Petar Janjatovic Yu Rock Enciklopedija

Petar Janjatovi
ILUSTROVANA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

1960-1997
Sadraj Petar Janjatovic: Ploe bratstva i detinjstva..............................................9 SFRJ 1960-91-97.................................................................................11 SRJ 1991-1997....................................................................................199 SFRJ 1960-91-97 dodatak.....................................................................221 Indeks................................................................................................227 Beleka o autoru..................................................................................229
Ploe bratstva i detinjstva

Od vremena kada su krajem pedesetih godina prve elektrine gitare poele da paraju vazduh, postojala je tenja da se na papiru zabelee kljuni dogaaji i duh vremena. Naalost, kao i veina drugih stvari i to se obavljalo stihijski i samo zahvaljujui entuzijazmu pojedinaca Stoga je jasno da potreba za jednom ovakvom enciklopedijom postoji ve niz godina, ali svi mi koji se bavimo rock novinarstvom, iskidani dnevnim obavezama, jednostavno nismo stizali da se posvetimo dugotrajnom radu. Shvativi u jednom trenutku da, kao klasian lunatik, samo priam o tome kako u da uradim enciklopediju, a nita konkretno ne inim u tom pravcu, postupno sam poetkom devedesetih poeo da sortiram ogromnu arhivu, a zatim prionuo na pisanje i istraivanje, pokuavajui da napravim neto kao "Ploe bratstva i detinjstva". Klica ideje o ovakvoj knjizi vrzmala mi se po glavi ve dugo, jo od ranih osamdesetih godina kada je itav posao bilo neuporedivo lake izvesti. Naime, jo poetkom davne 1982 godine. Draganu Kremeru i meni ponueno je da napiemo "Yu rock enciklopediju", Tada, u centralno vreme novog talasa, smatrali smo da je prerano za jednu takvu knjigu. Zato smo smislili almanah "Drugom stranom" koji je pratio samo domai punk i novi talas. Ali o enciklopediji nismo prestali da razmiljamo Tokom svih tih godina, postupno sam skupljao materijal, ispitivao muziare o njihovim karijerama i sve to odlagao u stranu, ekajui neka bolja vremena za rad. Bolja vremena nisu stigla. Naprotiv. I sve se oteglo u nedogled. I kao to medved od zime bei u viemeseni san, tako sam i ja od glupih devedesetih godina, televizijskih emisija, idiotskih politiara, inflacija, deflacija i penetracija, pobegao u pisanje knjige. Sa slualicama na glavi, nosa zabijenog u stare novine, trovao sam se boljom prolou, rock scenom ezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih i onim to je preivelo tokom devedesetih godina. I evo, na dananji dan 1. decembra 1997. godine, na isti dan kada je pre sedamdeset devet godina osnovana Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, tekst enciklopedije je gotov. Kada sam poeo da radim knjigu, Petar Popovi mi je ispriao kako je svojevremeno jedan engleski novinar tokom rada na rock enciklopediji doiveo infarkt, razvod i morao je da proda porodinu kuu. Ja sam uspeo da sauvam brak i porodinu kuu, a za ono tree nisam siguran. Znajui kako su moji drugari i kolege optereeni dnevnim obavezama, davno sam shvatio da ideja o formiranju tima koji bi jednu ovakvu knjigu sklopio, teko moe da se sprovede u realnost. Trebalo se zatvoriti u kuu i kao krtica pakovati podatke. Srea da su, sem direktnih kontakata, izvori domae rock istorije bili brojni. Koristio sam razne novine: "Duboks", "Zdravo", "Dugu", "Politikin Zabavnik", "Dvoje", "Polet", "Rock", "Ritam", "Bum", "Vreme zabave", "X zabave", "Super Tin", "Ukus nestanih", slovenaki list "Muka" i sve one knjige, a nema ih mnogo, koje se bave domaim rock'n'rollom. Naravno, ono ega se svaki novinar plai kao side, a to su materijalne greke u tekstu, i meni je sve vreme stajalo nad glavom. Vie nego dobro znam uslove u kojima se, uvek u vremenskom tesnacu, piu tekstovi za novine i koliko esto su se svima nama tokom ovih godina potkradale greke A kako u ovoj sredini nikada nije postojala navika da se uinjene greke isprave u sledeem izdanju novine, morao sam da se probijam kroz lavirint nesigurnih informacija, tako da sam pojedine podatke proveravao unakrsno I nikada neu biti siguran da li sam negde omanuo. Takoe je simptomatino bilo da ni muziari nisu sa sigurnou mogli da lociraju odreene dogaaje iz sopstvene karijere Dodatni problem, posebno vezan za ezdesete godine, pojavio se kada je trebalo sloiti diskografije grupa. U to vreme samo je Jugo-ton imao obiaj da na omotu ploe ili na samom vinilu upie godinu objavljivanja. Ostali za to najee nisu marili, tako da e neke od enciklopedijskih jedinica biti zakinute, jer je jednostavno bilo nemogue utvrditi kada je neka ploa objavljena, pogotovo to ni SOKOJ nema detaljnu informaciju o tim davnim vremenima. Verovatno najprijatniji deo posla bila su putovanja. Lunjajui za rock biografijama u nekoliko navrata sam boravio u Skoplju, Sarajevu i Ljubljani. Samo nisam uspeo da dobacim do Zagreba, ali tu prazninu su popunili telefonski razgovori. Ipak, uprkos putovanjima, pojedine informacije su mi ostale nedostupne, a deo biografija nisam uspeo da proverim sa njihovim akterima Trudio sam se da kod izbora onih koji su se nali u knjizi budem to objektivniji. Da ukljuim sve znaajne autore i da ne vodim previe rauna o anrovskim opredeljenjima. Da uz rock sastave tu budu najvaniji predstavnici ansone, akustine scene, pop i etno zvuka. Ali i da priguim line afinitete. Znam da je to bilo nemogue i da e svako, ko paljivije bude preturao po knjizi, shvatiti izmeu redova ko su bili moji favoriti, a o kome sam sa mukom pisao Takoe, teko mi je bilo da ne unesem gomile nekih podataka koji ne spadaju u klasine biografske i enciklopedijske informacije ali su, bar se nadam, doprineli zanimljivosti teksta. Stoga mi je ao to sam esto, iz elje da to pre zavrim knjigu, uspevao da odolim
iskuenju i ne snimam sve ono to su mi muziari o svojim karijerama govorili. Svi mi volimo da se priseamo najboljih godina naih ivota, a posle ovako duge vremenske distance, muziari su puno toga priali otvorenije, realnije, dodajui zanimljive i ranije skrivane podatke. Budui da ovo nije klasina istorija bive YU rock scene, tu se nisu nale brojne grupe koje su u odreenom momentu predstavljale znaajnu pojavu jer ih je sud vremena, jednostavno izbrisao. Tako nema ni reci o zagrebakoj grupi eteoci koju su tih ezdesetih godina nazivali "elektriari u haljama". Taj sastav su osnovali mladi bogoslovi. Svirali su beat muziku i snimili prvi domai LP. Ali tu plou ni najvei diskofili nisu uspeli da nabave Da je kojom sreom ovo, recimo, trea enciklopedija ovog tipa a ne prva, izbor grupa bi bio sasvim drugaiji jer bi mnoge biografije ve bile ispotovane na pravi nain. Ovako sam pokuao da to je mogue bolje pokrijem trideset sedam godina jedne plodne scene. Trudei se da knjiga bude pregledna, naroito brojnim mladim kolegama koji piu o rock sceni, odluio sam da je formatizujem po najjednostavnijem metodu. Grupe su abecedno poredane, a svi oni sastavi koji su afirmaciju stekli u poivoj SFRJ nalaze se u centralnom delu enciklopedije. Karijere ovih sastava knjiga prati sve do dananjih dana. Bendove koji su afirmaciju doiveli u dravama nastalim po raspadu Jugoslavije nisam ukljuivao u knjigu. Jednostavno, to vie nije naa pria i ne treba da se meamo, Naravno da mi je ao to se tu nisu nale neke od novih stranih grupa kao to su Last Expedition iz Skoplja, Kojoti, Maroderi, Svadbas iz Zagreba, Fuckofbolan iz Pule, Res Nullius iz Velenja, Sikter i Protest iz Sarajeva. Na samom kraju knjige, takoe abecednim redom, postrojene su grupe koje su afirmaciju stekle u sadanjoj Jugoslaviji posle 1991. godine. Tu je itava serija sastava koja je ulila novu, preko potrebnu energiju domaoj sceni. ta jo da kaem, sem da rad na ovoj knjizi neu prekidati. Trudiu se, koliko to bude mogue, da i dalje pratim ono to se zbiva, pa da za koju godinu objavimo novo, up to date izdanje, kao to se to u normalnim, civilizovanim sredinama podrazumeva. Samim tim, svaka sugestija, ispravka, dopuna ili primedba koja itaocu posle prelistavanja ove knjige bude pala na pamet, vie je nego dobrodola. Moj E-mail je: Peraj@beocity.com za one koji su osvojili elektronsku potu. Iste sugestije se mogu slati i na adresu izdavaa. Ostaje da se zahvalim onima koji su bezrezervno pomogli da se ovaj materijal najzad spakuje u korice. U varljivoj nadi da tokom rada nisam zaboravio nikoga, za bolju sadrinu ove knjige pobrinuli su se: Petar Popovi, Vladislav Bajac, Slobodanka Delibai, Branimir Lokner, Ivan Ivakovi, Dragan Kremer, Draen Vrdoljak, Goran Pilipovi, Nikola Karaklaji, Rudiger Rossig, Thomas VVerner, Jad-ranka Jankovi, Zoran Marjanovi, Ljupo Jolevski, Petar Lukovi, Danilo trbac, Ivan Bekovi, Vladimir Staki, Marjan Ogrinc, Ognjen Tvrtkovi, elimir Altarec iak, Marina Lui, Marija Peternel, Tanja Uroevi, Duko Stefanovi i Radovan A. Vujovi. Naravno, tu su i brojni novinari koje nisam spomenuo, a ije sam tekstove i knjige netedimice koristio tokom rada. Vrednu dopunu knjizi dao je novosadski novinar Bogica Mijatovi. Koristei njegovu bogatu arhivu, zajedno smo napisali koncizne biografije manje poznatih grupa koje se nalaze na samom kraju enciklopedije, Posebnu zahvalnost dugujem muziarima koji su imali strpljenja za sva ispitivanja i fotografije koje su mi ustupili. Strpljivost su iskazale i moje kolege iz RTV Panevo. Stoiki su podneli dugotrajni rad na knjizi i moja odsustvovanja Veliku pomo u savladavanju radnih tekoa pruio mi je moj brat blizanac Raa Janjatovi i ovim zajednikim radom smo na neki nain zaokruili vie decenija aktivnog uivanja u rock muzici. Najzad, ali ne na kraju, dolaze i one, Otrpele su moja euforina stanja, nervozu, malodunost, neprekidno sedenje za raunarom i kompletnu borbu sa gustom prolou Zato ova knjiga najvie pripada njima dvema, Svetlani i Milici, Petar Janjatovi
AERODROM ALEKSANDAR MAKEDONSKI ALISA AMAJLIJA ANASTASIA ANIMATORI ARHANGEL ASANOVI TIHOMIR POP ATOMSKO SKLONITE AUTOMOBILI AZRA AERODROM (Zagreb) Gitarista Jura Paen (roen 1955 u Zagrebu) postao je lan grupe Zoo Band sa petnaest godina, zatim je bio u sastavima Spectrum i Hobo, a 1972 godine doao je 'u Grupu 220 u kojoj su u to vreme pored Drage Mlinareca bili Husein Hasanefendi Hus, Ivan Piko Stani i Nenad Zubak. Sa njima je snimio album "Slike" (Suzy 1975.). Po prestanku rada Grupe 220 nastaje Parni valjak koji su inili Paen, Hus, Piko, Zlatko Miksi Fuma i Aki Rahimovski Godine 1978. Paen odlazi iz Parnog valjka i formira grupu Aerodrom sa kojom je planirao da svira domau varijantu sim-pho rocka. Uz njega, grupu su inili peva Zlatan ivkovi (pre toga je bio bubnjar), basista Remo Kartagine, klavijaturista Mladen Krajnik (ex grupa Marina krgetia, Grupa 220, Divlje jagode) i bubnjar Paolo Sfeci. Malo je nedostajalo da prvi peva grupe postane tada nepoznati Jura Stubli, ali Paenu nije odgovarao njegov duboki glas. Prvi ozbiljniji nastup grupa je imala na BOOM festivalu u Novom Sadu decembra 1978. godine i tom prilikom je neko iz publike pogodio Paena bocom u glavu. Tokom sledee godine grupa je redovno svirala, a nastupaju na koncertu Bijelog dugmeta na stadionu JNA u Beogradu. Uz pomo gitariste Vedrana Boia uradili su prve demo snimke, a on je 1979. godine producirao i njihov debi album "Kad misli mi vrludaju", lako su u vreme pojave ploe punk i novi talas bili dominantni. Aerodrom je uspeo da stekne svoj krug publike, najvie zahvaljujui pesmama "Kad misli mi vrludaju" i "Kraj tebe u tami" koju je kasnije snimila i grupa Azra Za tu plou Republika komisija za kulturu im je dodelila specijalnu pohvalu Po odlasku Sfecija u Parni valjak, novi bubnjar postaje Branko Kneevi Drugi album "Tango bango" snimaju 1981. godine u Milanu u produkciji Pika Stania, a kao autori se pored Paena potpisuju Kartagine i Krajnik. Pitke pop pesme "Stavi pravu stvar", "Dobro se zabavljaj" i "Tvoje lice" omoguuju im redovnu radijsku promociju i este koncerte. Po odlasku Mladena Krajnika u vojsku, u grupu dolazi Zoran Kras Tada ih naputa Peva, tako da Paen preuzima glavni vokal, rei LP "Obine ljubavne pjesme" snimaju u vedskoj u produkciji Tini Varge (ujedno je svirao gitaru i pevao pratee vokale), a na ploi gostuje saksofonista Ufe Anderson (Uffe Andersson) koji je dugo saraivao sa grupom ABBA. Album im donosi do tada najvei hit u karijeri "Obina ljubavna pjesma". Tri veeri za redom sviraju na beogradskom Tamajdanu, dva puta u zagrebakom Kuluiu i klubu Moa Pijade. Posle toga grupa pauzira zbog Paenovog odlaska u vojsku. Po povratku, on i Vedran Boi su jedno vreme svirali rock standarde u klubovima, a u prolee 1984. godine Paen i Remo sviraju na turneji kao lanovi Azre. Sledei, isto pop orijentisan album "Dukat i priba-dae" snimaju kao trojka, sa novim bubnjarom Nenadom Smoljanoviem, Umesto Krasa, klavijature je svirao Rajko Dujmi koji je i producirao plou. Na koncertima je sa njima trebalo da svira Pop Asanovi, ali im se prikljuio klavijaturista i dirigent Alen Bjelin-ski. I ta ploa im donosi lake hitove "Fratello", "24 sata" i "Digni me visoko" LP "Trojica u mraku" (naslov odabran po stripu Andrije Maurovia) producirao je Paen, a u grupi je opet Zlatan ivkovi koji peva i svira bubnjeve Kao gosti, na snimanju uestvuju Lazar Ristovski, klavijature, Miroslav Sedak Beni, saksofon, Ante Dropulji, truba i Herbert Stencel, trombon Novim pesmama Paen je pokuao da se vrati u rock vode, ali bez uspeha i grupa je 1987. godine prestala s radom. Krajem osamdesetih i poetkom devedesetih Paen i Kartagine su sa bubnjarom Borisom Lajnerom i drugim muziarima nekoliko puta nastupali pod imenom Aerodrom, ali bez veih ambicija. Po raspadu Aerodroma 1987. godine Paen ponovo svira sa Azrom i sa njima snima album "Izmeu krajnosti" (Jugoton 1987.) i koncertni "Zadovoljtina" (Jugoton 1988). Zatim postaje lan Donijevog Sevdah shut-tie banda sa kojim radi ploe "Balkanska rapsodija" (Jugoton 1989.) i "Balegari ne vjeruju srei" (Jugoton 1990.). Ta grupa zvanino prestaje sa radom posle koncerta na Hvaru 15. avgusta 1990 godine. Paen zatim snima pesmu "Tko to tamo gine" koja se pojavila na kompilacijskoj ploi "Moja domovina" (Croatia Records 1991.) i obradu tulievog hita "Balkan" pod nazivom "Papan" koja se pojavila na ploi "Rock za Hrvatsku" (Croatia Records 1992). Tokom
rata se prikljuio hrvatskim muziarima koji su svirali na ratitima, a gostovao je u pesmi "Bili cvitak" Jure Stublia na albumu "Hrana za golubove" (Croatia Records 1992). Paen je zatim osnovao Paen band sa kojim je uradio CD "Hamburger City" (Croatia Records 1993.) i CD "Slatka mala stvar" (Croatia Records 1995.) na kojoj se nala i "Goli Prick". U njoj kritikuje ponaanje Donija tulia tokom rata Pesma je raena na muzikoj osnovi standarda "Johnnv B Good". Najvei hitovi grupe Aerodrom objavljeni su na disku "Flash Back-15 originalnih hito-va" Leta 1997. godine Paen bend su izdali CD "Otkazani let". Diskografija Singlovi "Kad misli mi vrludaju" / "Kraj tebe u tami" (Jugoton 1979,) "Stavi pravu stvar"/"Aerodrom" (Jugoton 1981,) "Tvoje lice"/ "Dobro se zabavljaj" (Jugoton 1981,) Albumi "Kad misli mi vrludaju" (Jugoton 1979) "Tango bango" (Jugoton 1981) "Obine ljubavne pjesme" (Jugoton 1982) "Dukat i pribadae" (Jugoton 1984) "Trojica u mraku" (Jugoton 1986) "Flash Back -15 originalnih hitova" (Croatia Records 1996, kompilacija) "Otkazani let" (Croatia Records 1997.) ALEKSANDAR MAKEDONSKI (Skoplje) Gitarista Vladimir Petrovski, zvani Karter, poetkom osamdesetih godina probijao se na makedonskoj sceni, ali je iru afirmaciju postigao tek osnivanjem pop rock sastava Aleksandar Makedonski. Debi album "Za heroje i princeze" grupa je snimila 1988. godine u sastavu V Petrovski (gitara, vokal), Dejan kartov (sintisajzer), Zoran Jankovi (bas). Vlado Domovski (bubnjevi) i Melita Stefanovska (pratei vokal) U toj postavi grupa nije dugo potrajala, tako da je Petrovski nastavio radei sa basistom Mitom Brljamovim kartov i Dimovski su preli u etno sastav Klero, a Melita u ensku rock grupu Rojal Albert Hol. Godine 1991, Petrovski i Brljamov su sa Kokijem Dimuevskim iz sastava Leb i sol snimili materijale za drugi album, ali ta ploa nije ugledala svetio dana, Tom prilikom su snimili obrade "Simpathv" grupe Rare Bird i "Little Sister" Bili Ajdola (Billy Idol) Posle duge diskografske pauze, tek 1997 godine uspeli su da objave CD "Moeto carstvo", sniman tokom 1996 godine Diskografija "Za heroje i princeze" (Jugodisk 1988) "Moeto carstvo" (Makoton 1997 ) ALISA (Beograd) lanovi sastava Alisa dugo su delovali na beogradskog sceni pre no to su postigli prve uspehe. Pesme za njihov debi LP "Alisa" komponovao je klavijaturista Jovan Stojiljkovi koji je u drugoj polovini sedamdesetih predvodio sastave Bicikl i Zvuni zid, pa je na Gitarijadi u Zajearu 1978 godine dobio nagradu za najbolju kompoziciju U Zvunom zidu je jedno vreme pevao Miroslav ivanovi Pile, zatim je bio u heavy metal grupi Jedan smer, a godinama je pokuavao da se probije predvodei grupu Sedmi krug. Godine 1984. nastaje grupa Alisa u postavi: peva Pile, bubnjar Predrag Cvetko-vi (ex grupa Ljudi Slaane Miloevi), klavijaturista Aleksandar Kianovi, gitarista Zoran Janeski Joza (ex Sedmi krug) i basista Marko Glavan. Gostujui muziar na ploi bio je flautista i saksofonista aa Gnus (ex BG 5) koji kasnije postaje njihov stalni lan, Jovan Stojiljkovi je bio lan sastava u senci koji je svoje bajkama inspirisane pesme poverio grupi. Skromno produciran, debi album ih je te 1985 godine, najvie zahvaljujui hit pesmama "Sanja" i "Vojskovoa", preko noi u Srbiji i Bosni pretvorio u tine-jderske zvezde. Pesme su nosile ujednaenu atmosferu iako je neke (na primer, "365") Jova komponovao mnogo godina ranije, jo dok je predvodio grupu Bicikl i bile su deo njihovog repertoara. Drugom ploom 1987. godine "Da li si ula pesmu umornih slavuja", za
koju je takoe Stojiljkovi radio pesme, a producirao je aa Habi, pokuavaju da se okrenu starijoj publici snimajui, kako su sami tvrdili, modernu staro-gradsku muziku. U stilu tadanjih sastava iz Bosne, priklanjaju se folk zvuku, udarna pesma je "1389 / "Nee Fata sina Bajazita" a u pesmi "Posle devet godina" gostuje Lepa Brena Na ovom albumu ponovo se nala pesma "Vojskovoa", jer nisu bili zadovoljni kako je zvuala na debiju I trei LP "Hiljadu tona ljubavi" koji je producirao Habi, nosi slinu atmosferu kao i prethodni, a Pile se potpisao kao autor dela materijala i udarne pesme "Kesteni", Posle ploe "Glupo je spavati dok svira rock'n'roll" (produkcija Vlada Negovanovi) 1989. godine i serije nastupa, uoi rata prestaju sa radom i povlae se sa scene. Godine 1997 grupa obnavlja rad, Pile preuzima ulogu gitariste i priprema plou na kojoj e se, uz nove pesme nai i ponovni snimci dela starih hitova Na novoj ploi, pesme su uradili zajedno sa pesnikom Dukom Trifunoviem. Jovan Stojiljkovi je postao vlasnik studija i priprema plou za decu. Diskografija "Alisa" (Jugodisk 1985) "Da li si ula pesmu umornih slavuja" (PGP RTB 1987) "Hiljadu tona ljubavi" (PGP RTB 1988) "Glupo je spavati dok svira rock'n'roll" (Jugodisk 1989) AMAJLIJA (Novi Sad) Sredinom osamdesetih godina grupu Amajlija osnovali su gitaristi Bogoljub Ba-njac i Zoran Anii, basista Slobodan Ve-kalov, peva Petar Krsti, klavijaturista Dejan Starevi i bubnjar Julije Dondo Na poetku karijere negovali su hard rock, a kasnije su se posvetili melodioznijem rock zvuku. Trei LP su snimili u Londonu oktobra 1991 godine, a kao gost na akustinoj gitari svirao je bivi tinejderski miljenik Endi Kerou (Andy Kershavv). Na sledeoj ploi "ista zabava" 1993 godine obradili su Balaevievu pesmu "Prva ljubav". Diskografija "Samo ti" (Diskoton 1989.) "Zato si tako blesava i luda" (PGP RTB 1990,,) "Vrue + hladno" (PGP RTB 1992) "ista zabava" (PGP RTS 1993) "Nikad vie kao pre" (PGP RTS 1996) ANASTASIA (Skoplje) Koren rada sastava Anastasia protee se od poetka osamdesetih godina kada je basista Goran Trajkoski kroz grupu Padot na Vizantija zapoeo sa promiljenim poimanjem tradicije kroz moderniji muziki izraz. Po raspadu grupe, Trajkoski se prikljuio sastavu Mizar, a zatim je sa perkusionistom Zo-ranom Spasovskim formirao grupu Aporea. Za nisku izdavaku kuu Dom objavili su jedan maksi singl, a 1990. godine su prerasli u sastav Anastasia Prikljuio im se i Zlatko Orianski (gitara, mandolina, flauta) koji je predvodio grupu Lola V Stain, slinog etno usmerenja i poeli su da stvaraju muziku baziranu na vizantijskoj tradiciji i crkvenom pojanju. Mini LP sa pesmama "Na rekah Vavilonskih" i "Premin" takoe su objavili u Niu 1991 godine, a dve godine kasnije za solunsku kuu Poeta Negra objavljeno je reizdanje te ploe Prvih godina preteno su radili muziku za pozorine predstave u Subo-tici, Sarajevu i Skoplju Slian pogled na muziku povezao ih je sa rediteljem Milom Manevskim pa su za njegov film "Pre kie" uradili muziku. Manevski je jo polovinom sedamdesetih godina otiao iz Skoplja u Ameriku na studije reije U to vreme je esto pisao reportae za beogradske listove "Zdravo" i "Duboks", kao i tekstove za skopsku grupu Bastion. Radei muziku za film "Pre kie" lanovi grupe Anastasia u potpunosti su ostvarili svoje vienje etno zvuka. Na kompaktu su se nale i ve objavljene pesme "Premin" (sa mini LP ploe Anastasie) i "Mansarda" (sa albuma Lole V Stain) kao i obrada stare makedonske pesme "So maki
sum se rodila" (na kompaktu pod imenom "Death Of Alexander"). Glavni vokal u toj pesmi otpevala je Vanja Lazarova Dimitrovska, cenjena pevaica izvornih narodnih pesama Kljuni saradniku radu na CD-u bio im je Duan Dimitrovski, strunjak za etno muziku, autor knjige "Za nau muziku" Tokom snimanja lanovi grupe su uz savre-menu studijsku tehnologiju koristili i autentine instrumente kaval, tapan, gajde, psaltir Na snimanju su jo uestvovali Kazim Idriz (tapan), Dragan Dautovski (voa sastava narodnih instrumenata Mile Kolarovski), Gor-dana Josifovska (oboa), Dubravka Zajkova (viola), a producent je bio Toe Pop Simonov CD sa muzikom iz filma objavljen je prvo u Francuskoj, a zatim i irom sveta i dobio je vrlo povoljne kritike u strunoj tampi Na koncertnim promocijama Anastasia je nastupala u postavi Goran Trajkoski (vokal, kaval, gajda). Zoran Spasovski (tapani, udaraljke, sintisajzer), Zlatko Orianski (tambura, prim), Senko Velinov, Pepi Georgievski (vokali) i klavijaturista Valentino Skenderovski (ex Leb i sol, Memorija). Krajem 1996. godine objavili su promotivni mini CD sa pesama "Lice" i "Gori" kao najavu sledee ploe, a marta 1997. godine svirali su u Sarajevu. U to vreme za grku izdavaku kuu Libra Music objavili su CD "Melourgia" na kome se nalazi izbor njihovih neobjavljenih snimaka nastalih od 1989 do 1996 godine kao i muzika za pozorine predstave Taj CD donosi teme "Gori (Skopje)", "Samoilovite slepci", "Lai me sestro" kao i ve objavljenu "Na rekah Vavilonskih" za koju je tekst nastao na osnovu 127 psalma iz "Biblije". Njihov saradnik Dragan Dautovski je 1996 godine oformio osmolanu grupu DD Svnthesis i snimio istoimeni CD (SJF records 1996.) na kome su uz autorski materijal ponudili obrade makedonskih narodnih pesama: "Dve devojki", "Goten", "Kletva", "Vrem-inja" i druge Diskografija "Na rekah Vavilonskih" / "Premin" (CKDB 1991, mini LP) "BeforeThe Rain" (Phonogram 1994) "Melourgia" (Libra Music 1997 ) ANIMATORI (Zagreb) U momentu kada su Animatori stupili na scenu svojim pop zvukom, ocenjeni kao "maturantski blues",u potpunosti su odudarali od tadanjeg dominantog novota-lasnog zvuka Grupu su 1980 godine osnovali Kreimir Blaevi (gitara, vokal), Andro Purti (bas), Vatroslav Markui (violina), i Tomislav Breievi (bubnjevi). Predistorija grupe see u 1977 godinu kada Blaevi iz rodnog Slavonskog Broda dolazi na studije u Zagreb i pridruuje se simfo rock grupi Animatori Poto su oni ubrzo prestali sa radom, tri godine kasnije Blaevi poinje sa novom, muziki sasvim drugaije obojenom grupom, ali pod starim imenom. U neobinoj instrumentalnoj postavci grupe, violina najee ima ulogu potcrtavanja ritmike osnove sa retkim solo izletima. Prvi ozbiljniji proboj imaju na YURM-u 1982 godine. Tada nastupaju u finalu i uz grupe Xenia, La Fortunjeros i U kripcu osvajaju drugo mesto Pre toga potpuno anonimni, iznenadili su obimnim repertoarom koji je sadrao preko trideset sopstvenih kompozicija. U jesen te godine objavljuju prvi singl "Male curice" a zatim u produkciji eljka Brodarica (ujedno svirao gitaru i pe-vao pratee vokale), snimaju debi LP "Aneli nas zovu da im skinemo krila". Zbir pesama koje se bave odrastanjem i nostalgijom, predstavljaju Blaevia kao zrelog autora koji svoje originalne ideje ume da zapakuje u pop formu inspiriui se uticajima britanske scene ezdesetih godina. Najvei uspeh postie naslovna pesma koja se nekoliko mese-ci zadrala na prvom mestu emisije "Hit meseca" TV Beograd. Drugi album "Svi momci i djevojke" snimaju 1984. godine sa producentom Huseinom Hasanefendiem i na njoj Blaevi nastavlja sa linim poetskim iskazima. Udarna pesma "Ostat u mlad" iskoriena je i u filmu "Spuk" reisera Mladena Puhlovskog Kao gosti na ploi uestvuju brojni zagrebaki muziari od kojih su najpoznatiji: Rastko Miloev (gitara), Aki Rahimovski (pratei vokali), Miroslav Sedak Beni (saksofon), i Davor Rodik (pedal steel gitara). Avgusta 1984. godine Blaevi odlazi u JNA i grupa prestaje sa radom. Tokom pauze, bubnjar Breievi je preao u sastav Karlowy Vary, a violinista Mar-kuevi u countrv grupu Plava trava zaborava sa kojom je i ranije saraivao U reani-mirane Animatore koji sa radom poinju krajem 1985. godine stiu bubnjar Draen Somek, gitarista Predrag Milju i klavijaturista Toni Markulin. Trei album "Dok leim cijeli dan u sjeni" proet blagim countrv zvucima, snimaju 1987 godine u produkciji gitariste Branka Bogunovia iz Plave trave zaborava, a kao gost opet uestvuje Davor Rodik. Na snimanju gostuju i bubnjar Ratko Divjak, klavijaturista Mato Doen a Zoran Predin iz Lanog Franza sa Blaeviem peva u temi "Bijeg".
Po objavljivanju ploe, grupa je napravila dugu pauzu tako da je etvrti album objavljen tek aprila 1992. godine Podelivi plou na dve celine: optimistiku pod nazivom "Proljee je zakucalo" i depresivniju "Duhovi iz prolosti", Blaevi se tematski kree u rasponu od debi albuma do tada aktuelnih ratnih vremena, a pesma "Kad se vratim kui" objavljena je na albumu "Rock za Hrvatsku" na kome su uee uzeli razliiti autori Kompilacijski CD "Reanimatori" objavljuju 1995. godine. Diskografija Singlovi "Malecurice"/"ivjeti mirno" (Jugoton 1982) "Aneli nas zovu da im skinemo krila" / "Ljeto nam se vratilo" (Jugoton 1983) "Ostat u mlad" / "Kao ogledala" (Jugoton 1984,,) Albumi: "Aneli nas zovu da im skinemo krila" (Jugoton 1983) "Svi momci i djevojke" (Jugoton 1984) "Dok leim cijeli dan u sjeni"(Jugoton 1987) "Proljee je zakucalo" /"Duhovi iz prolosti" (Orfej 1992.) "Reanimatori" (Croatia Records 1995, kompilacija) ARHANGEL (Skoplje) Jo 1980. godine, dosta pre nastanka grupe, Risto Vrtev je komponovao pesmu "Arhangel" kojom je dao osnovne naznake svog budueg autorskog izraza Kasnije, Vrtev je radio pesme za sastav Mizar dok su jo bili okrenuti istijoj rock'n'roll formi. Arhangel nastaje januara 1989. godine u sastavu: Risto Vrtev (gitara, vokal, autor muzike i tekstova), Dragan Ginovski (gitara), Dejan Argirovski (bas) i Zoran Cvetkovski (bubnjevi). Iste godine nastupaju na YURM-u u Zagrebu i Omladinskom festivalu u Subo-tici, gde ulaze u finale. Njihova kompozicija "Arhangel 80-89" nalazi se na kompilacij-skom albumu sa Subotikog festivala. Zatim 1990. godine sviraju u ehoslovakoj. Debi LP "Arhangel" objavljen je marta 1991. godine u Beogradu, zahvaljujui Flaviju Rigonatu, vlasniku kue "Haos" koja je do tada izdavala knjige i amerike underground stripove. Pored Vrteva i Ginovskog, na ploi su radili basista Petar Jankov (ex DDT) i bubnjar Dim-itar Dimovski (ex Cilindar). Decembra 1992. godine Arhangel nastupa na UNICEF-ovom koncertu u Subotici. Sledei album "Arhangel II" objavljen je za Muziku i kaset-nu produkciju Makedonske radio televizije juna 1993. godine Taj materijal, pod nazivom "Dno", u Jugoslaviji je na kaseti licen-cno objavila firma Take It or Leave It 1994. godine "Dno" je promovisano koncertom na beogradskom festivalu Brzi bendovi Srbije. Na ploi se pored Ristinih pesama "Senite", "ovek bez ime i prezime", "Vojna" nalazi i obrada pesme "VVonderful VVorld" Blacka (u prepevu "udesan svet") i "Zborovi i volebni" na tekst Borisa Pasternaka. Te godine u Makedoniji dobijaju priznanja za najbolji album, najbolji koncert, pesmu godine i najboljeg tekstopisca Snimak unplugged nastupa grupe predstavljao je Makedonsku televiziju na TV festivalu u Sofiji, a septembra 1994 godine svirali su na EBU rock festivalu u Ljubljani. Novembra 1994. godine Arhangel je uestvovao u programu "Dani makedonske kulture" u Danskoj Sledee godine svirali su na T-festivalu u Skoplju uz sastave Prodigv, Dog Eat Dog, Renegade Soundvvave i druge. Novembra 1995 godine nastupali su u beogradskom Bitef teatru, a februara 1996. godine na FIAT rock festivalu u Podgorici. U meuvremenu su snimili obradu "Never Talking To You Again" sastava Husker Du, koju su posvetili preminulom basisti Dejanu Argirovskom i svoju pesmu "Nova vera, nova Biblija". Tokom jeseni 1997. godine, grupa Arhangel privodila je kraju snimanje tree ploe Diskografija "Arhangel" (Haos 1991) "Dno" (MKP-MRT/Take it or leave it 1993) ASANOVIC TIHOMIR POP (Zagreb) Klavijaturista Tihomir Pop Asanovi (roen 1948. u Skoplju) je srednju muziku kolu zavrio u rodnom gradu. Sa esnaest godina poeo je da svira sa Velikim plesnim orkestrom RTV Skoplje. Krajem ezdesetih godina u beogradskom Gradskom podrumu pratio je Tomu Zdravkovia pa se otisnuo u Evropu gde je pet godina svirao po klubovima.
Po povratku 1968 godine osniva sastav Generals sa kojim je nastupao u inostranstvu i po jadranskoj obali. Paralelno svira sa Bokom Petroviem i to najee na stranim jazz festivalima Na osnovu tih nastupa list "Jazz podium" proglaava ga etvrtim orgu-Ijaem u Evropi Godine 1971 Generals prestaju sa radom i Asanovi postaje lan originalne postave sastava Time. Sa njima snima samo debi LP "Time" (Jugoton 1972.) a na Svetskom festivalu omladine u Berlinu 1973. godine sa grupom Time izvodi sopstvenu pesmu "Berlin" za koju dobijaju nagradu kao najbolji uesnici Pesma se nala i na kom-pilacijskoj ploi festivala objavljenoj u tadanjoj Istonoj Nemakoj. Tokom 1973. godine Asanovi je na koncertima nastupao sa Yu grupom i sastavom Smak. Sledee godine snimio je solo plou "Majko zemljo" na kojoj pevaju Josipa Lisac, Nada gur, Doca Maroit, Dado Topi i Janez Bonina a svirali su Dragi Jeli, gitara, Mario Mavrin, bas, Ratko Divjak, bubnjevi, Pero Ugrin, truba, Braco Doblekar, konge i vodei zagrebaki jazz muziari Pored Asanovia, autori pesama su Janez Bonina, Dado Topi i Mi-Ijenko Prohaska. Iste godine osniva Jugo-slovensku pop selekciju u kojoj su najcenje-niji domai instrumentalisti i imaju zapaen nastup na BOOM festivalu u Ljubljani. Iz tog sastava, septembra 1976. godine nastaje grupa September koju predvode Asanovi i Bonina Uoi osnivanja te grupe, Asanovi objavljuje drugi LP za koji je kompozicije pisao sa Dadom Topiem, a uz njih su pevali Zdenka Kovaiek i Janez Bonina, Asanovi je tokom sedamdesetih ostvario renome pouzdanog instrumentaliste koji je vrlo esto svirao sa jazz muziarima, ali je prihvatao isplative turneje po SSSR-u kao lan raznih sastava meu kojima je bila i pop grupa Pro arte. Zatim se povukao sa scene i orijentisao na trgovinu instrumentima. Diskografija "Majko zemljo" (Jugoton 1974) "Tihomir Pop Asanovi" (Jugoton 1976) ATOMSKO SKLONITE (Pula) Predistorija grupe zadire u 1968. godinu kada je u Istarskom narodnom kazalitu u Puli premijerno izvedena predstava "Atomsko sklonite" koju je reirao pesnik Boko Obradovi Za tu predstavu reditelj je napravio izbor iz svetske antiratne poezije, a uvrstio je i svoje pesme "Kuga u Danangu" (protiv rata u Vijetnamu) i "Vaclavske Namjesti" (protiv vojne intervencije Sovjetskog Saveza u ehoslovakoj) Budui da je Obradovi dugo godina negovao ideju o formiranju rock grupe koja bi radila muziku na njegove tekstove, jednom prilikom je ispred pulske kafane "Jadran", gde su se okupljali muziari, nekolicini iskusnih instrumentalista ponudio fasciklu sa svojim tekstovima. Ubrzo je napravljen i dogovor o zajednikom radu i oformljen je bend Atomsko sklonite. Bilo je to 26 februara 1977. godine, a grupu inili su basista Bruno Langer (ex Boomerang), peva Sero Blai, gitarista Dragan Guvan, klavijaturista Eduard Kancelar, bubnjar aa Dadi i Rudolf Grum koji je pevao pratee vokale Prvi vei uspeh grupa je postigla na BOOM festivalu u Novom Sadu decembra 1977 godine U prolee 1978 godine uestvovali su na Omladinskom festivalu u Subotici, a ubrzo im je izaao prvi LP "Ne cvikaj, generacijo" na kome su precizno formulisali hard rock zvuk sa antiratnim i kataklizminim tekstovima koji su dosta dugovali u to vreme ve demodiranoj hipi ideologiji Debi im donosi prve hitove: "Pomorac sam majko", "Kinematograf naeg djetinjstva" i "Ne cvikaj, generacijo." Na samom poetku grupa je prigrabila interesovanje javnosti svojim najavama da sviraju punk (mada su kasnije priznali da nisu ni znali o emu je re), poce-panom odeom u kojoj su nastupali i efektnim fotografijama koje im je realizovao Mariboranin Tone Stojko. Saradnju sa porodicom Stojko proirili su kada su Tonetovoj supruzi Neci Falk snimili matricu za pesmu "Zaspao si u mojoj kosi" Drugi album "Infarkt", opremljen knjigom fotografija Toneta Stojka, doneo im je nove koncertne favorite "Pakleni vozai" i "Djevojka br 8". Zbog obaveza prema fakultetu grupu je napustio Eduard Kancelar, a zame-nio ga Paul Bilandi. Svoje pozicije uvruju na dobro uvebanim koncertima obogaenim scenografijom sastavljenom od bodljikavih ica a jednom prilikom, u ljubljanskoj hali Tivoli, iznad bine je bilo razapeto trista kiobrana Grupa regrutuje vernu publiku, ali postaje esta meta dela kritike koja im najee upuuje zamerke zbog nategnutosti Obradovievih tekstova Na negativne kritike reaguju otvorenim pismima u kojima se razraunavaju sa novinarima koji im nisu po volji Trei album uz veliku medijsku kampanju snimaju na poluostrvu Stoja u blizini Pule u pokretnom studiju Mobile One koji su upravo pre njih koristili AC/DC za snimanje koncertnog albuma U
produkciji Dona Eelsa (John Etchells) i Bila Einsvorta (Bili Ains-vvorth) 1980, godine nastaje ploa "U vremenu horoskopa" U tom periodu Paul Bilandi vie nije bio lan grupe, jer je osnovao svoj Lilihip i Sklonite nastavlja kao kvartet. ivi album "Atomska trilogija" snimaju leta 1980. godine na koncertu u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Ve sledee godine izlazi album "Extrauterina" (Vanmaterina trudnoa) sa istim producentima, ali ovog puta u francuskom Super Bear studiju gde su pre njih radili Elton Don (Elton John), Kejt Bu (Kate Bush) i Pink Floyd Muziku novost na ploi predstavlja uvoenje harmonike u pesmi "Smanji gas" Dobijaju i novog bubnjara Zdravka irolu, a posle ove ploe raskidaju saradnju sa Bokom Obradoviem. Voa sastava postaje Bruno Langer koji pie tekstove i muziku, U londonskom JAM studiju 1982 godine snimaju album "Mentalna higijena", a gost na saksofonu je Mel Kolins (Meli Collins) koji je svirao sa sastavima Rolling Stones, Dire Straits i King Crim-son. Iste godine odlaze na svirke u SAD i na Floridi rade album "Space Generation" koji je kod nas licencno objavio PGP RTB U zagrebakom Troolv sound studiju snimaju album "Zabranjeno snivanje". Godine 1986 Langer i Guvan, pod imenom Atomic Shelter, sa amerikim muziarima Vesom Taltonom (Wes Talton), vokal, Fredi Stakijem (Fredie Stuckev), klavijature i Dejvidom Pre-slijem (David Prislev), bubnjevi, snimaju plou "This Space Ship" koja, takoe biva licencno objavljena kod nas. LP donosi est starih, prearaniranih pesama i etiri nove Koncertni album "Jednom u ivotu" ujedno je i poslednji na kome se pojavljuje Sero Blai Posle duge bolesti on je preminuo 18 januara 1987 godine Krajem iste godine Langer kree sa novom postavom. Pojaan mladim gitaristom Rankom Svorcanom i bubnjarem Nikolom Durakoviem on preuzima i vokalnu ulogu i odrava Atomsko sklonite do dananjih dana. Album "Criminal Tango" objavljuju 1990. godine Avgusta 1991 godine, u vreme kada su ve poeli oruani sukobi, nastupaju na Zajearskoj gitarijadi. U Americi im 1992. godine izlazi CD "East Europe Man" 'koji su snimili sa pevaem Vesom Taltonom. Grupa i danas povremeno nastupa, a bivi lanovi se bave drugim zanimanjima: Dragan Guvan je direktor firme, aa Dadi radi u "Uljaniku" a Zdravko irola je inenjer graevine u preduzeu za puteve. Nastavak diskografske aktivnosti obeleen je objavljivanjem CD-a "Terra mistica". Na disku "1976-1986." RTV Slovenija je objavila izbor njihovih hitova. Diskografija "Ne cvikaj generacijo" (RTV U 1978) "Infarkt"(RTV U 1978) "U vremenu horoskopa" (RTVU 1980) "Atomska trilogija" (RTV U 1980, koncertni) "Extrauterina" (RTV U 1981 ) "Mentalna higijena" (RTV U 1982.) "Space Generation" (EER/PGP RTB 1983) "Zabranjeno snivanje" (RTV U 1984) "Jednom u ivotu" (RTV U 1985 koncertni) "ThisSpaceShip" (EER/PGP RTB 1987) "CriminalTango" (RTVU 1990) "East Europe Man" (EER 1992) "Terra Mistica" (Croatia Records 1995) "1976-1986," (RTV S 1995. kompilacija) AUTOMOBILI (Nova Gorica) Braa Marko i Mirko Vuksanovi prvo su iveli u Sarajevu i u petom razredu osnovne oformili su grupu u kojoj je bio i njihov drug iz razreda Milan Mladenovi. Marko i Milan su u Sarajevu uili da sviraju gitaru od starog majstora Miodraga Necia koji je sredinom osamdesetih nastupao sa grupom Garry Garincha. Braa su se zatim preselila u Sloveniju, a Automobile su osnovali 1982 godine Marko je svirao bas i pevao, Mirko klavijature, Valter Simoni bubnjeve, Mitja Mokrin saksofon a Roman Nussdorfer gitaru. Prvi nastup imali su na Novom rocku u Ljubljani 1983. godi-ne- a zatim su bili uesnici zagrebakog YURM-a. Godine 1984 pobedili su na Omladinskom festivalu u Subotici U to vreme ve je bio u tampi njihov debi LP tako da su nagradu (snimanje ploe) prepustili drugoplasiranoj grupi Beta Centaurv iz Opatije. Debi LP "Mjesec je opet pun" donosi njihove pesme srednjeg tempa pod blagim uticajem grupe The Police Plou su odlikovali pomalo ele-gini tekstovi otpevani na srpskohrvatskom. LP je producirao Miro Tomassini, a izdvojile su se pesme "Ona nosi uniformu", "Novac", "Nebo" i "Ljubav koja vee" Drugi LP "Dugo, toplo ljeto", u produkciji Tomaa Domicelja, donosi pesme srodne atmosfere: "Male igre nou", "Izai veeras", "Ona zna", "Uniti svoju mladost" i druge. Iz grupe je tada otiao gitarista Nisu traili zamenu, tako da su nastupali bez gitare, a nov je bio i bubnjar Luci-jan Kodermac. Trei LP "Krenimo" snimili su 1987. godine bez saksofoniste Mokrina, a gitaru je svirao Alan Jakin. Plou su producirali beogradski gitarista Ljuba Sedlar i Mirko Vuksanovi, pa su pesme dobile na energiji i gitarskom zvuku. Novi materijal
uraen je u dve verzije, - na srpskohrvatskom i slove-nakom jeziku. Posle duge pauze, 1992. godine objavljuju CD "Mraz" a zatim i "Skozi leta" na kojima pevaju na slovenakom, verno se drei svog zvuka. Sledei CD "Drugi svet" donosi kompletan prvi i drugi LP i tri pesme sa treeg. Na kompilaciji "Tistega lepega dne" (FV Music 1996 ) na kojoj su se nale obrade partizanskih i revolucionarnih pesama Automobili objavljuju svoje vienje stare teme "Lepo je v nai domovini biti mlad". Zatim 1997 godine objavljuju CD "Navaden dan". Poslednjih godina Mirko Vuksanovi sarauje sa Zoranom Predinom na njegovim solo ploama i zajedno rade muziku za film, pozorite i televiziju. Diskografija "Mjesec je opet pun" (Dokumentarna 1984) "Dugo toplo ljeto" (RTV U 1985.) "Krenimo" (Diskoton 1987.) "Mraz" (Rose records 1992) "Skozi leta" (Rose records 1994) "Drugi svet 1984,-1987," (Grafit 1995, kompilacija) "Navaden dan" (RTV S 1997.) AZRA (Zagreb) Kontroverzni autor i jedan od najveih mistiara rock scene Branimir Doni tuli roen je 11. aprila 1953 godine u Skoplju. Otac mu je bio vojno lice tako da su selja-kanja bila neizbena popratna pojava profesije. Kljune godine odrastanja i afirmacije proveo je u Zagrebu gde je studirao na Filozofskom fakultetu. U poetku karijere esto je nastupao sam sa akustinom gitarom i to preteno po urkama gde je izvodio svoje, ali i tue pesme raznih anrova. U to vreme napisao je dobar deo pesama koje su se kasnije nale na ranim albumima Azre Prva grupa koju je osnovao zvala se Balkan Sevdah Band inili su je dugokosi momci sa akustinim gitarama ijedna peva-ica Svirali su sve - od Donijevih pesama, preko sevdalinki, narodnjaka do The Beatles. Vremenom se bend sve vie okree rocku, a kroz njega je prolo mnogo muziara Januara 1977. godine Doni je odluio da promeni naziv grupe u Azra Ime je odabrano po pesmi Hajnriha Hajnea, a Azra znai devica. I pod novim imenom su este promene u grupi, tako da sezone 77. i 78. godine nastupa sa Jurom Stubliem, Jurijem Novoseliem, Marinom Pelajiem i Mladenom Juriiem. Jura i Doni, kao dve jake autorske linosti, nisu mogli dugo da izdre pod istim krovom pa se itava ekipa odvaja od Donija i formira sastav Film U to vreme Doni postaje lan Parnog valjka, ali ni ta kombinacija nije dugo potrajala, samo dve nedelje. Rezultati druenja ostali su zabele-eni na albumima Parnog valjka jer je Husein Hasanefendi Hus, lider grupe, imao obiaj da obrauje Donijeve pesme Tako su i nastale verzije "Jablan" i "Kad Miki kae da se boji". Vrativi se ideji Azre, Doni za stalnog saradnika prihvata bubnjara Borisa Lajnera koji je u to vreme svirao sa grupom Haus-tor. Dugo su traili adekvatnog basistu, tako da su se za prvi intervju slikali sa psom. Valjda da bi izgledali kao trio Njih dvojica su snimili prvi singl sa pesmama "Balkan" i "A ta da radim" U studiju su im pomogli Zlat-ko Miksi Fuma, basista Parnog valjka, pratee vokale pevao je Mladen Jurii, gitarista Filma, Husein Hasanefendi je svirao gitaru i obavio produkciju, a elektrinu violinu je svirao izvesni Relja. Debi singl pokree prve pozitivne kritike. Pesma "Balkan" koju je Doni napisao po povratku iz vojske, 1974. godine nosi u sebi sublimirane glavne odrednice njegovog autorskog senzibiliteta. Originalni tekst pesme vukao je na sevdah, ali ga je Doni pod uticajem punka i novog talasa izmenio Na te promene dosta je uticao prvi nastup Pankrta u Zagrebu Azri se uskoro pridruio basista Miso Hrnjak., Trio koji je snimio kljune ploe Azre bio je formiran. Doni je nastavio sa svojom idejom partizanskog proboja, tako da je grupa tokom leta svirala po trgovima na moru kalei se u direktnim kontaktima sa sluajnom ili namernom publikom. Debi album snimaju u prolee 1980. godine a za producenta je odabran veteran Drago Mlinarec, jer je Hus bio zauzet Rezultat je u producentskom smislu bio mrav, jer im se nisu podudarali senzibiliteti Ipak, pesmama to nije mnogo naudilo pa se ta ploa smatra jednim od najjaih debija u YU rocku Tokom dvanaest numera Doni demonstrira pratave gitare, uticaj belog reggae zvuka (kao The Police u to vreme), uzvikujue, gotovo bolno pevanje i tekstove sa temama koje dotadanja scena nije poznavala. Ipak, shodno vremenu, Doni je izbegao da snimi pesme sa jaim politikim temama, ostavljajui ih za sledei
album. Na debiju se nalo dosta ljubavnih pesama i itava ploa je posveena devojci Graciji kojoj je napisao i upeatljivu, gotovo nervoznu baladu "Gracija". Kada je debi album stigao u prodavnice, publika je ve uveliko znala sve pesme, tako da je na koncertima grupa odlino prolazila Dobar prijem prvog albuma otvorio je Azri vrata Jugotona i Doni je krenuo sa prekrajanjem i dopunjavanjem pesama koje je ranije napisao, a velikom brzinom je pravio i nove. Doni je ve u to vreme ispoljio svoj naglaeni individualizam, tako da je odbio da svira na predstavljanju zagrebakih grupa u Domu omladine, organizovanih u paketu pod nazivom "Pozdrav iz Zagreba" januara 1981. godine. Nekoliko nedelja kasnije doli su u Beograd i tokom tri dana sa pet koncerata trijumfovali su u SKC-u Sledei potez bio je singl sa pesmom "Lijepe ene prolaze kroz grad" otpevanom delimino u slengu Plou je producirao Hus, odsvirao je i solo na gitari u maniru britanske blues scene. Na Bstrani naao se instrumental "Suzy F." za koji je Doni imao tri verzije teksta, ali su odbaene jer je zvualo "Kao da pjeva Aco Stojkovi na Ijet-njoj bati 1938. sa leptir manom" (citat Donija). Singl je ujedno bio najava za dupli album "Sunana strana ulice". Producirao ga je sam Doni, to e kasnije redovno initi. Meu dvadeset etiri pesme uvrstio je neke iz najranijeg perioda Plou otvara vinjeta "041" kao uvod u prie koje slede U ljubavnim pesmama "Ne reci mi dvaput", "Izmeu nas", "Gospodar samoe", "Sunana strana ulice", Doni je nean, muziki se oslanja na akustiku i novouvedene duvake instrumente. Suprotno tome, politike pesme su gotovo nekontrolisano pokuljale Od gorke "Uas je moja furka", preko tada aktuelnih "Poljska u mom srcu", "Kurvini sinovi", "Uvijek ista pria", Doni je progovorio o temama o kojima se ustruavao da peva na debiju. Jugoton je jedino insistirao da se uz tekst pesme "Kurvini sinovi" dopise da je upuena "imperijalizmu i hegemoniji", ma ta to znailo Na ploi se prvi put naao jedan tekst koji nije Donijev. Re je o "Pit, i to je Amerika" koji je napisao Mile Rupi za istoimenu monodramu Jedna od najsnanijih pesama je "Odlazak u no" gde je u uobiajeno kabastoj verbalnoj formi Doni opisao svoju urbanu paranoju. Radei na albumu, trojka se homogenizovala, a veu pevaku ulogu dobili su i drugi lanovi. Miso Hrnjak je otpevao "Kad Miki kae da se boji", a Lajner je bio podrka u prateim vokalima. Na snimanju su gostovali: Miroslav Sedak Beni (saksofon), Franjo Vlahovi (truba i trombon), Nikola Santro (trombon) i Mladen Jurii (usna harmonika). Posle turneje po Jugoslaviji koja je trajala tokom leta i jeseni, Azra je u zagrebakom klubu Kului oktobra 1981 godine odrala sedam koncerata koji su snimani za trostruki ivi album "Ravno do dna" Tih veeri definitivno su potvrdili status predvodnika Doni se na tim vieasovnim nastupima gotovo nije obraao publici. Povremeno je u aru svirke utirao pojaala i tvrdoglavo je odbijao da izae na bis. Snimak sa koncerta odranog 21. oktobra objavljen je na ivom albumu marta sledee godine Ostvarivi elju da ponovo snimi neke stare pesme za koje je smatrao da su u studiju upropaene, bazirao je program na tom materijalu Ipak, predstavljene su i nove pesme: "Roen da budem onjo", "Nedjeljni komentar" (sa uputstvom da je posveena lokalnim bogovima), "Prokleto ljut" i druge Uoi izlaska ploe Azra je odrala sedam rasprodatih koncerata u beogradskom SKC-u. Tada je ve izlazio na bis. Jedne veeri im se prikljuio Vlatko Stefanovski u pesmama "Balkan", "Lijepe ene prolaze kroz grad" i "Obrati panju na posljednju stvar". Publika ih je zvala opet, pa su na binu izali svi lanovi grupe Leb i sol sa Donijem i zaprili "Slow Dovvn" Kleptona (Clapton). Na ivoj ploi Azra je reprezentativno predstavljena i prosto neverovatno deluje da su mesec dana uoi beogradskih nastupa bili na ivici raspada Naime, pred koncert u Ljubljani dolo je do svae pa je na bini Doni razlupao gitaru i pojaalo. Sukob je brzo izglaen i oni su nastavili dalje. Sledei, dupli album "Filigranski plonici" izlazi ve juna iste godine Na njemu su politiki komentari jo direktniji "Tko to tamo pjeva" upuena je drugu Titu, "68" propalim revolucionarima, "Pavel" romantinim revolucionarima, "Gorki okus" politikim prognanicima, tanije nastala je povodom zabrane zbirke pesama "Vunena vremena" i hajke na autora Gojka Doga. Ploa sadri i ljubavne pesme "Volim te kad pria", "Kao ti i ja", "Ne prodajem nasmijeenog psa" u kojoj peva Lajner Tu fazu rada zaokruuje singl "E pa to", posle koga grupa kree silaznom putanjom. Ve januara 1983. godine Doni u Frankfurtu snima plou "Kad fazani lete" i to samo sa Lajnerom, jer je Hrnjak napustio grupu, ali i muziku posvetivi se religioznoj sekti Ve zreo kao autor, Doni grabi utabanom stazom stoje najpreglednije u pesmama "Aneli", "Plavi golub", "Nemir i strast", "tienik". Slina je i sledea ploa "Krivo srastanje" nastala sa Lajnerom godinu dana kasnije, tako-e u Frankfurtu. Sem njegovih pesama tu je obrada stare narodne "Klinek stoji pod oblo-kom" Posle te ploe, Lajner rede radi sa Donijem. Paralelno delujui sa brojnim zagrebakim sastavima, Lajner, basista Sran lje-bai Saher (ex Haustor) i gitarista Mladen Jurii (ex Film) formiraju grupu Vjetice
Posle ploe "Krivo srastanje" Doni se preselio u Holandiju gde je snimio trostruki album "It Ain't Like In The Movies At Ali" na kome se nalaze nove, ali i puno starih pesama prepevanih na engleski. Sledeu plou "Izmeu krajnosti" radi 1987. godine u Zagrebu sa Lajnerom, Jurom Paenom (ex Grupa 220, Parni valjak. Aerodrom) i basistom Stivenom Kipom (Stephen Kipp) koji je sa njim doao iz Holandije I na ovoj ploi ima dosta obrada, preteno starih narodnih pesama, a kao najuspenije se izdvaju "Adio Mare" Vlahe Paljetka i "Zadovoljtina" po motivima "I Can Get No Satisfaction" The Rolling Stones. Tokom 1987. godine ista ekipa je na turneji snimila etvorostruki ivi album "Zadovoljtina" koji se pojavio u bogatoj opremi. Uz booklet sa tekstovima svih pedeset pesama, dodata je i knjiica "Anony-mous eprigrams" sa Donijevim poetskim radovima Na albumu se pored starih pesama, nalazi serija novih, ali to su preteno obrade stranih autora Sledei album "Balkanska rapsodija" je solistiki, dupli i Doni ga snima u Zagrebu 1988. godine uz producentsku pomo Australijanca Teodora Janija (The-odore Yannie). Ploa je sklopljena po slinom principu kao i prethodne tuli malo peva na engleskom, malo se dotie makedonskog folklora, ali i domae pop istorije. Tako je obradio pesmu "Trai mene" sastava S vre-'mena na vreme,, U to vreme, na svirke je sa njim kao tehniar iao Sran Saher, pa su se na ploi nale dve pesme koje su potpisali on i tuli. Jedna od te dve "Ti zna da putujem s tim" se kasnije, pod nazivom "Preesto" pojavila na albumu "Bez tiine!" (Plavi pilot 1991.) grupe Vjetice. Plou "Balegari ne vjeruju srei" Doni je snimio poetkom 1990. godine sa Sevdah Shuttle Bandom koji su inili Jura Paen, Tomislav ojat i Branko Kneevi Sa nje se izdvajaju obrade "Lilly Of The West" iz repertoara Boba Dilena (Bob Dylan) koja je u Donijevom prepevu dobila naziv "Usne vrele Vinje", kao i "Leute moj" Tome Bebia. tuli je efektan i u svojim pesmama "Voljela me nije nijedna" i "Meni se duo od tebe ne rastaje". Posle koncerta na Hvaru 15. avgusta 1990 godine grupa prestaje da postoji Tokom sledee godine tuli u Sarajevu i Holandiji snima plou "Sevdah za Paulu Horvat", ali se materijal na CD-u pojavljuje tek 1995. godine U krtoj produkciji, na nivou demo snimaka, pored tradicionala "Jovano Jovanke", "Dimitrije sine Mitre" tu se nalaze "Otac moga oca" na tekst Milovana Vitezovia, "Pria o kralju" na tekst Ljubivoja Rumovia, "Partizan" iz repertoara Lenarda Koena i druge Vei deo 1991. godine tuli je proveo u Beogradu a potom se vratio u Holandiju U jesen 1995 godine opet je nekoliko meseci u Beogradu. Na Sajmu knjiga promovie svoj prevod knjige "Boanska Ilijada", radi konani miks nekih pesama koje izlaze na duplom disku "Anali", a izdavaka kua Komuna postupno objavljuje njegove ploe na diskovima. Na CD-u "Balegari ne vjeruju srei" koji je objavljen 1996 godine kao bonus su se nale obrada "Moj galebe" A Runjia iz repertoara Olivera Dragojevia i "Mokre ulice" koje je Doni komponovao zajedno sa De-janom Cukiem. Na snimanju te pesme, pored tulia i Cukia, uestvovali su Dragan Mitri (klavijature), Marija Mihajlovi (vokal) i Enes Mavri (harmonika). Decembra 1997 godine u Beogradu je objavljena nova tuli-eva ploa "Blase" na kojoj su uz nove pesme obrade narodnih kao i stari materijal. Uz tulia na ploi su svirali gitarista Zoran erbedija, basisti Henk Biop (Hank Bish-op), Stiven Kip i bubnjari Tomas Strakbajn (Thomas Strakbein) i Joek Valjak Tokom devedesetih i Croatia Records je vei deo ploa Azre objavila kao reizdanja na CD-u tulieve pesme su predstavljene u knjigama "Filigranski plonici" (Azra music 1982) i "Big Bang" (samostalno izdanje 1985.) u kome su svi tekstovi pesama od 1979 do 1984. godine kao i est ranije neobjavljenih. U Antologiji rock poezije "Pesme bratstva i detinjstva" (Nova 1993), tuli je zastupljen sa dvadeset jednom pesmom Spotovi i koncerti grupe objavljeni su na video kasetama: "Zadovoljtina", snimak sa koncerta u zagrebakom Domu sportova iz 1987 godine i "Klinek stoji pod oblokom" (Jugoton 1990.) Diskografija Singlovi "Balkan"/"Ata da radim" (Suzy 1979) "Lijepe ene prolaze kroz grad" / "Poziv na ples" / "Suzy F." (Jugoton 1980) "oni, budi dobar"/"Teko vrijeme" (Jugoton 1982 koncertni) "E pa to" / "Sloboda" / "Gluperde lutaju daleko4' {Jugoton 1982) "Nemir i strast" / "Do vienja na vlakom drumu" (Jugoton 1983) Albumi "Azra" (Jugoton 1980) "Sunana strana ulice" (Jugoton 1981, dupli) "Ravno do dna" (Jugoton 1982, trostruki koncertni)
"Filigranski plonici" (Jugoton 1982, dupli) "Singl ploe 1979, -1982," (Jugoton 1982, kompilacija) "Kad fazani lete" (Jugoton 1983) "Krivo srastanje" (Jugoton 1984) "Singlovi 1983, -1985," (Jugoton 1985, kompilacija) "It ain't Like In The Movies At AH" (Diskoton 1986, trostruki) "Izmeu krajnosti"(Jugoton 1987) "Zadovoljtina" (Jugoton 1988 etvorostruki koncertni) "Blase" (Hi Fi Centar 1997, dupli CD) Doni tuli solo "Balkanska rapsodija" (Jugoton 1989, dupli) "Balegari ne vjeruju srei" (Jugoton 1990) "Sevdah za Paulu Horvat" (Komuna 1995, CD) "Anali" (Komuna 1995, dupli CD) BAJAGIC MOMILO BAJAGA BALASEVIC ORE BALKAN BANANA BASTION BEBEK ELJKO BEBI DOL BEBITOMA BEGNAGRAD BELAN NENO BEL TEMPO BEOGRAD BEZOBRAZNO ZELENO BIJELE STRIJELE BIJELO DUGME BLUES KVINTET BLUES TRIO BOA BOMBAJ TAMPA BORGHESIA BOYE BRECEU MARKO BREGOVI GORAN BUCO I SRAN BULDOGI BULDOER BULEVAR BUMERANG BAJAGIC MOMILO BAJAGA (Beograd) Momilo Bajagi je roen 19 februara 1960. u Bjelovaru, ali je odrastao u Zemunu Uoi poroaja, njegova majka je bila u poseti kod roaka, tako da je Bajaga u Bjelovaru proveo samo prve dane svog ivota. Karijeru je zapoeo 1974. godine kao peva u sastavu TNT Tada je napisao i prvi tekst i to za pesmu "Dvadeseta no" Po raspadu sastava, leta 1976. godine, preao je u grupu Ofi koju je vodio orgulja Toma Stojkovic Ofinger. Bajaga je svirao bas, bubnjeve Dragan eri era a peva je bio ivorad ika Milenkovi. Kada je Toma Ofinger napustio muziku, Bajaga, era i novi orgulja Dragan Pliko su sa gitaristom Rajkom Kojiem osnovali sastav Glogov kolac. Grupa je odrala samo jedan koncert i prestala sa radom Razoaran, Bajaga se povukao. Odbio je poziv Bobana Petrovia da pree u sastav Zdravo Rajko Kojije pristupio sastavu SOS, a zatim i Ribljoj orbi u koju krajem 1978. godine dovodi Bajagu na mesto ritam gitariste. Bajaga je sa Ribljom orbom snimio pet albuma i komponovao muziku za pesme "Nemoj sreo, nemoj danas", "Evo ti za taksi", "Dva dinara drue", "Ne veruj eni koja pui Drinu bez filtera (ostavi je)", "Kazablanka", "Mangupi vam kvare dete" a kompletan je autor pesama "Ja sam se loio na tebe", "Baby, Baby I Don't VVanna Cry", "Muziari koji piju" i "Kad hoda". Tokom rada sa Ribljom orbom Bajaga je napisao niz nepretencioznih, duhovitih pop pesama koje se nisu uklapale ii stil grupe, pa je resio da ih objavi na solo ploi Kako je ve ranije pravio izlete sa ad hoc grupom Frka (spot za pesmu "Pustite me drue" emi-tovan je u TV emisiji "Rokenroler" reditelja Borisa Miljkovia i Branka Dimitrijevia), spontano je okupio ekipu saradnika oko ploe "Pozitivna geografija". Budue Instruktore inio je niz proverenih beogradskih muziara Dejan Cuki (roen 1959.) je ranije pevao u grupama Dizel, Tilt, Bulevar, a u to vreme je radio kao novinar magazina "Rock". Basista Miroslav Cvetkovi Cvele (roen 1953.) svirao je u grupama Tilt, Pop maina i Papatra. Gitarista Nenad Stama-tovi (roen 1955.) bio je u grupama Tilt, Zebra, Suncokret i Bulevar. Bubnjar Vlada Golubovi (roen 1957 ) delovao je u Tiltu, Suncokretu i Ribljoj orbi. Peva ika Milenkovi (roen 1958) je posle sastava Ofi osnovao grupu Maori, a pet godina je glumio u amaterskom pozoritu Teatar Levo. U vreme rada na solo albumu Bajagina ambicija bila je da i dalje ostane lan Riblje orbe a da nagomilane pesme samo zabelei na ploi. Materijal je snimao u iznajmljenom stanu i Studiju 5 uz producentsku pomo Kornelija Kovaa Na ploi su svirali i Nea Stefanovi Japanac (bas). Dragan Jovanovi (gitara), Kire Mitrev (trombon), Ivan vager (klarinet), a u temi "Papaline" pevala je Suza-na Petrievi. Ploa se pojavila krajem januara 1984 godine a efektne pesme "Limene trube", "Tekila-gerila", "Mali slonovi", "Marlena", "Pustite me drue" izazvale su brzu pozitivnu reakciju publike. Na ploi se nala i angaovana "Znam oveka" posveena Deri, kolegi iz prvih zajednikih grupa. Jo uvek nemajui jasnu ideju o komunikativnosti svojih pesama, Bajaga je na nagovor drugih pristao da povodom ploe odri nekoliko koncerata. Prvi nastup imali su u zagrebakom klubu Kului 12 aprila 1984. godine i uhvatili su publiku na prepad, iznenadivi ih energijom i sveim pesmama Sa njima su svirali Kornelije Kova i klavijaturista Dragan Mitri (ex Bulevar), Tokom boravka u Zagrebu, Bajaga i
Cuki su otpevali pratee vokale u pesmi "Uhvati ritam" Parnog valjka i tako im se zahvalili za pozajmljenu bubnjarsku membranu koju su koristili na koncertu U organizaciji lista "Rock", zvaninu promociju ploe imali su u beogradskom Domu sindikata 21. aprila i tada su prvi put (po ideji Petra Popovia) nastupili pod imenom Instruktori Kao predgrupe su odabrani sastavi Valentino i Bezobrazno zeleno Koncert je zavren trijumfom i oduevljenjem preteno tinejderske publike. Prijemivost Bajaginih pesama izazvala je potrese u Ribljoj orbi. On 19 jula 1984 godine dobija otkaz u matinoj grupi i otvoren prostor da se potpuno posveti svojoj karijeri. Tog leta Instruktori kreu na turneju po radnim akcijama, a sa njima klavijature svira iskusni muziar Rade Radivojevi. Krajem godine Bajaga u anketi lista "Rock" dobija titulu rockera godine, a muziari njegovu plou stavljaju na prvo mesto. Ve poetkom 1985. godine snimaju plou "Sa druge strane jastuka" u produkciji Kornelija Kovaa i ae Habia. Pored lanova grupe, na ploi svira itav niz muziara: Branko Mai (jazz gitara), Stjepko Gut (tru-ba, fligel horna), Sava Medan (kontrabas), Jovan Maljokovi i Mia Markovi (saksofon) i drugi. Ploa donosi efektne hitove "220", "Dvadeseti vek", ali i balade "Zamuri", "Sa druge strane jastuka", "Dobro jutro, dezeri". Pored Bajage, kao autor se iskazao ika Milenkovi. Njih dvojica su zajedno napisali pesmu "Francuska ljubavna revolucija" Na ploi se nala i "Vidi ta sam ti uradio od pesme, mama", obrada starog hita s poetka sedamdesetih "What Have They Done To My Song, Ma?" pevaice Melani (Melany Safka) Menader grupe postaje aa Dragi (roen 1960.) koji je pre toga radio sa sastavom U kripcu, a poetkom osamdesetih godina se bavio i komponovanjem, pa je njegove pesme na svojim ploama snimio ore Mar-janovi. Ve marta 1985. godine Bajaga je u okviru manifestacije "BG-ZG: Bolje vas nali" zagrebakoj publici u klubu Kului predstavio nove pesme, a reakcije su definitivno potvrdile da u tom gradu imaju jako uporite Nekoliko dana kasnije, u noi izmeu 9 i 10. marta, grupa nastupa u francuskom gradu Tuluzu na manifestaciji No mediteranskog rocka. lako su svirali u etiri ujutro, publika ih je oduevljeno prihvatila i tri puta pozvala na bis Koncert je direktno prenosila i francuska televizija. Posle tog nastupa iz grupe odlazi Rade Radivojevi, a zamenjuje ga klavijaturista aa Lokner (roen 1964) koji je pre toga svirao u jazz rock grupi Potop i Galiji. Odlian prijem druge ploe, Bajaga i Instruktori su potvrdili na jugoslovenskoj turneji, ali i nastupima na Tamaj-danu 8. i 9. juna Prvi tamajdanski koncert ostao je zabeleen kao "kini" jer je grupa svirala pod provalom pravog letnjeg pljuska, ali to nimalo nije smetalo ni publici, ni izvoaima. U prolee 1985 godine Bajaga i Cuki su sa najpopularnijim domaim izvoaima uestvovali u snimanju pesme "Za milion godina" autora Dragana Ilica i Mladena Popovia. Re je o YU Rock misiji koju je inicirao asopis "Rock" paralelno sa humanitarnom akcijom Band Aid, irskog muziara Boba Geldofa. Singl sa tom pesmom poklonjen je itaocima u listu "Rock", a koncert domaih muziara odran je juna na Zvezd-nom stadionu. Od svih uesnika, Bajaga i Instruktori su proli najbolje, a publika je, izvoenje pesme "Zamuri" ve po obiaju obogatila hiljadama upaljenih ibica. Te jeseni u okviru jugoslovenske delegacije, Instruktori i Bijelo dugme nastupaju u Moskvi na Festivalu omladine i studenata. Koncert Bajage i Instruktora u parku "Gorki" morao je da bude prekinut zbog loeg obezbeenja. Strahovalo se da bi oko sto hiljada okupljenih ljudi moglo da izazove guvu u kojoj bi sigurno bilo i ozbiljnijeg povreivanja. Tokom sledeih dana Instruktori su svirali u hali Dinamo, Zelenom teatru (sa sastavima Misty In The Roots i Evervthing But The Girl), Domu pionira i pozoritu Vah-tangov. Po povratku u Jugoslaviju nastavili su turneju koja je obuhvatila sto dvadeset nastupa Zbog velikog interesovanja publike, este su svirke po sportskim halama. Instruktori uestvuju i na rock veeri festivala Intertalent u Pragu Pri svoenju rauna 1985. godine, po glasanju mizikih kritiara u listu "Rock", Instruktori su proglaeni najboljom grupom, Bajaga je osvojio titulu rock muziar sezone, "Zamuri" je bila najbolja pesma, a "Sa druge strane jastuka" ploa godine LP je prestigao tira od 350 000, primeraka a grupa je od Saveza socijalistike omladine Jugoslavije dobila plaketu "25 maj" Umorni od turneja, Instruktori su proglasili pauzu tokom koje su Lokner i Golubovi svirali jazz u klubovima sa Stjepkom Gutom, pijanistom Misom Krstiem i saksofonistom Nenadom Petroviem. Ponovo su se okupili leta 1986. godine da bi snimili LP "Jahai magle" u produkciji ae Habia. Na ploi su gostovali Josipa Lisac (u pesmi "Ja mislim 300 na sat"), Kor-nelije Kova, Nenad Petrovi, basista Bata Boani, gitaristi Duda Bezuha, Rajko Koji, Vlada Negovanovi, Jane Parovski, truba Goran Grbi i klavijaturista ore Petrovi. Pored Bajaginih sigurnih aduta "442 do Beograda", "Strah od vozova" i "Rimljani", ika Milenkovi je napisao muziku za hipi orijentisanu "Samo nam je ljubav potrebna" u kojoj je upotrebljen citat iz pesme "Ali You Need Is Love", tandema Lenon-Makartni. Kao najava za LP u listu "Rock" je poklonjena singl ploa sa
pesmom "All You Need Is Love (verzija 1986)", a na B-strani je kroz inserte novih pesama, predstavljena ploa "Jahai magle". Singl je odtampan u 99 999 primeraka, koliki je bio i tira novine Po objavljivanju albuma, grupa je imala uspenu turneju koju je krunisao nastup na Beogradskom sajmu 22. novembra 1986. godine pred oko dvadeset hiljada posetilaca Ploa je opet stekla epitet najbolje za tu godinu a grupa je dobila Estradnu nagradu SR Srbije. Posle uspenog posla opet su objavili pauzu. Bajaga je otputovao na Tajland a juna 1987. godine Dejan Cuki je snimio solo plou "Spori ritam" Instruktori su zatim krenuli na dvomesenu turneju po Sovjetskom Savezu u okviru koje su odrali etrdeset i etiri koncerta. Po povratku u Jugoslaviju, Cuki je okupio pratei bend i koncertno promovisao svoju plou. U prolee 1988. godine sporazumno je napustio Instruktore i posvetio se solo karijeri. Sledeu plou Bajaga i Instruktori snimaju u jesen 1988 godine u Novom Sadu u produkciji ae Habia. Ploa je dobila naziv "Prodavnica tajni" po knjizi italijanskog pisca Dina Bucatija ika Milenkovi se iskazao kao koautor sa Bajagom u pesmama "Ruski voz", "ivot je nekad siv-nekad ut" i "Vesela pesma" Nove tendencije uvedene su u etno orijentisanim "Plavi safir" i "Vesela pesma", upozoravajuoj "Verujem-ne verujem" i svedenoj, ali ubedljivoj baladi "Otkada tebe volim" Pojednostavivi zvuk, Bajaga je ponudio pesme delimino zasnovane na akustinim gitarama i klavijaturama, bez upliva duvaa i brojnih gostiju. Rezultati sledee uspene jugoslovenske turneje objavljeni su na duploj ivoj ploi "Neka svemir uje nemir" na kojoj su se nali snimci sa koncerta u zagrebakom Domu sportova od 6. marta 1989. godine i sa novosadskog EBU Rock festivala na kome su svirali 15. septembra iste godine. A-stranu te ploe zauzeli su studijski snimci novih pesama "Na vrhovima prstiju", "Idem (kao da ne idem, a idem)" koju je otpevao koautor ika Milenkovi i "Neka svemir uje nemir" (obrada indijske narodne pesme) Tu su i prearanirane studijske verzije pesama "Tekila gerila" i "Tamara". Na ploi se uje i najava Draena Vrdbljaka snimljena na nastupu Instruktora u klubu Kului 8 decembra 1984. godine. Tokom koncertnog predstavljanja "Prodavnice tajni" Instruktori su odrali dva rasprodata koncerta u beogradskom "Pioniru". Uprkos narastajuem nacionalizmu svuda u Jugoslaviji su bili dobro prihvaeni. Jedini incident imali su na koncertu u Splitu kada su ih fudbalski navijai, poznatiji kao Torcida, gaali bocama, kamenjem i estarima. Koncert je normalno profunkcionisao tek kada su ljudi iz Bajaginog obezbeenja izbacili ljubitelje mrnje iz sale Poetkom 1990 godine, dva meseca posle pada ru-munskog diktatora aueska, u Temivaru je odran trodnevni rock festival na kome su, pored manje poznatih sastava iz Engleske, svirali Instruktori, Riblja orba, Galija, Viktorija i Valentino. Septembra 1991. godine Bajaga je objavio mini LP "etiri godinja doba" sa etiri nove pesme "Dobro jutro", "Uspavanka", "U koi krokodila" i "Buenje ranog prolea". Na ploi je gostovala i operska pevaica Jadranka Jovanovi. Posle serije nastupa po Makedoniji, Bajaga je 1992 godine na tamonjoj sceni dobio Oskara kao najbolji strani peva Iste godine je imao uspene nastupe i u Sloveniji Polovinom 1993 godine objavljuje LP "Muzika na struju". Autor pesama je Bajaga. "Marinina tema" nastala je za pozorinu predstavu "ivot Jovanov" reditelja Darka Bajia, a ika Milenkovi je komponovao temu "Nakostreena maka". U baladi "Golubica" pratee vokale pevale su Kristina i Aleksandra Kova, Tanja Jovievi i Marija Mihajlovi. Refleksije rata ogledaju se u prvi put jasno politiziranim Bajaginim pes-mama "Ovo je Balkan" i "Gde si" Antiratna "Golubica" nastala je na osnovu muzike teme koju je Bajaga odsvirao kod Terazijske esme u vreme demonstracija koje su zapoele 9. marta 1991. godine Ploa je promovisana koncertima po Crnoj Gori i Makedoniji i rasprodatom svirkom u novobeogradskoj Hali sportova 15. oktobra 1993. godine. U to vreme Bajaga esto sam nastupa po diskotekama u inostranstvu. Poetkom 1994. godine za nastupe Instruktora u Sloveniji vlada veliko interesovanje i kad njihove vlasti odbiju da izdaju vize lanovima grupe, izbija politiki skandal koji su osudili slovenaki mediji Posle intervencije predsednika Milana Kuana, grupa dobija vize i trijumfuje u rasprodatoj hali Tivoli. Po povratku u Beograd marta 1994. godine, u Domu sindikata, tokom tri nastupa, Instruktori obeleavaju desetogodinjicu rada. Posle tih koncerata Dragi i Bajaga prekidaju saradnju Od tada Bajaga menaderske poslove obavlja sam. Novembra iste godine posle koncerta u Pritini, dugo skrivana nezadovoljstva u grupi izbijaju na povrinu i Bajaga rasputa grupu, uruujui direktan otkaz Stamatoviu i Goluboviu. U to vreme Bajaga uz au Loknera radi muziku za film "Ni na nebu ni na zemlji" reditelja Mise Radivojevia. Kao gosti, na snimanju su se pojavili lanovi grupe Legende (u hit pesmi Moji drugovi"). Dragan Jovanovi, zaduen za akustinu gitaru i Sava Latinovi, tarabuk. Pratee vokale otpevale su Aleksandra i Kristina Kova a muzika je objavljena na istoimenom CD-u Tokom iste godine Bajaga je uradio muziku za TV seriju "Otvorena vrata" Po obnavljanju Instruktora, Bajaga krajem 1996. godine objavljuje CD "Od biuterije do ilibara" na kome predstavlja nove lanove: gitaristu Vladu Negovanovia (ex Butik,
Dr Spira i ljudska bia, grupa Slaane Miloevi i Tunel) i bubnjara edu Macuru. Bajaga je autor kompletnog materijala, ika Milenkovi je napisao muziku za "Ne volim zimu" a izdvojile su se pesme "Silikon", "Tvoja je gajba sigurna", "Nezgodna je varijanta (jedna od......)". Produkciju ploe radili su Bajaga i lanovi grupe, a aa Habi je svirao violonelo. Materijal sa ploe Instruktori su promovisali besplatnim koncertom na beogradskom Trgu Republike 12. maja 1997. godine. Tokom devedesetih godina Bajaga je osvojio sigurne pozicije u klubovima u inostranstvu, a njegovu publiku najee ine mladi koji su zbog rata napustili prostor bive Jugoslavije 0 Bajagi je objavljena knjiga fotografija "Bajaga i Instruktori" (Kamenko 1990.) i biografija "Obe strane jastuka" (Centar za geopoetiku 1997.) novinara Ivana Ivakovia Decembra 1977. godine u Sloveniji je objavljen CD "Neizbrisano" na kome su pored neobjavljenih materijala i remikso-vane pesme sa ploe "etiri godinja doba" Sa Ribljom orbom Bajaga je dobio dva Oskara popularnosti, a sa Instruktorima tri Tokom karijere je napisao pesme "Afrika" i "Za tvoje oi" za Zdravka olia, tekstove za pesme "Kairo", "Klovn i smrt" i "Neko je tu" za Slaanu Miloevi i pesmu "Ulice mrane nisu za devojke" za grupu Aska Producirao je debi LP grupe Bezobrazno zeleno (PGP RTB 1983). Na festivalu u Herceg Novom 1994. godine dobio je nagradu za filmsku muziku za "Ni na nebu ni na zemlji" Po odlasku iz Instruktora, Nele Stamatovi je jedno vreme svirao u Grkoj a zatim je snimio solo ploe "Istina" (PGP RTS 1994 ) i "Vrue, mokro, klizavo" (Hi Fi Centar 1997 ) Uz rad sa Instruktorima ika Miienkovi paralelno predvodi sastav Babe. Vlada Golubovi se posvetio jazz muzici i dri kolu za bubnjare. Miroslav Cvetkovi radi kao studijski snimatelj a sa Rastkom iriem i Nebojom Ignjatoviem je kao basista, producent i araner uestvovao u realizaciji zanimljive ploe "The Rubber Soul Project" (PGP RTS 1996.) na kojoj su snimljene pesme u maniru The Beatles. aa Lokner radi kao cenjeni studijski muziar. Sa Lazom Ris-tovskim je snimio CD "Naos" (Komuna / PGP RTS 1994.). Komponovao je muziku TVfilm "Sile u vazduhu", pozorine predstave "Boys Life", "Vasilisa prekrasna", "Carev zatonik", "Ba elik" i "Balkanska rapsodija". Snimio je muziku za reklame i TV pice RTS-a. Na koncertima je pratio Zdravka olia, Ramba Amadeusa, grupe Van Gogh i S vremena na vreme. Diskografija Albumi "Pozitivna geografija" (PGP RTB 1984,) "Sa druge strane jastuka" (PGP RTB 1985 ) "Jahai magle" (PGP RTB 1986) "Prodavnica tajni" (PGP RTB 1988,) "Neka svemir uje nemir" (PGP RTB 1989 dupli koncertni) "etiri godinja doba" (Diskoton 1991. mini LP) "So far the best of Bajaga & Instruktori" (Red Luna Records 1993 kompilacija) "Muzika na struju" (Produkcija Stig 1993) "Ni na nebu ni na zemlji" (PGP RTS 1994) "Od biuterije do ilibara" (Komuna 1996) "Neizbrisano" (Biveco 1997, kompilacija) BALAEVI ORE (Novi Sad) Roen je 13 maja 1953. godine u Novom Sadu. Gimnaziju je napustio u treem razredu pa je ispite polagao vanredno. Upisao je geografiju jer, po sopstvenom priznanju, na diferencijalnim ispitima nije bilo matematike Osnovna ambicija u srednjoj koli bila mu je da postane fudbaler. Ali kada je kao sedamnaestogodinjak leao bolestan, pojava jedne muve u sobi ga je inspirisala da komponuje svoju prvu pesmu "Otkud muva". Zatim je poeo da pie prepeve stranih hitova za emisiju "Muziki klub", a sa drugarom koji se snalazio na gitari, otpoeo je i zajedniki rad. Godine 1977 pristupio je akustiarskoj grupi etva sa kojom je septembra te godine snimio neobavezan tango "U razdeljakte ljubim" Pesma je preko noi postigla ogromnu popularnost tako da je singl prodat u oko 180 000 primeraka. etva je vrlo brzo poela da se pretvara u festivalsku grupu strpanu u orkestarske aranmane, pa ih poetkom 1978 godine Balaevi naputa i sa Vericom Todorovi osniva Rani mraz. Budui da se nisu rastali kao prijatelji, novu grupu je nazvao inspiriui se sibirskom poslovicom: "Ako se nada dobroj etvi, uvaj se ranog mraza". etva zatim objavljuje LP "Vreme etve" (RTV LJ 1979.) i prestaje sa radom. Sa pesmom "Moja prva ljubav" Rani mraz uestvuje na festivalu Opatija 78. Kroz Rani mraz je prolazilo puno muziara, a
gitaru je jedno vreme svirao i fudbaler Slobodan Pavkovi. Tokom 1978. godine izbacuju seriju hit singlova, meteorskom brzinom osvajaju trite i postiu impresivne tirae Balaevievi emotivni tekstovi i jednostavne melodije donose osveenje na posustaloj zabavnoj sceni, a predstavljaju i dobru spregu sa pop muzikom Uoi snimanja pesme "Raunajte na nas" pridruuju im se bivi lanovi grupe Suncokret Biljana Krsti i Bora orevi. Zahvaljujui drugaijem tretmanu revolucije u odnosu na uobiajene socrealistike pesme, "Raunajte na nas" ubrzo biva promovisana u generacijsku himnu koja se troi u svakoj pogodnoj prilici. A tada ih je bilo napretek. Posle dva meseca rada sa Ranim mrazom, leta 1978. godine, Bora orevi naputa grupu svestan razlike u autorskom senzibilitetu izmeu njega i Balaevia i formira Riblju orbu. Uoi snimanja debi albuma grupu naputa i Verica Todorovi. Budui da je jo kao tinejder bio veliki potovalac Korni grupe, Balaevi produkciju i aranmane na albumu "Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu" preputa bivim lanovima ove grupe, gitaristi Josipu Boeku, a kao studijski muziari tu su basista Bojan Hreljac, bubnjar Vladimir Furduj, klavijaturista Sloba Markovi i saksofonista Mia Markovi, Sa Ploe se izdvajaju pesme "Sve je dobro kad se dobro svri", gde se kao gost pojavljuje violinista Jovan Kolundija, "Mnogo mi znai to, Neki novi klinci", "Drago mi je zbog mog tarog" u njima se ostvaruje kompletan Okvir formule za budunost: nostalgija, nene slike i baladinost uz razraenu fabulu Tokom leta 1979. godine Balaevi i Biljana Krsti nastupaju po Jugoslaviji, a prati ih grupa Neoplanti za koju Balaevi povremeno pie tekstove. Na koncertima, izmeu pesama, Balaevi dri duge monologe na aktuelne teme, kao to je susret sa fantomskim vozaem "porea" na beogradskom trgu Slavija a neizbena je i proirena verzija "Snae na salau" koja poprima karakter duhovite monodrame. Sa njim se na nekim svirkama pojavljuju pesnici Mika Anti i Pero Zubac Na festivalu Split 79 Balaevi osvaja prvu nagradu pesmom "Panonski mornar". Septembra 1979 godine svoju popularnost potvruje na osam rasprodatih koncerata u beogradskom Domu sindikata Tokom 1980. godine slui JNA u Zagrebu i Poarevcu gde glumi u TV seriji "Vojnici". U to vreme Zdravku oliu daje pesmu "Zbog tebe" i neke tekstove za album Srebrnih krila "Sreo sam ljubav iz prve pjesme" Krajem godine izlazi album "Odlazi cirkus" i to je poslednja ploa pod firmom Rani mraz. Aranmane za pesme su radili Josip Boek i Gabor Lenel a ona donosi seriju hitova: "Pria o Vai Ladakom", "Mirka", "Menuet", "ivot je more". Razoaran prateim elementima scene, Balaevi tada najavljuje da e se povui iz medija, da planira redovno objavljivanje ploa, ali bez intervjua i uobiajene guve Poetkom 1982. godine objavljuje album "Pub" kojim zvanino zapoinje solo karijeru. Ploa opet belei uspene pesme "Boza zvani Pub", "Pesma o jednom petlu", "Lepa protina ki", "Ratnik paorskog srca". U TV seriji "Pop ira i pop Spira" tumai armantnu ulogu berberina ace. Zimu 82/83. godine provodi na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar Polovinom decembra 1983. godine objavljuje LP "Celoveernji The Kid" sa pesmama "Svirajte mi jesen stie, dunjo moja", "Neko to od gore vidi sve", "Blues mutne vode", "Lunjo", "Don Francisko Long Play" Sledei LP "003" donosi nove hitove: "Slovenska", "Al' se nekad dobro jelo", "Badnje vee", "Olivera". Kao i prethodne, i ovu plou je producirao Josip Boek Sledei album "Bezdan" Balaevi radi sa ekipom koja e mu ubudue biti redovna studijska i koncertna potpora LP producira ore Petrovi, a za aranmane je zaduen klavijaturista Aleksandar Dujin Tada prvi put u studiju uspeva verno da zabelei senzibilitet svojih pesama a posebno je upeatljiv u temama "Ne lomite mi bagrenje", "Bezdan", "Slow motion" i "Ne volim januar". ' Na duplom ivom albumu "U tvojim molitvama-balade" nali su se snimci sa uspenih koncerata u Zetri (Sarajevo, novembar 1986), Ledenoj dvorani (Zagreb, novembar 1986), Sava centru (Beograd, decembar 1986), Studiju M (Novi Sad, maj 1987.) i Salati (Zagreb, jul 1987.). Uz snanu potporu publike Balaevi je otpevao neke od svojih najupeatljivijih balada, a jedina nova pesma "Samo da rata ne bude" snimljena je u studiju uz pomo dece iz obdanita "onja Marinkovi" i osnovne kole ". Natoevi" Slinom muzikom linijom Balaevi nastavlja na ploi "Panta rei". Tako u pesmi "Soliter" analizira politiko-nacionalno stanje u tadanjoj Jugoslaviji, blues formu razrauje u "Neki se rode kraj vode" i "Nemam nita s tim", lina preispitivanja u "Starim" i "Jednom su sadili lipu" a odgovor na "Raunajte na nas" i svoje aktuelno vienje druga Marala formulie u pesmi "Requiem" LP "Tri posleratna druga" koji je dobio podnaslov "Muzika iz istoimenog romana" snimaju 1989. godine Dujin, basista Aleksandar Kravi i muziari iz Rijeke, gitarista Elvis Stani (ex Linija 32, Denis & Denis, Dr Doktor) i bubnjar Toni Grabui Na toj ploi Balaevi se pozabavio karikiranom rap formom u "Sugar rap", etno zvukom u "Devojka sa arda nogama" a ponudio je svoje oseajne iskaze u "Kad odem", "D-moll", "aletova pesma", "Saputnik", "O boe". Na snimanju ploe "Marim ja......" pored redovnih saradnika, u novosadskom studiju juna 1991 godine uestvuju Davor Rodik (pedal steel gitara), Nenad
Januzovi (udaraljke) i Josip Kiki Kova (violina). Ploa donosi pesme "Nevernik", "Divlji badem", "Ringipil" i druge Sa poetkom rata Stani i Grabui prekidaju saradnju sa Balaeviem i 1991. godine pokreu jazz rock sastav Elvis Stani group Stani je, inae, studirao jazz kompoziciju na univerzitetu Berkli u Americi, radio je mjuzikle i predstave za decu. Objavio je instrumentalni CD "Terra Sacra" (Croatia Records 1997), a u pripremi je ploa sa materijalom iz mjuzikla "Slomljeno jato". Ratne godine Balaevi provodi sklonjen od javnosti i mobilizacije budui da vojne vlasti pokazuju veliku volju da ga poalju na front, tako da za Novu 1992. godinu iz sasvim razumljivih razloga ne dolazi u Sava centar. CD "Jedan od onih ivota......" snima krajem 1993. godine sa stalnim saradnicima: Aleksandar Dujin (klavir), Duan Bezuha (gitara), ore Petrovi (klavijature), Aleksandar Kravi (bas), Josip Kova (saksofon) i Dragoljub urii (bubnjevi) Ploa donosi optimistiki hit "Ja luzer?", ali i pesme inspirisane ratnim tragedijama "ovek sa mesecom u oima" i "Krivi smo mi". U isto vreme objavljen je CD "Najvei hitovi" na kome su pesme iz perioda od 1986 godine i sam Balaevi ih je odabrao za kompilaciju U to vreme njegovi koncerti postaju prava javna istilita, budui da govori vrlo otre, ali duhovite prie sa jasnim opozicionim stavovima. Posle due pauze CD "Na posletku" objavljuje poetkom 1996 godine U ekipu saradnika dolazi mladi bubnjar Petar Radmilovi koji se pre toga ogledao u jazz vodama. Nove pesme "Regruteska", "Namor", "Drvena pesma", "Dooka" snimljene su uglavnom na akustinim instrumentima uz uee gudaa "Svetog ora", a upotrebljeni su fagot, oboa, truba i violina koje verno doaravaju atmosferu Balaevievih stihova U Sava centru, svom tradicionalnom prostoru, Balaevi je zapoeo sa etiri nastupa koje je odrao oktobra i novembra 1982. godine Prvobitna ideja je bila da tokom godine nastupa jednom meseno i da publici uz svirku nudi i redovne komentare Kako su prvih est nastupa bili vrlo uspeni, dolo se na ideju da organizuje novogodinje koncerte to je, najvie zahvaljujui publici, pretvoreno u tradiciju Ti koncerti su svake godine izazivali sve vee interesovanje, tako da je Balaevi u zimu 96/97. godine imao deset rekordnih rasprodatih svirki, te je zakljuno sa tom serijom u Sava centru nastupao oko osamdeset puta Od 1994. godine Balaevi povremeno dri koncerte u Sloveniji gde postie veliki uspeh. Pesma "Sloboda ne" koju je snimio jo u jesen 1992. godine, prvi put je zvanino objavljena na kompilacijskom disku "Nas sluaju svi, mi ne sluamo nikoga!" (Radio lndex 1997.) izdatog povodom graanskog protesta koji se odvijao u zimu 96/97. godine U Sloveniji je objavljen ivi CD "Da I'je sve bilo samo fol?" (D Moli 1997.) snimljen na koncertu odranom 6. decembra 1996. godine u Mariboru. Slovenaki sastav Zaklonie prepeva je na svojoj kaseti "Neto kao Dimi Hendriks" (Shelter Records 1996.) obradio Blaevievu "Raunajte na nas", a Voodoo Popeye je na CD-u "Voodoo Epopeje" (Komuna 1997.) obradio pesmu "Oprosti mi Katrin". Balaevi je tokom karijere objavio pesmaricu sa svojim tekstovima "Raunajte na nas", roman "Tri posleratna druga" (1991,), knjigu novinskih komentara "I ivot ide dalje (sve dalje odavde......)" (United Media 1993.) i knjigu "Dodir svile" (Biblioteka "arko Zrenjanin" 1996.) u kojoj je izbor tekstova sa ploa Novi roman "Jedan od onih ivota" (Prometej 1997.) bavi se periodom od 1 do 15. novembra ratne 1991. godine Balaevi je napisao scenario i tumaio glavnu ulogu u TV seriji "Specijalna redakcija", glumio u TV serijama "Vojnici", "Pop ira i pop Spira", "Panonski mornar", i u filmu "Vojnici". Za svoj rad dobio je Nagradu punoletstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade na "Domanovievim danima satire" i nagradu Todor Manojlovi za poseban umetniki senzibilitet. Diskografija Singlovi "U razdeljak te ljubim" / "Srce mi je kao ratar" (RTV U1977) "Moja prva ljubav" / "Kristifore, crni sine,," (Jugoton 1978,) "Raunajtena nas"/"Straanulj" (PGPRTB 1978) "Tri puta sam video Tita" / "Tri puta sam video Tita" instrumental (PGP RTB 1978) "Ljubio sam snau na salau i druge prie" (PGP RTB 1978) "Oprosti mi, Katrin"/"ivotje more" (PGP RTB 1978) "Panonski mornar" / "Moja draga sad je u Japanu" (PGP RTB 1979) "Lagana stvar" / "Prvi januar (popodne)" (PGP RTB 1979) "Pria o Vai Ladakom" (PGP RTB 1980, maksi singl) "Hej, arobnjaci, svi su vam aci" / "Hej, arobnjaci, svi su vam aci" (PGP RTB 1982) "1987,7 "Poluuspavanka" (PGP RTB 1987) Albumi "Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu" (PGP RTB 1979.) .
