta Stalnog suda Meunarodne pravde, koje su jo na, snazi, smatraju se Meu strankama ovoga Statuta prihvatom obvezatne sudbenosti Meunarodnog suda za preostalo vrijeme njihova vaenja i u skladu s njihovim odredbama. 6. U sluaju spora o nadlenosti Suda odluuje sud. lanak 37. Kad god vaei ugovor ili konvencija upuuje na. sud koji bi imala ustanoviti Liga naroda ili na Stalni sud Meunarodne pravde, predmet, izmeu stranaka ovoga Statuta, upuuje se pred Meunarodni sud. lanak 38. 1. Sud, kojemu je zadaa da njemu podnesene sporove rjeava po Meunarodnom pravu, primjenjuje: a) Meunarodne konvencije bilo ope ili posebne, koje ustanovljuju pravila, izrijekom priznata od drava u sporu: b) Meunarodni obiaj kao dokaz ope prakse, prihvaene kao pravo; c) opa naela prava, priznata od civiliziranih naroda;

d) uz rezervu odredbe lanka 59, sudske rjeidbe i nauavanja najpozvanijih publicista razliitih naroda kao pomono sredstvo za utvrivanje pravih pravila. 2. Ova odredba ne dira u ovlast Suda da odluuje ex aequo et bono, ako se stranke o tome sporazumiju. Glava III. POSTUPAK lanak 39. 1. Slubeni su jezici Suda francuski i engleski. Ako se stranke sporazumiju da se cijeli postupak vodi na francuskom. presuda se izrie na tom jeziku. Ako se stranke sporazumiju da se cijeli postupak vodi na engleskom, presuda se izrie na tom jeziku. 2. U nedostatku sporazuma o tome koji e se jezik upotrijebiti. stranke se u raspravi mogu sluiti jezikom kojemu daju prednost: presuda Suda izrie se na francuskom i na engleskom jeziku. U tom sluaju Sud u isto vrijeme naznauje koji e od ta dva teksta biti mjerodavan. 3. Na zahtjev bilo koje stranke Sud odobrava da se ta stranka slui drugim jezikom osim francuskog ili engleskog. lanak 40. 1. Predmeti se iznose pred Sud, ovisno o sluaju, bilo notifikacijom pristatne pogodbe ili tubom, to se upuuje tajniku; u oba sluaja valja naznaiti predmet spora i stranke. 2. Tajnik odmah priopuje tubu svim zainteresiranima. 3. On takoer o tome obavjetava lanove Ujedinjenih naroda preko glavnog tajnika i druge drave koje imaju pravo izai pred Sud. lanak 41. 1. Ako dri da to zahtijevaju prilike, Sud je ovlaten naznaiti koje mjere treba privremeno poduzeti da se sauva pravo svake stranke. 2. U oekivanju konane presude naznaenje tih mjera priopuje se smjesta strankama i Vijeu sigurnosti. lanak 42. 1. Stranke zastupaju agenti. 2. Njima mogu pred Sudom pomagati savjetnici ili odvjetnici.

3. Agenti, savjetnici i odvjetnici stranaka pred Sudom uivaju privilegije i imunitete, potrebne za nezavisno obavljanje njihovih dunosti. lanak 43. 1. Postupak ima dva dijela: pismeni i usmeni. 2. Pismeni postupak obuhvaa priopenje pripremnih podnesaka, odgovora i, prema potrebi, protuodgovora, kao i svih dokaznih spisa i isprava sudu i strankama. 3. Ta se priopenja upuuju preko tajnika prema redu i u rokovima koje utvrdi Sud. 9. Svaki spis koji podnese jedna od stranaka mora se priopiti drugoj stranki u ovjerenom prijepisu. 5. Usmeni postupak sastoji se u tome da Sud sasluava svjedoke, vjetake, agente, savjetnike i odvjetnike. lanak 44. 1. Za svako priopenje drugim osobama, osim agenata, savjetnika i odvjetnika, Sud se obraa izravno vladi drave na podruju koje treba izvriti priopenje 2. Isto vrijedi ako treba pribaviti dokazna sredstva na licu mjesta. lanak 45 Raspravom rukovodi predsjednik, a ako on ne moe predsjedati, potpredsjednik; ako su oba sprijeena, predsjedava najstariji nazoni sudac. lanak 46. Rasprava je javna, osim kad Sud drukije odlui ili kad obje stranke zahtijevaju da se javnost. iskljui lanak 47. 1. O svakoj se raspravi vodi zapisnik, koji potpisuju tajnik i predsjednik: 2. Jedino je taj zapisnik mjerodavan. lanak 48. Sud odluuje o voenju parnice, odreuje oblike i rokove u kojima svaka stranka mora dati zakljune prijedloge i poduzima sve mjere u svezi s izvoenjem dokaza. lanak 49.

Sud moe, ak i prije poetka rasprave, traiti od agenata da predloe svaku ispravu i da dadu svako razjanjenje. Svako odbijanje ustanovljuje se zapisniki. lanak 50. Sud moe u svako doba povjeriti istragu ili vjetaenje svakoj osobi, zboru, uredu, povjerenstvu ili organu po I svom izboru. lanak 51. Tijekom rasprave postavljaju se svjedocima i vjetacima sva potrebna pitanja pod uvjetima koje odreuje Sud Poslovnikom, navedenim u lanku 30. lanak 52. Poto je primio dokaze i svjedoanstva u rokovima to ih je odredio, Sud moe otkloniti svako novo svjedoenje ili ispravu koje bi mu jedna od stranaka htjela predloiti bez privole druge stranke. lanak 53. 1. Kad jedna od stranaka ne pristupi ili propusti braniti svoju stvar, druga stranka moe traiti od Suda da presudi u njezinu korist. 2. Prije nego to uini, Sud se mora uvjeriti ne samo o tome da je nadlean sukladno odredbama lanaka 36. i 37, nego i o tome da je zahtjev stvarno i pravno osnovan. lanak 54. 1. Poto su agenti, savjetnici i odvjetnici pod vodstvom Suda zavrili izlaganje predmeta, predsjednik objavljuje da je rasprava zakljuena. 2. Sud se povlai na vijeanje. 3. Vijeanja Suda tajna su i ostaju tajna. lanak 55. 1. Odluke Suda donose se veinom glasova nazonih sudaca. 2. U sluaju podjele glasova odluuje glas predsjednika ili onoga koji ga zamjenjuje. lanak 56. 1. Presuda treba da bude obrazloena. 2. Ona navodi imena sudaca koji su sudjel6vali u njezinu donoenju. lanak 57.