"Odlazi cirkus" (PGP RTB 1980) "Pub" (PGP RTB 1982) "Celoveerni The Kid" (PGP RTB 1983) "003" (PGP RTB 1985,) "Bezdan" (Jugoton 1986) "U tvojim molitvama-balade" (PGP RTB 1987, dupli ivi) "Panta rei"(Jugoton 1988) "Tri posleratna druga" (Jugoton 1989) "Najvei hitovi" (PGP RTB 1991, kompilacija) "Marim ja" (Diskoton 1991 ) "Jedan od onih ivota, " (UFA Media 1993 ) "Na posletku" (UFA Media / ZMEX 1996,) BALKAN (Novi Sad) Gitarista i peva Aleksandar Cvetkovi godinama je predvodio hard rock grupu Leki sa kojom je postigao samo lokalnu afirmaciju. Sa dolaskom novog talasa, 1982, godine oformio je sastav Balkan Kao i ranije, muziku je zasnovao na hard rock zvuku, a tekstovi su bili angaovaniji, pod uticajem Bore orevia i Donija tulia U poetku, Balkan je nastupao kao predgrupa na vojvoanskom delu turneje sastavima Divlje jagode, Riblja orba, Parni valjak, Drugi nain. Galija i Atomsko sklonite. Debi album "Gola istina" Cvetkovi je snimio sa muziarima: aa Zavii (bas), eljko Jerkovi (ritam gitara) i Radivoj Bugarski (bubnjevi) Produkciju je radio Robert Nemeek, basista Pop maine Bavei se problemima radnike klase i socijalnim temama, Cvetkovi belei pesmu "Tridesetpeta-esta" koja je posveena njegovom ocu. Ve sledee godine objavljuju drugi LP "Na brdovitom Balkanu", ponovo u Nemeekovoj produkciji i sa srodnim temama. Album "Homo Balca-nicus" u produkciji Srana Marjanovia nastavlja sagu o osiromaenim slojevima. Posle due pauze i sa mlaim muziarima Cvetkovi 1989. godine objavljuje LP "Kome verovati". Tekstovi su ispunjeni rezignacijom i razoaranjem u sistem U pesmi "Beograd-Borovo-88" on govori o radnicima koji dolaze pred Skuptinu da se ale, dok je pesma "Tridesetpeta-esta II deo" o ocu koji je tek posle smrti naao mir Na snimanju su gostovali gitarista Sead Lipovaa i hor osnovne kole "Mihajlo Pupin" iz Veternika, dok su produkciju radili Cvetkovi i Milan iri Posle te ploe, grupa prestaje s radom. Diskografija "Gola istina" (Jugodisk 1982) "Na brdovitom Balkanu" (Jugodisk 1983) "Homo Balcanicus" (Jugodisk 1985) "Kome verovati" (Panonija koncert 1989) BANANA (Beograd) Grupa Banana osnovana je 1985. godine i kroz nju je proao prilian broj muziara sve dok se nisu ustalili u postavi: pevaica Aleksandra Tokovi (kerka poznatog kompozitora narodne muzike Dragana Tokovia), basista Boban aranovi, gitarista Dragan Lonar, klavijaturista Sran Cincar i bubnjar Igor Borojevi. Debi LP "Pononi pasai" snimili su 1986. godine uz pomo gitariste Duana Bezuhe, klavijaturiste Sae Loknera i Bogdana Dragovia (ex Zamba) koji je pevao pratee vokale. Pesme su radili aranovi, Cincar, Bezuha, Dragovi i Vladimir uri Leta 1987 godine grupa je svirala u ehoslovakoj Poetkom 1988, godine objavili su drugi LP "Banana". Produkciju ploe radio je ore Petrovi koji je u to vreme i nastupao sa njima Aleksandra Tokovi se potpisuje kao autor sedam kompozicija promoviui svoje vienje tinejderskog power popa. Ubrzo posle objavljivanja druge ploe grupa prestaje sa radom Igor Borojevi prelazi u Partibrejkerse i radi kao snimatelj i producent Aleksandra Tokovi postaje voditelj na Treem kanalu RTS, a krajem 1997. godine Sran Cincar privodi kraju snimanje samostalne ploe Diskografija "Pononi pasai" (PGPRTB 1986.) "Banana" (PGPRTB 1988.)
BASTION (Skoplje) Sastav su aprila 1983. godine osnovali klavijaturista Kiril Dajkovski, pevaica Ana Kostovska i basista Ljubomir Stojsavljevi Za debi album tekstove je pisao Milo Manevski u to vreme student reije u Njujorku i dopisnik listova "Duboks" i "Zdravo". On je ujedno reirao i spot za njihovu pesmu "Hot Day In Mexico". Po raspadu grupe Ana Kostovska se posvetila glumi, ali povremeno peva na ploama drugih grupa. Kiril Dajkovski je postao lan sastava Leb i sol i sa njima je snimio LP "Kao kakao" (Jugoton 1987.) Poetkom devedesetih je otiao u Australiju gde se bavi muzikom. Objavio je CD "Synthetic Theatre" (Avant Garde Records 1996.). U pesmi "Global zurla", gitaru i zurle svira Gorazd apovski (ex Mizar), lider aus-tralijskog sastava Kismet sa kojim Dajkovski povremeno nastupa Sa Vladom Divljanom je pod firmom Aparatchiks snimio CD "Dekada" (Avant Garde Records 1997), a u jesen 1997. godine sa Divljanovim Old Stars Ben-dom svirao je u Beogradu. Rediteljsku karijeru Manevski je zapoeo dobro prihvaenim filmom "Pre kie". Diskografija "Bastion" (PGPRTB 1985.) BEBEK ELJKO (Sarajevo) Roenje u Sarajevu 16. decembra 1945. godine. Sa esnaest godina je uao u prvu grupu Eho 61 Kao gitarista i peva pristupa Kodeksima. Kada je resio da pree samo na ritam gitaru, grupi se prikljuila Ismeta Dervoz. Zatim u grupu dovodi basistu Gorana Bregovia. U postavi Bebek, Bregovic, gitarista Edo Bogelji i bubnjar Luano Paganoto poetkom 1970. godine odlaze na dvomeseni angaman u Napulj, U Italiji ostaju mnogo due no to je planirano. Bogeljia i Paganota zamenjuju basista Zoran Redi i bubnjar Mili Vukainovi. Grupa se orijentie ka progresivnoj muzici i tu za Bebeka ima sve manje izraajnog prostora. Osetivi da je viak, vraa se u Sarajevo gde sa Bogeljiem obnavlja Kodekse. Za Novu 1971. godinu obaraju rekord grupe ici u neprekidnom sviranju. Na bini ostaju trideset dva sata. Tokom 1971. godine novi Kodeksi prilino tavore, poto im se repertoar zasniva iskljuivo na stranom materijalu. Decembra Bebek dobija poziv za vojsku i Kodeksi, posle oprotajnog koncerta u Domu mladih, prestaju sa radom. Bebek se eni i odluuje da napusti muziku. Pred sam polazak u vojsku Goran Bregovic ga poziva da snimi pesmu "Patim, evo, deset dana" sa novoformiranom grupom Jutro. Po povratku iz vojske, marta 1973. godine pristupa grupi Jutro, ali se zapoljava u Savezu zajednica socijalnog osiguranja BiH. Kada je Jutro poelo da postie prve uspehe, daje otkaz i potpuno se posveuje muzici. Tokom rada sa Bijelim dugmetom snimio je simfo orijentisan solo album "Skoro da smo isti" na kome je bio autor pesama. Plou snimaju gitarista Edo Bogelji, klavijaturista Neven Pocrnji i bubnjar ii Jankeli Ploa vrlo slabo prolazi kod publike. Marta 1984. godine objavljuje drugu solo plou "Mene tjera neki vrag" za koju su pesme radili Dragan Ili (Generacija 5), Radovan i Kikamac (Zana) i Dejan Petkovi. Tekstove su pisale Marina Tucakovi i Alka Vuica. Plou snima sa Lazom Ristovskim, Ipetom Ivandiem, basistom Saninom Kariem, gitaristom Draganom Jovanoviem, Dejanom Petkoviem za klavirom i duvakom linijom koju ine Ivica vager, Kire Mitrev i Goce Dimitrovski. Po objavljivanju ove ploe, Bebek 23. aprila 1984. godine naputa Bijelo dugme Tokom 1985. godine nastupa po Nemakoj sa grupom Paklena maina iz Sombora. Pevao je pesme Bijelog dugmeta, ali i materijal sa svoje druge solo ploe Po povratku je radio sa grupom Mama Co Co, a zatim osniva grupu Armija B u kojoj mu se prikljuuje jo jedan bivi peva Dugmeta, Mladen Vojii Tifa Album "Armija B" izlazi 1986. godine, a Tifa i Bebek pevaju zajedno u pesmi "iroko nam toplo polje Glamoko / Kunem ti se duo". Na turneji prolaze osrednje i Armija B prestaje sa radom. Bebek nastavlja solo karijeru ploom "Niko vie ne sanja" za koju su muziku pisali ore Novkovi i Zrinko Tuti, a tekstove Arsen Dedi, Bora orevi, Alka Vuica i Marina Tucakovi Na snimanju
gostuje gitarista Vlatko Stefanovski. Pesmu "Da zna zora" Bebek peva u duetu sa pevaem narodne muzike Halidom Beliem Tu su jo i pesme "Sino sam pola kafane popio" i "uta rua". Od te ploe Bebek se sve vie deklarie kao narodni peva to potvruje i sledeim albumom "Pjevaj, moj narode" snimljenim iste 1989. godine Produkciju je radio Nika Brato, a kompozitorski tandem ostaju Novkovi-Tuti, dok su na snimanju gostovali Bodo Kovaevi i Ranko Rihtman. Zatim 1990. godine objavljuje slabo zapaen LP "Karmin, pjesma i rakija". Poetkom rata seli se u Zagreb gde se paralelno bavi muzikom i jedno vreme vodi kafi "Tajna veza" Godine 1994. objavio je CD "Gori svijet......ti e ga ugasiti" za koji je pesme napisao Miroslav Drljaa Rus (ex ITD bend). CD "Puca mi u glavi" 1995. godine donosi nove Rusove kompozicije, ali i ponovo snimljenu "Na zadnjem sjeditu mog auta" iz repertoara Bijelog dugmeta Diskografija "Skoro da smo isti" (Jugoton 1978) "Mene tjera neki vrag" (Jugoton 1984) "Armija B"(Diskoton 1986.) "Niko vie ne sanja" (Jugoton 1989) "Pjevaj moj narode" (Jugoton 1989) ". Karmin, pjesma i rakija" (Jugoton (1990) "...A svemir miruje" (Croatia Records 1992) "Gori svijet. Ti e ga ugasiti" (Interservice 1994) "Puca mi u glavi" (Croatia Records 1995) "Sve najbolje" (Croatia Records 1995, kompilacija) BEBI DOL (Beograd) Pevaica Dragana ari, alias Bebi Dol roena je 2. oktobra 1960. godine u Beogradu. Od malih nogu je bila upuena na muziku jer je njen otac Milenko ari jazz muziar Karijeru je zapoela krajem sedamdesetih godina u sastavu Tarkus Godine 1981. sa gitaristom Goranom Vejvodom osniva grupu Ann-oda Rouge. Sa njima je nastupao bubnjar Ivica Vdovi Vd. Sastav je bio kratkog daha a Bebi Dol se prvi put diskografski predstavila singlom "Mustafa" koji je komponovala zajedno sa Saom Habiem U uvodu pesme uje se glas Slobodana Konjovia, muzikog urednika Studija B, koji je obavio i deo producentskih poslova Za debi LP "Rue i krv" sama komponuje pesme, sem obrada "Sinu Sunca i bratu Meseca", (tradicionala iz XVII) veka i "Lapis Lazzuli" Anela Branduardija (Angelo Branduardi). Na snimanju su uestvovali Aleksandar Habi (produkcija, bas, klavijature), Goran Vejvoda (gitara), Dejan Kosti (bas i gitara), Zoran Zagori (sintisajzer), Milenko ari (saksofon), Dejan Stanisavljevi (klavijature). Slobodan Markovi (klavijature). Zoran Konjovi (gitara) i gudaki ansambl RTB-a. Iste godine objavljuje maksi singl "Rudi", a 1986 godine "How god not to love" koji je komponovala sa Saom Habiem. Posle duge pauze, krajem 1995 godine objavljuje CD "Ritam srca" na kome je gitaru svirao Mario eparovi iz grupe Psihopolis a gostovao je i klavijaturista Lazar Ristovski. Pored novih verzija pesama "Brazil" i "Iznad duge" tu su i nove pesme koje je Bebi Dol uradila zajedno sa Zoranom Vraeviem. Na ploi se nala "Pokloni se", obrada Madonine "Take A Bow". Tokom karijere Bebi Dol je esto gostovala na ploama drugih autora Snimala je sa sastavima: Leb i sol, YU grupa, Idoli, Du Du A, Zona B, gostovala na ploama Olivera Mandia i Massima Savia. Uestvovala je na domaim i stranim festivalima: Gold Malesian Festival 1989 godine u Kuala Lumpuru, "Pesma Evrovizije" 1991. godine (sa temom "Brazil") a na MESAM-u je 1986. godine dobila prvu nagradu strunog irija za pesmu "Inalah". Na istom festivalu 1989. godine dobila je prvu nagradu za interpretaciju U filmu Bore Drakovia "ivot je lep" 1985. godine pozajmila je glas glumici Sonji Savi u pevakim deonicama Glumila je u filmu "Protestni album" i u Titogradskom pozoritu gde je 1987 godine tumaila Ofeliju U Engleskoj je 1983. godine saraivala sa Hauardom Divotom (Hovvard Devoto) a 1989. sa Nilom Rolnikom, amerikim kompozitorom avangardne muzike. Sredinom osamdesetih godina pevala je u Kairu a nastupala je i u beogradskim jazz klubovima. Diskografija Singlovi "Mustafa / Na planeti uzdaha" (PGP RTB 1981.)
"Rudi" / "Bebi love" / "Rudi dance mix" (PGP RTB 1983 maksi singl) "How good not to love" / "Prove to ali" (PGP RTB 1986, maksi singl) Albumi "Rue i krv" (PGP RTB 1983) "Ritam srca" (PGP RTS / Global music 1995) BEBIC TOMA (Split) Toma Bebi, jedna od najzanimljivijih autorskih linosti splitske scene roen je 1939 godine Poeziju je poeo da pie sa dvadeset godina. Paralelno se bavio i muzikom, a vei deo svojih nastupa vezivao je za Splitski festival gde je predstavljao pravog partibrejkera koji je svojim neobinim muzikim formama, promiljenim tekstovima i hrapavim glasom predstavljao dalmatinsku varijantu Toma Vejtsa (Tom Waits) pre nego to je iko za ovog amerikog udaka imao prilike i da uje. Tokom duge, ali isprekidane karijere Toma Bebi je izgradio imid bitnika odraslog u socijalistikom okruenju. Radio je kao mornariki podoficir, inspektor SUP-a, trener fudbalskog kluba "Hajduk", novinar u listovima "Nedjeljnja Dalmacija" i "Vjesnik". Objavio je est knjiga aforizama, nekoliko zbirki poezije i slikovnica za decu Godine 1972. igrao je glavnu ulogu u italijanskom mjuziklu "Hacoponeova poruka" Kada je prvi put konkurisao na Splitskom festivalu, bio je odbijen to mu se i kasnije esto dogaalo Za pesmu "Kaleto moja" koju je na Omikom festivalu klapskog pevanja 1967 godine izveo oktet DC iz Vranjica, dobio je nagradu za stihove kao i drugu nagradu za pesmu "Ive Crvi" koju je izvela klapa Split. Godine 1970. na istom festivalu dobija nagradu za interpretaciju pesme "Barba Filina lula". Iste godine peva svoju pesmu "Nevera" na Splitskom festivalu na kome se redovno pojavljuje sve do 1979 godine kada odustaje od takve vrste takmienja. Umalu atmosferu Splitskih festivala uznemiravao je izvodei svoje osobene pesme "Nije gotovo kad je gotovo, nego je gotovo kad ja kaem da je gotovo", "Leute moj", "Tu-tu auto, vrag ti piz odnija" (koja je poinjala njakanjem magarca), "Neznanom pomorcu", "Devizna balada", dok je 1974. godine njegovu pesmu "Sve majke svijeta uz more" otpevala Josipa Lisac. Budui da je dugo radio kao novinar, za teme svojih pesama esto je birao originalne prie koje su potpuno odskakale od uobiajenih festivalskih naricaljki Na binu je izlazio u svom svakodnevnom odelu: odrpana mornarska majica, japanke i komotne platnene pantalone. Na festivalu zabavne muzike u nemakom gradu Solingenu 1973. godine dobio je prvu nagradu za pesmu "ovjek koji se smije" Na debi albumu "Volite se ljudoderi" objavljenom 1975 godine nale su se neke od festivalskih pesama, ali i izbor materijala koji su mu direktori festivala odbijali. Plou je snimio na dva etvorokanalna magnetofona i bio je to prvi LP snimljen u Splitu Plou je objavio povodom dvadesetogodinjice svoje mature i posvetio je prijateljima iz tree klase Mornariko-tehnike podoficirske kole u Puli Drugi album "Oya Nova" snimio je 1980 godine u Zagrebu u produkciji i aranmanima klavijaturiste Branislava ivkovia, dok su na ploi svirali Vedran Boi i Mato Doen Tokom osamdesetih godina, Bebi esto nastupa po splitskim klubovima organizujui hepeninge sa srodnim umetnikim duama. Povodom otvaranja Mediteranskih igara u Splitu, osmislio je recital "Djeca Mediterana" u kome je koristio elemente rock muzike, klapa i disko zvuka Krajem osamdesetih godina povukao se sa scene i posvetio okultizmu i mistici. Umro je u Splitu 4. februara 1990 od posledica raka plua. Diskografija Singlovi "a smo na ovon svitu" / (Jugoton 1973) "Nevera"/"Leute moj" (Jugoton 1974,) Albumi "Volite se ljudoderi" (Jugoton 1975 ) "Oya Nova" (Suzy 1980) BEGNAGRAD (Ljubljana)
Poetkom sedamdesetih godina u Ljubljani je radila grupa est kilometara na uro iz koje je 1976. godine nastao sastav Begnagrad. Grupu su inili Vlado pindler (bas), Bratko Bibi (harmonika), Bogo Penikar (klarinet), Igor Muevi (bubnjevi), a u poetku je sa njima radio gitarista Bojan Zidari. Osnovu njihove muzike inili su folklor, swing, free jazz, kao i standardne pop strukture U nekonvencionalnim instrumentalnim temama "Kranjska Gora blues nazaj", "Ris-mih Boro" (koja u sebi ima citat iz "ikinog kola"), "Jara Kaca", "Tanova", "Begnagrad", "Zimska" ponudili su originalnu muziku sliku Posle nastupa na Omladinskom festivalu u Subotici 1977 godine, sa muzikim urednikom Anelkom Maletiem kao producentom, snimaju deo svog materijala na Radio Novom Sadu koji je trebalo da se pojavi na njihovoj prvoj ploi Do realizacije tog albuma nikada nije dolo, ali je Maleti, sreom, trake sauvao u arhivi Begnagrad su zatim svirali 1977 godine u beogradskom SKC-u u okviru Dana mlade slovenake kulture zajedno sa sastavima Pankrti i Buldoer, a esto su nastupali sa kantautorom Andrejem Trobentarom Njihov nastup je u sebi nosio kabaretske elemente, pa su imali obiaj da tokom tradicionalnih poklada obilaze ljubljanske kafane i sviraju Po odlasku Vlade pindlera u vojsku, krajem 1978. godine grupa privremeno prestaje sa radom Poetkom osamdesetih Bibi i Penikar obnavljaju grupu esto menjaju lanove, ali i muziki stil. Njihov debi album izlazi 1982 godine. Plou su snimili u postavi Nino De Gleria (bas), Ale Rendla (bubnjevi, violina) i Boris Romih (gitara) Tokom 1983. i 1984. godine najee sviraju po zapadnoj Evropi Grupa prestaje sa radom 1984. godine. Deo lanova pokree alternativnu jazz grupu Quatebriga koja na sceni debituje ploama "Revolution in the Zoo" (Brut 1985.) i "The Choice Of The New Generation" (Feniks 1987.) Bratko Bibi ostaje aktivan na sceni, uestvuje na festivalima, sarauje sa brojim muziarima iz inostranstva i svira sa vaj-carskom grupom Nimal. Prvi LP grupe Begnagrad objavljen je kao reizdanje na CD-u u Francuskoj pod nazivom "Konzert For A Broken Dance" (AYAA 1991.). Na inicijativu bivih lanova grupe, objavljen je 1992. godine CD "Tastare (Theold-vvones)" na kome su se nali snimci uraeni u Radio Novom Sadu (1977.), Radio Studentu (1976.) i desetominutna tema "Tazadna tanova" snimljena novembra 1977. godine na njihovom nastupu u ljubljanskom biosko-'pu "Sloga". Bratko Bibi objavio je CD "Bratko Bibi & The Madlevs" (Label Usines 1995.) na kome predstavlja svoje teme i improvizacije za harmoniku. CD je sniman u vajcarskoj i Sloveniji, a pomogli su mu irli Hofman (Shirelv Hofman), trombon, Bogo Penikar, klarinet i saksofon i Matja Sekne, viola i violina. Bibi komponuje muziku za TV filmove i moderne baletske predstave. Diskografija "Begnagrad" (RTV U 1982) "Tastare (Theoldvvones)" (Bess-Pro Market 1992.) BELAN NENO (Split) Gitarista, peva i kompozitor Neno Belan, roen 2. februara 1960 u Splitu, karijeru je zapoeo u tinejderskoj grupi Losos, kavijar i Marsovi bizoni. Muzici pristupa ozbiljnije 1980 godine u okviru sastava Narodno blago koji je svirao rhythm i blues standarde a paralelno su pratili splitskog punkera Fon Bikia sa kojim su izvodili hitove grupa The Ramones i The Clash Grupa je radila do 1983 godine a zatim Belan godinu dana svira mandolinu u triju Aquilla koji je na repertoaru imao dalmatinske narodne pesme. Zainteresovavi se za rock pedesetih, Belan 1984 godine osniva sastav avoli sa kojima uspeno radi sve do 1991, godine. Solo karijeru najavljuje objavljivanjem maksi singla "Rock galama" na kome su ga pratili lanovi grupe avoli. Trebalo je da iste godine sa Anjom Sovagovi Despot na Splitskom festivalu izvede pesmu "Ljubav postoji zbog nas", ali je zbog rata manifestacija otkazana. Zatim se sa pesmom "Zaboravi" pojavljuje na Splitu 92. Na prvom solo disku "Vino noi" 1993. godine belei seriju hitova: "Zaboravi", "Sunan dan" (autor Zdravko Bajan, svojevremeno u grupi Narodno blago), "A gdje si?" i "Ljubav postoji zbog nas" (duet sa Anjom Sovagovi). Na disku su i engleske verzije pesama "Vino noi" i "Sunan dan". Plou je snimio sa lanovima grupe Daleka obala i Nevenom Mijaem koji je svirao usnu harmoniku Zatim je objavio jo jedan maksi singl sa pesmama "Mama" (bila u konkurenciji za hrvatskog predstavnika na Pesmi Evrovizije), "Beat na moru" (obrada hita grupe Delfini iz ezdesetih godina) i "Ne pitaj za nju" (duet sa Tonijem Cetinskim).
Svoju karijeru je vezao za pojavljivanja na festivalima a devedesetih je esto nastupao u inostranstvu. Tokom samostalne karijere Belan je saraivao na ploama Olivera Dragojevia i grupe Daleka obala. Na CD-u "Dolazi ljubav" iz 1995. godine nastavio je svoju seriju pitkih pop pesama. Diskografija "Rock galama" / "Kasno je za nas" / "Rock & Roll Party" / "The Last Goodbye" (Jugoton 1991, maksi singl) "Vino noi"(Croatia Records 1993) "Mama" (Croatia Records 1994, maksi singl) "Dolazi ljubav"(Croatia Records 1995) BEL TEMPO (Beograd) Sestra i brat Suzana i Vlada Petrievi su 1986. godine osnovali grupu Bel Tempo inspiriui se istoimenom pozorinom predstavom Bore osia. Suzana je diplomirala glumu i postala lan Narodnog pozorita, a glumila je u predstavama Zvezdara teatra i Ateljea 212. Pevaki debi imala je u Bajaginoj pesmi "Papaline" na albumu "Pozitivna geografija" (PGP RTB 1984.) Vlada je zavrio Muziku kolu, odsek klavir, ali je paralelno uio i gitaru. Na prvom albumu "Bel Tempo" objavljenom 1987. godine kompozicije su Vlade P-trievia (tekst za pesmu "Povedi me" je napisala Suzana), ali su uvrstili i obradu stare maarske romanse "Zato ne smem da te ljubim". Na snimanju ploe uestvovali su Nenad Stefanovi Japanac (bas), Aleksandar Ralev (klavijature), Papa Nik (konge i bongosi) i lanovi duvake sekcije. Produkcija je poverena Vladimiru Rackoviu, svojevremeno lideru akustiarske grupe Odiseja. Nudei sofisticirani pop sa jazz elementima, prvom ploom su postigli vei uspeh u Zagrebu nego u Beogradu, pa su u esto nastupali u klubu Kului. Posle due diskografske pauze, 1992. godine objavili su drugi album "Modesty" na kome se pored Vlade kao autor dela muzike i tekstova potpisuje i Suzana LP je inspirisan strip junakinjom Modesti Blejz a na snimanju su uestovali Aleksandar Lokner (klavijature), Aleksandar Jeli (bas), Nenad Petrovi (saksofon) i drugi. Po objavljivanju te ploe grupa prestaje sa radom a Suzana je od 1993 godine nastupala u jazz klubu Tabu izvodei standarde. Na tim redovnim subotnjim nastupima pratili su je Mia Blam, Mia Krsti, Mia Komneni i aa Radoji. Vlada radi kao urednik na TV RTS. Grupa Bel Tempo se pojavila na MESAM-u 1996 godine sa kompozicijom "Ljubomora". Diskografija "Bel Tempo" (PGP RTB 1987,) "Modesty" (PGP RTB 1992) BEOGRAD (Beograd) Grupu su 1981 godine osnovali Dejan Stanisavljevi (sintisajzer, vokal), Slobodan Stani (sintisajzer) i braa Ljuba (bas, sintisajzer) i Mia Bubalo (ritam maina, elektronski bubnjevi). Opredelivi se za elektro pop, uskoili su u aktuelni zvuk tadanje britanske scene Slobodan Stani je ubrzo odustao, tako da su prve koncerte u Dadovu, KST-u i drugim klubovima svirali kao trojka ili sa bubnjarem Miloem Obrenoviem (U kripcu), a na nastupima su koristili i snimljene muzike deonice U prolee 1982. godine objavljuju prvi domai elektronski singl sa pesmama "TV" i "Sanja li u boji?" u produkciji Aleksandra Habia koji je radio i aranmane. Debi LP "Remek depo" snimaju u produkciji Habia i uz pomo saksofoniste Pola Pinjona (Paul Pignon) i trubaa Stjepka Guta Koristei humanizovanu varijantu elektronike sa soul duvaima, kroz Dejanove komunikativne pesme ponudili su pitak zvuk, posebno u temama "Kontrolori" i "Opasne igre". Sredinom 1983 godine Dejan naputa grupu i sarauje sa sastavom Du Du A, a grupa Beograd prestaje da deluje. Diskografija Singl "TV7 "Sanja li u boji?" (Jugoton 1982)
Album "Remek depo" (PGPRTB 1982.) BEZOBRAZNO ZELENO (Beograd) Sastav je osnovan 1980 godine u postavi: Bojan Vasi (bas), Vojislav Pei Beke (gitara i vokal), Dragoljub Spasiii (bubnjevi) i Katarina Benedeti (vokal). Prve objavljene snimke imali su na albumu "Artistika radna akcija" (Jugoton 1981.) sa pesmama "Beim niz ulicu" i "Beograd". Po raspadu grupe Radnika kontrola, u grupu dolazi bubnjar Sran Todorovi a dobijaju jo dvojicu gitarista: Zorana Ilica i Branislava Petrovia Bananu (ex Pasta ZZ). Debi LP koji je producirao Momilo Bajagi Bajaga izaao je krajem 1983 godine i na njemu su "Beim niz ulicu", balada "Gibaj se" kao i pesma "Jutro" koju je komponovao Neboja Antonijevi (bila je u repertoaru grupe Butik) Na albumu je trebalo da se pojavi i pesma "Long Live, moja Srbijo", ali su je u PGP RTB-u zabranili. Kao gost u nekim pesmama na ploi pevao je Vlada Milai koji je kasnije bio u grupi Roe poze. Bezobrazno zeleno sviraju u Domu sindikata u prolee 1984 godine na Bajaginom promotivnom koncertu povodom ploe "Pozitivna geografija", ali ubrzo posle toga prestaju sa radom Bojan Vasi je jedno vreme radio kao potar, a 1988 godine je obnovio grupu sa Zoranom Iliem. Povratniki LP "Neonske bajke" snimaju Bojan Vasi, peva aa Komadinovi Deger (ex logirani karanfil), gitarista Ivan Kljaji i bubnjar ii Spasi Pesme su radili Vasi i Zoran Ili (koji je novembra 1989 godine preao u Riblju orbu), pratee vokale je pe-vao Dejan Cuki, a produkcijom se bavio Miroslav Cvetkovi Pored njihovih pesama "Ljuljaj se", "Bombarderi" tu su obrade "Boby Brown" Frenka Zape i "Divlje dete" sastava The Sweet Snimaju i Vasievu pesmu "Dira me" koja se pojavila na solo ploi Dejana Cukia. Prestali su da rade 1991 godine kada se Saa Komadinovi preselio u Junu Afriku. Tokom 1994 i 1995 godine Vasi je pokrenuo grupu Kurajberi u kojoj su bili Margita Stefanovi, peva Goran Milisavljevi (ex Van Gogh), Ivan Kljaji i ii Spasi. Svirali su izbor stranih hitova za koje je Vasi uradio prepev na naem jeziku, ali i pesme domaeg rocka. Na beogradskim nastupima i snimanjima sa njima je bio i Branislav Petrovi Banana. Vasi je pisao pesme za Cukieve solo ploe kao i za grupu Njujork, a bio je i u prvoj postavi grupe Babe Diskografija "Bezobrazno zeleno" (PGP RTB 1983) "Neonske bajke" (PGPRTB 1989,) BIJELE STRIJELE (Zagreb) Jedan od prvih zagrebakih sastava Bijele strijele nastao je u leto 1961. godine na radnoj akciji izgradnje savskog nasipa Originalnu postavu grupe inili su bubnjar Mario Braco krinjari (roen 1945.., umro 1968), basista eljko Ili (roen 1944.), gitarista Zlatko Tretinjak (roen 1943,.), gitarista Ivica Banfi (roen 1944.), gitarista Ignac Pavkovi (roen 1943.) i pevai Ranko Bai (roen 1944), Milan Gelb (roen 1945 ) i Vladimir Rubi (roen 1944.) Kao i ostali, karijeru su zapoeli skidanjem hitova Klifa Riarda i grupe Shadows, a sa pojavom The Beatles sviraju njihove pesme. Vlasnici su prve domae rock ploe, singla na kome su prepevi stranih hitova "Svi tre oko Sue" ("Runaround Sue"), "The Wanderer", "Rastanak" ("Sealed Wit A Kiss") a tu je njihova instrumentalna tema "Strijele". Singl su snimili u postavi koju su pored trojice navedenih pevaa inili Ivica Banfi koji je preao na bas gitaru, solo gitarista Zlatko Sovi (roen 1943.), klavijaturista Draen Susi (roen 1941), bubnjar Mario krinjari i gitarista Zlatko Tretinjak. Poetkom januara 1963 godine, u vreme kada izlazi prva ploa, uestvuju na festivalu Zagreb 63. Izvode pesmu "Ti si moje proljee" a prate i kvartet 4M u pesmi "Platno, boje, kist i twist". Obe pesme se pojavljuju na zajednikom singlu sa kvaretom 4M. U to vreme grupu naputa Ranko Bai a zamenjuje ga peva Ivan Bali. Meu prvima su poeli da izvode i sopstveni materijal to im obezbeuje veliku popularnost u Jugoslaviji. Zanimljivo je da se na njihovoj drugoj EP ploi naao instrumental "Laica" koji je ba za njih napisao ruski kompozitor Vladimir Sjedoje, autor uvene pesme "Podmoskovske veeri" Na sledeem singlu objavljuju pesmu "Mrzim taj dan", prepev "Unchain My Heart" Reja arlsa (Ray Charles) Pesma poinje zvukom orgulja, snimljenim u crkvi, to je u to vreme bio originalan aranzmanski zahvat
Poetkom 1964 godine Bijele strijele sviraju redovne igranke u popularnim zagrebakim prostorima Palae i Glazbenjak, prate na jugoslovenskoj turneji Karla Metikoa i snimaju poslednju plou na kojoj su prepevi hitova The Bealtes: "Love Me Do", "From Me To You", "Please, Please Me" i "I Want To Hold Your Hand" Pored toga, prate i kvartet 4M u prepevu pesme "She Loves You" za potrebe jednog drugog EP izdanja Sredinom ezdesetih nisu uspeli da izdre konkurenciju novih sastava jer su se vrsto drali poetaka rock muzike i u prolee 1966. godine prestaju sa radom. Koul jedno vreme predvodi grupu Strijelice, ali bez veeg uspeha U ast grupe, njihova kompletna diskografija nastala u periodu od 1962 do 1964. godine objavljena je na CD-u "Izvorne snimke" u okviru edicije "Kad je rock bio mlad" 1994 godine. Diskografija Singlovi "Svi tre oko Sue" / "The Wanderer" / "Strijele" / "Rastanak" (Jugoton 1963) "Ti si moje proljee" / "Platno, boje, kist i twist" (Jugoton 1963) "Divan krajolik"/ "ei, ne tri" (Jugoton 1963) "Prilika za ljubav" / "Medison" / "Dovienja" / "Laica" (Jugoton 1963) "Ritam i elje"/"Mrzim taj dan" (Jugoton 1963) Oprosti to sam opet tu" / "Voli me" / "Ljubav nas eka" / "Zbog nje" (Jugoton 1964) Album "Izvorne snimke" (Croatia Records 1994) BIJELO DUGME (Sarajevo) Lider i osniva grupe, Goran Bregovi (roen 22. marta 1950 godine u Sarajevu) u detinjstvu nije pokazivao veliku sklonost ka muzici. Iz drugog razreda nie muzike kole (odsek violina) izbaen je kao lenj i netalentovan. Kada mu je majka poetkom ezdesetih godina kupila gitaru, poetnike lekcije dobio je od Ede, brata scenariste Abdulaha Sidrana. Prvi, bezimeni sastav osnovao je u osmom razredu osnovne kole. Goran je eleo da upie srednju likovnu kolu, ali je majka, uplaena da se tamo skupljaju homoseksualci, insistirala da se opredeli za saobraajnu tehniku kolu. Pristao je pod uslovom da mu dozvoli da puta kosu Uz tu kolu ilo je i mesto basiste u grupi Izohipse u kojoj se nije dugo zadrao, kao ni u saobraajnoj koli. Preao je u gimnaziju i u grupu Betije. Ve sa esnaest godina poeo je sam da se izdrava, pa je svirao narodnjake u kafani u Konjicu, prodavao novine i radio na gradilitima. U to vreme eljko Bebek (rodjen 16. decembra 1945 godine u Sarajevu) pevao je u grupi Kodeksi, jednom od znaajnijih sarajevskih sastava tog vremena. Grupa je kuburila sa bas gitaristima koji su se smenjivali kao na pokretnoj traci. Na koncertu Betija, eljko je zapazio Gorana i preporuio ga kolegama iz grupe Tako su Kodeksi poeli da rade u sastavu: Edo Bogelji, osniva i gitarista, Ismeta Dervoz, vokal (kasnije prela u Ambasadore), Luano Paganoto, bubnjevi i eljko Bebek, vokal i ritam gitara Za Gorana se tada interesovao i sastav Pro arte, ali mu njihovo vienje soul muzike nije bilo primamljivo Leta 1969 godine odlaze na tezgu u dubrovaki Splendid bar gde sviraju klasian repertoar za turiste. Pred leto su ostali bez Ismete Dervoz koja je napustila grupu i posvetila se fakultetu Ipak, uoio ih je Italijan Renato Paifiko i ponudio im da dva meseca sviraju u njegovom klubu u Napulju U tu avanturu su se upustili poetkom 1970 godine uvebavi progresivni repertoar na tragu Dimi Hendriksa i grupe Cream. Meutim, posle prvih svirki Renato ih je vidno razoaran uputio da sviraju kazaok i slino, kao u Dubrovniku Uoi isteka prvog dvomesenog ugovora Edo Bogelji se vratio u Sarajevo i Goran prvi put prelazi na solo gitaru. Kao basista angaovan je jedan italijanski muziar, a kada je on odustao, leta 1970 godine Goran i eljko pozivaju Zorana Redia (roen 29. januara 1948 godine u Sarajevu) koji je u to vreme svirao u sastavu ici. Zoran je doveo i kolegu iz grupe, bubnjara Milica Vukainovia (roen 9. marta 1950. godine u Beogradu) I kada su se sva etvorica nala na okupu, stvari su krenule u sasvim drugom pravcu Kodeksi su do tog trenutka sasvim solidno iveli, svirali su u dva kluba, drali se komercijalnog repertoara i stekli redovnu publiku Mili Vukainovi ih je sve inficirao novim vienjem muzike Poeli su da sviraju u skladu sa onim to su tada snimali Led Zeppelin i Black Sabbath. Dve nedelje po njegovom dolasku, dobili su otkaz na svim mestima na kojima su svirali. Bez angamana, sa neto uteevine, ostali su na ostrvu Kapri Pozvani su da svoju novu muziku
koncepciju predstave u jednom klubu na ostrvu Iskia Po zavretku leta, prestaje i taj angaman. Vraaju se u Napulj gde jedva preivljavaju Postupno se iz te kombinacije sve vie izdvajao eljko Bebek. Prvo su ga naterali da prestane da svira ritam gitaru, jer to vie nije bilo u modi Bebek se teko prilagoavao novom materijalu, a i pevaki je za njega bilo sve manje mesta On bi otpevao uvod a zatim bi ostala trojica improvizovala po pola sata Uz to, Mili je sve ee pevao Polovinom jeseni 1970. godine Bebek se uvreen vratio u Sarajevo. Samo godinu dana ranije bio je stub Kodeksa, da bi razoaran otiao kao viak Njih trojica su nastavili da nastupaju kao Mia, Goran i Zoran. Krajem godine po njih su doli Goranova majka i Zoranov brat Fadil (basista lndexa) i vratili ih kui. Do leta 1971. godine nastavili su da nastupaju kao Mia, Goran i Zoran a onda je Mili Vukainovi otiao u London. Goran upisuje filozofiju a ujesen 1971. godine gitarista Ismet Arnautali ga poziva da formiraju grupu Jutro u kojoj su se nali Zoran Redi, bubnjar Gordan Matrak i peva Zlatko Hodnik. U Jutru se Goran prvi put ogleda kao kompozitor lako punih godinu dana nije govorio sa Bebekom, kada su poetkom 1972. godine dobili termine u studiju, Goran se odluio da pozove starog pevaa. Snimili su "Patim, evo deset dana" koja se pojavila na B-strani singla grupe Jutro. A-stranu je zauzela danas zaboravljena "Ostajem tebi" koju je na lageru sezone pevao Zlatko Hodnik. Pesmu "Patim, evo deset dana" Bregovi je kasnije uvrstio na debi album Bijelog dugmeta. Odmah po snimanju singla, Bebek je otiao u JNA, ali su oni ekali na njegov povratak. Tokom Bebekovog boravka na vanrednom odsustvu snimili su jo etiri pesme: "Kad bi' bio bijelo dugme", "U subotu mala", "Na vrh brda vrba mrda" i "Hop-cup" od kojih su se prve dve, poetkom 1973. godine pojavile na singlu Nezadovoljan muzikim pravcem kojim se Jutro kree, Ismet Arnautali ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odneo pravo na ime grupe Oko tog autorstva su se preganjali tokom 1973 godine, a tada su grupi pristupili bubnjar Goran Ipe Ivandi (roen 10. decembra 1955. godine u Vareu) koji je pre toga svirao u sastavu Rok i klavijaturista Vlado Pravdi (roen 6 decembra 1949. godine u Sarajevu) koji je preao iz lndexa. Sredinom godine, posle svae, grupu je napustio Zoran Redi, a njega je zamenio Jadranko Stankovi Za novo ime su se odluili relativno lako. Budui da je u Ljubljani ve delovao sastav pod imenom Jutro, a i publika ih je znala po pesmi "Kad bi' bio bijelo dugme", odabran je taj vizuelno zgodan simbol i grupa je zvanino krtena Bjelo dugme 1. januara 1974. godine. U to vreme su u studiju saraivali sa Batom Kostiem, gitaristom YU grupe. Goran je kasnije isticao kako je ta saradnja puno uticala na njegovu dalju muziku orijentaciju, posebno kada je upotreba folka bila u pitanju Nove snimke "Top" i "Ove u noi nai blues" ponudili su upravo osnovanom sarajevskom Diskotonu. Tadanji muziki urednik Slobodan Vujovi ih je odbio uz objanjenje da su pretrpani i da e morati da saekaju bar pola godine do objavljivanja singla. Nestrpljivi, istog dana su potpisali petogodinji ugovor sa Jugotonom Ta loa procena Diskotona predstavlja najvei poslovni kiks u istoriji jugoslovenske diskografije. eljko Bebek odluuje da napusti posao u Savezu zajednica socijalnog osiguranja Bosne i Hercegovine i da, iako oenjen i sa malim detetom, krene u rizinu avanturu. U poetku su preteno svirali u manjim gradovima, posebno u Zenici Kada su shvatili da im basista Jadranko Stankovi ne odgovara, otpustili su ga i marta 1974 godine pozvali Zorana Redia Sledei singl sa pesmama "Glavni junak jedne knjige" (tekst je napisao pesnik Duko Trifunovi) i "Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" gotovo istovremeno su te 1974. godine objavili Jugoton i Diskoton jer je Bregovi, suprotno uobiajenim pravilima poslovanja, potpisao i sa Diskotonom ugovor za singl. To im je donelo dobrodolu guvu u tampi i pomoglo prodaju ploe. Prvi vei nastup imali su na BOOM festivalu u Ljubljani 10. maja 1974. godine kada su predstavljeni kao nove nade. Tog leta su svirali u hotelu Croatia u Cavtatu i pripremili materijal za prvi album. Trei singl sa pesmama "Da sam pekar" i "Selma" (autor teksta pesnik Vlado Dijak), objavljuju 30. avgusta 1974 godine i on predstavlja prelomni trenutak njihove karijere Obe pesme ih izbacuju u prvi plan Tokom septembra su svirali kao predgrupa Jugoslovenskoj pop selekciji Tihomira Asanovia, a oktobra u ljubljanskom studiju Akademik za dvadesetak dana snimaju debi album "Kad bi' bio bijelo dugme" koji je objavljen ve krajem novembra. Pre tog znaajnog dogaaja, 9. novembra uestvuju na Skopskom festivalu, gde izvode pesmu izvesnog Grigora Koprova. U elji da se uoi ploe to vie pojavljuju u medijima, pretrpeli su najveu bruku u karijeri, kako je kasnije objanjavao Bregovi. Bebek je neveto pevao na makedonskom a sindikalni festival nikako nije bio okruenje za njih. Sledee veeri nastupili su u beogradskom Domu sindikata na roendanskoj proslavi tada kultne emisije Radio Beograda "Vee uz radio", gde su uz Pop mainu, Smak i Crne bisere, napreac osvojili publiku U to vreme ve rade sa agilnim zagrebakim menaderom Vladimirom Mihaljekom i on im organizuje da 16. novembra
sviraju u Sarajevu na oprotajnom koncertu Korni grupe Petnaest hiljada okupljenih ljudi doekalo ih je sa oduevljenjem Bilo je sasvim oekivano to je debi album od samog poetka zabeleio odlinu prodaju Zapakovan u provokativan omot Dragana S Stefanovia, koji e i ubudue biti zaduen za njihova diskografska ruha, album je doneo seriju prijemivih pesama koje je zagrebaki novinar Draen Vrdoljak krstio kao pastirski rock. Stefanoviev omot je kasnije uvren u englesko izdanje knjige koja predstavlja petsto najuspenijih omota sveta Promuurni Mihaljek krajem februara 1975. godine organizuje Kongres rock majstora na kome su predstavljena etvorica najboljih domaih gitarista. Budui da je iza svega stajao Jugoton i Mihaljekova elja da pogura Bijelo dugme, cela akcija je bila tome podreena. Nezvanino, na takmienju je pobedio Radomir Mihajlovi Toak, ali kako on nije bio Jugotonov izvoa, nije uvren u etvorku najboljih Tu su se nali Vedran Boi iz sastava Time, Josip Boek (ex Korni grupa), Bata Kosti iz YU grupe i, naravno Bregovi. Svako od njih je snimio jednu stranu na duplom albumu "Kongres rock majstora" (Jugoton 1975 ) Bregovi se opredelio da radi sa svojom grupom a pratio ga je i Zagrebaki gudaki kvartet Tu su se nale pesme "Ima neka tajna veza" (na tekst Duka Trifunovia), "I kad proe sve, pjevat u i tad", "Znam za jedno tiho mjesto" i instrumental "Minijatura za moju majku". etvorka je krenula i na turneju a pratili su ih lanovi YU grupe, bez gitariste Dragog Jelia koji je tada bio u JNA. U to vreme Dugme je objavilo singl sa pesmom "Da mi je znati koji joj je vrag" a zatim su krenuli na iscrpnu jugoslovensku turneju Ve u prolee 1975 godine vaili su za najpopularniji jugoslovenski sastav Uoi snimanja druge ploe povukli su se u selo Borike u Istonoj Bosni na visinske pripreme Razraivala se ploa koja je morala da potvrdi kako prvi uspeh nije bio sluajan. Album "ta bi dao da si na mom mjestu" sniman je tokom novembra 1975 godine u Londonu sa producentom Nilom Harisonom (Neil Harrison). Bas gitaru je svirao eljko Bebek, jer je Zoran Redi uoi snimanja teko povredio prst leve ruke. Tekst za naslovnu pesmu napisao je Duko Trifunovi, a autor ostalog materijala bio je Bregovi. Udarni hitovi bili su "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac", "Doao sam da ti kaem da odlazim", "Ne gledaj me tako i ne ljubi me vie" Upakovana u raskoan omot, ploa je imala veu cenu od uobiajene, pa ipak je za kratko vreme otila u tirau veem od 200 000 primeraka Zbog njih je Jugoton izumeo dijamantsku plou jer su prvi dostigli tako visoke tirae Odmah po objavljivanju ploe odlaze na turneju po Kosovu i Makedoniji Umesto Zorana Redia, bas svira Mustafa Kurtali. Najavljuju veliki koncert za Novu Godinu u beogradskoj Hali sportova uz Pop mainu, Buldoer i Cod. lako je krenula intenzivna reklama, koncert je bez objanjenja otkazan. Grupa je bila pozvana da za Novu Godinu svira drugu Titu u Hrvatskom narodnom kazalitu. Deurni iz protokola prekinuli su njihov nastup posle nekoliko minuta jer su se prepali glasne muzike. Budui da je Zoran Redi otiao u JNA, u grupu je stigao Ljubia Rai gitarista i voa grupe Formula 4. Rai je dobio ulogu privremenog basiste, a prvi zadatak mu je bila jugoslovenska turneja U Sarajevu ih je gledalo 15 000 mladih, a u Beogradu su tri puta prodali halu Pionir to pre njih niko nije izveo. "Dugmemanija", kako su je tada nazivali, uzela je pun zamah a po novinama su se rasplamsale polemike za i protiv. Marta meseca 1976. godine u izdanju PGP RTB, pojavio se retrospektivni album Gorana Bregovia na kome su se nali prvi snimci grupe Jutro, ali i pesme koje je uradio za Zdenku Kovaiek, Biseru Veletanli i Jadranku Stojakovi. Poetkom aprila 1976 godine lanovi grupe su se spremali da sviraju naim iseljenicima u Americi. Dodue, posumnjali su da je u tu organizaciju umeana i hrvatska emigracija. Od koncerata su odustali, ali ne i od odlaska u Ameriku. Tamo su snimili Ipetov singl sa pesmama "Dambo" i "Vatra" i Bebekov sa pesmama "Milovan" i "Good-bye, Amerika" Juna meseca lanovi grupe odlaze na radnu akciju "Kozara 76" to je bio vest Bregovicev odgovor na sve kritike o prozapadnoj orijentaciji. Bregovi, Bebek i Rai su se sa radne akcije vratili okieni udarnikim znakama. Poetkom jeseni u JNA su otili Ipe Ivandi i Vlado Pravdi, a na njihova mesta su regrutovani Mili Vukainovi iz lndexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao fudbalski transfer. Trei album su opet pripremali u Borikama. Ploa je prvobitno trebalo da se zove "Sve se dijeli na dvoje, na tvoje i moje" po pesmi Duka Trifunovia koju je svojevremeno pevala Jadranka Stojakovi. Bregovi na taj tekst nije stigao da napravi muziku, pa je smislio naslov albuma "Hou, bar jednom da budem blesav". To nije odgovaralo Jugotonu pa je naena kompromisna varijanta "Eto! Ba hou!" Album je opet sniman u Londonu, producent je bio Nil Harison, a bas je svirao Bebek. Album je u javnost stigao 20. decembra 1976 godine Na ploi se nala ambiciozna balada "Sanjao sam noas da te nemam", kao i "Loe vino" iz repertoara Zdravka olia (muzika Bregovi, tekst Arsen Dedi), jednostavna "Nita mudro" i folklorom inspirisane "Slatko li je ljubit tajno" i "Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega". U meuvremenu je Ljubii Raiu dozlogrdilo da svira velike koncerte za mali honorar, pa je traio poviicu. Dobio je otkaz. Zamenio ga je Sanin Kari (ex Teka industrija). Njih petorica aprila 1977 godine odlaze na
turneju po Poljskoj gde su odrali devet koncerata Najavljivani kao "Vodea jugoslovenska grupa mladog pokoljenja" izazvali su oduevljenje publike nenaviknute na glamurozni rock. Po povratku, grupi su se prikljuili Zoran Redi koji je odsluio vojsku i Ipe Ivandi jer je privremeno proglaen nesposobnim za vojnika. Jugoslovenska turneja nije tekla glatko, koncerte su pratili tehniki problemi, a publika se nije odazivala u istom broju kao prethodne godine Grupu su razjedali unutranji sukobi, a kada su prekinuli turneju po jadranskoj obali, sasvim ozbiljno je poelo da se govori kako su pred raspadom. Otkazani su koncerti u Zagrebu i Ljubljani na kojima je trebalo da se snima ivi album. Kritike koncerata su bile uzdrane i grupi je prvi put posle etiri godine krenulo slabije Trebalo je smisliti neto veliko Po ideji novinara Petra Popovia odlueno je da 28 avgusta 1977. godine, kao oprotaj pred Goranov odlazak u JNA, odre besplatan koncert kod beogradske Hajduke esme. Goran je na tom mestu ve nastupao sa grupom Jutro maja 1973. godine kada je Pop maina organizovala besplatan koncert, tako da je bio svestan pogodnosti prostora. Te veeri poseta je prevazila i najoptimistikije planove organizatora. Procene su se kretale od 70 000 do 100 000 mladih, okupljenih na proplanku u Topideru, to je u svakom sluaju bio najvei skup poklonika u dotadanjoj domaoj istoriji rock muzike. Posle predgrupa Zdravo, Tako, Leb i sol i drugih, na binu je izalo Bijelo dugme, odsviralo uspean koncert i izalo iz krize. Deo te atmosfere zabeleen je u filmu "Nije nego" reditelja Mie Miloevia Ispostavilo se da audio snimci sa nastupa tehniki nisu odgovarali za ivu plou, pa su 25. oktobra iste godine u sali uro akovi u Sarajevu odradili jo jedan nastup. Ti snimci uvreni su na album "Koncert kod Hajduke esme". Naslov je delimino opravdan jer su za plou koristili reakciju publike kod Hajduke esme. Po zavretku miksovanja koncertne ploe, Bregovi je otiao u vojsku u Ni. Bila je to pauza za grupu, ali ne i za njene lanove. eljko Bebek je juna 1978. godine objavio solo album "Skoro da smo isti" inspirisan simfo rockom. Snimio ga je sa bubnjarom iijem Jankeliem (ex Formula 4 i isti zrak), gitaristom Edom Bogeljiem, klavijaturistom Nevenom Pocrnjiem i uz uee Filharmonije. Ploa je naila na ravnoduan prijem kritike i publike. Laza i Ipe su uz pomo gitariste Vlatka Stefanovskog, basiste Zlatka Holda, pevaa Gorana Kovaevia, tekstopisca Ranka Bobana i Ipetove sestre Gordane, snimili u Londonu album "Stiemo" koji se pojavio septembra 1978. godine. Poneseni svojim radom, uz dosta tekih reci po tampi, oprostili su se od Bijelog dugmeta. Upravo zbog toga Dugme nije sviralo na rock veeri tradicionalnog susreta jugoslovenskog stvaralatva mladih "Mladost Sutjeske" 11 juna iste godine Uz obrazloenje da Bregovia nisu pustile vojne vlasti, na Tjentistu su se kao posmatrai pojavili samo Bebek i Redi Zato je Bregovi stigao u Sarajevo nekoliko dana kasnije da na Devetom Kongresu SSO Bosne i Hercegovine primi plaketu u ime grupe. Uoi objavljivanja albuma "Stiemo", 10. septembra 1978. godine uhapen je Ipe Ivandi zbog posedovanja haia Optunica je obuhvatila i ostale sa albuma "Stiemo". Ipe je dobio tri godine zatvora, Goran Kovaevi, godinu i po. Ranko Boban, godinu a Zlatko Hold, est meseci. Zbog specifinog psihikog stanja, Ipe je na izdravanje kazne otiao tek poetkom 1981 godine. U jesen 1978 godine grupa se pojaana novim lanom iijem Jankeliem i povratnikom Vladom Pravdiem okupila u Niskoj Banji gde su sa Goranom zapoeli pripreme za novu plou. Kada su ih oficiri provalili, zabranili su Goranu izlaske iz kasarne, tako da su se u Sarajevu okupili tek 1 novembra 1978 godine, po njegovom izlasku iz vojske. U Studio V Radio Beograda uli su ve poetkom januara sledee godine. Objavljivanje albuma "Bitanga i princeza" pratila je serija cenzorskih poteza Jugotona Odbijen je omot Dragana Stefanovia zbog "vulgarnosti" Nije prihvaena fotografija na kojoj enska noga utira mukarca u kritino polje izmeu nogu. Plou je na kraju upakovao kuni dizajner Jugotona I. Ivezi. Iz pesme "Ala je glupo zaboravit njen broj" izbaena je psovka "Koji mi je moj". Iz kljune balade "Sve e to, mila moja, prekriti rumarin, snjegovi i a", stih "A Hrist je bio kopile i jad" promenjen je u "A on je bio kopile i jad". Po obavljenim intervencijama ploa se pojavila polovinom marta 1979. godine i proglaena je njihovim prvim, zaista zrelim albumom. Urbana, potpuno liena folk uticaja, na tragu Egziperijevog "Malog princa" donela je pored navedenih pesmama "Na zadnjem sjeditu mog auta", "Bitanga i princeza", "Ala je glupo zaboravit njen broj" i emotivne balade "Kad zaboravi juli" i "Ipak poelim neko pismo" u kojima su ih pratili simfonijski orkestar i hor. Aranman za "Sve e to......" napisao je Ranko Rihtman a za "Kad zaboravi juli" Vojkan Borisavljevi. Produkciju je radio Nil Harison Ploa je tirano oborila prethodne rekorde, a kritiari lista "Zdravo" proglasili su je ploom godine Shodno tome i turneja je bila uspena U Beogradu su pet puta prodali halu Pionir a sav prihod su uplatili postradalima od zemljotresa u Crnoj Gori Na velikim koncertima ih je pratio hor "Branko Krsmanovi" i simfonijski orkestar. Na stadionu JNA 22. sep-
tembra organizovali su koncert pod nazivom Rock spektakl 79. Uz brojne predgrupe: Opus, Suncokret, Siluete, Parni valjak, Generacija 5, Kako (kasnije Piloti), Prljavo kazalite, YU grupa. Revolver (iz Trsta), Metak, Boomerang, okupili su oko 70 000 posetilaca U to vreme Goran je prvi put radio muziku za film i to za "Line stvari" Aleksandra Mandia. Pesme "Pristao sam biu sve to hoe" (tekst Duko Trifunovi) i "ta je, tu je" nale su se i na singlu. Tokom 1980 godine grupa je bila na raspustu, a Goran je preteno boravio u Parizu. Krajem iste godine objavili su plou "Doivjeti stotu" nastalu pod uticajem novog talasa. Plou je prvi put producirao Bregovi, to e kasnije redovno initi. Sem pesama "Pristao sam, biu sve to hoe" i "Pjesma mom mlaem bratu" ostale su u duhu novog vremena. U temama "Ha ha ha" i "Tramvaj kree (ili kako biti heroj u ova ugava vremena)", Bregovi prvi put nudi politiku obojenost, to je takoe bila karakteristika novotalasnih sastava. Turneju po Jugoslaviji zapoeli su 24 februara u Sarajevu a zavrili je 5. aprila u zagrebakom klubu Kului gde su snimili drugi koncertni album. LP je pod nazivom "5 april '81." tampan u ogranienom tirau od 20 000 primeraka i sem starih pesama, tu se nala obrada hita lndexa "Sve ove godine". U Beogradu su te godine svirali u vie navrata. Pored dva promotivna koncerta u Pioniru, poetkom septembra su se pojavili na rock festivalu na Hipodromu a odsvirali su tri nastupa uoi i posle Nove Godine u hali Pinki. Poetkom 1982. godine svirali su u Austriji, u Insbruku u okviru manifestacije na kojoj je budui domain zimske Olimpijade bio u poseti bivem Na povratku su im na carini zaplenili opremu i odrezali prilino visoku kaznu Da bi se finansijski potkrpili, tokom jula i avgusta 1982 godine odrali su turneju po Bugarskoj na kojoj su odsvirali etrdeset jedan koncert. Procenjuje se da ih je tokom tih mesec i po dana videlo preko 120 000 ljudi. Budui da je ii Jankeli aprila meseca otiao u JNA, na turneji je za bubnjevima sedeo Garabet Tavitjan, bivi lan grupe Leb i sol Po izlasku iz zatvora, grupi se krajem 1982. godine pridruio Ipe Ivandi. U isto vreme u javnosti se pojavila informacija da je Bregovi izbaen iz Saveza komunista Jugoslavije zbog toga to nije dolazio na sastanke pri mesnoj zajednici. Budui da je ideja komunizma ve bila u opadanju taj sluaj nije naneo nikakve tete grupi. Poetkom 1983 godine Bregovi je uz Dugme i pesnika Duka Trifunovia snimio plou za decu "A milicija trenira strogou" Prvobitno je bilo zamiljeno da na njoj peva Seid Memi Vajta (ex Teka industrija), ali kako je on bio zauzet, tu ulogu je obavio deak Ratimir Bori Raca. Na ploi su se nale pesme za TV emisiju "Nedjeljni zabavnik" Februara 1983 godine grupa je objavila album "Uspavanka za Radmilu M,." kojim je Bregovi planirao da se oprosti od publike i da posle turneje rasformira grupu Kao gost, na snimanju je uestvovao Vlatko Stefanovski. tos pesma bila je "Kosovska" otpevana na albanskom jeziku, intrigantna zbog rovitog politikog stanja na Kosovu. U ostalim pesmama Bregovi se bavio muzikim fazama kroz koje je grupa prolazila tokom karijere. Planirano je bilo da koncert na beogradskom Sajmitu 24. aprila bude poslednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregovia da odustane od prekida rada. Pred kraj turneje, 16. maja u Beogradu su odradili klupski koncert u SKC-u. Po obiaju, grupa je opet dobila dui odmor, a Goran je otiao na put oko sveta. Za to vreme Bebek je snimio drugi solo album "Mene tjera neki vrag" i zvanino je napustio grupu 23 aprila 1984 godine Novi peva postao je Mladen Vojii Tifa (roen 17 oktobra 1960. u Sarajevu) koji je pre toga bio u grupama Top i Teka industrija Razmiljalo se i o Alenu Islamoviu, ali je on odluio da ostane u Divljim jagodama jer se pribojavao da e se Bebek ipak vratiti u grupu Dugme je sa Tifom provelo leto u Rovinju gde su uvebavali novi materijal. Preduzimljivi Bregovi je u to vreme sa Zdravkom oliem u Sloveniji osnovao izdavaku kuu Kamarad a kao distributer nove ploe dogovoren je Diskoton. Album se pojavio decembra 1984. godine. Nazvan je jednostavno "Bijelo dugme" a na omotu nema slike lanova grupe, ve je objavljena reprodukcija slike Uroa Predia "Kosovka devojka". Ploa opet predstavlja folk orijentisanog Bregovia, a gosti su Orkestar narodnih instrumenata RTV Skoplje, Ladarice, ali i Bora orevi (sa Bregoviem i Tifom peva u "Pediculis pubis" i koautor je teksta) Lazar Ristovski posle snimanja ponovo postaje punopravni lan grupe. Provokativnost je ovog puta iskazana u obradi himne "Hej, Sloveni", to je posredno pokrenulo itav talas jugoslovenstva kod drugih sarajevskih grupa. Preradio je i svoju staru pesmu "ta u, nano, dragi mi je ljut" koju je svojevremeno uz pratnju YU grupe snimila Bisera Veletanli Uz novi tekst i aranman, pod nazivom "Lipe cvatu" postala je najvei hit sa nove ploe. Svoj dug ivot imale su i "Padaju zvijezde", "Lae", "Da te bogdo ne volim" i "Jer kad ostari" Tira ploe i poseta na turneji su, po obiaju, premaili prethodne brojke Posle koncerta na Sajmitu opet su se vratili u SKC. Klupske nastupe imali su i u zagrebakom klubu Moa Pijade kao i u sarajevskoj Slozi. Pod pritiskom ozbiljnih profesionalnih obaveza i teretom iznenadne slave, Tifa 1. oktobra 1985 godine naputa Dugme i odlazi u Gabelu na dosluenje vojnog roka. Sa Dugmetom je poslednji put nastupio 2.
avgusta na koncertu u Moskvi kada su Sarajlije uz Bajagu i Instruktore predstavljali domai rock na Svetskom festivalu omladine i studenata Novi peva postaje Alen Islamovi koji je u meuvremenu napustio Divlje jagode, razoaran njihovim neuspesima u Engleskoj. Na novoj ploi "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo", Bregovi je kao gosta planirao Vie Vukova, pevaa zabavne muzike iz ezdesetih godina koji je zbog nacionalizma bio na crnoj listi. Ipak, ideja je bila previe provokativna za to vreme i od nje se odustalo. Na omotu je trebalo da se nae slika "Dve godine garancije" Mie Popovia, ali kako je on u to vreme jo uvek slovio za disidenta, i to je palo u vodu. Na kraju se na omotu nala kineska propagandna slika koja prikazuje moderni revolucionarni ples. Plou otvara snimak na kome partizan i narodni heroj Svetozar Vukmanovi Tempo u pratnji Gorana Bregovia i tienika doma za naputenu decu "Ljubica Ivezi" iz Sarajeva, peva staru revolucionarnu temu "Padaj silo i nepravdo". U vreme narastajueg nacionalizma Bregovi je te 1986. godine ponudio jo jednu plou inspirisanu jugoslovenstvom. Sem politiki obojenih, tu se naao i instant hit "Hajdemo u planine" kao i balade "Noas je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne", "Te noi kad umrem kad odem kad me ne bude", "Ruica si bila, sada vie nisi" i druge. Verovatno je suvino spominjati da je i ova ploa odlino prola kod publike. Na koncertu na beogradskom Sajmitu sa njima je nastupala i operska pevaica Dubravka Zubovi. Dupli ivi album "Mramor, kamen i eljezo", snimljen na turneji, pojavio se poetkom oktobra 1987. godine. Naslovna pesma je obrada starog hita iz repertoara zagrebake grupe Roboti Na ploi se nalo esnaest pesama koje daju uvid u biografiju grupe: od prvih singlova, do poslednjeg studijskog albuma. Pesma "A milicija trenira strogou" poinje verzijom "Internacionale", a u uvodnim taktovima "Svi mar na ples" Alen Islamovi uzvikuje "Bratstvo! Jedinstvo!" Verovatno zbog toga stoje bilo planirano da na koncertima tu pesmu peva na jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije. Posle te turneje grupu sasvim tiho naputa Vlado Pravdi i posveuje se poslu sa kompjuterima. Sa grupom se jo nekoliko puta pojavio na velikim koncertima Krajem 1988. godine izaao je album "iribiribela" koji je na omotu imao crte Nojeve barke, Najvei hit bila je pesma "urevdan". Iskoristivi stih ora Balaevia "A ja nisam s onom koju volim" i staru cigansku temu, a u pratnji orkestra Fejata Sejdia, Bregovi je ovom obradom zaludeo publiku napravivi kafanski hit za sva vremena. Provokacija je bila smetena u pesmi "Lijepa naa" koja je kombinovana sa "Tamo daleko". Na snimanju ploe, kao gosti su se pojavili Hor srpske pravoslavne crkve, Prvo beogradsko pevako drutvo, Klapa Trogir, bubnjar Vlada Golubovi i basista Nenad Stefanovi Japanac. Album je imao jo pesama koje su se publici brzo uvukle pod kou: "Evo zakleu se", "Napile se ulice", "Ako ima boga", "ta ima novo" Poetkom 1989 godine polaze na dvomesenu turneju koja je trebalo da traje do 1. aprila. Meutim, posle koncerta u Derventi 15. marta Alen Islamovi, ne obavestivi nikog, odlazi u rodni Biha da se leci zbog konstantnih bolova u bubregu. Turneja se naglo prekida, a niko jo ne shvata da je to poslednji koncert u karijeri Bijelog dugmeta. Otkazuju koncerte u Kini i Sovjetskom Savezu, a Bregovi odlazi u Pariz ostavljajui situaciju otvorenom za nagaanja. Po naputanju grupe, Alan objavljuje solo LP "Haj, nek se uje, haj nek se zna" (Jugoton 1990 ) u produkciji Nike Bratoa. U prolee 1990 godine izlazi kompilacija balada "Nakon svih ovih godina" nastalih u periodu od 1983 do 1988 godine TV Beograd marta 1994. godine emituje seriju od etiri jednosatne emisije o Bijelom dugmetu snimljenu povodom dvadeset godina od objavljivanja njihovog prvog singla. U isto vreme pojavljuje se i dupli kompilacijski album "Ima neka tajna veza". Na omotu je reprodukcija slike "Radost bankrota" Dragana Maleevia Tapija Bregovi u meuvremenu nastavlja izuzetno uspenu karijeru filmskog kompozitora koju je zapoeo radovima na filmovima "Kuduz" i "Dom za veanje". eljko Bebek se po izbijanju rata preselio u Zagreb gde je nastavio karijeru i predvodi Bebek bend. Zoran Redi je u Finskoj, a Mladen Vojii Tifa je do 1995. bio u Sarajevu da bi potom preao u Nemaku gde je oformio Tifa Band. Ipe Ivandi je po izbijanju rata preao u Beograd gde je tragino nastradao 13. januara 1994 godine. Alen Islamovi je nastavio karijeru kao solista. Bivi Jugoton, sada Croatia Records objavili su na diskovima vei deo Ploa Bijelog dugmeta kao i kompilacije "Sanjao sam noas da te nemam (balade)" i "Rock & Roll-najvei hitovi 74-88". Diskografija Singlovi "Top"/"Ove u noi nai blues" (Jugoton 1974.) "Glavni junak jedne knjige"/"Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" (Jugoton 1974) "Glavni junak jedne knjige" / "Avanture malog Ju Ju" (Diskoton 1974)
"Da sam pekar" / "Selma" (Jugoton 1974) "Da mi je znati koji joj je vrag" / "Blues za moju bivu dragu" (Jugoton 1975) "Ima neka tajna veza"/ "I kad proe sve, pjevat u i tad" (Jugoton 1975.) "Ne gledaj me tako i ne ljubi me vie"/ "Sve u da ti dam, samo da zaigram" (Jugoton 1975) "Plaving the part"/"Da sam pekar" (promotivno izdanje Jugoton 1975) "Dambo'7 "Vatra" Ipe Ivandi (Jugoton 1976) "Milovan" /"Goodbve Amerika" , Bebek (Jugoton 1976.) "Himna lista Zdravo" (izdanje lista "Zdravo" na foliji 1976) "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac"/ "Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira" (Jugoton 1976.) "Eto! Ba hou!" / "Doao sam da ti kaem da odlazim" (Jugoton 1976.) "Bitanga i princeza"/ "Ded, bona, sjeti se, de tako ti svega" (Jugoton 1979) "Pristao sam, biu sve to hoe" / "ta je, tu je" (Jugoton 1979.) "Dobro vam jutro, Petrovi Petre" / "Na zadnjem sjeditu mog auta" (Jugoton 1980) Albumi "Kad bi' bio bijelo dugme" (Jugoton 1974) "ta bi dao da si na mom mjestu" (Jugoton 1975) "Eto! Ba hou!" (Jugoton 1976) "Koncert kod Hajduke esme" (Jugoton 1977, koncertni) "Bitanga i princeza" (Jugoton 1979.) "Doivjeti stotu" (Jugoton 1980.) "5. april '81." (Jugoton 1981, koncertni) "Singl ploe(1974-1975)"(Jugoton 1982) "Singl ploe(1976-1980)"(Jugoton 1982) "Uspavankaza Radmilu M,"(Jugoton 1983) "A milicija trenira strogou i druge pjesmice za djecu" Ratimir Bori Raca i Bijelo dugme (Jugoton 1983.) "Velike rock balade - Sanjao sam noas da te nemam" (Jugoton 1984, kompilacija) "Bijelo dugme" (Kamarad - Diskoton 1984.) "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" (Kamarad - Diskoton 1986) "Mramor, kamen i eljezo" (Kamarad - Diskoton 1987. dupli koncertni) "iribiribela" (Kamarad - Diskoton 1988) "Nakon svih ovih godina" (Kamarad - Komuna - Diskoton 1990, kompilacija) "Ima neka tajna veza" (PGP RTS - Kamarad - Komuna 1994, dupli, kompilacija) BLUES KVINTET (Beograd) Prva beogradska blues grupa nastala je u jesen 1979 godine u postavi sa tri gitare koje su svirali Vlada Maleevi, Dragan Markovi Mare i Poki. Za bubnjevima je sedeo Miroljub Vilotijevi Mige, bas je svirao Rale Loli, a muziku su bazirali na ikakom blues zvuku. Prvi pravi domai blues koncert odrali su na beogradskom Maincu 1981. godine a zatim su bili esti gosti na beogradskim scenama. U to vreme sa njima je pevala Zora Vitas. Stalni lan grupe bila je od 1981 do 1983. godine a do poetka devedesetih je povremeno nastupala sa njima, Godine 1983, bili su predgrupa gitaristi Piteru Grinu (Peter Green) u Beogradu Iste godine Mare je sa Dragoljubom Crneviem napravio grupu Point Blank, a neto kasnije im se pridruio i Mige. Vlada Maleevi je nastavio da vodi grupu kroz koju su tokom godina proli brojni muziari a 1993 godine je krenuo sa novom postavom pod imenom Vlada & The New Blues Generation Njihova obrada Badi Gajeve (Buddy Guy) "Leave My Girl Alone" objavljena je na kompilaciji "Belgrade The Blues Today Vol. 1" (PGP RTS 1994) Sa njima su povremeno svirali gitarista Vlada Negovanovi i Andrija Paunovi za klavijaturama BLUES TRIO (Beograd) Dragan Rui Macan (gitara, vokal) roen je u Subotici 1960 godine. Poetkom osamdesetih osnovao je After Midnight Band, akustini duo sa Robertom Tilijem. Godine 1983 osniva Blues trio u kome su Pera Miladinovi Do (usna harmonika, roen u Kruevcu 1961.) i Zoran Katrinka
(tambura, vokal) Kasetu "Live '87." snimaju na koncertu u Kopru 13 marta 1987. godine i tom prilikom su izvodili obrade blues, folk i rag-time klasika. Godine 1988 Katrinka naputa trio i od tada nastupaju kao duet ne menjajui ime LP "The Smallest Trio In The World" (Najmanji trio na svetu) snimaju uivo Macan i Pera Do na nastupima u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici leta 1990 godine za program Radija 202. Samostalno objavljuju kasetu "Live At Belgrade Blues Days" snimljenu na nastupima u Beogradu 1988. godine i Subotici 1990 godine Novembra 1990. godine Blues trio svira sa blues legendom Donom Hamondom (John Hammond) u KST-u Pera Do i Macan saraivali su sa brojnim muziarima meu kojima su: Doni Mars (Johnny Mars), Luizijana Red (Louisiana Red), Sirova koa, YU grupa. U prolee 1991. godine Macan odlazi u vedsku i Trio prestaje sa radom. Macan kao solista nastupa po Skandinaviji i centralnoj Evropi. Pod imenom Ho-mesick Mac on je u Maarskoj objavio CD "Steadv Stompin" (Mafioso 1994). Pera Do je karijeru zapoeo u kruevakoj grupi Vil-lage Blues Band, a kada je doao na studije u Beograd pristupio je Bar Blues Bandu i bio je jedan od osnivaa sastava Sirova koa. Po prestanku rada Blues trija, Pera je nakratko oformio grupu Blues Explosion. Poslednjih godina nastupa sa razliitim blues postavama Na CD-u "Balkan Blues" objavljen je snimak njihovog nastupa u KST-u odranog 19 maja 1987. godine CD "This Train" donosi snimak njihovog koncerta u KST-u odranog 17 decembra 1990. godine Diskografija "Live Bootleg" (samizdat 1987, kaseta) "Blues Folk+Ragtime Live '87" (Slovenija 1987, kaseta) "Live At Belgrade Blues Days" (Samizdat 1990 kaseta) "The Smallest Trio In The VVorld" (PGP RTB 1991) "Balkan Blues" (Sorabia Disc 1991) "This Train" (ITMM 1994) BOA (Zagreb) Pod uticajem pravaca art rock, funk i novi romantizam, sastav Boa poinje sa koncertima 1979 godine u postavi Mladen Puljiz (klavijature, vokal), Slavko Remenari (gitara), Igor otari (bubnjevi) i Damir Kopi (bas) Za izlazak u javnost oni su se dugo pripremali, tako da su grupu zamislili jo poetkom sedamdesetih, u osnovnoj koli, inspirisani radovima sastava Yes. Pre rada sa grupom, Remenari je nastupao svirajui klasinu gitaru. Svi lanovi benda su odrasli na ploama Dejvida Bouvija (David Bowie) i Pitera Gebriela (Peter Gabriel). U poetku su esto menjali basistu, a postava se ustalila tek dolaskom Damira Kopia Posle serije prvih nastupa i debi albuma "Boa" osvojili su naklonost publike, ali i kritike koja im je u listu "Duboks" dodelila titulu najperspektivnije grupe za 1982 godinu. Album su snimali decembra 1981. godine u vedskoj u produkciji Tini Varge, a sa njega su se izdvojili hitovi "Stol", "Milion", "Sela gore" i "ivjeti od mraka" Muziku je uglavnom komponovao Puljiz, a tekstove je radio Remenari. Po izlasku ploe, kreu na turneju u okviru koje sviraju ispred zagrebakog Studentskog centra, a koncert je snimao Radio Zagreb. ive verzije pesama "Milion" i "Kriva pria" objavljuju na singlu. Album "Ritam strasti" rade iste godine u vedskoj Producira ga une Ferger (Sjunne Ferger), bubnjar grupe Exit koji je na snimanju svirao udaraljke Zahvaljujui pesmama "Jer ljubav je", "Doi", "Slatke ari", "Kriva pria" i ova ploa je naila na dobar prijem. Do naglog pada popularnosti dolazi po objavljivanju treeg albuma "Govor tijela" koji je 1983 godine takoe sniman u vedskoj. Sem pesme "Tako lijepa" ostatak materijala je govorio o njihovoj kreativnoj stagnaciji i grupa 1984. godine prestaje sa radom. Na scenu se vraaju marta 1989 godine na inicijativu bubnjara Paola Sfecija (ex Aerodrom, Parni valjak) koji postaje njihov lan Nov je i basista Zvonimir Buevi (pre toga svirao sa Massimom Saviem i Borisom Novkoviem) sa kojim snimaju album "Prvi val". Pratee vokale pevala je Ivana Ranilovi, kasnije u grupi E.T., a klavijature je svirao Zvonko Dusper Poljuljane pozicije uspevaju delimino da povrate pesmama "Stup od soli" i "Svi tvoji poljupci" i estim nastupima. Na CD kompilaciji "81-92" objavljuju stare studijske snimke, koncertne verzije hitova, obnovljene mikseve nekih pesama i sasvim novu pesmu "Zemlja" Poetkom 1994. godine objavljuju CD "Kraj detinjstva"
Diskografija Singlovi "Milion"/"Kriva pria" (Suzy 1982) Albumi "Boa" (Suzy 1981.) "Ritam strasti" (Suzy 1982) "Govor tijela" (Suzy 1983.) "Prvi val" (Suzy 1990.) "81-92" (Orfej / DEA Music 1992, kompilacija) "Kraj djetinjstva" (Orfej 1994) BOMBAJ TAMPA (Sarajevo) Medijski najeksponiraniji lan grupe, gitarista i peva Branko uri ura (roen 1962.) iako je zavrio glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (koju je uspeo da upie tek iz etvrtog puta), intenzivno se bavio rock muzikom Bio je jedan od kljunih ljudi u "Top listi nadrealista", glumio je u predstavi "Audicija" a najvanije filmske uloge su mu u "Ovo malo due", "Kuduz", Ademira Kenovia, "Dom za veanje" Kusturice i omnibus "Kako je propao rokenrol" Gajia, Peze i Slavice. Za treu priu u omnibusu, ura je otpevao i nekoliko pesama koje je komponovao Koja iz Discipline kime. ura je muziku karijeru zapoeo u hermetinom sastavu SCH. Tu grupu je predvodio bivi milicioner Senad Hadimusi koji je poetkom osamdesetih zbog izofrenije penzionisan i posvetio se alternativnom rocku. Bombaj tampu je 1982 godine osnovao gitarista Nedim Babovi, ali grupa nikada nije imala kontinuiran rad, jer su se prilagoavali urinim glumakim obavezama Povremeno su se pojavljivali na koncertima, svirali svoje vesele pesme "eljo, eljo" ili "Jogging across Alipaino polje". Prvu plou "Bombaj tampa" objavili su tek 1987. godine i na njoj se naao deo materijala nastao tokom prethodnih pet godina ura je svirao gitaru i pevao, Nedim Babovi je koautor materijala, Ademir Voli bubnjar, Neno Jele basista i Nika Brato klavijaturista Zanimljivo je da su pratee vokale pored ostalih pevali Gile i avke iz Elektrinog orgazma, Amila Sulejmanovi (exAmila) i Rizo iz Elvis J Kurtovich Produkciju ploe radio je Brane Liki, nekad voa grupe Rezonansa. Pesme su zasnivali na zvuku Rolling Stones, ali tu se nalo i uticaja britanske novotalasne scene Sa uroenom duhovitou, ura je nanizao zanimljive trominutne skice "Mrak i ja", "esto poelim da sve zaboravim", "Veeras sam sjajan" i "ii mii patetika". Pesmu "Otvorena pjesma oru B." adresirao je na Balaevia koga poziva da zajedno sa njim, bar jednom zasvira u pravom rock bendu. U pesmi "esto poelim" referie se na Bajagu sa kojim oigledno deli slian muziki senzibilitet. Tu je i reggae obrada "Supermen" Draena Rila iz repertoara Elvis J Kurtovich, pa stari lager "Mali motorin" Ljube Kuntaria. U vreme izlaska ploe, Kusturica je zapoeo snimanje filma "Dom za veanje" pa su promotivne koncerte odsvirali sa godinu dana zakanjenja Tada ih je u postavi bilo sedmorica sa duvakom linijom, a svirali su i na turneji "Top liste nadrealista". O Bombaj tampi se nije mnogo ulo sve do 1990 godine kada su objavili album "Ja mnogo bolje letim sam". Pored ure i Nedima Babovia plou su snimili novi lanovi: bubnjar Dragan Baji, braa erbedija, basista Sran (ex Crvena jabuka) i gitarista Zoran Plou je producirao njihov bivi basista Neno Jele Autori pesama su opet bili ura i Neno, a kao gosti u pesmama "Kad moj Nedo i njegov Brada sviraju blues" i "arene ulice" pojavljuju se lanovi grupe Psihomodo pop. "arene ulice" komponovali su ura i Davor Gobac, a za refren je iskoriena stara akcijaka pesma "Hej, haj brigade". U novim pesmama daju jo otvoreniju posvetu svojim uzorima Caku Beriju (Chuck Berry) i Rolling Stonesima, posebno u "Ludnica (Kad moji momci sviraju u gradu)", "Da li da" i naslovnoj. "erka jedinica" je jo jedna obrada pesme Draena Rila i grupe Elvis J Kurtovich. Povodom izlaska ploe odsvirali su seriju nastupa, a poetkom rata se prekida njihova aktivnost. ura se sa porodicom preselio u Ljubljanu gde se bavi glumom. Diskografija "Bombaj tampa" (Diskoton 1987,,) "Ja mnogo bolje letim sam" (Diskoton 1990,) BORGHESIA (Ljubljana)
Borghesia nastaje iz pozorine trupe FV 112/15 koju su 1979. godine osnovali studenti sociologije i filozofije iz razliitih gradova, tako da su prvu postavu grupe inili muziari iz Pule. FV 112/15 su se pored pozorita bavili video artom, fotografijom a 1981. godine su preuzeli disko Student, preimenovali ga u Disko FV, orijentisali program na punk i sve do 1984. godine tu su organizovali koncerte alternativnijih jugoslovenskih sastava Tek je 1983 godine Borghesia poela da deluje kao muziki odsek FV-a, a osnovali su je Aldo Ivani, Zemira Alajbegovi, Neven Korda i Dario Saravel. Jedno vreme sa njima nastupa Iztok Turk (Otroci socijalizma, Videosex) koji svira gitaru. Zatim se osipaju na razliite strane i grupa se svodi na duet koji ine Dario i Aldo. Njih dvojica 1983 godine snimaju prvu kasetu za Galeriju KUC Uz pomo lanova sastava Marcus 5 nastupaju na manifestaciji Novi Rock Odustaju od klasinih koncerata, pa nastupe koncipiraju uz video radove za koje je bio zaduen Goran Devide. Ta saradnja nije dugo trajala, jer je Devide umro od raka Posvetili su mu pesmu "Ragu" sa ploe "Survillance And Punishment" Njihova muzika privlai strane izdavae, pa poinju da objavljuju za Attack Records iz Italije, Plav It Again Sam iz Belgije i Wax Trax iz Amerike. Sledee 1984. godine Borghesia uestvuje na kompilacijskoj ploi "84," (RTV U) i snima instrumentalnu muziku za video radove na kaseti "Clones". Re je o video artu Nevena Korde i Zemire Alajbegovi. U to vreme se gasi izdavatvo Galerije KUC, ali je pokrenuta Zaloba FV sa kojom Borghesia ubudue radi. Prvo izdanje bila je video kaseta "Tako mladi" a muzika sa tog rada kasnije je objavljena na ploi "Ljubav je hladnija od smrti" Tokom 1986. godine Zaloba FV objavljuje video projekt "Bodoniki", a krajem godine mini LP "Njihovi zakoni, nai ivoti" koji se sa dve dodate pesme "Ni upanja, ni strahu" i "Blato" pojavio 1987 godine pod nazivom "No hope, no fear" za belgijskog izdavaa PIAS.. Zatim izdaju maksi singl "Goli, uniformirani, mrtvi", a sve nove kompozicije objavljene u inostranstvu objedinjuju 1988. godine na ploi "Ogolelo mesto" predvienoj za domae trite Dok je na prve dve ploe Borghesia kombinovala dve redovne teme - pritisak seksualnosti i njenu vezu sa politikom -trea ploa se potpuno posveuje kultu plesnog ritma. Rad sa izdavakom kuom PIAS uveo ih je u krug novonastalih body electric grupa evropskog undergrounda. Grupa ostvaruje karijeru u Evropi i nastupa u veini metropola, a ploe im se prodaju po svetu. Mini LP "Doublebill" (PIAS 1988.) podelili su sa engleskim sastavom Click Click Na njihovoj strani su dva miksa pesme "Naked Uniformed Dead" i dve nove kompozicije Zatim na dvanaestoinnom singlu objavljuju obradu "She Is Not Alone" sastava Sonic Youth. Album "Resistance" donosi 1989 godine njihove protestne pesme, kao i obrade "Mali ovek" arla akrobate i "Discipline" koja je napravljena na osnovu politike ki pesme u to vreme snimljene u Srbiji u slavu Slobodana Miloevia. Iz grupe 1991. godine odlazi peva Dario Seraval, a zamenjuje ga Bruno Subiotto, bivi lan pulske grupe The Spoons Sa grupom rade Borut Krinik i Nikola Sekulovi i u tom sastavu snimaju ambijentalni album "Dreamers In Colour" nastao na osnovu muzike za predstavu "Emotional" Matjaa Faria. Povodom ploe koncertno su nastupali po Evropi. Tokom rata u Jugoslaviji grupa obustavlja rad i lanovi se bave razliitim projektima. Aldo radi produkciju drugim sastavima i komponuje muziku za video projekte. Remiksovanu varijantu tih materijala objavljuje na ploi "Pro Choice" na kojoj su saraivali Lao Jaka, Nikola Sekulovi, Io Vidmar, Boris Romih i drugi. Grupa planira objavljivanje ploa "Rani radovi" na kojoj bi reizdali album "Ljubav je hladnija od smrti" i neobjavljene snimke iz 1987 godine, zatim "Jazz AH Death", "enski album" sa obradama stranih rock pevaica i plou sa muzikom na stihove slovenakog pesnika Sreka Kosovela. Za CD "Tistega lepega dne" (FV Music 1996), na kome su slovenake grupe snimile obrade revolucionarnih i partizanskih pesama, Borghesia je priloila svoj snimak stare "Guantanamera". U svom radu Borghesia pravi este pauze jer su Sekulovi i Krinik angaovani u sastavima Laibach i Demolition Group, Subiotto u grupi Matchless Gift, a Ivani se bavi produkcijom (2227, Montastroj i drugi). Borghesia je uestovala na brojnim kompilacijama, meu kojima i "SLO.I.R.P." (Nika-KUC Ropot 1992.) i "Trans Slovenia Express" (Mute Records 1994.). Diskografija "Borghesia" (Galerija KUC 1983 ) "Clones" (Galerija KUC 1984) "Ljubav je hladnija od smrti" (FV/Attack 1985) "Njihovi zakoni, naa ivljenja" (FV 1986, mini LP) "No Hope, No Fear" (PIAS / WaxTrax 1987, mini LP) "Naked, Uniformed, Death" (PIAS / Wax Trax 1988, maksi singl) "Escortsand Models" (PIAS/WaxTrax 1988)
"Ogolelo mesto" (FV/ZKP RTVU 1988,) "Suriveillance and Punishment" (PIAS / WaxTrax 1989 maksi singl) "She is not alone" (PIAS / Wax Trax 1989, maksi singl) "Resistance" (PIAS/WaxTrax/Jugoton 1989.) "Message" (PIAS/WaxTrax 1989) "4x12" (BNnd Dog Records 1991) "Dreamersin Colour"(PIAS/Caroline 1992) "Pro choice" (FV 1995) BOVE (Novi Sad) Grupa je nastala oktobra 1981 godine, a osnovale su je Biljana Babi (bubnjevi). Jasna M. (vokal, tekstovi, klavijature), Ljilja (bas) i Vesna (gitara). Prvi nastup imale su mesec dana po osnivanju, predstavivi svoju energinu verziju novotalasnog zvuka. Tokom 1984. godine snimile su prvi album u Zagrebu, ali ta ploa nikada nije izala jer su u diskografskoj kui od njih eleli da naprave tehno pop sastav. Godinu dana kasnije, bez potrebe za kompromisima, rade demo snimke sa Kojom kao producentom a bas je svirao Darko M Zahvaljujui tim snimcima dobijaju mogunost da objave prvi singl na kome je u uobiajenom Kojinom maniru odtampana krilatica "Prvi pravi enski zvuk" Za njim sledi debi LP "Dosta! Dosta! Dosta!" na kome je materijal nastajao tokom prethodnih godina, pesme "Mama Kivi", "Gde moemo se sresti", "Dosta, dosta, dosta". Pod Kojinim uticajem, one zadravaju svoj osnovni zvuk, ali u pevanje unose rap elemente Shodno svojim alternativnim korenima. Bilja sama dizajnira omot za singl i LP. Godine 1989. u grupu dolazi basista Ilija Vojisavljevi Bebec (ex La Strada) koji takoe usmerava njihov rad. Sledeu plou "78" objavljuje nezavisna zagrebaka kua Search & Enjoy 1990 godine Koja se opet prihvata producentske uloge, autor je dve kompozicije i na snimanju svira gitaru Pored novih materijala, tu je "Ja sam radosna" sa samog poetka njihove karijere Autor teksta Slobodan Tima gostuje i kao peva u toj kompoziciji. CD "Boye se ne boje" snimljen je u prolee 1993. godine u postavi Biljana (bubnjevi). Jelena (vokal), Bebec (bas) i Ilija (gitara). Produkcijom se bavio Bebec a ploa je nastala u studiju Mile-ta iria u Holandiji Kao gosti pojavljuju se truba Zerkman (ex Disciplina kime) i klavijaturista David Gardeur (ex Focus) U Holandiji su uz Davidovu pomo uradili spot za pesmu "Gleglegledaj!" koji je uz intervju emitovan na njihovoj televiziji. Novi materijal objavila je izraelska diskografska kua Doranit Enterprises, koju vode dvoje bivih Novosaana, a za jugoslovensko trite kasetu je objavio Metropolis Records. Aprila 1995 godine, grupa je odsvirala turneju po Grkoj. CD "Prevariti naviku" uraen je jula 1997. godine i to ponovo kod iria u Holandiji, a producent je bio Bebec. Pored modernizovanog zvuka, grupa je imala jo jednu novinu - gitaristu Roberta T. Diskografija Singlovi "Ja hou te" / "Kralj dosade" (PGP RTB 1987 ) "FudbalV'Fudbal instrumental"(Search &Enjoy 1990) Albumi "Dosta! Dosta! Dosta!" (PGP RTB 1988.) "78" (Search & Enjoy 1990) "Boye se ne boje" (Doranit Enterprises/Metropolis 1993) "Prevariti naviku" (B 92 1997,) BRECELJ MARKO (Kopar) Marko Brecelj je roen 1951 godine u Sarajevu iveo je u Mariboru i Kopru, a karijeru je zapoeo u ljubljanskom sastavu Krik. Na poetku je svirao violinu, ali kada su mu je ukrali na Omladinskom festivalu u Subotici 1974. godine, odustao je od tog instrumenta. Na tom festivalu je za pesmu "Dua in jaz" dobio nagradu strunog irija. Iste godine "Dua in jaz" se nala na njegovoj prvoj ploi "Coctail" koja sadri originalne i neobine teme pisane od 1972. godine. Marko je za nju dobio nagradu Sedam sekretara SKOJ-a. Pesme je aranirao Bojan Adami, a Brecelja je pratio plesni orkestar. Tako je alternativna sadrina na zanimljiv nain upakovana u
festivalski zvuk Pesmu "Hikar Roga" snimio je sa lanovima grupe Sedem svetlobnih let iz koje je poetkom 1975 godine nastao Buldoer u kome je Brecelj dobio ulogu pevaa U Buldoeru je ostao sve do 1979 godine Sa njima je snimio prva dva albuma i mini LP "ivi bili pa vidjeli". Na sledeoj ploi Buldoera "Izlog jeftinih slatkia" bio je samo koautor tekstova. Tokom godina provedenih u Buldoeru izgradio je imid cininog, nepredvidivog i ekscesima sklonog izvoaa koji je na binu izlazio u invalidskim kolicima, palio sebi kosu i bradu, bavio se akrobacijama i uveseljavao publiku neobinim priama Po naputanju Buldoera snimio je singl "Parada, majmuni i trotoari" kojim najavljuje svoje vienje razbijanja muzikih i tekstualnih formi Sa nekonvencionalnim pesnikom Ivanom Volariem Feom nastupao je u okviru dueta Zlatni zubi Brecelj, gitarista Leon Ukmar, basista Zlatko Bai, gitarista Taljub Lapajne, klavijaturista Robert Vatovec i bubnjar Marjan Medveak su se udruili u okviru grupe Mar-janov udni zajec i snimili LP "Svinjam dijamante"
Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com

Tokom 1983. i 1984 godine odrali su dvadeset sedam koncerata i prestali sa radom. Sledee dve godine Brecelj nastupa sam i 1986, godine snima poslednje samostalno izdanje, kasetu "Desant na Rt Dobre nade" na kojoj su uz pesmu "Dan Republike" i teme koje je komponovao za pozorine predstave. Basista Ale Jot, saksofonista Primo mit i Brecelj su 1988 godine snimili plou "Javna vaja". LP "Coctail" je tokom godina doiveo nekoliko reizdanja na kasetama, a na CD-u je objavljen za Nika Distribution sa bonus snimcima koji su obuhvatili pesme sa singla "Parada" i ranije neobjavljene materijale. Sa sastavom Strelnikoff, Brecelj je 1994. godine objavio neobian CD "Hojlarija svinjarija diareja gonoreja" na kome su se nale tri pesme iz repertoara Buldoera: "Novo vrijeme", "Higijena" i "Ko jebe Buldoer" Pesme su snimljene u razliitim verzijama pa je "Novo vrijeme" dobilo pet razliitih formi od "seksi disko miksa" do "new age miksa" U uvodu pesme "Ko jebe Buldoer", inae vesele obrade "Roll Over Bethoven" Caka Berija (Chuck Berry), usemplovan je monolog Branka Cvejia u ulozi Baneta Bumbara iz serije "Grlom u jagode", a zatim se pesma razvija u soni punk rock Tokom poslednjih godina Brecelj radi, kako sam kae, kao "WC direktor rock kluba Mladinski kulturni centar" u Kopru gde nastupaju alternatvini sastavi sa prostora bive Jugoslavije, iz Evrope i biveg Sovjetskog Saveza. U tom klubu su od raspada Jugoslavije, pored mnogih drugih, svirali Partibrejkersi, Elektrini orgazam, Goblini Razvijajui svoje originalne ideje, Brecelj ima i razliite cene ulaznica Najjeftinije karte su za stanovnike Istre, sledea povlaena cena je za Slovence uenike, studente i nezaposlene, a ostali plaaju punu cenu. Bonovi za pie za gostujue grupe su stare desetodinarke sa likom rudara Alije Sirotanovia, a Brecelj oko tri ujutro zaostalu publiku rasteruje neobuzdanom svirkom na violini. I to na uvo, svakome ponaosob. Pored toga, Brecelj predvodi "Drutvo prijatelja umjerenog napretka u granicama zakona", kandidovao se za gradonaelnika samo da bi ometao neadekvatne pretendente, dobio je godinju nagradu za humanitarni rad i delovanje u kulturi, objavljuje sopstveni bilten, pie otre tekstove
za lokalne novine i irokogrudo nudi mogunost posetiocima da se sa njim slikaju po ceni od 120 tolara. Oktobra 1996. godine posle pauze od pet godina, svirao je u Novom Sadu i Beogradu. Diskografija singl: "Parada"/"Majmuni"/"Trotoari" (Helidon 1981) Albumi "Coctail" (RTVU 1974) "Svinjam dijamante" (Helidon 1985) "Desant na Rt Dobre nade" (Helidon 1986) "Javna vaja" (Slovenija 1988.) "Hojlarija svinjarija diareja gonoreja" (KUC Ropot/ Nika 1994) BREGOVI GORAN (Sarajevo) Goran Bregovi je roen u Sarajevu 22. marta 1950. godine. Tokom rada sa grupom Bijelo dugme objavio je 1976. godine solo plou na kojoj su se nale pesme koje je radio za Zdenku Kovaiek, Biseru Veletanli, Jadranku Stojakovi, kao i rani snimci grupe Jutro. Pored toga, snimio je jednu stranu na duplom albumu "Kongres rock majstora" (Jugoton 1975.) Sa njega je skinut singl na kome su se nale pesme "Ima neka tajna veza" i "I kad proe sve pjevat u i tad" na kome su ga pratili Bijelo dugme i Zagrebaki gudaki kvartet. Bregovi je zasluan za neke od najveih hitova Zdravka olia kome je esto radio i produkciju. Pored toga, producirao je singl Idola sa pesmom "Maljiki" Jo u vreme rada sa Bijelim dugmetom, Bregovi je poeo da komponuje fimsku muziku, pa je zvuno opremio filmove "Line stvari", "aruga", "Kuduz", "Dom za veanje". Sa poetkom rata smestio se u Pariz gde je zapoeo uspenu karijeru filmskog kompozitora. Muziku za film Emira Kusturice "Arizona Dream" radio je sa itavim timom saradnika. Igi Pop (lggy Pop) je pevao i napisao tekstove za pesme "In The Deathcar", "Get The Money" i "TV Screen", a te pesme su obrade ranijih hitova Bijelog dugmeta. Pored njega, na snimanju su uestvovali Brankica Savi, Zdravko oli, Doni Dep (Johnny Depp), Hor Radio Beograda kojim su dirigovali Bojan Sui i Ognjen Radivojevi, duvaki orkestar Bobana Markovia, enski hor sa Bjelanice i drugi. Bregovievi saradnici na filmu "La Reine Margot" reditelja Patrisa erea (Patrice Chereau) bili su: Ofra Haza, Zdravko oli, Duan Prelevi, ansambl Renesans, klavijaturista Ognjen Radivojevi, klapa aak, Paganke, Beogradski filharmonijski orkestar i drugi. Osnovu za Kusturiin film "Underground", Bregovi je izgradio na ciganskoj muzici koju su odsvirali orkestri Slobodana Salijevia i Bobana Markovia. Uz njih su saraivali or Gruji (gajde, kaval). Bora Dugi (frule), Nenad Jeli (udaraljke), pevaice bugarskog narodnog orkestra Filip Kutev Cezaria Ajvora (Cesaria Evora) i drugi. Pored toga radio je muziku za film "Toxic Affair". Skot Voker (Scot Walker) je pevao "La Nuit Sacre". Na kompaktu "P.S." napravljen je izbor tema koje je Bregovi radio za filmove, pozorine predstave i TV reklame Tokom devedestih godina producirao je ploe grkom pevau Dalaresu, turskoj pevaici Sezen Aksu, grkoj pevaici Alkisti Protopsalti kao i plou Dejn Birkin na stihove Sera Gensbura. U pratnji simfonijskog orkestra, gudaa i mukog hora Bregovi esto izvodi filmsku muziku u svetskim metropolama. U prolee 1997. godine imao je turneju po junoslovenskim zemljama praen Svadbarsko pogrebnim bendom Krajem 1997. godine producirao je i komponovao muziku za povratniku plou Zdravka olia. Diskografija "Goran Bregovi" (PGP RTB 1976) "Dom za veanje" (Kamarad - Diskoton 1988) "Le Temps Des Gitans - Kuduz" (Kamarad- Polvgram - Komuna 1990,) "Arizona Dream" (Kamarad - Polygram - Komuna 1993) "Reine Margot" (Kamarad - Polygram Komuna 1994) "Underground" (Kamarad - Polvgram - Komuna 1995,,) "P-S" (Komuna 1996) BUCO I SRAN (Dubrovnik) Ljubomir Pende Buco i Sran Divoje zapoeli su poetkom sedamdesetih kao akustiarski duet, sklon ansoni. Tokom prvih godina bili su esti gosti na rock spektaklima pa je koncertna verzija
njihove pesme "Ako odem" zabeleena na ploi "BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973) snimljenoj na istoimenom festivalu u Ljubljani. Najvei uspeh postigli su debi albumom "Vee je na prijatelj" na kome se kao autori iskazuju Pende i elo Jusi iz Dubrovakih trubadura Udarne pesme na tom albumu su "Kad se jednom rastanemo", "Moja Annabel Lee" (na tekst E. A. Poa) i "Cvijeta Zuzori" I sledei album "Buco i Sran" donosi im radijski hit "Lula starog kapetana", a veinu pesma je opet komponovao elo Jusi. Muzike tendencije druge polovine sedamdesetih godina nisu bile bliske njihovom senzibilitetu tako da im aktivnost zamire, te njihov LP "Ljeto u gradu" prolazi nezapaeno. Ljubomir Pende sa gitaristom Franom Matuiem i klavijaturistom Zoranom Proroiem, pod imenom Buco i Frano snima LP "Sanjalica" (Sarajevo disk 1983). Poetkom devedesetih obojica naputaju Dubrovnik, Buco odlazi u Nemaku, a Sran u Ameriku Dva povratnika koncerta dre avgusta 1997. godine u okviru pononog programa Dubrovakih Ijetnjih igara. Deo starih materijala objavljuju na CD kompilaciji. Diskografija Singlovi "Elegija" / "Nina-na (uspavanka)" (Jugoton 1973.) "Balada o mladiu i rui"/"Bez nje" (Jugoton 1974) "Ako ove noi"/ (Jugoton 1974) "Traim te, trebam te"/ "Petrunjela" (Jugoton 1978) Albumi "Vee je na prijatelj" (Jugoton 1974.) "Buco i Sran" (Jugoton 1976) "Ljeto u gradu" (Sarajevo Disk 1981,) BULDOGI (Ljubljana) Sastav je nastao 1979. godine u vreme ekspanzije punk zvuka Posle estih personalnih promena, grupa se polovinom 1981. godine ustaljuje u postavi Robert Vrtovek (bubnjevi), Damjan Zore (peva), Ale ernivec (gitara), Janez Fifolt (bas) i Rok upan (gitara). Grupa je uestvovala na Omladinskom festivalu u Subotici, ali su bili diskvalifikovani "zbog nemoralnog ponaanja". Njihovi snimci su uvreni na kompilacijama "Novi punk val 79-80." (RTV U / KUC 1980.) i "Lepo je......" (RTV U / KUC 1982.) U vreme afere oko navodne organizacije "etvrti Rajh" koju su pokrenuli ljubljanski punkeri i Buldogi su bili optueni, ali je itav politiki skandal ubrzo splasnuo Grupa je vei deo svoje karijere delovala na medijskim marginama a po njenom gaenju Robert Vrtovek je preao u sastav Komakino, a 1991. godine je u bendu 2227 preuzeo ulogu pevaa. BULDOER (Ljubljana) Nukleus sastava Buldoer nastao je krajem ezdesetih godina kada je sedamnaestogodinji gitarista Boris Bele osnovao grupu Sinovi u kojoj su svirali klavijaturista Borut in i basista Andrej Veble. Bele je zatim predvodio grupu Sedem svetlobnih let (Sedam svetlosnih godina) koju su inili gitarista Duan iberna (kasnije u Pankrtima), ine, Veble i peva Andrej Trobentar, kasnije lider sastava Na lepem prijazni. Grupa je retko nastupala, ali su nekoliko godina uporno vebali i imali sopstveni materijal, blizak onome to je Buldoer kasnije svirao. Prvi vei uspeh postigli su na festivalu BOOM 74 a njihova pesma "Krinko razkrinkaj" objavljena je na ivom albumu sa te smotre. Bez nekih veih ambicija poeli su da rade sa Markom Breceljem (ex Krik) koji je u to vreme radio LP "Coctail" (RTV LJ 1974). Poetkom 1975. godine Brecelj je konkurisao na Opatijskom festivalu, gdeje njegova pesma primljena, ali kada je poeo da radi sa grupom, shvatio je besmislenost festivalskog pojavljivanja Predloio je Beleu da nastupe kao duet to im je bila dobra prilika za razaranje festivalskog timunga. Napravili su nekoliko solidnih skandala te se, naravno, nisu probili u finale Od marta 1975 godine nastupaju pod imenom Buldoer po ideji Borisa Belea koga je inspirisalo jedno delo slovenakog pesni-ka i njihovog dugogodinjeg prijatelja Ivana Volaria Fea Originalnu postavu grupe su pored Brecelja i Belea inili Borut in, Andrej Veble, Uro Lovin (gitara) i tefan Je (bubnjevi). Prvi vei nastup imaju na BOOM festivalu u Zagrebu iste godine. Tada su se za njih zainteresovali urednici iz Jugotona, ali su pregovori bili bez uspeha. lanovi grupe se odluuju za PGP RTB jer su procenili da e njihova vrsta humora imati dobar odjek u Srbiji. U ljubljanskom studiju Akademik avgusta iste godine poinju snimanje debi albuma "Pljuni istini u oi" koji izlazi u decembru Serija za to vreme
vrlo neobinih kompozicija "Yes, my baby, no", "Ljubav na prvi krevet", "Blues gnjus", "ivot je feferon", kao i efektan omot u obliku novine sa njihovim otkaenim umalistikim radovima, uinili su da prvi tira plane za kratko vreme. I pored interesovanja publike, PGP RTB je odbio da plou dotampa, jer su neke stvari na omotu i u pesmama "bile sporne" ta je to smetalo ni danas nije razjanjeno Nije ih bilo u medijima, ali zato tokom ele 1976 godine prodiru u javnost ivim nastupima, gradei imid freak grupe na tragu radova Frenka Zape (Frank Zappa) Tu slinost su oni uvek negirali predstavljajui se kao "jedan tipian narodno-zabavni ansambl iz Slovenije" (Eine tipisehe Exportartikel aus Slovvenien). U prvo vreme Buldoer nije bio najbolje prihvaen ni u Sloveniji, tako da su im koncerti esto otkazivani. Ipak, oni su prva slovenaka grupa koja je u ljubljanskoj hali Tivoli odrala koncert i to juna 1976 godine, pod nazivom "Povratak otkazanih" Uprkos svemu, te godine su u Zagrebu dobili nagradu Sedam sekretara SKOJ-a za muziko stvaralatvo. Oktobra 1976. godine u Novom Sadu, opet za PGP RTB, snimaju album "Zabranjeno plakatirati" u postavi koju pored Brecelja, Belea, ina i Lovina ine novi lanovi Vili Bertok i Tone Dimnik Zatim kreu zamorne konsultacije sa izdavaem. Sugerisano im je da re nirvana promene u kafana, a stavljane su im primedbe da imaju suvie pornografske tekstove Snimci su se u toj firmi kiselili godinu dana, sve dok ih nije otkupio slovenaki Helidon i objavio novembra T977. godine. Na tom albumu kroz pesme "Helga", "Djevojice", "Dobro jutro madamme Jovanovi", potvruju sklonost ka crnom humoru i sarkazmu U meuvremenu, Bele odlazi u vojsku, Lovina zamenjuju novi gitaristi Janez Zmazek i Duan iberna, a tu je i novi bubnjar Duan Vran. Ubrzo u JNA odlazi i Bre-celj. Marta 1978 godine nastupaju kao pred-grupa na koncertima sastava Dr Feelgood po Jugoslaviji. Septembra iste godine postavljaju osnovni koncept sledee ploe "Izlog jeftinih slatkia", a u isto vreme dobijaju ponudu da za film "ivi bili pa vidjeli" Milivoja Puhlovskog i Bruna Gamulina urade muziku. Kao "statisti sa posebnim zadatkom" u filmu glume koncertno izvoenje pesme "Novo vrijeme" u zagrebakom klubu Lapidarij Marta 1979. godine grupu naputa Marko Brecelj i kree u samostalnu karijeru. Ovaj razlaz su mnogi protumaili kao sumrak Buldoera, ali su se prevarili. Juna meseca pridruuje im se zagrebaki knjievnik i gitarista Davor Slamnig. Uoi filmskog festivala u Puli objavljuju maksi singl sa muzikom iz filma "ivi bili pa vidjeli" a iz novina saznaju da su dobili Zlatnu arenu, lako je u konkurenciji za Zlatnu arenu bilo i Bijelo dugme, oni su tvrdili da su vrlo skromno potplatili iri Zbog obaveza prema Armiji, iz grupe odlazi basista Vili Bertok, a mesto se ponovo nudi starom lanu, doktoru Vebleu Budui da je on ve due vreme radio u mariborskoj bolnici, poziv prihvata kao dobrodolo osveenje Poetkom 1980. godine u ljubljanskom studiju Tivoli snimaju "Izlog jeftinih slatkia", plou koja im donosi prve radijski hit "ene i mukarci", a tu su i "Okrutni bogovi Istoka", "Slovinjak punk", "Boogie za prijatelja" Prvi put ostvaruju formu trominutnih pesama uz itavu smeu razliitih anrova lako se kao autor nekih tekstova pojavljuje Marko Brecelj, jasno je da kimu grupe sada ine Bele i in. Njih dvojica su uradili produkciju, a Bele je preuzeo ulogu vokalnog soliste. Posle drugarske saradnje sa Pankrtima, in septembra 1980 godine odlazi u JNA Na koncertima povodom nove ploe, ina zamenjuje saksofonista Lao Jaka (koji se odlino snalazi i za orguljama), muziar sa dugim jazz pedigreom Dodatno pojaanje na nastupima bila je atraktivna crnka u arapama sa podvezicama koja je tokom biseva gotovo sve svlaila sa sebe U to vreme Boris Bele dobija posao urednika u Helidonu, pa organizuje otkup njihovog prvog albuma od PGP RTB-a Reizdata, ploa opet odlino prolazi na tritu. Da se Bele snaao u ulozi urednika, potvruje to to je objavljivao ploe grupama kao to su Na lepem prijazni, Film, Lani Franz, Luna, Mizar, Let 3, KUD Idijoti i drugima Davor Slamnig, ovenan nagradom Sedam sekretara SKOJ-a za zbirku pripoveda-ka, odlazi iz grupe, a u bend se vraa gitarista Janez Zmazek. Sa njim oktobra 1981. godine snimaju rockabillv orijentisan mini LP "Rok end roul" na kome su pored prepeva rock-'n'roll standarda "Blue suede shoes" ("Plesne cipele") i njihove pesme slinog stila. Tom ploom uinili su prvi pravi zahvat u revival u tadanjoj jugoslovenskoj rock muzici, dodavi svom minulom radu jo nekoliko ubed-Ijivih hitova Na koncertima poetkom 1982. godine snimili su dupli ivi album "Ako ste slobodni veeras" na kome su duhovite Bele-ove najave i podjednako uvrnuti razgovori novinara Draena Vrdoljaka sa posetiocima na koncertima Meu reprezentativnim materijalom ak su etiri verzije pesme "Helga" (originalna, takozvana underground, disko, neoromantiarska i tirolska sa harmonikama i jodlovanjem), prepev pesme "Roll over Bethoven" prilagoen u "Ko jebe Buldoer", ali i blesavi duet brae Huberta i rtomira (maskirani lanovi grupe) koji urlaju "HevJoe" i "Another Brick In The Wall" u duhu crnogorskih napeva. Na ploi se nalo i dosta njihovih pesama. Sledei studijski album "Nevino srce" objavljuju krajem 1983 godine kumujui mu podnaslovom "Nova zbirka ljubavnih i rodoljubivih pjesama". Na toj ploi se ve osetio kreativni zamor, ali su zablistali u pesmama "Slovenija",
"Mrtvaci" i "Smrt Mori-sona Dima" uraenoj u prepoznatljivom epskom desetercu. Po objavljivanju ploe nameravali su da naprave pauzu od godinu - dve, ali ona je potrajala punu deceniju. Bele se 1984 godine preselio u Beograd kao predstavnik Helidona, dr. Veble se posvetio medicini, in je otvorio studio, a Duan Vran je tezgario po moru i Italiji. Krajem 1989 godine izaao je njihov kompilacijski CD "Nova vremena" sa pesmama iz perioda od 1975 do 1983. godine. Poetkom devedesetih su povremeno vebali, postepeno su nastajale nove pesme i resili su da snime povratniku plou Kada je snimanje i miksovanje bilo skoro zavreno, u studiju Tivoli je izbio poar i sve je propalo Postupak su ponovili u inovom studiju i krajem 1995 godine je izaao CD "No" U postavi Bele, in, Lovin, Vran i uz novog basistu Vena Jemeria (dr. Veble je u meuvremenu postao ef odeljenja za nuklearnu medicinu), predstavili su se u staroj formi. Na ploi se nalazi materijal koji je nastajao tokom poslednjih pet godina a jedna od najstarijih "Vojno lice" potie iz 1991. godine. Povratak na scenu obeleili su serijom koncerata. Diskografija Pljuni istini u oi" (PGP RTB 1975) "Zabranjeno plakatirati" (Helidon 1977) "ivi bili pa vidjeli" (mini LP Helidon 1979) "Izlogjeftinih slatkia"(Helidon 1980) "Rok end roul" (mini LP Helidon 1981.) "Ako ste slobodni veeras" (Helidon 1982, dupli ivi) "Nevino srce" (Helidon 1983) "Nova vremena" (Helidon 1989, kompilacija) "No"(Helidon - Silver red music group 1995) BULEVAR (Beograd) Koreni sastava Bulevar potiu iz grupeTilt u kojoj su jo kao gimnazijalci bili peva Dejan Cuki (ex Dizel), gitarista Nenad Stamatovi, gitarista Duan Bezuha, basista Miroslav Cvetkovi, dok su za bubnjevima u razliitim fazama bili Vlada Golubovi i Predrag Jakovljevi. Tilt je jedno vreme nastupao sa Brankom Maruiem uturom. Grupa prestaje sa radom kada Duda Bezuha i Vlada Golubovi prelaze u Suncokret, a Miroslav Cvetkovi u Pop mainu, Stamatovi, koji je u meuvremenu bio u grupi Zebra, Cuki, Jakovljevi i basista Branko Isakovi (ex Suncokret) septembra 1978. godine osnivaju Bulevar. Ime su odabrali jer su u to vreme svi iveli u blizini Bulevara Revolucije Tokom sledee godine sviraju kao predgrupa Ribljoj orbi. Prvi vei nastup imaju na uvenom koncertu Riblje orbe na Ta-majdanu 1 septembra 1979. godine. Po raspadu grupe Zvuk ulice, prikljuuje im se klavi-jaturista Dragan Mitri Poinju da rade svoju muziku, a tekstove im pie Bajaga koji se prvi put ozbiljnije ogleda na takvom zadatku. Prvi singl sa pesmom "Moje bezvezne stvari" snimili su krajem 1979. godine, ali je zbog bolesti J.B. Tita objavljivanje kasnilo. Drugi singl "Nestani deaci" po Cukiu predstavlja "ustolienje stila simfo punk" jer donosi kombinaciju njihove estine i Mitrievog aranmanskog senzibiliteta budui da je u to vreme na Muzikoj akademiji studirao na odseku za kompoziciju. Uoi objavljivanja debi albuma "Lo i mlad" (produkciju radili sami uz pomo snimatelja Tahira Durkalia), 1981. godine prelaze u PGP RTB Pred objavljivanje drugog albuma "Mala nona panika" (sa koga su najuspenije pesme bile "Unutranja panika" i "Trenutni lek") u vojsku odlaze Mitri, Stamatovi i Cuki tako da ploa nije ni doivela promociju. Jedini nastup upriliili su u starom koncertnom prostoru Dok (klavijature je svirao Kornelije Kova, producent albuma) i u Skoplju decembra 1982 godine kada je Stamatovi nastupao sa njima kao vojnik. To im je ujedno bio poslednji koncert. Branko Isakovi je preao u Idole, Predrag Jakovljevi u Divlje anele, zatim Zanu, Zam-bu, Viktoriju a danas se vie ne bavi muzikom Cuki je poeo da se pie u listu "Rock". Po izlasku Stamatovia i Mitria iz vojske odrali su nekoliko proba kao Bulevar, a onda ih je Bajaga sve ukljuio u Instruktore Mitri je sa Instruktorima bio kratko a potom se posvetio fakultetu. Na scenu se vratio kada je Cuki pokrenuo solo karijeru Diskografija Singlovi "Moje bezvezne stvari" / "Nemam nita vano da te
pitam" (Jugoton 1980) "Nestani deaci"/"Moja lova, tvoja lova" (Jugoton 1981) Albumi "Lo i mlad" (PGP RTB 1981) "Mala nona panika" (PGP RTB 1982) BUMERANG (Kopar) Po raspadu sastava Kameleoni 1970. godine bivi lanovi te grupe sa novim ljudima formiraju Bumerang. Prvu postavu inili su bubnjar Zlatko Klun, gitarista Danilo Kocijani, gitarista Peter Veri Gorjup i basista Lai Koradin Prvi koncert su odrali 20. februara 1971. godine u radnikoj menzi fabrike Tomos i tada su svirali repertoar stranih grupa: Grand Funk Railroad, Free, The Rolling Stones. Iste godine, maja meseca, nastupaju na prvom BOOM festivalu u Mariboru. Odmah zatim polaze na jugoslovensku turneju sa sastavom Status Quo. lako predgrupa, na koncertima odlino prolaze. Kada su u Beogradu svirali obradu teme "Mar na Drinu", publika je bila oduevljena a lanovi Status Quo oajni to im predgrupa krade ou. Po silasku sa bine poteno su se potukli sa lanovima Status Quo, o emu su novine u to vreme naveliko pisale. Po prelasku u Ljubljanu 1972. godine dolazi do prvih personalnih pramena Odlaze Koradin i Kocijani, pa rade kao trio sa novim basistom Mirom Tomasinijem. Za Helidon snimaju singl sa pesmama koje su im komponovali Toma Ddmicelj i Rado Testen. Godine 1973. uestvuju na BOOM festivalu u Ljubljani, a u grupu dolazi basista Zlatko Miksi Fuma (ex Zlatni akordi) Zatim polaze na jugoslovensku turneju koja je obuhvatila oko sto nastupa. Sledee godine Fuma odlazi u JNA pa u grupi prvo svira Jadran Ogrin, a zatim na njegovo mesto dolazi Bruno Langer. Opet nastupaju na BOOM festivalu i njihova pesma "Koji ti je vrag" je zabeleena na koncertnoj ploi "POP BOOM 74". Potom bivaju odabrani da u okviru etiri udarne grupe uz Bijelo dugme, YU grupu i Grupu 220 krenu na turneju po Jugoslaviji. U Subotici nastupaju kao predgrupa sastavu Barclev James Harvest Po odlasku Veri Gorjupa u vojsku novi gitarista postaje Vedran Boi (exTime). Ta postava je kratko trajala jer je Vedran iveo u Zagrebu, Langer u Puli a Klun u Kopru. U sledeoj fazi, po odlasku Vedrana, grupa se okree funk rocku, novi ljudi su klavijaturista Tihomir Pop Asanovi (exTime), peva Sero Blai i gitarista Pavel Kavec (ex Oko). Meutim, u jesen 1976 godine svi lanovi naputaju Kluna da bi formirali grupe Atomsko sklonite i Septembar. Zlatko Klun tek 1978. godine obnavlja grupu sa sasvim novom ekipom koju ine Slovenci i Italijani iz Trsta. On prelazi na udaraljke i preuzima ulogu glavnog vokala, a sastav jo ine gitarista Goran Tavar koji je u Italiji radio kao studijski muziar, Boris Teni (gitara i flauta). Dino Sartoretto, (bas) i Dario Vatovac (bubnjevi), LP na kome je preteno materijal Gorana Tavara snimaju u Milanu. Maja 1979. godine na Omladinskom festivalu u Subotici dobijaju nagradu strunog irija za pesmu "ivjeti iznad tebe bar jedan dan" Tada im se ponovo prikljuuje Jadran Ogrin (ex Septembar), tako da vie panje posveuju vieglasnom pevanju i komunikativnom zvuku Po odlasku Borisa Tenia 1980. godine an-gauju klavijaturistu iru Loninu i u mestu Bad Hamburg snimaju drugi LP "Na Zapadu nita novo". Ploa je prola nezapaeno, pa se grupa povlai iz javnosti i okree unosnijim sezonskim tezgama Diskografija Singlovi "Najdi si drugega" / "Jutri zjutraj moram zgodaj vstati" (Helidon 1972) "ivjeti iznad tebe bar jedan dan"/"Bicikl" (PGP RTB 1979) Albumi "Boomerang" (PGP RTB 1979) "NaZapadu nita novo"(Diskoton 1982) CACADOU LOOK CENTER ZA DEHUMANIZACIJO COD CRNI BISERI CRVENA JABUKA CRVENI KORALJI CUKI DEJAN CACADOU LOOK (Opatija)
Grupa je pod imenom Cacadou nastala 1983 godine na sasvim neuobiajen nain. Osnovale su je sestre Jasmina (vokal) i Tatjana Simi (bubnjevi), Suzi Koi (bas) i, takoe sestre Sandra (gitara) i Tamara Vrani (klavijature). Njih pet su odluile da naprave grupu, ali nisu znale da sviraju Zabavljale su se sa muziarima, odlazile na koncerte i visile na probama. Mladii su poeli da ih ue da sviraju, a kada su otili u vojsku njima su ostali instrumenti i godina dana za napredovanje. Ubrzo po osnivanju grupe Sandra Vrani se udala za bubnjara grupe Fit, Renata Debeuca, i oboje su se povukli iz muzike Na njeno mesto dola je Gio-vanna Kirini. Zatim grupu naputa i Tama-ra Vrani koja prelazi u Fit, potom odustaje od muzike i posveuje se knjievnosti. Posle brojnih kombinacija za klavijaturama se ustalila Alenka Mendikovi Kako je sredinom osamdesetih godina i u Beogradu delo-vala grupa Kakadu, odluuju da svom imenu Cacadou dodaju Look. Zahvaljujui prvim demo snimcima "Sama" i "Kao pjesma" koji su se redovno vrteli na radio programima, 1987. godine potpisuju ugovor za Jugoton i objavljuju debi LP "Tko mari za ari". Time postaju prva enska grupa koja je dobacila do albuma. Elegantan omot te ploe uradio je njihov sugraanin Romano Grozi koji je kasnije ostvario uspe-nu karijeru u Italiji. Plou su producirali Husein Hasanefendi (Parni valjak) i Tomo In Der Miihlen (ex Karlowy Vary) Pored pesama "Moj car (Meu velikim mukarcima)", "Gledam ga dok spava", "Mutno jutro", tu je i obrada "If s So Easy" Badi Holija (Buddy Holly) u prepevu "Tako lako" i kompozicija "Ne dozvoli" Vlade Divljana (ex Idoli) koji je na tom snimku svirao gitaru. Njihova pitka i armantna pop muzika lako im je obezbedila mesto u medijima a koncertni nastupi su razuverili sve one koji su smatrali da su u studiju umesto njih svirali iskusni muziari. Drugi album "Uspavanka za Zoroa" iz 1989. godine producirao je Ted Hejton (Ted Hayton) iz sastava Art Of Noise Privuen njihovom muzikom, Ted je uradio dve engleske verzije pesama sa druge ploe i tim snimcima je pokuao da zaintrigira engleske izdavae Njegov trud nijedoneo pozitivne rezultate. U svakom sluaju, drugim albumom Cacadou Look su opravdale epitete kojima su doekane i ponudile jo nekoliko hitova: "Baum Bam Bam", "Budi mi prijatelj", "Ba kao nekad" i "Krenite s nama" (obrada "Let's Stick Together" iz repertoara Brajana Ferija) Zalet koji su tom ploom uzele, prekinuo je dolazak rata i grupa je prestala sa radom. Diskografija "Tko mari za ari" (Jugoton 1987) "Uspavanka za Zoroa" (Jugoton 1989) CENTER ZA DEHUMANIZACIJO (Maribor) Od lanova sastava Masakr koji je oformljen 1981 godine, nastala je grupa Center za dehumanizacijo. Grupu su pokrenuli peva Duan Hedl i gitarista Bojan Tomai, dok su se ostali lanovi menjali Na samom poetku rada 1983 godine negovali su jasan punk zvuk, da bi vremenom prolazili kroz razliite faze. Do 1987. godine u postavi sa sinti-sajzerom i dve gitare kreirali su industrijski rock, a potom se vraaju na isti rock izraz. Grupa je 1986. godine samostalno objavila kasetu "Vihar je rasel" a zatim i kasetu "Center za dehumanizacijo" sa devetnaest snimaka. Godine 1987 dobili su nagradu Zlatna ptica koju im je dodelila RK SSOS. Za sop-stvenu izdavaku kuu Front Rock objavljuju mini LP "Izdaja" sa pesmama inspirisanim postindustrijskim zvukom. Sem nove, naslovne pesme, na ploi su i tri stare objavljene na prethodnoj kaseti. U pesmu "Beseda sodi" ukomponovana je molitva starice Joefe Puhli. Okreui se plesnom zvuku objavljuju i singlove "Sovraiva vse" i "Ko se zabavam s teboj". Krajem osamdesetih deluju na nekoliko paralelnih polja. Eksperimentiu sa electro pop zvukom, daju svoj doprinos techno dance sceni, ali nastavljaju linijom hard core punka. Poetkom devedesetih, sasvim neoekivano, krenuli su sa serijom akustiarskih nastupa. Kada su u ljubljanskoj galeriji KUC organizovali promociju video kasete "1985-1991" nije bilo tehnikih mogunosti da nastupaju na razglasu, pa su se odluili za akustiarski koncert Budui da je nastup bio uspean, resili su da program ponavljaju i to najee na otvaranjima izlobi. Godine 1993. kao frakcija grupe, nastao je elektronski duet HUM (Human Universal Misery) u okviru koga su gradili muziku na semplovanim zvucima iz prirode i urbanog okruenja. Njihov snimak "Hanged Paradise" objavljen je na disku "Step By Step" (Rock & Rock 1994.) na kome su i sastavi iz Austrije. Duan Hedl je uestvovao sa pesmama "A Fortnight Before" i "Za menoj ni sledi / Keine Spur von mir" na kompilacijskom disku objavljenom u Austriji pod nazivom "The Blind Gave To The Naked" (Rock & Rock 1994.) CZD zatim 1995.
godine objavljuju koncertni CD "Drimo skupaj" na kome su uz njihovih pet pesama snimci mlaih slovenakih sastava snimljeni na koncertu u Gornjoj Radgoni. Po objavljivanju LP-a "AJAJAJAJA", stie CD "Pokozlane trate" na kome su snimci nastali u periodu od 1986 do 1995 godine Duan Hedl je vlasnik nezavisne izdavake kue Front Rock koja je od 1993 godine objavila pet kompilacijskih kompakt diskova pod nazivom "No Border Jam". Na njima se nalaze sastavi iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije i Nemake Na tim diskovima su esto zastupljeni i snimci grupe CZD. lanovi grupe su se bavili dizajniranjem plakata, objavljivanjem fanzina "Bla Bla Bla", video radova, radili su kao disk dokeji. Osnovali su KUD 88 i Galeriju 88 u okviru kojih su organizovali koncerte, izlobe, predavanja i teajeve. Knjigu o grupi pod nazivom "Center za dehumanizacijo - etnoloki oris rock skupine" (Frontier 1995.) napisao je etnolog i filozof Rajko Muri Diskografija Singlovi "Sovraiva vse" / "Slovesov pa ne"/ "Dvojna igra" (Front Rock 1989) "Ko se zabavam s teboj" (Front Rock 1990, maxi singl) Albumi "Vinar je rasel" (samizdat 1986, kaseta) "Center za dehumanizacijo" (Zaloba CZD 1987, kaseta) "Izdaja" (Front Rock 1989, mini LP) "Drimo skupaj" (Front Rock 1995, koncertni CD) "AJAJAJAJAJAJA" (Front Rock 1995) "Pokozlane trate" (Front Rock 1996) COD (Sarajevo) Grupu su leta 1972. godine osnovali basista Izidor Kaji, klavijaturista Nenad Jurin i gitarista Demo Novakovi, dok su se ostali lanovi esto menjali. Svirali su hard rock i skidali hitove Deep Purple i Uriah Heep Upravo zbog toga su odluili da uzmu englesko ime Cod (u slengu: prevara, varka, obmana). Prvi ozbiljniji nastup odrali su u Skenderiji na koncertu povodom deset godina od osnivanja lndexa Grupa je ipak tavorila sve do dolaska gitariste i kompozitora Enesa Bajramovia krajem 1974. godine. Do tog vremena su izgradili imid zabavljake grupe koja je svirala sve to se od njih trailo Na koncertima su pratili Kemala Montena, Zdravka olia, Mahira Paloa i druge pevae Enes Bajramovi je zavrio srednju muziku kolu i dve godine Muzike akademije, a niz godina je svirao trombon u plesnom orkestru RTV Sarajevo. Karijeru rock muziara zapoeo je zajedno sa Ipetom Ivandiem u grupi Rok Prva dva singla grupe Cod sa pesmama "Doi mi na aj" i "Ciciban" prolaze dobro kod publike i profiliu njihovu izrazitu pop orijentaciju baziranu na pamtljivim refrenima i tinejderskim tekstovima. Muziku je pisao Enes, a tekstove Ranko Boban. Ipak, uspeh im ne obezbeuje koncertni kontinuitet i oni prestaju sa radom. Nenad Jurin prelazi u lndexe, Demo Novakovi u grupu Nede Ukraden a Enes Bajramovi u Ambasadore. Novi lanovi su gitarista Nedad amdi i klavijaturista Kreimir Rebi Enes se vraa krajem 1976. godine, snimaju uspean singl sa njegovom Pesmom "Novi tos" i odlaze na turneju u SSSR Uporedo sa radom za grupu, Enes je komponovao i za druge, pa su tako lndexi izvodili njegovu "U jednim plavim oima". Uspeh treeg singia izbacuje ih u prvi plan, posebno kod tinejderske publike a rock kritiari ih definisu kao predvodnike mlakog "humpa cumpa" pravca. Prvi LP "Doite na aj" snimaju u postavi gitarista Enes Bajramovi, klavijaturista Darko Arkus (ex Rezo-nansa. Teka industrija), basista Izidor Kai, bubnjar Izet Hajdarevi (doao u grupu oktobra 1976.) i peva Selver Brdari. Plou je producirao Nikola Borota Radovan. Planirali su da nastave liniju instant hitova zapoetih na singlovima Album otvara ponovni snimak prvog hita "Doite na aj" a slede sline "Naa ljubav trajala je kratko, jer ve sutra si se meni nasmijala slatko", "Ona samo jednog voli, kau mi svi" sa dugim naslovima i kratkim pamenjem. Uprkos tome ploa po objavljivanju 1977. godine dobro prolazi kod publike, a na svojim nastupima vie panje poklanjaju scenskim efektima nego samoj muzici. Sledee godine, drugim albumom "Bijeli bagremi" pokuavaju da se predstave kao ozbiljnija
grupa, ali ploa ne nailazi na odziv publike i oni prestaju sa radom. Enes Bajramovi je kasnije pod firmom Digi snimio LP "Digi" (Jugoton 1982) Diskografija Singlovi "Doi mi na aj"/"elim igru tu" (Jugoton 1975.) "Ciciban"/"Rokza moju bivu punicu i njenu prijateljicu" (Jugoton 1976) "Novi tos" /"Nisi mala beba" (Jugoton 1976) "Ekskurzija"/"Kad smo bili sasvim mali radili smo divne stvari" (Jugoton 1977) "Semafor11/"Ja i moja mala" (RTV U 1978) "Sluaj me, majko" / "iha iha" (Jugoton 1980.) Albumi "Doite na aj"(Jugoton 1977) "Bijeli bagremi" (Jugoton 1978) CRNI BISERI (Beograd) Grupa Crni biseri nastala je krajem 1963. godine, a prvu postavu su inili Goran Vukievi (roen 1946.) koji je u to vreme svirao klavir i harmoniku, gitarista Ivan Boovi, saksofonista Slavko Boovi i bubnjar Dragan Jovanovi Grupa je dobila naziv po istoimenom domaem filmu koji je obraivao temu maloletne delikvencije. U prvo vreme nisu imali basistu, a onda im je pristupio Vlada Jankovi Det (roen 1946 u Beogradu) Prvi put je svirao sa njima 8 marta 1964. godine na kolskoj priredbi u Domu kulture Vuk Karadi. Det je svoj nadimak dobio po Detu Harisu (Jet Harris) basisti grupe Shadows Zatim im pristupa peva Radan Vali i u toj postavi nastupaju do jeseni 1965. godine U to vreme su se opre-delili za rhvthm i blues, a sastav ine gitarista Goran Vukievi, basista Vlada Det, ritam gitarista Zoran Petkovi, peva Radan Vali i bubnjar Dragan Jovanovi. Prvi singl im je izaao aprila 1966. godine i na njemu su uz obrade snimili Detovu pesmu "Ne odlazi" Grupa je pobedila na drugoj Gitarijadi na Sajmitu 1967 godine. Po odlasku Dragana Jovanovia, novi bubnjar 1968. godine postaje Jovan Ljubisavlje-vi Kia. Polovinom 1968 godine Vali je napustio grupu, a novi peva je postao Nenad Duki (ex Duka i avke). On se u grupi zadrao samo dva meseca i sa njima je snimio drugi singl. Duki je pevao na tri obrade, a Vali pesmu "Nisam vie taj". Po odlasku iz grupe Duki se povukao iz muzike i kasnije je postao filmski kritiar U sastav se vratio Vali, a godine 1970. novi peva je postao Dragan Baleti (ex Juniori). Tokom 1973. godine grupa pauzira jer su Det i Baleti bili u vojsci. Rad obnavljaju bez Zorana Petkovia, a jedno vreme sa njima svira klavijaturista Dragan Batalo koji je kasnije preao u sastav Zlatni prsti Zatim stalni lan postaje klavijaturista Dragan Rajievi (ex Juniori) Boka Bogdanovi (ex YU grupa) je doao u grupu oktobra 1976. godine jer je bubnjar Kia otiao u JNA. Po objavljivanju jedinog albuma "Motorok" i singla "Ti si uvek htela sve" iz grupe odlazi Dragan Baleti, a menja ga peva Branislav ivanevi ile (ex Op cup) Crni biseri su pod imenom Denis snimili singl sa pesmama "Hush Hush Maria" i "Night In Casablanca" (Diskos 1977.) Grupa je sa radom prestala 1. januara 1980 godine. Tokom karijere svirali su na Malti, u Tunisu i Maroku U filmu "Kad budem mrtav i beo" Zike Pavlovia svirali su kao pratei bend na audiciji za mlade pevae. Radili su songove za predstave Beogradskog pozorita, scena na Crvenom krstu. Po prestanku rada grupe Det je okupio sastav Tunel, zaposlio se kao muziki urednik na radio programu 202, a radio je i kao savetnik u izdavakoj kui ITMM. Godine 1987. dobio je majsku nagradu za organizaciju rock koncerata i Hit 202 uivo. Godine 1986. formirao je Vlada Jet Band sa kojim svira rock standarde prepevane na srpski jezik. Jedan je od najveih domaih kolekcionara ploa. Diskografija Singlovi "Ne odlazi" / "Srce bez ljubavi" / "Nisam onaj koga eli"/"Lepi flamingo" (Jugoton 1967) "Nisam vie taj" / "Dream" / "Moni Moni'7 "I VVanna Be Free" (Jugoton 1968.) "Moja mala ledi" / "Moj svet nije tvoj svet" (Jugoton 1968) "Traimo sunce"/ "Ram-dam" (Jugoton 1969) "Pouna pria"/"ekanje" (PGP RTB 1970) "Kina no" / "Hej, Melina" / "Reka" / "Kraj leta" (PGP RTB 1971) "Ona zna" / "Povratak" (PGP RTB 1972 ) "Lutalica"/"Pismo devojci" (PGP RTB 1973) "Veiti
rok"/"elim" (PGP RTB 1975.) "Dar-mar'7 "ta u sad" (Studio B 1975) "Dudi, Dudi"/"Nikada" (Diskos 1976) "Mlinarevsin"/"Tiho muzika svira" (Diskos 1976) "Ti si uvek htela sve" / "Moj brat i ja" (Diskos 1977) "Katarina (Ne eli da ivi vie sa mnom)"/"Moreplovac" (Diskos 1977) "Aspirin"/"Susret na uglu" (Diskos 1978) "Tata"/"Zimski dan" (Diskos 1979,) album: "Motorok" (Diskos 1976) CRVENA JABUKA (Sarajevo) Gitarista Zlatko Arslanagi Zlaja (roen 1964 u Sarajevu) i gitarista i peva Draen Rii Para (roen 1962. u Sarajevu) osnovali su 1981 godine grupu Ozbiljno pitanje iji su lanovi bili jo peva Saa Konti, bubnjar RadmiloGavrilovi Hare, basista Benja-min Levi i klavijaturista Draen Jankovi elei da rade komunikativnu muziku odluili su se za vrst pop zvuk. Po raspadu sastava, Draen Rii se prikljuio grupi Elvis J Kurtovich. Zlaja i Rii su bili neodvojivi deo novoprimitivaca, uestvovali su u stvaranju radijskih emisija Primus i Top lista nadrealista Sa primitivcima je Zlaja saraivao na rock operama "Kemmy", "Odisejo" i "Bata brani Sarajevo". Kada je 1985. godine grupa Elvis J Kurtovich prestala sa radom, Zlaja i Rii su ve maja iste godine osnovali Crvenu jabuku. Pridruili su im se klavijaturista Draen eri, bubnjar Darko Jeli i basista Aljoa Buha (ex Kongres) Urednici u Jugotonu odmah su uoili njihov komercijalni potencijal pa su im za debi LP pruili dobre uslove. Produkciju je radio eljko Brodari Jappa, bivi voa splitske grupe Metak On je ak sa Parom pevao u pesmi "On je poput djeteta" (100 na jednoga)" Omot je radio Davor Papi i da se pojavio u neka ranija vremena, gola enska stranjica oslikana kao crvena jabuka, verovatno bi izazvala skandal. Pesme za plou su uradili Zlaja i Para, a instant hitovi su postale "Dirlija", "Bjei kio s prozora", "Neka se sanja", "S tvojih usana" i "Nek te on ljubi (kad ne mogu ja)" Debi albumom Zlaja i Para su ostvarili staru elju da sviraju pop muziku inspirisanu engleskom scenom ezdesetih godina Tako se u pesmi "Uiniu sve da te zadovoljim" naao gitarski rif iz "Satisfaction" The Rolling Stonesa, u "Bive djevojice, bivi djeaci" je stih "I volio bi' umrijeti prije nego ostarim" iz pesme "My Generation" grupe The Who s kraja 1965 godine Tokom leta 1986. godine poinju sa koncertima, a 6. septembra sviraju u Beogradu na Trgu Marksa i Englesa. Zatim kreu na jugoslovensku turneju za koju se inilo da e biti trijumfalna. Meutim, 18 septembra, idui na koncert u Mostar, doiveli su teku saobraajnu nesreu u kojoj je poginuo Aljoa Buha. Draena Rila i Zlaju prebacuju u mostarsku bolnicu ispred koje se okupljaju stotine mladih koji nude krv, bilo kakvu pomo. Tokom sledeih dana Zlaja se oporavlja, a Rii je u sve teem stanju, pa ga helikopterom prebacuju u Beograd na VMA. Usled tekih povreda glave, umire 1. oktobra u dvadeset i etvrtoj godini Posle tragedije, grupa se povlai iz javnosti, ali donose odluku da nastave dalje Njih trojica 1987. godine objavljuju album Crvena jabuka - originalna postava, "Za sve ove godine" koji je posveen preminulim drugovima, U pojedinim pesmama je iskorien Rilov glas sa demo snimaka Na ploi dominiraju balade, a uvrene su i pesme koje je komponovao Draen Rii Numere su zasnovane na akustinim gitarama, a aranmani i produkcija su sasvim svedeni. Pevaku ulogu podelili su Draen eri i Zlaja, a pomae im i Jappa koji je opet bio producent. Povodom izlaska ploe nisu organizovali koncerte niti su davali intervjue Trei album "Sanjati" objavljuju godinu dana kasnije sa novim saradnicima. Pridruio im se multiinstrumentalista Nika Brato (ex Valentino) koji je radio produkciju, to e initi i na sledeim ploama Na koncertima su nastupali sa basistom Brankom Soukom i klavijaturistom Zlatkom Volareviem Dilajlom (ex avoli) koji su ubrzo postali stalni lanovi grupe. Sve pesme je napisao Zlaja, a tu se nala i "Svia mi se ova stvar" obrada "Twist And Shout" grupe The lsley Brothers koju su svojevremeno obradili The Beatles, TheTremeloes i drugi. Zahvaljujui pesmama "Ima neto od srca do srca", "Malo emo da se kupamo", "Zovu nas ulice", "Oi su se navikle na mrak", ponovili su prethodne uspene i potvrdili da su prebrodili krizu Na MESAM-u su krajem 1988 godine proglaeni rock grupom godine, a itaoci lista "Pop rock" im dodeljuju titulu najbolje pop grupe U prolee 1989 godine objavljuju album "Tamo gdje ljubav poinje" za koji je sve pesme napisao Zlaja Po obiaju, ploa je nabijena radijskim favoritima. Uz naslovnu, tu su "To mi radi", "Neka vrijeme mijenja se", "Volio bih da si tu" U pesmi "Ples nevjernih godina" iskoristili su uvodnu frazu iz starog hita "Rock On" sastava The Hunter, doaravajui atmosferu sedamdesetih godina. Maja meseca su za decu naih radnika u vajcarskoj odrali tri koncerta. Bio je to presedan, jer su potomke gastarbajtera preteno
zabavljali narodnjaci. Na Tamajdanu su 23. juna odrali rasprodat koncert, a atmosfera je bila pojaana i jakim letnjim pljuskom. Tokom turneje snimali su koncerte u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Banja Luci i Titogradu i te materijale objavili na duplom ivom albumu "Uzmi me kad hoe ti" objavljenom 1990. godine Na tim nastupima sa njima je bio novi lan, gitarista Igor Ivanovi. On je zamenio Niku Bratoa koji se potpuno posvetio studijskom radu. Pored ivih verzija veine starih hitova, ploa donosi i etiri pesme koje ranije nisu bile zvanino objavljene: "Kad kazaljke se poklope" (pre toga izdata na promotivnom singlu uoi Nove 1989), "Sve to ima ti", "Suzo moja, strpi se" i obradu stare balade lndexa "Bacila je sve niz rijeku". Za album "Sanjati" dobili su 1990. godine internacionalnu nagradu Ampex Golden Reel Award. Ona se dodeljuje za ploe koje dostignu zlatan tira, a raene su na Ampex trakama Tokom itave karijere Zlaja je vodio rauna o svim detaljima. Sam je reirao i montirao spotove, a godine 1991. radio je muziku za radijsku emisiju "Jazz Time" autora Bore Kontia koja na cenjenom berlinskom festivalu Prix Futura osvojila jednu od nagrada. Poslednju predratnu plou "Nekako s proljea" objavili su u prolee 1991. godine U naslovnoj pesmi gostovao je potovani veteran Kemal Monteno, sav materijal uradio je Zlaja, a u temi "Da nije ljubavi" iskorien je citat iz istoimene narodne pesme. Loe stanje u zemlji onemoguava ih da koncertima na uobiajeni nain predstave nove pesme. Poetkom rata grupa prestaje sa radom Tek je 1995. godine Draen eri u Zagrebu obnovio sastav sa originalnim bubnjarom Darkom Jeliem, a tu su i Nika Brato, gitarista Dimi, basista Kreo i klavijaturista Danijel. U grupi nema Zlaje Arslanagia jer ve due vreme ivi u Kanadi. On je napisao nekoliko pesama za CD "Zaboravi" Radeta erbedije koji je 1996. objavio Peace Fund iz Njujorka. Krajem 1995 godine objavili su CD "U tvojim oima" koji su opet snimili u mestu Bonjaci, a produkciju je radio Nika Brato. Na ploi su neke stare pesme Draena Rila, ali i nove Sae Loia i Z Fazlia. Uvrstili su i obradu pesme "Deni" koju je polovinom sedamdesetih godina snimila sarajevska grupa Cod. Kao gost u pesmi "Vraam se tebi, seko" pojavio se istarski peva Alen Vitasovi, a u pesmi "Bijeli Boi" peva Saa Loi koji im se pridruio na koncertima po Hrvatskoj. Diskografija "Crvena jabuka" (Jugoton 1986,) "Za sve ove godine" (Jugoton 1987 ) "Sanjati" (Jugoton 1988) "Tamo gdje ljubav poinje" (Jugoton 1989) "Uzmi me kad hoe ti" (Jugoton 1990, dupli koncertni) "Nekako s proljea" (Jugoton 1991.) "U tvojim oima" (Croatia Records 1995) CRVENI KORALJI (Zagreb) Sastav je nastao krajem 1962 godine i prvobitno je trebalo da se zovu Crveni avoli, ali su elei da izbegnu politiku provokaciju, odabrali benignije ime U postavi su bili peva Boris Babarovi, gitarista Miroslav Lukai, ritam gitarista Rudolf imunec, basista Dino Sarajli i bubnjar Josip Badri Medo. Poinju rad inspirisani muzikom grupe The Shadows i Klifa Riarda (Cliff Richard). U poetku su svirali igranke u Poletu, a prva Gitarijada na kojoj su uestvovali bila je u beogradskom Domu sindikata Uz njih su se takmiili Bijele strijele, Zlatni deaci i Elipse. Izali su na binu, okrenuli lea publici i zapoeli temu "Shadoogie". Publiku su kupili i svojim scenskim pokretima U poetku su izvodili prepeve stranih hitova, a sa prvom autorskom pesmom "Rekla si, volimo se" postiu ogroman uspeh. Na tom prvom singlu nala su se njihova dva instrumentala "Najljepi san" i "Pono je prola" koje su uradili u maniru grupe The Shadovvs i "Dok je drugi ljubi", obradu "Then he kissed me". Singl dostie tira od gotovo 100 000 prodatih primeraka i to u zemlji koja je imala oko 120 000 gramofona, Dobijali su po desetak hiljada pisama meseno od oboavalaca iz cele Jugoslavije Na treem singlu nale su se obrade The Rolling Stones "It's Ali Over Now" 1 "You Better Move On" u prepevu Borisa Ba-barovia, kao i instrumentali The Shadovvs "Young Lovers" i "Perfidia" Trei singl donosi njihove pesme "Sretne godine" i "Izgubljenoj ljubavi", ali i obrade "And I Love Her" The Beatles i "Johnnv Guitar" The Shadovvs. U leto 1964. godine organizuju prvu jugoslovensku rock turneju. Serijom hitova "Napuljska gitara" (tradicional), "Zvjezdana no" (prepev "Cozy") i drugim, postaju najpopularnija grupa u
tadanjoj Jugoslaviji. Kako su tada festivali bili vodee muzike manifestacije, pojavljuju se na najznaajnijim i redovno dobijaju nagrade, U anketi lista "Ritam" tri puta osvajaju titulu najbolje domae grupe. Kada su The Shadows nastupali na Splitskom festivalu. Crveni koralji su organizovali zajedniku klupsku svirku sa njima. Povremeno su pratili i Karla Metikoa koji je sa njima pod imenom Matt Collins snimio EP sa pesmama "Peggy Sue", "Koliko dugo", "Svaa" i "Noas" (Jugoton 1964,). Ujedno su u studiju pratili mnoge druge domae pevae. Jula 1966 godine pobedili su u Zagrebu na Meunarodnom beat festivalu (susret Italija-Jugoslavija). Da bi kupili bolje instrumente, 1966 godinu provode u Nemakoj gde po celu no sviraju u klubovima Po povratku osvajaju prvo mesto na Zagrebakom festivalu pesmom "Ne pitajte za nju", ali se njihova popularnost postepeno gasi Primat su zadrali do 1967 godine, a grupa trpi este personalne promene Basista Dino odlazi 1967 godine, a menja ga eljko Hiak, dok umesto bubnjara Mede dolazi Boris Turina. Na sledeem singlu 1968 godine objavljuju svoje pesme "Ne elim vie tu ljubav" i "Bila si jedina", a udarni hit je obrada Bobija Darina (Boby Darin) "Drvosjea da sam ja" ("If I Were A Carpenter"). Na festivalu Zagreb 68 uestvuju sa pesmama "Nemoj rei zbogom" i "Igra" Na prvom festivalu Jugoslovenske pop muzike odranom u Zagrebu 3 septembra 1968. godine Crveni koralji prema glasovima publike za pesmu "Moja gitara" osvajaju prvo, a za pesmu "Noas sam sanjao" etvrto mesto. Struni iri im je dodelio nagradu za najbolje izvoenje. Obe pesme su se uz obrade stranih hitova "Al matino" i "Simon Says" nale na sledeem singlu. Godine 1969. Babarovi naputa grupu i kao solista na festivalu Omladina 69 u Subotici, za pesmu "Dvije ae", dobija treu nagradu publike Zatim objavljuje EP sa pesmama "Dvije ae", "Neu te zaboravit nikad", "Meni nedostaje ti" i "Danas, sutra ili jednom" (PGP RTB 1969.) autora Alfonsa Vue-ra Po Babarovievom odlasku, grupu naputa i Rudi imunec a preostali lanovi, u elji da obnove zvuk, angauju orguljaa Borisa Kajzera (ex Bardi). Posle krae turneje po Zapadnoj Nemakoj, leta 1969 godine objavljuju singl sa pesmama "Jo uvijek se nadam" i "Bez djevojke", a kao peva debituje Hiak. Po povratku iz vojske, oktobra 1969 godine, bubnjar Badri smiruje nesuglasice i u grupu se vraa Babarovi razoaran loom proom solo singla. Iz grupe odlazi Turina koji kasnije sa bivim lanovima Novih akorda osniva sastav Drugi nain Umesto Kajzera u Koralje dolazi Alfons Vuer Sledea personalna promena odvija se 1970 godine kada odlaze Vuer i Hiak, a menjaju ih orgulja Kreo Pavli i basista Vlado Bas-taji, bivi lanovi Grenika Meutim, kako grupi opada popularnost, Babarovi se seli u Split gde osniva grupu ZIS (Zagreb i Split) Sredinom osamdesetih ponovo se okupljaju u postavi Babarovi, Lukai, Pavli, imunec, a bubnjeve svira eljko Marinac. Redovno sviraju u zagrebakoj kafani Carda i 1985 godine objavljuju debi LP "Rock'n'roll zbirka (1963-1966)" na kome su veinu pesama iz prvog perioda ponovo snimili. Godinu dana kasnije objavljuju LP "Najbolje izvedbe" na kome su, pored njihovih pesama, obrade grupa Creedence Clearwater Revival, Bee Gees i drugih. Trei LP "Ja sam tvoj ovjek" snimaju povodom dvadeset pet godina od osnivanja, a plou potpisuju kao Boris Babarovi i Crveni koralji Na njoj je obrada pesme "Dona" Rii Valensa (Richie Valens), "And I Love Her" sastava The Beatles i njihove pesme od kojih su neke komponovali sa Silvesterom Dragojem (Neki to vole vrue). Diskografija Singlovi "Najljepi san" / "Dok je drugi ljubi" / "Pono je prola" /"Rekla si: volimo se" (PGP RTB 1964) "Napuljska gitara"/"Matanje"/"Zvjezdana no"/ "Dolazak" (Jugoton 1965) "Otii od nje" / "Svega mi je dosta" / "Perfidia" / "Tema mladih ljubavnika" (PGP RTB 1965) "Volim je" / "Sretne godine" / "Johnny Guitar" / "Izgubljenoj ljubavi" (PGP RTB 1966) "Sam" / "Kad bih bio drvosjea" / "Bila si jedina" / "Ne elim vie tu ljubav" (PGP RTB 1968) "Moja gitara" / "Noas sam sanjao" / "Ujutro" / "Otac je rekao" (PGP RTB 1969.) "Jo uvijek se nadam" / "Bez djevojke" (Jugoton 1969 ) "Nikad nisam imao nita" / "Pogrean broj" (PGP RTB 1970) "Vrati mi se"/"Sjeanje"/"Mala Suzi"/"22. juni 19 " (PGP RTB 1971) "jor Bepo moj" / "Na brigu kua mala" (Jugoton 1972 ) "Neka ivot tee" / "Vizija" (Jugoton 1972 ) "Za svaki dan" / "Nemoj poi kui" (Jugoton 1973.) "Elvira"/"Tvoj strani svijet" (Jugoton 1974) Albumi Rock'n'roll zbirka (1963-1966)" (Jugoton 1985.) "Najbolje izvedbe" (Jugoton 1986.)
Ja sam tvoj ovjek" (Jugoton 1988) CUKIC DEJAN (Beograd) Roen je 4 novembra 1959. u Beogradu. Prva gimnazijska grupa u kojoj je pevao zvala se Dizel, zatim prelazi u Tilt, pa u Bulevar. Po raspadu Bulevara, decembra 1982. godine Cuki se posveuje novinarskom poslu kojim se do tada samo povremeno bavio U poetku je tekstove potpisivao pseudonimom Vrisko Njai, a pisao je za magazin "Rock" (urednik za svetsku scenu) i druga izdanja kue Politika Objavio je intervjue sa grupama Dire Straits, Uriah Heep, Saxon kao i Stingom, Tinom Tarner (Tina Turner), Kim Vajld (Kim Wilde) i drugima Posle razgovora sa lanicama trija Bananarama postavio je sebi pitanje: "ta ja radim ovde intervjuiui tri guske koje ne umeju da pevaju?" Odgovor je doao sam po sebi. Poetkom 1984. godine uestovao je na snimanju Bajagine prve solo ploe, a pomogao je i oko medijske prezentacije. Samim tim postao je lan Instruktora gdeje bio zaduen za vokale i sitne udaraljke. Sa Bajagom i Instruktorima je snimio tri albuma. U prolee 1987. godine sa klavijaturistom Draganom Mitriem i ekipom beogradskih muziara snimio je prvu solo plou "Spori ritam". Pored njih dvojice, kao autori se pojavljuju Bojan Vasi (Bezobrazno zeleno), Bajaga i Zoran Lesendri (Piloti). Na ploi se nalazi i obrada tulieve "A ta da radim" Zatim sa Bajagom i Instruktorima leta iste godine odlazi na turneju u SSSR i tada sa njima nastupa poslednji put. Spori ritam band formira 1988. godine. Uz Cukia i Mitria tu su gitarista Vlada Negovanovic (ex Dr Spira i ljudska bia, Tunel), gitarista Safet Petrovac (ex Piloti), bubnjar Slobodan Jurii (ex Mama Co Co, Toak band) i basista Branko Isakovi (ex Bulevar, Suncokret, Idoli). Poetkom 1989. godine Isakovi prelazi u Kerber, a na snimanju drugog albuma "Zajedno" uestvuje basista Bata Boani. Do povratka Isakovia u grupu, krajem 1991 godine, na njegovom mestu je Nenad Novakovi (ex Jugosloveni). Iz grupe u to vreme odlazi Safet Petrovac. Na ploi "Zajedno" kao autori tekstova pojavljuju se Nikola uturilo i Bojan Vasi, a naslovna pesma je obrada "Come Together" Lenona i Mekartnija. Krajem 1990. godine objavljuju album "1991." na kome ponovo kao stalni lan uestvuje Safet Petrovac. Na ploi je uvrena i obnovljena verzija pesme "Nestani deaci" iz repertoara grupe Bulevar. Iz sastava odlazi Nenad Novakovi koji se posveuje izradi gitara i seli se u Nemaku. Muzici se vratio kao lan gastarbajterske postave Tifa banda. Naalost, novembra 1995 godine iznenada je umro od posledica eerne bolesti. Izdavaku pauzu Cuki prekida 1994 godine objavljivanjem kompilacijskog CD-a "San na pola puta" na kome su se nale i pesme van zvanine diskografije: obrada "Sve to zna o meni" Arsena Dedia (sa festivalske kompilacije "Beograde" PGP RTB 1991), "Julija", obrada pesme "Trenutni lek" iz arsenala grupe Bulevar i "Rua ispod pepela" uraena za kasetu "S one strane duge" (Markon 1992.) Krajem 1995 godine Vlada Negovanovic prelazi u Bajagine Instruktore, ali i dalje povremeno sarauje sa Cukiem Sledei album "4 1/2 Ja bih da pevam" izlazi poetkom 1996 godine. Na njemu su ak tri obrade: "Zviduk u 8" iz repertoara ora Marjanovia", "Volim kad si tu" ("Love The One You VVith" Stivena Stilsa) i "Dugo putovanje vozom" ("Long Train Running" Dobbie Brothersa). Kao saradnici na ploi pojavljuju se Doni tuli (sa Cukiem koautor pesme "Mokre ulice") a uvren je i po jedan tekst Bore orevia i Nikole uturila. Pratee vokale pevale su Marija Mihajlovi i Jelena Galoni. Poetkom 1997 godine Cuki i Spori ritam bend objavljuju CD "Unplugged" snimljen na koncertu u novosadskom Studiju M 26. januara 1996. godine. Na tom nastupu su im se pridruili Marija Mihajlovi kao stalni lan grupe, saksofonista Dee Molnar i Maja i Puba za uda-raljkama. CD donosi neke od njihovih najveih hitova u akustuarskim obradama, potvrujui da je Spori ritam bend jedna od svi-raki najkompetentnijih ekipa skraene Jugoslavije, Naklonost ka drugim medijima Cuki je pokazao 1986. godine kada je glumio jednu od glavnih uloga u TV drami "Poslednja pria" (tekst David Albahari, reija Milo Petrovi) Za potrebe drame Cuki je na Bajagiev tekst snimio pesmu "Kako te elim". Zbog prezentacije na TV festivalu u Monte Karlu, pesma je objavljena na singlu u 444 primeraka, ali se nije nala u prodaji Uestvovao je u TV rock opereti "Kreatori i kreature" Vladimira Milaia. Muzika iz te emisije objavljena je na ploi "Kreatori i kreature" (PGP RTB 1988 ) Kao veliki potovalac Frenka Zape (Frank Zappa) Cuki je napisao, jo uvek neobjavljenu knjigu o njemu. Krajem 1996 godine Cuki je za Beo city, na Internetu, poeo da pie o aktuelnim dogaajima u domaem rocku Njegova email adresa je: dejanc@beocity.com Diskografija
Albumi "Spori ritam" (PRP RTB 1987) "Zajedno" (PGP RTB 1989) "1991," (PGP RTB 1990) "San na pola puta" (PGP RTS 1994 kompilacija) "4 1/2 - Ja bih da pevam" (Wl T 1996) "Unplugged" (Komuna 1997, koncertni) OLI ZDRAVKO UTURILO NIKOLA OLI ZDRAVKO (Sarajevo) Zdravko oli je roen 30 maja 1951. godine u Sarajevu i kao klinac se vie zanimao za sport nego za muziku. Prvo je bio golman u juniorima "elje", a kada je sto metara istrao za 11,3 sekundi shvatio je da mu atletika vie lei. Najednom takmienju je osvojio drugo mesto, odmah iza tadanje atletske zvezde Nenada Stekia koji je u slobodno vreme nastupao kao peva sa akustinom gitarom. Meutim, oli nije bio previe disciplinovan, pa kao sportista nije postigao znaajnije rezultate Kako je bio talentovan za recitovanje, podrazumevalo se da uestvuje u kolskim priredbama. Voleo je glumu, pa je primljen u Pionirsko pozorite gde je uestvovao u predstavama "Deaci Pavlove ulice" i "Kekec i Mojca" Muzika mu je bila hobi, uio je gitaru i iao u muziku kolu. Sa drugom Bracom Isoviem svirao je za drutvo u parku, a u lokalnim okvirima su bili poznati kao duet Cola i Isa sa Grbavice U to vreme, oli je skidao repertoar sa domaih i italijanskih festivala U drugom razredu gimnazije, za 29 novembar je sa prijateljem Nedimom Idrizoviem otiao da provede praznike u oevoj vikendici u Baoiima Na Idrizovievo nagovaranje, prijavio se za takmienje pevaa amatera u Bijeloj Pevao je "Lady Madonna" grupe The Beatles i osvojio drugo mesto. Shvativi da od tog pevanja neto moe da bude, prikljuio se grupi Mladi i lijepi, a potom 1969 godine prelazi u Ambasadore. Sastav su u to vreme inili vojni muziari, a jedini civil bio je gitarista Slobodan Vujovi Grupa je imala duvaku liniju, a svirali su rhvthm i blues, soul, domae hitove i sopstveni materijal. Grupa vremenom dobija sve vie ponuda za svirke, to vojni muziari zbog svojih obaveza nisu mogli da ispune, pa 1970. godine oli i Vujovi formiraju Nove ambasadore. Njih ine bubnjar Perica Stojanovi (kasnije u Vatrenom poljupcu), klavijaturista Vlada Pravdi (kasnije u Bijelom dugmetu), saksofonista Lale Stefanovi (ex Pro arte) i basista Zlatko Hold. Rhvthm i blues repertoar proiruju pesmama grupa Led Zeppelin, Credence Clearvvater Revival, Blood Svveat and Tears, Tog leta sa lndexima sviraju mesec dana u Dubrovniku. Sledei korak je uee na festivalu Va lager sezone gde dobijaju pesmu Zdenka Runjia "Plaem za tvojim usnama" koja je bila plagijat "Suddenly Alone" grupe Tremeloes Osvajaju sedmo mesto, a plagijat niko ne otkriva U to vreme Zdravko dobija ponudu da veba sa lndexima i bude na klupi za rezerve u sluaju da Davorin Popovi napusti grupu. Nekoliko puta je i nastupao sa njima. Ali kako je pesma sa lagera sezone u izdanju Beograd diska otila u iznenaujue velikom tirau, uspesi Ambasadora skrenuli su panju Kornelija Kovaa na Zdravka olia i on ga poziva da postane peva Korni grupe umesto Dade Topia. Zdravko je u to vreme bio na prvoj godini Ekonomskog fakulteta, dao je pet ispita, ostale su mu samo dve matematike, ali on ipak 10 septembra 1971. godine dolazi u Beograd Sa njima snima dva singla, ali se ubrzo ispostavlja da se teko uklapa u progresivni zvuk grupe i est meseci kasnije ih sporazumno naputa. Vraa se u Sarajevo, nastavlja studije, a aprila 1972 godine na festivalu Va lager sezone izvodi pesmu Kemala Montena "Sino nisi bila tu" koju je trebalo da otpeva Josipa Lisac, ali je odustala. oli osvaja tree mesto publike i nagradu za interpretaciju. Od tog momenta zvanino poinje njegova solo karijera, kojom e se uzdii na mesto najvee estradne zvezde na prostoru SFRJ Te godine uestvuje na festivalima u Splitu, Pritini i Skoplju. Zatim oli, lndexi, Bisera Veletanli, Sabahudin Kurt i Sabina Vareanovi odlaze na turneju po SSSR, Sledei korak je pesma "Gori vatra" Kemala Montena kojom Zdravko 1973 godine u Luksemburgu predstavlja Jugoslaviju na izboru za Pesmu Evrovizije. Uprkos velikim nadama, bio je pretposlednji, ali je zato pesma na naim prostorima postala veliki hit. Sledee dve godine oli se najee pojavljuje na festivalima. Uestvuje sa pesmama "Bling blinge bling", "Ona spava" (pobeda na Hit paradi), "Zvao sam je Emili", "April u Beogradu" (autor Kornelije Kova, pobeda na Beogradskom proleu), "Ljubav je samo rije" Vojkana Borisavljevia, "Zelena si rijeka bila" (autor Kemal Monteno, pobeda na lageru sezone) Tada Zdravko objavljuje i singl sa pesmom "Drue Tito mi ti se kunemo" koji je prodat u preko 300 000 primeraka. U isto vreme potpisuje ugovor sa
nemakom korporacijom WEA i za njihovo trite snima dva singla, ali tamnonja publika nije previe zainteresovana za te pesme. Na tim ploama potpisan je kao Dravco, jer je nemakim urednicima njegovo ime bilo komplikovano za izgovor Prvi LP "Ti i ja" izlazi 1975. godine i serija jakih pesama "Vagabund", "Igra se vatrom", "Loe vino" (na muziku Gorana Bregovia i tekst Arsena Dedia) dovode do masovne devojake histerije. Najblii saradnik mu je Kornelije Kova i tu praksu nee menjati ni na sledeim albumima. Za omot je bio zaduen Dragan S Stefanovi koji e i ubudue biti redovan lan tima. Iako 1976. godine na Zagrebakom festivalu sa pesmom "Ti si bila, uvijek bila" osvaja samo etvrto mesto, predstavlja ubedljivo najveu zvezdu. Krajem te godine sa lndexima kree na prvu jugoslovensku turneju. Posle beogradskog koncerta postaje jasnija mera elektriciteta koja se oko njega stvara Prilikom davanja autograma u Jugotonovoj prodavnici u Beogradu, kordon devojaka gubi glavu i lomi izloge trudei se da mu priu blie Poslednji put se na nekom festivalu pojavljuje sa pesmom "ivi u oblacima". Sledei album "Ako prie blie" snima u Zagrebu, a miksuje u Nemakoj i ploa te 1977. godine biva bukvalno razgrabljena, Za prve dve nedelje prodato je 50 000 primeraka, a novi aduti kod publike su "Pjevam danju, pjevam nou", "Glavo luda", "Zagrli me", "Jue jo", "Jedna zima s Kristinom" i "Produi dalje" Prvog aprila 1978. godine kree na jugoslovensku turneju, a spektakl pojaava baletska grupa Lokice. Ve tada je ploa otila u 150 000 primeraka da bi na kraju prebacila 700 000 primeraka. Pod adekvatnim nazivom "Putujui zemljotres" turneja se odvijala po ve utvrenom scenariju: devojice plau i cie, a kordoni milicije pokuavaju da odbrane olia od masovnih izliva strasti. U anketi lista "Zdravo" oli pobeuje u kategoriji najdraa linost, a svaka novina donosi naslovnu stranu sa njegovim likom. Svejugoslovenski uspeh rezultirao je koncertom na stadionu Crvene zvezde odranom 5 septembra 1978 godine. Prema nekim procenama, na stadionu se okupilo oko 60 000 mladih a mnogi su karte nabavili kod tapkaroa. U prateoj olievoj grupi klavijature je svirao Kris Nikols a bas Dado Topi, zvezde tada ve poiveg sastava Time. Topi je nastupio kao zagrevanje, otpevao je nekoliko svojih hitova, a zatim je na binu stupio "pjeva", praen razgolienim Lokicama. Kao gosti koncerta pojavili su se Kemal Monteno, Arsen Dedi, Kornelije Kova, Josip Boek, trio Strune i pevaki kvintet RTB-a. Na nesreu, razglas nije bio dovoljno jak tako da deo publike uopte nije uo ta se deava na bini, a to nije preskoeno u prikazima koncerta. Sav prihod od nastupa Zdravko je ustupio Savezu slepih. Na stadionu su snimljeni i prvi kadrovi filma o Zdravku "Pjevam danju, pjevam nou". Scenario je pisao estradni novinar Duan Savkovi, reirao je estradni reditelj Jovan Risti, pa je film tako i ispao: naivna papazjanija. Koncertu na stadionu prisustvovao je Zigi Loh direktor nemake diskografske kue koji je bio iznenaen Zdravkovom popularnou Odmah je predloio da se obnovi ugovor, pa su za nemako trite objavljeni singlovi sa pesmama "Jedina" i "Zagrli me" kao i jedan disko singl na kome su pesme I'm Not Robot Man" i "Light Me". Meutim, Zdravko nije prihvatio njihovu ponudu da se preseli u Nemaku i tamo radi za njih pod platom. Umesto toga, 14 novembra 1978. godine odlazi u Valjevo na odsluenje vojnog roka U prolee 1980. godine objavljuje album "Zbog tebe" sa pesmama "Pisau joj pisma duga", "Pusti, pusti modu" i epski irokom "Pjesmo moja". Album je sniman u Engleskoj, producirao ga je i napisao Kornelije Kova, a autori su jo bili Goran Bregovi, Kemal Monteno, Arsen Dedi i Spomenka Kova, lako je euforija za Zdravkom malo opala, ploa je prodata u preko 400 000 primeraka. Sledea turneja je bila neto mirnija, bez Lokica i ljokica, ali sa engleskim muziarima Novi album "Malo pojaaj radio" sniman je oktobra 1981 godine u Londonu. Muziki efovi posla bili su Kornelije Kova i Goran Bregovi, a matrice su snimili engleski studijski muziari. Komponovali su materijal, producirali i aranirali, a ploa donosi zaokret ka rockerskijem zvuku. Hitovi su bili "Maarica", "Nove lakovane cipele" i "Dunav". U pesmi "to si prepotentna", Zdravko se prvi put ogledao kao autor muzike, dok su deo ostalog materijala napisali ore Balaevi, Duko Trifunovi, ore Novkovi i Marina Tucakovi. Tira je opet bio impresivan, itavih 310 000 primeraka. Tokom 1982. godine na turneji je odrao pedeset pet koncerata a pratili su ga lanovi grupe Generacija 5. Tada su nastupili u Pritini u kojoj zbog demonstracija niko punih godinu dana nije svirao. Na tom vruem terenu je dobro proao, a koncertu je prisustvovao i tadanji funkcioner Azem Vlasi. Nastup na beogradskom Tamajdanu okupio je 8 000 mladih, a cena karata je za to vreme bila neuobiajeno visoka - sto dinara. Zanimljivo je da je tada zabranjen njegov reklamni spot za album koji su reirali Boris Miljkovi i Branko Dimitrijevi. Do zabrane je dolo jer se u tom kratkom filmu pojavljuju vojnici u nepoznatim uniformama koji zakopavaju radio, on eksplodira, a u vazduh leti crvena zastavica praena sloganom "Nova diverzija Zdravka olia". Sve je to bilo previe sumnjivo, tako da spot nikada nije emitovan. Sledea ploa "ta mi radi" opet je snimana u Londonu i to pod potpunom kontrolom Kornelija
Kovaa. Svirali su engleski muziari, a autori pesama su bili Kova, Bajaga, Kikamac (Zana), Arsen Dedi i drugi. Album je objavljen 1983. godine, ali je podbacio jer je imao samo dva hita "Cherie, Cherie" i "Stanica Podlugovi". Publika nije bila oduevljena olievom blagom anrovskom pramenom, u pravcu tada aktuelnog novog romantizma, a i novokomponovani narodnjaci su poeli da uzimaju stvar u svoje ruke. Turneju je opet poduzeo sa lanovima Generacije 5, a pojaanje je bio i Laza Ristovski, Na sledeoj ploi "Ti si mi u krvi" 1985 godine oli se u pesmama "Sto cigana", "Ruska", "Cura iz Zenice" i "Junjaci" priklonio narodnjakom mentalitetu, to je kritika doekala na no. Dobar prijem doivljavaju jedino naslovna pesma i balada "Pamti me po dobru". Ploa je prodata u 200 000 primeraka, ali je to za njega bio pad i jasan znak da pati od krize muzikog identiteta. U to vreme oli poinje da se bavi malom privredom (oblast telefonija) i privremeno se udaljava sa scene. Sa Bregoviem osniva izdavaku kuu Kamarad, a zbog boljih poreskih uslova firmu prijavljuju u Sloveniji, u Domalama, i meu prvima zapoinju privatnu izdavaku delatnost Godine 1986. oli doivljava nezgodu - u Zagrebu ga na peakom prelazu udara auto i dva meseca provodi u gipsu Zatim odlazi na desetodnevnu turneju po Bugarskoj, a onda ga stie sasvim drugaija vrsta elementarne nepogode Febuara 1987. godine u Ohridu ga privode u stanicu milicije pod optubom da je kupovao devize na crno. uta tampa od toga pravi svojevrstan skandal iako je u to vreme svaki promuurniji Jugosloven krio zakon na slian nain Osuen je da plati etrdeset pet miliona dinara kazne, a sav pronaen novac mu je oduzet Potrudivi se da brzo zaboravi tu epizodu, decembra 1987 godine, sa producentom i aranerom Kornelijem Kovaom, snima album jednostavno nazvan "Zdravko oli" kojim se vraa pop zvuku Ploa nije imala velikog medijskog odjeka, ali se prodala u tirau od oko 200 000 primeraka Povodom ploe nije odrao nijedan koncert, a sledeih godina se posvetio privatnom biznisu. Godine 1990 sa Goranom Bregoviem radi album "Da ti kaem ta mi je". Na njemu se nala obrada narodne "aj ukarije" u kojoj repuje devojica Ivana, glumica iz filma "Kuduz". Sa poetkom rata oli se preselio u Beograd, povremeno nastupa, a redovan je saradnik na ploama Bregovieve filmske muzike. Godine 1994. Komuna i PGP RTS objavili su plou "Poslednji i prvi" na kojoj je izbor njegovih najveih hitova. Decembra 1997. godine objavio je povratniki CD "Kad bi moja bila" u produkciji Gorana Bregovia. Pesme su komponovali oli i Bregovi, a deo tekstova su napisali Marina Tucakovi i Bajaga. Diskografija Singlovi "Sino nisi bila tu" / "Tako tiho" (Beograd disk 1972 ) "Pod lumbrelon"/ "Dokje lila kia" (Jugoton 1972) "Gori vatra11/"Isti put" (Jugoton 1972) "Bling blinge bling" / "Julija" (Jugoton 1973) "Ljubav je samo rije"/ "Dome moj" (Jugoton 1974) "Zelena si rijeka bila"/ "Ne dam ti svoju ljubav" (Diskoton 1974) "Ona spava" / "Zaboravi sva proljea" (PGP RTB 1974) "April u Beogradu" /"Svitanje" (PGP RTB 1975) "Zvao sam je Emili"/"Sonata" (PGP RTB 1975) "Ti si bila, uvijek bila" / "A sad sam ja na redu" (Jugoton 1976) "Ljubav ima lani sjaj"/ "Balerina" (Jugoton 1977) "ivi u oblacima"/"Zato spava" (Jugoton 1977) "Lo glas" / "Ne mogu biti tvoj" (Jugoton 1978) "Light Me" / Trn Not A Robot Man" (Atlantic 1978) "DrueTito, mi ti se kunemo"/"Titovim putem" (Jugoton 1980) Albumi "Ti i ja" (Jugoton 1975) "Ako prie blie" (Jugoton 1977 ) "Zbog tebe" (Jugoton 1980.) "Malo pojaaj radio" (Jugoton 1981 ) "ta mi radi" (Jugoton 1983) "Pjesme koje volim" (Jugoton 1984 kompilacija) "Ti si mi u krvi" (Diskoton 1985) "Zdravko oli" (Diskoton 1987 ) "Da ti kaem ta mi je" (Diskoton 1990) "Poslednji i prvi" (Komuna / PGP RTS 1994 kompilacija) "Kad bi moja bila" (Komuna 1997) UTURILO NIKOLA (Beograd)
Pre dolaska u Riblju orbu, septembra 1984 godine, Nikola uturilo (roen 1962 u Banatskim Karlovcima) je izgradio renome gradskog rent a gitariste. Prva grupa u kojoj je svirao 1976. godine zvala se Kredit, a inili su je lanovi koji su kasnije oformili Lake pingvine Zatim je preao u Bicikl, pa u Siluete, sa grupom Zamba je snimio LP "Udarac nisko" (Jugoton 1983), poetkom 1984 godine svirao je turneju sa Elektrinim orgazmom, a tog leta je umesto Bajage doao na mesto gitariste Riblje orbe. Za Riblju orbu je napisao muziku za pesme "Propala no", "Da, to sam ja", "Crvena su dugmad pritisnuta" i druge,. Po objavljivanju prve solo ploe "9 lakih komada" 1988. godine naputa Riblju orbu i formira svoj Laki bend. Prvi LP donosi pitke kompozicije "Srean sasvim", "Ko sam ja?", "Skoplje", "Razlog za san" uturilo je autor kompletnog materijala, peva i svira gitaru, a na snimanju su mu pomagali basista Bodan Arsovski (Leb i sol), basista ika Jeli (YU grupa), bubnjar Dragoljub urii (Leb i sol), bubnjar Ivan Rankovi (EKV), klavijaturista aa Lokner (Instruktori) i gitarista Vlada Negovanovi (Tunel). Specijalni gost u pesmi "Kad je Lojpur svirao" bio je Mile Lojpur (roen 1930 u Zrenjaninu), legenda beogradske scene s poetka ezdesetih godina. Dobar prijem prve ploe navodi ga da formira grupu u kojoj su gitarista Zvonko uki (Van Gogh), bubnjar Dragoljub urii i basista Dejan Gruji sa kojima 1989 godine snima drugi LP "Raskre". Producent ploe je bio aa Habi, a na snimanju su uestvovali Laza Ristovski, aa Lokner i Dejan Cuki koji je pevao pratee vokale. Sa ploe se izdvajaju pesme "Voli me" i "Nama je najbolje" Te godine uturilo je radio muziku za pozorinu predstavu "Najbolji ludi dan" koja je postavljena u Novoj Gorici Kao tekstopisac, uturilo radi pesme za albume Dejana Cukia, YU grupe, Kerbera i drugih. Za potrebe treeg albuma formira sastav Oblaci koji ine basista Dejan Gruji, njegov brat klavijaturista Darko, bubnjar Zoran Radovanovi Baki i gitarista aa Ranelovi. Ploa u produkciji ae Habia donosi seriju radijskih hitova "Glorija", "Pustiu radio", "Reka ljubavi", "Srean put". utura 1991. godine nastupa na Beogradskom proleu u okviru veeri kada su rock muziari izvodili pobednike pesme sa ranijih festivala. On se odluuje za obradu pesme "Molitva za Magdalenu" iz repertoara Olivera Dragojevia i ona se pojavljuje na ploi "Beograde" (PGP RTB 1991) U trenutku kada kreu na koncertnu promociju, poinje rat. uturilo novembra 1991 godine odlazi u London gde i danas ivi i svira sa manje poznatim sastavima. Povratniki CD "I. D" snimio je u Londonu sa muziarima iz kotske, a miksovao je u Beogradu sa Vladom Negovanoviem u jesen 1997. godine. Dobitnik je Estradne nagrade Srbije. Diskografija Albumi "9 lakih komada" (RTV U 1988) "Raskre" (PGP RTB 1989) "Rekom ljubavi" (PGP RTB 1991 )
DAG DAH DALEKA OBALA D' BOYS DEDIC ARSEN DEE DEE MELLOW DEL ARNO BAND DEMOLITION GROUP DEN ZA DEN DENIS & DENIS DINAMITI DISCIPLINA KIME DIVLJAN VLADIMIR DIVLJE JAGODE DIVLJI ANELI DOKTOR SPIRA I LJUDSKA BIA DOMICELJ TOMA DORiAN GRAY DRUGI NAIN DU DU A DUMA 2227 DVORNIK DINO DAG (Beograd) Akustiarski trio su 1972 godine osnovali Dragan Popovi (gitara, vokal), i braa Grujica (udaraljke, vokal) i Aleksandar Milanovi (gitara, vokal) Naziv grupe su sklopili po incijalima svojih imena. Trio DAG je predstavljao tipine izdanke beogradske akustiarske scene, ali su se na prvom i jedinom albumu "Seanja", objavljenom 1974. godine, opredelili i za elektrine instrumente. Autori muzike su bili Aleksandar i Dragan, a tekstove je pisala debitantkinja Marina Tucakovi. Opredelivi se za poetski pristup muzici, zabeleili su pesme "Na Drini uprija", "Jutro jednog fauna", "Svitanje" i druge. Na snimanju su uestvovali brojni beogradski muziari meu kojima i Slobodan Markovi (klavijature), Robert Nemeek (bas), Ljubomir Risti (sitar), Branimir Malko (flauta) i bubnjari Raa elma, Nikola Jager i Mihajlo Popovi. Zatim snimaju zajedniki singl, tako to prate Mikija Jevremovia u pesmi "Kako ti je ime devojice" dok je na B-strani njihova "Za deji san" (PGP RTB 1974). Jedno vreme su nastupali sa pevaicom Suzanom Mani, a po prestanku rada grupe Dragan Popovi je osnovao sastave Maj i Lift. Tokom devedesetih godina radio je muziku za decu. Diskografija Singlovi "Rastanak"/ "Svitanje" (PGP RTB 1973) "Voz"/"Smiljana" (PGP RTB 1973 ) "Daj mi ruku" /"Jedan dan u Vojvodini" (RTV U 1975) Album "Seanja" (PGP RTB 1974.) DAH (Beograd) Grupu su 1972 godine osnovali gitarista Zlatko Manojlovi (roen 1951.) koji je pre toga bio u sastavima Dentlmeni i Fle i peva i gitarista Branko Marui utura (roen 1939 ex Iskre, Albatrosi, Dentlmeni) Sa njima su u grupi bili basista Branko Gluevi (roen 1943. u Beogradu), prethodno lan grupa Iskre, Siluete i Lutalice, i bubnjar Radomir Dubianin (ex Fle). Aprila 1973. godine nastupaju na BOOM festivalu u Ljubljani i njihova pesma "Ako poeli" objavljena je na duploj ivoj ploi "BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973.). Debi singl sa pesmama "Ako poeli" i "Nona buka" promovisali su nastupom u izlogu prodavnice ploa, sto je izazvalo veliku panju. Po objavljivanju singla, utura naputa grupu, Zlatko Manojlovi preuzima glavni vokal i godinu i po dana rade kao trio. Zatim novi bubnjar postaje Velibor Boka Bogdanovi (roen 1947. ex Plavi deaci, Dentlmeni, YU grupa. Opus) a sa njima jedno vreme svira violinista Dragan Mihajlovi. U nekoliko navrata sa njima je u studiju saraivao orgulja Miodrag Okrugi (ex YU grupa. Opus) to je zabeleeno na singlu "Gitareska". Debi LP "Veliki cirkus" snimaju Manojlovi, Bogdanovi i Gluevi. Tekstove za plou radio je Zoran Modli, a za naslove pesama "Prohujalo sa vihorom", "Majka Jugovia", "Troil i Kesida" inspiraciju je traio u literaturi i filmu,. Prvu verziju velikog hita "oana", inspirisanog etno zvukom, Manojlovi snima sa Draganom Mihajloviem, basistom Zdenkom Pomperom i bubnjarom Stevanom Milutinoviem. Tokom 1975 godine grupa se seli u Belgiju i tamo rade pod imenom Land. Uz Manojlovia, sastav ine Boka, klavijaturista Goran Manojlovi, Tomi palteholc (Tommy Schpalteholtz) i Vili Pule. Singl sa pesmom "oana" postie veliki uspeh, Polvdor ga objavljuje u Nemakoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Austriji i paniji, a osvajaju prvo mesto top liste Radio Maroka. Dok su 1975. godine boravili u Luksemburgu, snimili su LP "Cool Breeze" i nastupali sa holandskom grupom Focus
Po povratku u Jugoslaviju i objavljivanju drugog albuma "Povratak" u prolee 1976. godine, grupa prestaje sa radom a Manojlovi odlazi u JNA Na toj ploi nala se nova verzija pesme "oana". Tokom boravka u vojsci, Manojlovi je snimio mini LP "Jednoj eni". Po izlasku iz vojske osnovao je grupu Gordi i samostalno snima ploe Diskografija Singlovi "Ne lai draga"/"Ti si ta" (Jugoton 1972.) sa grupom Fle "Ako poeli"/"Nona buka" (Jugoton 1973.) "Samo jedna no" / "Cvrak" (Jugoton 1973) "Gitareska" / "Ti si ta" (Studio B 1974) "Mali princ"/"Ime" (Studio B 1974) "oana"/"Please, dort't say nothing" (Diskos 1975) "e" / "Misli" (Diskos 1976 ) "Tomorrow" / "Under The Sky" (Diskos 1977) sa grupom Land Albumi "Veliki cirkus" (Jugoton 1974,) "Cool Breeze" (Jupiter Records 1975 ) "Povratak" (Diskos 1976) DALEKA OBALA (Split) Povezujui rhythm i blues i sentiment domae zabavne muzike ezdesetih godina, uz duhovite scenske nastupe, grupa Daleka obala je ve svojim prvim koncertom, krajem 1988. godine u splitskom pozoritu Zlatna vrata, zaintrigirala publiku Grupu su 1985. godine osnovali peva Marijan Ban, gitarista Jadran Vukovi, basista Boris Hrepi koji je svirao i usnu harmoniku i bubnjar Zoran Uki. Bilo im je potrebno dosta vremena da krenu sa ozbiljnim radom i tek aprila 1989 godine na kaseti objavljuju demo snimke za nezavisnu kuu Luxor. Pria o njima se brzo iri posle serije uspenih koncerata, a samo u Splitu su u pravoj fazi imali oko pedeset nastupa Maja 1990. godine uestvuju na Omladini u Subotici i njihova pesma "Valovi" nala se na festivalskoj ploi. Iste godine objavljuju debi LP na kome su Banove pesme u produkciji Dragana Lukia (avoli). Pratee vokale pevao je Neno Belan iz avola Ploa im je donela hitove "Tonka" (za koju su na Splitskom festivalu dobili nagradu kao debitanti), "Roza" i "Daleka obala" Ubrzo im se iri auditorijum tako da nastupaju u Nemakoj i vajcarskoj. Uoi rata pripremaju drugi album "Ludi mornari dolaze u grad" koji izlazi tek 1992. godine. Na njemu je i pesma "Suac blues" sa kojom je trebalo da se pojave na otkazanom Splitskom festivalu 1991 godine. Na istom festivalu sledee godine osvajaju treu nagradu irija. Iste godine objavljuju prvi i drugi album na CD-u. Marijan Ban se u to vreme prikljuuje Plavom Splitu, mini band aidu kome su bili Neno Belan, Gibonni, Dino Dvornik i Ivo Amuli Ta grupa je snimila pesmu "Moj dom" objavljenu na kaseti "Moja domovina". Daleka obala je snimila antiratnu pesmu "Why?", zatim CD "Mrlje" koji producira Neno Belan, a posle njega objavljuju CD "Morski pas". Krajem 1997. godine objavljuju CD "Di si ti" u produkciji Dina Dvornika. Diskografija "Daleka obala" (Suzy 1990) "Ludi mornari dolaze u grad" (Croatia Records 1992) "Mrlje" (Croatia Records 1993) "Morski pas" (Croatia Records 1994) "Di si ti" (Croatia Records 1997) D' BOYS (Beograd) Kao odgovor na pojavu novog talasa, poetkom 1982 godine u Beogradu nastaje neobian duet D' Boys koji su inili Predrag Jovanovi Pea (gitara i vokal, roen 1950. u Kruevcu) i Miko Mihajlovski (udaraljke, ritam maina ex Kosmetika, roen 1948. u Beogradu). U poetku su se zvali Pea i Miko, pa Oksien, dok se na kraju nisu odluili za D' Boys, na predlog Dubravke Markovi i njenog tadanjeg deka Srana Gojkovia Gileta. Pea je ezdesetih godina pevao u sastavu Lutalice, pojavio se u filmu "Kad budem mrtav i beo" ike Pavlovia, gdeje najavljen kao "mladi hipik iz Kruevca", a zatim je otiao u inostranstvo
Jedno vreme je u Francuskoj svirao po kafeima i u metrou, a kao i svi hipici boravio je na uvenoj plai Goa u Indiji gde je svirao sa rock i jazz muziarima iz itavog sveta. Sredinom sedamdesetih na Ibici je otvorio butik kone odee, gde se 1980. godine upoznao sa lanovima nemake heavy metal grupe Jane i postao njihov peva i ritam gitarista. Sa njima je ostao sve do raspada 1982. godine, a snimio je i jedan album, njihov deseti u karijeri, sa hit pesmom "Love Your Life". Miko Mihajlovski je pre D' Boysa bio u ekipi okupljenoj oko grupe Kozmetika i asopisa "Izgled". Poetkom 1982. godine Pea se vratio u Beograd i odluio da se ukljui u muziki ivot. Posle sen svirke na otvaranju izlobe stripa Igora Kordeja u beogradskom SKC-u u prolee 1982. godine Pea i Miko poinju sa zajednikim radom. Prve pesme su im na nivou minimalistikih muzikih skica, a u njima apologetski veliaju urke i provod to i potvruje prvi singl sa pesmama "Mi smo D' Boys" i "Plave oi, crna ljubav" Tokom godine esto sviraju u Beogradu: kao predgrupa sastavima Boa, Film, na Tamajdanu ispred Aerodroma, u SKC-u, na Adi, u Pivari, u dorolskom klubu DOK i brzo stiu simpatije publike Izgraen imid, koketiranje sa homoseksualnou, pop pesmice i zapaljive Mikove najave ipak nisu bile dovoljna garancija za rad na due staze, pa im se u jesen 1982. godine pridruuju Miko Petrovi Plavi za basom i Goran Vejvoda na gitari. Miko Plavi je pre toga svirao gitaru u sastavu VIA Talas u kome su jo bili pevaica Mira Mijatovi, saksofonista Vuk Vujai i basista Bojan Pecar. Muziko pojaanje profilisalo je njihov pop zvuk iz koga je probijao rock pedigre lanova grupe. Debi LP "Ajd' se zezamo" objavljuju u prolee 1983 godine. Ploa je snimana u Splitu u studiju Tetrapak u produkciji eljka Brodarica Jappe, a pratee vokale pevala je biva mis Ana Saso, dok je omot ploe uradio Igor Kordej. Pre snimanja ploe grupu naputa Goran Vejvoda, Miko Plavi prelazi na gitaru, a novi basista je Dragan Ili Gagi koji je pre toga svirao u grupi Slaane Miloevi. Aprila 1983. odrali su koncert u Ateljeu 212. U prolee 1984 godine objavljuju drugi album "Muvanje" koji je producirao Oliver Mandi, dok su na snimanju uestvovali lanovi Generacije 5: Dragan Jovanovi (gitara) i Dragan Ili (klavijature, aranmani, programiranje ritam maine) Na ploi su obrade "Pretty Woman" Roja Orbisona (Roy Orbison) koja se u prepevu zove "Lepe ene" i "to (Ima dana)" (starogradska). Peine stvari su "Jugoslovenka (Ljupka oko pupka)", "Give Me Your Money", balade "Florida (Mala moja ne plai)" i "Sneana" Tog leta su mesec i po dana svirali u Grkoj, a poslednji koncert su odrali u Solunu u diskoteci Amnezia U to vreme grupi pristupaju novi lanovi, belgijski gitarista an ak Roskam i bubnjar Zoran Milju Cole. Posle Grke naputa ih Miko Mihajlovski i dalje nastavlja sam kao Miko D' Boys, a grupa menja ime u Pea D' Boy Band. Sledei LP "Avantura" producirali su Pea i snimatelj Boban Petrovi Uz Peine pesme "Fly High", "Visibabe ljubiice", "Divljakua", tu je i Roskamova "Nisi vie nevina devojica". Na italijanskom festivalu Pesma Mediterana 85 u Palermu Pea predstavlja Jugoslaviju sa "Jugoslovenkom" i osvaja drugo mesto. U meuvremenu an ak Roskam prelazi u Galiju, a basista Dragan Ili umire od komplikacija nastalih posle operacija ira na elucu Poslednju plou "Laku no ti mala" izdaju krajem 1986 godine u produkciji Kornelija Kovaa koji se pojavljuje i kao autor etiri pesme. Na snimanju pored Mika Plavog i Zorana Miljua uestvuju Kornelije Kova (klavijature), ore Petrovi (klavijature). Dragan Jovanovi (gitara), Sran Miodragovi (akustina gitara) i Ivica vager (tenor saksofon) U pesmi "ta da radim s rukama" gostuje glumac Ratko Tankosi Sarma. Povodom ove ploe imali su krau turneju po Grkoj gde su nastupali sa Galijom i Ribljom orbom i posle toga su prestali sa radom. Pea je jedno vreme nastupao sam, a zatim se vratio u Francusku. Miko Plavi je sa gitaristom Beketom (ex Bezobrazno zeleno), pevaem Igorom Perviem (ex Duh Nibor) i Miljuem napravio grupu Fantazija, ali su posle godinu dana prestali sa radom. Posle toga Miko prelazi u Pilote gde je u poetku svirao bas Po raspadu D Boysa, Pea se na domaoj sceni pojavio samo jedanput, marta 1992. godine u Domu omladine kada je nastupio na koncertu grupe Rolling Singles. Te veeri su glumci, muziari i rock novinari pevali hitove YU rocka Po odlasku iz D' Boysa, posle krae pauze Miko Mihajlovski je nastavio rad sa gitaristom Nebojom koji je vodio prateu grupu Seada Memia Vajte Nastupali su po klubovima pod imenom D' Boys izvodei i nove Mikove materijale Godine 1987. Miko poinje da radi sa Bebi Dol. Preteno nastupaju po klubovima, sve do poetka rata, U prvoj polovini devedesetih godina pripremio je knjigu intervjua o D' Boysima koja e biti objavljena sa kompilacijskom kasetom na kojoj su i tri nove Mikove pesme. Polovinom 1997. godine Pea je u Londonu, u produkciji Marka Evansa (Mark Evans), snimio novi materijal u okviru koga su i dance miksovi pesme "Jugoslovenka" objavljene na singlu u izdanju Merry Go Round Records. Originalna verzija "Jugoslovenke" iskoriena je u filmu "Lepa sela lepo gore" Srana Dragojevia.