Ako presuda u cijelosti ili djelomice ne izraava jednoglasno miljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da dade svoje posebno miljenje lanak 58. Presudu potpisuju predsjednik i tajnik. Ona se ita javnoj sjednici, poto su agenti propisno obavijeteni. lanak 59. Presuda Suda obvezatna je samo za stranke spora i za sluaj koji je rijeila. lanak 60. Presuda Suda je konana i bez priziva. U sluaju spora o smislu i domaaju presude, Sudu pripada pravo da je tumai na zahtjev svake stranke. lanak 61. 1. Revizija presude moe se zahtijevati samo na temelju otkria neke injenice takve prirode da bi odluujue djelovala, a koja je prije izricanja presude bila nepoznata Sudu i stranki koja trai reviziju, a da pri tom to neznanje nije ona skrivila. 2. Postupak revizije otvara se presudom Suda, koja izrijekom ustanovljuje postojanje nove injenice, priznaje joj znaenje koje daje osnova reviziji i na tom temelju proglauje zahtjev prihvaenim. 3. Sud moe otvaranje postupka revizije uvjetovati prethodnim izvrenjem presude. 4. Zahtjev za reviziju valja postaviti najkasnije u roku od est mjeseci poslije otkria nove injenice. 5. Nikakav zahtjev za reviziju ne moe se staviti poto je protekao rok od deset godina od dana presude. lanak 62. 1. Ako neka drava smatra da je za nju u pitanju interes pravne prirode, ona moe uputiti Sudu zahtjev za intervenciju. 2. O tom zahtjevu odluuje Sud. lanak 63. 1. Kad god se radi o tumaenju konvencije koje su stranke druge drave osim parninih stranaka, tajnik smjesta obavjetava sve te drave. 2. Svaka od njih ima pravo intervenirati u parnici, ali ako se poslui tim pravom, tumaenje sadrano u presudi jednako je i za nju obvezatno.

lanak 64. Ako Sud drukije ne odlui, svaka stranka snosi svoje trokove postupka. Glava IV. SAVJETODAVNA MILJENJA lanak 65. 1. Sud moe dati savjetodavno miljenje o svakom pravnom pitanju na zahtjev bilo kojeg organa ili ustanove koji budu Poveljom Ujedinjenih naroda ili u skladu s njezinim odredbama ovlateni da trae to miljenje. 2. Pitanja o kojima se trai savjetodavno miljenje Suda izlau se Sudu pismenim podneskom, koji tono postavlja pitanje o kome se trai miljenje; tomu se prilau sve isprave koje mogu sluiti za razjanjenje pitanja. lanak 66. 1. Tajnik smjesta priopuje podnesak, kojim se trai savjetodavno miljenje, svim Dravama koje imaju pravo izii pred Sud. 2. Osim toga, tajnik, posebnim i izravnim priopenjem, obavjetava drave koje imaju pravo izii pred Sud i sve Meunarodne organizacije koje po miljenju Suda, ili ako on ne zasjeda po miljenju predsjednika, mogu dati informacije o tom pitanju, da je Sud pripravan primiti pismene izjave u roku koji odreuje predsjednik ili sasluati usmene izjave u javnoj sjednici, koja se ima odrati u tu svrhu. 3. Ako jedna od tih Drava nije primila posebno priopenje navedeno u stavku 2. ovoga lanka, a izrazi elju da podnese pismenu izjavu ili da bude sasluana, o tome odluuje Sud. 4. Drave i organizacije koje su dale pismene ili usmene izjave smiju raspravljati o izjavama drugih drava ili organizacija u obliku, opsegu i roku koje u svakom pojedinom sluaju odreuje Sud ili, ako on ne zasjeda, predsjednik. U tu svrhu tajnik na vrijeme priopuje pismene izjave dravama i organizacija na koje su i same dale sline izjave. lanak 67. Sud proglauje svoja savjetodavna miljenja u javnoj sjednici, o kojoj su prethodno obavijeteni glavni tajnik i predstavnici neposredno zainteresiranih lanova Ujedinjenih naroda, drugih drava i meunarodnih organizacija. lanak 68.

U obavljanju svojih savjetodavnih funkcija Sud se, osim toga, rukovodi odredbama ovoga Statuta koje se primjenjuju u parnicama, ukoliko smatra da je njihova primjena umjesna. Glava V. IZMJENE lanak 69. Izmjene ovoga Statuta vre se po istom postupku koji je predvien za izmjene Povelje Ujedinjenih naroda, uz rezervu odredaba koje bi na preporuku Vijea sigurnosti usvojila Opa skuptina o sudjelovanju onih drava koje su stranke ovoga Statuta, ali nisu lanice Ujedinjenih naroda. lanak 70. Sud moe pismenim priopenjima glavnom tajniku predlagati, u svrhu razmatranja u skladu s odredbama lanka 69, izmjene ovoga Statuta koje smatra potrebnima.