Diskografija Singl "Ajd' se zezamo" / "Crne oi, plava ljubav" (Jugoton 1983.) Albumi "Ajd' se zezamo" (Jugoton 1983) Muvanje" (Jugoton 1984) Avantura" (Jugoton 1985) Laku no ti mala" (PGP RTB/ Komuna 1986) DEDI ARSEN (Zagreb) Arsen Dedi je autentian zaetnik autorske pesme i literarne ansone. Svojim radom je izvrio posredan, ali znaajan uticaj na rock scenu u Jugoslaviji. Roen je 1938 u ibeniku, a muziku poinje da ui u osmoj godini Ve sa petnaest godina svira u kazalinom orkestru i sa ocem u ibenskoj narodnoj glazbi. Paralelno je u muzikoj koli uio flautu Sredinom pedesetih godina poinje da objavljuje poeziju u "Poletu", "Knjievnim novinama" i splitskom "Vidiku". Po zavretku gimnazije 1957 godine seli se u Zagreb, upisuje Pravni fakultet i srednju muziku kolu, a zatim i Muziku akademiju na kojoj diplomira 1964 godine. Krajem pedesetih, Dedi poinje sa svojim prvim kompozitorskim radovima vezanim za klasinu muziku, ali pie i tekstove za zabavnu muziku pod pseudonimom Igor Krimov Ujedno pristupa vokalnim grupama Prima, Syrinx, Zagrebaki vokalni kvartet i Melos, otkrivajui bogatstvo ansone i kancone Sa njima snima ploe na kojima su prepevi stranih hitova. Prvu plou objavio je sa ljubljanskim Dixieland ansamblom i na njoj su "Zaplei tvist", prepev "Let's twist again" abi ekera (Chubby Checker) i "Roena za mene" ili "Nata per me" Adriana elentana (Adriano Celentano). Godine 1961. otkriva italijanskog autora ina Paolija (Gino Paoli), doivljava "ok identifikacije" koji e uticati na jaanje autorske sigurnosti tokom daljeg rada. Kao kompletan autor prvi put se predstavlja 1963. godine kada na Splitskom festivalu izvodi pesmu "Onaj dan". Zatim prvi put objavljuje svoju pesmu "Nevoljen", a na tom singlu se nalazi i "Okus soli", obrada Paolijevog hita. Od 1959 do 1964. godine radi kao muziki saradnik na TV Zagreb, a zatim prelazi u slobodne umetnike. Tokom ezdesetih godina karijeru vezuje za festivale, niui seriju evergreen kompozicija i odnosei nagrade sa lakoom. Prvi solistiki koncert odrao je decembra 1965. godine u beogradskom Domu sindikata Vremenom se povlai sa festivala i orijentie se na snimanje cenjenih ploa Prvi LP "ovjek kao ja", objavljen 1969. godine, donosi retrospektivu najboljih pesama kao to su "Moderato cantabile", "Kua pored mora", "Bit e uvijek moja", "Sve to zna o meni" i druge Sledei LP "Arsen II" samo potvruje njegove visoke kvalitete, donosei "O mladosti", "Ne plai", "Takvim sjajem moe sjati". Dupli album "Homo volans" objavljen 1973. godine definitivno mu odreuje centralnu kantautorsku poziciju kroz pesme "Tvoje njene godine", "Laku no muziari", "Modra rijeka" Unosei vremenom u svoju romantiku elemente ironije i satire, Dedi tokom sedamdesetih snima kljune autorske ploe, ali se ogleda i na drugim poljima. Radi ploe za decu, primenjenu muziku, komponuje na tekstove pesnika, a njegove pesme izvode Drago Mlinarec, Bijelo dugme, Josipa Lisac, Srebrna krila, Zdravko oli i mnogi drugi. Takoe, redovno komponuje za suprugu Gabi Novak koja esto gostuje na njegovim ploama i nastupima. Saradnju sa novim generacijama produbljuje tokom osamdesetih radei prepeve sa slovenakog, pesama Andreja ifrera, Zorana Predina i drugih. Sa Predinom snima zajedniku plou "Svjedoci prie" na kojoj se autorski dopunjuju, nudei drugaije itanje svojih ranijih pesama U pesmi "Domovina" pridruio im se Bora orevi sa kojim su 1989 godine zajedno nastupali u vie navrata. Godine 1993. Dedi posle due pauze objavljuje plou "Tihi obrt" na kojoj uz Gabi Novak uestvuje i njihov sin Matija koji svira klavir U pesmama "Izmeu nas rat je stao", "Miris jeftine hrane", "Majka hrabrost", "Mozartova godina 1991." Dedi na ubedljiv nain poetski prelama ratne refleksije. Sledei CD nudi pomalo neoekivanu retrospektivu. Naime, Dedi je 1961 godine poeo da pie tekstove za dalmatinske pesme, tako da su neke od njih, kao "Vratija se ime", "Makare", "Cvite moja", vremenom dobile atribut narodnih. Od 1970. godine poeo je da komponuje muziku i pie tekstove za ibenske klape, a esto je radio i na stihove Ujevia, Gulina, Bilia i drugih. Od oko etrdeset pesama koje su tako nastale, Dedi je za CD "Ko ovo more platit" napravio izbor od dvadeset dalmatinskih pesama snimljenih od 1973. do 1995. godine. Uz njega i Gabi pevaju klape ibenik, Bonaca, Maslina, Nostalgija, Kalafat. Godine 1997. objavljuje CD "Ministarstvo" i u
pesmama "Tvoje tijelo, moja kua", "Ministarstvo straha", "Ratni profiteri" i drugim gradi gorku, ali emotivnu atmosferu slinu onoj koju je zabeleio na ploi "Tihi obrt". Tokom karijere, Dedi je pisao muziku za pozorite, film i TV drame. Godine 1968 glumio je u filmu "Vinja na Tamajdanu" reditelja Stoleta Jankovia. Prvu knjigu poezije "Brod u boci" Dedi je objavio 1971. godine i ona je doivela brojna izdanja i impresivan tira od osamdeset hiljada primeraka, to ne treba da udi, budui da je pesma "Ne daj se Ines" bila prihvaena od svih generacija. Sa Matijom Skurjenijem je objavio knjigu za decu "Zamiljeno pristanite" (1975), pa "Narodne pjesme" (1979.), "Canto e poesia" (1983), sa fotografom Tomislavom Rastiem "Zagreb i ja se volimo tajno" (1986.) i "Hotel Balkan" Publicista Igor Mandi je 1983 godine o njemu objavio knjigu "Arsen" Krajem 1997. godine Dedi je objavio knjigu "Stihovi" u kojoj su sakupljeni materijali iz njegovih prethodnih knjiga, kao i nove pesme. Za svoj rad Dedi je dobio brojne nagrade od kojih su posebno cenjene italijanske I premi Tenco i Jacques Brel za doprinos autorskoj pesmi u Evropi. Dedi se bavi slikarstvom, ali retko izlae. Izabrana diskografija Singlovi "Margaret" / "to da vam priam" / "Posljednja no" / "Moje ruke" (Jugoton) "Cigareta" / "To sam ja" / "Ceste u noi" / "Dosta je toga" (PGP RTB 1963) "Pismo vojnika" / "Okus soli" / "Evelyn" / "Nevoljen" (PGP RTB 1963) "Moderato cantabile" / "Moj prijatelj" / "Cirkus" / "Pismo" (Jugoton 1964) "Sanjam te" / "Vera Pavladoljska" / "ovjek kao ja" / "Kada svi odu" (Jugoton 1966) "Kad bi svi ljudi na svijetu" / "Davne kie" / "Pjevam da mi proe vrijeme" / "Dva prijatelja" (PGP RTB) "Balada o pticama"/"Balada ozemlji"/"Jesenja balada"/ "Balada o zvonaru" (PGP RTB) "To je moj svijet" / "Razgovaram s morem" / "Pria o Marinelli" / "Snijeg" (Jugoton 1968) "Sve to zna o meni" / "Hvala ti" (Jugoton) "Vraam se" /"Kao prijatelji" (Jugoton 1969.) "Prazna obeanja" / "Poveerje" (Jugoton 1969) "Majko moja" / "Put u raj" / "Strane svijeta" / "Svega mi je dosta" (Jugoton 1971.) "Sve bilo je muzika" / "Djevojka za jedan dan" (Jugoton 1970,) "Milena"/"Zajedno" (Helidon i Alta) "Vse ceste vodijo v Rim" / "Moja mala iz Ljubljane" (Helidon) "Prva ljubav" / "Sine moj" (Studio B) "eremina" / "Ja sam tu" / "Mama" / "Kome" (Melodija) Albumi "ovjek kao ja" (Jugoton 1969, kompilacija) "Arsen 2" (Jugoton 1971) "Homo volans" (Jugoton 1973, dupli) "Arsen" (PGP RTB 1973, kompilacija) "Vraam se" (Jugoton 1975, kompilacija) "Otisak autora" (RTV U 1976.) "Porodino stablo" (Jugoton 1976.) "Pjesme sa lagom" (Jugoton 1976) "Dedi - Golob" (Jugoton 1977,) "Kua pored mora" (RTV U 1978,) "Rimska ploa" (PGP RTB 1978) "Okudava u Zagrebu" (Jugoton 1978.) "Zlatna nit"(Jugoton 1978) "Gabi i Arsen" (RTV U 1980) "Pjevam pjesnike" (PGP RTB 1980) "Naruene pjesme" (Jugoton 1980.) "Carevo novo ruho" (Jugoton 1980) "Arsenal-izabrane pjesme 1963-1976" (Jugoton 1981 kompilacija) "Crna knjiga Djeda Mraza" (Jugoton 1981.) "Arsen pjeva djeci" (RTV U 1982.) "Onda" (Jugoton 1982,) "Provincija" (Jugoton 1984.) "Kantautor" (Diskoton 1985) "Moje popevke" (Jugoton 1986) "Kino Sloboda" (Jugoton 1987.) "Hrabri ljudi" (Jugoton 1988, sa Gabi Novak) "Muzika za film i TV" (Jugoton 1989) "Svjedoci prie" (Diskoton 1989, sa Zoranom Predinom) "Najbolje od Arsena (6988)" (Croatia Records 1993.) "Tihi obrt" (Orfej 1993) "Ko ovo more platit" (Croatia Records
1995.) "Ministarstvo" (BGM 1997) DEE DEE MELLOW (Zagreb) Krajem 1987 godine basista Sran Saher (ex Haustor), saksofonista i klavijaturista Jurij Novoseli (ex Film) i bubnjar Sran Guli (ex Haustor) su kombinujui rock, jazz, funk i etno zvuke osnovali grupu Dee Dee Mellow, bavei se preteno eksperimentalnom muzikom. Pored svojih pesama "Uhu", "Kruha i jogurta", "Capri", "Tibetanski omastir", izvodili su i obrade Teloniusa Monka (Thelonious Monk), Soni Rolinsa (Sonny Rollins), Dona Lurija (John Lurie), kao i maarske i indijanske narodne pesme, stoje zabeleeno na njihovoj kaseti "Live" snimljenoj na koncertu u novosadskom Studiju M u produkciji Ivana Vlatkovia. Serijom veselih i duhovitih nastupa po klubovima, Dee Dee Mellow predstavljali su pravo i nepretenciozno osveenje na sceni. Budui da su se grupom bavili u predahu od redovnih angamana, jer je Novoseli svirao u Disciplini kime a Saher u Vjeticama, krajem osamdesetih prestaju sa radom. Tek 1993 godine Novoseli sa gitaristom i piscem Davorom Slamnigom (ex Buldoer) obnavlja grupu, ali nastupaju pod imenima Disco Mellos ili Daddy Mellow. U novoj varijanti, takoe deluju nepretenciozno, obrauju disko hitove sedamdesetih godina, a sa njima nastupaju jazz pevaica Jasna Bilui, glumice Dubravka Ostoji, Vanja Matujec, Ivana Boban i niz muziara sa zagrebake scene Diskografija "Live" (FVZaloba-Media Nova 1988) DEL ARNO BAND (Beograd) Osnivai grupe su braa Jovan (vokal) i Vladan Mati (gitara), zaljubljenici u reggae muziku, pa oko sebe okupljaju istomiljenike i 1986. godine formiraju desetolani sastav Posle niza klupskih nastupa, 1988. godine ulaze u finale Omladinskog festivala u Subotici i pojavljuju se sa ostalim uesnicima na kompilacijskom albumu "Best Of 237" sa pesmom "Ne radim". To je bio ujedno njihov prvi objavljeni snimak Poetkom 1990. godine objavljuju kasetu "Igraj dok te ne srue" Sem svojih pesama snimili su i obradu "Ljudi dobre volje" sastava Spear Of Destinv. Produkciju ploe su radili lanovi grupe i Miroslav Cvetkovi. Sledee godine objavljuju i singl, u izdanju SKC-a, sa pesmama "Bi-bap" i "Putujem" Atmosferu sa koncerta u SKC-u odranog 21 februara 1992, godine zabeleili su na kompakt disku "Godina majmuna" Pored itavog niza citata u pesmama, na koncertu su svirali reggae verziju lagera "amac na Tisi" Darka Kraljia. Tokom 1992, godine grupa ostaje bez veeg dela lanstva, a kontinuitet odravaju objavljivanjem kompilacije "Geneza" sa dve nove pesme "Iza ugla" i "DAB in dub". Posle duge pauze i sa novim muziarima, braa Mati vraaju grupu na scenu kompakt diskom "Reggaeneracija" krajem 1995 godine. Svesni opasnosti od zatvaranja u usko specijalizovan anr, ovog puta poseu u iri muziki arsenal Kao gosti, na ploi se pojavljuju Margita Stefanovi, grupa Pachamamma, trio Paganke i Gumbrovvski iz sastava Sunshine Na ploi se nalazi i obrada pesme "Trei svijet" zagrebakog sastava Haustor Krajem 1996. godine na kompaktu Kornelija Kovaa "Moja generacija", objavljena je njihova obrada pesme "Oj, dodole" iz repertoara Korni grupe Iste godine uestvuju na reprizi "Sun Splash" reggae festivala u Sloveniji na kome su bili i sastavi iz Engleske. Grupa uestvuje na snimanju nove verzije pesme "5ak" rapera Grua objavljenoj na kompilaciji "Time Out" (Komuna 1997.) Diskografija Singl "Bi-bap"/"Putujem"(SKC1991) Albumi "Igraj dok te ne srue" (Rockland 1990,) "Godina majmuna" (Ram Records / Betty Blue Shop 1992. koncertni) "Geneza" (Take It or Leave It 1993, kompilacija) "Reggaeneracija" (Eastfield Music 1995)
DEMOLlTiON GROUP (Cerklje ob Krki) Po povratku iz vojske, krajem 1985 godine, lanovi grupe Gastrbajtrs odluuju da formiraju dodatne sastave: Demolition group, Silver Baracudas i Del Masohistics. U elji da realizuju razliite muzike koncepte, odluili su se za rad pod drugim imenima. Demolition Group su prvi put predstavljeni u javnosti na koncertu Gastrbajtrsa u ljubljanskom studentskom naselju poetkom 1986 godine kada su odsvirali nove pesme koje su bile pod firmom ove grupe. Prvu veu svirku pod tim imenom imali su maja 1986. u Ljubljani u okviru "Druge godbe" Njihova muzika predstavljala je osobenu smeu stilova uz agresivan vokal, kompaktnu ritam sekciju i funk gitaru. Okosnicu grupe inili su basista Nikola Sekulovi (paralelno radi u sastavima Laibach, Borghesia i drugim), gitarista Bojan Fifnja, saksofonista Joe Pegam, bubnjar Uro Srpi, peva Goran alamon i Matja Pegam zaduen za miks, lanovi grupe sarauju sa drugim slovenakim muziarima, tako da su ukljueni u projekte Miladojke Youneed, It's Not For Sale, Marka Brecelja i Janija Kovaia Prvo njihovo izdanje bila je kompilacijska kaseta na kojoj su snimci frakcijskih sastava Demolition Group, Silver Baracudas i Del Masohistics (Zaloba FV 1986). Godine 1986. za sopstvenu izdavaku kuu Opus Manuum objavljuju kasetu "Mizerika" kojom ostvaruju "upad buke i haosa u pop formu" bavei se meavinom techno beata, funka i rock zvuka. Sledee godine objavljuju kasetu "VoxClamantis" snimljenu na koncertima. U to vreme esto sviraju na prostoru bive Jugoslavije, a prisutni su i na evropskim scenama u Italiji, paniji (Barcelona Bienal 1987), Nemakoj (Berlin Independent Days 1989..), Holandiji i Francuskoj, Godine 1988. sa sastavima Asvvad, The Fali i Christians uestvuju na italijanskoj smotri San Remo rock, a njihovi snimci se pojavljuju na istoimenoj kompilaciji. Italijanska izdavaka kua Hiara Records za tamnonje trite 1988 godine objavljuje njihov debi "Mizerika". U momentu kada je dolo do zamora u grupi i kada su bili pred raspadom, maja 1993 godine objavljuju album "Bad Gag 2" koji je sa svojih osamnaest pesama trebalo da predstavlja presek prethodnih pet godina rada. CD doivljava odlian prijem i pola godine kasnije objavljuju mini CD "Demolition Group Plays Gastrbajtrs" na kome je obrada pet pesama iz repertoara sastava Gastrbajtrs, meu kojima i hit "Japanci rade 2a nas". Na CD-u "Trans Slovenia Express", na kome su slovenake grupe obraivale pesme sastava Kraftvverk, oni prilau svoju verziju teme "Model". Rade i muziku za brojne pozorine predstave, od kojih se izdvajaju "Roberto Zucco" (reija Matja Pograjec, Mladinsko gledalie Ljubljana, 1994.) i "Butterendflv" (Mladinsko gledalie i Glej Theatre, 1995.). Na CD-u "Deep True Love" objavljen je izbor muzike iz tih predstava u kojoj nude svoju verziju jazz-rock-electro fuzije, a u pesmi "Pastoralna" zahvatili su u etno zvuk. Na kompilacijskom CD-u "Iztekani" na kome su akustini nastupi slovenakih muziara, oni su se jedini pojavili u elektrinom izdanju, a za kompilaciju "Elvis de Luxe" na kojoj je muzika iz istoimene predstave, snimili su obradu pesme "Fever" Njihov peva Goran alamon je 1994. godine objavio zbirku pesama "Tri Ijubezni" a saksofonista Joe Pegam je uspean kao slikar. Od 1995. godine sa njima radi bubnjar Ivan Rime. Leta 1997. snimili su dugometrani film "Temni angeli usode" (Tamni aneli sudbine) za koji je sce-nario napisao Goran alamon Glavne uloge u filmu tumae lanovi grupe, oni su i autori muzike, a reditelj je njihov stari saradnik aa Podgorek. CD "Neovangelis" donosi nove materijale, a u pesmi "Kia" gostovala je zvezda slovenake zabavne muzike Helena Blagne. Grupa planira da poetkom 1998. godine za SNG objavi kompilaciju na kojoj e se nai izbor muzike koju su komponovali za pozorite. Na njihovu instrumentalnu podlogu, pevae glumci iz predstava za koju je muzika raena. Druga kompilacija e sadrati remiksovane verzije pesama Demolition Group koje e uraditi slovenaki elektronski bend Random Logic. Diskografija "Clomonics" (Opus Manuum 1986, kaseta) "Vox Clamantis" (Opus Manuum 1986. koncertna kaseta) "Mizerika" (Opus Manuum 1986, kaseta) "Silver Barracudas-Synthetic Liquid" (Opus Manuum 1987, kaseta) "Miracle" (Cruisin' Hiara 1989.. EP) "Bad Gag 2" (Kif Kif Records 1993, CD) "Demolition group plays Gastrbajtrs" (Kif Kif Records 1993, CD) "DeepTrue Love" (SMG 1995) "Neovangeli" (Daiias 1997)
DEN ZA DEN (Skoplje) Instrumentalni jazz rock sastav iz Skoplja nastao je januara 1978 godine u postavi klavijaturista Dragia Soldatovi, basista Vladimir Jankulovski, bubnjar Dimitar oorovski i gitarista Sinia Stojanovski. U toj postavi prave prve snimke za RTV Skoplje, a oktobra iste godine uvruju postavu dolaskom novog gitariste Arijana Deme (ex Pu). Grupa nastupa na BOOM festivalu 1978. godine u Novom Sadu, na Omladinskom festivalu u Subotici i na rock veeri Opatijskog festivala Njihov debi LP 1980. godine prolazi gotovo neprimetno u medijima i grupa posle njega prestaje sa radom Dragia Soldatovi je nastavio da se bavi muzikom i u okviru jazz sastava Labish Trio koji jo ine basista Zoran Pavloski i Koki Dimuevski za bubnjevima, objavio je CD "Labish Trio" (SJF 1996.) Diskografija "Den za den"(RTVLJ1980) DENIS & DENIS (Rijeka) Klavijaturista Davor Tolja (roen 1957.) radio je krajem sedamdesetih sa grupom Vrijeme i zemlja, a po raspadu grupe je nastupao sa sastavima Termiti i Beta Centaury i gostovao na ploi grupe Xenia. Zatim je osnovao grupu Linija 32 u kojoj je peva bio Edi Kralji (ex Beta Centaury). Grupa je kratko postojala jer su posle nastupa na Subotikom festivalu svi lanovi, sem Tolje, otili u vojsku Zbog uea na Rl rocku on je formirao sastav Toljina funk selekcija u kojoj je pevala Marina Perazi, u to vreme student graevine. Marina je pre toga pevala u horu Jeka primorja, a na fakultetu je bila u multimedijalnoj grupi Sigma Tau Selekcija je igrala samo jedno leto, pa Marina i Davor sa rijekim ansonjerom Damirom Pandurom odlaze na zagrebaki festival Tolja je radio aranman i svirao, a Marina je Panduru pevala pratee vokale. Pesma koju su izvodili zabeleena je na kompilacijskoj ploi sa festivala Posle tog prvog zajednikog nastupa, 1982 godine formiraju elektro pop duet Denis & Denis Uz efektne demo snimke, aktuelan trend i seksipilan Marinin glas, gotovo preko noi osvajaju radio programe u Rijeci, Zagrebu i Beogradu. Prvi nastup imali su u Rijeci kao predgrupa sastavu Boa krajem 1982. godine Debi album "uvaj se!" donosi im veliki Toljin hit "Program tvog kompjutera". Na ploi su gostovali Massimo Savi, gitara, Zoran Prodanovi Prlja (Let 3) i Edi Kralji pratei vokali, dok su produkciju radili Tolja i Andrej Basa. Brzo postiu svejugoslovenski uspeh, a LP biva proglaen albumom godine u magazinu "Rock" po glasanju kritike i publike Sledee godine Tolja odlazi u vojsku, a tokom njegovih boravaka u Rijeci snimaju mini LP "Ja sam laljiva". Na sceni i u spotovima ga menja Edi Kralji. Tom ploom (na kaseti su dodata dva demo snimka koje je Tolja uradio 1982.) osvajaju jo vee trite pesmama "Voli me jo ovu no", "Ja sam laljiva" i "Soba 23" uz koju je iao spot sa finom erotskom nijansom Tekstove za plou radili su Domenika Vani, Alka Vuica i Mladen Popovi. Po zavretku godine osvajaju niz priznanja: po magazinu "Rock" Marina je pevaica godine, proglaena je najseksipilnijom osobom, a video za pesmu "Ja sam laljiva" je takoe najbolji. Te 1985 godine Marina Perazi i Rex Ilusivii, muziar iz Novog Sada, snimaju njegovu pesmu "Plava jutra", ali ona nikada nije objavljena. Po Toljinom povratku iz vojske nastupaju kao trio posveujui se festivalima. Na MESAM-u 86 godine izvode "Oazu snova", a Marina dobija nagradu kao pevaica godine Na izboru za Pesmu Evrovizije u Pritini osvajaju tree mesto sa pesmom "Braa Grim i Andersen". Septembra 1986. godine Marina naputa grupu i snima solo album na kome je okupila veliki broj saradnika. Pesme su komponovali Kiki Lesendri (hit "Kolaii"), Sran Jul, Robert Funi, Zoran Anii i Milo Kozi, a deo tekstova su napisale Alka Vuica i Marina Tucakovi Za produkciju i aranmane bio je zaduen Mato Doen, a svirali su Branko Bogunovi i Vedran Boi, gitare, Hrvoje Grevi, bas i Ozren Depolo, saksofon. Marina se zatim udaje za bubnjara Ivana Fecea Firija (ex Ekatarina Velika) i 1988. godine odlazi u Njujork. Posle razvoda, poetkom 1997. godine vraa se u Rijeku, a u Beogradu sa izdavakom kuom City Records potpisuje ugovor za novu plou Tolja i Kralji su nastavili sa grupom, okupivi za koncerte muziare koji su ranije inili grupu Linija 32. Godine 1988. objavljuju LP "Budi tu" za koji je muziku i jedan tekst napisao Tolja, a
ostale tekstove Kralji, Mladen Popovi i Bora orevi Sa ploe su se izdvojile pesme "Bengalski tigar" i "Miris krila anela" Posle serije koncerata, Denis & Denis prestaju da postoje Tolja zatim radi u studiju kao producent i snimatelj, a 1989 godine objavljuje solo plou "Stari maak" na kojoj se okree zabavnoj muzici. Pored njegovih pesama na tekstove Alide arar, snima "Ona kae ne" obradu pesme "Long Legged Woman Dressed in Black" sastava Mungo Jerry. Jedini saradnik u studiju mu je gitarista Elvis Stani. Na festivalu u Portorou 1991. godine dobija prvu nagradu za aranman. Zatim osniva rijeki Band Aid Rijeka mira sa kojima snima singl "Sretan Boi i Nova godina" Uestvuje na Splitskom festivalu 92 godine sa pesmom "S okusom mora", a na Opatiji 93. u duetu sa Mateom iz grupe Putokaz izvodi pesmu "Sanjaj me" Za kompilacijsku plou "Zajedno za mir" snima pesmu "Techno army". Drugi solo album snimao je tokom 1994. godine sa Alidom arar koja je napisala tekstove Davor Tolja je bio autor pesme "Probudi me" koju je 1997. godine izvela enska grupa Eni na takmienju za Pesmu Evrovizije u Dablinu Diskografija Singl "Program tvog kompjutera" / "No" (Jugoton 1984,) Albumi "uvaj se!" (Jugoton 1984) "Ja sam laljiva" (Jugoton 1985 mini LP) "Budi tu" (Jugoton 1988) "Program tvog kompjutera" (Croatia Records 1995, kompilacija) Marina Perazi solo "Marina" (Jugoton 1987) Davor Tolja solo Singl "Sretan Boi i Nova godina" (samostalno izdanje 1993) Album "Stari maak" (Jugoton 1989) DINAMITI (Osijek) Jedan od legendarnih reproduktivnih sastava ezdesetih godina delovaoje u Osijeku pod vodstvom pevaa i ritam gitariste Krunoslava Kie Slabinca (roen 1944 u Osijeku) Grupa je nastala u prolee 1964 godine a originalnu postavu su uz Kiu inili basista Alberto Krasnici, bubnjar Miroslav aranovi, orgulja Vladimir Lazi i solo gitarista Antun Nikoli Tuca aranovi je ubrzo peao u sarajevske lndexe, a zamenio ga je Ratko Divjak. Nastupali su po igrankama, ali tokom rada nisu imali nijedan objavljen snimak. Godine 1967 pobeuju na Gitarijadi u Zagrebu i odlaze u Minhen gde nastupaju u klubu P.N Hit House. Meutim, Slabinac i Nikoli dobijaju poziv za vojsku i vraaju se posle nekoliko nedelja Za to vreme lanovi grupe su stekli reputaciju izuzetnih instrumentalista Grupa je imala raznovrstan repertoar: od komercijalnog jazza, preko rocka, do lagera Najvei hit u to vreme bila je Kiina pesma "Plavua" sa kojom je kasnije postigao prve uspehe kao solista u vodama zabavne muzike. Po odlasku Kie i Tuce, Alberto Krasnici i Ratko Divjak ponudili su pevau Dadi Topiu i gitaristi Josipu Boeku, koji su u to vreme bili u sastavu Eliksiri, da im se pridrue Novi Dinamiti su ubrzo postali koncertna senzacija, zahvaljujui nastupima zasnovanim na improvizacijama i stranim hitovima progresivnog rocka Publika je dobro prihvatala i Topieve kompozicije, meutim nisu objavili nijednu plou, a snimili su samo dve pesme u studiju Radio Beograda. Posle tezge u Rovinju, leta 1969. godine Dinamiti se raspadaju, jer Topi prelazi u Korni grupu u kojoj mu se uskoro pridruuje i Boek Tek 1995. godine na kompaktima Komune, u okviru izdanja "YU retrockspektiva", pojavljuju se dva njihova snimka iz 1967 godine. U obradama tradicionala "aava mehana" i "aak kolo" pevao je Kio Slabinac DISCIPLINA KIME (Beograd / London) Basista Duan Koji Koja (roen 1961 u Beogradu) je posle rada sa nekoliko manje poznatih
grupa, poetkom 1980 godine pristupio sastavu Limunovo drvo koji je brzo evoluirao u arla akrobatu. Po raspadu arla, krajem 1981 godine. Koja sa bubnjarom Nenadom Krasavcem Keletom (ex Urbana gerila) formira Disciplinu kime. U poetku su u postavi imali jo jednog basistu, Srana ileta Markovia (ex Radnika kontrola, UKT), ali je Koja ubrzo odluio da u beskompromisnu avanturu krene sa samo dva instrumenta Po Keletovom odlasku u vojsku 1982. godine, za bubnjeve seda Sran ika Todorovi (ex Radnika kontrol, Centar) Neobina postava i neobina muzika vrlo teko su nalazile svoj put do diskografa. Budui da je debi materijal odbila veina diskografskih kua, LP "Svia mi se da ti ne bude prijatno" objavila je poetkom 1983 godine slovenaka kua Helidon, u to vreme naklonjena alternativnim grupama Produkciju su pored Koje uradili snimatelj Toni Jurij i Neboja Antonijevi iz Partibrejkersa koji je potpisan kao Riki Rif. Radikalna i minimalistika, ova ploa je grupu predstavila u ogoljenom, gotovo koncertnom izdanju. Kojini naredbodavni iskazi dominiraju u temama "Uivaj", "Zgodne kretnje", "Mladost ne opravdava besvest" i "Nemoj". U pesmi "Peati" nakratko intonira himnu "Hej Sloveni", ostvarujui diskretnu posvetu Dimiju Hendriksu koji je svojevremeno na slian nain obradio ameriku himnu, "Peati" nude i udaljenu, ali dovoljno jasnu asocijaciju na kabastu modanu i operativnu birokratinost socijalizma, te je himna tu liniju samo pojaala. Bubnjeve na ploi je svirao ika, jer je Kele bio u vojsci On se pojavljuje samo u uvodu pesme "Svia mi se....." i "28. jun 1984." koja je snimljena na koncertu u bati SKC-a Ploa je objavljena u skromnom tirau, brzo je nestala sa trita, a 1987 godine Boris Furlan je za svoju firmu Slovenija objavio kasetno reizdanje. Taj debi im nije mnogo pomogao da pojaaju status pa su karijeru strpljivo gradili na svirkama, dodue samo u veim gradovima. Mini LP "Ja imam arene oi", objavljuje im 1985. godine privatna slovenaka kua Dokumentarna. Na toj ploi Koja prvi put uvodi nove instrumente, trubu i saksofon. Koja se sam bavi produkcijom, to e i ubudue initi na svojim ploama Sledei album "Svi za mnom" iz 1986 godine donosi i neke novine. Plou snimaju u postavi Koja, ika i Kele (bubnjevi), Zerkman i Deda (trube) Obrauju pesmu "udna uma" sa debi albuma YU grupe iz 1973 godine. Njegova verzija predstavlja jednu od najoriginalnijih obrada u istoriji dotadanjeg YU rocka i vredna je posveta radu YU grupe. Koja uvodi i nove instrumente tako da se, dodue fragmentarno, pojavljuju violina (tema iz "Humoreske" Smetane) i akustina gitara. Pratee glasove pevaju Banana iz Elektrinog orgazma i lanice novosadske grupe Bove koje e i ubudue redovno saraivati na snimanjima, a gitarista Darko Milojkovi (ex Radnika kontrola) svira udaraljke. U pesmi "Ovo je zvuk" korien je deo intervjua koji je Koja dao za radio Vrnjaku Banju anrovskoj raznovrsnosti su doprinele i trube koje povremeno V " Jf,ZZ pri2vuke Pesme "udna uma","Zasto" i "Svi za mnom", prvi put su ozbiljnije prihvaene u medijima. Posle ove ploe Kele odlazi u Ameriku gde je i danas Poetkom 1987 godine, obeleavajui petogodinjicu grupe, objavljuju LP "Najlepi hitovi", snimljen na koncertima 3. i 4. novembra 1986 godine u beogradskom klubu Akademija Materijal je snimljen na skromnoj osmokanalnoj tehnici, bez dodatnog studijskog intervenisanja, tako da verno predstavlja grupu uivo. Krajem 1987. godine Koja nudi novi eksperiment, plou na kojoj se nalazi pet verzija "Deije pesme" Cinini refren "Nije dobro Bijelo dugme, nije dobra Katarina, ta je dobro, ta nam treba, Kime, Kime disciplina", obraen je kao deji, disko, poetni hit i superioran miks. Grupu tada pored Koje i Zerkmana ine saksofonista Jurij Novoseli Kuzma (ex Film, Dee Dee Mellow) i Dule Dejanovi (ex Limunovo drvo, Katarina II). Kao gosti, pojavljuju se gitarista Dragi Jeli (YU grupa), gitarista eljko Nikoli (Roe poze), Sran Todorovi (tada u EKV) i bubnjar Ivica Vdovi (ex arlo akrobata) Ploa je popunjena snimcima sa nastupa u Akademiji, a to su obrade "Addicted To Love" Roberta Palmera i "Love Removal Machine" sastava The Cult. U istoj postavi tokom zime 88/89 snimaju album "Zeleni zub na planeti dosade" sa udarnim pesmama "Tata i mama" i "Ah, kakva srea". Februara 1990 godine Koja gostuje u emisiji "120 minutes" na MTV programu, a emituje se i spot engleske verzije "Deije pesme" (Children's Song) Ploa "Nova iznenaenja za nova pokolenja" pojavljuje se poetkom 1991 godine a novi bubnjar je Sran Guli Gul (ex Haus-tor). Nove pesme su "Buka u modi", "Da li ti zna za neki drugi ritam", "Zlopamtilo" i obrada "Zemlja svetlosti" Pop maine sa jednog od njihovih ranih singlova. Novost na ploi je uvoenje instrumenta go (bubanj iz narodnih duvakih orkestara) koji je svirao Duka, svojevremeno bubnjar u grupama Pop maina, Innamorata, Papatra. Ploa obiluje semplovima, tako se u numeri "Buka u modi" pojavljuje rif iz pesme "Nona buka" sastava Dah, u "Zemlji svetlosti" refren iz "Rock'n'roll u Beogradu" grupe Time, a "Zlopamtilo" sadri deo pesme "Bio jednom jedan pas" YU grupe. Uz plou je izaao i promo singl sa pesmom "Buka u modi", dok je na B-strani drugaiji miks iste pesme. Posvete domaim grupama sedamdesetih godina Koja je
demonstrirao i uivo U ad hoc grupi Kod tri balona svirao je gitaru. Banana iz Elektrinog orgazma bas, a za bubnjevima su u razliitim prilikama sedeli Sran Todorovi, Kokan Popovi i Goran avajda avke. Izvodili su hitove YU grupe, Buldoera, Atomskog sklonita, Pop maine i Smaka U to vreme Disciplina je ve uveliko zaivela u narodu Nastupaju irom ve napuknute zemlje, a 9 marta 1991 godine na demonstracijama u Beogradu okupljeni su skandirali Kojin stih "Vreme je za pravdu, vreme ja istinu", dok je na Protestu u zimu 96/97 pesma "Buka u modi" koriena kao nezvanina himna Poslednje koncerte zagrebako-beogradska postava Discipline odrala je avgusta 1991 godine u Kopru i Puli, Zanimljivo je da su poetkom 1992 godine na zagrebakom Radiju 101 u emisiji "Dobar zvuk" sluaoci na pitanje da li je poeljno gostovanje Discipline u Hrvatskoj, preteno odgovarali potvrdno. Januara 1992 Koja odlazi u London, a Zerkman u Holandiju U poetku Koja po klubovima svira instrumentalni rhythm i blues. On svira gitaru, a sa njim je Jadranko Dihan Dado, bivi klavijaturista Zabranjenog puenja. U okviru grupe Lost Children sa Bojanom Pecarom (ex EKV), Nikolom uturilom (ex Riblja orba) i Momom koji je trebalo da bude bubnjar prve, radne postave engleske Discipline, Koja po londonskim klubovima svira YU rock pesme sedamdesetih. Bio je lan dueta It' s Good To smoke i grupe Brushstick blues band sa engleskim muziarima. Zatim menja umetniko ime u Black Tooth (Crni zub) i formira grupu Disciplin A Kitschme sa crnom pevacicom Gofie Bebe i novozelandskim bubnjarom Beatom. Gofie je pevaki debitovala u grupi, a Beat je svirao sa australijskom grupom DD Smash i raznim amerikim sastavima Nastupaju po manjim prostorima u Engleskoj, zvuk im radi Darko Milojkovi, a u prolee 1996. godine za sopstvenu "Babaroga Records" objavljuju maksi singl sa pesmama "Have you ever heard of any other rhythm?" i "l've got those technicolor eyes" Kao i na poetku rada u Jugoslaviji, i ovom ploom izazivaju vrlo oprene sudove u engleskoj i amerikoj tampi. Novembra 1996. godine za englesko trite objavljuju CD "I Think I See Mvself On CC TV" na kome se pored pesama sa maksi singla pojavljuju i engleske verzije ranijih pesama Discipline: "Do Not" ("Nemoj"), "On Why?" ("Zato?"), "Children Song" ("Deija pesma") i druge. U svom sviranju Koja je unosio inovacije, tretirajui bas kao vodei instrument. Raznovrsnost zvuka ostvarivao je upotrebom raznih efekata: flanger, fuzz, wah wah, delay pedale Od samog poetka rada ustanovio je sopstveni vizuelni stil. Sam radi omote i plakate za grupu, kombinujui svoje ilustracije sa strip junacima iz detinjstva, a sve u dobroj tradiciji punk scene Krajem sedamdesetih i poetkom osamdesetih pisao je za beogradski magazin "Duboks" pod pseudonimima Novica Talasi i Zeleni zub. Drugo ime koristi i kasnije sa Disciplinom. Takoe je krajem sedamdesetih u SKC-u vodio tribine o novom talasu, a radio je kao disk dokej u klubu Akademija. Krajem osamdesetih u zagrebakom Studentskom centru imao je izlobu omota, plakata i ilustracija. Na Akademiji je organizovao, kako sam kae, "buni dem sejn kabare" pod nazivom "Beogradska prevara ulinog i nadzemaljskog sjaja" sa konceptualnim umetnikom Kostom Bunuevcem i lanovima Discipline. Tokom karijere nudio je razne definicije svoje muzike, od "rock oko mozga", "najbolja jugoslovenska grupa svih vremena", "prekrasna Disciplina", do "now we're talking bass" i "heavy rave rock, but fonky!". Koja se ogledao i u drugim medijima Radio je muziku za filmove "Deko koji obeava" Mise Radivojevia 1980. godine i za omnibus "Kako je propao rokenrol" 1989. godine koji su reirali Goran Gaji, Vladimir Slavica i Zoran Pezo. On je muziki opremio priu "Ne alji mi pisma", a uz scenariste Branka Vukojevia i Gorana Gajia dopisao je scene koje povezuju sve tri prie. Za druge dve prie muziku su radili Vlada Divljan i Sran Gojkovi, a sve je objavljeno na ploi "Kako je propao rokenrol" (PGP RTB 1989.) Te snimke je radio sa bubnjarima ikom Todorovicem i Ratkom Ljubiiem. Koja je glumio u oba filma, ali i TV filmu "Radio Vihor zove Aneliju" Za pozorinu predstavu "Prijateljstvo zanat najstariji " Bitef teatra, napisao je pesme "Kliker I", "Kliker II", "Oto + Moto", "G" i uradio obradu pesme "Idu dani" Vokija Kotica. Sve pesme su objavljene na singlu "Prijateljstvo zanat najstariji......". Disciplina je svirala i u predstavi "ekajui Godoa" U poetku rada Disciplina kime je saraivala sa alternativnom zagrebakom pozorinom trupom Kugla glumite. Koja je radio produkciju grupama Partibrejkers, Boye, STRAH, i Obojeni program. Na TV Studio B je pripremao gradske emisije pod uobiajenim pesudonimom Zeleni zub. ivi u Londonu, a februara i septembra 1997. godine sa grupom je odrao seriju nastupa po Srbiji i u Skoplju. U prolee 1997 godine objavio je CD maksi singl sa novim verzijama pesama "Do not" i "Oh why". Diskografija "Svia mi se da ti ne bude prijatno" (Helidon 1983) "Ja imam arene oi" ( Dokumentarna 1985
mini LP) "Svi za mnom" (Helidon 1986) "Najlepi hitovi!" (PGP RTB 1987, koncertni) "Deija pesma" (PGP RTB 1987) "Zeleni zub na planeti dosade" (PGP RTB 1989) "Nova iznenaenja za nova pokolenja" (PGP RTB 1991) "Have you ever heard of any other rhythm?" (Babaroga Records / Metropolis 1996, maksi singl) "I Think I See Mvself On CC TV" (Babaroga Records / Tom Tom Music 1996,) "Do Not" / "Oh why" (Babaroga Records 1997, max singl) DIVLJAN VLADIMIR (Beograd) Gitarista, kompozitor i peva Vladimir Divljan roen je 1958. godine u Beogradu. Jo u osnovnoj koli sa komijama, basistom Zdenkom Kolarom i bubnjarem Bozom Jovanoviem osniva klinake sastave. Krajem sedamdesetih godina sa Zdenkom je u jazz rock grupama Merilin i Zvuk ulice, a zatim od 1980 do 1984. godine u grupi Idoli Diplomirao je 1980. godine na Rudarsko-geolokom fakultetu na grupi za petrologiju i geohemiju Po prestanku rada Idola, krae vreme se bavio milju da pokrene grupu Hondini sinovi u kojoj je bas trebalo da svira Branko Isakovi, bubnjeve Piko Stani a gitaru Gagi Mihajlovi Ipak se odluio za samostalnu karijeru LP "Tajni ivot A..P. andorova" snimio je sa pijanistom Aleksandrom andorovim koji se do tada bavio samo klasinom muzikom. Bliski saradnik na realiziciji ploe bio je i klavijaturista ore Petrovi anrovski raznovrsan, LP pored dva instrumentala "1986," i "1987 " donosi minimalistiki swing "Neu nita da znam", klasinu Divljanovu baladu "Vie nisam tu" i hit pesmu "Patuljci" na kojoj prvi put pokazuje interesovanje za semplove u muzici. Semplovani zvuci nalaze se i na ostatku materijala, tako da je koristio snimke oglaavanja zrikavaca, motora "fie", zvuk razbijanja stakla, udaranja o nakovanj i slino. Po objavljivanju ploe sa Zdenkom Kolarom, Saom andorovim i bubnjarom Markom Milivojeviem polazi na turneju. Jedno vreme je nastupao sa zagrebakom grupom Le Cinema i oni su koncertni snimak pesme "Maral" iz repertoara Idola uvrstili na LP "Rocking At The Party Live!" (Suzy 1989). Za TV seriju "ovek u srebrnoj jakni" Divljan je obradio pesme grupe The Beatles sa takozvanog "Belog albuma", a radio je songove za TV emisiju "Podijum". Za film "Kako je propao rokenrol" Divljan je uradio muziku za priu "Do izvora dva putia" reditelja Zorana Peza. Taj materijal je objavljen na ploi "Kako je propao rokenrol" (PGP RTB 1989). Sa Sranom Gojkoviem Giletom uestvuje u predstavi "Rokenrol za decu" pozorita Boko Buha koja je doivela preko sto izvoenja U okviru toga objavljuju LP "Rokenrol za decu" sa obradama dejih pesama. "Rokenrol bukvar" predstavlja nastavak iste ideje, s tim to su Vlada i Gile napravili muziku na tekstove Ljubivoja Rumovia za TV emisiju "Fazoni i fore" Tokom 1990. godine sa Giletom, bubnjarom Pikom Staniem i basistom Zoranom Radomiroviem vabom snima LP "Lutka koja kae ne". Autori pesama su Vlada i Gile, a tu se nalazi obrada pesme "Lutka koja kae ne" Miela Polnarefa u prepevu ora Marjanovia Za obradu "Vi, 'tem mon amur", koja je posveena Seru Ginzburgu i njegovom hitu "Je t'aime" iz ezdesetih godina, iskorieni su semplovi pesama grupa Black Sabbath, Time, najava ike Jelia iz YU grupe sa njihovog koncerta na BOOM festivalu, kao i glas Milene Dravi sa njene aerobik kasete. Od starih pesama snimili su "Srean ti roendan" koju je Divljan svojevremeno napisao za Slaanu Miloevi. U leto 1991 godine Vlada i Gile rade muziku za film "Crni bombarder" koja se pojavila na istoimenom kompakt disku Avgusta 1991 godine Divljan odlazi u Australiju gde i danas ivi. U poetku je svirao standarde sa lokalnim bendom u Sidneju saraivao sa pevaicom Maks aram, radio na lokalnom radiju koji emituje program na srpskom jeziku, a postepeno je poeo da komponuje muziku za televizijske filmove. Zatim je primljen u komitet Udruenja filmskih kompozitora, a od februara 1996. godine studirao je na sidnejskoj Filmskoj akademiji, na odeljenju za zvuk. Tokom zime 1995 /1996. boravio je nekoliko meseci u Jugoslaviji i tom prilikom je odrao nekoliko koncerata sa, samo za tu priliku formiranim, Old Stars Bendom. Tih veeri sa njim su svirali Saa andorov, Zdenko Kolar, Sran Gojkovi, Marko Milivojevi i Boris Bunjac (udaraljke). Delimino akustiarske verzije starih pesama iz repertoara Idola i kasnije Vladine karijere snimljene su na njihovim novosadskim koncertima u Studiju M, januara 1996 godine i objavljene na kompakt disku "Odbrana i zatita". Januara 1997 godine Divljan sa Kirilom Dajkovskim (ex Leb i sol) u okviru grupe Aparatchiks objavljuje u Sidneju etiri teme na disku "Dekada" (Avant Garde Records). Re je o miksovima na kojima su semplovani delovi govora Slobodana Miloevia iz njegovih raznih, preteno kontradiktornih faza Na sledeem disku "Recorded Supplement" (Avant Garde Records 1997 ) Divljan i Dajkovski su snimili devet tema u kojima se bave istraivanjem savremenog zvuka. Septembra 1997. godine Divljan se opet vratio u Jugoslaviju i posle serije koncerata pristupio snimanju nove ploe
Diskografija "Tajni ivot A P. andorova" (PGP RTB 1988) "Rokenrol za decu" (PGP RTB 1989) "Rokenrol bukvar" (PGP RTB 1990) "Lutka koja kae ne" (PGP RTB 1991) "Crni bombarder" (ZAM 1992, muzika iz filma) "Odbrana i zatita" (B 92 1996) DIVLJE JAGODE (Sarajevo) Gitarista Sead Lipovaa ele roen je u Bihau 1955. godine, a u Zagrebu je studirao Spoljnu trgovinu. U poetku je svirao u sastavima Biseri, Selekcija i Zenit, a maja 1977 godine sa pevaem Antom Jankoviem (roen u Bihau 1953.) i basistom Nihadom Jusufhodiem, koji su takoe bili u grupi Zenit, osniva sastav Divlje jagode. Sa njima su jo klavijaturista Mustafa Ismailovski Muc i bubnjar Adonis Dokuzovi (ex Novi akordi) Prvim singlovima postiu populanost najvie zahvaljujui hard rock baladama "Patkica", "Jedina moja" i obradom narodne "Moj dilbere" Ubrzo snimaju debi album na kome Je nova verzija hita "Jedina moja", zatim Pesme "Divlje jagode", "Krivo je more" i itav niz hard rock tema na tragu Deep Purple i Black Sabbath. Veinu tekstova je napisao Ante Jankovi, a produkciju je uradio Vladimir Dela. Po objavljivanju ploe 1978 godine grupa pauzira, deo lanova odlazi u JNA. Mustafa Ismailovski Muc ih naputa i formira tinejderska Srebrna krila, a Sead Lipovaa uz Marinu Tucakovi postaje spiritus movens disko grupe Mirzino jato koja se proslavlja hitom "Apsolutno tvoj". Poetkom 1981 godine grupa obnavlja rad u postavi Lipovaa, Jankovi, bubnjar Nasko Budimli i basista Alija Alen Islamovi. U studiju Druga maca snimaju album "Stakleni hotel" u kome se u potpunosti opredeljuju za heavy metal zvuk. Plou su producirali Lipovaa i Enco Lesi, tekstove su pisali Goran Petranovi (peva u grupi Elvis J Kurtovich), Marina Tucakovi i Alen Islamovi Ploa donosi obradu hipi teme "Autostop", te balade "Dodirni me, skloni bol", "Potrai put" i druge. Shodno odabranom anru, Sead Lipovaa je na koncertima pedantno preuzeo imid Angus Younga iz AC/DC sa sve kratkim pantalonama i pripadajuim scenskim skokovima i trkaranjem. U sezoni 1981 godine Jagode su od veih koncerata nastupali na beogradskom Hipodromu, BROF-u i na koncertu za postradale u Bosanskoj Krajini. Ve sledee godine objavljuju album "Motori" na kome peva Alen Islamovi, jer je Jankovi u meuvremenu izbaen iz grupe. Album su snimali u Nemakoj, a tekstove su pisali Duko Trifunovi, Boko Obradovi i Mirko Glii. Uz naslovnu pesmu koja predstavlja rekord u ponavljanju iste reci, tu su i slini udari na publiku, pesme "ejla", "Zagrizi rokenrol" i balade "Nasmijei se", "Ne eli kraj". Ploa odlino prolazi kod publike, a na promotivnim koncertima u grupu se na kratko vraa peva Ante Jankovi koji se ubrzo posveuje neuspenoj solo karijeri Zatim 1983. i 1985. godine snimaju slabo zapaene albume "arobnjaci" i "Vatra" i u isto vreme pokuavaju proboj u Londonu pod imenom Wild Strawberries. Na osnovu albuma "arobnjaci" zainteresovali su menadere iz kompanije Trans Atlantic Records i oni su ih pozvali na probno snimanje u London. Novi basista je Zlatan ehi (exTop) a Alen Islamovi je dobio ulogu vodeeg pevaa. U Londonu su snimili osam starih pesama na engleskom jeziku i dve nove "Wild Boys" i "Fire On The Water". Producent je bio Kit Vulvin (Keith Woolven), kao gost klavijature je svirao Don Ejri, a tekstove je radio Aleksandar Meek. Povodom tog snimanja odrali su veliki koncert u Zagrebu na kome se pojavio i Ksavijer Rasel (Xavier Rusell), novinar heavy metal asopisa "Kerrang!", inae sin filmskog reditelja Kena Rasela. U prikazu koncerta je napisao: "Jagode su muziki jo uvek u sedamdesetim godinama. Uticaj grupa Y&T, Black Sabbath i Saxon je oigledan, dok se kroz pesme tu i tamo provlai poneki Judas Priest rif. Njihove stare balade naile su na najpovoljniju reakciju, to svedoi da Jugosloveni vole da pevaju zajedno sa svojim bendovima" Sledei korak posle Zagreba bio je nastup u londonskom klubu Marquee 19. februara 1986. godine kao i serija koncerata po engleskim klubovima U isto vreme izaao im je pilot-singl sa pesmom "Sheila". Engleska epizoda se naglo prekida prelaskom Alena Islamovia u Bijelo dugme nekoliko meseci kasnije. Sumnjajui u mogunost uspeha u Engleskoj, Islamovi je prihvatio Bregoviev poziv To je odloilo objavljivanje ploe "Wild Strawberries" i ona se u Engleskoj bez neke vee propagande pojavila tek maja 1987 godine Ploa licencno ploa izlazi u vedskoj, Nemakoj i Holandiji. Grupa je za to vreme pauzu popunila objavljivanjem kompilacijske ploe "Najbolje" Nasko Budimli se povukao i poeo da svira narodnjake u kafani U kombinaciji za pevaa jedno vreme je bio izvesni Stivi, Englez, a onda je na mesto frontmena u leto 1987, doao Mladen Vojii Tifa. Album "Konji" snimaju ele, Tifa, Zlatan ehi, klavijaturista Vladimir Podanv (ex
Armija B) i bubnjar Edin ehovi koji je pre toga svirao u stranim sastavima Countrv Carma, Bandoleros i Tusk. Plou je producirao Piter Hinton i na njoj se nala obnovljena verzija pesme "Divlje jagode" sa ubaenim narodnjakim motivom "Proetala Suljagina Fata" Budui da je Vladimir Podanv zavrio Muziku akademiju, odsek klavir, na ploi se njegovom zaslugom nala i obrada klasine teme "Turski mar". Ni ova postava, po obiaju, nije trajala dugo, tako da polovinom 1988. godine grupu naputaju Tifa, Podanv i Edin ehovi. Pevanje preuzima Zlatan ehi a za bubnjeve seda ii Jankeli. Sledee godine u grupu dolazi peva Zlatan Stipii Dibo (ex Osmi putnik) Sa njima snima album koji se pojavio u Holandiji, Nemakoj i vedskoj. Posle toga grupa prestaje sa radom. Tokom rata Sead Lipovaa je iveo u Londonu i Zagrebu. Godine 1993 objavio je za strano trite CD "Magic Love" a 1995. godine sa obnovljenim Divljim jagodama CD "Labude, kad rata ne bude" CD "Sto vijekova" Divlje jagode su snimile u Nemakoj i on grupu predstavlja u neto mekoj muzikoj formi. Na snimanju su uestovali ele Lipovaa, Nasko Budimli, Sanin Kari, bas. Toni Lasan, klavijature, a pevali su Emir Ceri i ak Tataj Autor muzike je Lipovaa, a tekstove su uz njega napisali Ante Jankovic, Dino Dervihalidovi i Zlatan Stipii Diskografija Singlovi "Rock'n'roll"/"Jedina moja"(Jugoton 1977) "Moj diibere" / "Prijatelj" (Jugoton-1977) "Patkica"/"Kad bi vi, gospoo" (Jugoton 1978) "Hoe li me voljet sutra?" / (Jugoton 1979,) "Nemam nita protiv"/"Bit' e bolje" (Jugoton 1979 ) Albumi "Divlje jagode" (Jugoton 1978) "Stakleni hotel" (Diskoton 1981 ) "Motori" (Diskoton 1982.) "arobnjaci" (Diskoton 1983) "Vatra" (Diskoton 1985) "Najbolje" (Diskoton 1986, kompilacija) "Wild Strawberries" (Logo Records 1987) "Konji" (Jugoton 1988.) "Labude, kad rata ne bude" (Croatia Records 1995) "Sto vijekova" (Nimfa Sound 1996,) DIVLJI ANELI (Beograd) Divlji aneli su klasian "one hit wonder" jugoslovenske diskografije. Grupu izrazitih komercijalnih ambicija i na vizuelnom tragu novog romantizma godine 1982. godine osnivaju gitarista Dragan orevic Do (ex Tarkus), peva Neboja Savi Boca, basista Dejan Lalevi i bubnjar Miroslav Leki iki. Bez ijednog ivog nastupa objavljuju debi album "Divlji aneli" koji producira Saa Habi i on im donosi jedini hit u karijeri "Voli te tvoja zver". Tekstove su radili Marina Tucakovi i Neboja Savi koji je uradio celokupnu muziku. Habi je pored produciranja svirao na ploi klavijature i gitaru, a pratee vokale pevala je Marina vabi (ex Kim) Po objavljivanju ploe, grupa krae vreme nastupa, a 1983 godine prestaju sa radom Diskografija "Divlji aneli" (PGPRTB 1982.) DOKTOR SPIRA I LJUDSKA BIA (Beograd) Nesvakidanji beogradski autor Duan Mihajlovi Spira (akustina gitara, vokal) karijeru je zapoeo krajem 1972. godine kada je sa Mirjanom Markovic (nije u pitanju ista osoba koja je osmislila JUL) osnovao akustiarski duet Mira i Spira. Posle niza nastupa na veim koncertima, posebno u Hali sportova na hepeninzima koje je organizovala Pop maina, iru afirmaciju je doiveo kada je grupa Suncokret uvrstila njegovu pesmu "Prvi sneg" na svoj debi album "Moje bube" (RTV U 1977.). Zatim je odustao od akustike i
osnovao alternativni sastav Doktor Spira i ljudska bia kroz koji je prolo mnogo muziara. Debi album "Dijagnoza" snimio je 1980 godine sa gitaristom Zoranom Daiem (kasnije osnovao starogradsku grupu Legende), basistom Stevanom Milinkoviem i bubnjarem elimirom Vasiem. Plou je producirao Spira dok su za pratee vokale bili zadueni Mira Markovic i Dragan Popovi (ex DAG i Maj) Izuzetno osobene i originalne pesme "Buenje", "Ima dana kada mene moja dua boli", "Dr Paranoja", "Uvek isto zbogom", "Igra na ici" delimino su nastale pod uticajem novog talasa, ali nose jasnu narativnu potku otuenja. U to vreme Spira je vaio za kultnu linost meu beogradskim muziarima, ali to nije uticalo na diskografske kue. Plou niko nije eleo da objavi, tako da je on u Londonu o svom troku odtampao manji broj primeraka koje je podelio prijateljima Sastav je prestao sa radom 1985. godine. Na nagovor Bore orevia, PGP RTB godinu dana kasnije objavljuje ovu plou. U to vreme Spira je ve odustao od muzike, konstruisao je mini gitarsko pojaalo "uto pile" sa kojim je pokuao da se probije na tritu Godine 1988. otiao je u London gde i danas ivi i bavi se raunarima Diskografija "Dijagnoza" (PGP RTB 1986.) DOMICELJ TOMAZ (Ljubljana) Toma Domicelj roen je 1948. u Ljubljani. Godine 1966 osnovao je gimnazijsku grupu Helioni u kojoj je pevao Janez Bonina. Po raspadu tog sastava, otiao je u Englesku gde je nastupao po klubovima svirajui akustinu gitaru i usnu harmoniku i izvodei protestne pesme Po povratku u Ljubljanu posvetio se studijama engleskog, ali je nastavio muziku karijeru. U jesen 1975. godine Drago Mlinarec, Ivica Percl, Sran Marjanovi i Domicelj kreu na turneju pod nazivom "etvorica za mir" Njegova pesma "Sit sem e bluesa" snimljena decembra iste godine na koncertu u novosadskom Studiju M, objavljena je na duplom ivom albumu "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977), U to vreme nastupa na festivalima kao to su Omladina u Subotici, Mladinski festival u Ljubljani i Slovenska popevka Po povratku iz vojske, novembra 1977 godine objavljuje prvi album "Toma uivo" snimljen na koncertima po Sloveniji, a miks je uraen u Londonu gde je i kasnije redovno zavravao svoje ploe. Za koncertni LP odluio se jer nije mogao da okupi stalnu prateu ekipu Tokom godina je specijalizovao efektan samostalni nastup. Demonstrirao je svoju bottle neck tehniku sviranja gitare i agresivno pevanje, a esto je izmeu pesama zabavljao publiku originalnim priama i vicevima. Upravo takva atmosfera zabeleena je na ploi u pesmama "Blues na deeven den", "Gospod direktor", "Preprost lovek", a tu je i "Irena, lahko no" obrada "Goodnight Irene". Zatim nastupa na BOOM festivalu, a njegova pesma "Letnik 48" je na ivoj ploi "BOOM 77" (Suzy 1978.). Jubilej, dvanaest godina rada, obeleio je krajem decembra 1978. godine na dva koncerta u ljubljanskom Mladinskom gledaliu, mestu gde je i zapoeo karijeru. Uz svirke na rock koncertima, Domicelj je nastupao i na festivalima izvodei svoje neformalne pesme i esto odnosei nagrade. Drugi LP "Letnik 48" snimio je sa studijskim muziarima sa kojima e kasnije esto da radi: arli Novak (bas, harmonika), Braco Doblekar (saksofon, udaraljke), Dragan Gaji (bubnjevi) i Borut in (klavijature). Plou je sam producirao, a svirao je gitare, udaraljke i sintisajzer LP je dobio taj naziv jer se Toma rodio 1948. godine, ali i zato to ga je snimio za 48 sati. U pesmama "Slovenskega naroda sin", "Hondoidi", "Punk festival" (posveen Omladinskom festivalu u Subotici), "Jamajka", bavi se raznovrsnim, aktuelnim temama. Pesma "Vlak na jug" (autor muzike Steve Goodman) govori o nostalginom odnosu gastarbajtera prema Jugoslaviji i predstavlja tematski iskorak u njegovim pesmama. Tekstove je sa slovenakog prepevao Arsen Dedi, a zanimljivo je da su oni na omotu tampani irilicom. U to vreme je u Jugoslaviji i Engleskoj nastupao sa legendom britanskog bluesa, Aleksisom Kornerom (Alexis Corner) Osamdesetih godina Domicelj je vrlo esto svirao i to sa razliitom ekipom prateih muziara. Na koncertima koji su vie vukli na blues pratili su ga basista Al Stoun (Al Stone), gitarista Zoran Crnkovi (ex Jutro) i bubnjar Pavle Risti. anrovski iri zvuk postizao je sa muziarima: arli Novak (bas). Tone Dimnik (bufrhjevi), Dare Petri (gitara) i Dane Ganev (klavijature). Na albumu "Kratke domae" (naziv po prvim domaim cigarama) snimio je i pesme "Banane", "Konno, lovek brez problemov" i "Samo najmoneji ostanejo" koje su se nale i u repertoaru Nee Falk. Pored njih, tu je reggae "Uilna zidana" nastao na osnovu stare narodne pesme i "Parada" koju je
komponovao Marko Brecelj Plou je producirao Domicelj, a snimatelj i koproducent bio je Majk Robinson (Mike Robinson), jer je materijal miksovan u londonskim studijima BBC-a. LP "Brez zavor" takoe je miksovan u Londonu, a produkcijom su se bavili Domicelj i klavijaturista Borut in Pored njegovih pesama na ploi se nala "Za vedno mlad" obrada "Forever Young" Boba Dilena. Na CD-u "Na planini je ivel" naao se izbor njegovih snimaka od 1978. godine. Juna 1991 godine nastupao je ispred Boba Dilena na koncertu u Ljubljani Tada ga je pratila sedmolana ekipa koja i danas ini jezgro njegovih saradnika. Godine 1993 objavljuje prvi slovenaki dupli CD "lovek v ogledalu" Na jednom disku su uz njegove pesme i obrade "Moj dom je Lublana" ("Sweet Home Alabama"), "Teek de" ("A Hard Rain's A Gonna Fali"), "Loki grad" (Carrick-fergus") i "Stari pijanek" ("Little Ole Wine Drinker Me"). Na drugom disku su snimljene samo etiri pesme, a on je objavljen i kao mini CD U isto vreme pokree trio Projekt Triglav sa basistom Jani Lahom i bubnjarem Andrejem Hribarom. Sa klavijaturistom Bo-rutom inom snimio je CD "Morske in prekomorske prigode" sa pesmama za decu. Sa Projektom Triglav objavio je CD "Bive in bodoe" na kome se opet, pored njegovih pesama, nalo dosta obrada: "Tebi bom pa zvest" ("Tougher Than The Rest" Brusa Springstina), "Puava deja" ("Have You Ever Seen The Rain" grupe Creedence Clearvvater Revival), "Lili, rum in aj" ("Willie and the Hand Jive" Doni Otisa) i druge. Od raspada zemlje iskljuivo svira po Sloveniji, mada je 1994 godine nastupio sa akustiarskim programom u zagrebakom klubu Kului esto svira sa mlaim grupama Requiem i The Drinkers. Maja 1996. godine nastupao je u Londonu na koncertu u spomen Aleksisa Kornera (Alexis Corner), a te veeri su na bini bili Piter Grin (Piter Green), Dek Brus (Jack Bruce), Zut Mani (Zoot Money) i drugi Domicelj je preveo i napisao predgovor za knjige o Bobu Dilenu (1978), "Zapisan slavi" o Vudi Gatriju (Woody Guthrv), Elvisu Presliju, grupi The Beatles i "The Longest Cocktaill Party" Riarda Delajla (Richard Delayllo) Krajem ezdesetih godina radio je muziku za film "Onkraj" (reditelj Joe Gale) i pozorinu predstavu "Vaclav Havel" Vodio je muzike emisije na Radio Studentu, Radio Ljubljani i Radio Trstu i pisao je o muzici za slovenake novine, a jedno vreme je bio zaposlen u reviji "Stop". Od 1985 do 1992 godine radio je povremeno kao novinar u svetskom servisu BBC. Tokom 1989. i 1990. godine urednik je za licencna izdanja u RTV Ljubljana. Tokom devedesetih na TV3 vodi muziku emisiju "Zdrava video glava" Poetkom 1993. godine Domicelj je u Ljubljani otvorio CD prodavnicu Dots Records, firme koja na Balkanu zastupa diskografsku kuu ColumbiaCBS Dots Records ima kamionet - putujuu prodavnicu ploa sa kojom se pojavljuju na vanijim muzikim manifestacijama po Sloveniji Diskografija Singlovi "Sreanji" / "Fant s gitaro" / "Obrena romanca" / "Slovo" (PGP RTB 1970) "Stara mama"/"Hejgospodina"(Helidon 1972) "Glazbena zgodovina Tomaa Domicelja" / "Papirnati mraz" (Helidon 1973) "Kaj je e Ijubezen" / "Dale je sonce" (PGP RTB 1975 ) "Moja kitara" / "Mlada Anka" (RTV LJ 1977) "Jamajka" (RTVU 1978) "Avtomat"/"Gib-gib-gibljivo gibanje" (RTV LJ 1979) "Maa'7"Novoletni honorar" (RTVLJ 1980) "Stari prijatelj" / "Petrovaradin" (RTV LJ 1980) "Preprost lovek" (Dots records 1993, mini CD) "Ljudski rock 3x5" (Dots records 1993, mini CD) Albumi "Toma v ivo" (RTV U 1977) "Letnik48 " (RTV U 1979 ) "enska, enske, enski in druge drugane pesmi" (RTV LJ 1980) "Kratke domae" (RTV U 1982) "Brezzavor" (RTV LJ 1985) "Na planini je ivel" (RTV S 1991 kompilacija) "lovek v ogledalu" (Dots records 1993, dupli CD) "Morske in prekomorske prigode" (Dots records 1993) "Bive in bodoe" (Dots records 1995) DORIAN GRAY (Zagreb) Grupa je nastala 1982. godine u postavi Massimo Savi (gitare, vokal), Vedran upi (gitara), Branko Terzi (bubnjevi). Toni Ostoji (klavijature) i Emil Krnji (bas) Na predlog bubnjara Terzia, odabrali su ime Dorian Gray po knjizi Oskara Vajlda "Slika Dorijana Greja" to je precizno
definisalo njihovo vienje art rocka. Gradei muziku sliku oko radova sastava Roxy Music i Japan i delujui u post novotalasno vreme, doneli su na scenu kako vizuelnu tako i autorsku eleganciju U poetku su rad vezali za Galeriju zagrebakog Studentskog centra gde su vebali Prva vea priznanja dobili su tokom 1983 godine zahvaljujui klupskim nastupima u Hrvatskoj i Sloveniji, a te godine su uestvovali i na YURM-u. Krajem 1983. godine snimaju debi LP "Sjaj u tami" koji je producirao aa Habi, a efektan omot uradili su Sanja Baharah i Mario Kritofi. Kao gosti na snimanju uestvuju basista Jadran Zdunji, saksofonista Miroslav Sedak Beni i aa Habi koji je svirao elektrini klavir U odnosu na demo snimke koji su se pre toga vrteli na radiju, studijske verzije su bile meke, ispolirane, a kao hit se izdvojila numera "Sjaj u tami" (obrada "The Sun Ain't Gonna Shine Any More" grupe Walker Brothers iz ezdesetih godina). Dodatni aduti bili su "Kua", "Dugo si sam", "Monstrum pored sna" i "Jaha", a Massimo Savi se predstavio kao odlian peva i matovit gitarista. Materijal su potpisali zajedniki, a pored komunikativnih pesama tu su se nale altemativnije teme i tekstovi u kojima se osea poetska ambicija. Po objavljivanju ploe, iz grupe odlaze Terzi (kasnije u grupi Svileni), upi i Krnji. Novu postavu ine basista Jadran Zdunji, bubnjar Dragan Simonovski i gitarista Zoran Cvetkovi Zok (ex Prljavo kazalite, Parni valjak). Drugi LP "Za tvoje oi" snimaju u vedskoj, a producent je une Ferger (Sjunne Ferger). Tekstove je napisao Zok, a muziku je uradio zajedno sa Massimom. Instrumentalno snaniji i preciznije producirani, postupno su krenuli blie pop formi posebno u pesmama "Ti si tu" i "Za tvoje oi" Sa radom prestaju 1986. godine, a Massimo Savi se posveuje uspenoj solo karijeri. Diskografija "Sjaj u tami" (Jugoton 1983) "2a tvoje oi" (Jugoton 1985.) DRUGI NAIN (Zagreb) Peva, klavijaturista i flautista Branko Pogajec, gitarista Halil Meki i basista eljko Mikuli svirali su u prvoj polovini sedamdesetih godina u obnovljenoj verziji sastava Zlatni akordi. Po odlasku Halila Mekia u JNA pristupa im gitarista, flautista i peva Ismet Kurtovi koji ostaje u grupi i po povratku Mekia. Zatim objavljuju singl sa pesmama "Opet" i "Odlazak" i kreu na letnju turneju Jula 1974 godine poinju da rade sa Borisom Turinom koji zaputa aktivnu karijeru stonotenisera i potpuno se posveuje bubnjevima. Turina je jo polovinom ezdesetih poeo da pie tekstove za hitove Crvenih koralja i drugih grupa ("Drvosjea da sam ja", "Bez djevojke") i svirao je bubnjeve u Crvenim koraljima i Zlatnim akordima, ali onim koje je predvodio peva Duko Lokin. Da bi izbegli zabunu, Pogajevi Zlatni akordi menjaju naziv u Novi akordi, a 12. oktobra 1974. godine odluuju se za novo ime -Drugi nain. Naziv je preuzet iz pesme Frederika Garsije Lorke "Na drugi nain" a logo grupe je uradio strip autor Igor Kordej. Svoje nove pesme redovno predstavljaju publici na nastupima u zagrebakom klubu Big Ben, a u krajem 1974 godine o svom troku snimaju debi album. U Jugotonu ih odbijaju, a ugovor sa diskografskom kuom Suzy raskidaju zbog neslaganja oko koncepcije omota. Najzad ih prihvataju u PGP RTB-u i to samo zato to se tadanjem uredniku dopao luksuzan omot pa je ugovor potpisan bez presluavanja muzike. Konceptualnom ploom, koja se bavi temom samoe, napravili su presedan na dotadanjoj sceni. Pod jakim uticajem sastava Wishbone Ash, Deep Purple i Free, sa dve flaute i dve gitare u postavi i jasno orijentisanim hipi stilom, brzo su osvojili pozicije na terenu, tako da je ploa kasnije godinama dotampavana. Muziku su komponovali Pogajec i Kurtovi, a tekstovima i koncepcijom ploe bavio se Turina Krajem 1976. godine Pogajec odlazi u JNA, a tokom njegovog odsustva grupu naputaju obojica gitarista, Kurtovi i Meki. Oni formiraju sastav Nepoin koji ine i basista Bozo Ili, klavijaturista Damir ebeti i bubnjar Branko Kneevi. Naziv uzimaju iz pesme Vaska Pope "Nepoin polje", jer je Kurtovi tokom boravka u JNA igrao u pozorinoj predstavi "Pa ti ne ume da se voli" na tekst Vaska Pope, a u reiji Petra Zeca i produkciji Pozo-rita dvorita,. Debi LP "Svijet po kome gazim" (PGP RTB 1978.), za koji je omot uradio Igor Kordej slabo je proao kod kritike, preteno zbog kitnjaste muzike i nategnutih tekstova. Po povratku Pogajca iz JNA, Drugi nain nastavlja rad sa novim gitaristima Brankom Bogunoviem i Nikolom Geeviem (ex Stakleno zvono). Objavljuju singlove i redovno sviraju po itavoj Jugoslaviji, Zatim opet dolazi do promena. Naputaju ih Bogunovi koji formira jazz rock grupu Obeanje proljea i Geevi koji pravi sastave uta minuta i Regata U grupu dolaze bubnjar Miroslav Budanko i gitarista Robert Krka, Zatim se u Drugi nain
vraa stari gitarista Ismet Kurtovi i dovodi basistu Bozu Ilica Kada je Krka preao u Film, uzimaju novog gitaristu Danijela Veliana U toj postavi snimaju album "Ponovno na putu" kojim ne postiu prethodni uspeh, ali redovno sviraju tako da na turneji dre preko sto pedeset koncerata, gde esto izvode i strani materijal. Budui da im muziki trendovi nisu ili na ruku, postepeno se povlae sa scene i nastupaju samo na prigodnim koncertima Posle duge pauze, krajem 1992 godine Branko Pogajec ponovo snima stare pesme sa njihovih ploa i objavljuje ih uz dve nove na kompilacijskom CD-u Sa njim u postavi su Bozo Ili, gitarista Davor Senar (ex Legija), bubnjar Draen Kova (ex Regata) i pridrueni lanovi, gitarista Ernest Vinkovi i klavi-jaturista Branko Bardun. Poetkom 1996 godine Ismet Kurtovi je objavio solo CD "Moje najljepe pjesme" na kome su se nale pesme koje je komponovao za Drugi nain i Nepoin, a tu su i dve verzije nove "Mojoj dragoj BiH" Diskografija Singlovi Zlatni akordi: "Opet" / "Odlazak" (Jugoton 1973) "Dugi put"/"Izgubljena ena" (PGP RTB 1975,) "Jugoslavija"/ "Crnogorsko kolo" (PGP RTB 1976.) "Proeovaj dan"/"Zadnji put" (Jugoton 1978) "Obeaj mi proljee"/"Balada o osmijehu" (Jugoton 1979) Albumi "Drugi nain" (PGP RTB 1975) "Ponovno na putu" (Suzy 1982,) "Drugi nain" (Croatia Records LP, MC 1992, CD 1994, kompilacija) DU DU A (Beograd) Grupu Du Du A osnovali su 1981 godine Dejan Kosti (ex Grupa I), gitara, bas, vokal i Vuk Vujai, saksofon (ex Innamorata, Via Talas). Ve prvim snimcima ponudili su kombinaciju funk, reggae i dance muzike Krajem 1981. godine u grupu dolazi peva i klavijaturista Zoran Zagori (ex Ganea). Sa njima su saraivali Neboja Antonijevi Anton, Goran Vejvoda, Bebi Dol, Jelena Rai, Dejan Stanisavljevi (ex Beograd), Igor Gostuki, klavijaturista Maks i bubnjar Vlada Funtek. Na debi singlu 1982 godine u pesmi "Ja Tarzan, ti Dejn" meu prvima kod nas nude formu rap pevanja Prvi LP "Primitivni ples", u produkciji Dejana Kotica, donosi pesme "KaJa", "Ja ne bi, ne bi" koje nude interesovanja za razliite, tada aktuelne svetske anrove Grupa pauzira tokom 1983. i 1984 godine, jer Dejan svira u Kairu po klubovima Potom nastavljaju sa radom ograniivi se na koncerte i studijska snimanja, ali godinama nita ne objavljuju Povratniko izdanje, kaseta "Ritual", izlazi 1996. godine. Autor muzike je Dejan Kosti, a pesma "San" obrada je "I wish" Stivi Vondera (Stevie VVonder) Kosti je odsvirao sve instrumente, a pomagali su mu: Milo Pavlovi (koprodukcija, koautor muzike, snimatelj, gitara), Nenad Jovanovi, vokal, Sran ile Markovi, vokal i Dejan Stanisavljevi, klavir Poetkom osamdesetih godina Dejan Kosti je svirao bas gitaru u pesmi "Pazite na decu" na ploi "Bistriji ili tuplji ovek biva kad" arla akrobate, gitaru, bas i udaraljke na maksi singlu "Rudi" i albumu "Rue i krv" Bebi Dol. Diskografija Singlovi "Ja Tarzan ti Dejn" / "Afrikanac iz Beograda" (PGP RTB 1982) "Irie"/ "Primitivni ples" (Jugoton 1985) Albumi "Primitivni ples" (PGP RTB 1982.) "Ritual" (Good Taste Records 1996, kaseta) DUMA (Ljubljana) Sastav Duma osnovali su 1990. godine kompozitor Veno Dolenc (ex Sedmina) i pevaica Klarisa Jovanovi. Oni su jo sredinom osamdesetih radili kao duet, a Klarisa je u Atini pohaala kolu
etno muzike i vizantijskog pojanja. Njima su se prikljuili saradnici Boidar Ogorevc (viola, violina), Mirko libar (harmonika), Damir Zajec (klasina gitara, tambura). Lao Jaka (duvaki instrumenti). Odabravi naziv Duma (re, misao, pesma) poeli su da izvode svoje, ali i obrade izvornih slovenakih narodnih pesama u kojima oivljavaju arhetip na autorski nain. A kada izvode levantinske pesme (Bosna, Makedonija, Grka, Sefardi) nastupaju pod imenom Duma Levantina Trei segment njihovog rada sari izvoenje epskih narodnih pesama i sakralne muzike, a naziv tog projekta je "Pred nebeskim vratima" Koriste originalne tekstove, a u pesmama daju svoj autorski peat, najee u ritmikoj strukturi. U pesmama u kojima su ouvani samo tekstovi, Klarisa radi melodiju Sa ovim materijalom preteno nastupaju u crkvama, kapelama, zamkovima. Decembra 1995. godine imali su samostalni koncert u zagrebakom pozoritu Gavela Novembra 1996 godine pojavili su se na Leteoj uionici i radionici u Mostaru Na prvoj kaseti "Rojstvo idola" Veno je autor muzike i dela tekstova, koriene su pesme Franea Preerna, Fransoa Vijona a tu je i obrada narodne "Igraj v kolo, jabolko". Druga kaseta "Sijaj sonece" nudi obrade pesama za decu. Tree izdanje, CD "Balada o smehu" uradili su zajedno sa pesnikom Igorom Torkarom, a Veno je autor muzike. Uz CD objavljena je i knjiga kao bibliofilsko izdanje. CD "Onkraj reke" radili su sa novosadskim muziarom Borisom Kovaem koji je odsvirao i napisao aranmane za gudae, saksofon i flautu. Veno je autor muzike i tekstova. Na ploi su tekstovi pesnika Janeza Menarta, a objavljena je pod firmom Sedmina. Krajem 1997. godine privodili su kraju rad na disku sa obradama pesama sefardskih Jevreja. Diskografija "Rojstvo idola" (RTV S 1993, kaseta) "Sijaj sonece"(Didakta 1994) "Balada o smehu" (Pegaz international 1995) "Onkraj reke" (Didakta 1997) 2227 (Ljubljana) Po raspadu ljubljanskih sastava UBR i Epidemija, 1984. godine formirana je grupa 2227 koja je svoj zvuk zasnivala na punk postulatima. Grupa je u to vreme dosta svirala, a snimci su se nali na brojnim kompilacijama hard core sastava. Vremenom, sastav je izgubio zamah i u obnovljenoj postavi iznova su krenuli 1991 godine. Od starih lanova u grupi su ostali Jani Muji, bas i Bozo Rakoevi, gitara, a pridruio im se bubnjar Robert Vrtovek Maek (ex Buldogi, Komakino) koji je grupi dao nov muziki zvuk Kao instrumentalni trio prvi put su nastupili oktobra 1991. godine u Gorici. Juna 1992 godine grupi se prikljuio violinista, Beograanin Vuk Krakovi koji je studirao u Klagenfurtu i svirao u Ljubljanskom simfonijskom orkestru Tada je kompletirano formiranje njihovog zvuka utemeljeno na hard core osnovi, sa izletima violine koja povremeno zahvata u etno batinu Balkana. Vokalne uloge podelili su Robert i Vuk. Oktobra 1992. godine njihova pesma "Wat-ch-a-gonna do?" uvrena je na kompilaciju "SLO I.R..P." (KUC-Ropot & Nika Distribution) Posle nastupa na festivalu Novi Rock 93 stalni lan postaje bubnjar Igor Jovo Brvar (ex Hovvitzer), a Maek preuzima vodei vokal Sa pesmom "The Big Blues" uestvuju na kompilaciji "No Border Jam 2" (Front Rock 1993.), a decembra 1993. godine objavljuju debi CD "Stripcore" koji su producirali Aldo ivani (Borghesia) i Franci Rainer iz Radio Studenta. Na debiju se predstavljaju pesmama otpevanim na engleskom jeziku (tekstovi Robert Vrtovek) uz koje se nalazi i nekoliko obrada kao "l've Seen That Head Before" iz repertoara Grejs Dons (Grace Jones) CD je trebalo da se pojavi uz katalog Stripcore sekcije koja se bavi organizacijom koncerata, dizajnom plakata i izdavanjem publikacije "Striburger" sa stripovima autora sa podruja bive Jugoslavije, ali se zbog nedostatka novca od te ideje odustalo. Grupa zatim nastupa u Italiji, Austriji, Belgiji, Holandiji, vajcarskoj, ekoj, Francuskoj, Danskoj i Nemakoj. Sledei CD "No Brains No Tumors" snimaju u produkciji Janeza Kriaja. Autori muzike su lanovi grupe, tekstove je na engleskom, slovenakom i srpskohrvatskom pisao Vrtovek, a jedina obrada je "Innocent When You Dre-am" Toma Vejtsa (Tom VVaits). Svoju rock energiju vesto su uklopili sa Krakovievim senzibilitetom koji esto povue u balkanske folk motive ili stil Stefana Grapelija. U okviru projekta Kontradibidon sviraju u beogradskom KST-u aprila 1995. godine Zatim na vinilu objavljuju singl sa pesmama "arlo budi nean" (obrada tema arla akrobate sa njihove debi ploe), "Innocent When You Dream" i "Zion In Tourism". Aprila 1996 godine novi lan postaje klarinetista Sergej Arko Grupa uestvuje u stvaranju muzike za pozorinu predstavu "Elvis De Luxe" Grejpfrut teatra i njihovi snimci su na ploi "Elvis De Luxe
Soundtrack" (Toaster Records 1995.) i na kompilaciji "Eye-Sore, Ox-compilation #23" (Ox fanzine 1996.). Rade song za film "Mladi" Tamare Deu, a aprila 1996 godine komponuju muziku za plesnu pozorinu predstavu "Do I Dream the Memorv, or Do I Remember the Dream" Diskografija Singl "arlo budi nean"/"Innocent When You Dream"/ "Zion In Tourism" (Stripcore Forum 1995) Albumi "Stripcore" (Strip ore Forum 1993) "No Brains No Tumors" (Strip ore Forum 1995 ) DVORNIK DINO (Split) Peva Dino Dvornik zapoeo je karijeru poetkom osamdesetih godina sa bratom Deanom, u okviru grupe Kineski zid. Bez veeg uspeha stvarali su domau verziju funk muzike. Po objavljivanju albuma "Kineski zid" (Suzy 1983.) grupa je prestala sa radom. Dino je za tu plou komponovao muziku, dok je njegov brat radio tekstove. Po raspadu sastava, Dean odlazi u Ameriku, a Dino se posveuje solo karijeri. Tokom sledeih pet godina Dino uvebava instrumentalistiko umee, bavi se komponovanjem, a jedno vreme boravi u Londonu. Kao solista debitovao je na festivalu Zagreb 88 sa pesmom "Tebi pripadam" za koju je dobio nagradu strunog irija za najbolju kompoziciju. U suprotnosti sa tradicijom festivala, on se na bini pojavio uz pratee igrae, ponudivi modernu produkciju i funk zvuk koji je tada bio mnogo vie u trendu nego poetkom osamdesetih. Poetni uspeh ga je odmah odveo u studio Tetrapak gde je uz pomo Dragana Lukia (avoli) 1989. godine snimio debi album "Ti si mi u mislima" Dvornik je radio muziku, aranmane, produkciju, svirao klavijature i udaraljke, a tekstove je pisao Goran Kralj koji je svojevremeno svirao bubnjeve u splitskoj grupi Hangar. Debi mu je doneo hitove "Zato pravi slona od mene" (tekst Zlatan Stipii iz grupe Osmi putnik), "Ljubav se zove imenom tvojim" i "Ti si mi u mislima" Ponudivi modernu produkciju, mao tekstove i efektan ritam Dvornik je sklopio plou koja je najbolje funkcionisala u diskotekama, gde je najee i nastupao, pevajui na matricu. Prvom ploom Dino je u potpunosti ostvario staru elju favorizovanja funk muzike, zapoetu radom u okviru grupe Kineski zid. Za drugi LP "Kreativni nered" tekstove piu Zlatan Stipii, Rambo Amadeus i novinar Ozren Kanceljak, a na snimanju su gostovali Neno Belan i Dragan Luki Udarnu pesmu "Jae manijae" osmislio je sa Rambom Amadeusom kome je inae gostovao i na ploi "Hoemo gusle" (PGP RTB 1989.) u pesmi "Glupi hit". Numera "Jae manijae" objavljena je na maksi singlu koji je podeljen diskotekama irom tadanje Jugoslavije. Na koncertnu promociju je krenuo sa lanovima grupe Jet Set iz Zadra, ali je poetak rata usporio njegovu karijeru. Tek 1993. godine objavljuje CD "Priroda i drutvo" a u pesmama "Split Junkie", "Ekstasy", "The Return Of The Man", prvi put se bavi ozbiljnijim stranama ivota. Priklonivivi se aktuelnom tehno zvuku, Dvornik gubi deo stare publike, a privatni problemi ga jedno vreme odvajaju od scene Sa pesmom "Nita kontra Splita" pobedio je na festivalu Split 95. Iste godine je objavio ivi CD "Dino & Song Killers" snimljen na koncertu u Minhenu na kome su ga pratili lanovi tehno grupe Song Killers. Na sledeoj ploi "Enfant terrrible" Dvornik se uz uobiajenu dozu plesnog zvuka opredelio da u pesmama "La svraka blues" i "Male none orgulje na plin" (a capeila) ponudi svoje vienje drugaijih anrova. Kao gosti na ploi su uestvovali Davor Gobac, Marjan Ban, Song Killers, Stjepan Dimi Stani i drugi Njegov brat Dean je objavio ploe "Back To Reality", "Samo reci ne" i najnoviju "uvar sna" (Croatia Records 1997) na kojima se priklonio mainstream zvuku Diskografija Singlovi "Jae manijae" / "Biti sam" / "ELLA EE" / "Jae manijae (instumental)" (Jugoton 1990, maksi singl) "Imam rep" (Croatia Records 1992, maksi singl) "Afrika" (Croatia Records 1996, CD singl) Albumi "Ti si mi u mislima" (Jugoton 1989) "Kreativni nered" (Jugoton 1990 ) "Priroda i drutvo" (Croatia
Records 1993) "Dino & Song Killers Live in Miinchen" (Croatia Records 1995 koncertna) "Enfant terrible" (Croatia Records 1997.) AVOLI URICIC DRAGOLJUB AVOLI (Split) Gitarista i peva Neno Belan (roen 1960. godine u Splitu) karijeru je zapoeo u tinejderskoj grupi adekvatnog, pubertetskog naziva Losos, kavijar i Marsovi bizoni. Ozbiljniji rad kree 1980. godine u sastavu Narodno blago koja je imala dvostruku aktivnost. Samostalno su svirali rhythm i blues standarde, a nastupali su i kao pratei sastav splitskog pankera Fon Bikia sa kojim su izvodili hitove The Ramones i The Rolling Stones. Radili su do 1983 godine kada Belan odlazi u vojsku Po povratku, Belan jedno vreme svira mandolinu u triju Aquilla koji je izvodio dalmatinske narodne pesme Skakanje iz jednog anra u drugi, dovelo je Belana i do istraivanja rocka pedesetih i ezdesetih godina i to e postati odrednica avola koje osniva 1984 godine. Sa njim su bili basista Dragia Mandi, bubnjar eljko Hajsok i saksofonista Igor Kmeti, Naziv grupe su odabrali po pesmi "avoli" stare zvezde Roka Granate (Rocco Granatta) Prvi koncert su odrali u Splitu 27 decembra 1984. u jedriliarskom klubu Bilo jidro. Te veeri su izvodili tue pesme i to preteno sa domaih singlova iz ezdesetih godina na kojima su bili udarni prepevi italijanskih kancona i ranog rocka. Kao idejna potpora, ubrzo im se prikljuio Robert aleta arli koji je predloio da otvore klub u stilu ezdesetih godina avoli su uskoili u crna odela i tokom leta 1985. godine su u Carlijevom klubu svirali klasine igranke, na kojima se igrao twist i stari rock'n'roll. Ubrzo se grupa ustalila u postavi Belan, Mandi, Kmeti, Zlatko Volarevi Dilajla (klavijature) i Dean Radovnikovi Grizli, bubnjevi. Ve na osnovu prvih snimaka, saradnju im je ponudio Jugoton pa su objavili demo singl sa pesmama "Kucaj opet", "Zvui ulice", "Veeras" "Nebo vraa osmijehe" koje je producirao eljko Brodari Jappa Pesma "Kucaj opet" predstavljala je uspelu obradu starog hita "Keep On Knocking". Sredinom 1986. godine objavili su debi LP "Ljubav i moda" nazvan po istoimenom domaem filmu iz ezdesetih godina Serijom hitova "iri, iri", "Priaj mi o ljubavi", "Bala bala" i "Bila krila galeba" u produkciji Pike Stania, napreac su osvojili publiku. Gotovo preko noi su Poeli da sviraju na itavom prostoru bive Jugoslavije, a posebno su bili omiljeni na fakultetskim igrankama zbog velikog broja stranih hitova koje su sa strau izvodili. Autor muzike je bio Belan, a tekstove je pisao arli, sluei se splitskim slengom i tu kombinaciju, uz vieglasno pevanje u maniru dalmatinskih klapa, sami su nazvali "miks mediteranske atmosfere i zapadnog naina svirke" Drugu plou je producirao Jappa, a nazvali su je "Hallo Lulu 22" po papiriima za cigarete koje su ezdesetih poeli da se proizvode u Rijekoj fabrici duvana. I na njoj su nastavili u istom stilu, niui hitove "Stojin na kantunu", "Bambina", "Dani ljubavi", ali i uspele obrade "Lucija" i "Kucaj opet" (R. Penniman). Uoi treeg albuma "Ostani uz mene" (produkcija Jappa i Belan), grupu naputa Dilajla koji prelazi u Crvenu jabuku, a menja ga Dragan Luki. Nov je i bubnjar Matko Perti Uprkos hitovima "Ostani uz mene", "Veeras" i obrade "Peggy Sue", ploa ukazuje na njihovu kreativnu oseku. Poinju da nastupaju i na festivalima, na Splitu 88 izvode pesmu "Veeras", a Belan uestvuje na MESAM-u. Krajem 1988 godine odlazei na koncert u Ni, lanovi grupe doivljavaju saobraajnu nesreu zbog koje jedno vreme pauziraju. Sa pesmom "Dugo, toplo ljeto" pobeuju na Splitu 89. U isto vreme objavljuju kompilacijski LP "Balade - Kada se naem u predjelu noi" na kome se nalazi i pesma "Dugo, toplo ljeto". Poetkom 1990 godine odlaze na dvomesenu turneju po Rusiji, a zatim se Belan posveuje solo karijeri. Poetkom 1991. godine, pod firmom Neno Belan i avoli, objavljuju maksi singl "Rock galama". Oprotajni koncert avoli su odrali na doeku Nove 1993 godine u novootvorenom Hard Rock Caffeu u Zagrebu. U okviru solo karijere Belan je objavio dva dobro prihvaena kompakta "Vino noi" (Croatia Records 1993.) i "Dolazi ljubav" (Croatia Records 1995.) nudei svoju viziju mainstream zvuka Leta 1991 godine Belan je trebalo da u duetu sa Anjom ovagovi uestvuje na Splitskom festivalu sa pesmom "Ljubav postoji zbog nas". Zbog rata, festival nije odran, a sledee godine je nastupio sa pesmom "Zaboravi". Diskografija Maksi singl "Rock galama" / "Rock'n'roll party" / "Kasno je za nas" / "The Last Goodbye" (Jugoton 1991,)
Albumi "Ljubav i moda" (Jugoton 1986) "Hallo Lulu 22" (Jugoton 1987,) "Ostani uz mene" (Jugoton 1988) "Balade/ Kada se naem u predjelu noi," (Jugoton 1989, kompilacija) URII DRAGOLJUB (Beograd) Bubnjar Dragoljub urii je roen na Cetinju 1954. godine. Muzikom je poeo da se bavi u Herceg Novom i u prvim grupama je svirao gitaru. Kada je bio u sastavu Krune, budui da je jedna devojka trebalo da svira bubnjeve to je bilo nepraktino zbog tadanje mode mini sukanja, Dragoljub sa bas gitare prelazi na bubnjeve. Svirao je u sastavima Veritas 19 i Exodus Paralelno je trenirao vaterpolo, a u plivanju je na juniorskim prvenstvima esto osvajao nagrade Prvi put je uao u studio poetkom sedamdesetih godina, kao lan ansambla Bokelji sa kojima je snimio plou dalmatinskih pesama. Avgusta 1975. godine preselio se u Beograd i ubrzo je otiao na turneju po Sovjetskom Savezu na kojoj je pratio nae pevae zabavne muzike Godine 1976. postao je lan sastava Ribeli koji su po dolasku pevaa Dade Topia promenili ime u Mama Co Co. Sa njima je pratio gotovo sve domae zvezde zabavne muzike. Svirao je na turneji Zdravka olia "Putujui zemljotres" 1978. godine Krajem 1978 godine postao je lan YU grupe, sa kojima je snimio LP "Samo napred" (PGP RTB 1979), a 1981 godine je preao u sastav Leb i sol sa kojim je do pred kraj 1985. godine snimio etiri ploe. Sa grupom Leb i sol urii je nastupao u evropskim i amerikim prestinim klubovima. Godine 1982. sa pozoritem KPGT gostovali su dva i po meseca u Americi i tom prilikom urii je glumio u predstavi "Osloboenje Skoplja" reditelja Ljubie Ristia. U grupi Kerber je bio od oktobra 1985. godine i sa njima je snimio etiri ploe. U tom periodu je paralelno saraivao sa Dejanom Cukiem, Nikolom uturilom, Sranom aperom i Nebojom Krstiem. Godine 1986. kada se Rambo Amadeus tek probijao na sceni, on i urii su nastupali u postavi bubanj i glas Na koncertima nisu koristili razglas, ve je Rambo svoje tekstove izvikivao u megafon U beogradskom SKC-u oktobra 1987 godine urii i Ivan Fece Firi su odrali koncert izvodei na udaraljkama preteno pesme grupe The Beatles. U Leb i sol urii se vratio oktobra 1990. godine, ali je u isto vreme svirao i snimao sa orem Balaeviem. Kao studijski muziar urii je uestovao na snimanju preko sedamdeset albuma. Tokom graanskog protesta u Beogradu zime 96/97. urii je bio redovan akter na ulicama, pridruivi se ekipi mladih bubnjara koji su svakodnevno svojim ritmom davali tempo etaima. Marta 1997. godine sa Rambom Amadeusom je osnovao grupu Taras Buljba u okviru koje planiraju da sviraju eksperimentalnu etno muziku ili da doaraju "puls dinarskog krasa", kako to sami opisuju. Krajem 1997 godine urii je organizovao nastupe na kojima su uestvovali bubnjar Lav Bratua (Darkwood Dub), perkusionista Uro eerov i bubnjar poetnik, a glumac veteran Bogdan Dikli. Paralelno sa muzikom, urii se bavi slikarstvom, crtajui preteno aktove u poentilistikom maniru Ilustrovao je knjige "Rubato" Vladana Savia i zbirku poezije "Kua od stakla" Tatjane Debeljaki. Komponovao je muziku za pozorine predstave: "Zapali me", "Alisa u zemlji uda", "Anitina arobna soba", "Art" (sve u reiji Alise Stojanovi), "Sirano De Bererak" (reija Bule Gonci), "Ulini psi" (reija Omar Abu El Rub), "Policajci" (reija Darjan Mihajlovi) i "Djetinjarije" (reija Duan Petrovi). DENTLMENI DENTLMENI (Beograd) Grupa Dentlmeni nastala je sredinom ezdesetih godina, a osnovali su je Mihajlo Simiki, tenor saksofon, klarinet, klavir, vokal i basista ivorad Jeli (ex Albatrosi, Alasi). Aprila 1967 godine Dentlmeni se cepaju na dve frakcije, tako da Mihajlo Simiki i ika Jeli uz Branka Maruia uturu, vokal i ritam gitara, (ex Iskre, Alasi), Dragana Jelia, solo gitara (ex Alasi, Siluete) i bubnjara Velibora Bogdanovia kreu u ozbiljniji proboj pod imenom Dentlmeni Istog leta nekoliko meseci sviraju na Hvaru zasnivajui svoj repertoar na svetskim rhythm i blues hitovima, ali i sopstvenom materijalu koji su bazirali na viegiasnom pevanju. Vrlo brzo stiu status jedne od vodeih beogradskih grupa. Sa pesmom "Veseli svet" ora Uzelca uestvuju na Omladinskom festivalu u Subotici 1968. godine i pesma se pojavljuje na zajednikom singlu sa
ostalim uesnicima. Pesmu Vojkana Borisavljevia "To je moj stil" izvode na Beogradskom proleu 68 godine i uvruju je na debi singl na kome su jo "Idi", obrada "Today" iz repertoara Sendi ou (Sandy Shaw), "Naa mladost", sa Omladine 68 i "Slatko", obrada "Sweet for my sweet" (autori Pomus i Shuman). Uestvuju na festivalu Beogradsko prolee 69, a njihovu pesmu "Korak ka suncu" objavljuje PGP RTB na festivalskom singlu 1969. godine. Na svoj drugi singl stavljaju obradu "Slomljena srca" pesme "Sea of Heartbreak" sastava The Searchers, "Kraj snova" Dragog Jelia, "Hellule, hellule", koju je izvodila grupa The Tremeloes i uturinu "Nisi dola". Na treem i poslednjem singlu snimili su obrade pesama "34-06" sastava Dave Clark Five i "There's a better day coming" za koje je kao i ranije prepeve uradio utura. Tokom karijere Dentlmeni su pratili Lidiju Kordi, Daliborku Stoji i bili predgrupa italijanskoj pevaici Katarini Kazeli kada je gostovala u Jugoslaviji. Krajem 1970 godine braa Jeli i Boka Bogdanovi su sa klavijaturistom Mivetom Okrugliem osnovali YU grupu, a utura je nastavio sa Dentlmenima u postavi: gitarista Zlatko Manojlovi, (ex Stars Heliosi), basista Robert Nemeek, (ex Dogovor iz 1804) i bubnjar Duko Bano-vi (ex Zlatni deaci) Tokom 1971. godine u Dentlmenima su svirali gitarista Zoran Boinovi (kasnije u Pop maini), basista Duan Petrovi (kasnije u Generaciji 5), a jedno vreme bas je svirala i Slaana Miloevi Po prestanku rada Dentlmena, utura je sa Manojloviem 1974 godine osnovao sastav Dah posle koga se posvetio solo karijeri. Diskografija Singlovi "Idi" / "Naa mladost" / "To je tvoj stil" / "Slatko" (PGP RTB 1968) "Slomljena srca"/"Kraj snova"/"Hellule, hellule11/"Nisi dola" (PGP RTB 1969) "Ona je moja" (34-06)" / "Da li su vane rei" (PGP RTB 1970) EKATARINA VELIKA ELEKTRINI ORGAZAM ELIPSE ELVIS J KURTOVICH AND HIS METEORS EKATARINA VELIKA (Beograd) Milan Mladenovi je roen 21, septembra 1958. godine u Zagrebu. Kako mu je otac bio vojno lice, est godina kasnije se sele u Sarajevo, a 1970. porodica prelazi u Beograd Prva ozbiljnija grupa u kojoj je radio bila je Limunovo drvo. Sastav je delovao krajem sedamdesetih godina, uz Milana su svirali gitaristi Dragomir Mihailovi Gagi i Milan Stefanovi, a komponovali su muziku pod uticajem hipi pokreta Grupa je esto menjala lanove a poslednja postava u kojoj su bili Milan, Gagi, basista Duan Koji Koja i bubnjar Ivica Vdovi, posle koncerta sa Pankrtima u SKC-u aprila 1980. godine nastavlja uz novo ime, arlo akrobata. U toj kombinaciji nije bio Gagi koji je jedno vreme svirao sa Dr Spirom Po raspadu arla, Milan februara 1982. godine sa biim lanovima Spirine pratee grupe formira sastav Katarina II, Prvu postavu inili su: Milan Mladenovi, gitara, vokal, Dragomir Mihailovi Gagi, gitara, bubnjar Duan Dejanovi (ex Rock express, Limunovo drvo) i basista Zoran Radomirovi vaba (ex Limunovo drvo, Doktor Spira i ljudska bia). Grupa je naziv odabrala po Gagijevoj neuzvraenoj ljubavi, devojci Katarini, Posle nastupa u sali bioskopa Topiderska zvezda krajem 1982, godine, grupi se prikljuuje Margita Stefanovi koja je imala obrazovanje klasinog pijaniste, a tada je debitovala na rock sceni, vaba prelazi u Du Du A, Duan Dejanovi u Disciplinu kime, pa jedno vreme bubnjeve u grupi svira Branko Kutrin Mango (ex Grupa I i Dr Spira) Novu ritam sekciju Katarine II ine bubnjar Ivan Vdovi VD (ex arlo akrobata) i basista Bojan Pecar (ex BG 5, Via Talas).. Sa grupom Via Talas, u kojoj je pevala Mira Mijatovi, Bojan je snimio LP "Perfektan dan za banana ribe" (Sarajevo Disk 1983 ), ali su brzo prestali sa radom. U prolee 1983. godine, Katarina II nastupa na Bijenalu u Zagrebu i dobija vrlo Povoljne kritike. Prvi LP snimaju u studiju Enca Lesia, ali se rad otee u nedogled. Na snimanju je gostovao glumac Bule Gonci koji je svirao frule. Taj materijal propada i na Poziv Srana Marjanovia 1984 godine za Kl" Ljubljanu ponovo snimaju iste pesme u Produkciji ora Petrovia, a gosti su bili Mario elik na kongama i saksofonista Jurij Novoseli iz sastava Film. Veinu tekstova na debi ploi radio je Milan Mladenovi, tekstove za pesme "Vrt" i "Platforme" potpisao je Gagi, a muzika je zajednika. U temama "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se isti", "Ja znam", Katarina II je povezala Milanov deskriptivni senzibilitet sa energinim zvukom novog talasa. U tom periodu, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da vie nije lan grupe, pa im
uskrauje pravo da se dalje slue imenom Katarina II Gagi zatim sarauje sa Vladom Divljanom i odlazi u Ameriku gde i danas ivi. Grupa bira novo ime Ekatarina Velika, a dolazi i novi bubnjar Ivan Fece Firi (ex Luna, Jakarta). VD je tada preao u grupu Du Du A, a kasnije je radio sa Disciplinom kime i grupom Heroji. Redovnim nastupima u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, Ekatarina Velika stie sve vie pristalica, a poetkom 1985. godine u zagrebakom studiju SIM u produkciji Vladimira Smoleca i lanova grupe snimaju LP "Ekatarina Velika" Na ploi su gostovali Massimo Savi i Tomo In der Muhlen, inae gitarista sastava Karlowy Vary sa kojom je i Margita saraivala. Ta ploa grupi donosi prve prave koncertne hitove "Modro i zeleno", "Tatoo", "Oi boje meda", "To sam ja", Artistike ambicije iskazali su i na omotu za koji je bio zaduen Duan Gerzi Gera. U skladu sa pesmom "Tatoo" lanovi grupe su iscrtani po telu u maniru indijanskih obrednih tetovaa. Grupa prvi put nastupa u inostranstvu 22 marta 1985. godine u Torinu na "Danima kulture" i ostavlja pozitivan utisak na publiku Odlino prolaze i na zagrebakom nastupu u okviru akcije "Bolje vas nali". Tokom 1985 godine Milan sa Mitrom Subotiem esto snima u Novom Sadu Deo tog materijala izlazi na ploi "Disillusioned" koju Suboti objavljuje pod pesudonimom Rex Ilusivii Krajem 1985. godine Firi odlazi u vojsku, pa u Laboratoriju zvuka, a novi bubnjar je Ivan Rankovi (ex Tvrdo srce i velike ui) Sa njim, u produkciji Milana, Margite i Dragana ainovia snimaju LP "S vetrom uz lice" na kome se obilato slue tada novim instrumentom za semplovanje nazvanim Emulator II. Uz nove pesme "Ti si sav moj bol", "Novac u rukama", "Stvaran svet oko mene", "Kao da je bilo nekad" stiu i prve primedbe kritike kako previe podseaju na grupu Simple Minds Upravo ovom ploom probijaju se do ireg kruga publike, to je zabelezeno na koncertnoj ploi "EKV 1986 live", snimljenoj na jednom od pet rasprodatih nastupa u zagrebakom Kuluiu 2. novembra 1986. godine. Te jeseni dobijaju nagradu Sedam sekretara SKOJ-a za dostignua na drugoj i treoj ploi. ivi LP promoviu tokom est rasprodatih veeri u Domu omladine poetkom 1987 godine Tih dana Ivan Rankovi odluuje da kao gitarista sa starim prijateljima iz grupe Tvrdo srce i velike ui, osnuje sastav Ulica od meseca, tako da novi bubnjar EKV postaje glumac Sran ika Todorovi (ex Radnika kontrola, Bezobrazno zeleno, Disciplina kime). U novoj postavi, grupa 9 aprila svira na Festivalu novog rocka u parikom klubu La Locomotive. Leta 1987. godine u produkciji australijskog muziara Teodora Janija (Theodore Yanni) koji je radio kao snimatelj u studijima Australije, Amerike i Engleske zavravaju LP "Ljubav". Sa nje se izdvajaju pesme "Zemlja", "Pored mene", "Ljudi iz gradova". U visoko stilizovan omot koji su uradili Margita i Vuk Velikovi, upakovana je ispolirana muzika koja je u sebi nosila prve naznake Milanovih depresivnih tekstova, to je najoiglednije u pesmi "Tonemo" Tom ploom grupa stie status koncertne atrakcije, tako da dva puta uzastopno pune beogradsku halu Pionir Poetkom 1988 godine grupa je na turneji, a na koncertima im se pridruuju pevaica Tanja Jovievi (Oktobar 1864) i gitarista Zvonko uki, iji sastav Van Gogh u to vreme pauzira. Sa njima tada ponovo svira i Firi, sve do maja 1988 godine kada je otputovao u Ameriku gde i danas ivi. Januara 1989. godine zavravaju plou "Samo par godina za nas" na kojoj su gostovali Mitar Suboti (klavijature), Tanja Jovievi (pratei vokali) i Teodor Jani (gitara) Ploa preslikava koncept prethodne, tako da nailazi na podeljene kritike, a sa nje se pored naslovne izdvajaju pesme "Iznad grada" i "Krug". Uprkos kritikama, grupa je na vrhuncu karijere, sviraju na EBUUER rock festivalu u Novom Sadu, odlaze na festival MIDEM 90. u Kan i maja 1990 godine uestvuju na prvom Evropskom bijenalu rock muzike u Tuluzu. Poetkom 1990 godine ika Todorovi se sve vie posveuje glumi, a u EKV dolazi bubnjar Marko Milivojevi (ex Morbidi i mnoi, U kripcu) Bojan Pear odluuje da napusti muziku, seli se u London, a na koncertima bas svira Miko Plavi (ex Via Talas, D' Boys i Piloti). LP "Dum dum" snimaju u prolee 1991. godine a kao basisti gostuju Duan Petrovi i Bata Boani, pratee vokale je pevala Tanja Jovievi, a na svojim spravama je delovao Mitar Suboti. Sumorno vreme uticalo je i na pesme pa su "Zabranjujem", "Idemo", "Dum dum", "Bledo" direktan proizvod teke stvarnosti. Poetkom 1992 godine Milan sa lanovima grupa Partibrejkers i Elektrini orgazam formira antiratni sastav Rimtutituki i snimaju pesmu "Sluaj 'vamo" Singl je objavio Radio B 92, a promovisan je koncertom na kamionu koji je kruio beogradskim ulicama Tokom 1992 godine EKV nastupa sa basistom Dragiom Uskokoviem Cimom. Maja 1993 godine objavljuju plou "Neko nas posmatra" na kojoj se Milan vraa otvorenijim, komunikativnijim temama "Ponos", "Jadransko more", "Just let me play some modern r'n'r music", "Zajedno", a prvi put su obradili tuu pesmu "Istina maina" grupe Time i Dade Topia. Milan je plou sam producirao, a na snimanju su uestvovali ika Todorovi, Tanja Jovievi i deiji hor EKV, Partibrejkers i Elektrini orgazam septembra 1993. godine sviraju u Pragu i Berlinu
sa zagrebakim sastavom Vjetice u okviru akcije "Ko to tamo pjeva" U tom periodu Milan i Margita povremeno nastupaju po klubovima, svirajui neobavezan unplugged sejn na kojima su im se prikljuivali Neboja Antonijevi i jazz muziari. Poetkom 1994 godine Milan na poziv starog saradnika Mitra Subotia odlazi u Brazil. Pristupaju realizaciji muzike koju su jo 1985 godine zapoeli sa Goranom Vejvodom i odrali su nekoliko koncerata pod nazivom "Dah anela". U saradnji sa tamonjim muziarima: Zo Paraiba (Joao Parahv-ba), udaraljke, Fabio Golfeti (Fabio Golfetti), gitara, Taana Baros (Taciana Barros), te Marize i Madalene, koji su pevali pratee vokale, snimaju CD "Angel's Breath". Suboti je bio zaduen za produkciju i klavijature a Milan je svirao gitaru, trubu i pevao Pesme bazirane na latino ritmu i etno zvucima potpisali su Mitar, Milan, Fabio i Zo. Taj materijal Milan je okarakterisao kao "psihodelini samba rock sa balkanskim uticajima". Zatim je u Parizu reirao spot za pesmu "Crv". Pre no to se ploa pojavila, Milan je umro od raka unutranjih organa, 5. novembra 1994 u Beogradu. Margita Stefanovi je nastavila da se bavi muzikom. Jedno vreme je sa sastavom Kurajberi svirala obrade domaih pesama i prepeve stranih hitova, a zatim je sa Vladimirom Stojiem, pod imenom EQV objavila CD "Ti si sav moj bol" (Coop Arts Crafts Unltd 1995.). Na CD-u se nala trens i ambijentalna muzika, inicirana pesmom "Ti si sav moj bol" iz repertoara EKV. CD je objavila firma iz Austrije, a oktobra 1995. godine EQV su uestvovali na Taktik festivalu u Beu, Margita je povremeno nastupala sa sastavima Glisers, Direktori i Zion bandom, svirala je na unplugged koncertima Elektrinog orgazma i est je gost na snimanju ploa beogradskih sastava. Tokom karijere lanovi grupe EKV radili su i na filmu. Godine 1985. u filmu "Tajvanska kanasta" reditelja Gorana Markovia glumili su i izveli pesmu "Tatoo". Sledee godine Milan se pojavljuje u filmu "Crna Marija" reditelja Darka Bajia, za koji je napravio temu "Bus station". Krajem osamdesetih Milan pie dve pesme za pozorinu predstavu "Majka hrabrost". Uz njega, muziku za tu predstavu jo rade Vlatko Stefanovski, Zoran Eri, ore Petrovi i drugi. Milan je producirao ploe sastava Fit i Gustaph y njegovi dobri duhovi. Margita je radila muziku za pozorine predstave "Klasni neprijatelj" i "Tri sestre" i za TV dramu "Plavi, plavi" O grupi su objavljene knjige "EKV" (Kamenko 1990.) u kojoj su fotografije Kamenka Pajia, a intervju sa Milanom je radio Zoran Trbovi. Knjiga "Deak iz vode" (L.O.M. 1997) sadri tekstove pesama i fotografije, a u pripremi je biografija "Mesto u meavi" (Matica Srpska), autora Aleksandra ikia. Poetkom 1997 godine objavljen je koncertni CD "Live 88" na kome su snimci nastupa Ekatarine Velike u zagrebakom klubu Kului i Novom Sadu odrani tokom 1988. godine Zagrebaki nastup najavljuje novinar Draen Vrdoljak, a u jednoj pesmi gitaru sa njima svira producent Teodor Jani. Trake sa tim snimcima je sauvao Firi, poneo ih sa sobom u Njujork i inicirao objavljivanje ove ploe. Diskografija "Katarina II" (RTV LJ 1984.) "Ekatarina Velika" (RTV LJ 1985) "Svetrom uz lice"(RTVLJ 1986) "EKV 86 LIVE" (RTVLJ 1987) "Ljubav" (PGP RTB1987.) "Samo par godina za nas" (PGP RTB 1989) "DumDum" (PGP RTB 1991.) "Neko nas posmatra" (PGP RTS 1993) "Live '88" (Global Music 1997 ) Milan Mladenovi solo "Angel's Breath" (Imago Records 1994.) ELEKTRINI ORGAZAM (Beograd) Polovinom januara 1980. godine, posle koncerta grupe Leb i sol, u beogradskoj kafani "Mornar" sedeli su Sran Gojkovi Gile (roen 1961. u Beogradu), bubnjar grupe Hipnotisano pile, Ljubomir Jovanovi Jovec gitarista, takoe u grupi Hipnotisano pile i orgulja Ljubomir uki. Doli su na ideju da osnuju punk grupu Elektrini orgazam u kojoj Je Gile trebalo da svira gitaru i peva, a Jovec da bude za bubnjevima. Prvi nastup imali su poetkom juna 1980, godine u maloj sali SKCa kada su bili predgrupa bendu Hipnotisano pile, dakle sami sebi. Na tom koncertu su nastupili u
postavi: Gile (gitara), Ljuba (klavijature), Jovec (bubnjevi), Goran Sinadinovi (gitara) i Marina Vuli (bas) Kada je u grupu doao atraktivni bubnjar Goran avajda avke (ex Butik), Jovec prelazi na gitaru, a Sinadinovi odlazi i kasnije radi sa sastavom Petar i zli vuci. Sa avketom su prvi put svirali na jednoj urci, a odmah zatim i na Palilulskoj olimpijadi kulture, kada su prekinuli nastup zbog loeg razglasa. U jesen iste godine su na Omladinskom festivalu u Subotici gde izazivaju skandal energinim nastupom koji je ukljuivao ruenje mikrofona, inela i razbijanje arenih sijalica koje su bile deo kierajske scenografije. Odmah su bili diskvalifikovani. Poetkom 1981. godine uz grupe Idoli i arlo akrobata snimaju LP "Paket aranman" na kome su zastupljeni pesmama "Krokodili dolaze", "Zlatni papagaj" i "Vi" Jugoton im odmah daje ansu i oni su prvi trio iz beogradskog novog talasa koji snima debi album. Tako su oni bili jedna od retkih grupa sa privilegijom da "odrastaju u javnosti" U produkciji Ivana Pike Stania belee svoj autentian zvuk iz tog perioda u pesmama "Nebo", "Konobar", "l've Got a Feeling" (obrada The Beatles), te novim verzijama "Krokodili dolaze" i "Vi" (peva Ljuba). U vreme rada na toj ploi, avke je sluio vojni rok tako da je bubnjeve svirao Branko Kutrin Mango, lan Grupe I. U stilu punk dizajna omot je uradio Gile. Ploa dobija vrlo dobre ocene kritike, a Elektrini orgazam na koncertima regrutuje sve iri krug publike Na osnovu te ploe Kris Bon (Kris Bohn), novinar magazina "New Musical Express" ocenio je Elektrini orgazam kao jedan od najuzbudljivijih nebritanskih sastava, a deo tiraa je mogao da se kupi u Engleskoj. U jesen 1981. godine iz grupe odlazi Marina Vuli, a na njeno mesto dolazi Jovan Jovanovi Grof. U isto vreme u grupu se vraa avke i u toj postavi, novembra odlaze u Poljsku. Odrali su est nastupa (etiri u Varavi, jedan u Krakovu i jedan u mestu Kali) Nastup 8. novembra u varavskom klubu Rivijera Remont snimljen je na obinom kasetofonu, a koncertni mini LP "VVarszava 81" donosi est pesama u limitiranom tirau od 2000 primeraka. Grubi snimak postproducirao je Slobodan Konjovi i on predstavlja veran dokument zvuka grupe, kao i reakciju publike koja nije esto imala prilike da prisustvuje punk koncertima. Tokom izvoenja pesme "Konobar" dolazi do raspada zvunog sistema u trajanju od pola minuta, a zatim neko u publici baca suzavac. Kratkotrajna pometnja i prekid nastupa zabeleeni su na ploi, kao i dve nove pesme "Leptir" i "Razgovori" LP "Lie prekriva Lisabon" snimaju u ljubljanskom studiju Tivoli, a produciraju ga uz pomo Tonija Jurija. Ploa je dobila naslov po ljubavnom romanu Barbare Kartland, a sedamnaest novih pesama donose sasvim drugaiji Elektrini orgazam koji se preputa vienju nove psihodelije. Naslov svake pesme sadri samo jednu re, a u pesmama "Afrika" i "Alabama" (sa tekstualnom potkom Bertolda Brehta u vienju Doorsa) deo teksta uz Gileta peva Ljuba. U pesmi "Dokolica" Gile je iskoristio tekst iz neke socioloke knjige dok se u temama "Leptir", "Podstanar" i "Odelo" bavio klasinim urbanim otuenjima. U pesmama "Alabama" i "Leptir" gostovao je truba Pero Ugrin. LP je propratio singl sa pesmom "Dokolica" kao i dub verzijom iste pesme. Sledei diskografski korak grupe pomalo je neoekivan album "Les Chansones Populaires" objavljen 1983 godine. Obrauju Bouvijevu "The Man Who Sold The VVorld" (koju je otpevao Ljuba uki), "Metal Guru" T- Rex, "When The Music's Over" The Doors, a kao hit se izdvaja "Locomotion". Osam obrada su producirali Gile, Ljuba, Toni Jurij i Piko koji je ujedno svirao bubnjeve, jer je avke bio u zatvoru Na turneji sa njima je opet nastupao Mango avke se zatim vraa u grupu, a uoi snimanja albuma "Kako bubanj kae" grupu naputa Jovec. Po objavljivanju ploe 1984, godine odlazi i Ljuba i seli se u Njujork. Taj album su producirali Gile i Grof, a kao gosti uestvovali su Ivan Pajevi (gitara), Piko Stani (bubnjevi), Goran Pojati (klavir), Kire Mitrev (trombon), Ivan vager (saksofon) i Goce Dimitrovski (truba) Kao pevai smenjuju se Gile i Ljuba. Materijal ih vraa na vreme Rolling Stonesa poetkom sedamdesetih, to i dizajnom omota sugeriu. Na ploi se nala pesma "Fras u upi" kao zvuni deo trilogije u okviru koje je David Albahari napisao istoimenu zbirku pria, a Milo Komadina u svojoj zbirci "Etika trave", pesmu istog naziva. Sve pesme je komponovao Gile, a avke je uradio muziku za "Priam o tebi". Album diskografski slabo prolazi, a posle njega zapadaju u personalnu krizu. U grupi jedno krae vreme gitaru svira Ivan Pajevi, zatim Nikola uturilo, dok se na tom mestu ne ustali Branislav Petrovi Banana (ex Pasta ZZ, Bezobrazno zeleno). Uoi snimanja albuma "Distorzija" 1986. godine od grupe i muzike odustaje Grof, a na mesto basiste dolazi Zoran Radomirovi vaba (ex Butik, Muzej Sarvan, Ljudska bia, Katarina II, Du Du A). Albumom "Distorzija" realizuju pravi veliki povratak na scenu Jednostavnim i nadahnutim rock'n'roll pesmama niu seriju hitova: "Debela devojka", "Ja sam teak kao konj", "Ne postojim", "Vudu bluz", "Kapetan Esid", "a la la". Na ploi se nala i obrada "Lui Lui" Riarda Berija (Richard Berry). Materijal su producirali Piko i Gile a omot je uradio slikar Radovan Hirl. Koncertni album "Brao i sestre" sniman je u klubu Kului oktobra 1986. godine. Plou otvara efektna najava Draena Vrdoljaka, u pesmi "Locomotion" peva Ljuba, a jedina nova pesma je "Bejbe, ti nisi tu", obrada "Out Of Time" The
Rolling Stonesa. Godine 1988 objavljuju album "Letim, sanjam, diem" kojim ponavljaju prethodnu formu i belee uspene "Igra rock'n'roll cela Jugoslavija", "Ti", "Poljubi me i priznaj mi", "Sve ste vi nae devojke" Plou produciraju Gile, Piko i Teodor Jani (Theodore Yanni), kao gosti sviraju Neboja Antonijevi, gitara i aa Lokner, klavijature. Album promoviu koncertom na Tamajdanu leta 1988. godine. Ubrzo objavljuju plou sa izborom najboljih hitova i posle toga grupa prestaje sa radom Krajem 1988. godine, Gile snima poluakustinu,ogoljenu, minimalistiki zamiljenu solo plou "Evo sada vidi da moe". Pomau mu avke, Koja, Vlada Divljan, Ljuba uki, Banana, Ivica Vdovi, Bajaga, Anton i Cane. Sem Giletovih pesama tu je i "Mladi luk", obrada stare "Green Onions". Plou je promovisao sa za kratko formiranom grupom Fanatici u kojoj su bili Divljan, vaba i bubnjar Srba Radivojevi (Van Gogh). avke odlazi u Australiju, a Gile 1989. godine radi muziku za omnibus film "Kako je propao rokenrol" i to za priu "Nije sve u ljubavi......" koju je reirao Vladimir Slavica. Njegove, Kojine i Divljanove pesme izlaze na ploi "Kako je propao rokenrol" (PGP RTB 1989). Za film "Crni bombarder" Gile sa DivIjanom radi songove a samostalno komponuje muziku za film. U akustinoj verziji pesme "Sex, droga, nasilje i strah" Gile peva i svira akustinu gitaru, Milan Mladenovi usnu harmoniku, a Cane peva u refrenu. Muzika za film objavljena je na istoimenom disku "Crni bombarder" (ZAM 1992.). Gile i Divljan snimaju i ploe za neto mlae: "Rokenrol za decu" (PGP RTB 1989.) i "Rokenrol bukvar" (PGP RTB 1990) na stihove Ljubivoja Rumovia i one postaju najprodavanija deja izdanja dekade. Obojica su glumili u predstavi "Rokenrol za decu" pozorita "Boko Buha" koja je doivela vie od sto izvoenja. Godine 1990, Gile, Vlada, Piko i vaba snimaju album "Lutka koja kae ne" (PGP RTB 1991) na kome gostuje i pijanista Saa andorov, a pesme su napisali Vlada i Gile. Na koncertnim promocijama povodom ploe u mesto Pika pridruuje im se avke koji se vratio iz Australije i krajem 1991. godine Elektrini orgazam obnavlja aktivnost. Tokom pauze vaba i Banana su sa klavijaturistom Zoranom Zagoriem (ex Du Du A), gitaristom Ivanom Pajeviem i Vladom Funtekom za bubnjevima, svirali u grupi Trans. Plou "Seks, droga, nasilje i strah / Balkan horror rock" snimaju u prolee 1992. godine. A-strana donosi pet novih pesama od kojih su "Mala lopta mentalna" zajedno komponovali Gile i avke, dok su na B-strani ivi snimci starih hitova sa koncerta u Studiju M u Novom Sadu. Omot za plou uradila je Linda avajda, avketova supruga. Na kaseti "Balkan horror rock II" nali su se i drugi snimci sa novosadskog koncerta kao i "Sveane bele koulje" i "Mjau Mjau" (iz filma "Crni bombarder") snimljene na roendanskom koncertu Radija B 92 Poetkom 1992. godine Gile, avke i vaba sa delom beogradskih muziara formiraju antiratnu grupu Rimtutituki sa kojom snimaju singl "Sluaj 'vamo". Septembra 1993 godine, Elektrini orgazam, EKV i Partibrejkersi sa zagrebakim Vjeticama sviraju u Pragu i Berlinu na koncertima pod nazivom "Ko to tamo pjeva?" Oktobra iste godine, Elektrini orgazam kao jedan od prvih bendova iz Srbije, gostuje u Ljubljani na koncertu sa Majkama iz Vinkovaca i Res Nullius iz Velenja Pored toga, svirali su u Mariboru, Kopru i Humu Tih godina su takoe esto nastupali po Makedoniji. Dupli album "Zato da ne!" snimaju krajem 1994. godine i on predstavlja stilsku kombinaciju ploa "Lie prekriva Lisabon" i "Distorzije", ali sa ukusom devedesetih godina. Sa njima su u to vreme svirali gitarista Dejan Radisavljevi Role (ex Revolveri), klavijaturista Zoran Zagorci (ex Du Du A) a kao drugi bubnjar Sran ika Todorovi Na ploi su gostovali Cane, politiar Nenad anak (flauta), glumac Nenad Rackovi (pratei vokali), Nea Petrovi (saksofon) U nadahnutim pesmama bliskim akustici, kao kompozitor pojavljuje se i Banana, a pesmu "Dajem ljubav" komponovali su Banana i Zagorci. Po Giletovoj ideji, omot i dodatni strip uradio je Leonid Pilipovi, gitarista sastava Dukele. Po objavljivanju ploe grupu naputa avke i potpuno se posveuje sastavu Babe sa kojima je neobavezno svirao od osnivanja 1992 godine. Na njegovo mesto dolazi bubnjar Vlada Funtek (ex Partibrejkersi). Poetkom 1995 godine, koncertom u beogradskom klubu Prostor, grupa obeleava petnaest godina rada. Sledeeg jula sviraju u londonskom The Bottom Line klubu Tom prilikom Marina Vuli, koja od 1985 godine ivi u Londonu i bavi se video produkcijom, od materijala sa nastupa montira spot. CD "ivo i akustino" Elektrini orgazam snima na unplugged koncertu u novosadskom Studiju M 17. aprila 1996 godine. CD otvara najava Zdenka Kolara, a pored pesama iz repertoara grupe tu je i obrada starog hita Korni grupe "Magina ruka". Sa grupom su svirali novi bubnjar Milo Velimir, a kao gosti Margita Stefanovi, klavir i "Farfisa" orgulje, Boris Bunjac, udaraljke i Dee Molnar, saksofon. Gile je uestvovao i na koncertima Vlade Divljana u okviru Old Stars Benda i bio je producent njihove ive ploe "Odbrana i zatita". U okviru novoosnovane kue "Yellow Dog Records" svi albumi Elektrinog orgazma pojavljuju se na CD formatu, a koncertni "Warszawa '81" izdat je sa deset ranije neobjavljenih ivih snimaka. Od tih diskova, debi album
ima bonus od tri pesme koje su se nale na "Paket aranmanu", "Lie prekriva Lisabon" kao bonus dub verziju "Dokolice", "Kako bubanj kae" ima dodatak pesme "Tetovirane devojke" (B strana singla iz tog perioda) i ranije neobjavljenu "Slatka mala devojica". Na disku "Balkan horror rock", kao bonus objavljene su "Hodam sam kao zombi" (ranije neobjavljena u verziji u kojoj peva Gile) i koncertni snimci koji su se pre toga pojavili samo na kaseti "Balkan Horror rock 2". Tokom 1996. godine Gile se ogledao u novinarstvu. Intervjuisao je kolege Vladu Divljana i Marka Brecelja za muzike novine. Gile je osnovao klupski bend Stoned Rollers Expirience u kome svira bubnjeve, a uz njega tu su Melina Apia (Melina Appiah), vokal, Banana, gitara i Zdenko Kolar, bas Na nastupima sviraju obrade stranih hitova s kraja ezdesetih godina Jo u vreme rada sa grupom, avke (roen 1962.) je ispoljavao interesovanje za glumu, tako da je imao kljunu ulogu u TV rock operi "Kreatori i kreature", glumio je u diplomskoj drami "Telefomanija" Milutina Petrovia, uestvovao u radu na filmu "Crna Marija" i u filmu "Kako je propao rokenrol". Gile i avke su glumili u TV drami "Sava Sumanovi", a Gile je imao epizodu u filmu "Crni bombarder". avke je 1994. godine igrao Marka Bolana u predstavi "Zigi - Zvezdana praina" Bitef teatra, a 1995. godine glumio je vodia kroz duhovno opustoeni Beograd u filmu "Geto - tajni ivot grada". Ne doekavi premijeru filma, teko bolestan odlazi u Tasmaniju gde je i umro 16 februara 1997 godine. Septembra 1997. godine izdavaka kua Sound Of Islands objavila je Cavkeov solo CD "Regression" na kome je zabeleio esnaest tema u kojima se bavi improvizacijama, tehno zvukom i standardnom rock formom. Diskografija Singlovi "Konobar" / "l've Got A Feeling" (Jugoton 1981) "Dokolica"/"Dokolica (dub verzija)" (Jugoton 1982) "Odelo'7 "Afrika" (Jugoton 1982,) "Locomotion"/"Metal Guru" (Jugoton 1983) "Kako bubanj kae'7 'Tetovirana devojka" (Jugoton 1984) Albumi "Paket aranman" (Jugoton 1981,) "Elektrini orgazam" (Jugoton 1981) "Warszawa '81," (Jugoton 1982, koncertni, mini LP) "Lieprekriva Lisabon"(Jugoton 1982) "Les Chansones Populaires" (Jugoton 1983.) "Kako bubanj kae" (Jugoton 1984) "Distorzija" (Jugoton 1986.) "Brao i sestre" (Jugoton 1987, koncertni) "Letim, sanjam, diem" (PGP RTB 1988) "Najbolje pesme 1980-1988" (Jugoton 1988, kompilacija) "Seks, droga, nasilje i strah / Balkan horor rock" (PGP RTB 1992) "Balkan horror rock II" (Master Music 1993, kaseta) "Zato da ne!" (PGP RTS 1994. dupli LP) "Warszawa '81" (Yellow dog records 1996 koncertni,integralna verzija) "ivo i akustino" (B 92 1996, koncertni) Sran Gojkovi solo "Evo sada vidi da moe" (PGP RTB 1989) Sa Vladom Divljanom "Rokenrol za decu" (PGP RTB 1989.) "Rokenrol bukvar" (PGP RTB 1990) "Lutka koja kae ne" (PGP RTB 1991.) "Crni bombarder" (ZAM 1992, muzika iz filma) ELIPSE (Beograd) Grupa je osnovana 1963 godine u okviru KUD-a Gradimir Mihajlovi. Prvi znaajniji nastup Elipse su imale u bati kluba Euridika 21 juna 1963. godine. U poetku su repertoar gradili na pesmama grupe The Shadows. Jeseni 1963. godine bubnjar Elipsa postaje Vladimir Furduj Furda koji je pre toga imao minimalno muziko isustvo. Prethodnog leta zadesio se u Makarskoj, ba u vreme nastupa grupe Siluete. Njihov bubnjar se razboleo, pa je uskoio Furda koji je tada prvi put seo za bubnjeve. lanovi Elipsi su nauli da je svirao, pa su ga pozvali u grupu, a sa njim je poao i
klavijaturista Zoran Simjanovic koji je pre toga bio u Siluetama. Elipse su tada radile u postavi: peva Slobodan Skaki, solo gitara Simeon Vukovi, ritam gitara Momilo Radovanovi, bas Bojan Hreljac Na koncertima su esto pratili poznate pevae iz tog vremena: Ivanku Pavlovi, ora Marjanovia, Mikija Jevremovia. Skaki se u grupi kratko zadrao, tako da su vokalne uloge delili lanovi grupe negujui vieglasno pevanje. Jedno vreme, sa grupom je nastupao reditelj Aleksandar Mandi (pratei vokal, daire). Sredinom ezdesetih Elipse su postigle veliku popularnost, a u medijima je posebno forsirano njihovo rivalstvo sa Siluetama. Godine 1965. bili su predgrupa sastavu The Searchers na njihovim koncertima u Beogradu, Novom Sadu i Zrenjaninu. Sledee godine sviraju u Beogradu ispred grupe The Hollies. Te godine su pobedili na Gitarijadi na Sajmitu Tokom karijere snimili su tri EP ploe od kojih je ona sa pesmom "Plaa" uraena sa sastavom Koral i pevaem Pericom Stojaniem Meu prvima su snimali autorske pesme, a tekstove su pisali Lokica Stefanovi, Aleksandar Mandi i onja Mandi. Nastupili su 1966 godine na koncertu Ponona zvona koji je okupio 2000 posetilaca i u Zoolokom vrtu su snimili televizijski film. Na Svetskom festivalu omladine u Sofiji 1967 godine osvojili su srebrnu medalju, a za tu priliku sa njima su pevali Seka Kojadinovi i Boba Stefanovi Elipse su negovale rhythm i blues, a 1967. godine, kada im je pristupio crni peva Edi Dekeng, prelaze na soul i uvode duvaku liniju koju su inili truba Nikola Zembi, saksofonista Dragan Kuprijanov i saksofonista i flautista Zoran Jurki Dekeng je pre Elipsi bio u beogradskom sastavu Crni panteri koji su osnovali studenti iz Konga. U jesen 1967. godine bili su predgrupa na nastupu italijanske pevaice Rite Pavone na Tamajdanu Po raspadu grupe, krajem 1968. godine. Zoran Simjanovi se posvetio filmskoj i pozorinoj muzici, Dekeng je otiao u Nemaku, a Furduj i Hreljac su pristupili Korni grupi. Elipse su muziki uestvovale u filmovima "Nemirni" Kokana Rakonjca i "Buenje pacova" ike Pavlovia U jesen 1967 godine Slobodan Skaki osnovao je Nove Elipse. On je pevao i svirao organu, Ratomir Dmitrovi gitaru, Nenad Nedi bas, a bubnjar je bio Milenko Kaanin, koji je mnogo kasnije postao funkcioner SPS-a. Meutim, Nove Elipse nisu postigle neki znaajniji uspeh. Diskografija Singlovi "Plaa" / "Signal Evrovizije" / "Sentimental baby" / "Ni zbogom nisi rekla" (PGP RTB 1965) "Pogledaj kroz prozor" / "Deak Tom" / "Maja" / "Reci da me voli" (PGP RTB 1966,) "Le telephone" / "Good to me" / "Za one to na licu nose bore" / "l've been lovin' you" (PGP RTB 1967) ELVIS J KURTOVICH & HIS METEORS (Sarajevo) Uz Zabranjeno puenje, ovaj sastav predstavlja rodonaelnike new primitivs pokreta Mirko Srdi, alias Elvis J. Kurtovich (roen 1962. u Sarajevu) smislio je naziv pokreta i bio jedan od najplodnijih autora. On je 1981. godine osnovao grupu u kojoj su jo bili Davor Sui Sula i klavijaturista Draen Jankovi (brat Neleta Karajlia) Pristupili su im gitarista Draen Rii, bubnjar Radomir Gavrilovi Hare i peva Goran Petranovi Rizo. Mirko Srdi je kao viestruko netalentovan ovek koji nije umeo da svira i peva bio okosnica grupe, jer je odlino smiljao pesme i marifetluke. Sa diberski dugim zulufima i debelim naoarima, izlazio je na binu sa bendom, bio je u drugom planu, u rukama je drao atrofiranu akustinu gitaru koja nije bila ozvuena i usrdno je udarao po njoj tokom nastupa. Uprkos tome, zasluan je za veinu novoprimitivnih hitova iz prve faze Elvisa i Zabranjenog puenja. Kao i svaki ambiciozan i cinian klinac smislio je jo 1981. godine uvrnute rock opere "Kemo" ili "Kemmy" (parodija na "Tommy" sastava The Who) i "Olimpijska pepeljuga" (1984.) Elementi rock opere "Kemo" nali su se na njihovoj debi ploi "Mitovi i legende o kralju Elvisu" u pesmama "iza Wizard" i "Kad se babo pjan vrati kui" gde se odvija prepoznatljiva radnja Babo se pijan vratio kui, dao malom Kemi da potegne loze, on je cugnuo vie i ostao gluv, nem i slep, ali je postao rekorder u ulinoj igri krajcarice ili ize. Naravno pesma "iza Wizard" je obrada "Pinball vvizard" sastava The Who. I ostatak materijala sa debija se nedozvoljeno naslanja na standarde svetskog rocka, na primer, "Baari hanumen" ("Honky Tonk Woman"), a LP je koncepcijski ispresecan dijalogom izmeu Elvisa i "legendarnog producenta i lovca na talente" gospodina Malkolma Muharema, inae njihovog menadera Gorana Marica. U to vreme sa njima su jo bili basista Nermin Dedi Fio i klavijaturista Zoran Degan Poka, a na snimanju je gostovala Margita Stefanovi (EKV),
Drugi LP "Da bog da crk'o rok'n'rol" objavljuju 1985 godine u produkciji Borisa Belea i uz pomo klavijaturiste Boruta ina iz Buldoera Naslovna pesma je jo jedna obrada i to "It's Only Rock'n'Roll" Stonesa, a tu su i Elvisove "Ljubav je jaka", "Sva su raja", "Surfing At Bembasha". U prolee 1985. godine grupu naputa Rii koji sa Zlatkom Arslanagiem osniva Crvenu jabuku, a Srdi pauzira bavei se pisanjem i studijama graevine. Tokom 1987 godine u splitskoj "Omladinskoj iskri" objavljuje novoprimitivni roman "Autobiografija". Na scenu se vraaju 1988. godine kada izlazi LP "The Wonderful World Of Private Business". Plou rade u postavi: Elvis, bubnjar Sergej Kreso Garo, klavijaturista Jura Paunovi, basista Zvonimir Mati Kriza, gitarista Saa Strunja i peva Goran Petranovi Nele Karajli gostuje u pesmi "E.J.K. raping", a Draen Jankovi je pevao pratee vokale. LP su producirali Zoran Redi (Bijelo dugme) i Mustafa engi (ex Zabranjeno puenje). Ploa na uobiajeno ironian nain govori o sve popularnijem privatluku u tadanjoj Jugoslaviji Na omotu je nacrtan Elvis, naslonjen na novi "BMW" ispred svog kafia "Sve bilo je muzika" u aveniji "Tereze Kesovije", ispod "Lacosta" majice viri mu dlakavi stomak, oko vrata su zlatni lanci a tu su i obavezne bele arapice. LP donosi uspenu "Hajle Selasije", inspirisanu pokretom nesvrstanih i seriju malih sarajevskih pria o propalim heavy metalcima, homoseksulacima, pijancima i loim brakovima. Posle te ploe, grupa prestaje sa radom. Tokom rata Mirko Srdi je ostao u Sarajevu, a 1995. godine je preao u Zagreb gde se prikljuio obnovljenoj Top listi nadrealista koja uz uobiajene skeeve izvodi pesme Elvisa, Zabranjenog puenja i razne standarde. Pod imenom Zabranjeno puenje Sejo Sexon i Elvis snimili su u Amsterdamu CD "Fildan vika" (Dallas Records 1997). Pratili su ih lanovi sarajevske grupe Over-dream, nastanjeni u Parizu. Klavijaturista Zoran Degan Poka, autor veine pesama sa treeg albuma, poginuo je na mostarskom ratitu. Kompilacije "Hitovi 83-88" i "Najgori hitovi" donose izbor pesama sa sva tri albuma. Goran Petranovi je, to je malo poznato, autor nekih kompozicija grupe Divlje jagode, na primer "Motori" Imao je epizodnu ulogu u filmu "Lepa sela lepo gore" Srana Dragojevia i u TV seriji "Slona braa". Diskografija "Mitovi i legende o kralju Elvisu" (RTV U 1984) "Da bog da crk'o rok'n'rol" (RTV U 1985) 'The VVonderful VVorld Of Private Business" {RTV U 1988) "Hitovi '83-'88" (Nimfa Sound 1996, kompilacija) FALK MARJETA NECA FILM FIT FORMULA 4 FALK MARJETA NECA (Maribor) Neca Falk je pevaki sta zapoela poetkom sedamdesetih godina u sastavima Boemi i Rdei deki. Godine 1969. otisnula se u solo karijeru nastupom u hali Tivoli na Omladinskom festivalu u Ljubljani Iste godine pevala je na Veseloj jeseni, lokalnom festivalu u Mariboru, a sledee godine je objavila prvi singl Tih godina je na festivalima nastupala sa pevaima: Bor Gostia (ex Bele vrane) i Alfi Nipi sa kojima je snimala zajednike singlove. Od 1972. godine redovno uestvuje na Meunarodnom festivalu zabavne muzike Slovenska popevka u Ljubljani i Celju, gde dobija i nagrade Godine 1973. snimila je 45-minutni TV mjuzikl "Dekle iz estega nadstropja" (Devojka sa estog sprata). Godine 1975. nastupa na Opatijskom festivalu, a godinu dana kasnije sarauje u drami Dona Ardena "ivite kao svinje", postavljenoj u Ljubljanskom dramskom pozoritu Sa njom je na sceni bio peva Janez Bonina, muziku je pisao Deo gur, a svirala Je grupa September Godine 1977. objavljuje debi LP "Danes" na kome su kompozicije Bojana Adamia, Dee Zgura i Janija Goloba. Sledei potez je kaseta "Vsi Ijudje hitijo" na kojoj su pesme Andreja ifrera i Tomaa Domicelja (uradio obradu tradicionala "Banks Of The Ohio"). Tom kasetom,objavljenom 1978 godine, profilie mainstream rock orijentaciju. Singl sa pesmom "Zaspao si u mojoj kosi" snima uz pratnju pulskog Atomskog sklonita sa kojima je inae saraivao njen suprug, cenjeni fotograf Tone Stojko. Za LP "Samo najjai ostaju" pesme komponuju Andrej ifrer, Toma Domicelj i lanovi Atomskog sklonita, a lektor je bio Arsen Dedi. Na ploi je i jedna obrada iz repertoara Doni Miel. LP su producirali Dejv Kuk (Dave Cooke) i Entoni Dejvid (Antonv David) Uz pratnju grupe Predmestje 1981. godine snima singl "Neu" i sa njima esto nastupa Krajem 1981. godine Neca Falk objavljuje album "Nervozna" na kome su pesme razliitih autora, materijal su snimili engleski studijski muziari u produkciji Dejv Kuka i Kris Barketa (Chris Burkett). Hit sa ploe, pesmu "Banane", komponovao je Toma Domicelj, a u govoronom delu
pesme "ivi jeftine romane" gostuje beogradski radijski disk dokej Marko Jankovi Tokom devedesetih godina vrlo je aktivna i objavljuje itavu seriju diskova. Diskografija Singlovi "iveja je en coprnjak" / "Mo naj bo doma" (Helidon 1972,) "Sama fanta nala si bom" / "Vzemi me" (Helidon 1973) "Dobro jutro, dober dan" / "Balada" (Helidon 1978) "Vsi ljude hitijo" / "Tako dekle" (Helidon 1978) "Zaspao si u mojoj kosi" / "Tvoje su oi pune rose" (RTVU1978) "Toliko vredi koliko da" / "Samo najjai ostaju" (RTV LJ 1980) "Neu" / "Formula jedan" (RTV U 1981.) "Banane"/"ivi jeftine romane" (RTV U 1981) Albumi "Danes" (Helidon 1977) "Vsi Ijudje hitijo" (RTV U 1978, kaseta) "Najjai ostaju" (RTVU 1980) "Nervozna" (RTV U 1981) "Maek Muri in Muca Maca" (Maji disk 1992, kaseta i video kaseta) "Neca Falk" (Maji disk 1993) "Dravski most" (Maji disk 1994) "Zlata laa" (Maji disk 1994) "Portreti" (Maji disk 1996) FILM (Zagreb) Tokom 1977 i 1978. godine basista Marino Pelaji, gitarista Mladen Jurii i bubnjar Branko Hromatko svirali su sa Donijem tuliem u grupi Azra Zatim je Doni pozvao pevaa Jurislava Stublia (roen 1953 u Sesvetskom Kraljevcu) koji je pre toga trebalo da peva u sastavu Aerodrom, ali je zbog dubokog glasa ispao iz kombinacije. Azra je sa Stubliem funkcionisala samo nekoliko meseci, a kada su se posvaali sa Donijem, osnovali su krajem 1978. godine grupu Film. Kao uspomena na taj dogaaj ostala je Donijeva pesma "Roll Over Jura" iz repertoara kasnijeg rada Azre. Filmu se pridruio saksofonista Jurij Novoseli koji je nastupao pod imenom Kuzma Videosax. I ostali su sebi nadenuli pseudonime: Jura Jupiter, vokal, Mario Baraccuda, bas i Max Wilson, gitara. Vrlo brzo grupa je u Zagrebu stekla respekt prvorazredne novotalasne klupske atrakcije Prvi vei korak imali su 1980 godine kao predgrupa na turneji Lene Lovi (Lena Lovich) po Jugoslaviji. Njihov prvi singl sa pesmama "Kad si mlad" i "Zajedno", kasnio je punih godinu dana jer su na omotu eleli sliku iz filma "Barbarela", ali je to ocenjeno kao nekomercijalno U jesen 1980. godine pobeuju sa pesmom "Neprilagoen" na Omladinskom festivalu u Subotici, a zatim kree njihov strelovit uspeh. Uoi izlaska debi albuma "Novo! Novo! Novo!" 1981 godine, Hromatko odlazi u vojsku a na njegovo mesto seda Ivan Piko Stani (ex Grupa 220, Time, Parni valjak) Prva ploa, koju je producirao Boris Bele iz Buldoera, donosi seriju urbanih, plesnih pesama sa jasnom porukom: "Neprilagoen", "Zamisli", "Radio ljubav", "Moderna djevojka", "Odvedi me iz ovog grada". Na manifestaciji Pozdrav iz Zagreba odranoj januara 1981. godine u beogradskom Domu omladine Film je trijumfovao, a u to vreme sa njima je povremeno nastupao rock kritiar Draen Vrdoljak koji je svirao organu. Sa Filmom se pojavio i na Omladinskom festivalu u Subotici 1981. godine. Nastupili su kao pobednici prethodne godine i izazvali pravi haos, jer je publika tokom koncerta masovno okupirala binu. Uoi toga, grupa objavljuje energian ivi mini LP snimljen u klubu Kuluu 11 februara 1981 godine. Ujedno, to je bila prva iva ploa snimljena u Kuluiu (u ovoj sali je kasnije niz sastava beleio svoj kontakt sa publikom) Plou otvara armantna najava Draena Vrdoljaka na poetnikom francuskom jeziku, za kojom slede punokrvne "Neprilagoen", "Moderna djevojka", "Zamisli ivot u ritmu muzike za ples", "Kad si mlad" i "Zajedno" u mnogo boljim verzijama no sto je to u studiju zabeleeno. Leta 1981 godine Film i Idoli sviraju zajedniku turneju po jadranskoj obali, a Jugoton na kaseti objavljuje koncertni mini LP Filma i mini LP Idola. Krajem godine u grupi dolazi do razmimoilaenja izmeu Stublia i ostalih lanova oko koncepcije nove ploe. Neslaganja dovode do dvomesenog zastoja u radu. Konsolidovani, 1982. godine snimaju LP "Zona sumraka" ponudivi depresivnije vienje ivota, moda inspirisani tadanjim stalnim redukcijama struje. U novim temama obrauju usamljenost, otuenost u gradu, ubistva i probleme sa drogama Uspeni su u pesmama "Zagreb je hladan grad" i "Krvari oko ponoi", a na
ploi su i dva instrumentala, od kojih je "Dems Bond" obrada teme iz istoimenog filmskog serijala koju su svojevremeno uvrstili i Selecter na svom debiju. Pored Stublia, kao autori se potpisuju Jurii, Stani i Novoseli. LP "Sva uda svijeta" snimaju u vedskoj, producent je Tini Varga, a ploa im donosi hitove "Kad budu gorjeli gradovi", "Sva uda svijeta", "Istina pie na zidu", "Mi nismo sami", "Na drugoj strani neba", "Boje su u nama" Pelaji je tada u vojsci, pa bas svira Jurii. Zatim i Jurii odlazi u vojsku, pa ga na koncertima menja gitarista Robert Krka Zanimljivo je da su pesmu "Mi nismo sami" snimili i lanovi jedne vedske grupe pod nazivom "Have You Ever". etvrti LP "Signali u noi" Film snima 1985. godine sa bubnjarom Draenom olcom i povratnicima Juriiem i Pelajiem, u produkciji koju su sami radili sa Nikom Van Edom (Nick Van Eede). I ta ploa im donosi koncertne favorite "Signali u noi", "Pjevajmo do zore", "Rijeke pravde", "Osmjesi". Na ploi su saraivali Massimo Savi (gitara i pratei vokali), Davor Slamnig (gitara), Ljer-ka imara (harfa), Nikola Santro (trombon) i drugi. Paraleleno radei sa Filmom, Jurii, Pelaji i Stani formiraju grupu Le Cinema koja preteno izvodi hitove stranih grupa novog talasa Dugogodinje neusklaene muzike ideje u okviru grupe, u prolee 1986. godine dovode do prestanka rada originalne postave Jurii nastavlja sa grupom Le Cinema, zatim formira Vjetice, Pelaji jedno vreme svira sa Haustorom, a Novoseli formira grupu Dee Dee Mellow i svira sa Disciplinom kime. Ploa "Sunce sja" izlazi 1987. godine pod firmom Jura Stubli i Film, a snimaju je gitarista Robert Krka, basista Dario Kumerle, bubnjar eljko Turinovi i Bojan Gorianin, klavijature. U vokalnim deonicama gostuju Massimo Savi i Jura Paen. Opredeljujui se za zvuk srednje linije, Jura snima pesme "Srce na cesti", "Ivana", "Dom", "Valovi ('68 -77.-'87.)", "Sjeam se prvog poljupca". Na sledeem albumu "Zemlja sree", dve godine kasnije, umesto Krkaa i Turinovia sviraju gitarista Deni Koi, bubnjar Davor Vidi, a kao gosti Laza Ristovski, Vlatko Stefanovski, Massimo Savi, gitarista Branko Bogunovi, Davor Rodik i klapa Bonaca. Pored Jurinih pesama "Dobre vibracije" (sa citatom Beach Boys), "Doi u ti u snovima", "Ljubav je zakon", tu je i "Uhvati vjetar" nastala na osnovu prepeva Zorana Mievia i Silueta, a iz repertoara Donovana. Tokom tih godina Jura esto menja lanove pratee grupe Film. Godine 1992 snima album "Hrana za golubove" na kojoj se nalazi antologijska "E moj drue beogradski", jedina pesma nastala tokom rata koja je bila prihvaena sa obe strane fronta. Ostatak materijala su pored pesme "Bili cvitak" inili i ponovljeni snimci ranijih njegovih hitova, to je ukazivalo na kreativnu oseku. Dve godine kasnije objavljuje kompilacijski CD "Greatest Hits Vol 1" na kome su nove pesme "Njeno, njeno, njenije" i cinina "ikago", napravljena na muziku stare akcijake "U tunelu usred mraka". Taj snimak je bez obrazloenja leao est meseci u diskografskoj kui. Pred objavljivanje je jedan stih izbaen, ali je uprkos tome pesma bila zabranjivana na hrvatskim medijima. Pesmu "ikago" Stubli je snimio sa Nikom Bratoem (ex Valentino, Crvena jabuka) a u "Njeno" su gostovali klapa Grdeljni i Mladen Jurii. Na CD kompilaciji "Greatests Hits Vol. 2" nale su se i ponovo snimljene "Neprilagoen", "Moderna djevojka", "Boje su u nama", kao i nova "Lijepo, lijepo, neopisivo" Diskografija Singlovi Kad si mlad" / "Zajedno" (Suzy 1980.) "Zamisli ivot u ritmu muzike za ples" / "Radio ljubav" (Helidon 1981.) "Boje su u nama"/"Istina pie na zidu" (Jugoton 1983) Albumi "Novo! Novo! Novo! Jo juer samo na filmu a sada i u vaoj glavi" (Helidon 1981) "Film u Kuluiu - Live" (Jugoton 1981, mini LP koncertni) "Zona sumraka" (Jugoton 1982) "Sva uda svijeta" (Jugoton 1983) "Signali u noi" (Jugoton 1985) "Sunce sja" (Jugoton 1987) "Zemlja sree" (Jugoton 1989) "Hrana za golubove" (Croatia Records 1992.) "Greatest Hits Vol, 1" (Croatia Records 1994) "Greatest Hits Vol 2" (Croatia Records 1996) FIT (Rijeka) Tri druga iz ugostiteljske kole su posle gledanja filma "Blues Brothers" odluili da osnuju grupu. Tako su peva Davor Lukas, gitarista Zorko Opai i basista Miro Teevi (roeni 1964.) poetkom 1982 godine pokrenuli Fit. Uz njih, sastav su inili bubnjar Renato Debeuc i klavijaturista Aleks
Merle. Ime su odabrali po gelu za kosu, ali kasnije tim obrazloenjem nisu bili zadovoljni pa su se prikonili tumaenju Fit: vrstina, snaga. Prvi zvanian nastup imali su 10. juna 1982. godine u rijekoj Mjesnoj zajednici Turni na koncertu koji je predstavljao nove grupe treeg rijekog talasa. Neke od ranih pesama Zorka Opaia preuzele su devojke iz sastava Cacadou Look ali ih, dogovorno, nisu potpisale. Posle enidbe, grupu naputa Debeuc, pa zatim i Merle, a klavijature jedno krae vreme svira Tamara Vrani (ex Cacadou Look). Sa mrtve take se pokreu kada upoznaju bubnjara Ivana Fecea Firija iz EKV, koji je vojsku sluio u Rijeci. U to vreme, 1985 godine, pristupa im bubnjar lekar Dean Benzia i sa njim postiu prve vee uspehe. U periodu kada je Benzia bio u Americi, privremeno je bubnjeve svirao Srboljub Radivojevi iz grupe Van Gogh Jedno vreme u grupi je drugu gitaru svirao Edi Kralji koji je potom preao u Denis & Denis Povremeni saradnik u sastavu je bio i Zvonko uki u periodu kada je njegov Van Gogh pauzirao. Na Omladinskom festivalu u Subotici 1986. godine osvajaju drugu nagradu irija i treu publike, posle ega potpisuju ugovor sa PGP RTB-om. Sa pesmom "Ritam promjene" uestvuju 1987. godine na kompilacijskoj ploi "Rijeka-Paris-Texas". Debi album snimaju iste godine u studiju sarajevske RTV, a produkciju radi Ivan Fece. Traka biva grekom izbrisana, pa ponovno snimanje obavljaju u Beogradu u produkciji Milana Mladenovia (EKV) Kompletnu muziku za plou uradio je Opai a tekstove su pisali Teevi i Lukas. Ploa donosi vrstu gitaristiku svirku i efektne pesme "Maka", "Rijeka", "Uivaj" i "Beograd". Zatim redovno sviraju na itavom prostoru bive Jugoslavije. Drugi LP "Daj mi ruku" snimaju 1989. godine u splitskom studiju Vilovi, a produkciju rade sami. Udarna pesma je "Zvoni telefon" (obrada "Hanging On The Telephone" sastava Blondie). Po objavljivanju ploe, sviraju jo jednu jugoslovensku turneju Godine 1990. Dean Benzia prelazi u Let 3, a zamenjuje ga Sinia Banovi (ex Grad) Sa poetkom rata, grupa prestaje sa radom, a deo muziara se seli u Holandiju gde osnivaju studio Master Factory. Benzia je otiao u Ameriku gde radi kao lekar Davor Lukas se na hrvatsku scenu vratio 1997. godine CD singlom na kome su tri miksa pesme "Vrijeme" i tema "Budi najbolja" U okviru grupe Lucas u kome su basista Sandi Bratonja, bubnjar Alen Triblja (ex Laufer, a svira u grupi Mone), gitarista Roland Freis-es (ex Urban & 4) i klavijaturista Vedran Krian (ex Urban & 4), Lukas je objavio CD "Jedan svijet" (Croatia Records 1997.) na kome se dri zvuka grupe Fit Diskografija "Uz rijeku" (PGP RTB 1988) "Daj mi ruku" (PGP RTB 1989) FORMULA 4 (Sarajevo) Grupu je 1970 godine osnovao gitarista Ljubia Rai (roen 1954 u Sarajevu). Pre toga je svirao u sastavima Mladi lavovi, Albatrosi i VIS Oni Sa Formulom 4 patentirao je formulu upornosti Grupa je svirala tei rock, a Ljubia je bio vie poznat po svojim scenskim efektima i leopardovom odelu, nego pesmama Uprkos tome to grupa nikada nije prela lokalne okvire, tvdoglavo je istrajao na odravanju sastava i redovnim svirkama Kroz grupu je proao veliki broj znaajnih sarajevskih muziara, na primer, Brane Liki, Sanin Kari, ii Jankeli, Zlatko Nikoli i Senad Begovi. Poetkom 1976 godine Ljubia postaje lan Bijelog dugmeta, gde kao basista zamenjuje Zorana Redia. U Dugmetu se zadrao nekoliko meseci, a zatim se vraa svojoj Formuli 4 sa kojom objavljuje prve singlove Bili su predgrupa na koncertu Riblje orbe na Tamajdanu 1. septembra 1979. godine, a posle tog nastupa im se gubi trag. Diskografija Singlovi 'Kakvo vee" (PGP RTB 1976.) "Mladi smo, mladi mi" / "Nikom nije tako kao to je meni" (Diskoton 1979) GALIJA GARAVI SOKAK GASTRBAJTRS GENERACIJA 5 GIBONNI GORDI GORI UI WINNETOU GRAD GR GRUPA 220 GRUPA I GUSTAPH Y NJEGOVI DOBRI DUHOVI
GALIJA (Ni) Jo kao tinejder, pod jakim uticajem hipi pokreta, Nenad Milosavljevi (roen 1954. godine u Niu), poinje da se bavi muzikom. Pratei se na akustinoj gitari i usnoj harmonici po nikim parkovima i leti na moru, prijateljima svira tadanje hitove. Prvi javni nastup imao je 1975 godine u vreme Nikih filmskih susreta na Veeri poezije i muzike. Izvodi svoje pesme, ali i repertoar Hose Felisijana. Sledee godine, u okviru Veeri slobodnih formi nastupa na Omladinskom festivalu u Subotici Zatim uestvuje na Beogradskom proleu i poinje da pie muziku za pozorine predstave. Dobija ponudu da za amatersko pozorite Trea polovina komponuje muziku koja bi se uivo izvodila tokom predstave. Sa lanovima grupe Dva lustera dogovara da rade zajedno, a zatim uz njihovu pratnju 11. aprila 1977. godine organizuje solisticki koncert u Narodnom pozoritu. Ubrzo poinju da rade kao grupa Galija, i nazvali su se po imenu kafane u kojoj su se sastajali. Grupu pored Nenada Milosavljevia ine Goran Ljubisavljevi, gitara, Predrag Brankovi, bas, Nenad Tani, bubnjevi i Bratislav Stamenkovi, klavijature. Tani ubrzo odlazi u vojsku, a na njegovo mesto dolazi Boban Petrovi, jedan od retkih stalnih lanova grupe u budunosti. Na Gitarijadi u Zajearu 1978. godine pobeuju sa novim klavijaturistom Zoranom Stankoviem. Nekoliko meseci kasnije uestvuju i na Omladinskom festivalu u Subotici Tada klavijature ve svira Ljubodrag Vukadinovi. Na turneji sastava Smak sviraju kao predgrupa. Krajem 1978. godine nastupaju na BOOM festivalu u Novom Sadu. Debi album snimaju 1979. godine sa novim stalnim lanom, Predragom Milosavljeviem, Nenadovim bratom. On peva pratee vokale i zaduen je za tekstove. Album "Prva plovidba" donosi im i prve hitove: "Avanturista", "Gospi" i "Decimen" Posle nastupa na "Rock spektaklu 79." koji je na stadionu JNA organizovalo Bijelo dugme, od grupe se oprataju Goran Ljubisavljevi, Predrag Brankovi i Ljubodrag Vukadinovi. Novi lanovi postaju basista Zoran Radosavljevi, gitarista Duan Radivojevi i klavijaturista Neboja Markovi, ali se promene tu ne zaustavljaju. Album "Druga plovidba" snimaju sa producentom Zlatkom Manojloviem, muziku radi Nenad, tekstove Predrag, a pesma "U suton" komponovana je na stihove Dobrie Cesaria. Na Splitskom festivalu 1980 godine na fudbalskom stadionu "Hajduka" nastupaju u okviru rock veeri sa jo trinaest grupa U to vreme postiu veliki uspeh u Bosni, a i u daljem toku karijere tu e imati najverniju publiku Sve do poetka rata, naravno. Te 1980. godine u JNA odlazi Boban Pavlovi, a menja ga Zoran Stamenkovi (ex Kerber). Istog leta poinju da sviraju u ferijalnom naselju u Makarskoj gde e biti redovna pojava u sledeim sezonama. Album "Ipak verujem u sebe" donosi nove hitove "Jo uvek sanjam" i "Burna pijana no". Poetkom 1982. godine u grupu se vraa bubnjar Boban Pavlovi i kao predgrupa nastupaju na koncertu Doa Kokera (Joe Cocker) u hali Pionir. Samostalni koncert dre na Tamajdanu 10. juna 1983 godine sa predgrupama Potop i Kerber. Lider zemunske jazz rock grupe Potop, klavijaturista Saa Lokner, ubrzo postaje lan Galije. Oktobra iste godine, u Manesteru, sa producentom Gordonom Roulijem (Gordon Rowley) snimaju album "Bez naglih skokova" Materijal je miksovan u Kaliforniji Ploa ne donosi nijedan hit, a pesmu "Ti me svojom hladnoom ne kuaj" komponovali su na stihove Sergeja Jesenjina. Krajem 1983. godine dobijaju zanimljivo priznanje iz Splita. U okviru ankete za istraivanje omladinskog turizma, proglaeni su "najboljim ivim dogaajem na obali". U rodnom Niu, zapoinju redovne nedeljne koncerte u Muzikom klubu 81 na kojima sviraju obrade svetskih standarda. Saa Lokner odlazi kod Bajage i Instruktora, a klavijature krae vreme svira Aleksandar Ralev. U to vreme im stie gitarista an ak Roskam, poreklom iz Zaira, inae Belgijanac. Budui da se Roskam oenio devojkom iz sela kraj Makarske, preselio se u Jugoslaviju i tokom leta se upoznao sa lanovima Galije Roskam je od 1984 godine svirao u grupi D Boys, a 1986. godine prelazi u Galiju i sa njima snima album "Digni ruku". Na ploi se nala njegova pesma "Winter's Corning" za koju je tekst napisala pevaica Dani Klain iz grupe Vaya Con Dios. Producent ploe je Nenad Stefanovi Japanac, a gostuju Saa Lokner, truba Goran Grbi, saksofonista Nenad Petrovi i Bobana Stojkovi koja je pevala pratee vokale Sasvim novi kurs Galija preuzima na ploi "Daleko je Sunce" sa novim saradnicima klavijaturistom i flautistom Batom Zlatkoviem i Radomanom Kanjevcem koji je grupi doneo drugaije ideje i tekstove. Zlatkovi je diplomirao na Muzikoj akademiji u Sarajevu, odsek flauta. Galija mu je bila prvi profesionalni sastav, Kanjevac, novinar II programa Radio Beograda, prvi put se u Galiji ogledao kao autor tekstova za grupu, a doneo je plan o objavljivanju trilogije koja bi se bavila stvarnou zemlje u neminovnoj tranziciji. Album "Daleko je Sunce" producira Duan Petrovi ane, a gosti su Komelije Kova, aa Lokner, Nenad Stefanovi, orkestar Fejata Sejdia, Ivica Vdovi VD i mnogi drugi. U naslovima pesama kao i same ploe, nalaze se citati preuzeti od Dobrice osia, Vima Vendersa, Branka opia, Ive Andria, Laze Lazarevia i Alekse antia. Bata Zlatkovic se potpisuje kao autor udarnih pesama "Da li si spavala", "Mi znamo
sudbu" gde je i koautor teksta. Tu su i dobro prihvaeni "Intimni odnosi", "Orlovi rano lete", "Kao i obino". Pesma "Zebre i bizoni" u originalu je trebalo da se zove "Brioni", ali budui da je zadirala u enigmu Tito, jedino se tekst za nju ne nalazi na omotu. Posle ove ploe, grupu naputa dugogodinji lan Zoran Radosavljevi, a dolazi basista Predrag Milanovi sa kojim 1989. godine snimaju "Korak do slobode" Autori muzike su Nenad, Bata i Roskam, autor tekstova Kanjevac, a producent aa Habi. Uvodnu i zavrnu temu na ploi komponovao je Zlatkovic, a odsvirali su je truba Boban Markovi iz Vladiinog Hana i sam Zlatkovic na flauti U pesmi "Sloboda" sa Nenadom Milosavljeviem peva Goran epa iz niske grupe Kerber. Kljune pesme "Na tvojim usnama", "Kopaonik", "Sloboda", opet komponuje Zlatkovic a sigurni aduti su "Korak do slobode", "Kad me pogleda" (obe N-Milosavljevi) i "Nasmei se". Roskamov leeran reggae u "Ljubavnoj pesmi" upotpunjen je ironinim tekstom na sve aktuelniju temu - nacionalizam Te 1989 godine nagradu za rock kompozitora godine na festivalu MESAM dobija Nenad Milosavljevi. U Galiju dolazi novi basista, Beograanin Duan Karadi. Poetkom 1990. godine sa Sapama Riblja orba, Valentino, Viktorija, Bajaga i Instruktori uestvuju na trodnevnim koncertima u Temivaru. Iste godine objavljuju album najveih hitova "Jo uvek sanjam" za koji su neke od starijih pesama ponovo snimljene. U vreme prvih viestranakih izbora u Jugoslaviji, pripremaju maksi singl, predizbornu plou na kojoj je trebalo da se pojave pesme "On je isti kao on", "Ti si moja jedina Partija", "Posle svega" i "Komunista" (gostujui vokal aban Bajramovi). Ali do realizacije ploe, iz nejasnih politikih razloga, nikada nije dolo. Albumom "Istorija ti i ja" 1991 godine zavravaju trilogiju, Produkciju je radio Nika Brato (Valentino), ploa je snimana u Titogradu, a miksovana u Zagrebu Kao gosti pojavljuju se frula Bora Dugi, Saa Lokner, basista Slavia Pavlovi Stenli i ansambl Renesans. Sa ploe se izdvajaju pesme "Trava", "Skadarska", "Trube" i "Seti se maja". Juna iste godine sviraju kao predgrupa na koncertu Boba Dilena u Zemunu. Avgusta poslednji put sviraju u Sarajevu. Zbog narasle napetosti u zemlji, an ak Roskam naputa grupu i vraa se u Belgiju Njega menja Beograanin Dragutin Jakovljevi. Sa novom postavom objavljuju CD "Ni rat ni mir" na kome je izbor pesama iz trilogije uz dva nova snimka "Pravoslavlje" i "Na Drini uprija". Te dve pesme objavljene su i na promo singlu koji je deljen publici na njihovom koncertu u Sava centru decembra 1991 godine. Na tom nastupu su im se pridruili orkestar Fejata Sejdia, hor flauta, kamerni hor Sveti ore i pijanista Milo Petrovi. Godinu dana kasnije opet organizuju veliki koncert u Sava centru povodom stogodinjice Srpske knjievne zadruge. Snimaju poklon - singl sa obradama pesama "Mi nismo sami" grupe Film i "Sanjam" Indeksa. Na koncertu se kao goa, posle mnogo godina anonimnosti, pojavljuje Olivera Katarina. Poetkom 1993. godine grupu naputa Bata Zlatkovic koji se povlai iz muzike sve do 1996. kada za PGP RTS objavljuje plou "A be da be". Novi klavijaturista Galije je Oliver Jezdi, a novi basista Bratislav Miloevi. Sa njima na Kipru 1994. godine snimaju dupli album "Karavan" u produkciji Sae Habia. Kao autor tekstova ponovo se potpisuje i Predrag Milosavljevi, a Kanjevac posle ove ploe prekida saradnju sa Galijom. Kao gost na akustinoj gitari svira Dragan Jovanovi (Generacija 5). Ploa donosi osamnaest pesama od kojih su "Petlovi" obrada izvorne narodne. Tokom leta plou promoviu serijom besplatnih koncerata na otvorenom prostoru U okviru toga dre koncert u parku kod Skuptine Beograda U prolee 1996 godine objavljuju album "13" na kome su pored tekstova Predraga Milosavljevia i stihovi pesnika Branka Radievia, Stevana Raikovia i Petra Pajia. Leta 1997 godine grupa objavljuje jo jednu kompilaciju "Veita plovidba" i snima CD "Voleti, voleti". O grupi Galija objavljena je istoimena knjiga koju je napisao Milan Kerkovi, novinar iz Nia, kao i knjiga tekstova sa ploa. Uz rad sa grupom, Nenad Milosavljevi paralelno komponuje pozorinu muziku Tokom svih ovih godina opremio je preko ezdeset predstava za koje je dobio est nagrada. Radoman Kanjevac je objavio knjigu poezije "Otvoreno pismo" (Prometej 1995.) i "Reci za pevanje" (SKC 1995.) u kojoj su tekstovi pesama sa ploa Galije, a na njegove tekstove pesme su snimali YU grupa i Viktorija. Diskografija "Prva plovidba" (PGP RTB 1979) "Druga plovidba" (PGP RTB 1980) "Ipakverujem u sebe" (PGP RTB 1982) "Bez naglih skokova" (PGP RTB 1984) "Digni ruku" (PGP RTB 1986) "Daleko je Sunce" (PGP RTB 1988) "Korak do slobode" (PGP RTB 1989)
"Jo uvek sanjam (Najvei hitovi)" (PGP RTB 1990.) "Istorija ti i ja" (PGP RTB 1991) "Ni rat ni mir (Odlomci iz trilogije)" (PGP RTB 1991) "Karavan" (PGP RTS 1994 dupli) "13" (PGP RTS 1996) "Veita plovidba" (PGP RTS/ Raglas 1997, kompilacija) "Voleti voleti" (PGP RTS 1997.) GARAVI SOKAK (Novi Sad) lanovi grupe Garavi sokak sviraju zajedno od 1982. godine u postavi: peva Bane Krsti, basista Petar Alvirovi, bubnjar Milan Trifunovi, ritam gitarista Seri Toplica i solo gitarista Zoran Alvirovi. U poetku su se zvali Pa ta, svirali su na igrankama po Vojvodini, a uzori su im bili The Beatles i Bijelo dugme. Kako od tih nastupa nisu mogli puno da zarade, novac za instrumente su nabavljali zahvaljujui dodatnim aktivnostima, brali su kukuruz i uestvovali kao anketari u popisu stanovnitva. Godine 1987, poinju da komponuju svoje pesme i odluuju se da grupu nazovu Garavi sokak po istoimenoj knjizi pesama Miroslava Mike Antia. Njihov debi LP "Garavi sokak" objavljen 1989 godine dostigao je tira od preko sto hiljada prodatih primeraka. Pesmama "Skeledijo", "Teci, teci Dunave" i "Maarica" patentirali su formu moderne vojvoanske ansone zasnovane na folk zvuku. I na drugoj ploi "Garavi sokak II" neguju isti zvuk kroz pesme "Ti si mene caknula", "Neko, neko ko je daleko" i "Na temerinskom vaaru". Garavi sokak je na festivalu MESAM 91 izveo pesmu "Pozdrav iz Soko Banje" koja se nala na njihovoj kompilacijskoj ploi "Najlepe pesme", Ve 1992. godine objavljuju plou "Da se vrate sreni dani", a za njom stie "Slova tvoga imena" koju je producirao Rambo Amadeus. Ta ploa im donosi hit "Bie bolje ako bude tu", snimljena je na akustinim instrumentima i u novoj postavi. Od te ploe grupu ine: Bane Krsti koji peva i svira akustinu gitaru, Slobodan Trkulja je zaduen za gajde, frulu, klarinet i saksofon. Zoran Brajovi je novi bubnjar, Nikola Oro basista, Miroslav Ili svira harmoniku i prim. Seri Toplica svira akustinu gitaru, dok je Milan Trifunovi preao na udaraljke Posle te ploe, grupa se orijentisala samo na akustiarske nastupe. Na ploi "Dobro je" (koja je ujedno jedan od poslednjih vinilnih proizvoda PGP RTS-a), uz svoje pesme, obradili su "Goodnight" sastava The Beatles koja je u njihovom prepevu dobila naziv "Mirno spavaj, ljubavi". Snimak njihovog unplugged nastupa odranog u Studiju M novembra 1996 godine objavljen je na ploi "Najvei hitovi". Diskografija "Garavi sokak" (Jugoton 1989) "Garavi sokak II" (Jugoton 1990.) "Najlepe pesme" (PGP RTB 1991, kompilacija) "Da se vrate sreni dani" (PGP RTS 1992) "Slova tvoga imena" (PGP RTS 1994) "Dobro je" (PGP RTS 1996.) "Najvei hitovi" (PGP RTS 1997, koncertni) GASTRBAJTRS (Cerklje ob Krki) Sastav je formiran novembra 1982. godine, a kljune lanove inili su basista Nikola Sekulovi, saksofonista Joe Pegam, gitarista Bojan Fifnja i peva Goran alamon. Ve sledee godine pojavili su se na kompilacijskoj kaseti "AA" na kojoj su bili i sastavi Automobili, Make Up 66 i drugi. Decembra 1983 godine objavljuju debi plou "Ni ivljenja brez Ijubezni" i to za jednu od prvih privatnih domaih diskografskih kua Dokumentarna, Boe abjaka. lako intrigantan, taj album se nije probio do ireg kruga slualaca, mada je pesma "Japanci rade za nas" nudila komunikativnu formu. Tokom 1985 godine zbog obaveza prema JNA grupa pauzira, a sledee sviraju na Omladinskom festivalu u Subotici.Zainteresovani za razliite muzike forme, 1986. godine formiraju dodatne sastave koji bi trebalo da zadovolje njihove difuzne ambicije. Zvuk grupe Silver Baracudas deklarisali su kao "elektronski horor minimalizam" i za sopstvenu diskografsku kuu su objavili kasete "Silver Baracudas" (Opus Manuum 1986.) i "Piranha" (Opus Manuum 1987.), Grupa
Sintetic Liquid izvodila je "break verziju elektronskog horor minimalizma", zabeleenu na kaseti "Sintetic Liquid" (Opus Manuum 1987) dok je sastav Demolition Group predstavljao dugoveni nastavak rada Gastrbajtersa. Drugi album "Pot v raj" objavljuju 1987 godine i na njemu uspenije formuliu svoje ideje. Na funk osnovi i potpomognuti duvaima, oni se kreu od svvinga u "Ne uzimaj mi malih stvari", udaljenog etno zvuka u "Pastoralna" do avangardne "Pot v raj" u kojoj se smenjuju strofe na slovenakom i srpskohrvatskom jeziku Po izlasku te ploe lanovi nastavljaju karijeru u okviru Demolition Group. Diskografija "Niivljenja brez Ijubezni"(Dokumentarna 1983) "Potvraj" (Helidon 1987) GENERACIJA 5 (Beograd) Grupu su 1. jula 1977. godine osnovali klavijaturista Dragoljub Ili (ex Korak, roen 1956 u Beogradu), bubnjar Boban orevi (ex Korak, roen 1956), peva Jovan Rai (ex Zlatni prsti, roen 1950. u Zajearu), gitarista Dragan Jovanovic (ex Zdravo, roen 1955.) i basista Duan Petrovi (ex Pop maina). Maja 1978 godine objavljuju prvi singl sa pesmama "Novi ivot" i "Izgubljeni san" i uestvuju na rock veeri Omladinskog festivala u Subotici. Juna iste godine Boban Petrovi odlazi u JNA, a zamenjuje ga Milo Stojisavljevi Cajger koji je sa njima godinu dana, do povratka Petrovia. Na drugom singlu nalaze se pesme "Svemu doe kraj" i "Noni mir" sa kojima uestvuju na rock veeri festivala Opatija 79 i dobijaju nagradu strunog irija za najbolje korienje folklornih motiva. Oktobra 1979. godine Jovan Rai naputa grupu, a umesto njega dolazi Goran Miloevi (ex Zebra) i oni se postepeno otiskuju u pop vode. Novembra objavljuju trei singl sa pesmama "Umoran od svega" i "Ti samo budi dovoljno daleko". U to vreme njihova muzika se koristi u filmu "Dolo doba da se ljubav proba". Na samom poetku karijere grupa je bila zainteresovana za jazz rock i brzo je stekla potovanje kolega, budui da je bila sastavljena od odlinih instrumentalista. To sa kritikom nije bio sluaj. Najee im je zamerano na slabim tekstovima i na tome da forma nadrasta sadrinu. Neke od njihovih najpoznatijih pesama potpisivali su drugi autori - Bora orevi i Kornelije Kova Debi album objavili su 1980. godine u produkciji Josipa Boeka. Drugu plou objavljuju 1982. godine, a juna iste prestaju sa radom. Boban Petrovi se seli u Ameriku, Dragan Jovanovic postaje traeni studijski muziar Dragan Ili se zapoljava kao urednik u TV Beograd, a od 1989 godine radi u PGP RTB-u, sarauje na ploama eljka Bebeka, Slaane Miloevi i drugih. Napisao je muziku za pesmu "Za milion godina" YU rock misije. Autor je preko sto dela iz oblasti ozbiljne i primenjene muzike (za film, pozorite i TV).' Na MESAM-u 1986. i 1987,, godine je osvojio prvu nagradu strunog irija, a dobio je i nagrade "Josip Slavenski" i "Vasilije Mokranjac" Nastupao je u Pragu, Stokholmu, Minhenu i Berlinu. Goran Miloevi je jedno vreme pevao sa grupom Mama Co Co, a zatim se povukao sa scene. Do obnavljanja Generacije 5 dolazi 1992. godine. Novu postavu pored Jovanovia, Ilica i Cajgera ine peva i glumac ore David Nikoli (ex Ratnici, roen 1964.) i bubnjar Zoran Radovanovi Baki (ex utura i Oblaci) Na kompilacijskom albumu pored starih snimaka objavljuju novi "Najjai ostaju" i akustinu verziju pesme "Ti samo budi dovoljno daleko". Povratniki CD "Svet je tvoj" snimaju u Beogradu i Los Anelesu. U Americi im se pridruio bubnjar Boban orevi, a radili su u Delta studiju sa snimateljem Draganom Deletiem Deltom, svojevremeno perspektivnim beogradskim gitaristom. Muziku za plou komponovali su Ili i Jovanovi, dok su tekstove pisali reditelji Milo Radovi, Branko Bogievi i peva Goran Miloevi. Za pesmu "Nosi je koava" uzet je stari tekst Nenada Radulovia, preminulog pevaa grupe Poslednja igra leptira. Na ploi su gostovali ameriki rap muziar Bejbi Kju Bal (Baby Q Bali), Maja Odaklijevska, Lana Tokovi i Ljuba Dimitrijevi iz ansambla Renesans koji je svirao stari instrument krumhorn. Kao bonus, na disku su se nali snimci sa njihovog unplugged nastupa u Beogradu. Tokom boravka u Los Anelesu grupa je nastupila u klubu RoxyTheatre Uz rad sa grupom, ore David je objavio samostalnu plou "Balkan" (PGP RTS 1995) na kojoj se nalaze i neke teme iz pozorinih predstava. Tekst za pesmu "Fandango" uradio je Dado Topi, a ostale je napisao glumac Irfan Mensur. Za muziku i produkciju bio je zaduen Sanja Ili. Goran Miloevi se muzici vratio snimivi solo plou "Da li misli jo na mene" (PGP RTS 1997.) za koju su pesme radili Asim Sarvan, Miroslav Duki (exTako), Dragan Jovanovi i Aleksandar Ili. U
pesmi "Jednom e neko" Goran peva u duetu sa sestrom Slaanom Miloevi. Diskografija Singlovi "Novi ivot"/"Izgubljeni san" (PGP RTB 1978) "Svemu doe kraj"/"Noni mir" (PGP RTB 1979) "Umoran od svega"/ "Ti samo budi dovoljno daleko" (PGP RTB 1979) "Spakuj se, pouri"/"Samo lai" (PGP RTB 1981) Albumi "Generacija 5" (PGP RTB 1980) "Dubler" (PGP RTB 1982) "Generacija 5 78,-94," (PGP RTS 1994, kompilacija) "Svet je tvoj" (PGP RTS 1997) GIBONNI (Split) Zlatan Stipii Dibo (roen u Splitu 1968.) karijeru je zapoeo kao peva u hard rock grupi Osmi putnik koja je nastala 1985 godine. Po objavljivanju treeg albuma, Dibo naputa sastav, odlazi u Nemaku, a zatim 1989. prelazi u Divlje jagode. Sa gitaristom Seadom Lipovaom snima album na engleskom jeziku. Zatim uzima umetniko ime Gibonni, odlazi u Berlin i postaje peva grupe V2. Meutim, i ta saradnja kratko traje i on ih naputa uoi izlaska debi albuma "Out To Lunch" na kome su se nale tri njegove pesme Poetkom 1991. godine vraa se u Zagreb i snima prvu solo plou "Sa tobom ili bez mene" na kojoj potpuno menja stil. Priklanjajui se amerikoj produkciji, anru rocka za odrasle, snima pedantno uraen materijal na kome su oigledni uticaji boravka na Zapadu. Na drugom albumu "Noina arka" belei seriju hitova, a najuspenija je "Zlatne godine" (za istoimeni film) koju je komponovao sa Zrinkom Tutiem. Sledei album "Kruna od perja" uvruje ga na mestu jednog od najtalentovanijih hrvatskih kompozitora koji paralelno radi i za druge. Svojim pesmama je pomogao karijere Olivera Dragojevia, Dina Dvornika, Severine i mnogih drugih, jer je poslednjih godina autor preko sto snimljenih pesama Diskografija "Sa mnom ili bez mene" (Croatia Records 1991) "Noina arka" (Croatia Records 1993) "Kruna od perja" (Croatia Records 1995) "Koncert" (Croatia Recors 1996) "Rua vjetrova" (Croatia Records 1997) GORDI (Beograd) Heavy metal sastav Gordi osniva gitarista Zlatko Manojlovi (ex Dentlmeni, Fle, Dah) po povratku iz vojske, novembra 1977. godine Uz njega, grupu su inili bubnjar Stevan Milutinovi (ex Dogovor iz 1804, Moira, Dah), klavijaturista Goran Manojlovi (ex Dah, Land) i basista Dragan Jankovi (ex Buket mojih prijatelja). Na pet objavljenih albuma Manojlovi je kompletan autor muzike i tekstova. Tokom rada, u grupi su se na basu smenjivali i Zdenko Pomper i Slobodan Svrdlan. Gordi su svirali u Poljskoj 1979. godine kada su pobedili na internacionalnom rock festivalu u Poznanju. Grupa je prestala sa radom 1984. godine kada Manojlovi objavljuje solo plou "Zlatko" (PGP RTB 1984) u kojoj peva na engleskom jeziku. Posle toga se posvetio samostalnoj karijeri koju jednim delom ostvaruje u inostranstvu. Diskografija Singlovi "Duga no"/"Idi sad" (PGP RTB 1978) Albumi "ovek"(RTVU1978) "Gordi 2" (PGP RTB 1979) "Gordi 3" (PGP RTB 1981) "Pakleni trio" (Jugoton 1982,) "Kraljica smrti" (Jugoton 1982 )
GORI UI WINNET0U (Pula) Svoje muzike provokacije basista Franci Blakovi zapoinje u okviru grupe Tingl Tangl, krajem sedamdesetih godina Predvodei sastav sa svojom suprugom Arinkom egando, imali su obiaj da se pojavljuju na festivalima zabavne muzike pa su kroz svoje parodije temeljno razbijali kierajski zamiljene programe. U prolee 1986. godine Franci osniva neobinu muziku grupu Gori ui Winnetou u kojoj su opet jedini stalni lanovi on i supruga. Pogonska snaga ove neformalne grupe je Franci koji je peva, autor veine pesama i tekstova. Arinka egando je takoe autor dela materijala i peva pratee vokale Na sedam do sada snimljenih albuma uestvovalo je izuzetno mnogo istarskih muziara, a najistrajniji su klavijaturista Edi Premate, bubnjar Nikica Durakovi, gitarista Ranko Svorcan, te autori tekstova Drago Orli, Budimir iovi i Tahir Mujii. Debi kasetu "Addio Pola" objavili su poetkom 1988. godine i odmah promovisali svoj vrlo osoben stil. Poev od naslovne pesme, zasnovane na posmrtnom maru, preko duhovitih "Radio merda", "Romanita della kita" i "Balkan lover" Franci je dokazao da se najrazliitiji muziki anrovi mogu bezbolno meati. Bez zazora, koristei sve to moe da zatreba iz kompletne muzike istorije, on sklapa slojevite kompozicije dograene nerazmrsivom meavinom istarsko-nemako-englesko-italijanskih tekstova u kojima se bavi politikom, pulskim pijancima, spletkama, marginalcima i enama. Iste godine kada je izala debi kaseta, Franci se pojavio na prateem programu Omladinskog festivala u Subotici. Uspeno je nastupio sam, na play back, obuen u frak i tenis patike, a jedini binski rekvizit bio mu je veliki falus od stiropora (sa kojim je u toku dana proetao centrom grada) Po objavljivanju kasete, krenuo je sa bendom na mini turneju po istarskim kafanama, takozvanim oterijama, a tu tradiciju je protegao do danas Kroz muziku Franci vri i popularizaciju svoje Lige za borbu protiv turizma, koja predstavlja jo jednu njegovu civilizacijsko-cininu tvorevinu. Ispravno smatrajui da turizam unitava lokalne kulture, on se ironinim tekstovima i koncertnim priama gorljivo suprotstavlja turistikom imerijalizmu. Ako se protivi turizmu, Franci nikada nije rekao ne kada su u pitanju malvazija, burbon ili grapa (rakija njegove proizvodnje) koju je esto poklanjao muzikim kritiarima sa efektnom nalepnicom "Mito i korupcija". Godine 1989. Franci objavljuje plou "Welcome Home" sa pesmama koje se, takoe, bave sivom pulskom svakodnevicom: "Pola citta puttana", "Tango Istriano", "Storie polesane", "Moj rodni grad Bejrut" (tekst Boko Obradovi), ali i urnebesne "Chi non pissa in compagnia", "lo amo amarcord" i druge. Sledei album "Mens Sana In Malvasia Istriana" (Zdrav duh u istarskoj malvaziji), donosi novo poglavlje Francijeve lirike natrpane teko razumljivim tekstovima, lako razumljivim psovkama i otrim stavovima. Trei album "Ich bin, du bistund amen" nastaje 1992. godine kada Franci na Radio Puli ima redovnu emisiju "Mens sana in malvasia Istriana", te u njihovom studiju realizuje nove pesme "ii anarhista (de prima vita)", "Ne miaj vino cretino", "Lokomotiv Fuhrer" i druge. Sledee godine objavljuje jo jednu kasetu "Rolling stronz's" za izdavaku kuu Bonaca koju su osnovali njegovi sugraani, KUD Idijoti. Pored uobiajenih kalamburnih pesama tu je i akustina "Tri nonice, grandi indigesti" sa elegantno provuenim politikim stavom ocrtanim u zavrnom delu kada horski pevaju o nepobedivoj hrvatskoj mornarici na muziku temu iz starih pesama sa omladinskih radnih akcija. Iste godine Franci sa Nadanom Rojniem i Budimirom ioviem objavljuje knjigu "United fumadors" u kojoj su njegovi i iovievi tekstovi i Rojnievi underground stripovi Svoje dugogodinje prijateljstvo sa KUD Idijotima krunie na kompakt disku "Istra ti materina" koji snima u saradnji sa legendarnim Puljanima Ploa nosi indikativan podnaslov "Mladi kreten i stare pizde" i pesme "Herceg Istra" (narodna), "Turbo catolico, peste Balcanica", "akavska pes'n Rdea pizda z radio merde" i druge U to vreme Franci kree u jo jednu don-kihotovsku borbu - protiv novokomponovanih vernika. Na nagovor Frica i Ptice iz KUD Idijota, nastupao je u pulskom klubu Uljanik i to nedeljom u podne pod nazivom "Gril and Peace united", a moto je bio "Kako popovima isterati ljude iz crkve" Ulaz je bio besplatan uz jasnu ideju - bolje je ii na Francijeve koncerte i malvaziju nego na misu. Uoi nastupa, drao je svoje propovedi koje su sadravale duhovite, ali otre politike komentare. "Istra ti materina" promovisana je koncertima u klubovima, a Francija su pratili lanovi KUD Idijota. CD "Monte Ghiro" je dobio naziv po jednom od sedam brda koje okruuju Pulu, na kome je smeteno groblje. U adekvatno tamnom omotu. Franci ne odstupa od svog opskurnog izraza. Kompilacijski CD "V ivljenju kot v filmu-the Franci sings the io" donosi izbor pesama sa ranijih ploa za koje je tekstove pisao Budimir iovi
Sem muzike, Franci je sklon i drugim medijima. Svojevremeno je na televiziji radio cenjene emisije za decu Sa svojim veselim predstavama nastupao je uivo za najmlae. Redovan nedeljni politiki komentar davao je sa Arinkom u duhovitoj emisiji "jora pija" (Gospoa pijun) na Radio Puli realizujui jedan od najsluanijih programa. Diskografija "Addio Pola" (Suzy 1988.) "VVelcome Home" (Suzy 1989.) "Mens Sana In Malvasia Istriana" (Helidon 1990) "Ich bin, du bist -und amen" (Adam 1992 ) "Rolling Stronz's" (Bonaca 1993) "Istrati materina"(PrimitivC1995) "Monte Ghiro" (Fabrica 1996) "V ivljenju kot v filmu-the Franci sings the io" (Dilema 1997, kompilacija) GRAD (Rijeka) Po prestanku rada sastava Knap i Skank, krajem 1985. godine osnovana je grupa Grad koju su inili Dean kaljac (vokal), Igor Stevanovi (gitara), Orijen Modruan (gitara), Mladen Stani (bas) i Sinia Banovi (bubnjevi). Prvi nastup grupa je imala januara 1986 u rijekom klubu Palach Pesme koje su predstavili vukle su na muziku sastava U2. Tokom godina grupa redovno svira, nastupaju na YURM-u, Subotikom festivalu. Gitarijadi u Zajearu (drugo mesto). esto su osvajali nagrade, ali nikako da dou do ploe. Njihove pesme "Ima li neto" i "Vodi me" objavljene su na kompilacijskoj ploi "Rijeka-ParizTexas" (Helidon / FV Zaloba 1987.). Tokom godina u grupi su se muziari esto smenjivali, tako da su sa njima nastupali: klavijaturisti Danijel Benik, Josip Kronjak (ex Termiti), Raul Varljen (ex Paraf), basista Vili Babi i bubnjar Duan Pjer Ladavac (ex Paraf), poto je Sinia Banovi preao u Let 3 a zatim Fit. U trenutku kada je grupa bila pred razlazom, umorna od iekivanja ugovora za plou, rijeki novinar Koraljko Pasari ponudio im je da za njegovu izdavaku kuu Nema problema objave debi album "Ljudi". Pored pesama koje su se ve nale na raznim kompilacijama, za plou su izabrali i svoje koncertne hitove "San" i "Ljudi". Godine 1993. objavljuju drugi album "Amerika". Te godine uestvuju pod imenom Grad(i) Pejton na festivalu Melodije Istre i Kvarnera sa akavskom rock pesmom "Santa Barbara". Budui da im i dalje u poslovnom smislu ne cvetaju rue, lanovi grupe se angauju na raznim stranama Igor Stevanovi se posveuje svom butiku kone odee, Dean kaljac odlazi da radi na brodu, bubnjar Slobodan Grujii svira sa sastavom Let 3, a Orijen Modruan u etno grupi Legen, Za kompilaciju "The Best Of Indie Rock - Made In Croatia" (Dancing Bear 1993 ) Grad je dao svoju pesmu "Once Upon A Time". U meuvremenu, grupa je snimila trei album i pripremila kompilaciju Diskografija "Ljudi" (Nema problema 1991.) "Amerika" (Nema problema 1993) GR (Rijeka) Krajem 1982 godine grupu Gr su osnovali lanovi alternativnih sastava koji su delovali na rijekoj sceni Prvu postavu grupe inili su peva Zoran tajduhar Zof (pre toga svirao bubnjeve u grupi Viktor Kunst), basista Igor Modri (ex Protest i Mrtvi kanal), gitarista Zoran Klasi i bubnjar Marijan Bara (ex No 1) Prvim snimcima, koji su objavljeni na kaseti zajedno sa materijalima grupe Mrtvi kanal, profiliu svoj teak zvuk, mrane politiki obojene tekstove, posebno u pesmama "Teke izme na nogama slobode", "Pourite umrijeti" I koncertni nastupi su im u skladu sa muzikom. Uz arsenal testera i sekira, kojima se najvie slui Zof, doaravaju kataklizminost svoje muzike. Grupa pauzira od 1984 do 1986. Godine 1987 trebalo je da nastupe na Omladinskom festivalu u Subotici, ali su lanovi bili previe deprimirani alkoholom da bi se popeli na binu. Te godine uestvuju na kompilaciji "Rijeka-Pariz-Texas" (Helidon / Zaloba FV 1987 ) sa pesmama "Jo ima krvi", "No u mojoj ruci" i "Noas se Beograd pali" Iste pesme belee na kaseti "Sloboda narodu", a na njoj se nalazi i muzika obrada poeme "Jama" I.G. Kovaia. Po objavljivanju kasete grupa gubi kontinuitet u radu. Zoran Klasi prelazi u Let 3, odlazi i Igor Modri, a menja ga Alen Badak. Gitaru jedno vreme svira Alen Perani, zatim Tihomir Prusa (ex Vijetnamska rua) i na kraju Miro Klari (ex Dr Steel) Novi basista postaje Boris Plei. Poetkom
devedesetih grupa je snimila album koji nije objavljen, a u to vreme nisu ni koncertno nastupali. Na koncerte kreu krajem 1993. godine kada uestvuju i na kompilaciji "The Best Of Indie Rock Made In Croatia" (Dancing Bear 1993.) sa novom verzijom pesme "Teke izme na nogama slobode". Leta 1997 godine jedan hrvatski fanzin im je objavio koncertnu kasetu u trista primeraka. Diskografija "Gr - Mrtvi kanal" (KUC 1983, kaseta) "Sloboda narodu" (KUC 1987, kaseta) GRUPA 220 (Zagreb) Inicijativu za osnivanje Grupe 220 pokrenuli su leta 1966. godine Vojko Sabolovi i Ranko Balen koji su sa grupom Ehosi sezonski svirali na hotelskoj terasi u Opatiji. U Rijeci su nastupale Jutarnje zvijezde i Drago Mlinarec koji se povremeno prikljuivao Ehosima pevajui Dilenove ili svoje pesme Dogovor o zajednikom radu realizuju iste jeseni u Zagrebu i Grupa 220 prvi put nastupa 15. oktobra 1966. godine u dvorani Vrbik u postavi: Drago Mlinarec, usna harmonika, gitara i vokal, Vojko Sabolovi, gitara. Ranko Balen, bubnjevi i Miso Tatalovi, bas. Polovinom decembra snimaju Mlinarevu pesmu "Osmijeh", koju je komponovao jo kao lan Jutarnjih zvijezda. Pesma preko noi postie ogromnu popularnost i postaje prvi autorski hit domae rock muzike Tokom zime i prolea, redovno sviraju igranke u novootvorenoj dvorani na Vrbiku Prvi singl snimaju marta 1967. godine u mono tehnici. Na njemu se pored pesme "Osmijeh" nalaze jo dve Dragine "Kad ostanem sam", "Grad" i obrada polke "Veer na Robleku", Ploa se prodaje u odlinom tirau od 50 000 primeraka, a grupa postaje jedna od najpopularnijih u tadanjoj Jugoslaviji. Veoma neobinog izgleda za to vreme, dugokosi, u cvetnim kouljama, oni predstavljaju pravi odgovor na flower power generaciju koja u svetu doivljava svoje bezdane trenutke. Za jedan koncert na Vrbiku publiku upuuju da umesto ulaznice kupi cvet u oblinjoj cveari Zatim uestvuju na Festivalu ansona u Zagrebu sa pesmama "Koulja s cvjetiima" Stipice Kaloere i "Zaboravite to sam vam rekao" Alfi Kabilja U jesen 1967 godine reditelj Fadil Hadi za film "Protest" koristi pesmu "Grad" Za Hadiev sledei film "Tri sata za ljubav", snimljen 1968. godine, Mlinarec pie muziku, a grupa se pojavljuje u filmu. Na sledeem singlu su se nale etiri Mlinareve kompozicije u kojima se nije trudio da po svaku cenu ponovi uspenost hita "Osmijeh". Tu je i minijatura "To ve i vrapci fukaju" Alfi Kabilja. Zatim su uestvovali na festivalu Zagreb 68 sa pesmom "Kamo vodi sve to?" Ivice Krajaa i proli bez nagrade. Maja 1968. godine pristupa im Dragin drug iz grupe Jutarnje zvijezde, Brane Lambert ivkovi, orgulja i flautista. Na poziv Arsena Dedia grupa nastupa na festivalu Split 68 sa Arsenovom pesmom "Razgovaram s morem" Na scenu je sa grupom izaao i Arsen, on i Drago su zajedno pevali i svirali flaute, ali su opet proli bez nagrade. Zatim sa Mlinarevim pesmama "Prolazi jesen" (nastala pod uticajem tada aktuelnog psihodelinog rocka) i "Plavi svijet" uestvuju na Prvom festivalu pop muzike odranom u Zagrebu 3. septembra 1968. godine. Debi album "Nai dani" (prvi LP domaeg rocka) grupa snima uoi Mlinarevog odlaska u Rijeku na odsluenje vojnog roka novembra 1968 godine. Ploa sadri jedanaest kompozicija, tri je potpisao Vojko Sabolovi, jednu su komponovali Mlinarec i ivkovi zajedno, a ostatak Mlinarec. Sabolovi se bavio leernim ljubavnim temama dok je Drago radio na komplikovanijim formama, u duhu tadanjeg vremena. Ploa je objavljena u vreme kada je Mlinarec bio u vojsci. Tada dolazi i do prvih trzavica meu lanovima grupe, a Drago je tokom vojnog roka resio da se po povratku profesionalno posveti muzici, ali i da izbegne sve negativne predznake koje publicitet nosi. Tokom njegovog vojnog roka, grupa je stagnirala. Maja 1969. godine otiao je Brane ivkovi i prikljuio se Zlatnim akordima. Novi orgulja postao je Davor tern (ex Zlatni akordi). Potom iz grupe odlazi Vojko Sabolovi, koji zapoinje karijeru solo pevaa, a tokom 1971 godine svira gitaru u grupi Pro arte. Kada je poetkom 1970. godine Mia Tatalovi otiao u vojsku Grupa 220 je prestala sa radom. Po povratku iz vojske Mlinarec je uradio demo snimke novih pesama, ali diskografske kue nisu bile zainteresovane za njihovo objavljivanje. Jedno vreme je nastupao sa sastavom Nautilus koji su inili Vedran Boi, Brane ivkovi, Rajmond Rui i Ratko Divjak. Potom je osnivao grupu Det Scorpion u kojoj su Mia Tatalovi i bivi lanovi Add Banda, gitarista Darko onc, klavijaturista i peva Hrvoje Marjanovi i bubnjar Rade Begovi. Nastupali su uglavnom na igrankama i izvodili noviji Mlinarev materijal. Na zahtev publike menjaju ime u Grupa 220 pod kojim rade do januara
1971. godine Ve sledeeg meseca Mlinarec pokree novu postavu Grupe 220 sa anonimnim mladim muziarima: Duko uti (klavir i ritam gitara), Nenad Zubak (bas), Ivan Piko Stani (bubnjevi), a povremeno je sa njima radio Brane ivkovi U poetku je sa njima svirao gitarista Darko onc, ali je ubrzo odustao. Objavljuju singl sa pesmama "Povratak" i "Prva ljubav", koje ih pribliavaju staroj slavi, Na festivalu Zagreb 71, na veeri na kojoj se predstavljaju rock grupe, izvode pesmu "Posmrtna posveta" pojaani zvukom ela Zatim snimaju sledei singl, sa pesmama "Do vienja, vjetice" i "Sivilo perona". U to vreme grupu naputa Duko uti, a novi lan je gitarista Husein Hasanefendic Hus koji je pre toga 1968. godine sa Staniem i Zubakom ve bio u grupi Ab Ovo. Tokom leta sa ostalim domaim grupama sviraju na turneji Adriatic show Na koncertima sastava Marmelade, Status Quo i Mungo Jerry, u delu njihovih jugoslovenskih svirki, nastupaju kao predgrupa. Vremenom, grupa se okree vrem zvuku, to ne odgovara Draginim ambicijama. Za vreme snimanja albuma "A ti se ne daj" (Jugoton 1971.) odlueno je da ta ploa izae kao Mlinareva, to je bila najava njegove plodne samostalne karijere. Poetkom 1972. godine snimaju prvi singl bez Mlinareca na kome je Husova pesma "Kii i malo je hladno" Grupa 220 nastupa na festivalu BOOM 73 koji je odran 20 i 21. aprila 1972. godine u Ljubljani i njihovo izvoenje pesme "Pop pjeva" biva zabeleeno na duplom koncertnom albumu. Tokom sledeih godina stekli su reputaciju uigrane reproduktivne grupe koja je repertoar bazirala na hitovima sastava Rolling Stones, Free, Status Quo. Poetkom 1974. godine pristupa im gitarista Jurica Paen (ex Spectrum, Hobo). Sviraju na BOOM 74 festivalu odranom 10 i 11. maja u ljubljanskoj hali Tivoli, a koncertna verzija pesme "ovek bubanj" objavljena je na duplom LP-u sa te smotre. Godine 1975. snimili su album "Slike" koji je predstavljao razoarenje u odnosu na njihovu koncertnu eksplozivnost. Deo te atmosfere zabeleili su u pesmama "ovjek-bubanj" i "Marija". Kao gost, u jednoj pesmi pevao je Janez Bonina. Posle uea na BOOM 75 festivalu odranom u Zagrebu 31. maja u grupu dolazi novi peva Aki Rahimovski (ex Tor). Zatim nastupaju na beogradskoj Hit paradi sa Husovim pesmama koje e se pojaviti na njihovom poslednjem singlu. Oktobra 1975. godine naputaju ih Stani i Zubak koji prelaze u sastav Time. Ostatak grupe, uz basistu Zlatka Miksia i bubnjara Sreka Antoniolija (ex Zlatni akordi), pokrenuo je sastav Parni valjak Dvadesetogodinjica osnivanja Grupe 220, obeleena je 21 februara 1987. godine koncertom u Vrbiku a povodom toga je objavljen album "Originali 67 / 68" na kome su najvei hitovi iz perioda rada sa Mlinarecom Diskografija Singlovi "Osmijeh" / "Kad ostanem sam" / "Grad" / "Veer na Robleku" (Jugoton 1967) "Kad bih bio Petar Pan'7"Srea"/"Ljubav je kao cvijet" / "Dobro dola, draga" / "To ve i vrapci fukaju" (Jugoton 1967) "Prolazi jesen" / "Plavi svijet" (Jugoton 1968) "Povratak"/"Prva ljubav" (Jugoton 1971) "Do vienja, vjetice" / "Sivilo perona" (Jugoton 1971) "Kii i malo je hladno"/"Dubi du-di, dubi duda"/ (Jugoton 1972) "Balada o djevojci sa sela" / "Ponovno na putu" (PGP RTB1975.) Albumi "Nai dani" (Jugoton 1968) "Slike" (Suzy 1975) "Originali 67/68" (Jugoton 1987, kompilacija) GRUPA I (Beograd) Grupu I osnovali su januara 1979. godine Dejan Kosti (gitara). Predrag Mijovi (gitara), Branko Kutrin Mango bubnjevi (ex Tarkus), Branko Koji, bas i Branko Bogievi vokal. Posle uspenog singla "Sestra Vera" iz grupe odlazi Branko Bogievi, pa ulogu glavnog vokala preuzima Branko Koji. Debi album "Na svom talasu" objavljen 1980. godine predstavlja ih kao grupu koja se kree od hard rocka do power popa uz reggae i ska uticaje. Sa njega su se izdvojile pesme "Tinejd bluz", "G.S.B-S.O.S." i "Mirela",
Produkciju ploe radio je Slobodan Markovi a u nekim pesama je svirao klavijature. Drugi album "I zvui za I ljude" snimaju bez Predraga Mijovia koji je u meuvremenu napustio grupu Kao gost na snimanju uestvuje Koja. On je svirao bas i u pevao u nekoliko numera. Godine 1981. Kosti paralelno pokree sastav Du Du A, a poetkom 1982. godine objavljuju promotivni mini LP. I na tom snimanju je uestvovao Koja koji je producirao dub verziju pesme "Nove vrednosti". Po objavljivanju mini LP-a prestaju sa radom, a Dejan Kosti nastavlja sa grupom Du Du A. Branko Kutrin Mango esto je priskakao u pomo drugim grupama, pa je tako svirao na debi albumu Elektrinog orgazma i singlu "Ja Tarzan ti Dejn" sastava Du Du A. esto je na koncertima nastupao sa Katarinom II i Elektrinim orgazmom. Mango je tragino stradao 1983 godine Diskografija Singlovi "Sestra Vera" / "Miris ulice" (PGP RTB 1979) "Sa tobom, bez tebe" / "Bekstvo" (PGP RTB 1981) "Nove vrednosti-rebel dub'VDisco boy"/"Muki ponos" / "Savrena igra" (PGP RTB 1982, mini LP) Albumi "Na svom talasu" (PGP RTB 1980,) "I zvui za I ljude" (PGP RTB 1981.) GUSTAPH Y NJEGOVI DOBRI DUHOVI (Vodnjan) Gustaph Y njegovi dobri duhovi jedan su od najzanimljivijih istarskih sastava, ali nikada nisu postigli medijsku panju iako su je svojom muzikom zasluili. Grupu su 1980. godine osnovali Edi Maruin (bas, violina, usna harmonika, vokal), Vlado Maruin (gitara), Livio Morosin (gitara), Igor Arih (gitara) i edomir Monja (bubnjevi) Pre aktivnosti na polju muzike, oni su ve radili zajedno bavei se amaterskim pozoritem, organizovanjem izlobi i recitala. Delujui neformalno i esto menjajui anrove ali i muziare, nastupaju na YURM-u 1982. i Zagrebakom bijenalu 1983. godine. U svojoj reiji objavljuju kasete "La Fiesta y ostale dogodovtine", "asovnici, ptice, mrtvaci i ostali svjetovni nastupi J.H Johimbe" i "20 Great-est Hits" Njihova muzika najee je poreena sa sastavom Pere Ubu Posle koncerta koji su odrali juna 1981 godine na Gitarijadi u Puli, poinju da rade sa pulskim multimedijalnim umetnikom Pinom Ivaniem koji ih je pratio svirajui na bocama, udaraljkama i klavijaturama. Snimak pesme "Upotreba majmuna" biva uvr-en na kompilacijsku plou "Ventilator Vol. 2" (PGP RTB 1984.). Debi album "V" izlazi 1986. godine u saradnji privatne kue Boe abjaka i Jugotona i ve po objavljivanju predstavlja raritetno izdanje jer ga nije bilo u uobiajenoj distribuciji. Nudei iaene tekstove, funk ritam i novotalasni zvuk gitara, zapakovali su plou koja je u potpunosti odudarala od svega to se na tadanjoj sceni snimalo Po izdavanju te ploe, oni se bave i neto komercijalnijom muzikom u okviru grupe Pino Papillion Band. Taj materijal objavljuju na samizdat kaseti "Smrt Pina Papillona" 1987. godine. Posle toga pauziraju, a 1990 godine obnavljaju rad pod imenom Gustafi Godine 1994. objavljuju plou "Tutofato". Na ploi "Zarad tebe" koju su objavili leta 1997 godine nude svoju verziju istarskog country zvuka. Diskografija "V" (A/Jugoton 1986,) "Tutofato" (Adam Records 1994) "Zarad tebe" (Adam Records 1997.) HARI MATA HARI HAUSTOR HEROJI HLADNO PIVO HOBO HOLLYWOOD RABOTNIK HARI MATA HARI (Sarajevo) Pevaku karijeru Hari Vareanovi (roen 1961. godine) zapoeo je u grupi Zov a zatim je preao u sastav Ambasadori sa kojim je nastupao na festivalima i snimio LP "Dao sam ti, dao, to se moglo dati" (Diskoton 1980.). Po naputanju Ambasadora, objavljuje solo LP "Zadnja rupa na svirali" (Jugodisk 1982.). Godine 1983. odlazi u vojsku, a po povratku planira sopstveni sastav. Septembra 1984 godine osniva grupu Hari Mata Hari sa muziarima koji su pre toga svirali u
manje poznatim sarajevskim sastavima: Izo Kolei (bubnjevi, ex Baobab), Edo Mulahalilovi (gitara, ex Baobab), Pjer alica (bas) i Zoran Kesi (klavijature). Prvi nastup su imali na koncertu u Skenderiji na kome su predstavljeni i drugi novi sastavi. Hari paralelno objavljuje solo plou "Skini haljinu" (Sarajevo Disk 1985 ) i debi LP grupe "U tvojoj kosi" na kojima profilie interesovanje za novu zabavnu muziku sluei se potvrenim iskustvima svojih prethodnika. Ploe ne prolaze previe zapaeno, Pojavljuju se u isto vreme kada i debi Plavog orkestra, ali ostvaruju osrednji hit "Rue i Vino" U to vreme grupu naputaju Pjer alica i Zoran Kesi, a zamenjuju ih basista Nero Jelii i klavijaturista Adi Mulahalilovi. Nero se ne zadrava dugo u postavi pa ga zamenjuje eljko Zuber. Ploom "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija" uspevaju da zainteresuju publiku i izdavae za sebe, tako da 1988. godine prelaze u vodei Jugoton to se poklapa sa njihovim distanciranjem od ostalih aktera sarajevske scene. Sviraju po veem delu Jugoslavije, posebno se trudei da obiu manja mesta i na terenu oforme novu publiku Iskoristivi odsutnost Zdravka olia, regrutovali su deo njegovih pristalica. LP "Ja te volim najvie na svijetu" radili su 1988. godine pod budnim okom producenta Bode Kovaevia (gitarista lndexa) i na njoj su se potpuno posvetili sporijim, ljubavnim pesmama Kod publike su najbolje prole "Javi se", "Kad doe oktobar", "Igrale se delije" i "Sedamnaest ti je godina" koju su snimili sa tada vrlo popularnom pevaicom Tatjanom Mateja Tajci. Tom ploom su se po popularnosti probili u vrh pop grupa. Jugoslovenska turneja je obuhvatila dvesta pedeset koncerata, a sledei LP "Strah me da te volim" ponovio je uspeh prethodnog. Tu plou su maja 1990. godine promovisali na dva koncerta u Sava centru. U reklami je gromoglasno najavljivano da e se na oba koncerta pojaviti amerika pevaica La Toja Dekson (La Toya Jackson), sestra poznatog Majkla. Ona je stigla samo na drugi nastup, jer je navodno prve veeri bila "neto bolesna". Nastupe sa uvoznim zvezdama nastavili su dovoenjem irokogrude italijanske pevaice Sabrine. U to vreme Edo Mulahalilovi naputa grupu i objavljuje LP "Jedna je pjesma cijelog ivota" (Diskoton 1991). Po raspadu zemlje, Hari Vareanovi je svoju karijeru vezao za Hrvatsku i Sloveniju gde je objavio plou "Poletjela golubica", a minuli rad grupe je predstavio kompilacijama "Nekako s vremenom" i "Miris prolosti". Diskografija "U tvojoj kosi" (Sarajevo Disk 1985) "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija" (Sarajevo Disk 1986) "Ja te volim najvie na svijetu" (Jugoton 1988) "Volio bih da te ne volim" (Jugoton 1989) "Strah me da te volim" (Jugoton 1990) "Ja nemam snage da te ne volim" (Hi Fi Centar 1997) HAUSTOR (Zagreb) Osnova grupe nastala je 1977. godine kada su Darko Rundek (roen 1956.) i Sran Saher (roen 1956.) osnovali neformalnu grupu Komuna sa kojom su nekih dve godine neobavezno svirali. U to vreme Rundek je studirao knjievnost, pisao je za novine o pozoritu, a jedno krae vreme bio je urednik kulturne rubrike Studentskog lista. Haustor je nastao 1979. godine u postavi: peva i povremeni gitarista Darko Rundek, basista Sran Saher, bubnjar Boris Lajner i gitarista Ozren tigli U poetku su vebali u prostorijama avangardnog pozorita Kugla glumite sa kojima su tesno saraivali. Na samom poetku karijere Boris Lajner je paralelno svirao sa njima i sa grupom Azra, sve dok u Haustor nije doao bubnjar Zoran Perii. Ubrzo su se grupi prikljuili saksofonista Damir Pria, klavijaturista Zoran Vuleti i trombonista Nikola Santro Zahvaljujui pomoi Draena Vrdoljaka, 1980 godine za Radio Zagreb snimaju dve pesme, a "Moja prva ljubav" brzo postaje hit. Iste godine nastupaju na Omladinskom festivalu u Subotici gde ostavljaju odlian utisak. Autorski spoj Rundeka koji je studirao i reiju na Kazalinoj akademiji, i Sahera koji je izuavao etnologiju, doneo je sasvim specifian amalgam na tadanjoj muzikoj sceni. Rundek je ponudio iroka interesovanja, a svoj nastup obojio teatralnou, pantomimom i asocijativnom minkom. Saher je pre Haustora svirao sa Branimirom tuliem, a svoj muziki sklop zasnovao je na iskustvima strane i domae etno muzike. iroko polje novog talasa omoguilo im je da svoje ideje neometano realizuju. Poetkom 1981. godine snimaju prvi singl tako to za pesmu "Moja prva ljubav" bubnjeve svira Lajner a za "Pogled u bolju budunost" Perii. Zatim nastupaju na koncertu u beogradskom Domu omladine u okviru "Pozdrav iz Zagreba" i prolaze bolje nego Prljavo kazalite koje je posle njih sviralo. Ve u prolee dobijaju novog bubnjara, Srana Gulia, sa kojim rade
debi album "Haustor". Na ploi su se nale dinaminije Rundekove pesme "Radio", "Mijenjam se" i pomalo mistine i pshodeline Saherove "Duhovi", "Crni zbir" i "Lice". Saherov hit "Moja prva ljubav" je i na albumu centralni dogaaj, diskretno inspirisan pripovetkom "Devojke u letnjim haljinama" Irvina oa. On se autorski ogleda u linoj i nostalginoj "60.-65" Na ploi se nije pojavila pesma "Radnika klasa odlazi u raj" jer je navodno bila nepodobna. U Jugotonu su pred samo objavljivanje pl6e odluili da pesmu odstrane, tako da je ve odtampan omot prepravljan. Produkciju albuma radio je Husein Hasanefendi i u nekoliko pesama je odsvirao gitaru. Debi ploom, bogatom sveim idejama i efektnim koncertima, vrlo brzo su se nametnuli kao jedan od etiri vodea zagrebaka benda iz perioda novog talasa. Tako sa grupom arlo akrobata sviraju ispred Gang Of Four na zagrebakom Bijenalu Krajem 1981. godine objavljuju singl na kome su pored pesama "Zima", "Majmun i mjesec" i "Capri", posveena njihovom saksofonisti Damiru Prici Capriju. Pripreme za drugu plou prekida njihov odlazak u JNA februara 1982 godine Rad nastavljaju poetkom 1983. godine u postavi Rundek, Saher, Pria, Guli i novopridoli gitarista Zoran Zajec Uz saradnju bogate duvake sekcije i u produkciji eljka Brodarica Jappe snimaju kljuni album "Trei svijet". Ploa precizno razvija njihovo istraivanje drugaijeg zvuka, koje se kree od reggae muzike, preko latinoamerikog folklora, sve do fino upotrebljenih pop struktura. Rundek se u tekstovima inspirie stripovima Huga Prata, biblijskim simbolima i jakim slikama iz literature i avanturistikih filmova. Pesme "Neobian dan", "Zadnji pogled na Jeraleim", "Babilonske baklje", "Skriven iza lanih imena" ponudile su sasvim osobenu atmosferu, do tada retko sretanu u domaoj muzici Na albumu se nala i inkriminisana pesma "Radnika klasa odlazi u raj", jer je politiko vreme izgleda sazrelo za nju. Uprkos odlinom albumu, turneja nije prola uspeno. Saher i Guli 1984. godine naputaju grupu i osnivaju sastav Brojani. Sledei album "Bolero" Haustor radi u sastavu Rundek, Pria i Zajec. Ploa je snimljena delimino sa ritam mainom a Rundek je svirao bas. U radu na ploi uestvovali su Jurij Novoseli (alt saksofon i sintisajzer), Rastko Miloev (gitara), Neven Frange (klavijature), Sran Guli (bubnjevi), Nikola Santro (trombon), Rade erbedija (recitativ), te enski pratei vokali, devojke iz grupe Naturalna mistika i glumica Anja ovagovi. Producenti ploe bili su Dragan ainovi i Mitar Suboti (Rex Ilusivii). Ploa im donosi drugi veliki hit u karijeri, pesmu "Ena", ali tu su i efektne "ejn", "Ja elim", "TV man", "Sejmeni" kao i "Take The Money And Run" sa elementima rap muzike. Na koncertima povodom ploe sa njima su opet svirali Sran Guli, Pria i Santro, a pridruili su se basista Mario Barii (exTrobecove krune pei), klavijaturista Alan Bjelinski (ex Aerodrom) i truba Igor Pavlica Godine 1986 sa pesmom "Samo na as" nastupaju na Zagreb fetu, a 1988 godine objavljuju LP "Tajni grad". Kompletan materijal opet je komponovao Rundek, a produkciju su radili Rundek, Zajec i Hrvoje Hegedui Od novih lanova, na ploi su svirali basista Marino Pelaji (ex Film) i klavijaturista Julije Relji. Kao gost, bas je u pet kompozicija svirao Saher "Tajni grad" je odrao standarde koji su sami postavili, a pesme "Ula ulala", "Bi mogo da mogu", "Uzalud pita", "Uhode" i druge omoguile su im jo bolju komunikaciju sa publikom. Uoi priprema petog albuma za koji je snimljeno nekoliko pesama, Haustor 1990 godine prestaju sa radom. Rundek se sa porodicom preselio u Pariz, Saher je svirao u grupi Naturalna mistika, zatim je osnovao Vjetice, a Pria sa gitaristom Draganom Pajiem i bubnjarom Ivanom Maruiem Klifom nastavlja u freejazz grupi Cul-de-Sac Taj sastav je neformalno delovao od 1987. godine esto prireujui koncerte na ulici i u podzemnim prolazima. Radili su muziku za animirane filmove, pozorine predstave trupa "Kugla glumite", "Coccolemocco" i "Dogaanja" i objavili niz samostalnih izdanja od kojih se izdvajaju kasete "L'equipe extraordi-naire" iz 1988 godine i "Retum Of The Hit Single And The Other Songs" iz 1989. godine. Na njihovim nastupima i snimanjima povremeno je uee uzimao Darko Rundek koji je svirao gitaru i bas. Sa poetkom rata Cul-de-sac su se preselili u Amsterdam Ostali lanovi Haustora su se povukli iz muzike. Paralelno sa karijerom u Haustoru, Rundek je radio kao asistent reije u pozoritu, povremeno je glumio u predstavama, reirao je, radio drame, a 1990. godine je napisao muziku za film "Orao" Zorana Tadia Tokom ratnih godina, Rundek je jedno veme bio zaposlen kao muziki urednik na Radio Brodu, a u Parizu je komponovao muziku za pozorine predstave. Sa Vedranom Pertinelijem (muziki urednik na Radio France International) i violonelistom Arnoldom Aarom snimio je est pesama koje su bile predviene za objavljivanje u Italiji U Parizu je organizovao i dva klupska nastupa improvizovanog Haustora u postavi: Rundek (vokal i gitara), Boris Lajner (bubnjevi). Toma Tanaskovi, (gitara - bivi menader Riblje orbe koji je u to vreme iveo u Parizu), Aleksis Rosos (saksofon) i Beograanin Pavle Kovaevi (klavijature i bas) Krajem 1995. godine Rundek
se vratio u Zagreb, okupio sastav i odrao seriju prihvaenih koncerata (10 000 ljudi u Zagrebu), jer interesovanje za pesme Haustora nije jenjavalo tokom godina. U vreme najvee inflacije 1993. godine u Srbiji su se pojavila dva piratska diska na kojima su reizdata sva etiri albuma grupe. Krajem 1995 godine u Hrvatskoj je objavljena kompilacija njihovih najveih hitova sa izborom od osamnaest pesama. U isto vreme, a paralelno sa koncertima Rundek banda (koji ine lanovi reggae grupe Naturalna mistika) po Hrvatskoj, objavljen je CD "Ulje je na vodi" na kome se naao snimak nastupa Haustora odranog 6 januara 1982 godine u klubu Kului Kao gosti sa njima su te veeri nastupili Jurij Novoseli (alt saksofon) i Stanko Juzbai (udaraljke). Uz njihov standardan materijal tu je i est ranije neobjavljenih pesama. Dodue, slab kvalitet snimka ne nudi validan koncertni dokument njihove prolosti. Krajem 1996. godine Rundek je objavio prvu solo plou "Apokalipso" na kojoj se, uprkos anrovskoj raznovrsnosti, u temama "Crni dusi", "trajk eljezniara" (song iz predstave "Ne" izvedene u Mostaru 1990. godine), "uvar i varivo", "Za nas" dri stila koji je sa Haustorom proklamovao. Naslovna pesma je ujedno muzika tema iz istoimene predstave Teatra ITD koju je reirala Rundekova supruga Sandra Hri. Plou su producirali Rundek i Davor Roko, a svirali su provereni saradnici Damir Pria (saksofon), Boris Lajner (bubnjevi), Jurij Novoseli (saksofon), Nikolo Santro (trombon) i drugi Diskografija Singlovi "Moja prva ljubav" / "Pogled u bb" (Jugoton 1981) "Radio"/ "Crni zbir" (Jugoton 1981) "Majmun i mjesec"/"Zima"/"Capri" (Jugoton 1981) Albumi "Haustor" (Jugoton 1981) "Trei svijet" (Jugoton 1984) "Bolero" (Jugoton 1985) "Tajni grad" (Jugoton 1988,) "Ulje je na vodi" (Blind Dog Records / Dallas 1995,koncertni) "1981 1984,, 1985,1988," (Croatia Records/ Silver Red Music Group 1995, kompilacija) Darko Rundek solo "Apokalipso" (Jabukaton 1996) HEROJI (Beograd) Heroje je 1986. godine pokrenuo dramaturg Vladimir uri ura (roen 1960 u Beogradu) rukovodei se Vorholovom idejom kako e svako u budunosti imati priliku da bude slavan petnaest minuta. Prvu medijsku popularnost imali su demo snimkom "Nou haramo". Uoi objavljivanja singla sa pesmama "Bilder" i "Instruktor skijanja" u grupu dolazi urin drug, reditelj Milutin Petrovi (roen 1961. u Beogradu) koji je pre toga svirao sintisajzer u malo poznatoj grupi Stalker Uz uru, Milutin je dobio zadatak drugog pevaa, a obojica su komponovali. I na sledeem promo-singlu "Kiza rock" kroz jednostavnu rock formu nude duhovite tekstove, kreirajui kratke prie o lokalnim naravima. Na tom singlu objavljenom 1987 godine oni su uobiajeni beli radijski omot ukrasili crteima, tako da su ploe postale unikati. Producent debi ploe "88" bio je Momilo Bajagi, a uz Milutina i uru grupa se posle brojnih personalnih pramena ustalila u postavi Rade Bulatovi, bas, Ivica Vdovi (ex arlo akrobata), bubnjevi, Mia Savi, klavijature i Vladan Aimovi, gitara. Logo grupe za omot uradio je arhitekta Aleksandar Deroko. Zastupajui liniju kemp postupka, ali i vrlo direktnog humora niu pesme "Zgromiu te ja", "Ja ja", "Gagarin", "Nikad robom", "Majmun". Posle serije nastupa. Heroji prestaju sa radom iste godine kada je ploa objavljena. Vladimir uri radi kao scenarista, reditelj i autor priloga u TV emisijama "Neobavezno", "Petkom u 22", "Kult", "Devedesete", "Nove vrednosti", "Kult detektivi" i "Sluim narodu". Na Radiju B 92 u periodu od 1992 do 1994. godine vodio je emisije "Kurs kreativnog pisanja" i "urina tres lista" Autor je drama "Ban Strah" ("Boko Buha", 1986.), "Det set" (Radio Beograd II, 1989), "Bilijarska pria" (SKC, 1993), "The Games People Play" (Import TheatreCompanv, London, 1993),"Belgrade by Night" (SKC, 1994.), "Alisa u zemlji uda" ("Boko Buha", 1994.) i "In/Out"
koja je pripremana krajem 1997 godine. Objavio je knjigu "Hvalisavi roman & Super" (1991.). Objavljivao je pesme, kratke prie i eseje. Autor je video radova "Telefomanija" (1986.), "Koju igru igra" (1992.) i "Beogradske matarije" (1995). Muzici se vraa u zimu '93/'94. kada snima kasetu "Matarije" (LVO Records 1995.) koja je naziv dobila po Borhesovoj zbirci pria Vei deo tog materijala nastao je u vreme rada grupe Heroji, a 1989. godine su uraeni i demo snimci. Bane Mayo i Vlada Lei, vlasnici studija Akademija, naveli su ga 1993. godine da te pesme najzad snimi. Pridruili su mu se Mladen Arsenijevi (gitara), Rade Bulatovi (bas) i Mia Savi (klavijature). Bavei se laganim, nostalginim temama i karipskim ritmovima, ura je na "Matarijama" doarao doivljaj leta u pesmama "Belo, belo, belo", "Zarobljenik srebra", "Tango po noi" Drugu plou "Mediteran" objavio je za PGP RTS leta 1997 godine u produkciji Vlade Mar-kovia iz dueta Vlada i Bajka. U radu na novim pesmama pomogli su mu Miko Plavi (Piloti) koji je svirao harmoniku, gitarista Mladen Arsenijevi, bubnjar Ratko Ljubii, basista Goran Rakoevi, saksofonista Radovan Popovi a potpisani su kao ura i Mornari. Nove pesme se takoe bave oputenom, letnjom atmosferom a tome su doprineli citati muzike Ramira Mendesa i glavne teme iz TV serije "Grlom u jagode" koju je komponovao Zoran Simjanovi. Muzika za plou je prvobitno nastala za radio dramu "Balada o unutranjem moru". Milutin Petrovi je diplomirao filmsku reiju. Od 1984. do 1986. godine bio je reditelj TV emisije "Hit meseca" i u tom periodu je uradio oko trideset video spotova domaim grupama. Poetkom devedesetih bio je koautor i reiser TV emisije "Popovanje" koja se bavila pop kulturom. U Bitef teatru je 1992. godine postavio hit predstavu "Trinidad" zasnovanu na ploi "Calipso is like so......" na kojoj glumac Robert Miam peva kalipso klasike U predstavi su korieni prepevi tih pesama, a uivo su ih izvodili lanovi Trinidad Trip benda. Grupu je predvodio Mia Savi uz Papa Nika (udaraljke), ika (konge) i lanovi sastava Plejboj. Muzika je objavljena na CD-u "The Trinidad" (PGP RTS 1994.), a pesme su pevali glumci Ivana Mihi, Bane Vidakovi i Boda Ninkovi Na snimanju CD-a uz Miu Savia glumce su pratili lanovi grupe Vera Kvark Mia Savi je tokom osamdesetih godina ostvario karijeru cenjenog autora minimalistike muzike i bio je dugogodinji urednik za ozbiljnu muziku u SKC-u. Rade Bulatovi je svirao u brojnim rock i jazz sastavima, a komponovao je muziku za film "Bulevar revolucije" Vladimira Blaevskog i TV seriju "Dome, slatki dome". Diskografija Singlovi "Bilder" /"Instruktor skijanja" (PGP RTB 1986) "Kiza rock'7"E=MC2" (PGP RTB 1987) Album "88" (PGP RTB 1988) HLADNO PIVO (Zagreb) Grupa Hladno pivo osnovana je 1987 godine u postavi Mile (vokal), Zoki (gitara), Tedi (bas) i Suba (bubnjevi). Prve vee uspehe postigli su tek 1991 godine po objavljivanju debi kasete "Hladno pivo" i efektnog spota za pesmu "Bubavabe" Krajem 1992. snimaju CD "Dinovski" na kome u pesmama "Fur immer punk", "Marihuana", "Marija", "eline zavjese", "Princeza" profiliu svoj energini post punk zvuk na tragu veselosti KUD Idijota. Na ploi su se nale obrade sastava Goldene Zitronen, Toy Dolls i Nil Janga (Neil Young). Pored pomalo pubertetski gnevnih tekstova, bave se i gorkim seciranjem stvarnosti bez kompromisnih eufemizama. Svoju redovnu publiku stekli su na estim koncertima po Hrvatskoj i Sloveniji. Sa dve pesme su zastupljeni i na kompaktu "Various Artists: Indie Rock Bands Of Croatia" (T.R.I..R / Croatia Records 1992). Godine 1993. naputa ih basista Tedi, a njega zamenjuje Hado (ex Patareni) Dve godine kasnije objavljuju CD "GAD." na kome ni za dlaku ne odstupaju od svog stila. Pored obrade pesme "Bila je tako lijepa" iz repertoara Dragana Stojnia, ali i Pekinke patke, A-stranu su koncepcijski nazvali "Birtija", a B-stranu "Soba" Podela je izvedena po mestu gde se radnja tekstova odvija. CD "Desetka" objavljuju povodom desetogodinjice postojanja grupe CD je producirao Janez Kriaj, a grupa se u novim temama "Nema vie......", "Krepaj budalo" i "Anoreksik" priklonila melodioznom post punk zvuku Diskografija
"Hladno pivo" (Megatherium tape 1991,, kaseta) "Dinovski" (T R, LP. / Croatia Records 1992 ) "GAD " (T, RJ, R /Croatia Records 1995) "Desetka" (Jabukaton 1997) HOBO (Zagreb) Sastav je nastao 1972. godinem, a od septembra 1974 godine u postavi su bili Mato Doen (klavijature, vokal). aa Cavri (bas), Josip Belamari (elektrina violina), Boris Trubi (udaraljke, vokal) i Mladen Garai (bubnjevi). Grupa je svirala na BOOM-u u Ljubljani 1974 godine i njihov nastup je zabeleen na duplom ivom albumu sa festivala Pored toga, bili su predgrupa na zagrebakom koncertu grupe Deep Purple 1975. godine. Svoju specifinu i nekomercijalnu muziku zabeleili su samo na debi albumu "Hobo", a uradili su muziku za TV dramu "Bog igre" reditelja Nenada Puhovskog. Po raspadu grupe, Doen formira sastav Izazov koji naputa 1979 godine Zatim objavljuje solo album "Zabranjene ene" i posveuje se produkciji i komponovanju Diskografija "Hobo" (Jugoton 1975) H0LLYWOOD RABOTMK (Beograd) Grupu je 1987 godine osnovao peva i gitarista Predrag Vickovi Vicko negujui garani rock na tragu grupa Ramones i New York Dolls Uz njega sastav su inili basista Goran Tanaskovi i bubnjar Stevica Bogoje Debi kasetu "God Bless You" objavila im je 1990. godine produkcija Rockland. Sledee godine su snimili materijal za plou koja nikada nije objavljena, ali su za kuu Happy House iz Nia objavili koncertnu kasetu "Live". Na slian potez odluili su se 1993 godine kada su objavili jo jednu koncertnu kasetu "Bootleger" Te godine, Vicko kree sa novom postavom koju ine Aleksandar Glavii Glava, gitara, Dejan vori vora, bas i Vlada Markoski, bubnjevi. Sa pesmom "Sweet" grupa je uestvovala na kompilaciji "New Rock Povver" (ITMM 1994.), Novi stil sa elementima savremenog amerikog gitarskog zvuka, predstavljaju na kaseti "Neljudski" na kojoj u pesmi "K.O..D." kao citat koriste stih grupe Majke "Krvarim od dosade". Posle serije nastupa, grupa prestaje sa radom juna 1996. godine Diskografija "Good Bless You" (Rockland 1990 ) "Live" (Happy House 1991.) "Bootleger" (ITMM 1993.) "Neljudski" (ITMM 1995.) IDOLI IGRA STAKLENIH PERLI ILIC ALEKSANDAR SANJA INDEXI INSTANT KARMA ISLAMOVI ALEN ITD BAND IZAZOV IDOLI (Beograd) Koreni grupe Idoli nastali su u sastavu koji se prvo zvao Merilin, pa zatim Zvuk ulice. Grupu su inili gitarista i peva Vlada Divljan (roen 1958. u Beogradu), basista Zdenko Kolar (roen 1956), klavijaturista Dragan Mitri, bubnjar Kokan Popovi i saksofonista Bora Ati. Sastav je 1978. godine uestvovao na Zajearskoj gitarijadi i na BOOM festivalu u Novom Sadu. Grupa nije uspela da objavi nijedan snimak i 1979. godine prestaju sa radom. Prve naznake vezane za grupu Idoli pojavile su se krajem 1979. godine. U okviru projekta Deaci, u omladinskoj tampi su objavljivane prigodne slike lanova buduih Idola. Tako je, na primer, za 8 mart tampana fotografija sa potpisom "Deaci emancipuju ene". Sastav je zvanino nastao 1. marta 1980 godine kada su odrali prvu probu. U grupi su se nali drugovi iz osnovne kole: Vladimir Divljan, Zdenko Kolar, bubnjar Boza Jovanovi i Divljanovi prijatelji iz gimnazije Sran aper (roen 1958. u Beogradu) i Neboja Krsti (roen 1957. u Beogradu). Uz Divljana, aper i Krsti su bili zadueni za komponovanje i vokale. aper je na koncertima povremeno svirao sintisajzer, a Krsti udaraljke. U tim prvim danima sa njima je tesno saraivao Dragan Papi koji je bio neka vrsta
kreativnog medijskog aktiviste. U poetku su vesto manipulisali medijima, pa su ak najavljivali da e ime promeniti u Apoloni 5 ili Idoli plus bradonje jer su Zdenko i Boza nosili brade. Juna 1980. godine odrali su prvi koncert i to u beogradskom SKC-u sa udarnim bendovima beogradskog novog talasa. Prvi singl objavili su u saradnji sa asopisom "Vidici" 1980. godine i na njemu su pesme "Pomo, pomo" i "Retko te viam sa devojkama" Kada su u Zagrebu sa Bregoviem kao producentom snimali drugu verziju tog singla, raskinuli su saradnju sa Draganom Papiem. On je, uz razne medijske manipulacije koje je smiljao, kumovao njihovoj saradnji sa Encom Lesiem u ijem studiju su mogli neometano da rade. Na Omladinskom festivalu u Subotici u jesen 1980. godine sa pesmom "Zato su danas devojke ljute", osvojili su jednu od nagrada. Zatim su uzeli uee na ploi "Paket aranman" (Jugoton 1981.), zajedno sa grupama arlo akrobata i Elektrini orgazam. Idoli su snimili pesme "Maljiki", "Plastika", "Schwule uber Europa" i "Amerika" Prvi samostalni koncert u Beogradu odrali su 25 juna 1981 godine u bati SKC-a. Karte su se kod tapkaroa prodavale po etvorostrukoj ceni, a kao predgrupe su nastupili Bezobrazno zeleno, Via Talas, Marko Brecelj i Feo Volari Na sledeem diskografskom zahvatu, kemp orijentisanom mini LP-u nale su se "Zato su danas devojke ljute", "Ime da da", "Dok dobuje kia u ritmu tam tama", "Malena", obrade "Devojko mala" Darka Kraljia i "Hajde!" Caka Berija (Chuck Berry). Ploa je uraena u produkciji Pika Stania, a kao gosti pojavili su se lanovi grupe Film, Mladen Jurii koji je svirao usnu harmoniku i Jurij Novoseli za orguljama. Na omotu se nala reprodukcija slike "Akt na crvenoj pozadini" Modiljanija Ovaj mini LP objavio je Jugoton na kaseti zajedno sa mini LP-em grupe Film na kome je snimak njihovog koncerta u klubu Kului. Istog leta Idoli i Film odlaze na zajedniku turneju po jadranskoj obali. Putuju brodiem i sviraju po turistikim lukama. Leta 1981 godine u grupu dolazi bubnjar Kokan Popovi (ex Merilin, Zvuk ulice, grupa Slaane Miloevi). Snimanje prvog albuma zapoinju sa Goranom Vejvodom i Duanom Mihajloviem Spirom. Produkciju prvi put rade sami, Spira je trebalo da bude asistent produkcije, a Vejvoda je u to vreme vaio kao esti lan grupe. Meutim, obojica se posle nekoliko dana snimanja povlae i rad nastavljaju sami, uz pomo snimatelja Mileta Pileta Miletia. Na ploi je aper svirao sintisajzer. Krsti udaraljke, a pratei vokal u pesmi "Odbrana" otpevala je Bebi Dol. Ploa dobija naziv "Odbrana i poslednji dani" po knjievnom delu Borislava Pekia i na njoj se prvi put predstavljaju kao kompleksni autori, nudei antropoloki pristup pravoslavlju, zahvataju u enigmu Tito i bave se prvi put naetim temama. Omot ploe odtampan je irilicom, sa detaljima freske. Prvobitna ideja da na naslovnoj strani bude mileevski Beli aneo, nije odobrena od strane interne komisije diskografske kue. Promotivni koncert odrali su u Domu omladine poetkom juna 1982. godine. Pre izlaska grupe na scenu, sa traka su se uli pravoslavni horovi, a dramaturg Biljana Maksi je okadila binu, to je izazvalo negativne reakcije u dnevnoj tampi Zahvaljujui toj ploi, po izboru kritike asopisa "Duboks", bivaju proglaeni za grupu 1982. godine, a album je ocenjen kao najbolji u tom periodu. Takoe, po izboru sedam evropskih magazina dolaze na etvrto mesto rock grupa u Evropi Album "Odbrana i poslednji dani" u glasanjima kritiara tokom sledeih godina proglaen je za najbolju jugoslovensku plou. Jula 1982. godine Zdenko Kolar odlazi u JNA, a menja ga Branko Isakovi (ex Bulevar, Suncokret). Publiku iznenauju i sledeom ploom "okolada" koju snimaju u Londonu u produkciji Boba Peintera (Bob Painter). Okrenuvi se istom pop zvuku, pesmom "okolada" postiu najvei hit u karijeri, a ploa ostvaruje visok tira. Na njoj se Vlada Divljan pojavljuje kao autor samo u pesmama "Radostan dan", "Vetar i zastave" i "Ja sam tu", jer je u to vreme spremao diplomski na Rudarsko-geolokom fakultetu. U isto vreme aper diplomira reiju. Ploa donosi i rockabilly orijentisane "Bambina", "Soda boj", "Stranac u noi". Prvobitna ideja je bila da ta ploa bude objavljena kao dupli mini LP pod imenom "U gradu bez sna", ali su u Jugotonu resili da objave standardan album. Posle koncerta u Ljubljani, krajem marta 1984 godine, rasplamsala su se uzajamna nezadovoljstva koja su dugo tinjala i grupa prestaje sa radom. Poslednji zapis pod imenom Idoli pojavio se na ploi sa muzikom iz filma "est dana juna" koji je reirao Dinko Tucakovi po scenariju Neboje Pajkia. Plou je osmislio Vlada Divljan sa brojnim saradnicima. Sran aper je preuzeo deo vokalnih deonica, Zdenko Kolar je svirao bas, Branko Isakovi takoe, a tu su bili bubnjari Piko Stani, Boban Petrovi, klavijaturisti ore Petrovi, Dragan Ili, gitarista Gagi Mihajlovi i saksofonista Vuk Vujai. Miso Kova se pojavljuje u pesmi "Da je dui moj dan", a Divljan komponuje i autentian narodnjak "Ja je zovem meni da se vrati" koji peva, takozvani "kosmiki Bosanac" Jahija Graanli u pratnji orkestra Ace Stepia. Po raspadu Idola, aper i Krsti su radili muziku za pevaicu Biljanu Krsti, snimili album "Poslednja ljubav u Jugoslaviji" (Jugoton 1987.) sa za tu priliku oformljenom grupom Unutranja imperija, koju su sem njih inili Branko Isakovi, Gagi Mihajlovi i Dragoljub urii. Zatim su se
povukli iz muzike. aper je poeo da se bavi marketingom u okviru firme "Idols & Friends", a radio je kao kreativni direktor u agencijama "Saatchi & Saatchi" i "Ogilvy & Mather". Glumio je u filmu "Davitelj protiv davitelja" reditelja Slobodana Sijana, reirao video spotove i komponovao muziku za filmove i TV emisije. Krsti se zaposlio kao lekar, prvo na ostrvu Vis, a zatim u beogradskom hotelu "Hajat". Glumio je u filmu "est dana juna". Njih dvojica 1995. godine osnivaju Dobrovoljno pevako drutvo sa Zoranom Lesendriem (Piloti) i objavljuju CD "Nedelja na duhove" (Eastfield music 1995). Ploa je snimana u Budimpeti, Lesendri je radio produkciju i aranmane, a kao studijski muziari uestvovali su Nenad Stefanovi Japanac, bas i gitara, Milan urevi, klavijature, Istvan Alapi, gitara i Zoltan Hetenvi, bubnjevi. Pratee vokale otpevale su Kristina i Aleksandra Kova. Vlada Divljan je pokrenuo solo karijeru, a 1991, godine odselio se u Australiju. Kokan Popovi ivi u Junoafrikoj Republici, a Zdenko Kolar je due vreme vozio tramvaj i snimao TV reklame. Sa grupom Zona B snimio je ploe obrada blues klasika: "Bestseller" (PGP RTB 1991.) i "Juke-box" (PGP RTS 1993). Diskografija Singlovi "Retko te viam sa devojkama" / "Pomo, pomo" (Izgled 1980) "Retko te viam sa devojkama" / "Maljiki" (Jugoton 1981) Albumi "Paket aranman" (Jugoton 1981..) "VIS Idoli" (Jugoton 1981, mini LP) "Odbrana i poslednji dani" (Jugoton 1982) "okolada" (Jugoton 1983) "est dana juna" (Jugoton 1985.) IGRA STAKLENIH PERLI (Beograd) Grupa je nastala 1976. godine, a ime su odabrali po poznatoj knjizi Hermana Hesea. Embrion grupe inili su kolski drugovi koje je povezivala ljubav ka slinoj vrsti muzike na tragu ranih Pink Floyd, Can i Tangerine Dream. U prve dve godine radili su kao kuni bend u postavi: klavijaturista Zoran Laki vaba, gitarista Vojkan Raki i perkusionista Predrag Vukovi. Sa dolaskom pevaa i basiste Draka Nikodijevia, eksperimentalnu fazu zamenjuje organizovaniji rad. Prvi nastupi su im na smotri amaterskih pozorita Tokovi na Vodovcu i u pozoritu Dadov U jesen 1977 godine prikljuuje im se bubnjar Dragan o. Posle serije besplatnih svirki u SKC-u i na otvorenom u novobeogradskom Bloku 45, postiu kult status i dobijaju ponudu za realizaciju debi ploe. Avgusta 1978 godine snimaju ambijentalni album sa neobinim temama "Majestetski kraj", "Putovanje u plavo" "Solarni modus", "Peurka" i druge. Svoj stil su nazvali "muzika toka svesti", Omot za plou uradio je Predrag Vukovi (inae istoriar umetnosti), trudei se da likovna prezentacija potpuno odgovara zvuku sa ploe. Sa grupom se u to vreme na koncertima pojavljivao njihov prijatelj, rock novinar i disk dokej Goran Cveti koji je atmosferu upotpunjavao laserskim lajt ou efektima, a na sceni emitovao slajdove i filmove. Njihov nastup na Stomatolokom fakultetu 1978 godine Cveti je snimio na obinom kasetofonu za linu arhivu. Po snimanju prve ploe Draka menja Slobodan Trbojevi, u to vreme novinar "Duboksa". Drugi LP "Vrt svetlosti" snimaju od avgusta 1979. do januara 1980. godine u produkciji Aleksandra Pilipenka. Originalni omot ploe (radili su ga Predrag Vukovi i dizajner Dejan Popov) odbijen je u PGP-u sa obrazloenjem da je neprofesionalno uraen. I taj omot je pratio stil muzike i tekstove kao i njihov odnos prema fantastici, a itava ploa gradi bajkovitu atmosferu u temama "Igra", "arobnjak", "Sanja". Godine 1980. u grupu umesto Vojkana Rakia dolazi gitarista Ivan Pajevi. Ta postava kratko traje i grupa prestaje sa radom. Drako Nikodijevi osniva sastav White Rabbit Band a krajem osamdesetih se seli u Ameriku, Po prestanku rada grupe preostali lanovi zajedno sa nemakim izdavaem Tomasom Vernerom (Thomas Werner), za njegovu kuu Kalemegdan Disk objavljuju na vinilu tri ploe Igre staklenih perli. Leta 1991, godine izlazi ploa "Soft Explosion Live" na kojoj su se nali kasetni snimci sa njihovog nastupa na Stomatolokom fakultetu. Materijal obuhvata gotovo sve pesme sa debi ploe Godine 1993 Verner reizdaje plou uz bolju postproduk-ciju, a pesme "Soft Explosion" i "Solar Modus" doivele su skraenje. Tema "Majestic End" zamenjena je finalnim delom pesme "Soft Explosion" Na sledeoj nemakoj ploi "Inner Flow" naao se izbor ranije neobjavljenih materijala, nastao u periodu od 1976 do 1979 godine. Za sledei LP "Drives" odabrali su snimke sa etvoroasovnog sejna snimljenog uivo u
prostoriji za probe, aprila 1977 godine. Krajem 1991. godine Vukovi, Raki i klavijaturista Zoran Zagori (ex Du Du A) dosnimili su instrumente na tom starom zvunom zapisu i od toga je LP "Drives" sastavljen. Veinu omota za ploe objavljene u Nemakoj uradio je Vukovi. Kalemegdan Disk i lanovi grupe, planiraju dalju saradnju na novim izdanjima Diskografija "Igra staklenih perli" (PGP RTB 1979) "Vrt svetlosti" (PGP RTB 1980.) "Soft Explosion Live" (Kalemegdan Disk 1991,) "Inner Flow" (Kalemegdan Disk 1991.) "Drives" (Kalemegdan Disk 1993) ILI ALEKSANDAR SANJA (Beograd) Kompozitor i klavijaturista Aleksandar Sanja Ili roen je u Beogradu 1951. godine. Od 1971. godine predvodio je grupu San. Kada je 2 februara 1975 godine u niskoj hali air njihov peva Predrag Jovii poginuo od strujnog udara, Ili je odluio da rasformira sastav i da vie ne radi u okviru neke grupe. Kako je njegov otac Miodrag Ili Beli bio cenjeni kompozitor. Sanja je krenuo istim stopama. Tokom ovih godina napisao je preko hiljadu kompozicija za pozorite, film, TV serije, ou programe i brojne domae pevae. Komponovao je instrumentalnu, deju muziku, a radio je i mjuzikle. Dobio je godinju nagradu Udruenja muziara Beograda i Estradnu nagradu Srbije. Sa klavijaturistom Slobom Markoviem snimio je instrumentalni album "Delta Project" (PGP RTB 1987.) INDEXI (Sarajevo) Grupa je osnovana 1962. godine u Sarajevu i postala je sinonim za takozvanu sarajevsku pop kolu U vreme kada su nastali, u Sarajevu su najpoznatije grupe bile Pauci, Plavi dijamanti i Lutalice Pauke su inili Davorin Popovi (roen 1946.), Paa Ferovi, Vlado Stefanovi i Nedo Hadihasanovi. Davorin Popovi je u to vreme bio perspektivni koarka, pa se u grupi zadrao samo tri meseca. U Lutalicama su bili Slobodan A Kovaevi, Fadil Redi, Slobodan Kovaevi, Zoran Vidovi i Vojo imi. Plave dijamante inili su Eduard Bogelji, Mili Vukainovi, Pero ubri i Nurudin Mulahuseinovi Puki lndexe su osnovali studenti, pa su se lako odluili za naziv grupe. Prvu postavu inili su: solo gitarista Slobodan Misaljevi, ritam gitarista Ismet Arnautali, basista efko Akamija, bubnjar ore Kisi i klavijaturista ore Uzelac. U to vreme su svirali instrumentalnu muziku, ali su sa njima na igrankama u dvorani Sloga nastupali pevai Mahir Palo, Davorin Popovi i Alija Mafizovi. Godine 1964 nastupaju na prvoj Gitarijadi u Beogradu i osvajaju drugo mesto, odmah iza sastava Elipse. Kao nagradu dobijaju mogunost da snime prvi singl na koji stavljaju etiri instrumentalne teme. To su njihove obrade tadanjih hitova "Sedam velianstvenih" ("The Magnificent Seven"), "Veeras u gradu mladih" ("Teensville Tonight") i "Atlantida" ("Atlantis"), dok je temu "Nikada" komponovao Arnautali. Deo lanova odlazi i oni nastavljaju u postavi: gitarista Slobodan Kovaevi Boda, ritam gitarista Ismet Arnautali, basista Fadil Redi, peva Davorin Popovi i bubnjar ore Kisi Do 1967. godine lndexi redovno sviraju igranke u Fisu, izvodei strane hitove, a povremeno i svoje kompozicije koje su radili Boda Kovaevi i Fadil Redi. Te 1967. godine postiu prvu veu afirmaciju ueem na festivalu Va lager sezone na kome su izveli Kovaevievu kompoziciju "Oko malih stvari svaamo se mi" koju je PGP RTB objavio na festivalskoj ploi. Na takmienju za Pesmu Evrovizije izvode Kovaevievu pesmu "Pruam ruke", koja uz pesme "Zato je prazan itav svijet", "Nae doba" i obradu "Nowhere Man" The Beatles kompletira njihov drugi singl. Dolaskom klavijaturiste i kompozitora Komelija Kovaa 1967. godine grupa se sve vie orijentie na sopstveni materijal. Oktobra 1967 sviraju na festivalu u Opatiji i postaju prvi VIS koji je uzeo uee na toj manifestaciji Izvode pesme "Nedjeljom ujutro" i "Neu biti sam" ora Novkovia. Te godine esto na koncertima i ploama prate pevaicu Zdenku Vukovi. Decembra 1967. godine odlaze na dvomesenu turneju u SSSR. Po povratku se na festivalu Va lager sezone 68 pojavljuju sa pesmom "Pustinjak", koja takoe biva zabeleena na ploi u izdanju PGP RTB-a sa
hitovima drugih izvoaa. U prolee 1968. godine Kisi odlazi u JNA, a zamenjuje ga bubnjar Miroslav aranovi (ex Dinamiti, Pro Arte). U to vreme lanovi se u javnosti predstavljaju lakom festivalskom muzikom, a interno istrauju sopstvene mogunosti u okviru eksperimenata, posebno u vezi sa upotrebom folka Kornelije tada pravi pesmu "Boj na Miaru" u kojoj koriste saz i gusle. Na Opatijskom festivalu sa kompozicijom Petka Kantadijeva "Jutro e promijeniti sve" osvajaju treu nagradu, a izvode i Kornelijevu "Ako jednom bude sama". Te jeseni Kornelije prelazi u Beograd i osniva Korni grupu, a na mesto klavijaturiste dolazi ore Novkovi. Grupa nastavlja da obilazi festivale. Tokom 1969. godine na Opatiji izvode "Neu biti sam", na zagrebakom festivalu "Ne elim tvoju ljubav", ali te pesme brzo jede zaborav Krajem leta 1969 godine Ismet Aranutali odlazi u JNA, a kasnije sa Goranom Bregoviem i Zoranom Rediem osniva sastav Jutro Oktobra 1969. godine snimaju pesmu "Negdje na kraju u zatiju" za koju je muziku komponovao Kovaevi, a tekst napisao legendarni sarajevski disk dokej elimir Altarec iak. To je ujedno bila prva domaa kompozicija koja je trajala vie od deset minuta i njome su najavili svoje interesovanje za progresivni rock. Pesma je sastavljena iz nekoliko stavova sa reitativom u uvodu koji je govorio glumac Branko Lien. ore Novkovi se ubrzo pridruuje grupi Pro Arte, a zamenjuje ga Ranko Rihtman (ex iak). Grupa zatim uestvuje na rock veeri festivala Zagreb 70 sa pesmom "Da sam ja netko" koju je komponovao Hrvoje Hegedui, a tekst napisala Maja Perfiljeva. Ona u to vreme radi kao profesor knjievnosti u Zagrebu i tokom sledeih godina esto e pisati tekstove za lndexe. Pesmu "Da sam ja netko" uz "Svijet u kome ivim" (muzika Kovaevi-Redi, tekst elimir Altarec) objavljuju na sledeem singlu. lndexi u to vreme intenzivno sviraju i mataju o albumu, ali diskografi od njih trae samo hit singlove. Tada nastaje i desetominutna pesma "Dvojnik" za koju su izdavake kue bile nezainteresovane. Na rock veeri festivala Zagreb 71. sviraju ambicioznu kompoziciju "Izvor" (muzika Hegedui, tekst Perfiljeva) i osvajaju prvo mesto. Naravno, ni ta pesma se nije nala na njihovim ploama. Tada iz grupe odlaze Rihtman i aranovi, a novi lanovi postaju klavijaturista Vlado Pravdi (ex Vokinsi, Ambasadori) i bubnjar Peo Petej (ex Delfini). Posle letnjih svirki Petej odlazi na studije u Grac, a na bubnjarsku stolicu opet seda aranovi, dok novi klavijaturista postaje Enco Lesi (ex Dalmatini). Na festivalu Va lager sezone sa pesmom Milana ajia "Da li postoji ljubav" osvajaju drugo mesto publike. Januara 1972 godine u muzikoj emisiji "Maksimetar" TV Beograd, promoviu Lesievu pesmu "Sve ove godine" koja postaje hit, a dosta kasnije je u ska formi obrauje i Bijelo dugme. Lesi ih ubrzo naputa i u Zagrebu osniva grupu Spektar a sa njima je ponovo Vlado Pravdi koji u grupi ostaje do 1973. godine kada prelazi u Bijelo dugme. Krajem 1971 i poetkom 1972. godine organizuju jugoslovensku turneju koja je obuhvatila sedamdeset koncerata. U prolee 1972. godine nastupaju na ljubljanskom BOOM festivalu a koncertni snimak pesme "Hej ti, mlado mome" (muzika Ljupe Konstatinov, tekst Maja Perfiljeva) zabeleen je na duplom albumu, snimljenom tokom nastupa. U to vreme nastupaju kao predgrupa na jugoslovenskim koncertima sastava Equals i Pretty Things. Zatim odlaze na drugu turneju po SSSR-u, a nastupaju u Poljskoj i Bugarskoj. Desetogodinjicu postojanja proslavili su rasprodatim koncertom u sarajevskoj Skenderiji koji su odrali u jesen 1972 godine. Novembra iste godine objavljuju singl na kome je pesma "Plima" snimljena maja 1968 godine, ali nije objavljena jer su urednici mislili da je nekomercijalna. U njoj Bodo Kovaevi, autor pesme, svira i jednu od lepih solo deonica tog doba. Ploa je dostigla visok tira i obezbedila jo jedan evergreen u njihovoj karijeri. Januara 1973. godine dolazi do udne muzike fuzije sa sastavom Pro arte. U to vreme opet su ostali bez klavijaturiste pa su u grupu pozvali ora Novkovia, ali kako je on bio vezan radom za Pro arte (koje je u to vreme bilo u personalnoj krizi), napravljeno je solomonsko reenje. Uz Novkovia, grupi je pristupio i peva Vladimir Savi obi, pa su delovali pod imenom Pro artelndexi. Na festivalima su birali ime u zavisnosti sa kojim pevaem su nastupali. Aprila 1973. godine osvajaju prvo mesto na festivalu Va lager sezone pesmom Aleksandra Koraca "Predaj se srce" koja im donosi i prvi zlatni singl. Novembra 1973 godine Kovaevi i Popovi odlaze u JNA i grupa ne radi godinu dana. Pauzu su popunili ueem na Opatijskom festivalu sa pesmom "Samo su rue znale" kao i singlovima koje su snimili pre prestanka rada. U to vreme izlazi njihov debi album na kome su se nale najuspenije kompozicije sa singlova Krajem 1974 godine grupa nastavlja sa radom Umesto aranovia (koji je preao u Ambasadore) za bubnjeve seda Mili Vukainovi (ex ici, Mia, Goran i Zoran), a klavijature je svirao profesor muzike Miroslav Maraus, lndexi su prethodno ponudili mesto klavijaturiste, Tihomiru Asanoviu, ali ih je on zbog solistikih planova odbio. Uoi Nove 1975 godine grupa objavljuje singl sa pesmama "Bacila je sve niz rijeku" (koji je mnogo kasnije uspeno obradila Crvena jabuka) i "Pogrean broj" Na koncertu koji je 22. februara odran u Skenderiji, pod nazivom "Povratak
lndexa", doiveli su oekivan trijumf. Posle tog nastupa krenuli su na turneju po Jugoslaviji, a predgrupa im je bio novi sastav Teka industrija koji je predvodio klavijaturista Gabor Lenel. Polovinom turneje, Maraus odlazi, a u grupu se vraa Enco Lesi Na Opatiji izvode Lenelovu pesmu "Ti si mi bila naj naj", na festivalu Va lager sezone osvajaju tree mesto publike, pesmom "Volim te" Aleksandra Koraca. Na Splitskom festivalu predstavljaju se pesmom ori Peruzovia "Obala pusta, obala vrela". U drugoj polovini 1975 godine Davorin Popovi radi solo album "Svaka je ljubav ista (osim one prave)" koji su snimili kompletni lndexi. Ploa je promovisana velikim koncertom 21. februara 1976 godine u Skenderiji, Popovia su pratili lndexi a na bini su se pojavili stari lanovi: ore Kisi, Esad Arnautali, ali i mladi klavijaturista Nenad Jurin (ex Cod) koji uskoro postaje zvanini lan grupe. Na solo ploi Davorina Popovia nalo se devet kompozicija koje su uradili Boda Kovaevi, Enco Lesi i Fadil Redi. Sem premijernog materijala, tu se nala "Bila si ti, bila je ljubav" sa kojom je tada mladi peva Goran Gerin pobedio na festivalu Prvi aplauz. Uz pesme "U tebi se ena raa", "Danas plaem prvi put", "Noni susret" najsluanija pesma je "I pad je let" na tekst pesnika Duka Trifunovia. lndexi po obiaju nastupaju na festivalu Va lager sezone sa Redievom pesmom "Moja Hana", gde Davorin Popovi dobija nagradu za najbolju interpretaciju. Na festivalu Beogradsko prolee sa pesmom "Stani malo zlato moje" Aleksandra Koraca osvajaju treu nagradu publike. Leta 1976 godine ponovo odlaze na turneju po SSSR-u, a zatim idu sa Zdravkom oliem na turneju po jadranskoj obali Krajem 1976 godine Mili Vukainovi prelazi u Bijelo dugme, a bubnjeve po potrebi sviraju Perica Stojanovi (ex ambasadori) i ore Kisi Novembra 1976, godine Davorin Popovi nastupa na beogradskoj Hit paradi sa kompozicijom Gabora Lenela "Ja sam uvijek htio ljudima da dam" koja izlazi na njegovom prvom samostalnom singlu. Ambiciozan album "Modra rijeka" na stihove pesnika Maka Dizdara iz zbirki "Kameni spava" i "Modra rijeka" lndexi objavljuju 1978 godine i posle dugo godina se vraaju jakoj autorskoj muzici. LP su producirali Nikola Borota i lndexi, materijal je miksovan u Minhenu, kao gosti su svirali Tihomir Pop Asanovi i Ranko Rihtman, a recitovao je glumac Fabijan ovagovi. Godine 1984. Davorin Popovi na solo ploi "S tobom dijelim sve" snima pesme Kemala Montena, Kornelija Kovaa i Fadila Redia. U studiju su ga pratili lndexi, a produkciju je radio Nenad Jurin, Taj materijal je na CD formatu 1996. godine objavila Croatia Records. Godine 1986. lndexi objavljuju etvorostruku LP kompilaciju sa izborom najuspenijih snimaka. Isti materijal kasnije biva objavljen i na dvostrukom CD-u. Uz Korni grupu. Time, YU grupu, R.M., Toak band i Dragu Mlinareca, lndexi nastupaju na koncertu odranom u Zagrebu 22. maja 1987 u velikoj dvorani Doma sportova. Na duplom ivom albumu "YU rock legende" (Jugoton 1987 ), snimljenom na tom nastupu, nale su se i njihove pesme "Sve ove godine", "Balada", "Plima" i "Bacila je sve niz rijeku". Tokom rata lndexi su pauzirali, Davorin Popovi je sve vreme bio u Sarajevu, ora Kisia je ranio geler, Bodo Kovaevi je bio u Pragu, a Ranko Rihtman u Izraelu. Njih trojica uz Fadila Redia i Nenada Jurina krajem 1995. obnavljaju grupu. Tri puta nastupaju u Londonu, a sviraju i pet povratnikih koncerata januara 1996. godine u zagrebakoj dvorani Vatroslav Lisinski. U jesen 1997 godine pripremaju plou za koju su muziku komponovali Ranko Rihtman i Slobodan Kovaevi, dok su tekstove napisali Maja Perfiljeva i Abdulah Sidran. Diskografija Singlovi "Sedam velianstvenih" / "Nikada" / "Veeras u gradu mladih"/"Atlantis" (PGP RTB 1964) "Pruam ruke" / "Nae doba" / "Zato je prazan itav svijet" / "Jednom smo se svaali" (PGP RTB 1967) "Drugi ovjek" / "Ako jednom bude sama" / "Jutro e promijeniti sve" (PGP RTB 1969) "Ne elim tvoju ljubav" / "abn-dabn-abn-du-bajo" (Jugoton 1969) "Svijet u kome ivim" / "Da sam ja netko" (Jugoton 1971) "Krivac si ti"/ "Sve ove godine" (Jugoton 1972) "Sanjam"/"Balada" (Jugoton 1972) "Plima" / "Ugasila je plamen" / "Povratak Jacka Trbosje-ka i ostalog zla" (Jugoton 1972) "Predaj se srce" / "Budi kao more" (Jugoton 1973) "Jedina moja" / "I tvoje e proi" (Diskoton 1973) "Samo su rue znale" / "Samoo, ljubavi moja" (Diskoton 1974,) ping-da-da"/"Da I' smo ljudi" (Diskoton 1974) "Bacila je sve niz rijeku" / "Pogrean broj" (Diskoton 1974,)
"Volimte"/"Tisi mi bila naj, naj!"(Diskoton 1975) "Obala pusta, obala vrela"/"Prva ljubav" (Diskoton 1975) "Moja Hana"/"Noni susreti"/"Stani malo, zlato moje" / "Putovi" (Diskoton 1976) "I mi i nas dvoje" / "Kad se hoe, sve se moe" (Diskoton 1976) "Samo jednom"/"Kupala se cura jedna u potoku pod planinom" (Jugoton 1977) "U jednim plavim oima"/"Ana" (Diskoton 1977) "Voljela je Sjaj u travi"/ "Pokai mi dlan" (Jugoton 1977,) "Ispijmo zlatni pehar"/"Svia mi se" (Diskoton 1978.) "Pozovi me na kafu"/"Slovoo ovjeku" (Jugoton 1978) "Prazne noi a beskrajni dani" (Diskoton 1979) "310 poljubaca"/"Biloje lijepo" (Jugoton 1979) "Njeneoi, usne, ruke"/"Oj, Neretvo" (Jugoton 1980) "Betonska brana"/"Da I' oblak zna" (Jugoton 1981..) Albumi "lndexi" (Jugoton 1974, kompilacija) "lndexi" (Diskoton 1976,) "Modra rijeka" (Jugoton 1978) "Sve ove godine" (Diskoton 1986, kompilacija, etvorostruki) Davorin Popovi solo Singl "Ja sam uvijek htio ljudima da dam" / "Crveno svjetlo" (PGP RTB 1976.) Albumi "Svaka je ljubav ista (osim one prave)" {Diskoton 1976) "S tobom dijelim sve" (Diskoton 1984) INSTANT KARMA (Zrenjanin) Juna 1984. godine peva Aleksandar Jankovi, gitaristi Bogoljub Omaljev i Saa Koso, sluajui grupe The Beatles i The Rolling Stones, odluuju da osnuju grupu. Pored ova dva klasika u poetku sviraju i obrade Kinksa, Animalsa. Pridruuju im se basista Nikola Pavkovi i bubnjar Predrag Jovanovi. Pod uticajem Dona Lenona grupu nazivaju Instant Karma. Prvi singl objavljuju za zagrebaki Suzy 1987. godine, a zatim menjaju ime u Revolucija i objavljuju jo jedan singl za istog izdavaa. Na toj ploi nale su se etiri pesme od kojih su "Ti si tu" i "Ona to zna" snimljene na koncertu. Krajem 1988. godine vraaju se na prvobitno ime i u sopstvenoj produkciji objavljuju kasetu "The Story Of Instant Karma". U meuvremenu, grupu naputa Omaljev, a na njegovo mesto dolazi Sran Muc. Poetkom 1990. godine iz grupe odlazi i Saa Koso. Sa tri pesme: "Deset godina pre", "Zaboravi me" i "Dim nad gradom" pojavljuju se na kompilaciji zrenjaninskih sastava "Dim nad gradom" (Rag Records 1990). Decembra 1990. godine objavljuju debi album "Deset godina pre" kojim postavljaju osnove svog vienja rhythm i blues muzike, na tragu onoga to su Englezi precizno krstili kao pub rock. Aprila 1992 godine izlazi album "Pazi kako hoda" na kome se pored njihovih pesama nalaze obrade Vilka Donsona, J. Edvardsa i "Osmijeh" Drage Mlinareca. Aprila 1994. godine objavljuju ivi album "Kako ubiti oktopoda?" snimljen u Mojo klubu u Senti Po zavretku turneje na kojoj je "Oktopod" bio promovisan, grupu naputa Nikola Pavkovi i osniva grupu Orujem protivu otmiara. U to vreme im se vraa Saa Koso koji preuzima ulogu basiste, ali ne zaputa ni svoje gitaristiko znanje. Sledeim albumom "Dan za danom" 1995 godine uputaju sedelimino i u istraivanje country zvuka. Na ploi se nalazi i obrada "A ti eli priati" slovenakog kantautora Andreja ifrera. Gosti na snimanju su bili Goran Vasovi (Eva Braun) koji je pevao pratee vokale i klavijaturista Bogda (Vojvoanski blues band). Pregled minulog rada nude septembra 1996. godine na kompilacijskom CD-u "Roll Over (Godine oktopoda 1987-1996)", koji obuhvata materijal od prvih singlova pa do dve nove pesme: "Sunce i ljubav" i "Ne moe mi nita" Drugu pesmu je napisao Cane iz Partibrejkersa koji se pojavljuje i kao gostujui vokal. Na disku "BLUM!" Instant Karma se vraa svojim rhythm i blues izvoritima, a plou su snimili Jankovi, Koso, basista ore uki i bubnjar Slobodan Levakov. Orijentiui se ka britanskoj sceni ezdesetih godina, pesmu "Brian Jones" su posvetili uvenom gitaristi The Rolling Stones, a instrumental "Dr. Winston O' Boogie" naziv je dobio po pesudonimu koji je koristio Don Lenon. Diskografija Singlovi "Dim nad gradom"/ "Amerika" (Suzy 1987) "Totalni mrak" / "Ti si tu" / "Ona to zna" / "Rodni kraj" (Suzy 1988) pod imenom Revolucija
Albumi 'The Story Of Instant Karma" (kaseta Rag Records 1988.) "Desetgodina pre"(Rag Records 199o) "Pazi kako hoda" (Carlo Records 1992.) "Kako ubiti oktopoda?" (Take it or leave it 1994, koncertni) "Dan za danom" (PGP RTS-Komuna 1995.) "Roll Over (Godine oktopoda 1997-1996)" (Take it or leave it-Rag Records 1996, kompilacija) "BLUM!" (lndexMusic 1997,) ISLAMOVI ALEN (Sarajevo) Alen Islamovi je poetkom karijere svirao bas u grupi Divlje jagode a zatim dobija ulogu glavnog pevaa. Godine 1986 prelazi u Bijelo dugme gde kao peva zamenjuje Mladena Vojiia Tifu. Sa njima snima ploe "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" (Kamarad - Diskoton 1986,.), ivu "Mramor, kamen i eljezo" (Kamarad - Diskoton 1987 ) i "iribiribela" (Kamarad - Diskoton 1988 ) Novosadska grupa Griva je na albumu "to te tata puta samu" (PGP RTB 1988.) snimila tri njegove pesme. Iz Bijelog dugmeta je otiao marta 1989. godine i zapoeo solo karijeru. Svoje scensko pojavljivanje zasnovao je na nastupima na matricu po diskotekama, gde je pevao hitove Divljih jagoda, Bijelog dugmeta i Riblje orbe. Za LP "Haj, nek se uje, haj, nek se zna" sam je pisao materijal, a plou je odsvirao, producirao i aranirao Nika Brato. Drugu plou "Gdje je moj roeni brat" objavljuje za zagrebaki Euroton, dok je izdanje za Evropu potpisala vajcarska firma Marti. Zatim u Nemakoj objavljuje ploe "Bautelac", "Opet meni on" i koncertnu koja je snimana na nastupima u Sloveniji, Hrvatskoj, Nemakoj, Austriji i drugim zemljama. Vei deo ive ploe ine pesme iz repertoara Bijelog dugmeta Diskografija "Haj, nek se uje, haj, nek se zna" (Jugoton 1990) "Gdje je moj roeni brat" (Euroton 1992) "Bautelac" (Nimfa sound 1993) "Opet meni on" (Nimfa sound 1994) "Live Eurotour 95-96" (Tera 1996, koncertni) ITD BAND (Zagreb) Osniva grupe i njen dugogodinji spiritus movens Miroslav Drljaa Rus naputa sastav Ad Fines u kome je pevao i svirao i 1982 godine osniva ITD Band U grupi je bio kompletan autor, ali je delovao kao ovek iz senke, jer se nije pojavljivao na bini. Rus je, inae, profesor filozofije i knjievnosti, a bio je muziki urednik i voditelj na radiju Velika Gorica. Tokom godina kroz grupu je proao veliki broj muziara: peva Branislav Beki, bubnjar Miroslav Budanko, gitarista Damir Lipoek, basista Draen Tomljenovi, Branko Kezele, Jadranko Mileusni, Rastislav Topolski, Neboja Tepi i drugi. Prvi nastup grupa je imala novembra 1982 godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Poetkom 1984 godine objavljuju debi LP "Dvadeseti vijek" sa koga su se izdvojile "Slavenska minijatura" i "Promijeni neto u sebi", a u pesmi "Pria sa zapadne strane" iskoristili su temu iz "Give Peace A Chance" The Beatles. Plou su producirali Rus i Hrvoje Hegedui, a aranmane je uradio gitarista Branko Bogunovi Bavei se slovenskim temama u tekstovima i muzikom srednje struje, Rusove pesme su u to vreme odudarale od veine grupa tadanje scene. Veliki uspeh postiu drugom ploom "Plavi vojnik" na kojoj se nala "Roen u Zagrebu", obrada Springstinove (Bruce Springsteen) "Born In USA" Tada je grupa uspela da rasproda i veliku dvoranu zagrebakog Doma sportova I sledei LP "Skidam te pogledom" donosi im 1988 godine seriju hitova "Majko zemljo", "Lagano umirem", "Osvajam Beograd" i "Tekila-ila". LP je producirao Branko Bogunovi, a gost na snimanju bio je country gitarista Albert Li (Albert Lee). Poslednji album "S ove strane ljubavi" objavljuju 1989. godine, a na ploi predstavljaju novog pevaa Davora Bornu koji je pre toga pevao pratee vokale kod Borisa Novkovia. Na ploi se ponovo nala "Slavenska minijatura", ali i obrada narodne "Kud idemo, tud pjevamo" i "to to ima u njemu" kao i obrada "Always In My Mind". Produkcijom se bavio njihov klavijaturista Fedor Boi. Po izlasku ploe grupa prestaje sa radom, a Rus komponuje za pevae sa kojima je ranije ve radio Na listi redovnih konzumenata njegovih pesama su Miso Kova, eljko Bebek, Massimo
Savi, Tajci, Novi fosili i drugi. Uz taj angaman Rus je objavio zbirku pesama "Ne tajim da te volim" Diskografija Singlovi "Vojnika"/"Elena" (Suzy 1986) Albumi "Dvadeseti vijek" (Jugoton 1984.) "Plavi vojnik" (Suzy 1986.) "Skidam te pogledom"(Suzy-CBS 1988) "S ove strane ljubavi" (Suzy-CBS 1989) IZAZOV (Zagreb) Sastav je 1977. godine osnovao klavijaturista i peva Mato Doen (ex Hobo) sa basistom Nenadom Zubakom (ex Grupa 220, Time, Hobo). U poetku su radili studijske snimke sa gitaristom Vedranom Boiem i bubnjarom Pikom Staniem. Jedno vreme sa njima je svirao bubnjar Adi Karaselimovi, ali je ubrzo preao u Srebrna krila Tek kada su im se prikljuili bubnjar Tom Martin i gitarista Eduard Matei (ex Peta rijeka), grupa je krenula sa koncertima. Po objavljivanju singla sa pesmom "Jelena" (tekst je napisao njihov prijatelj iz Crna Gore Saa Erakovi) 1979. godine, Doen naputa grupu, a pevanje preuzima Matei. Pesma postie solidan uspeh a po objavljivanju drugog singla "Balerina" (tekst je napisao glumac Mile Rupi) sledee godine dolazi novi bubnjar Dragan Bri (exTime) i jo jedan gitarista Zoran Viceban. U to vreme oni su nastupali i kao pratei sastav Drage Mlinareca, te su u toj kombinaciji svi rali na manifestaciji Pozdrav iz Zagreba u beogradskom Domu omladine 1981 godine kada su izveli i svoj materijal. Debi LP "Izazov" producira Zubak, a kao gosti se pojavljuju Tini Varga, Drago Mlinarec, saksofonista Jurij Novoseli (Film) i gitarista Rasto Miloev (Parni valjak). Krajem 1983. godine grupa prestaje sa radom Doen u to vreme ve ima uspenu karijeru kompozitora i producenta. Matei postaje lider country grupe Plava trava zaborava, Zubak se bavi produkcijom. Bri odlazi u inostranstvo, a Viceban prelazi u grupu Zvijezde. Diskografija Singlovi "Jelena" / "Auto" (Jugoton 1978.) "Balerina"/"Poeli neto" (Jugoton 1980) Album "Izazov" Jugoton 1981) JAKARTA JUGOSLOVENI JUSIC IBRiCA JUTRO JAKARTA (Beograd) Grupa je nastala 1981 godine, ali su se u njoj u poetku, esto menjali muziari. Originalni lanovi grupe gitarista Jane Parovski (ex Butik) i peva Igor Popovi su stabilne saradnike nali u basisti Radetu Bulatoviu, klavijaturisti Milou Petroviu i bubnjaru Ivanu Feceu (ex Luna). Debi LP "Maske za dvoje" 1984. godine donosi njihovo vienje pop funk zvuka. U produkciji Aleksandra Habia objavljuju polirane pesme "Spiritus", "Piromanija", "Dama sa severa", "Pozovi me" i druge. Na snimanju su uestvovali saksofonista Pol Pinjon (Paul Pignon) Kire Mitrev (trombon), Goce Dimitrovski (truba) i Ivan vager (tenor saksofon). Milo Petrovi ih naputa posle te ploe i posveuje se radu sa grupom Jazzy Drugi LP "Bomba u grudima", Jakarta objavljuje dve godine kasnije sa bubnjarom Miroslavom Karloviem u produkciji Sae Habia, a u pesmama ine zaokret ka lakim pop strukturama. Poseui za pevljivim refrenima u prvi plan su izbacili pesme "Reci gde je ova", "Mali policajci". Ploa ne prolazi najbolje kod kritike i publike i posle nje grupa prestaje sa radom. Jane Parovski se povlai iz muzike, a Igor Popovi se poetkom devedesetih seli u Italiju gde i danas ivi. Diskografija Singlovi
"Amerika" / "Put u bajano" (PGP RTB 1983 ) "Spiritus"/"Problem" (PGP RTB 1984) "Osvojiu svet"/"Osvojiu svet - instrumental" (PGP RTB 1985) Albumi "Maske za dvoje" (PGP RTB 1984) "Bomba u grudima" (PGP RTB 1986) JUGOSLOVENI (Beograd) Sastav je pokrenuo peva Zoran Paunovi koji je ujedno bio i autor najveeg dela materijala Naslonjen na standardni rock bavio se tekstovima sa elementima slenga i socijalnih tema, a jedini radijski hit postigao je pesmom "Jugosloveni" u kojoj analizira karakterne osobine ovdanjeg ivlja Debi LP "Dolo mi je da se napijem" Jugosloveni su objavili 1986. godine u postavi Zoran Paunovi (vokal), Nenad Marii (gitara), Dragan Latini (bas) i Goran Milanovi (bubnjevi). Gosti na snimanju su bili Kornelije Kova, klavijature i Vlada Negovanovi, gitara. Ve za drugi LP "Vrue osveavajue", nakon godinu dana, Zoran Paunovi menja kompletnu postavu muziara, a plou radi sa studijskom ekipom: Vlada Negovanovi (gitare i produkcija), Dragoljub urii (bubnjevi), Ted Jani (gitara), Zoran Radomirovi vaba (bas) i Saa Lokner (klavijature). I trei LP "Krici i aputanja nastaje u saradnji sa studijskim muziarima, dok grupu pored Zorana Paunovia ine novi lanovi Posle te ploe grupa prestaje sa radom, a leta 1997 izlazi CD kompilacija Jugoslovena pod nazivom "Dolo mi je da se napijem". Diskografija "Dolo mi je da se napijem" (Diskoton - Komuna 1986,) "Vrue osveavajue" (Diskoton - Komuna 1987.) "Krici i aputanja" (PGP RTB 1988) "Dolo mi je da se napijem" (Komuna 1997, kompilacija) JUSI IBRICA (Dubrovnik) Dubrovaki trubaduri, predvoeni elom Jusiem, krajem ezdesetih godina predstavljali su jednu od najpopularnijih grupa zabavno muzikog usmerenja. Mlai elin brat, Ibrica, (roen 1944.) je prve pristalice sticao u lokalnim dubrovakim okvirima. U potrazi za irom afirmacijom obreo se 1965. godine u Zagrebu. Debitovao je na festivalu Zagreb 68 pesmom "Celuloidni pajac". Zatim stiu uspene pesme "Pono", "Jo uvijek ne znam neke vane stvari, "Maka" sa kojima pobeuje na festivalima. Oslanjajui se na elemente ansone i akustiarske muzike, najveu slavu je stekao sedamdesetih godina. Godinama je predstavljao zatitni znak dubrovakih leta, neformalno izvodei svoju muziku na uvenim skalinama, a odravao je i samostalne recitale u reprezentativnim Kneevim dvorima. Ujedno, uestvuje u pozorinim predstavama "Edvard II", "Kolumbo", "Aretej". Od 1971 do 1973. godine ivi u Parizu i bavi se muzikom. Rani LP "Ibrica Jusi" objavljuje odmah po povratku i on donosi hitove "Kad bi vi znali moja gospoa, "Dobro jutro, Margareta" (autor . Jusi), "Nemoj poi sad" (. Brel) i "Maka" (P. Gotovac). I na sledeim ploama snima pesme sline atmosfere, na tekstove Desanke Maksimovi ("Traim pomilovanje", "Putnik tree klase"), Alekse antia ("Emina"), ekspira ("Sit svega toga"), Bertolda Brehta ("Ne dajte da vas zavedu"), Mike Antia ("Kad umrem"), Luke Paljetka, Enesa Kievia, Arsena Dedia i drugih. Pored njega, muziku je na ploama najee komponovao elo Jusi. LP "La Vie", Ibrica je snimio na francuskom jeziku. Uz njegove pesme, tu su "Amsterdam" aka Brela i "Et Maintenant" ilber Bekoa. U drugoj polovini osamdesetih postupno se povlai sa scene i jedno vreme ivi u vedskoj, a 1994. godine objavljuje CD kompilaciju "Retrospektiva" Diskografija "Ibrica Jusi" (Jugoton 1973.) "Skalineod sudbine"(Jugoton 1975) "Emina" (Jugoton 1977,)
"Ne dajte da vas zavedu" (Jugoton 1978) "ovjek bez kafia" (Jugoton 1980) "Ibrica" (Jugoton 1981) "Ibrica Jusi + pas, soba 501,osoba dvije"(Jugoton 1983) "LaVie" (Jugoton 1985) "Retrospektiva" (Croatia Records 1994,, kompilacija) JUTRO (Ljubljana) Grupa Jutro osnovana je 27. decembra 1970 godine u Ljubljani i prvi put su nastupili na novogodinjem koncertu u hali Tivoli. Sastav su osnovali gitarista i peva Zoran Crnkovi, basista Miro Tomasini i bubnjar Drago Gaji, a kasnije im pristupa gitarista Alan Jakin (ex Era). Grupa je u poetku svirala boogie rock, ali su radili i obrade klasinih dela. Tako je njihovo elektrino vienje Mocartove "Male none muzike" zabeleeno na koncertnoj ploi "BOOM Pop Fest" (Jugoton 1973.) snimljenoj na istoimenom festivalu u Ljubljani. Tokom sedamdesetih predstavljaju sigurnu koncertnu formaciju, ali ne uspevaju da postignu iru afirmaciju. Godine 1978. pristupaju im saksofonista Lao Jaka i klavijaturista iz Bugarske Jordan Ganev, pa stil menjaju u jazz rock, ali bez vidljivog uspeha,, Po objavljivanju albuma "Dobro jutro", koji je kritika te 1980. godine ocenila kao demodiran, povlae se u slovenake okvire i preputaju tezgarenju. Diskografija Singl "Prema Suncu"/"Mozart" (PGP RTB 1976) Album "Dobro jutro" (RTLJ 1980) KAMELEONI KARLOWY VARY KBO! KERBER KONGRES KONTRARITAM KORNI GRUPA KOVA BORIS KOVA KORNELIJE KOVAI JANI KOVAIEK ZDENKA KOZMETIKA KRESLIN VLADO KUD IDIJOTI KAMELEONI (Kopar) Grupu su septembra 1965 godine osnovali ritam gitarista Danilo Kocijani, basista Jadran Ogrin, gitarista Marjan Malikovi, klavijaturista Vanja Vali i bubnjar Tulio Furlani. Prvi nastup imali su krajem 1965 godine u Omladinskom klubu u Kopru. Kako su sva petorica bili vokalno jaki, od samog poetka su negovali vieglasno pevanje Ve maja 1966 godine na zagrebakom festivalu ampionat jugoslovenskih ansambala dele prvo mesto sa afirmisanom grupom Roboti, a Furlani osvaja prvo mesto kao vokalni solista. Visoku poziciju postiu zahvaljujui pesmi "San izgubljene ljubavi" koju su komponovali na tekst engleskog pesnika Vordsvorta. Ta pobeda im je omoguila da nastupaju po itavoj Jugoslaviji a esti su gosti u Austriji i Italiji gde sviraju u cenjenom klubu Piper. Ne samo zbog toga to su imali najbolju opremu, meu kolegama su brzo stekli renome sigurnih instrumentalista, tako da su esto pobeivali na gitarijadama. Na prvom singlu koji objavljuju poetkom 1967. godine nalaze se tri njihove kompozicije i "See See Rider" iz repertoara grupe The Animals. Uprkos uspesima, februara 1968. godine nezadovoljni zaradom, cepaju se na dve frakcije i obe nastupaju pod imenom Novi Kameleoni. Jednu grupu predvode Vanja Vali i Jadran Ogrin, a pridruili su im se gitarista Goran Tavar i bubnjar Ivan Mojzer i rade muziku za film "Sonni krik" reditelja Botjana Hladnika. Naslovnu pesmu iz filma snimili su na treem i poslednjem singlu "l'm Gonna Teli You" 1968. godine. Danilo Kocijani je bez veeg uspeha nastavio kao peva sa italijanskim i slovenakim muziarima, meu kojima je bio i cenjeni gitarista Drago Della Bernandina. Obe grupe prestaju sa radom 1969. godine, a muziari se sele po razliitim sastavima. Marjan Malikovi radi sa grupama Faraoni, Srce, Mladi Levi i September, Danilo Kocijani je preao u Bumerang, Jadran Ogrin je jedno vreme svirao u sastavu September, Bernandina je preao u Sinove i Generals, a ostali su otili u inostranstvo.
Uprkos planovima, 1975. godine nisu obeleili desetogodinjicu osnivanja grupe, ali su se leta 1981. godine na kratko okupili u Kopru i odrali koncert. Potom su deo svog starog repertoara ponovo snimili i objavili na ploi "Kameleoni". Tu su se nale pesme "Sjaj izgubljene ljubavi", "U mom gradu", "Voz za kraj". Sredinom devedesetih godina na dva CD-a objavljuju reizdanja svojih starih snimaka, ali i nove pesme u maniru muzike glavne struje, Diskografija Singlovi "La Felicita" / "See See Rider" / "Sjaj izgubljene ljubavi" / "Looking For Me" (Diskoton 1967) "Dedicated To The One I Love" / "Ston/ Of My Brown Friend" / "Gdje si, ljubavi" / "Too Much On My Mind" (Jugoton 1967) "l'm Gonna Teli You (I dio)"/"l'm Gonna Teli You (II dio) / "Sunny Cry" / "Captain" (Jugoton 1968) Albumi "Kameleoni" (RTV U 1982) "Kameleoni 66-67" (Helidon 1994) "Za vse generacije" (Helidon 1995) KARLOWY VARY (Zagreb) Sastav je osnovan 1982. godine, ali kao Korowa bar. Vei uspeh postiu tek 1985 godine pod imenom Karlowy Vary, kada snimaju album "La Femme" u postavi pevaica Varja Orli, gitarista Tomo In Der Muhlen, klavijaturistkinja Margita Stefanovi, bubnjar Dragan Simonovski, basista Pink i violinista Rista Al Ibro. Na ploi, koja je nastala na tradiciji britanske post novotalasne scene, nala se i obrada "Get it on" sastava T Rex. U pojednim momentima grupa je imala dodirne take i sa Ekatarinom Velikom, to je verovatno bio Margitin, ali i Tomin uticaj, jer je on u to vreme saraivao sa Milanom Mladenoviem. Posle samo nekoliko koncerata, na kojima je posebno intrigantan bio scenski nastup Varje Orli, grupa 1986. godine prestaje sa radom. Diskografija "LeFemme"(PGPRTB1985,) KBO! (Kragujevac) Grupu su pod jakim uticajem punk i HC muzike januara 1982. godine osnovali gitaristi Saa Vuji Vuja i Aca Vojinovi. Sa njima su jo nastupali Mia koji je svirao bas i pevao i bubnjar Rajko. Naziv KBO! predstavlja onomatopeju abe iz crtanog filma. Do odlaska u vojsku nastupali su po lokalnim gitarijadama. U tom periodu njihovi snimci su objavljeni na engleskim kompilacijskim kasetama "International Brigade" (1984) i "Liberate" (1985). Po povratku iz vojske godine 1986. ostaju bez basiste, Vuja preuzima pevaku ulogu, za bubnjeve seda njegov brat Boban Vuji i grupa dobija konaan personalni profil. Publika zainteresovana za punk zvuk bolje ih upoznaje putem demo kaseta "Tama" (1986.), "Nove Obrade Starih Stvari" (1987.), "!OBK" (1988.) i "Moja sloboda" (1989.) koje su samostalno objavili. Marta 1988. godine svirali su u Budimpeti i na tom nastupu je snimljena kaseta "Live In Budapest". Maja 1989. godine svirali su u Solunu, tokom jula odrali su etiri nastupa u Maarskoj, a oktobra meseca su u Beu bili pregrupa na koncertu sastava Emils i Gorilla Bisquits. Debi LP "Forever punk" snimili su u beogradskom studiju 0 za samo etiri sata, a plou je objavila kua Wipe Out Records iz grkog grada Pireja. Sledei LP "Pozovi 93" objavili su za novosadski Start Today Records 1990 godine plou su promovisali nastupima irom Jugoslavije, Maarskoj i Austriji. Tokom leta 1991 godine poduzeli su turneju po Belgiji i Holandiji. Zbog ratnih sukoba u Sloveniji kompletna oprema im je ostala u ljubljanskom klubu France Preeren i tek nekoliko godina kasnije su uspeli da je vrate. Poetkom 1992 godine svirali su u Skoplju, a zatim su objavili CD "Za jedan korak" za francusku kuu Onkra iz Tuluza. Januara 1993. godine svirali su u Ilirskoj Bistrici i Kopru. Tokom karijere bili su zastupljeni na brojnim inostranim kompilacijama od kojih je najznaajnija antiratna "The Dignity Of Human Being Is Vulnerable" (AWA 1993.). CD je objavljen u Holandiji, a KBO! su priloili pesmu "Ubijte me". U Jugoslaviji su uestvovali na kompilaciji "Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu
akciju Beograd 1995.) sa pesmom "Idi+Odlazi". Septembra 1997 godine objavili su etvrtu oficijelnu plou, CD "Svetlo ludila" za sopstvenu izdavaku kuu. Tokom karijere KBO! neguju post punk zvuk sa distorziranim gitarama i tekstovima zasnovanim na socijalnoj tematici. Vuja u svom studiju enjak u Kragujevcu snima i producira ploe brojnim novim sastavima, a paralelno svira u grupama Zvoncekova biljenica iz Aranelovca i Trula koalicija iz Gornjeg Milanovca. Objavio je demo solo kasetu "Vuja's solo project". Diskografija "Forever punk" (Wipe Out Records 1989) "Pozovi 93" (Start Today Records 1990) "Za jedan korak"(Onkra 1992) "Svetlo ludila"(KBO! Records 1997) KERBER (Ni) Poetkom osamdesetih godina u Niu je delovala grupa Top koja je vremenom izgradila solidnu lokalnu reputaciju. Izvodili su strani, hard orijentisan materijal, imali su i svojih pesama, a paralelno su saraivali sa pozoritem Trea polovina. Sastav nije imao stabilnu postavu jer su muziari odlazili da sviraju koncerte sa tada ve afirmisanom Galijom, pa bi se opet vraali. Kada su se 1981 godine na okupu nali peva Goran epa Gale, gitarista Tomica Nikoli, klavijaturista Branislav Boinovi, bubnjar Zoran Stamenkovi (ujedno autor tekstova) i basista Zoran Madi odluili su se za ozbiljniji rad i menjaju ime u Kerber. Naziv grupe je bio odabran sasvim u skladu sa hard rock ikonografijom, jer je Kreber mitoloko bie, troglavi pas sa zmijskim repom koji uva ulaz u podzemni svet Krajem novembra 1981. godine grupa organizuje prvi samostalni koncert u Muzikom klubu u Niu. Tokom 1982 godine intenzivno sviraju po Niu i okolini i rade na svom materijalu. Uoi Omladinskog festivala u Subotici, Zoran Madi odlazi u JNA, a na njegovo mesto dolazi Zoran iki Sosa (ex Mama rock). Na Omladini pobeuju sa pesmom "Mezimac" Nekoliko dana kasnije nastupaju na Tamajdanu kao predgrupa na koncertu Galije. Jula meseca u beogradskom studiju Aquarius sa producentom Gordonom Roulijem, (Gordon Rowley), basistom grupe Nightwing, snimaju prvi album "Nebo je malo za sve". Zatim u Manesteru miksuju snimke sa Roulijem. Decembra 1983. godine sviraju kao predgrupa na koncertima Uriah Heep u Jugoslaviji, a tada im izlazi debi LP na kome su koncertno proverene pesme "Mezimac", "Nebo je malo za sve" i "Heroji od staniola". Poetkom godine Zoran Stamenkovi dobija uticu i privremeno ga zamenjuje Boban orevi iz Generacije 5. Marta meseca nastupaju na Opatijskom festivalu, gde se svojim teim zvukom ne uklapaju u kristalnu atmosferu. U to vreme Sosa ve izgrauje imid scenski najatraktivnijeg lana. Svira gitaru u obliku sekire, a na bini voli da bljuje vatru. Danak svojim scenskiim egzibicijama plaa 19. maja na koncertu u Novom Sadu. Prilikom izvoenja take gutaa plamena, zadobija po licu opekotine drugog stepena. Uprkos savetima lekara, nastavlja koncert, a sledeih dana se na bini pojavljuje u zavojima i sa maskom. Dalje izvoenje te cirkuske take mu zabranjuju kolege iz grupe. U okviru proslave Dana mladosti, 25. maja 1984. godine sviraju sa vodeim domaim sastavima na Trgu Marksa i Engelsa. Juna meseca nastupaju kao predgrupa na jugoslovenskim koncertima sastava Nightwing. Tokom jula u diskoteci Zana u grkom mestu Paralija sviraju standardan rock program. U oktobru im se vraa Zoran Stamenkovi, a decembra sa Roulijem u Engleskoj snimaju drugi album. Tokom boravka u Britaniji nastupaju u klubovima u Liverpulu i esteru. Aprila meseca 1985 godine Zoran odlazi u JNA, a za bubnjevima je opet Boban orevi. Ubrzo izlazi LP "Ratne igre" na kome se pored studijskih snimaka nalazi i verzija "Mezimca" pod nazivom "Get Me Out", snimljena na nastupu u Liverpulu. Maja meseca ponovo sviraju na koncertu povodom Dana mladosti na Trgu Marksa i Engelsa, a nastupaju na stadionu Crvene zvezde u okviru YU rock misije. U Zagrebu, na Salati, prvi put sviraju 20 septembra. Poetkom oktobra u grupu umesto Bobana orevia dolazi Dragoljub urii (ex Mama Co Co, YU grupa, Leb i sol). Novembra dobijaju nagradu Smeli cvet koju je za doprinose rock muzici dodeljivao SSOS. Juna 1986. godine u JNA odlazi Branislav Boinovi, a zamenjuje ga Milorad Dmerkovi (ex Slomljena stakla, Pea D'Boy Band). Trei LP "Seobe" snimaju sa producentom Komelijem Kovaem, a tekstove su im pisali Bora orevi, Nikola uturilo i Duan Arsenijevi. orevi sa Galetom peva u pesmi "ovek od meda". Udarne pesme su i "Seobe", "Bolje da sam druge ljubio", "Kad ljubav izda" (u kojoj je kao citat uzet stih iz pesme "Mostarske kie" Pere Zupca) i "Ne igram ruski
rulet". Tokom 1987 godine dre oko dvesta koncerata, a popularnost im se posebno utvruje u Srbiji, Bosni i Makedoniji. U prolee 1988 godine objavljuju album "Ljudi i bogovi" koji je producirao ore Petrovi. Tekstove je radio Duko Arsenijevi i oni u sebi nose i politike poruke. U leto iste godine grupu naputa Sosa, dugogodinji zatitni znak Kerbera. Novi lan postaje Branko Isakovi (ex Bulevar, Suncokret, Idoli). Sa starim klavijaturistom Banetom objavljuju ivi album "12.12, 88." snimljen na koncertu u beogradskom Domu omladine. LP je proao loe kod kritike i publike i grupa je po njegovom izdavanju napravila dvogodinju pauzu. Krajem 1990 godine objavili su plou "Peta strana sveta" u produkciji Sae Habia i autorsku pomo Bore orevia i Dragana Ilica Kao gosti u pesmi "Tata mama", pevali su lanovi deijeg hora iz Zemuna, a Nea Petrovi je pomagao svojim deonicama na saksofonu. Za retrospektivno vee Beogradskog prolea 91 obradili su pesmu "April u Beogradu" iz repertoara Zdravka olia, a taj snimak je objavljen na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991). Zatim prave duu pauzu tokom koje rade muziku za pozorinu predstavu "Blues osmeh" i sviraju akustini koncert sa simfonijskim orkestrom i horom. Poetkom 1996. godine objavljuju album "Zapis". Uz stare lanove Galeta, Tomicu i Baneta tu su i novi: bubnjar Josip Hartl, basista aa Vaskovi i Goran orevi koji svira udaraljke. Diskografija "Nebo je malo za sve" (RTVU 1983) "Ratne igre" (RTVU 1985) "Seobe" (PGPRTB 1986,) "Ljudi i bogovi" (PGPRTB 1988) "12 12.88"(PGPRTB 1989, koncertni) "Peta strana sveta" (PGP RTB 1990) "Zapis" (PGPRTS 1996,) KONGRES (Sarajevo) Sastav je nastao u prolee 1982 godine, a osnovali su ga peva i gitarista Mahir Purivatra, basista Aljoa Buha, peva Emir Ceri, klavijaturista Jadranko Dihan i bubnjar Adam Subai. Za naziv Kongres su se odluili jer je 1982 bila godina kongresa SKJ i SSO. inilo se da se spremaju promene u drutvu, a kako su oni eleli promene u muzici, odabrali su to ime. Prvi koncert odrali su u sarajevskom klubu Sloga sa Zabranjenim puenjem i grupom Elvis J Kurtovich u jesen 1982. godine U poetku su radili sa dizajnerom Davorom Papiem, po ijoj ideji su na koncertima delili letke, emitovali filmove i slajdove, ali su vremenom pojednostavili svoj izraz. Prve pesme su uglavnom bile sa socijalnom tematikom. Tako su na svom prvom predstavljanju u Beogradu, decembra 1982 godine izvodili pesmu "Bijeli ljemovi, crna rekreacija" posveenu rudarima. Ali kako su sticajem okolnosti proveli dvadesetak dana u hercegovakim rudnicima boksita, gde su honorarno merili radne uinke rudara, izgubili su volju da sviraju tu pesmu jer su shvatili da nema mnogo dodira sa stvarnou. Godine 1984 objavljuju debi LP "Zarjavele trobente" (Zarale trube) koji su snimili kao trio jer je Emir Ceri u meuvremenu napustio grupu. Na ploi se kao gosti pojavljuju Draen Jankovi, klavijaturista Zabranjenog puenja i Zoran Predin iz sastava Lani Franz. Predin peva u pesmi "Zabava" i naslovnoj, za koju je komponovao refren. Isti refren Predin je iskoristio na albumu Lanog Franza "Slon med porcelanom" (Helidon 1984) u pesmi "Jutri bom pujsa razbil". Kako je Aljoa Buha po majci Slovenac, na ploi su dva njegova teksta na slovenakom, dok su ostatak materijala napisali Mahir i Adam. Pesme su uradili u proienom maniru novog talasa, zainivi ih pomalo depresivnim tekstovima posebno u pesmama "Alisa prodaje zemlju udesa", "Zabava" i "Sumrak". Na turneji povodom ploe, pridruili su im se gitarista Ivan Ivanovi (kasnije u Crvenoj jabuci) i klavijaturista Edo Gradini. Uoi snimanja druge ploe grupa se podelila u dve frakcije, zatim su se ujedinili, dogovarali saradnju sa Markom Breceljem, ali je nisu realizovali. Aljoa Buha se 1985. godine pridruio Crvenoj jabuci. Poginuo je u saobraajnoj nesrei 18 septembra iste godine, a Mahir i Adam su se po raspadu Kongresa povukli sa scene. Tokom rata Adam je ranjen u Sarajevu. Diskografija "Zarjavele trobente" (Diskoton 1984) KONTRARITAM (Novi Sad) Sastav je u jesen 1980. godine osnovao Sreta Kovaevi koji je pre toga u Pekinkoj patki svirao
gitaru. U novoj grupi, orijentisanoj na britanski ska, svirao je saksofon, a od ljudi koji su inili sastav jedino je bubnjar Robert Radi do danas ostao u muzici. Kontraritam je uestvovao na Omladinskom festivalu u Subotici 1980. godine, a svoj rad su preteno zasnivali na svirkama u klubovima. Kako su se lanovi esto menjali zbog odlaska u JNA, njihov debi album "Kontraritam" izaao je 1982. godine kada je grupa ve prestala da postoji, pa je samim tim imao zanemarljiv odjek Po raspadu grupe Sreta je poeo da se bavi ozvuavanjem koncerata, zastupnik je hi-fi opreme i suvlasnik novosadskog radija 021. Diskografija Kontraritam" (Jugoton 1982.) KORNI GRUPA (Beograd) Po naputanju sarajevskih lndexa, klavijaturista Kornelije Kova se preselio u Beograd gde je septembra 1968 godine oformio Korni grupu. Sastav su u poetku inili gitarista Velibor Borko Kaci (ex Zlatni deaci, roen 1947), basista Bojan Hreljac (ex Elipse, roen 1948.), bubnjar Vladimir Furduj Furda (ex Elipse, roen 1945.) a pevaica je bila Seka Kojadinovi. Prvi koncert imali su 1968 godine u Domu sindikata na izboru sportiste godine.Grupa je nastupala sa igraicama to je prijatno iznenadilo publiku. Tada je u Radio Beogradu postojala emisija "Studio VI vam prua ansu" gde su predstavljane nove grupe koje su nastupale uivo. Pozvana je i Korni grupa. Meutim, Seki Kojadinovi se nije dopao izbor pesama, odbila je da peva, pa je to umesto nje uradio Kornelije. Posle tog nastupa, ona vie nije bila lan grupe, a Kornelije je angaovao perspektivnog soul pevaa Duana Prelevia Preleta. Ve u to vreme Kornelije je eleo da ostvari svoju viziju progresivne muzike, ali to nije najbolje prolazilo kod kritike koja je oekivala komercijalne pesmice. Zato je Komelije smislio jednostavnu pesmu "Cigu ligu" sa kojom su nastupali u Zagrebu na izboru za naeg predstavnika na Evroviziji Po svom obiaju, Prele je odmah napravio skandal. Na nastup je doao u poslednjem trenutku, pripit, posvaao se sa Kornelijem i bilo je jasno da je njegova karijera u Korni grupi okonana. Novi peva postao je Rijeanin Dalibor Brun. Pre toga je Brun pevao u sastavu Uragani sa kojima je snimio singl (pesme "Deborah" i "Radi moje ljubavi"), zatim je preao u grupu Bohemi sa kojima je izvodio repertoar grupa Led Zeppelin, Canned Heat i Jeff Beck Group. Sa Korni grupom je snimio njihove prve hitove "Magina ruka", "Sonata" i "Dzum ram" Sa etno orijentisanom pesmom "Pastir i cvet", Korni grupa je nastupala u Holandiji na festivalu Singing Europe. Dobili su nagradu kao najoriginalnija grupa, dok su u konkurenciji bili sastav Walace Collection i Olivija Njutn Don (Olivia Newton John). U toj pesmi Kornelije je upotrebio zaboravljene instrumente argiju, tarabuk i frulu. Na Opatiji 69. godine izvode pesmu "Devojice mala" i ona se nalazi na singlu zajedno sa pesmom "Pria se" kvarteta 4M. Kako se kod Dalibora Bruna vremenom istanjio entuzijazam, na prijateljski nain se rastao od grupe, a novi peva je 1969 godine, uz posrednitvo Lokice Stefanovi, postao Adolf Dado Topi koji je karijeru zapoeo u Dinamitima iz Osijekan Topi ubrzo u grupu dovodi svog kolegu iz Dinamita, gitaristu Josipa Boeka (roen 1950.) koji je zamenio Borka Kaca. Boek je po raspadu Dinamita osnovao sastav Boek i tri, ali je odmah prihvatio poziv da pree u Korni grupu. Sa Topiem Korni grupa razvija svoju ideju progresivne muzike i tada nastaju, za to vreme, avangardne i neobino duge kompozicije "Jedna ena" i "Prvo svetlo u kui broj 4", kao i "Etida" inspirisana klasikom i "ena je luka a ovek brod". Sa pesmom "Jedna ena" Korni grupa na Zagrebakom festivalu 1970 godine dobija prvu nagradu publike i irija. Iste godine rade muziku za film "Bube u glavi" Mie Radivojevia. Na Bstrani singla "Bube" nalazi se i zanimljiva Kornelijeva kompozicija "Neko spava pored mene". Zatim niu seriju hitova "Trla baba lan", "Slika" (na muziku tada nepoznatog autora Ljube Ninkovica) vodei paralelno dve karijere: progresivnu i onu drugu, vie estradnu. Zanimljivo je da je pesmu "Trla baba lan" prepevala francuska pevaica Dalida i sa njom postigla veliki uspeh u svetu. Firma Philips je otkupila pravo na tu pesmu i dvadesetak pevaa irom sveta je snimilo u razliitim verzijama. Godine 1971. Korni grupa snima muziku poemu "1941." na stihove Branka opia. Pored Topia, pevala je i Josipa Lisac, Poema je uraena za TV emisiju "Jedan ovek jedna pesma", koju je reirao Jovan Risti Zatim su proveli mesec dana u Parizu pratei ivom svirkom modnu reviju Prokleta Jerina kreatora Aleksandra Joksimovia i tada se za njih zainteresovao cenjeni producent Alan Milo iz kue Barclav. Voen svojim ambicijama 1971 godine Dado Topi naputa Korni grupu
i u Zagrebu osniva sastav Time. Novi peva, septembra 1971. godine postaje malo poznati solista Ambasadora iz Sarajeva, Zdravko oli. On se u sastavu zadrava samo pola godine, jer se njegov senzibilitet nije uklapao u stil Korni grupe. Sa njima snima singl sa pesmama "Gospa Mica", "Kukavica" i "Pogledaj u nebo" i zatim se posveuje izuzetno uspenoj solo karijeri. Poetkom 1972 godine za frontmana Korni grupe dolazi Zlatko Pejakovi iz Osijeka, koji je pre toga pevao u grupi Zlatni akordi. Sa njim rade debi album koji predstavlja pravu prekretnicu na domaoj sceni. Sa sloenim temama "Put na Istok", "Bezglave Ja Ha horde", "Moj bol", "Glas sa obale boja", nude jednu od prvih ozbiljnih LP ploa domae muzike. Pre njih su samo Grupa 220 i Time snimili LP. Godine 1972 Korni grupa nastupa na Montrev Jazz festivalu u vajcarskoj, a kao pojaanje sa njima sviraju saksofonista Mia Markovi i truba i violinista Petar Ugrin iz sastava Mladi levi. Krajem 1973 godine u Italiji pod imenom The Cornelians snimaju na engleskom simfo rock album "Not An Ordinary Life". Ploa u Evropi izlazi bez adekvatne reklame i prodaje se u desetak hiljada primeraka. Taj album licencno je objavljen i na naem tritu. Reaju se opet uspeni singlovi "Oj, dodole" i "Ivo Lola" za koju je tekst uraen po motivima poslednjeg pisma Ive Lole Ribara. Pesmu "Znam za kim zvono zvoni" sa B-strane tog singla pevala je Ditka Haberl. Tu su i singlovi "Etida", "Divlje jagode", "Miris" na tekst arla Bodlera i "Pratanje" po pesmi Brane Crnevia koji je u ono vreme smatran disidentom. U prolee 1974. godine sa pesmom "Moja generacija" pobeuju na Opatijskom festivalu i postaju nai predstavnici na takmienju za Pesmu Evrovizije u Brajtonu. Tada trijumfuje grupa ABBA sa pesmom "Waterloo", a Korni grupa osvaja dvanaesto mesto, pri dnu, to je tada bilo normalno za nae predstavnike. Singl sa pesmama na engleskom "Moja generacija" i skraena verzija "Jedne ene" tada biva objavljen u Italiji. Na festivalu Va lager sezone za pesmu "Kuda ide, svete moj" Zlatko Pejakovi dobija nagradu za interpretaciju, a Kornelije prvu nagradu irija za kompoziciju. Po izboru engleskog asopisa "Music Week" Korni grupa je 1974. godine, na osnovu rezultata u Jugoslaviji, proglaena za grupu godine. Razoaran slabim prijemom italijanskog albuma i loim plasmanom na Evroviziji, Kornelije odluuje da 1 decembra 1974. godine grupa zvanino prestane sa radom. Dva oprotajna koncerta odrali su u novosadskom Studiju M. Nastupi su bili snimani i deo tog materijala pojavio se na prvom domaem duplom albumu "Mrtvo more" koji dosledno prikazuje dvosmernu karijeru Korni grupe. Na jednoj ploi su njihovi hitovi sa singlova, a na drugoj ivi snimci sa oprotajnog koncerta: "Put na Istok", "ovek sa belom zastavom" i "Blues". Takoe, na duplom ivom albumu "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977 ) objavljeni su njihovi snimci pesama "I ne tako obian ivot" i "Jedna ena", snimljeni na koncertu u novosadskom Studiju M 25 novembra 1974. Godine 1979. pojavila se i ploa "1941" na kojoj je istoimena poema. Korni grupa se ponovo okupila sa Dadom Topiem maja 1987 godine za koncert Retrovizor koji je organizovao Radio 101 u zagrebakom Domu sportova. Te veeri su se uz njih, pojavile i druge legende: lndexi, Time, YU grupa, Drago Mlinarec i R.M. Toak band. Na duplom koncertnom albumu "Legende YU rocka" (Jugoton 1987,) Korni grupa je predstavljena snimkom "Jedna ena". Juna 1987 godine koncert Yu legendi je ponovljen i u beogradskom Sava centru. Diskografska kua Komuna je 1996. godine objavila CD "Prvo svetlo neobinog ivota" na kome su snimci iz njihove progresivne faze, a uvrena je i "Prvo svetlo u kui broj 4". Ta pesma se pre toga pojavila samo na disku "Yu retrockspektiva" (Komuna 1995.) koji obrauje period progresivne muzike kod nas. Na svom CD-u "ivo i akustino" (B-92 1996.) Elektrini orgazam je obradio pesmu "Magina ruka", jednu od prvih u karijeri Korni grupe. Po raspadu grupe, Kornelije je zapoeo plodnu solo karijeru, Zlatko Pejakovi je preao u zabavnjake vode i jedno vreme je bio neprikosnoven na festivalima, Josip Boekje postao studijski muziar, a autorski se iskazao na duplom albumu "Kongres rock majstora" (Jugoton 1975.), gde je dobio jednu stranu na kojoj je i odlian instrumental "Dinamit", posveen njegovoj prvoj ozbiljnoj grupi iz osjeke faze. Bojan Hreljac je kao studijski muziar uestvovao na snimanju preko 4 000 pesama. Radi kao producent i muziki urednik na RTS. Vladimir Furduj je kao studijski muziar takoe snimio brojne ploe, a 1976 godine je otiao u vajcarsku gde je zavrio dvogodinju jazz akademiju. Po povratku je objavio solo plou "Furda" (Jugodisk 1985.) na kojoj se predstavlja svojim fussion instrumentalima, a u studiju su mu se prikljuili vodei beogradski muziari: Mia Markovi, Laza Ristovski, Dragan Ili, Dragan Jovanovi, Ivan vager, Nenad Jeli i Nea Japanac. Tokom 1986. i 1987. godine svirao je u Nemakoj sa Dadom Topiem, a po povratku u Beograd osnovao je kolu za bubnjare. U Nemaku je ponovo otiao krajem 1989 godine gde je svirao po amerikim klubovima, a vratio se 1993,
godine. U okviru pedagokog rada objavio je knjigu "kola za bubnjare" Diskografija Singlovi "Cigu-ligu "ovek i pas" (PGP RTB 1969) "Dzum-ram"/ "Sonata"/ "Magina ruka" (PGP RTB 1969) "Pastir i cvet" / "Ako jednom bude sama" (PGP RTB 1969) "Trla baba lan"/"Slika" (PGP RTB 1970.) "Bube"/"Nekospava pored mene"(PGP RTB 1970) "Kukavica" / "Gospa Mica gazdarica" / "Pogledaj u nebo" (PGP RTB 1971) "Pusti da te diram" / "Jedan gro" (PGP RTB 1971) "Pokloni svoj mi foto" / "Bez veze" (PGP RTB 1972) TV pice: "Povuci potegni" / "Na etiri toka" / "Maksimetar" "Zeleni megaherc" (PGP RTB 1973) "Tri palme"/Tri oveka u kafani" (PGP RTB 1973) "Oj dodole" / "ivot" (PGP RTB 1973) "Ivo Lola" / "Znam za kim zvono zvoni" {PGP RTB 1973) "Etida" / "Jedna ena" (PGP RTB 1973) "Moja generacija" / "Zbogom ostaj o, detinjstvo" (PGP RTB 1974) "Moja generacija" / "Etida" (Philips 1974.) "Kuda ide, svete moj" / "Divlje jagode" (PGP RTB 1974) "Miris"/ "Pratanje" (PGP RTB 1974.) Albumi "Korni grupa" (PGP RTB 1972) "Not An Ordinarv Life" (Ricordi - PGP RTB 1974) "Mrtvo more" (PGP RTB 1975 dupli) "1941," (PGP RTB 1979.) "Prvo svetio neobinog ivota" (Komuna 1996 kompilacija) KOVA BORIS (Novi Sad) Kompozitor i multiinstrumentalista Boris Kova (roen 1955), posle rada sa jazz grupom Meta Sekcija, osniva 1982 godine sastav Ritual Nova u okviru koga su angaovani muziari, igrai i video artisti, Kova je bio autor muzike i reditelj performansa koji su pratili koncerte. Posle brojnih promena, poslednjih godina nastupaju u postavi: Bogdan Rankovi (klarinet). Ivica Maruevi (kontrabas), Nenad Vrbaki (violina) i aa Sciji (klavir). Njihove kompozicije se kreu od inovativnog pristupa klasici, jazzu, etno muzici, do alternativnog rocka. U svom studiju u mestu Bukovac kraj Novog Sada, 1986. godine snimaju plou "Ritual Nova" a zatim i "Ritual Nova 2". Godine 1990. Kova je osnovao Kamerno pozorite muzike koje je okupilo autore zainteresovane za savremenu muziku. Iste godine objavio je knjigu "Novi rituali, jedno poetiko miljenje (nove) muzike" u kojoj je osmislio svoj idejni koncept "Nova panonska umetnost", Kova je objavljivao za izdavake kue u Engleskoj, Italiji, Kanadi, Americi i Austriji, a uvren je na dve prestine inostrane kompilacije. Od 1991. do 1995 godine iveo je u Italiji, Austriji i Sloveniji gde je pisao muziku za pozorine predstave Slovenskog mladinskog gledalia i teatarske kue u Beu. Tokom boravka u Sloveniji saraivao je sa grupom Duma. Ritual Nova je uestvovala na oko etrdeset festivala u Nemakoj, paniji, Maarskoj, kotskoj, Sloveniji, Izraelu, Kanadi i Brazilu. Tokom 1996 godine objavlili su tri diska na kojima su zabeleeni snimci nastali tokom prethodnih godina. CD "Play On String" nudi muziku za gudaki kvartet sa etno motivima a materijal je odsvirao slovenaki kvartet "Enzo Fabiani". CD "Anamnesis" nastao je po Kovaevom povratku u Novi Sad 1995 godine kada je ponovo okupio grupu Ritual Nova. Na snimanju je kao vokalni solista uestvovala sopran Jaroslava Benka Vlaak, Po recima autora, "Anamnesis" se bavi savremenim doivljajem sakralne muzike sa ovih prostora i predstavlja pokuaj sintetizovanja tri duhovna sveta: pravoslavnog, katolikog i islamskog. Na disku "Mask" utisnuta je muzika raena za predstave austrijskog plesnog pozorita "Ikarus". Polovinom 1997. godine Kova privodi kraju rad na sledeoj ploi "East Off Europe". Diskografija "Ritual Nova" (Symposion records 1986) "Ritual Nova 2" (Recommended Records 1989) "Profana liturgija" (ADN 1991) "Ritual Nova collection" (ReR 1993,,) "PlayOn String"(MoreMusic 1996) "Anamnesis, ecumenical mvsteries" (Victo 1996) "The Mask Vol, 1" (Interzone 1996.) KOVA KORNELIJE (Beograd) Kornelije Bata Kova roen je samo nekoliko minuta uoi Nove 1942, godine u Niu gde je iveo
sve do 1946. godine kada se sa roditeljima preselio u Suboticu, rodni grad njegovog oca. Njegov deda Kornel Kova bio je muziar, radio je i kao dirigent u Subotikoj operi, a otac Josip je svirao u Subotikoj filharmoniji i sa orkestrom Univerzal je otkrivao jazz, a bavio se i komponov-njem. Okrueni instrumentima, Kornelije i njegov brat Mihajlo (svojevremeno lan grupe Delfini a kasnije se posvetio TV novinarstvu), vrlo rano su se zainteresovali za muziku pohaali su niu muziku, odsek klavir. Prvu pesmu "Pusti trotoari" Kornelije je komponovao 1956. godine. Sledee godine je sa novom pesmom konkurisao na festivalu Beogradsko prolee. Poto mu je kompozicija bila odbijena, otac Josip je predloio jednom kulturnoumetnikom drutvu u Subotici da osnuje omladinski festival na kome bi mladi kompozitori i pevai imali svoju prvu ansu Tako je pokrenut festival Omladina u Subotici i prvi put je odran 6. decembra 1961 godine, a poslednji je bio krajem maja 1990. godine. Prvi javni nastup Kornelije je imao u subotikoj gimnaziji na tada Popularnim ajankama. Jedno vreme je svirao sa lokalnim sastavima i osnovao je diksilend bend. Po zavretku gimnazije konkurisao je na beogradskoj Muzikoj akademiji, ali je bio odbijen. Isti fakultet upisuje 1961 godine u Sarajevu i to odsek teorije i klavira. Diplomirao je 1964 godine. Na Omladinskom festivalu u Subotici je tih godina tri puta zaredom osvajao nagradu strunog irija. Odmah po dolasku u Sarajevo, postao je lan BKB jazz trija u kome su pored njega bili basista Duan Stopari i bubnjar Zahid Dihan. Svirali su standarde na igrankama, ali i Kornelijeve kompozicije. Godine 1963 nastupali su na Bledskom jazz festivalu sa Kornelijevom pesmom "Moj valcer" i temom "Prozor" jazz harmonikaa Davora Lorkovia. Prvi veliki hit u karijeri bila mu je pesma "etiri mladia idu s Trebevia" koju je otpevao Vedo Hami. U to vreme Kornelije za potrebe Radio Sarajeva snimao matrice i radio aranmane za mlade pevae, predvodei svoj orkestar. U lndexe prelazi 1966. godine i sa njima, godinu dana kasnije, svira na turneji u SSSR. Grupa je na koncertima pratila Anicu Zubovi, Lidiju Kodri, Bobu Stefanovia, arka Danua i Krstu Petrovia, a svirali su i svoj program. Za lndexe je Kornelije napisao pesme "Boj na Miaru" i "Ako jednom bude sama", a njegove pesme su na festivalima izvodili arko Danuo, Zdenka Vukovi, Drago Dikli. Radei sa lndexima stekao je ime kao kompozitor i instrumentalista, ali je po odsluenju vojnog roka odluio da se preseli u Beograd i da pokua neto svoje. Septembra 1968. godine oformio je Korni grupu koju je predvodio sve do kraja 1974 godine kada se odluio za samostalnu karijeru. Prvih godina posle Korni grupe njegove kompozicije snimaju Olivera Katarina, Bisera Veletanli, Neda Ukraden, Miki Jevremovi, Mia Markovi. Kornelije na albumima Zdravka olia pie muziku i radi kao producent i araner. Pored toga, komponuje i neke od najveih hitova Lepe Brene. Krajem 1977. godine planirao je osnivanje supergrupe K2, koju je trebalo da ine: Josip Boek, Dado Topi, Sloba Markovi, arli Novak i Ratko Divjak. Do realizacije tog projekta nikad nije dolo, najvie zbog Topieve neodlunosti. U periodu od 1975. do 1979. godine njegove pesme pobeuju na svim domaim festivalima: Zdravko oli sa "Zvao sam je Emili" (lager sezone) i "April u Beogradu" (Beogradsko prolee), "Ona spava" (Hit parada), Zlatko Pejakovi "Ove noi jedna ena"i druge. Prvu solo plou "Izmeu svetlosti i tame" snima 1977 godine u Zagrebu i Beogradu. Na snimanju uestvuju klavijaturisti Sloba Markovi i Sanja Ili, bubnjari Lazar Toi i Ratko Divjak, basista arli Novak, gitarista Josip Boek Pored Kornelija, pevali su Nada gur, Zvezdana terle i Oto Pestner. Ploa je podeljena na dve celine, tako da svetlost predstavlja svakidanjicu i stvarnost a tama podsvest i imaginaciju. Kritika je materijal ocenila kao hladan i previe akademski, iako je ploa ponudila muzike eksperimente, neuobiajene za to doba. Kornelije potom odlazi u London i ostaje do 1981. godine. Radio je kao studijski muziar, a sa Jenny Daren bandom odsvirao je turneju po junoj Engleskoj i Severnoj Irskoj Nastupali su i na festivalu u Redingu. Sa engleskim muziarima je oformio grupu K2 i 1980 godine snimio album "Why". Tokom boravka u Engleskoj za magazin "Du-boks" je radio intervjue sa Rikom Vejkmenom (Rick VVakeman) i Rodom Ardentom (Rod Argent). Po povratku u Beograd, nastavlja rad na olievim albumima i bavi se produkcijom. Godine 1982 objavljuje album "Iz drugog filma" na kome je izbor tema pravljenih za filmove: "Mr Montenegro", "Kvar", "Lude godine", "Nije nego", "Sezona mira u Parizu" i drugih. Kornelije se ukljuuje u rad na Bajaginoj debi ploi "Pozitivna geografija" kao producent, a kao lan Instruktora svira klavijature na prvih desetak koncerata. Producira albume Riblje orbe, Bulevara, Poslednje igre leptira, Kerbera, Vicka Milatovia i drugih. Instrumentalni album "Sampled Moonlight" objavljuje 1986 godine. Pored njega, na ploi su svirali gitaristi Vlatko Stefanovski, Josip Boek, Sran Miodragovi, basisti Nenad Stefanovi Japanac, arli Novak, saksofonista Mia Markovi i truba Stjepko Gut. Posle te ploe Kornelije je otiao u paniju u kojoj je ostao est godina. Radio je produkciju i aranmane tiranim pevaima, a snimio je svoje pesme i CD "Balkan" od koga je
zarada upotrebljena za pomo deci u Bosni. Tokom duge karijere Kornelije je radio muziku za oko etrdeset filmova od kojih su neki: "Bez", "Ram za sliku moje drage", "Pucanj". Za filmsku muziku je na festivalu u Puli dobio Zlatnu arenu 1972 i 1980 godine (za filmove "Kvar" i "ivot, snovi i smrt Filipa Filipovia). Nagradu Dan mladosti dobio je 1971. godine. Spomen plaketu grada Beograda za doprinos kulturi 1972 godine. Godine 1985. Kornelije postaje jedan od osnivaa privatne izdavake kue Komuna. Uradio je mjuzikl "Majstori s mora". Od 1989. godine esto boravi u paniji gde radi sa njihovim muziarima. Deo materijala sa diska "Balkan" objavljen je kod nas na kaseti "Kornell Kovach". Krajem 1996. godine na kompaktu "Moja generacija" objavljuje pesme koje je sa razliitim saradnicima radio za svoju TV emisiju "Zvuna viljuka". Tako su se na disku nale obrade pesama "Moja generacija" (peva Filip maher), "Sonata" (Zoran andorov), "Oj, dodole" (Del Arno band), "Jagode i maline" (Van Gogh), "Harmonv" (Slaana Miloevi) i druge. Diskografija Singlovi "Severni vetar" / "Okean" (PGP RTB 1975,) "Panorama"/"Aleksandra" (PGP RTB 1978) "Kvar"/"ena" (PGP RTB 1979,) Albumi "Izmeu svetlosti i tame" (PGP RTB 1977.) "Why" (PGP RTB 1980) "Iz drugog filma" (PGP RTB 1982, filmska muzika) "The Sampled Moonlight" (PGP RTB - Komuna 1986) "Balkan" (Ariola 1993) "Kornell Kovach" (ITMM 1994, kaseta) "Moja generacija" (PGP RTS 1996) KOVACIC JANI (Ljubljana) Kantautor Jani Kovai roen je 1953 godine u Ljubljani gde je zavrio Filozofski fakultet. Jedno vreme je predavao u srednjoj koli, zatim je kao urednik za jazz i zabavnu muziku radio u Cankarjevom domu, pa se vratio predavanju u gimnaziji. Paralelno se bavio muzikom, prvo je uio elo, a zatim se prebacio na jednostavniju akustinu gitaru. Tokom sedamdesetih je stopirao po Evropi, pevao na ulicama, radio u restoranima. Prvi nastup imao je 1976 godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Odrastao na hipi pokretu, esto je nastupao sam, izvodei svoje pesme koje se kreu od poetskih pria o malim ljudima do razbaruenih, politiki cininih analiza svakodnevnog ivota. Godine 1978 nastupao je na Omladinskom festivalu u Subotici, ali je diskvalifikovan zbog pijanstva. Na istom festivalu se pojavio i sledee godine, a nastup je proao bez dodatnih incidenata. Uz sastave Buldoer, Na lepem prijazni, Pankrti i Prljavo kazalite svirao je 1979 godine na koncertu "Ljubljana je zaspala". Prvi LP "Ulica talcev" objavljuje 1980 godine, a produkciju su radili on i Marko Brecelj. Sledee godine sledi kaseta "are lepotec v Andih" koju su producirali Kovai, Brecelj i Miran Divjak. Dupli LP "Ljudje" i kasetu "Kontrabant 2" objavljuje 1984. godine. Kasetu je objavio u saradnji sa Radio Studentom i na njoj je snimljena raunarska igra povezana sa muzikom Uz nju je Kovai pridodao rap pesmicu sa uputstvima za upotrebu igre. Sredinom osamdesetih, Kovai osniva trio Je.Ben'T (po inicijalima Josipa Broza Tita) koji jo ine basista Nino de Gleria i bubnjar Bla Grm. Sa njima su povremeno nastupali klavijaturista Andrej Kores, saksofonista Miha Hawlin, basista Nikola Sekulovi i saksofonista Zoran Bistriki. Uz Igora Vidmara, Kovai je bio jedan od inicijatora koncerta Bratstvo i razliitost koji je odran u ljubljanskoj hali Tivoli 22. decembra 1988. godine. Te veeri, uz Kovaia su svirali Elvis J Kurtovich, Lani Franz, Bajaga i Instruktori, EKV i Parni valjak. Godine 1990. snimio je plou "Neonski angeli", ali ona jo uvek nije objavljena. U to vreme i sastav Je.Ben'T prestaje sa radom, a Kovai nastavlja samostalno objavljujui kasetu "Asfaltni otroci". Vezavi rad za klub France Preeren, Kovai je na toj sceni izvodio itav niz muziko-scenskih dela. Za "Tolovajske balade" je 1993. godine komponovao muziku u stilu srednjovekovnih balada, na poeziju Fransoa Vijona (Francois Villon) Za predstavu "KARA(o)KE(i) BRECHT" komponovao je 1994. godine muziku na poeziju Bertolda Brehta, a u drugom delu nastupa publika je pevala te pesme po karaoke sistemu. Iste godine izvodio je delo "ekajui
Waitsa" u okviru koga je otpevao preko dvadeset pesama Toma Vejt-sa (Tom Waits) u sopstvenom prepevu. Zatim sledi program "Pesmi Ijubezni in obupa" sa sopstvenim kompozicijama, na tragu slovenakog folka, U okviru programa "Kilt Roberta Burnsa", Kovai je komponovao na poeziju kotskog predromantiarskog pesnika Roberta Burnsa i to po motivima kotske narodne muzike. Dupli kompilacijski CD "Tretje uho" Kovai objavljuje 1995. godine nudei u trideset tri pesme detaljan pregled karijere. Nove pesme je predstavio 1996. godine u okviru programa Dan zmage i Disko Karamazovi, a na veerima posveenim Lenardu Koenu (Leonhard Cohen) svirao je prepeve hitova ovog poznatog kanadskog autora. U jesen 1997. godine ponudio je program "Slovenske ljudske" na kome svira obrade slovenakih narodnih pesama uz pratnju gudakog kvarteta. Na ovim nastupima sa njim su u razliitim kombinacijama svirali Nino de Gleria (kontrabas), arko Ignjatovi (klasina gitara), Alenka Gori (flauta i vokal), Bla Grm (bubnjevi) i klavir i sekstet Kilt Roberta Burnsa. Jani Kovai je objavio knjige: strip "Jazz" (1989 ,) i "Tretje oko (Kratka zgodovina Slo-vencev 1977-1993 v songih)" (1994) sa tekstovima pesama i prigodnim komentarima Za CD "Tistega lepega dne" (FV Music 1996.) na kome su razliiti autori obraivali partizanske i revolucionarne teme, Kovai je jedini priloio svoju pesmu. Re je o temi "Ni novega pod mesecem" koju je svojevremeno napisao povodom pedesetogodinjice Ujedinjenih nacija, Godine 1996. za svoj rad je dobio Jekovu nagradu. Krajem maja 1997 godine Kovai je pripremio scensko delo "Carmina profana", u okviru koga je izvodio srednjovekovne pesme iz kodeksa Carmina Burana. Tokom karijere Jani Kovai je radio muziku za brojne pozorine predstave od kojih se izdvajaju "Lenora" (nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu 1981), "Ujetniki svobode", "Troil i Kresida", "Erigon" (reija Ljubia Georgijevski) u kojoj je glumio razapet na krstu, i "MoskvaPetuki" po knjizi Venedikta Jerofejeva. Godine 1985. komponovao je muziku za film "Ovni in Mamuti" koji je reirao Filip Robar Dorin. Na kaseti "Oprane zastave" koja 1992 godine objavljena za internu upotrebu, nali su se songovi koje je Kovai komponovao za Udruenu levicu Diskografija "Ulica talcev" (RTV U 1980) "are lepotec v Andih" (RTV U 1981 kaseta) "Ljudje" (RTV U 1984, dupli) "Raunalnika igrica in glasba: Kontrabant 2" (RTV LJ i Radio Student 1985 kaseta) "Jani Kovai's Je.Ben'T" (KUC FORUM 1988 kaseta) "Asfaltni otroci" (Korona 1992 kaseta) 'Tretje uho" (RTV Slovenija 1995, dupli kompilacijski CD) KOVAIEK ZDENKA (Zagreb) Pevaica Zdenka Kovaiek (roena 1944 u Zagrebu) zapoela je karijeru nastupima u Zagrebakom kazalitu mladih. Godine 1957. osniva duet Hani sa Nadom itnik. Tokom druge polovine ezdesetih, pevala je u evropskim klubovima Po povraku u Jugoslaviju, 1970. godine uestvuje na Opatijskom festivalu gde dobija prvu nagradu strunog irija. Sledee godine na Zagrebakom festivalu izvodi pesmu Kornelija Kovaa "Otvorila sam prozor". Na Beogradskom proleu 1971. godine dobija nagradu kao debitant, a izvodi pesmu "Ljubav" Vojkana Borisavljevia. Gotovo itavu 1972. godinu provodi na turnejama po Sovjetskom Savezu. Po povratku esto nastupa sa zagrebakom grupom Nirvana, a na BOOM festivalu 1973. godine izvode "Klik temu broj 1" koja je zabeleena na duplom albumu "BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973), Zdenka je uestvovala u rock operi "Gricka vjetica" autora Ivice Krajaa, Karla Metikoa i Miljenka Prohaske u pozoritu Komedija. Godine 1976 osnovala je prateu grupu Zdenka express sa kojom je esto nastupala izvodei anrovski raznovrstan repertoar, zadirui u rhythm i blues, rock i soul. esto nastupa i u jazz klubovima gde izvodi mainstream standarde. Sa njima je izvela pesmu "Hallo Mr Elton John" koja se nala na koncertnoj ploi "BOOM 76" (PGP RTB 1976.). Godine 1978. sa IgorSavin Big Bandom i Igor Savin studio grupom, snima album sa pesmama Gorana Bregovia, Kornelija Kovaa, Vanje Lisaka, Vladimira Delaa i drugih. Godine 1984. radi sledeu plou "Frka" preteno na muziku Kire Mitreva i tekstove iz knjige poezije "Konstatacija jedne make" Slavice Maras. U saradnji sa triom Vanje Lisaka i Georgijem Garanjovim snima "Happy Jazz Album" 1991 godine. esto nastupa sa Telephone blues bandom koji predvodi basista Tomas Krka (ex Nirvana) i to najee na veerima Ruby Tuesday u klubu Saloon. Zdenka Kovaiek i Vanja Lisak objavili su koncertni CD "Happy Jazz Vol. 2" snimljen na nastupu
u BP klubu, januara 1993. godine. Pored jazz standarda, tu je i "Dok razmiljam o nama" iz repertoara Josipe Lisac Diskografija Singl "Hello Mr, Elton John11/"Crni brat" (PGP RTB 1976) Albumi "Zdenka Kovaiek" (PGP RTB 1978) "Frka" (Jugoton 1984.) "Happy Jazz Album" (Helidon 1991) "Happy Jazz Vol, 2" (BJ Promotions / Croatia Records 1994,) KOZMETIKA (Beograd) Pod uticajem albuma Dejvida Bouvija (David Bovvie) "Diamond Dogs" slikar Vladimir Jovanovi, reditelj Marko Pei, muziki urednik Studija B Slobodan Konjovi i Saa Nikoli, vlasnik prve beogradske diskoteke kod Ateljea 212, oformili su 1974. godine sastav Dijamantski psi. Njihovo delovanje prekinuto je na samom zaetku jer su Pei i Jovanovi bili optueni zbog gajenja marihuane. Po povratku iz zatvora, 1976. godine nastavili su sa zajednikim radom. Jedno vreme su se zvali Spajalice, a kao Kozmetika su krenuli 1978 godine. Naziv je predstavljao spoj reci Kosmika etika. Grupu su inili Vladimir Jovanovi (gitara, vokal). Marko Pei (sintisajzer). Slobodan Konjovi (bas) i Mihajlo Mihajlovski (ritam maina). Grupa je paralelno objavljivala i asopis "Izgled", tako da su prvi nastup imali na promociji lista u SKC-u. Debi album "Kozmetika" poraao se pune etiri godine jer grupa nikada nije imala kontinuirani rad. Na snimanju su gostovali Goran Vejvoda (gitara), Dragana ari (vokal), Sran aper (vokal), Neboja Krsti (vokal), Raa elma (bubnjevi), Vuk Vujai (saksofon), Zlatko Manojlovi (gitara), Zoran Radeti (elektrini klavir), Goran Bregovi (gitara), ore Ilijin (flauta) i Bora Pavievi (udaraljke). Radei puno u studiju i sa brojnim gostima, postupno su pakovali plou, sluei se producentskim zahvatima koji su u sebi nosili elemente postupka koji je kasnije dobio naziv semplovanje. Inspiriui se radovima Brajana Ina (Brian Eno) i acid zvukom, stvarali su svoju viziju art rocka. Zbog nekomunikativnosti, pesme nisu naile na odjek, ali je tema "Utisci", mnogo kasnije koriena u pici emisije "Utisak nedelje" na TV Studio B. Po izlasku ploe, grupa nije esto nastupala uivo i gotovo neprimetno je prestala sa radom Od lanova grupe, na sceni se zadrao Mihajlo Mihajlovski koji je sa Peom Jovanoviem formirao grupu D' Boys. Diskografija "Kozmetika" (RTV U 1983,,) KRESLIN VLADO (Ljubljana) Vlado Kreslin roen je 1953. godine u selu Beltinci u Prekomurju. Karijeru zapoinje 1968 godine kao bubnjar u grupi Apollo. Zatim prolazi kroz razne grupe, a sa sastavom Horizont 1976. godine nastupa na Omladinskom festivalu u Subotici. Godine 1980 kao solista pobeuje na festivalu Slovenska popevka. Sa grupom Martin Krpan poinje saradnju 1982. godine kada gostuje na snimanju drugog LP-a. Kao stalni lan sa njima objavljuje dva albuma. Godine 1991. sviraju kao predgrupa na koncertu Boba Dilena u Ljubljani i posle toga prestaju sa radom. Kreslin je paralelno sa aktivnostima u okviru grupe vodio solo karijeru, a prvi CD "Namesto koga roa cveti" izlazi poetkom 1991. godine. Na toj ploi pored svojih pesama, snima i dosta obrada, kako narodnih, tako i evergreen kompozicija. U studiju su mu pomogli lanovi grupa Martin Krpan, Ouatebriga, ciganski orkestar ukar, gitarista Janez Zmazek, orgulja Borut in, bubnjar Dadi Kanar i mnogi drugi. Veliku ulogu imala je i etno grupa Beltinka banda koja potie iz njegovog sela. U tom sastavu su i Kreslinovi roditelji, a grupa ima dugu tradiciju i vremene lanove (basista Joe Kociper roen je 1905 godine). Sledei CD "Spominice", Kreslin snima 1992. godine sa Beltinkom bandom i na njemu su samo obrade starih pesama kao "Che sara",
"Lili Marlen", "My way", ali i slovenakih narodnih pesama. Koncertni CD "Najlepa leta naega ivljenja", snimljen sa Beltinkom bandom, izlazi 1993. godine kao rezultat njihovih estih nastupa, posebno u inostranstvu. Na kompaktu se nalazi i snimak njihovog koncerta u Mariboru 22. oktobra 1992 godine. Pored Kreslinovih i obrada izvornih narodnih pesama, tu je neobina verzija "Satisfaction" The Rolling Stonesa. Paralelno, Kreslin aktivira neke od lanova bive grupe Martin Krpan i nastupaju pod imenom Mali bogovi. Grupu ine gitarista Miro Tomasini, klavijaturista Jure Hiber, basista iga Golob i bubnjar Urban Golob. Sa njima godinu dana kasnije objavljuje CD "Nekega jutra, ko se zdani" na kome u baladerskom i ansonjerskom stilu snima obrade, ali i autorske pesme koje je uradio sa Mirom Tomasinijem. Godine 1994. glumi u filmu "Halgato" za koji je radio i muziku sa violinistom Saom Olenjukom i objavljuje je na istoimenom CD-u. Scenario za film je nastao po ideji pesme "Namesto koga roa cveti". Sa Malim bogovima i Beltinkom bandom 1995. godine nastupa na world music festivalu Womex u Briselu. CD "Sounds Of Colours" donosi nove obrade pesama "Namesto koga roa cveti", "Crna gitara". Mire Tomasinija, "Dizzy From The Height" Kreslina i Alea Klinara (ex Martin Krpan), te evergrina "My Way" i "Che Sara". CD "Pikapolonica", to na slovenakom znai bubamara, objavljuje krajem 1996 godine a snimio ga je zajedno sa Beltinkom bandom i Malim bogovima. Deo diska je uraen u studiju a ostatak su koncertni snimci. Kreslin na ovoj ploi miri obe strane svog rada, tu su obrade "Summertime", "Knocking On A Heaven's Door", "Passenger", ali i ansonjerske i etno orijentisane pesme, Povodom te ploe odrao je dva dobro prihvaena koncerta u Cankarjevom domu. Krajem juna 1997 godine nastupao je u Tel Avivu. Na koncertu je izvodio sopstveni materijal na engleskom jeziku, a pratili su ga saksofonista Ejal Sela (Eyal Sela) i perkusionista Jinon Moalem (Yinon Moallem), Kreslin je trebalo da nastupi i sa Bobom Dilenom u Jerusalimu, ali je koncert otkazan zbog Dilenove bolesti U filmu "Ljubezni Branke Kolak" koji je snimljen 1987. godine Kreslin je pevao, a autor muzike Janez Gregorc je dobio Zlatnu arenu na Pulskom festivalu. Uestvovao je u predstavi "Rocky horror show" (Slovensko narodno gledalie Maribor 1987.) i "Jermanovo seme" istog teatra. Sa Zoranom Predinom iz Lanog Franza objavio je 1990 godine knjigu pesama "Namesto koga roa cveti / Sonek je in ti si skutrana". Diskografija "Namesto koga roa cveti" (RTV U 1991) "Spominice" (Bistrica d.o.o. 1992.) "Najlepa leta naega ivljenja" (Bistrica d.o.o. 1993,,) "Nekega jutra ko se zdani" (Bistrica d.o.o. 1994.) "Halgato" (Pegaz film 1994.) "Sounds Of Colours" (Bistrica d.o.o. / Helios d.o.o. 1994) "Pikapolonica" (arna 11 1996.) KUD IDIJOTI (Pula) KUD Idijoti nastali su 2. februara 1981. godine, a prvu postavu inili su klinci koji su se loili na Ramonese: Aleksandar Milovanovi, poznatiji kao Sale Veruda, Davor Zgrabli, Egidio Rocco i Marino Piuko. Daleko od medija i pod pritiskom institucije kao to je Atomsko sklonite, eleli su da izguraju neto svoje, sasvim drugaije. Svirali su u malim prostorima, nije im se ukazivala nikakva perspektiva i kroz grupu su prolazili brojni lanovi. Jedini uporan bio je Sale Veruda. Konana postava u kojoj su basista Nenad Marjanovi Fric, peva Branko Crnac Tusta i bubnjar Dario Bouko Ptica, oznaila je pravi start. Tusta je te 1985. godine ve imao skoro trideset godina i nikakvo scensko i pevako iskustvo pre toga. Proao je hipi eru, stopirao po Evropi, oenio se, dobio kerku i zaposlio u Uljaniku (fabrika u kojoj se prave brodovi) u personalnom odeljenju, ali je i dalje nosio konu jaknu, dugu kosu i muvao se po rock mestima. I negovao elju da zapeva. Tako su KUD Idijoti njegov prvi bend u karijeri. I ostali su se muzikom bavili zbog ljubavi, a ne "samo zbog para". Ptica je radio kao elektriar u Uljaniku (uvodio je struju u brodove). Sale se bavio stolarskim poslovima (radio je drvenariju za brodove) a Fric je bio zaposlen kao noni uvar u oblinjoj ludnici u kojoj su imali i prostorije za vebanje. lako su u medijskom smislu godinama tapkali u mestu, Sale Veruda nikako nije gubio energiju i sa pravom upornou oveka koji je uveren u ono to radi, gurao dalje. Redovnim svirkama, KUD Idijoti su stekli reputaciju u Puli i okolini a u saradnji sa Borisom
Furlanom iz Kopra, vlasnikom izdavake kue Slovenija, 1986. godine objavljuju kasetu "Legendarni uivo". Snimljena skromnom tehnikom, kaseta je nosila njihove udarne koncertne pesme, meu kojima i obradu uvene italijanske revolucionarne pesme "Bandiera Rossa" koju su u to vreme izvodili i Pankrti. Zahvaljujui kaseti, Idijoti su pozvani na Omladinski festival u Subotici 1987 godine na kome su se okupili i novi sastavi kao Mizar, Grad, Indust Bag i Tune ui. Po glasanju publike, KUD Idijoti su uz Mizar proglaeni za najbolje na festivalu. Budui da su nastupi bili snimani, ive verzije njihovih pesama "Za tebe" i "Disco is not dead" nale su se na kompilacijskom albumu sa festivala koji je objavljen pod nazivom "Najbolji uivo". KUD Idijotima je ta pobeda puno znaila. Izmoreni dugim medijskim ignorisanjem, dobili su dodatni podstrek i, kako su kasnije izjavljivali, ta pobeda ih je spasla rasturanja. Najednom su krenuli pozivi za svirke i otkriva ih mnogo iri krug publike. Zahvaljujui dobro organizovanim alternativnim kanalima za njih se saznalo u Evropi, tako da su poeli da sviraju po manjim klubovima u Nemakoj, vajcarskoj i Italiji. Godine 1987 predstavljali su Jugoslaviju na festivalu mediteranskih zemalja u mestu Reo Kalabrija na jugu Italije. Dok su svirali pesmu "Bandiera Rossa", iznervirani karabinjeri su se popeli na binu i prekinuli njihov nastup, najverovatnije zbog refrena "iveo komunizam i sloboda". Grupi je to donelo pravi publicitet, pa su se ak nali u spoljnopolitikoj rubrici dnevne "Politike". Njihov koncert u vajcarskoj prekidaju besne feministkinje zato to je Sale na gitari imao nalepnicu gole devojke, pa su mu sprejom isprskale gitaru i pokrile golotinju. U to vreme objavljuju prvi singl "Bolje izdati plou nego prijatelja" sa pesmama "Cirkus", "Ratna pjesma", "Maja" i "Kad Sunce opet zae". Za njim slede singlovi nazvani "Budimo solidarni s bogatima" i "Hoemo cenzuru" u zamenu za debi album koji niko nije eleo da im objavi. U prolee 1988 godine, kao prethodni pobednici, ponovo sviraju na Subotikom festivalu. Zahvaljujui redovnim nastupima po Nemakoj, povezuju se sa vlasnikom male izdavake kue Incognito Records i on im 1989. godine objavljuje LP "Bolivia r'n'r" na kome su se nale pesme sa singlova i stari demo snimci. Poto su ih odbile gotovo sve diskografske kue u tadanjoj Jugoslaviji, najzad potpisuju ugovor sa ljubljanskim Helidonom i to najvie zahvaljujui uredniku Borisu Beleu, pevau grupe Buldoer. Prvi pravi LP "Mi smo ovdje samo zbog para" objavljuju 1990 godine i sa njega se izdvajaju pesme "Minijatura", "Neu da radim za dolare", "Kako to moe" i verzija pesme "Bandiera Rossa" koja traje itavih sedam minuta. Popularnost im naglo raste i postaju autentini predvodnici punk klinaca u itavoj zemlji. Sledea ploa "Glupost je neunitiva" posle dosta otezanja izlazi leta 1992 godine i nudi njihove zrele i direktne pesme "To nije mjesto za nas", "Pjesma o ribaru Marinu, Mari i moru", "Delamo kifo", "Bepo, vrati se". Ali to je ujedno najgore vreme za svirke i objavljivanje ploa. Sa poetkom rata, lanovi grupe su zamrzli svoju aktivnost i gotovo da su bili pred raspadom. Prazan prostor popunjavali su tako to su Sale, Ptica i Fric nastupali u okviru sastava LB Radniki svirajui stilski slian materijal. CD "Tako je govorio Zaratusta" u naslovu krije njihovu igru reci koja je pevaa Tustu podigla na filozofski nivo To je njihov prvi CD u karijeri i na njemu su te 1993 godine napravili inventar prvih godina rada, jer su u to vreme iskreno sumnjali da li e nastaviti sa daljim aktivnostima. Na ploi su se nale pesme koje je Sale Veruda komponovao u periodu od 1981 do 1985. godine. Od osamnaest pesama, snimili su sedam starih neobjavljenih, sedam pesama koje su ve ranije snimili u razliitim verzijama, dve sasvim nove: "Nita nije tako dobro da bi bilo dobro" (koautor Franci Blakovi) i "Kad bi nae MC, CD, LP...". Dve pesme su obrade starih pulskih punk grupa Gola jaja i Visoki napon. U pesmi "lo sono......dittatore" (Ja sam diktator) usemplovali su glas glumca Ljube Tadia sa ploe "Odbrana sokratova i smrt". Stara obrada "O bella ciao" dobila je podnaslov "ili......ta hoe ti antirasisti", a snimili su je uz malu harmoniku koja se svojevremeno koristila u partizanskim pesmama. Povodom te ploe opet su svirali po delu evropskih zemalja. Avgusta 1994. godine nastupali su na festivalu Euro Woodstock u Budimpeti, a 10. oktobra im se ispunila davnanja elja - u Ljubljani su svirali kao predgrupa sastavu Ramones. U to vreme ostvarili su saradnju sa Francijem Blakoviem, kome su svirali na CD-u "Istra ti materina" Ploa je predstavljala zgodnu meavinu razliitih senzibiliteta i povodom nje, uz duvaku sekciju, odsvirali su deset koncerata po lokalnim istarskim kafanama. Tokom ratnih godina stekli su status benda otrog jezika i jasnih stavova koji se nije libio da i dalje svira sada nepodobne "Bandiera Rossa" i "O bella ciao" drei se pored marke i dolara svoje jasne devize "Pametnima ne treba nita objanjavati, glupani ionako nee nita shvatiti". Sledei CD "Megapunk" im 1995. godine donosi udarnu "Fuck The System", preteu "Boina", gorke "Ima li (ovdje) ivota prije smrti", "Red i palice", "Blago budalama", "Sjaj". Leta 1996 godine sa bivim lanom grupe, gitaristom Marjetom i nizom pulskih muziara snimaju kasetu "Marietto + I.R.A." (Bonaca 1997.). Marjeto ve godinama ivi u Americi, ali je letovanje u Puli iskoristio da snimi svoje pesme sa starim prijateljima koji su se za tu priliku nazvali Istarska
renesansna avantura (I.R.A.). Uz KUD Idijote, na snimanju je uestovao eljko Vukievi Zhel, pulske grupe Fuck Of Bolan i Dark Busters. U skladu sa svojom ogorenom borbom protiv piraterije, KUD Idijoti odluuju da vie ne objavljuju normalne ploe, ve samo vinilne singlove, raunajui da e diskografski lopovi bar tako morati da se pomue oko sklapanja novih izdanja. Prvi singl u tom nizu, "Fuck" sa pesmama "Evropo pomozi", "Politiki podobna pjesma" i "Sam biram frendove", objavili su 1996. godine za sopstvenu firmu Veruda singles, a onda je doao primamljiv ugovor sa firmom Dancing Bear. Zato odustaju od ideje o singlovima i tokom leta 1997. godine snimaju novi CD "Cijena ponosa". U isto vreme kada se "Cijena ponosa" pojavila u Zagrebu novembra 1997. godine, licencno je u Beogradu objavila kua Automatic. To je ujedno prva nova ploa iz Hrvatske koja je zvanino objavljena u SRJ. Na disku se KUD idijoti predstavljaju melodinijim zvukom, a udarne pesme su im "Ja sjeam se", "Rodna gruda", "Jebem ti rat" i "Lik". U pesmi "Hoemo referendum!" solo na klavijaturama je odsvirao Bruno Krajcer, a u pesmi "Blago" vodei vokal i solo na bas gitari pripao je Franciju Blakoviu Uz CD isti materijal je objavljen na vinilu u pet stotina primeraka. Paralelno sa tom ploom KUD Idijoti su pripremili kompilacijski CD "Singles Collection Vol.1" na kome su snimci sa ranih singlova. Uz muziku, lanovi grupe se bave i drugim aktivnostima. Ptica i Fric su pokrenuli duhovit list "empres" koji izlazi retko, kada prikupe novac. Sale producira druge sastave, a njihova izdavaka kua Bonaca je tampala kasete Franciju Blakoviu, grupama Swindle, Sexton, Headbenger. Ptica i Fric su bili urednici muzikog programa u pulskom klubu Uljanik gde su esto organizovali svirke drugima. Diskografija Singlovi "Bolje izdati plou nego prijatelja" (Slovenija 1987.) "Budimo solidarni - s bogatima" (Slovenija 1987.) "Hoemo cenzuru" / "Vajk na bolje" / "Preivjeti (We Remember Marjeto)" (Slovenija 1988.) "Fuck" (Veruda Singles 1996) Albumi "Legendarni uivo" (Slovenija 1986 koncertna kaseta) "Live in Biel" (Slovenija 1988 koncertna kaseta) "Bolivia r'n'r" (Incognito Records 1989.) "Mi smo ovdje samo zbog para" (Helidon 1990) "Glupost je neunitiva" (Helidon 1992) 'Tako je govorio Zaratusta" (Primitivc 1993.) "Istra ti materina" KUD Idijoti i Franci Blakovi (Primitivc 1994) "Megapunk" (Primitivci 995.) "Singles Collection Vol 1" (Primitivc 1997 kompilacija) "Cijena ponosa" (Dancing Bear 1997) LABORATORIJA ZVUKA LACNI FRANZ LAIBACH LAKI PINGVINI LAUFER LEB I SOL LE CINEMA LET 3 LISAC JOSIPA LOLA V STAIN LUNA LUTAJUA SRCA
LABORATORIJA ZVUKA (Novi Sad) Predrag Vraneevi (roen 1946. godine u Novom Sadu) muzikom poinje aktivno da se bavi 1962. godine. U Beogradu studira arhitekturu i 1964 godine postaje lan reproduktivne beogradske grupe The Best Nothing koja je ime odabrala po pesmi Dilana Tomasa (Dylan Thomas). Pri kraju karijere grupa radi i na svojim pesmama. Po povratku u Novi Sad sa delom beogradskih muziara, Pea 1968. godine formira sastav Med sa kojima pravi prvi snimak, pesmu "Gajba". Paralelno radi kao urednik u filmskoj redakciji Tribine mladih i pie filmske kritike. Za to vreme njegov brat Mladen (roen 1947 godine u Novom Sadu) svira u grupama Falkon i Neoplanti. Prvi put rade zajedno 1971. godine kada na tekst pesnika i muziara Branka Andria komponuju muziku za kratkometrani film "Zdravi ljudi za razonodu" reditelja Karpa Godine, za koju dobijaju nagradu na Festivalu kratkometranog i dokumentarnog filma u Beogradu. To ih stimulie da se ozbiljnije posvete primenjenoj muzici U stanu improvizuju studio i poinju da komponuju za radio, film, televiziju i pozorite. Za taj rad esto bivaju nagraivani kod nas i u inostranstvu. Sa elimirom ilnikom 1976. godine u pozoritu pripremaju predstavu "Gastarbajter opera", a iste godine rade muziku za film "Splav meduza" Karpa Godine. Tokom dugogodinjeg rada snimali su muziku za filmove "Vetaki raj", "Jo ovaj put", "Kraj rata", "Oktoberfest", "Original falsifikata",
"Pun mesec nad Beogradom" i druge. Autori su muzike i pica za TV emisije "Poletarac", "Prie iz Nepriave", "ik pogodi ko sam". U tom periodu, dakle od 1972 do 1982. godine, Pea je radio kao arhitekta u novosadskom Urbanistikom zavodu. On i Mladen 1978. godine osnivaju Laboratoriju zvuka sa ljudima sa kojima su ve due vreme radili u studiju. U sastavu su Saa Pejak (gitara), Dragan Zari (bubnjevi), Vera Lajko (klavijature, glas), Dina Vraneevi (glas), ore Urban (bas), Olah Vince i Miroslav urijanski (violine). Sa pesmom "Dok vam je jo vreme" uestvuju na festivalu u Opatiji, a po uspehu tog singla snimaju album "Telo" bavei se zdravim temama koje vole mladi: pravilna ishrana i erotika. Na koncertima nastupaju sa trinaestolanom ekipom u kojoj su pevaica Renata Vigi, te prvak u bodi bildingu Petar elik i njegova supruga Irena. arolik nastup i anrovska raznovrsnost ine ih jednom od najefektnijih grupa tog vremena. Seksualne asocijacije jo otvorenije iznose u ska pesmi "Skakavac joj za'o u rukavac" napravljenoj po tekstovima iz knjige "Crveni ban" u kojoj je Vuk Karadi prikupio narodne erotske umotvorine. U toj pesmi debituje nova maskota grupe, Vilmo Kauboj, novosadski marginalac koji se sa armom pravog naturika odlino snalazio na bini u ulozi najavljivaa. Sledei album "Duboko u tebi" 1982. godine donosi razradu Peinih interesovanja za rockabilly muziku. Pesma "Zaboravljena draga" raena je za film "Piknik u Topoli", a tekst su napisali Pea i Slobodan Tima (La Strada, Luna). Tima, dodue, nije eleo da se zna kako je radio na tom tekstu, pa je u javnosti predstavljen kao Bobo Misteriozo. Na ploi je i obrada "Bonnie Moronie" Larija Vilijamsa (Larry VVilliams), a tu su i "Trofazni zavodnik", "Ja u tebe" i "Odlazim dolazim" koja je snimljena na njihovom nastupu na Omladinskom festivalu u Subotici 1978. godine U organizaciji KPZ Vojvodine 1982. i 1983. godine nastupaju za decu naih radnika u Nemakoj i prilikom prvog boravka snimaju elektronski orijentisan singl sa pesmama "Devica 69" i "etnja". Te 1982 godine protiv Pee Vraneevia se vodi sudski postupak. Naime, uznemireni graani slovenakog Novog Mesta su na osnovu slike Vilmoa Kauboja sa plakata grupe, zakljuili da vrea lik i delo druga Tita. Graani su plakat navodno skinuli sa zida i odneli ga u SUP jer im je bio "uvreen socijalistiki moral i povreena su im bila patriotska oseanja". Pea je prvo osuen na etrdeset dana zatvora, ali je sluaj brzo zatakan. Posle nastupa na zagrebakom Bijenalu gde su svirali i sastavi Gang Of Four i Classix Nouveaux, ostvaruju kontakte sa engleskim menaderima i avgusta 1984. godine pet veeri nastupaju u londonskom teatru Instituta savremenih umetnosti (ICA), gde izvode muziko scenski hepening "Jaui konje San Marka". Pod nazivom La Boratoria ponudili su izlobu i pozorinu predstavu o junaku pod imenom PVC koji je vanbrani sin Isidore Dankan i Sergeja Jesenjina. Na sceni su bili lanovi grupe, baletani, kao i bilder Slobodan Blagojevi Predstava je naila na pozitivne reakcije u engleskoj tampi. Mladen Vraneevi polovinom osamdesetih poinje da radi i sa novim sastavima tako da je bio vezan za prve korake grupa Plavi orkestar i Ru. U vreme objavljivanja albuma "Nevinost" nastupaju u novoj postavi: gitarista Zoran Bulatovi Bale (ex Luna, Pekinka patka), bubnjar Ivan Fece Firi (ex Luna, EKV), saksofonista Dee Molnar, basista Stojan Jovanovi, klavijaturista Senad Jaarevi, a pevaju Mladen, Dina Vraneevi i Renata Vigi. Pea je zaduen za gitare, klavijature i povremeno pevanje. Uz Vilmoa Kauboja, nova scenska atrakcija je proroica Duica Ili (kasnije poznatija kao Kleopatra), koja je simbol nevinosti jer je vei deo ivota, do promene pola, u linoj karti nosila ime Duko. Ploa donosi ponovo pesme sa singlova: "Skakavac joj za'o u rukavac", "Devica" i "etnja", ali i "Daj mi bugi, dam ti vugi", "Mala moja al' je paranoja", "Vili Vili" Od 1991. godine Pea Vraneevi radi kao muziki urednik u TV Novi Sad, a Mladen u marketingu iste kue. Polovinom 1996. godine objavljuju CD "Nema nie te ljepote" na kome se nalazi deset novih pesama, uraenih turo, na nivou demo snimaka. Autori materijala su braa Vraneevi, pesme "Do I Dare" i "Vinyl Mirrors" uraene su na tekst pesnika Donatana Lojda (Johnatan Loyd), dok je tekst "Mirni" nastao po motivima Ive Tijardovia. Pored brae Vraneevi, na ploi su svirali saksofonista Dee Molnar, gitarista Bale, a pratee vokale otpevala je Milana, kerka Bate i Dine Vraneevi. Diskografija Singlovi "Dok vam je jo vreme" / "Sve je to bilo u prolee" (PGPRTB1978.) "Ko ne zna da se smei" / "Brek boks" (PGP RTB 1978) "Kad postanem slab i star"/"Kas" (PGP RTB 1979.) "Skakavac joj za'o u rukavac" / "Modderan" (Jugoton 1980) "Poletarac" / "Stoiu, postavi se" (Jugoton 1981) "Devica 69"/"etnja" (Jugoton 1982) "Jo ovaj put"/ "Jo ovaj put - instrumental" (Jugoton 1983)
Albumi "Telo" (Jugoton 1980) "Duboko u tebi" (Jugoton 1982.) "Nevinost" (Jugoton 1986) "Nema nie te ljepote" (Komuna 1996) LANI FRANZ (Maribor) Do osnivanja Lanog Franza juna 1979. godine, peva Zoran Predin (roen 16. juna 1958 godine u Mariboru) nije imao nikakvih iskustava u radu sa rock grupama. Kao gimnazijalac je pisao poeziju i na nagovor lanova tadanje mariborske grupe Rdei deki, poeo je da radi tekstove za pesme Rezultatom je bio zadovoljan, pa im pesme nije dao. Uz svoje tekstove poeo je da sklapa i muziku, ali bez nekih veih pretenzija. Juna 1979. godine je slavio roendan na Pohorju i po dobrom obiaju se popilo a zatim i zapevalo. U tom izdanju ga je uo Oto Rimele, tadanji gitarista grupe Zevs. Budui da im je nedostajao peva, pozvao je Predina na probu, Na toj nezvaninoj audiciji predloili su mu da peva standarde "Feelings" i "Yesterday", ali to nekako nije ilo. Predin im je ponudio svoje prve pesme i postepeno su poeli da formiraju repertoar. Na Predinovo insistiranje, nazvali su se Lani Franz (Gladni Franz) jer je u to vreme carovala disko muzika tipa Boney M, pa je pridev lani znaio da su gladni rock muzike. A na to ih je inspirisao lik Gladni Do iz knjige "Kvaka 22". Adekvatno rasprostranjenom imenu Do, Franc je odabran kao najee ime u tajerskoj. Franc je promenjen u Franz iz zezanja, kako su sami objanjavali. Odmah su krenuli sa vebanjem, jer nisu eleli da izau na koncert pre nego to pripreme dvadesetak stvari. Pored Predina i Rimelea, koji je u to vreme pohaao II razred gimnazije, okosnicu grupe inili su bubnjar Andrej Pintari, basista Zoran Stjepanovi i klavijaturista Mirko Kosi. Za razliku od njih, Predin je ve bio oenjen i imao je sina, pa se izdravao tako to je radio kao nastojnik u zgradi u kojoj su bili podstanari. Radio je i kao potar, noni uvar, agent osiguravajueg drutva, prodava ploa i sekretar u Omladinskom kulturnom centru. Aktivno je igrao koarku i dogurao do kadetskog reprezentativca Slovenije, ali ga je povreda odvojila od sporta. Prvi vei uspeh grupa je postigla na Omladinskom festivalu u Subotici 1981 godine. Tada su osvojili nagradu za interpretaciju. Ubrzo posle uea na festivalu izlazi im debi album "Ikebana" koji su snimili za samo trideset est sati. Ploa precizno ocrtava njihov specifian stil, ali je oporezovana kao und. Predinovi crnohumorni i metaforama bogati tekstovi praeni su prilino komplikovanom muzikom slikom, tako da na poetku deluju nekomunikativno, pogotovo to su otpevani na slovenakom. Zato je Predin na koncertima uveo praksu dugih pria izmeu pesama u kojima je prevodio svoje tekstove i priao anegdote, pa je brzo dobio epitet domaeg Leni Brusa. Sa debi ploe koju je producirao Boris Bele (Buldoer), izdvojile su se pesme "Praslovan", "Stari vojak" (u kojima Zoran Stjepanovi svira harmoniku), "ankrok", "Bitles" i "Bog nima telefona". Krajem 1981. godine prestaju sa radom zbog odlaska veeg dela grupe u JNA, ali pre toga snimaju plou "Adijo pamet" Ploa ponavlja formulu prethodne, ali zbog koncertnog odsustvovanja grupe nije prola zapaenije. Ostaje zapamena po pesmama "Vaterpolist", "Lent 1980." i "Miss Evrope". Po glasanju kritike u magazinu "Duboks" za 1981 godinu, kao grupa su zauzeli drugo mesto (zajedno sa Ribljom orbom), Predin je proglaen za najboljeg kompozitora i pevaa, a Oto Rimele je osvojio mesto drugog gitariste u zemlji. U isto vreme iz Zagreba dobijaju nagradu Sedam sekretara SKOJ-a za muziku delatnost. Septembra 1983. godine objavljuju album "Ne mi dihat za ovratnik" koji im donosi prvi hit, naslovnu pesmu. Ovog puta svoje ideje sasvim jasno formuliu u studiju. Biraju komunikativniji stil i mirnije blues orijentisane pesme kao "Prosim, pazi da mi ne pohodi podonjakov", "Prvi maj" i eleginu "Lipa zelenela je". Iste godine Predin glumi u filmu "Rdei bugi" Karpa Godine. Pred Novu 1984. godinu su na koncertima u Mariboru i Ljubljani snimili ivi album "Slii koljka poje ti" na kome se pojavila samo jedna nova pesma "Naa Lidija je pri vojakih". Potpisali su je kao grupa Top Zizi jer su imali obiaj da maskirani izlaze na sopstvene koncerte i predstavljaju se kao predgrupa pod tim imenom. "Lidija" je predstavljala folk orijentisanu, neformalnu zezalicu o tada aktuelnim vojnikinjama i u Sloveniji im je donela veliku popularnost. Samo zahvaljujui toj pesmi, poeli su da sviraju i po vrlo malim slovenakim mestima. Pre toga su najee nastupali u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u kome su posebno prihvaeni od novoprimitivne publike. Po vezi autorskog prepoznavanja Predin je 1984. godine gostovao na debi albumu sarajevske grupe Kongres. Smislio je i otpevao refren za pesme
"Zarjavele trobente" i "Zabava". Refren iz pesme "Zarjavele trobente" upotrebio je u svojoj pesmi "Jutri bom pujsa razbil" koja se pojavila na sledeem albumu "Slon med porcelanom" 1984 godine. Autorska stagnacija na toj ploi rezultirala je prvom velikom krizom, kada su bili na ivici raspada. Budui da su se kao kompozitori ravnopravno potpisivali Rimele, Predin i Stjepanovi, dolo se do dileme kojim putem krenuti. Rimele je resio da sa njima uradi jo samo jedan album a zatim pree u Laibach i vie se posveti slikarstvu. Poslednji zajedniki album "Na svoji strani" doneo im je 1986. godine najvee uspehe u dotadanjoj karijeri. Stilski raznovrstan, uz diskretno uvoenje duvaa, ponudio je pesme koje su i danas njihovi koncertni favoriti: "Naj ti poljub narie ustnice", "Ko si rdee zvezde ivala", "uvstveno stanje mlade krave" i "Na svoji strani". Ujedno, to je prva studijska ploa koju su sami producirali. Na promotivnom koncertu u beogradskom SKC-u, na bini sa njima se pojavio Bora orevi koji je svirao usnu harmoniku u pesmi "Nasvidenje na plai". oreviu je to ujedno bio prvi put da se popne na binu SKC-a. Po odlasku Rimelea, novi gitarista Lanih postao je Milan Prislan, pre toga lan nepoznatog mariborskog sastava Grif. Albumom "Sirene tulijo" najavili su prelaz u muziki tok glavne struje, a Prislan se odmah predstavio i kao autor. Udarnu pesmu "Zdravljica" (tradicional na tekst France Preerna), otpevali su zajedno Predin, Pero Lovin (Pankrti) Vlado Kreshn (Martin Krpan), Jani Kovai i glumac Boris Cavazza, Zbog neformalnog naina interpretacije pesme, ta obrada je okaraktensana kao nepodobn.a U isto vreme, slovenaki uitelji su sa zahvalnou priali Predinu kako decu ne moraju vie da teraju da ue tekst pesme, jer ga uveliko znaju. Ploa donosi jo jedan njihov jak koncertni adut baladu "Cakaj me". Poetkom 1989. godine Zoran Predin i Arsen Dedi snimaju LP "Svjedoci prie" na kome se nalaze nove verzije njihovih pesama. Kljuni saradnik u studijskom radu bio je Mirko Vuksanovi, klavijaturista Automobila. Dedi je uradio prepev pesme "Cakaj me", njegovu pesmu "Domovina" pevaju zajedno sa Borom oreviem Povodom te ploe organizovali su niz pesniko-muzikih veeri na kojima su ravnopravno nastupali Dedi, Predin i orevi Septembra 1989 godine pored brojnih stranih grupa, Lani Franz nastupaju na EBU rock festivalu u Novom Sadu, gde uz Bajagu i EKV predstavljaju Jugoslaviju. Album "Tiha voda" snimaju sa jo jednim novim lanom, perkusionistom Ninom Murekiem. Milari Prislan komponuje polovinu ploe, a kao gost, usnu harmoniku svira Vlado Kreslin Prepeve na omotu ploe uradio je Arsen Dedi Ploa ih predstavlja prilino rasvirane i ujednaene u udarnim pesmama "Tiha voda (Vzami si as)", "Tam bi rad bil pokopan" "Gremo v nebesa" i "Mirno morje Miki Maus"' Po objavljivanju ploe, pomalo umorni od desetogodinjeg zajednikog rada, lanovi grupe sve vie se posveuju svojim redovnim zanimanjima, a grupa sa publikom komunicira preko serije kompilacijskih kompakt diskova Predin se okree radu na primenjenoj muzici, tako da je dosad komponovao muziku za filmove "Kormoran" (reija A. Tomai, 1985), "Trinajstica" (reija A Tomai. 1986.), "Decembarski de" (reija B.Sprajc 1990), "Triangel" (reija j. Pervanje 1991), "Do konca in naprej" i druge. Radi i muziku za TV serije "Pripovetke iz medenega cvetlinjaka" (1989), "Posel je posel", (1990.) i "Junaki petega razreda" (1996 ) U pozoritu je radio muziku za predstave "Noni prizori" (reija T. Pandur 1984.) "Vida vidim" (reija F. Kriaj 1989), "Stella" (reija J Pipan 1991.), "Domai uitelj" (reija J, Pipan 1992), "Cenjev vrt" (reija B Kobal 1992 ) "Mein Kampf" (reija B. Kobal 1995 ) i "Moki pod posteljo". Deo tog materijala objedinjuje na solo kompaktu "Gate na glavo" koji je ostvario sa, za tu priliku formiranom grupom Los Malancanos. Nju su inili Mirko Vuksanovi, David uljigoj (programiranje i bas), Bor uljan (gitara) i drugi. Posle dileme da li da Lani Franz nastavi dalje "" odluuju se za snimani? bmmtt, <cnog naziva "Zadnja veerja". Kao muzika za naslovnu pesmu, iskoriena je himna biveg SSSRa. U meuvremenu su ostali bez perkusioniste, a kao pratei vokali na ploi se pojavljuju Roberto Manjifiko (Roberto Magnifico) i Kole Moreti. U starom muzikom maniru, ploa donosi niz zrelih pesama-"Ambasadorji uitka", "Vetar iz Kazablanke" a neke i sa direktnim politikim stavovima "Vedno iste face" i "Zanzibar". Pesma "Azra" i itav album su posveeni "starom duhu Sarajeva" Krajem novembra 1994 godine snimili su tri koncerta u Mariboru i sa njih objavili dva iva kompakt diska za sopstvenu diskografsku kuu LF Na tritu se pojavila i video kaseta "Lani Franz v ivo". U leto 1995. godine Predin je objavio drugi solo CD "Napad Ijubezni" koji je snimio sa za ti priliku sakupljenim bendom Ambasadori uivanja. Sastav ine njegov stari saradnik Mirko Vuksanovi koji je bio producent i araner materijala, bubnjar Lucijan Koder mac, takoe iz sastava Automobili, gitarista i violinista aa Olenjuk, basista David ul i goj i drugi. Na ovoj ploi Predin se ogledao u razliitim anrovima, pa se tu nala obra da partizanske "Poiva jezero v tihoti" sa sve uvodom na usnoj harmonici kao u seriii "Otpisani" i obrada indijske izvorne "Rad t ------ * j.*rvv. itvuine r\aQ t( Solo ploa donosi novo vienje pesama iz repertoara Lanog Franza "Naj kolje noc" (u swing
verziji) i "Pod poraeno titovko" koja se u originalu zove "Tamo bih rad bil pokopan" Krajem aprila 1996 godine Lacni Franz su u Sarajevu odrali dva kon certa u sali Akademije scenskih umjetnosti Predin je tokom karijere objavio tri knjiqe poezije: "Praslovan" (1987), "Namesto koga roa cveti / Sonek je in ti si skutrana" (zajedno sa Vladom Kreslinom 1990 ) i "Brez kravate in vezalk" (1995). U knjizi "Bez kravate i pertli" naao se pedantan pregled pesama sa svih albuma Lanog Franza kao i sa Predinovih solo ploa. Od 1995. godine Predin paralelno nastupa sa ciganskim orkestrom ukar koji deluje od 1990. godine ukar su objavili ploe "Cigani Ijubijo pesmi" (1992), "O ravbarjih cigojnarjih" (1993), "Ciganska dua" (1994) a saraivali su sa Janijem Kovaiem i Vladom Kreslinom. Predin je sa njima poeo da izvodi neke od pesama Lanog Franza u adekvatnoj obradi. Krajem 1996 godine zajedno su snimili CD "Mentol bombon" na kome su pesme Lanog Franza u aranmanima prilagoenim akustinim instrumentima i ciganskoj muzici, mada se tu nalo i uticaja maarskog i grkog melosa. Pored ve poznatih pesama Lanih, tu su i dve nove -naslovna i "alostna" i sve imaju prilino oputenu, kafansku atmosferu. Uspean koncert Predin i ukar su odrali 19 februara 1997. godine u Cankarjevom domu Poslednjih godina Lani Franz vae za jednu od najznaajnijih slovenakih grupa i uivaju status hodajue institucije. Diskografija "Ikebana" (Helidon 1981) "Adijo pamet" (Helidon 1982) "Ne mi dihat za ovratnik" (Helidon 1983) "Slii koljka poje ti" (Helidon 1984, ivi) "Slon med porcelanom" (Helidon 1984) "Na svoji strani" (Helidon 1986) "Sirene tulijo" (Helidon 1987.) "Tiha voda" (Helidon 1989) "Kaj bi mi brez nas" (Helidon 1989,, kompilacija) "Ilegalni pubertetniki" (Helidon 1991, kompilacija) "Zadnja veerja" (Helidon 1993) "Nasvidenje na plai" (Helidon 1995 kompilacija) "Lani Franz v ivo" (LF 1995, dva koncertna CD-a) Zoran Predin solo "Svjedoci prie" - Zoran Predin i Arsen Dedi (Diskoton 1989) "Gate na glavo" (Helidon 1992) "Napad Ijubezni" (LF 1995) "Mentol bombon" Zoran Predin in ukar (Zaloba KD Etno karavana 1996) LAIBACH (Ljubljana) Grupa je nastala 1 juna 1980. godine u Trbovlju, malom rudarsko-industrijskom gradu. Laibach je nemaki naziv za Ljubljanu koji je korien samo tokom Drugog svetskog rata. U poetku su delovali u okviru zajednikih aktivnosti sa grupama lrwin (slikarstvo) i Crveni pilot (pozorite). Odmah po osnivanju, pripremaju prvi multimedijalni projekt "Rdei revirji" sa ciljem da isprovociraju tadanje politike strukture u Trbovlju. Nastup je zabranjen pre premijere zbog "nepravilno i neodgovorno" upotrebljenih crnih krstova kao simbola. Taj dogaaj je izazvao brojne medijske napade protiv grupe. Njihov tadanji vizuelni stil bio je vezan za rudarsku ikonografiju, ali vremenom uvode i druge simbole: Triglav, jelenske rogove, Maljeviev krst uokviren zupanikom. Identitet lanova je obavijen velom tajnosti, a postava grupe je fleksibilna.
Prvi koncert grupa je imala u Ljubljani januara 1982. godine, a zatim slede nastupi u Beogradu i Zagrebu. U to vreme njihova muzika je okarakterisana kao industrijski rock. Na smotri Novi Rock u Ljubljani 1982. godine njihov frontmen Toma Hostnik se pojavio u vojnoj uniformi. Koncert je priveo kraju iako ga je boca pogodila u lice i povredila. Decembra 1982 godine Toma Hostnik je izvrio samoubistvo. Aprila 1983. godine sviraju u Ljubljani sa predgrupama Last Few Days i 23 Skidoo Veliki medijski nastup imali su na zagrebakom Bijenalu dan kasnije, kada su odsvirali koncert pod nazivom "Mi kujemo budunost". Tokom nastupa emitovali su porni i film "Revolucija jo traje", tako da se u jednom momentu na platnu pojavljuju Tito i muki polni organ. Sasvim dovoljno da policija prekine nastup. Prvi televizijski nastup imali su 23. juna 1983 godine u informativno politikom programu "TV Tednik". Intervju je izazvao burne reakcije, tako da im je zabranjeno javno pojavljivanje i upotreba imena Laibach. Sa engleskim sastavom Last Few Days kreu na turneju pod nazivom "The Occupied Europe Tour '83." koja obuhvata esnaest gradova u osam zemalja istone i zapadne Evrope. Na nastupima izazivaju zanimanje evropskih medija, isprovociranih totalitaristikim zvukom i izgledom kakav nisu oekivali od benda "iza gvozdene zavese". Okrilje socrealizma, efektni koncerti i disidentski status kod kue, omoguuju im brzu prohodnost na Zapadu. Provokativna upotreba simbola i arsenala Treeg Rajha, prvo je u Jugoslaviji uznemirila slovenaku boraku organizaciju. U drugim delovima zemlje nervoza se iri posle pozorine predstave "Krst pod Triglavom" koju je Laibach uradio sa Gledaliem Sister Scipion Naice. Poseui za elementima socrealizma, nacistike umetnosti i italijanskog futurizma, Laibach su stvorili stil koji je morao da bude primeen. U poetku su pevali na nemakom dok se vremeni, najvie zbog obrada, okreu engleskom. Godine 1984. sele se u London. Zapoljavaju se kao fiziki radnici, glume vojnike u Kjubrikovom filmu "Full Metal Jacket" i rade u pristanitu Belfast u Irskoj. Decembra 1984. godine dre tajni koncert u Ljubljani, posveen Tomau Hostniku. Sa grupom lrwin i pozoritem Sestre Scipion Naice osnivaju neformalnu umetniku organizaciju "Neue Slovvenische Kunst" (Nova slovenaka umetnost).
Aprila 1985. godine objavljuju prvi LP sa ljubljansku kuu KUC Ropot. Zbog zabrane, na ploi nema naziva grupe, a sadrinu sugerie samo njihov simbol na omotu. Iste godine, za nemaku izdavaku kuu WUS objavljuju LP "Rekapitulacija 1980-1984". LP "Nova Akropola" im objavljuje nezavisna britanska kua Cherry Red. Prvi legalni koncert u Sloveniji odrali su u Gorici, pod nazivom "Krvava gruda, plodna zemlja". Ubrzo potpisuju ugovor za engleski Mute Records koji objavljuje plou "Opus Dei" i od svih grupa sa SFRJ prostora, ostvaruju najozbiljniju karijeru u inostranstvu. Na unutranjoj strani omota je svastika sastavljena od etiri krvave sekire koju je dizajnirao Hartfild, angaovani antinacistiki umetnik. Ba zbog toga u nekim evropskim zemljama plou prodaju ispod tezge. Zbog upotrebe naziva "Opus Dei" tui ih istoimena
militantna katolika institucija, ali Laibach dobija proces. Povodom ploe organizuju evropsku turneju, a na konferenciji za tampu u Francuskoj izjavljuju da su im uzori Tito, Toto i Tati. Oktobra 1988. godine objavljuju plou "Let it Be" sa obradama pesama The Beatles. Deo tog materijala Pol Mekartni emituje pred poetak svojih nastupa. Objavljivanje ploe "Sympathy For The Devil" (obrada The Rolling Stones) prati turneja po Evropi i Americi. Aprila 1989. godine u Zagrebu nastup poinju sa srpskim guslama, a u Beogradu, filozof Peter Mlakar dri govor koji predstavlja varijaciju Miloevievih nastupa na Kosovu. Komercijalni efekat postiu i depresivnim verzijama hitova "Life is Life" i "One Vision". Nastupom u termoelektrani u Trbovlju 21. decembra 1990. grupa obeleava desetogodinjicu postojanja. To je bio njihov prvi koncert u rodnom gradu i tom prilikom su objavili osnivanje utopijske NSK drave koja ima svoju zastavu, novac i paso. Iste godine dre turneju po Bosni. Polovinom 1993. godine objavili su za Mute Records CD "Ljubljana-Zagreb-Beograd" snimljen na koncertima u ovim gradovima jo 1982. godine. U pesmama "Tito-Tito", "Drava", "Rdei molk" dokumentuju svoju doslednu orijentaciju polit rocka. Godine 1994. izlazi CD "Nato", na kome kroz svoje vienje tehno popa daju komentar na aktuelna zbivanja u istonoj Evropi, prostoru bive Jugoslavije ali i na politike poteze zemalja Nato pakta. CD otvara obrada pesme "Final Countdovvn" grupe Europe, a zavrava tema "Mar na Drinu". CD "Occupied Europe NATO tour 1994-95" donosi izbor koncertnih snimaka sa dvogodinje turneje, ukljuujui i nastupe u Sarajevu 20, i 21. novembra 1995. godine. Uz CD je objavljena video kaseta sa koncerata. Te 1995. godine provocirali su publiku u Zagrebu i Sarajevu izvoenjem obrade "Mar na Drinu". Jedno vreme su planirali da rade sa nekoliko paralelnih ekipa tako da iste veeri nastupaju u razliitim gradovima, ali to nije realizovano. CD "Jesus Christ Superstar" iz 1996. godine predstavlja njihovu obradu istoimene rock opere Endrjua Lojda Vebera (Andrew Lloyd Webber), nastalu poetkom sedamdesetih godina. Posle promotivne turneje po Americi koja je obuhvatila osamnaest gradova, sviraju po Nemakoj. Zatim 15. maja 1997. godine koncertom sa Slovenakom filharmonijom i akademskim horom Tone Tomi otvaraju Evropski mesec kulture u Ljubljani. Uz dirigenta Marka Letonju izveli su orkestarske verzije svojih pesama nastalih u prvim godinama rada koje inae retko sviraju na koncertima. Orkestraciju tih tema uradili su Uro Rojko i Aldo Kumar sa lanovima grupe. Zatim objavljuju CD "M.B, december 21,1984." na kome su snimci sa nastupa u ljubljanskoj dvorani Malci Belic, odranog povodom desetogodinjice postojanja grupe, sa berlinskog Atona-Inog festivala iz februara 1985. godine i koncerta u zagrebakom klubu Kului, odranog aprila 1985 godine. Na nastupima, oni su u to vreme koristili i Titove govore, to ovaj CD nesumnjivo dokumentuje. U Beogradu su nastupili novembra 1997. godine a publiku je podelio govor Petera Mlakara, koji je predstavljao otru varijaciju njegovog nastupa iz 1989. godine kada su svirali u SKC-u. Laibach su uestvovali na kompilacijama: "48-84" (RTV LJ 1984), "World National Anthems" (Trax International 1984), "Vhu-temas Archetypi" (Side Effects 1986.), "Q.E.D." (NL Centrum / Play It Again Sam), "Rockstar Music 6" (SIAE 1991..), "Nervous Sis-tems" (Mute Records 1992), "Trans Slovenia Express" (Mute Records 1994), "Kodex Ton Kunst" (Kodex/ SL 1994.), "Unden/vood" (Sub Rosa 1996.) i "War Smash Hits" (Sub Rosa 1996). Tokom karijere grupa je nastupala u reprezentativnim koncertnim prostorima irom sveta. Uestvovali su na festivalima: LIFT u Londonu, Festival of Art u Kaliforniji, New York Seminar of Music, Festvvoche u Beu, zagrebakom Bijenalu, beogradskom BITEF-u. Tokom karijere objavili su esnaest LP ploa (od kojih su tri duple) i vei broj singlova i kaseta Komponovali su muziku za petnaest pozorinih predstava a uestvovali su u scenskim projektima: "Krst pod Triglavom" (NSK/ Sestre Scipion Naice 1986..), "No Fire Escape in Hell" (Michael Clark and Co London 1986), "Magbet" (Shakespeare/vVil-fried Minks, Hamburg 1987), "Noordung Praver Machine" (SNG Opera Ljubljana) i druge O grupi je snimljeno nekoliko dokumentarnih filmova od kojih su najvaniji "Pobjeda pod Suncem" (reija Goran Gaji), "Bravo" (reija Peter Vezjak i Daniel Landin) i "Predictions Of Fire" (reija Michael Benson) O grupi je pisano u knjizi "NSK Monographv" koju su 1992 godine objavili AMOK Press (Amerika) i Grafiki zavod Hrvatske. Dodatne informacije o grupi su na Internetu na adresi http://www.laibach.nsk.si Diskografija Singlovi "Boji" / "Sila" / "Brat moj" (Laylah 1984.) "Panorama" / "Decree" (East-West 1984.) "Geburt Einer Nation'7 "Leben Heisst Leben" (Mute Records 1987) "Life is Life" / "Germania" / "Life" (Mute Records 1987) "Symphaty ForThe Devil" (Mute Records 1988 picture CD) "Across The Universe" / "Maggie Mae" / "Get Back"
(Mute Records 1988) "Panorama" / "Die Liebe" / "Decree" / "Groesste krafl" (Cherry Red 1989) "Oktober" / "Geburt Einer Nation" (Mute Records / Intercord Gmbh 1990 koncertni samo za nemako trite) "Wirtschaft ist tot" (Mute Records 1992.) "Final Countdovvn" (Mute Records 1994) "In The Army Now'7 "War" (Mute Records 1995.) "Jesus Christ Superstar"/"God is God" (Mute Records 1996.) Kasete "Laibach / Last Few Days" (SKUC 1983.) "Through The Occupied Netherlands" (Staal tape 1984, koncertna) "Vstajenje v Berlin" (SKUC 1984 koncertna) "Live in Hell" (Hertogenbosch 1985 koncertna) "Ein Schauspieler" (Staal Tape 1985 koncertna) "Divergences/ Divisions Live in Bordeaux" (La Reseau 1986) Albumi "Laibach" (KUCRopot 1985,) "Rekapitulacija 1980.-1984" (Walter Ulbricht Schallfolien 1985 dupli LP) "Neue konservativv" (Semi legal 1985. koncertni) "Nova Akropola" (Cherry Red 1985.) "The Occupied Europe Tour 83-85" (Side Effects 1986, koncertni) "Opus Dei" (RTV LJ Mute Records 1987) "Slovenska Akropola" (KUC Ropot 1987.) "Krst pod Triglavom-Baptism" (Sub Rosa/WUS 1987) "Let It Be" (RTV U - Mute Records 1988.) "Machbet" (Mute Records 1990) "Sympathy Fot The Devil" (Mute Records 1990) "Kapital" (Mute Records 1992) "Ljubljana-Zagreb-Beograd" (The Grey Area / Mute Records 1993) "Nato" (Mute Records 1994) "Occupied Europe Nato Tour 1994-95" (The Grey Area / Mute Records 1996 koncertni) "Jesus Christ Superstars" (Dallas/ Mute Records 1996.) "M B December 21,1984," (Mute Records 1997 koncert) LAKI PINGVINI (Beograd) Grupa je prvi nastup imala 29. novembra 1979. godine u zemunskoj hali Pinki na punk maskenbalu, kada su nastupali sa etiri pevaa. Vremenom su se ustalili u postavi: peva ore Dragojlovi, gitarista aslav Stankovi, klavijaturista Aleksandar Rodi, basista Sran uri i bubnjar Milan Bubalo. Kontinuirani rad zapoinju septembra 1982 godine, a sledeeg leta u junu objavljuju mini LP sa hitovima "Moda moda" i "izika". Debi album "Muzika za mlade" u produkciji Slobodana Markovia 1984 godine donosi sluane pesme "Moja devojka" i "Ne, nisam tvoj heroj" (obrada "Yesterday Hero" iz repertoara Bay City Rollers) Grupa zatim uestvuje na splitskom festivalu i pesme "Ja sam mornar" i "Voli me" ostaju zabeleene na ploi "Split 84" (PGP RTB 1984). Sledei LP "Striptiz" donosi im sluanu "Blago morskih dubina", ali ostatak materijala brzo tone u zaborav. Godine 1986 grupa je prekinula rad, a Dragojlovi je bez veih ambicija pokrenuo solo karijeru pod imenom Super Doka. Dve godine kasnije lanovi grupe odlaze u Italiju gde sviraju u nonim klubovima i kabareima. Vraaju se u zemlju 1989. godine i prestaju da se bave muzikom. ore Dragojlovi obnavlja grupu 1995 godine sa novim lanovima: basista Rade Bulatovi, gitarista Dragutin Jakovljevi (Galija), klavijaturista Igor i bubnjar Zoran Obradovi Cera (ex Piloti) Na povratnikom albumu ponovo snimaju stare pesme "Blago morskih dubina" i "Kraj". Tu su i obrade: "Lola" ora Novkovia i grupe Pro arte, "Empty Frame" Ina i Kejla (Eno i Cale) i "Can-taloop" Henkoka (Hancock) ore je gostovao na ploi grupe Ru "Kao nekad" (ZAM 1995.) u obradi pesme "izika" Diskografija "izika" / "Devojka iz svemira" / "Moda moda" / (PGP RTB 1983 mini LP) "Muzika za mlade" (PGP RTB 1984.) "Striptiz" (PGP RTB 1985) "Laki pingvini stereo" (PGP RTS 1985) LAUFER (Rijeka) Grupa je nastala poetkom 1986. a osnovali su je gitarista Veselito Mudrini i Damir Urban koji je u poetku svirao bas, a zatim je postao peva. Grupa se dugo probijala Nastupali su na smotri Ri rock, Gitarijadi ZO Rijeka i Omladina 87 u Subotici.
Prva diskografska pojavljivanja imali su na kompilacijama: "Ritam promjena" (SSOH 1987 ) sa pesmom "Iz mase", "Le Desire" (DID Kopar 1987.) sa kompozicijama "Netko te posmatra" i "Za sutra". Uestvuju i na kompilaciji "The Best Of Indie Rock / Made In Croatia" (Dancing Bear 1993) sa pesmom "Svijet za nas". Tokom prvih godina u grupi su se esto menjali muziari sve dok se krajem 1993. godine uz Urbana nisu ustalili u postavi: basista Ljubo Sili, gitarista Vlado Simi Vava i bubnjar Alen Tiblja, koji su pre toga bili u sastavu En Face Pesme za prvi album snimaju 1990. godine, ali ta ploa nikada nije bila objavljena Tokom rata se ukljuuju u rad rijekih sastava u okviru akcija Ri-val i Rijeka mira-Bedem ljubavi. U saradnji sa slovenakim producentom Andrejem tritofom objavljuju dva samostalno izdata singla. U produkciji Janeza Kriaja snimaju debi "The Best Off" koji im pomae u konanoj afirmaciji. Dodue, deo kritike ukazuje da zvukom previe podseaju na sastav Ekatarina Velika, ali to ih ne ometa da rasprodaju koncerte po Hrvatskoj i Sloveniji- Sledei CD "Pustinje" vrlo dobro prolazi kod kritike i publike. Godine 1995 objavljuju mini CD "EP" sa est pesama, sarauju sa grupom En Face, a Alen Triblja i Vava Simi sa ostalim rijekim muziarima povremeno nastupaju sa cover sastavom Blagdan band 1 objavljuju ivi CD "Palach's Not Dead" (Dilema 1996.). Po raspadu grupe, Urban pokree solo karijeru u okviru koje snima trip hop orijentisan CD "Otrovna kia". Simi i Triblja, te asista Boris Plei (ex Gr) u okviru sastava ôn objavljuju CD "Tresgringos" (Dallas Diskografija Singlovi "Lopov Jack" / "Sve je la" / "Znam, znam" / "Moja voda" (samostalno izdanje 1993.) "Ljubav kao heroin"/"Dio tebe" (samostalno izdanje 1993) "EP" (Croatia Records 1995 CD singl) Albumi "The Best Off," (Corona 1993,,) "Pustinje" (Trip/Croatia Records 1994) Damir Urban solo "Otrovna kia" (1996) LEB I SOL (Skoplje) Relativno mala muzika scena u Skoplju je u prvoj polovini sedamdesetih godina uzrokovala da budui lanovi grupe Leb i sol esto sarauju u razliitim grupama. Gitarista Vlatko Stefanovski (roen 1957.) i basista Bodan Arsovski (roen 1956 ) su jo u petom osnovne imali VIS Jegulje. Vlatko je u poetku svirao bubnjeve, a onda su ga prekomandovali u pevaa. Gitarista postaje u grupi Iris u kojoj je takoe sa Bodanom. Prvi ozbiljniji rad Vlatko i Bodan imali su u jazz rock grupi Breg koju je predvodio klavijaturista Miki Petkovski Sa njima je bio i bubnjar Garabet Tavitjan Garo (roen 1953). Po Garabetovom odlasku u JNA, Miki Petkovski prelazi u Smak i Breg prestaje sa radom. Sa klavijaturistom Nikolom Kokijem Dimuevskim i bubnjarom Dimitrijem uurovskim, Vlatko i Bodan 1. januara 1976 godine osnivaju Leb i sol. Prve snimke "Etida br. 3", "Devetka" i "Pesma za nas" uspevaju da snime za dva sata u studiju Radio Skoplja. Prvi nastup van Makedonije imali su aprila 1977. godine u Novom Sadu, kada su svirali kao predgrupa Dragi Mlinarecu. Na osnovu tih snimaka, Anelko Maleti iz Radio Novog Sada ih poziva na Omladinski festival u Subotici. Dobijaju nagradu, prvu iru afirmaciju i ugovor sa PGP RTB-om. Krajem avgusta 1977. godine nastupaju kao predgrupa na koncertu Bijelog dugmeta kod Hajduke esme. Sa njima je i Garo koji se nekoliko nedelja pre toga prikljuio grupi. Krajem godine uestvuju na sedmom BOOM festivalu u Novom Sadu, a koncertne verzije njihovih pesama "Pod vodom" i "U senci" zastupljene su na ploi "BOOM 77" (Suzy 1978). Kao predgrupa Dugmetu sviraju u Sarajevu, Novom Sadu i Skoplju. Debi album snimaju u studiju RTV Novi Sad septembra 1977. godine. Producent je bio Josip Boek, bivi gitarista Korni grupe i Vlatkov uzor iz deakih dana. Boek je producirao i veinu njihovih sledeih ploa. Na debiju su dominirale jazz rock teme sa etno uticajima a od devet pesama, ak est su instrumentali. Sva etvorica komponuju, mada je Vlatko najproduktivniji. U prolee 1978. godine na Opatijskom festivalu, u okviru rock veeri za obradu narodne pesme iz zapadne Makedonije "Aber dojde Donke" dobijaju nagradu za "najbolji umetniki dojam i
najuspeliju primenu folklornog izraza". Ubrzo izbijaju u sam vrh jugoslovenskih sastava i za drugi album dobijaju mnogo bolje studijske uslove. Pratei stil sa debi albuma, pored visoko ocenjene "Aber dojde Donke", nude instrumentale "Marija", "Akupunktura", "Uzvodno od tuge", Za vokalnu pesmu "Talasna duina" tekst je uradio dramski pisac Goran Stefanovski, inae Vlatkov brat, koji e i ubudue sa njima saraivati. Iste godine rade muziku za pozorinu predstavu "Osloboenje Skoplja" Ljubie Ristia, Vlatko gostuje na ploi "Stiemo" Lae Ristovskog i Ipeta Ivandia koja je snimana u Londonu. Po glasanju italaca lista "Duboks" 1978 godine osvajaju titulu grupe godine. Komisija iz Zagreba im za muziku delatnost dodeljuje nagradu Sedam sekretara SKOJ-a, to je tada bilo cenjeno priznanje. Trei LP "Runi rad" snimaju 1979 godine u studiju V Radio Beograda, a na dve kompozicije gostuje saksofonista Mia Markovi. Na ploi se za nijansu pribliavaju jazz uticajima, a Vlatko koristi vokal u funkciji jo jednog instrumenta, dok autorstvo i dalje dele sva etvorica. Kao ambiciozne, izdvajaju se teme "Kumova slama", "Runi rad" i "Verni pas". Po objavljivanju ploe Koki (u meuvremenu se zaposlio u Zabavnom orkestru RTV Skoplje) naputa grupu. Na njegovo mesto dolazi Miki Petkovski, ali ih on ve 1980. godine naputa i odlazi u Kanadu gde je i danas Odluuju da rade kao trio i prave muziku za pozorine predstave "Divlje meso", "Lepa Vida" i "Sretna Nova 1949.". Zatim odlaze na letnju turneju, sviraju deset koncerata u Skoplju koje je finansirao SIZ za kulturu i pripremaju novi album "Beskonano". Ostavi bez klavijaturiste, ali i bez muzikog trenda kome su bili skloni, a koji je u tom trenutku u svetu zapao u lepu ulicu, nali su se pred prelomnom ploom. Zadrali su svoj stil a muziku prilagodili formatu trija Bodan je poeo ee da svira fretlees bas, doprinosei matovitijem zvuku. "Beskonano" 1981 godine donosi obradu stare narodne "Zajdi", a tu je i Vlatkova "iva rana", Garina "Kasno popodne" (gost na fligel horni Stjepko Gut) i Bodanov "Skakavac". Toga leta grupu naputa Garo Novi bubnjar postaje Dragoljub urii (roen 1954.) koji je doao iz YU grupe. Odmah poinju da rade pesme za mjuzikl Koleta Angelovskog "Don Piplfoks" i za pozorinu predstavu "Let u mestu". LP "Sledovanje" snimaju 1982 godine u Studiju Radio Skoplja, a prvi put su sami producenti. Ploa donosi prevagu vokalnih pesama, a "Nosim tvoj ig" je ponela epitet radijskog hita. Tu je uvrena i obrada narodne "Mile Pop Jordanov". Leta 1982 sa pozoritem KPGT dva i po meseca gostuju po Americi. Nastupaju po klubovima i sviraju sa grupom Big Country. Objavljivanjem duplog ivog albuma "Akustina trauma" oprataju se od PGP RTB-a i prelaze u Jugoton. Album "Kalabalak" snimaju sa gostima: Bobi Micev (klavijature) i Peter Kargov (saksofon). Album "Tangenta" nastaje u beogradskom studiju Akvarijus sa producentom Kevinom Ejersom (Kevin Eyers) On je ploi dao ime, jer im se muzika dodiruje sa razliitim stilovima. Na ploi gostuju Laza Ristovski (klavijature) i Nenad Jeli (udaraljke). Radijski proboj postigli su pesmom "Kontakt je skup". Desetogodinjicu rada obeleavaju polovinom 1986 godine objavljivanjem ploe "Zvuni zid", na kojoj se nala primenjena muzika za teatar, film i televiziju Tu su teme za TV emisiju "Buava azbuka", pozorine predstave "Osloboenje Skoplja", "Tumba, tumba divina", "Kotana" i filmove "meker", "2a sreu je potrebno troje" i "Srena Nova 1949 " Autori su Vlatko i Bodan, a na snimanju uestvuju Koki, pevaica i glumica Ana Kostovska i Garo, koji se u meuvremenu vratio u grupu. Vei deo materijala uraen je sa snimateljem Bracom Zafirovskim koga prihvataju kao ravnopravnog lana grupe. Uskoro im se prikljuuju saksofonista Goce Micanov i klavijaturista Kiril Dajkovski (ex Bastion), sa kojima 1987. godine snimaju sledei album "Kao kakao". Odluuju se za znaajan stilski zaokret i nude deset vokalnih pesama. Produkciju su radili Vlatko, Bodan i Braco Zafirovski a kao gosti se pojavljuju Bebi Dol, Ana Kostovska i Roni Vaten (Ronnie Wathen) koji je svirao irske gajde. Tekstove su pisali Vlatko i Goran Stefanovski. Za pesmu "Femme Fatale" uzet je tekst Arsena Dedia. Ovom ploom Leb i sol se ogledaju u vodama trominutnih, komunikativnih pesama i belee seriju hitova: "Skoplje" (prvi put na makedonskom jeziku), "Kao kakao" (tekst refrena uzet iz knjige "kolice" Hulia Kortasara), "Mamurni ljudi", "uvam no od budnih". Vlatko paralelno radi muziku za film "Zaboravljeni", "aruga" i gostuje na ploama eljka Bebeka i grupe Film. Sledei album "Putujemo" snimili su 1989 godine u istoj postavi, producirali su ga sa Zafirovskim i ponovo su sve pesme vokalne. Vlatko je uradio muziku i tekst za osam pesama, dok je "Sumorno prolee" komponovao Bodan a tekst napisao Goran Stefanovski. Uz goste: Kaliopi (pratei vokali), Zoran Jovanovi (saksofon i klarinet) i Kire Kostov (fligel horn), ponudili su osnovnu temu ploe, vezanu za fizika i mentalna putovanja. Jedno vreme sa njima je svirao klavijaturista Valentino Skenderovski (ex Memorija), a zatim se u grupu vratio Koki Dimuevski koji je uestvovao na snimanju ploe "Putujemo" Udarni hit bila je pesma "ukni vo drvo" Godinu dana kasnije Vlatko i Bodan osnivaju izdavaku kuu Third Ear Music za koju objavljuju CD "Zodiac" na kojoj je muzika komponovana za istoimenu baletsku predstavu Makedonskog narodnog pozorita. Iz grupe 1990. godine ponovo odlazi Garo Tavitjan i osniva jazz sastav
Paramecium koji ine gitarista Igor Dimovski, saksofonista Goce Micanov, basista Ljupo Stojsavljevi i klavijaturisti Valentino Skenderovski i Jovano Arsovski Maja 1991. godine Leb i sol odlaze u Ameriku i Kanadu u postavi Vlatko, Bodan, Koki i Dragoljub. Koncert u cenjenom njujorkom klubu CBGB belee na kompaktu "Live In New York" Tu se nalazi i zapis sa probe u studiju American, snimak pesme "Blagoslov" iz makedonske pravoslavne crkve u Torontu, tema "Going back To Skoplje" snimljena u pokretnom studiju u Torontu i obrada narodne "Ui me majko, karaj me" snimljena u Skoplju oktobra 1991 godine Grupa je tokom karijere esto svirala u ino-stranstvu: Kipar (1982), Rusija (1983 i 1988), Italija i panija (1987), Austrija (1988), Irska, vedska i Danska (1990.) U prolee 1992. godine odrali su etiri rasprodata koncerta u beogradskom Sava centru i sviraju u amsterdamskom klubu Paradizo. Decembra 1995 godine u organizaciji Draena Vrdoljaka, sa Garom za bubnjevima, sviraju u Zagrebu, Puli i Rijeci. Oba koncerta u zagrebakom Lisinskom odlino prolaze kod publike Dupli kompilacijski CD "Anthology", sa pedantnim pregledom karijere, grupa je objavila 1995 godine. Poslednji nastup, Leb i sol su odrali 13. decembra 1995, godine u Solunu u klubu Milo i po svemu sudei od tada grupa ne postoji. Tokom ovih godina lanovi grupe paralelno snimaju solo ploe. Koki objavljuje instrumentalne kompakte okrenute jazz zvuku. U studiju veinu instrumenata svira sam. Na koncertima sa njim su Bodan, Garo, Zoran Jovanovi, Goce Micanov i gitarista Igor Anastasovski. Vlatko na prvom solo CD-u "Cowboys And Indians" svira gitare, bas, bubnjeve i klavijature a pomogli su mu lanovi grupe Nitvananda, Zlatko Orianski (kaval), Mahmut Muzafer (tapan i zurle), Goran Bregovi, Goce Micanov i drugi CD sadri dvanaest anrovski razliitih pesama, a producirao ga je Braco Zafirovski. Za pozorinu predstavu "Sarajevo" koja je izvedena u Antverpenu 1993 godine, scenario je napisao Goran Stefanovski, reditelj je bio Slobodan Unkovski, a muziku je radio Vlatko. CD sa tim materijalom objavljen je tek 1996 godine, jer Vlatko nije eleo da ga prezentuje dok traje rat. Pored instrumentala, na disku su etiri vokalne teme za koje je tekst napisao Goran Stefanovski Prihod od prodaje diska namenjen je Domu za decu bez roditelja u Bitolju. Leta 1997 godine objavio je trei solo CD "Gipsy Magic" sa muzikom za istoimeni film reditelja Stoleta Popova. Pored obrada ciganskih pesama tu je i Vlatkov autorski materijal na tragu ciganskog melosa. Na snimanju su uestvovali Ana Kostovska (vokal), Gazmend Beria (violina i vokal). Medo un (klarinet), Skender Amet (klavijature i harmonika), ako Gigov (tarabuka) i drugi. U isto vreme, u kunom studiju je snimio akustiarski etno CD "Kruevo" sa Miroslavom Tadiem koji svira klasinu gitaru i ima zapaenu karijeru u Americi. Predvieno je da taj CD izae za japansku kuu MA Recordings. Vlatko paralelno sarauje sa multimedijalnim umetnikom Kurtom Hofteterom (Kurt Hofstetter) iz Austrije. Tokom karijere, Vlatko je dobio Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu Sterijinog pozorja za muziku u predstavi "Osloboenje Skoplja", na MESAM-u 87 je dobio tri Zlatna gramofona, nagraen je za muziku u filmu "Za sreu je potrebno troje", a dobio je i povelju grada ikaga. Od 1995. godine je radio muziku za filmove "Self Destruction" Erbina Altanaja, "Tri letnja dana" Mirjane Vukomanovi, TV film "Nebo gori modro" Jureta Pervanja, pozorinu predstavu "Sizif" Duana Jovanovia i balet "Vakuum" Rasime Risimkin. Poetkom 1996. godine formirao je trio koji jo ine basista Aleksandar Pop Hristov (svira u Filharmoniji) i bubnjar Mihail Paruev (ex Arhangel, Seth). Sa njima Vlatko planira da objavi plou krajem 1997 godine Dugo najavljivani CD "Endless view" Bodan Arsovski je objavio 1995 godine. Sa njim su u studiju radili Pee Atanasovski (gajde), Koki Dimuevski, Dole Mikovski (klavijature), Zoran Jovanovi, Sabit Tahiri (def) i Goce Micanov. Ponudio je osam instrumentala od kojih je jedan folk orijentisana "Sitna Lisa" komponovao Pee Atanasovski. Pod imenom Ezgia Band oni su esto nastupali, ali je posle smrti Pee Atanasovskog, Bodan smanjio aktivnost grupe. Polovinom 1995, godine Garo Tavitjan i grupa Paramecium su u Skoplju objavili CD "Live" na kome su snimci sa njihovih nastupa. iri izbor snimaka objavljen je na kaseti dok CD sadri est tema koje je preteno komponovao Garo, a tu je i obrada narodne "Koljo". Sledei Garin CD sadri ive snimke sa samostalnog koncerta koji je 25. juna 1995 godine odrao u skopskom prostoru Kurumli An. Tada je obeleio tridesetogodinjicu rada. Garo je pored toga komponovao muziku za baletske i pozorine predstave, a za svoj rad je dobio nagradu Trajne vrednosti. Diskografija Singlovi "Nie etvoricata"/ "Devetka" (PGP RTB1978) "Talasna duina"/"Dikijeva igra" (PGP RTB 1978) Albumi
"Leb i sol" (PGP RTB 1978) "Leb i sol 2" (PGP RTB 1978.) "Runi rad" (PGP RTB 1979) "Beskonano" (PGP RTB 1981) "Sledovanje" (PGP RTB 1982 ) "Akustina trauma" (PGP RTB 1982 dupli koncertni) "Kalafaalak" (Jugoton 1983..) "Tangenta" (Jugoton 1984.) "Zvuni zid" (Jugoton 1986.) "Kao kakao" (Jugoton 1987.) "Putujemo" (Jugoton 1989.) "Zodiac" (Third Ear Music 1990) "Live in New York" (Third Ear Music 1991.) "Anthologv" (Third Ear Music 1995. dupli CD) Solo radovi Nikola Dimuevski "Musicfor "(Aura 1993) "Double life" (Aura 1993) "Live" (Aura 1995, koncertni) Vlatko Stefanovski "Cowboys & Indians" (Third Ear Music 1994) "Sarajevo" (Third Ear Music 1996.) "Gipsy Magic" (Third Ear Music 1997) Bodan Arsovski "Endless view" (Ezgija 1995.) Garabet Tavitjan & Paramecium "Live" (SJF Records 1995. koncertni) "GarabetTavitjan"(Gemini li 1996) LE CINEMA (Zagreb) Neobaveznu supergrupu oformili su decembra 1985. godine gitarista Mladen Jurii (ex Film), basista Marino Pelaji (ex Film, Haustor) i bubnjar Ivan Piko Stani (ex Grupa 220, Time, Parni valjak, Film). Vrlo brzo su postali klupska atrakcija sa repertoarom sastavljenim preteno od standarda punka i novog talasa. Sa njima su nastupali Mira Furlan, Massimo Savi, Jura Stubli, Vlada Divljan i Drago Mlinarec sa kojim su obradili njegovu prvu hit pesmu "Osmijeh". Na jedinom albumu "Rocking At The Party Live!", snimljenim na koncertu u Kuluiu poetkom 1988. godine, nale su se njihove verzije hitova Dona Lenona (John Lennon), aka Berija (Chuck Berry), grupa Talking Heads, Ramones, Blondie i drugih. Tu je i efektan snimak grupe Le Cinema i Vlade Divljana u pesmi "Maral" iz repertoara Idola, kao i standardno dobre koncertne najave gospodina Draena Vrdoljaka,. Le Cinema su odrali preko dvesta nastupa na prostoru itave bive Jugoslavije Diskografija "Rocking At The Party Live!" (Suzy 1989) LET 3 (Rijeka) Po raspadu sastava Termiti 1982, godine, basista Damir Martinovi Mrle poinje da radi u okviru multimedijalne scenske grupe Strukturne ptice, koja predstavlja okosnicu sastava Let 3. Februara 1986 godine za potrebe svojih performansa formiraju sastav Let 2 u kome su pored Mrleta, bubnjar Berislav Dumeni (ex Termiti), gitarista Mladen Vii (ex Parafi) i peva Zoran Prodanovi Prlja (ex Umjetnici ulice). Maja iste godine uestvuju u finalu YURM-a u Zagrebu Prve snimke Strukturne ptice i Let 2 objavljuju na kompilaciji "Rijeka, Pari, Texas" na kojoj su 1987. godine predstavljeni novi rijeki sastavi. Januara te godine, lanovi Strukturnih ptica i Let 2 ujedinjuju se u Let 3, tako da grupu uz Mrleta i Priju ine gitarista Ivica Drai i bubnjar Nenad Tubin U maju 1987. godine ponovo nastupaju u finalu YURM-a, a i na Veeri slobodnih formi Omladinskog festivala u Subotici.
Poetkom 1988. godine prvi put sviraju u inostranstvu i to u Salcburgu. Septembra 1988. godine sviraju na manifestaciji Novi rock u Ljubljani, a odmah zatim na Poet rocku u Sarajevu gde su predstavljeni novi sastavi alternativne scene. Mesec dana kasnije sviraju u Italiji, u Udinama, Marta slede-e godine nastupaju na istonoevropskom alternativnom festivalu Hungarocarrot u Budimpeti i odmah nastavljaju sa nastupima u Austriji Aprila 1989. godine izlazi im debi album "Two Dogs Fuckin" u produkciji Janeza Kriaja i Gorana Lisice. Na snimanju su uee uzeli njihov novi lan, gitarista Igor Perkovi i gosti, saksofonista Mario Marolt (Miladojka Youneed), Tanja i Nina Simi iz Cacadou Looka (pratei vokali), Martin Lum-bar (sitar i frula), Sinia Banovi (udaraljke) i drugi Ploa donosi udarnu numeru "Izgubljeni", ali i pesme "Sam u vodi", "Ne trebam te" i minijaturu "Ciklama" iz perioda Termita, snimljenu uivo na festivalu Novi rock 88 Zatim odlaze na nastupe u Torino, na festival Anterprima rock, u Alir na festival Rotte Mediterranea i u Marselj na Bijenale mediteranskih drava, Odlaze na mini turneju po paniji, Francuskoj i Austriji, a sviraju kao pregrupa na koncertima sastava The Mission i Siouxie and The Banshees po Jugoslaviji. Juna 1990. godine sviraju u Solunu i snimaju drugi album. Po izbijanju rata, nastupaju na humanitarnim koncertima i organizuju rijeki band aid Go Home! koji objavljuje kompilaciju "Krepat, ma ne molat'7 "Ne damo se" Januara 1992. godine objavljuju CD "El Desperado" na kome je obrada starog disko hita "Voules Vous" i obnovljena verzija pesme "Vjeran pas" iz repertoara Termita. Ploa donosi jo jednu verziju "Ciklame", ali i nove pesme "Fuck famiglia", "Pokvarena ena" i "Mona". CD sadri i bonus od etiri pesme sa debi albuma, a tu je i koncertna verzija "Izgubljenih" na engleskom, pod nazivom "VVe Are Lost". CD rade sa novim lanovima: bubnjar Dean Benzia (ex Fit) i Zoran Klasi (ex Gr). Krajem 1993 godine pojavljuju se na kompilaciji "The Best of Indie Rock/Made in Croatia" sa neobaveznom pesmicom "Elevry Budy Nous'a", snimljenom na radio kase-tofonu. Trei CD "Peace" snimaju na imanju Blue Moon u Istri u improvizovanom kunom studiju Producent ploe je Janez Kriaj. Pored novih pesama "Luna cinquina", "Droga", "Kontinentio", "Nafta", tu je jo jedna verzija "Ciklame", obrada "21 st Century Schizoid Man" sastava King Crimson u koju je utkan deo "See Emily Play" grupe Pink Floyd. Na snimanju se kao gosti pojavljuju Ansambl Gunjci iz sela ulci, enska klapa Ro, limena muzika Spinii i deo rijekih muziara njihove generacije Juna 1994, godine uestvuju na Skoplje urban festivalu zajedno sa sastavima iz Albanije, Grke, Bugarske, Srbije, Slovenije i Makedonije. Predstavljaju se u svom uobiajenom scenskom izdanju: obojeni u crno i uvaljani u perje. Inae, tokom itave karijere neguju duhovit scenski nastup, tako da su na binu izlazili obueni u enski donji ve, umotani u zastave ili sa grotesknim maskama. Grupa je od drutva dramskih umetnika Hrvatske dobila priznanje za najbolju scensku muziku u 1996. godini za predstavu "Fedra" teatra TD Godine 1996. objavljuju ambiciozni dupli koncertni CD "ivi kurac" koji sadri trideset jednu pesmu i sto osamnaest minuta muzike. Pesme su od raspona "Sam u vodi", "Vjeran pas", do materijala sa kompakta "Peace", a snimljene su na nastupima u Rijeci (klub Palach 19 februar 1996.), Ljubljani (klub France Preeren 27 april 1995), Zagrebu (festival "Fiju briju" 22. decembar 1995.) i u selu upanja na ostrvu Krku (7 maj 1996). Na tim koncertima nastupali su u postavi koju su uz Mrleta, Priju i Klasia inili gitarista Ivica Drai, gitarista Orijen Modruan i bubnjar Marko Bradaskia U jesen 1997 godine u tirau od esto primeraka objavljuju CD "Neuveno" iji naziv potpuno odgovara sadrini. Naime, na disku apsolutno nita nije snimljeno. Neobina ideja je paljivo skrivana od javnosti, a u press materijalu su naznaili da je materijal sniman u Karakasu i da e povodom objavljivanja ploe krenuti na turneju pod nazivom "Ne vidim, ne govorim, ne sluam" Diskografija "Two dogs fuckin1" (Helidon 1989) "El Desperado" (Helidon 1992.) "Peace" (Dallas 1994.) "ivi kurac" (Dallas 1996 dupli koncertni CD) "Neuveno" (Dallas 1997) LISAC JOSIPA (Zagreb) Josipa Lisac (roena 1950. u Zagrebu) jedna od najcenjenijih pevaica karijeru je zapoela 1961 godine u deijem horu RTV Zagreb. Kao tinejderka postaje lan ujedinjenih sastava O'hare i Zlatni akordi sa kojima esto nastupa na festivalima. Godine 1968. zapoinje samostalnu karijeru uspenim nastupom na Opatijskom festivalu na kome
je izvela pesmu Arsena Dedia "to me ini sretnom". Karijeru nastavlja na festivalima izvodei pesme Arsena Dedia ("Krenule su lae", "ivot moj") i Zdenka Runjia ("Oluja", "Kapetane moj"). Kljuni momenat u njenoj karijeri predstavlja prvi samostalni LP "Dnevnik jedne ljubavi" koji vai za jedan od najboljih debija u domaoj pop muzici. Pesme potpisuju Karlo Metiko i Ivica Kraja, dok je Brane ivkovi radio produkciju. Plou snima krem tadanje zagrebake scene, okupljen oko jazz krugova i grupe Time. Na snimanju ploe uestvovali su Dado Topi, gitarista Vedran Boi, gitarista Slobodan Bodo Kovaevi (lndexi), klavijaturista Tihomir Pop Asanovi, flautista i pijanista Brane ivkovi, basista Mario Mavrin, bubnjar Ratko Divjak, perkusionista Braco Doblekar i mnogi drugi. Pratee vokale otpevale su Zdenka Kovaiek, Dubravka Zubovi i Ksenija Erker. Sofisticirana i emotivna, ploa je bila izuzetno dobro primljena i od publike i od kritike, a izdvajaju se pesme "0 jednoj mladosti", "Srela sam se s njim", "Srea", "Plaem", "Leaj od suza". U to vreme Josipa se udala za Karla Metikoa koji postaje oslonac njene dalje karijere. Ubrzo objavljuje kompilacijsku plou "Najvei uspjesi 68 /73" na kojoj je izbor njenih hitova sa singlova. Godine 1975. sa grupom Boka Petrovia snima jazz LP. U prvoj domaoj rock operi "Gubec Beg", koja je premijeru imala 8. marta 1975. godine, Josipa tumai ulogu Jane. Godine 1977 odlazi u SAD gde snima bledu mainstream plou "Made In U.S.A." na kojoj se kao autori predstavljaju strani muziari. Na ploi su obrade Van Morisonovih pesama "arobna mo mjeseca" ("Moon Dance") i "ivot s njim" ("Crazy Love"). Po povratku u Jugoslaviju 1980. godine snima podjednako slab album "Hir, hir, hir", kojim su Metiko (autor muzike) i Ivica Kraja (autor tekstova) eleli da je svrstaju u tada aktuelnu zabavnu muziku. Godine 1983. objavljuje album "Hou samo tebe" za koji je muziku komponovao Karlo Metiko, tekstove je pisala Alka Vuica, a pratili su je lanovi grupe Karmela koju su inili nekadanji muziari sastava Boomerang i Septembar. Potom svoju karijeru vezuje za festivale. Vodei rauna o atraktivnom imidu i ekstravagantnoj garderobi, nastupa na festivalima u Portorou, Splitu, Zagreb Fetu, MESAM-u, Jugoviziji. Krunu te faze 1987. godine predstavlja album "Boginja", praen ambicioznim nastupima i glamuroznom medijskom prezentacijom. Na albumu "Balade" iste godine objavljuje kompilaciju starijih, sporijih pesama, a jedina nova je obrada "Whiter Shade Of Pale", u prepevu nazvana "Blijede sjene". Njen koncert odran 12. i 13. maja 1991. godine u zagrebakom klubu Lapidarij zabeleen je na ploi "Live in LaP" Uz obrade stranih hitova, tu su i pesme iz njene karijere. Iznenadna smrt Karla Metikoa 9 decembra 1991 godine ne odvaja je od scene i ona svoj rad posveuje seanju na njegovu karijeru. Povodom prve godinjice njegove smrti odran je koncert na kome su pored Josipe uestvovali Arsen Dedi, Zdenka Kovaiek, Plava trava zaborava, Boa, Crveni koralji, Psihomodo pop, Neno Belan, Dino Dvornik i drugi. Sa tog koncerta objavljen je tribute CD "Ritam kie" (Croatia Records 1993). Godine 1995. dobija dve Porin nagrade za najbolji enski vokal u pesmi "Po prvi put" (sa Tellephone Blues Bandom), za CD "Ritam kie" i CD izdanje Karla Metikoa "16 izvornih snimaka - Kad je rock bio mlad" koje je Jugoton prvi put objavio 1981. godine. CD "Koncert u ast Karla Metikoa" snimljen je na nastupu u dvorani Vatroslav Lisinski 10 decembra 1994. godine. Te veeri su je pratili Simfonijski orkestar i Zbor HRT, kao i hor devojaka Zvjezdice. Josipa je pevala neke od najveih hitova Karla Metikoa: "O jednoj mladosti", "Vjerujem ti sve", "Dok razmiljam o nama", "Magla" i teme iz opere "Gubec Beg". Pored toga snimila je cenjen CD "Live In Lap" na kome su pored njenih pesama i obrade jazz standarda, kao i "estit Boi" sa prigodnim pesmama u kojima je pratio Akademski hor Ivan Goran Kovai. Tokom duge karijere, Josipa je esto gostovala na ploama drugih autora, a njene veze sa rock muzikom zabeleene su u pesmi "Ja mislim 300 na sat" sa Bajaginog albuma "Jahai magle" (PGP RTB 1986.) i na albumu grupe Boa "Kraj djetinjstva" (Orfej 1994). Uestovala je i na debi CD-u "Dynamo" pozorine grupe Montastroj na kome je muzika iz predstave "Everybody Goes To Disco From Moscow To San Francisco". Diskografija Singlovi "Nitko nije kao ti" / "Naa ljubav" (Jugoton 1969) "ivot moj"/"Spustila se kia" (Jugoton 1970) "Kapetane moj"/"Tee, tee vrijeme" (Jugoton 1970.) "Oluja" / "Osamljenost" (Jugoton 1970) "Samujem u samoi sama"/"Sve majke svijeta uz more" (Jugoton 1971) "Raduj se srce moje" / "Jo te ekam" (Jugoton 1972.) "Dok razmiljam o nama" /"Bez tebe" (Jugoton 1972.) "Na, na, na, na'7'Vee u luna parku" (Jugoton 1973.) "Ostaje mi samo ti" / "Leaj od suza" (Jugoton 1974) "Omer-bee"/ "Niz polje idu babo" (Jugoton 1974) "inim sve u krivi as" / "ovjek" (Jugoton 1976)
Albumi "Dnevnik jedne ljubavi" (Jugoton 1973.) "Najvei uspjesi 68/73" (Jugoton 1974. kompilacija) "Josipa Lisac, B.P. Convention & Ali Stars" (Jugoton 1975) "Made In U.S.A," (Jugoton 1979.) "Hir, hir, hir" {Jugoton 1980.) "Lisica" (Jugoton 1982) "Hou samo tebe" (Jugoton 1983.) "Boginja" (Jugoton 1987) "Balade" (Jugoton 1987, kompilacija) "Live in Lap" (Croatia Records 1992.) "estit Boi" (Croatia Records 1992.) "Koncert u ast Karla Metikoa" (Orfej 1995) "Kompletna djela" (Croatia Records, 8CD 1997) LOLA V STAIN (Skoplje) Orianski Zlatko, osniva grupe, inspiraciju za neobian naziv grupe naao je u delu knjievnice Margaret Dira. Materijal za prvu plou "Ikona" nastao je jo 1987. godine i u to vreme grupu su uz Orianskog inili gitarista Vinko Andonovski i klavijaturista Miroslav Spasov. LP "Ikona" na kome su samo dve etno ambijentalne teme "Makova polja" i "Rani jadi", snimaju Orianski (fretlees bas, elektrina i akustina gitara, mandolina, bugarija, vokal), Miroslav Spasov (klavijature, vokal), Pavel Rendov, (udaraljke), Luii Gados (oboa) i narodni muziar Pee Atanasovski (gajde). Dve godine kasnije Orianski objavljuje CD "Mansarda", nazvan po knjizi Danila Kia, Na CD-u je kompletan snimak ploe "Ikona" i serija novih, inspirativnih tema na kojima su svirali Spasov, Beti Miceva (elo), Cane Krstevski (gitara). Zoran Orianski (tarabuka), Goran Trajkoski (kaval), Vladan Milenkovi (klavijature) i Tanja Stankovi (vokal). Po prestanku rada grupe Orianski prelazi u sastav Anastasia, koji na CD-u "BeforeThe Rain" ponovo snima i neke teme iz perioda grupe Lola V Stain. Diskografija "Ikona" (Blind Dog Records 1990) "Mansarda" (Blind Dog Records 1992) LUNA (Novi Sad) Pesnik i konceptualni umetnik Slobodan Tima (roen 1947) poeo je da se bavi muzikom ranih ezdesetih godina. Prvi sastav koji je osnovao zvao se Tile i etiri bogalja i sem nastupa na jednoj od Gitarijada na beogradskom Sajmitu, nisu postigli nikakvu afirmaciju. Tima se povukao iz muzike, posvetio se pisanju, a poeziju je preteno objavljivao u literarnim asopisima. Sa pojavom punka i novog talasa odluio je da se aktivira i 1979 godine je osnovao sastav La Strada. Godinu dana kasnije grupa prerasta u sastav Luna koju ine: gitarista Zoran Bulatovi Bale (ex Pekinka patka), bubnjar Ivan Fece Firi (ex La Strada), klavijaturistkinja Jasmina Mitrui i Slobodan Tima (vokal) Spoj razliitih senzibiliteta dao je vrlo osobenu muziku sliku Bale i Firi su donosili neisfiltriranu novotalasnu energiju a Tima i Jasmina su pesmama davali gotovo mistian preliv. Zahvaljujui nastupu u Rijeci, na kome ih je uo Marko Brecelj i odneo snimke Borisu Beleu u Helidon, dobili su priliku da snime album "Nestvarne stvari" koji je producirao Saa Habi. Dok je Bale bio zaduen za aranmane i muziku, Tima je radio tekstove i melodijsku liniju vokalnih delova pesama. Plou su obeleile poetske vinjete kao "Lambo", "Okean" (glavni vokal Jasmina Mitrui), "Amazon" i "Ogledalo Lune" sa dosledno ispotovanom formom minimalizma. Za tu plou grupa je 1984. godine u Zagrebu dobila priznanje Sedam sekretara SKOJ-a, a u anketama rock kritiara proglaena je jednim od najboljih debija u domaoj muzici. Naalost, pre izlaska ploe Luna je prestala sa radom, Bale je otiao u JNA, a Firi je preao u grupu Ekatarina Velika, Tima je sa Jasminom Mitrui 1984. godine obnovio sastav La Strada, a pridruili su im se bubnjar Robert Radi (ex Kontraritam), gitarista olt Horvat (ex Kontraritam) i basista Daniel
Stari koji je svojevremeno bio u prvoj La Stradi. Sa snimkom "elje" pojavili su se na ploi "Demo top Vol 3" (PGP RTB 1985.) koju je osmislio Zoran Modli u okviru svoje emisije "Ventilator 202", Njihov jedini album "La Strada" producirao je Rex Ilusivii, a u tirau od petsto primeraka objavila ga je 1987. godine M produkcija Radio Novog Sada. Na ploi su se nale Timine "Mlad i radostan", "Dola su tako neka vremena", "Okean", "Mama Luna" i druge, koje su se dosta naslanjale na zvuk Lune, ali je na njima veu ulogu preuzela melodioznija, akustina muzika u maniru ezdesetih godina, Po objavljivanju te ploe Tima je rasformirao grupu i povukao se iz muzikog sveta. Poetkom 1992. godine Bale i Robert Radi su sa basistom Zoranom Lekiem (ex Obojeni program) nakratko reaktivirali sastav Luna, ali ideja je sa Baletovim preseljenjem u Ameriku pala u vodu. Diskografija "Nestvarne stvari" (Helidon 1984) LUTAJUCA SRCA (Ni) Akustiarski trio Lutajua srca su 1970. godine osnovali Spomenka oki (vokal), Milan Markovi (gitara, klavir, violonelo, pratei vokal) i Miroljub Jovanovi (gitara, pratei vokal). Autorski tandem grupe inili su Jovanovi i Markovi, a povremeno su snimali pesme drugih kompozitora, Na Omladinskom festivalu u Subotici 1972. godine su za pesmu "Jo malo" osvojili prvu nagradu irija i prvu nagradu publike kao i nagradu za najbolji tekst. Na festivalu Va lager sezone 1973 godine dobili su nagradu Saveza kompozitora Jugoslavije za pesmu "Jefimija" Denana Salkovia Iste godine predstavljali su Jugoslaviju na X svetskom festivalu omladine i studenata u Istonom Berlinu. Tokom sedamdesetih su esto nastupali na festivalima i osvajali nagrade. Sa njima su na koncertima i snimanjima povremeno saraivali Vesna Koljevi (klavir) i Rista Trajkovi (flauta). Godine 1975 napustila ih je Spomenka oki, a grupa je pauzirala zbog obaveza lanova prema JNA. Po povratku iz vojske nastavili su sa pevaicom Elvirom Ignjatovi. Po povratku Spomenke oki u grupu 1981 godine objavljuju LP "Strepnja" na kome su pored ostalih zapaene numere "U poznu jesen" po pesmi Vojislava Ilica i "Veernja pesma" Sidni Lanijera. lanovi grupe su pisali muziku za pozorite, film "Koava" i TV seriju "Partizani". Spomenka oki-Krsti radi kao nastavnik muzike u osnovnoj koli, Miroljub Jovanovi je muziki urednik na niskoj televiziji Bell Amie, a Milan Markovi svira violonelo u simfonijskom orkestru, Poslednjih godina grupa je obnovila aktivnost, a planiraju objavljivanje diska na kome e se uz osveene verzije starih pesama, nai i novi materijali. Diskografija Singlovi "Jo malo" / "Seti se" (PGP RTB 1972) "Putnik"/"San" (PGP RTB 1973.) "Jefimija"/ "Prui ruke" (PGP RTB 1973) "Balada o barbi" / "Svetlosti jutra" (PGP RTB 1973 ) "Brod za sreu" / "U sumrak" (PGP RTB 1973) "Slutnja"/"Oni su sezavoleli" (PGP RTB 1974) "Poslednjejutro"/"Godine"(PGP RTB 1974) "Ti si tu"/ "Luta srce moje" (PGP RTB 1974.) "Naa ljubav"/"Peani grad" (PGP RTB 1974) "Verujem u ljubav"/"Poruka kie" (PGP RTB 1975.) "Strepnja"/"Zaboravi me"(Diskoton 1979) Albumi "Lutajua srca 1" (PGP RTB 1974.) "Strepnja" (PGP RTB 1981) "uma je izviaki drug" (PGP RTB 1981 ) MAJKE MANDIC OLIVER MANOJLOVIC ZLATKO MARJANOVI SRAN MARTIN KRPAN MARUI BRANKO UTURA MEMI SEID VAJTA MEMORIJA MERLIN MESSERSCHMITT METAK METIKO KARLO MEEK ALEKSANDAR Ml MILADOJKAYOUNEED MILOEVI SLAANA MIZAR MLADI LEVI MLINAREC DRAGO MORE MAJKE (Vinkovci) Grupa je osnovana 1984. godine u postavi Goran Bare (vokal), Goran Dujmi (gitara), Nedeljko
Ivkovi Kilmister (bas) i eljko Mikuli Korozija (bubnjevi). Serijom nastupa na tragu garanog rocka/ skreu na sebe panju i 1987. godine objavljuju prvu kasetu pod nazivom "Majke". Zatim uestvuju na kompilaciji "Bombardiranje New Yorka" (Sluaj najglasnije 1989) Gitaristi su se u grupi esto menjali, tako da osnovu sastava ine Bare, Kilmister i Korozija. Po objavljivanju prve kasete gitarista Marin Pokrovac odlazi u Englesku i do njegovog povratka grupa prestaje sa radom. Meutim, Pokrovac 1989 godine gine u saobraajnoj nesrei. Novi gitarista postaje Ivica Duspara i te godine nastupaju na Novom rocku u Ljubljani, a sledee na poslednjem Omladinskom festivalu u Subotici U to vreme objavljuju album "Razum i bezumlje" koji je kritika odlino prihvatila. Sa poetkom rata Duspara ih naputa, jer pristupa sekti Hare Krina, a grupa opet prestaje sa radom. Polovinom 1992. godine Bare i Korozija sa basistom Juricom Niiem i gitaristom Zoranom aliem (ex Pokvarena mata, Matchless Gift) snimaju povratniki album "Razdor". U produkciji Korozije, predstavljaju se gorkim pesmama "Krvarim od dosade", "Mravi pas", "Fantastina vatra", na tragu grunge zvuka i sastava The Black Crowes. Neke od njihovih pesama pojavljuju se na kompilaciji sa sastavima Overflow, Hladno pivo i ta ploa je recenzirana u londonskom magazinu "Melody Maker". O grupi piu: "Majke sviraju estoki hard rock sa funk podlogom, ali su deset godina stariji od slinih britanskih bendova, to je simptomatino za tamnonje prostore". U prolee 1994 godine grupa sa basistom Kilmisterom, gitaristom Goranom Dujmiem (ex Nepopravljivi, Satan Panonski) i gostujuim klavijaturistom Milkom Kiem, snima album "Milost" u kome prave komercijalni kompromis. U zvuk uvode klavijature, pokuavajui da se priblie iroj publici. Po objavljivanju ploe, Bare naputa Majke i u intervjuima se odrie novih pesama. U pauzama rada grupe. Bare je kreirao alter ego linost i nazvao se Hali Gali Halid. Izvodio je sopstvene parodije narodnjaka i objavio kasetu "Samo za tebe" (Sluaj najglasnije 1989.). Njegova pesma "Hajde da se drogiramo" upotrebljena je u filmu "Mi nismo aneli" Srana Dragojevia. Poetkom 1996 godine Bare je ponovo sa Majkama i snimaju plou "Vrijeme je da se krene". U sastavu su jo Kilmister, gitaristi Kruno i Zoki i bubnjar Caka. Kao gosti na snimanju uestvuju Davor Rodik, pedal steel gitara i Gojko Tomljanovi, klavir. Ploa nudi depresivnu atmosferu izazvanu porodinom tragedijom jer je Baretova supruga umrla 1995. godine Krajem 1997. godine objavili su koncertnu plou "ivot, uivo" snimljenu na njihovom nastupu u Domu sportova u Zagrebu 25. aprila 1997. godine. Sa njima su tada nastupali klavijaturista Gojko Tomljanovi i pedal steel gitarista Davor Rodik. Diskografija "Majke" (Sluaj najglasnije 1987. kaseta) "Razum i bezumlje"(Search and Enjoy 1990) "Razdor" (T.RI.R /Croatia records 1993.) "Milost" (Heroina 1994) "Vrijeme je da se krene" (Jabukaton 1996) "ivot, uivo" (Jabukaton 1997, koncertni) MANDIC OLIVER (Beograd) Oliver Mandi (roen 1953 godine u Uzicu) poeo je jo kao deak da ui klavir. Godine 1969. napustio je srednju muziku kolu Stankovi odustavi od potencijalne karijere pijaniste. Kada je poetkom sedamdesetih debitovao kao instrumentalista, odmah je okarakterisan kao vunderkind beogradske scene. Krajem 1971 godine je u jazz rock grupi Oliver u kojoj su, pored ostalih beogradskih muziara bili i lanovi tadanje Pop maine i peva Duan Prelevi. Sastav je samo jedanput nastupio 2 januara 1972. godine na koncertu u beogradskoj Hali sportova. Mandi je u to vreme odsvirao nekoliko nastupa sa Pop mainom, zatim je trebalo da pree u YU grupu i zagrebaki Time, ali je sve ostalo na nivou dogovora. U to vreme je sa Duanom Preleviem snimio singl na kome su pesme "Tajna" i "Prolo je sve" (PGP RTB 1974.). Na festivalu BOOM 76. u Beogradu svira u okviru Beogradske rock selekcije koju su inili cenjeni muziari basista Robert Nemeek, gitarista Zoran Boinovi, bubnjar Lazar Toi, truba Stjepko Gut, saksofonisti Jovan Maljokovi i Ivan vager i drugi. Samostalnu karijeru zapoeo je gotovo sluajno 1978 godine singlom "Ljuljaj me neno" koji je odmah postao hit. Tu pesmu je na tekst Marine Tucakovic komponovao za pevaicu Maju Odaklijevsku, ali kako se ona nije pojavila na zakazanom snimanju u splitskom studiju Tetrapak, Oliver je na nagovor Enca Lesia sam otpevao. Godinu dana kasnije objavio je jo jedan uspean singl sa pesmama "Sutra imam prazan stan" i efektnom baladom "Osloni se na mene". Posle toga se povlai i 1980. godine snima debi album "Probaj me" sa hitovima "Samo nebo zna (Poludeu)" i ponovljenom "Osloni se na mene". Plou promovie TV ou programom "Beograd nou" u reiji
Stanka Crnobrnje. Ambiciozna emisija osvaja nagradu Zlatna rua Montrea. Kostime i itav imid za Mandia je osmislio konceptualni umetnik Kosta Bunuevac, a deo javnosti je ozbiljno bio isprovociran Oliverovim presvlaenjem u ensko. Krajem 1984. godine Mandi trijumfuje na prvom MESAM-u, sa narodnjaki orijentisanom pesmom "Pitaju me pitaju, oko moje" za koji je tekst napisala Marina Tucakovic. Sledee godine pobeuje na istoj manifestaciji sa pesmom "Pomagajte drugovi" i promovie trei album "Doe mi da vrisnem tvoje ime". Album producira Peter Tagart, a ploa donosi folkoidne hitove "Pomagajte, drugovi" i "Bobane". Godine 1987. obeleava desetogodinjicu rada kompilacijom "Sve najbolje". Tokom 1986. i 1987 godine Mandi je radio kao urednik za rock i pop muziku u PGP RTB-u. Sa Brankom Milieviem Kockicom snimio je plou za decu, a njegova pesma "Deca bez adrese" pobedila je na meunarodnom konkursu UNICEF-a. Osvojio je etiri Oskara popularnosti lista "Radio TV revija". Tokom boravka u SAD, krajem osamdesetih godina, snimao je materijal sa amerikim muziarima. Deo te muzike iskorien je u filmu "Poslednji krug u Monci" raen po scenariju Duana Prelevia. Krajem 1997. godine Oliver je zavravao snimanje dugo najavljivane ploe "Kad ljubav ubije", na kojoj je deo materijala snimljenog u Americi Na ploi su gostovali Fredi Habard, Vlatko Stefanovski, R.M. Toak, Bebi Dol i drugi. Tekstove je opet pisala Marina Tucakovic, a za CD se predviaju i instrumentalne teme. Diskografija Singlovi "Ljuljaj me neno"/"uma"(PGP RTB 1978) "Sutra imam prazan stan"/ "Osloni se na mene" (PGP RTB 1979) Albumi "Probaj me" (PGP RTB 1981) "Zbog tebe bih tucao kamen" (Jugoton 1982) "Doe mi da vrisnem tvoje ime" (Jugoton 1985) "Sve najbolje" (Jugoton 1987, kompilacija) "Smejem se a plakao bih" (PGP RTS 1993 kompilacija) MANOJLOVI ZLATKO (Beograd) Gitarista Zlatko Manojlovi (roen 1951. godine) je vrlo rano poeo da se bavi muzikom. Kao petnaestogodinjak, 1966. godine sa svojom kompozicijom pobeuje u emisiji Radio Beograda "Studio VI vam prua ansu". Godine 1969. Branko Marui utura ga poziva u obnovljene Dentlmene. Po prestanku rada ove grupe, osniva sastav Fle, a zatim 1972 godine on i utura pokreu grupu Dah koja postie velike uspehe. Tokom 1975. godine sviraju u zemljama Beneluksa pod imenom Land gde objavljuju dva singla i LP. Poetkom 1976. godine Manojlovi odlazi u JNA i tada grupa prestaje sa radom. Tokom boravka u vojsci, u Ljubljani, snima dupli singl sa etiri pesme od kojih instrumental "Jednoj eni" postaje vrlo sluan. Na ploi je svirao gitaru i bas, a pomogli su mu slovenaki muziari klavijaturista are Prini, gitarista Dare Petri i bubnjar Andrej Petkovi. Po povratku iz vojske, novembra 1977 godine osniva heavy metal trio Gordi, ali paralelno snima i solo ploe. LP "Zlatko i njegove gitare" objavljen 1980. godine donosi devet instrumentala koje je sam komponovao i obradu "Nuages" jazz gitariste anga Renarta (Django Reinhardt) U instrumentalima kree od panskih tema, minijatura sa prizvukom folklora, do mekeg funk zvuka. Godine 1983 snima LP "Jednoj eni" koji na MIDEM festivalu u Kanu odabiraju iz firme Toshiba EMI i objavljuju ga na japanskom, ali i drugim zapadnim tritima. Ploa se pojavila u ediciji Nexus, u okviru koje objavljuju najoriginalnije ploe izdate van Japana. Godine 1984. Manojlovi ponovo odlazi u inostranstvo i kao studijski muziar uestvuje na snimanju oko pedeset ploa. Sa Minhenskim simfonijskim orkestrom 1993 godine snima plou "MSSO - Pop Goes Classic" za nemaku firmu Polystar. Potom takoe u Nemakoj objavljuje CD "Blue Heart". Ploa "Zlatko", objavljena u Jugoslaviji 1995 godine, donosi pored njegovih tema i obrade "Layla" Erika Kleptona, "Strawberry Fields" The Beatles, 'Trn Not In Love" sastava 10CC i druge. Na toj ploi je obnovljena verzija instrumentala "Jednoj eni". U nekoliko tema Manojlovia je pratio Simfonijski orkestar iz Minhena Sa suprugom Izoldom Barudijom (ex Aske) 1996. godine objavljuje plou "Vox" na kojoj je autor muzike, dok su tekstove oboje radili. Krajem 1997. godine Manojlovi objavljuje jo jednu
instrumentalnu plou "Zlatko" Manojlovi je radio produkciju druge ploe grupe Galija i CD grupe Ru "No. 4" na kome je komponovao veinu materijala. Diskografija Singlovi "Ko te sada ljubi"/ "Oseanja" (Diskos 1975) "Ona je " / "Rastanak" / "Jednoj eni" / "Sve e biti mnogo bolje" (RTV U 1977) "Tvoja pesma"/"U sumrak" (RTVU 1978) Albumi "Zlatko i njegove gitare" (PGP RTB 1980,) "Zlatko" (PGP RTB 1982,) "Jednoj eni" (PGP RTB 1983) "Zlatko" (PGP RTB 1986) "MSSO - pop Goes dassic" (Polvstar 1993) "Blue Heart" (White Dog 1994.) "Zlatko"(PGP RTS 1995) "Vox" (PGP RTS 1996) "Zlatko" (PGP RTS 1997.) MARJANOVI SRAN (Beograd) Kantautor i gitarista Sran Marjanovi roen je 1952 godine u Banja Luci. Godine 1961 preselio se u Beograd gde je poeo da se interesuje za rock muziku. Svirao je u grupama Svitci, Usamljeni i Gru, a 1971 godine odlazi u vedsku i u klubovima, uz akustinu gitaru i usnu harmoniku, svira repertoar Donovana i Dilena U Beograd se vraa krajem 1972 godine i zapoinje karijeru kao akustiar. U to vreme nastupa u predstavi "Isus Hristos superstar" Ateljea 212 gde glumi jednog od svetenika Na Omladinskom festivalu u Subotici 1973. godine nastupa sa pesmom "Traim" i dobija prvu nagradu irija. Iste godine nastupa na Zagrebakom festivalu sa pesmom "Prvi put sretni", a sledee na Opatijskom festivalu sa "Ja te volim ljubavi". Svoje pesme redovno objavljuje na singlovima, a prate ga basista Duan uuz i bubnjar Mia Loli or. Po prestanku rada sa njima snima i nastupa sa grupom SOS, a povremeno im se prikljuuje klavijaturista ore Petrovi. est je i na koncertima YU grupe gde nastupa pre njih. U Beogradu je svirao ispred sastava Soft Machine. Prvi album snima 1974 godine uz pratnju YU grupe, a pratee vokale pevali su lanovi akustiarske grupe Zajedno u kojoj je tada bio i Bora orevi. Instrumental sa te ploe "Bluz za usnu harmoniku" objavljen je na disku "Yu retrockspektiva" (Komuna 1995.). U jesen 1975 godine Marjanovi, Drago Mlinarec, Ivica Percl i Toma Domicelj organizuju jednomesenu turneju pod nazivom "etvorica za mir". Godine 1978. odlazi u vojsku, a po povratku oformljuje prateu grupu Puma u kojoj je bas svirao Boidar Kazazi, bubnjeve Petar Jablanov, a klavijature Slobodan Milivojevi. U Pumi su jedno vreme bubnjeve svirali Raa elma i Luka Bokovi. Na dvomesenu turneju po Sovjetskom Savezu odlazi sa grupom Nova dimenzija. Leta 1979 godine u splitskom studiju Tetrapak snima album "Ima kod mene veliki plus". Na snimanju su uestvovali basista Duan uuz, bubnjar Steva Stevanovi tec SOS) i klavijaturista Dragan Miloradovi Sa ploe se izdvajaju pesme: "Mi smo jedno drugom govorili vi", "Nije ti se htelo", "Zaustavite muziku" i nova verzija hita "Idi" sa ranijeg singla. LP objavljuje 1980 godine "Uvek ""a neki avo", a sledei "Ne kaci se za mene" naredne godine. Na njemu je snimljena rockerskija verzija stare stvari "Ne ostavljaj me sad". Na snimanju ga prati grupa Puma, a produkciju radi sam. Na ploi "Sentimenti" bas svira Halil Barjaktar (koji je kasnije ostavio karijeru u Americi), klavijature Aleksandar Stanojevi, bubnjeve Jovan ukanovi, a pratee vokale pevaju lanice grupe Aska. Paralelno sa muzikom karijerom, Marjanovi je pisao o rock muzici u listovima "Zum reporter", "ITD", "Veernje novosti" i "ao", a poetkom devedesetih godina je bio urednik diskografske delatnosti lista "ao". Godine 1983. otvorio je tonski studio Cepelin i zaposlio se kao producent u beogradskom predstavnitu diskografske kue RTV Ljubljana koja je u to vreme objavljivala ploe grupama EKV, Kerber, Poslednja igra leptira i drugim. Ali muziku ne zapostavlja. Album "Lopov" iz 1984. godine na kome bas svira Boban Birtaevi prolazi prilino nezapaeno pa dve godine kasnije objavljuje sledei pod imenom "Sam" sa osam novih pesama, preteno balada. Album je dobio naziv "Sam" jer je to prva ploa koju je uradio bez grupe Puma. Koproducent
ploe (uz Srana) bio je Rade Radivojevi koji je komponovao i jednu pesmu. Basista je Branko Markovi (ex Kim), za udaraljkama Ljubia Stojanovi Luis, klavijaturista Slobodan Milivojevi a pratee vokale pevala je Mira Beirevi. Godine 1989. objavljuje LP "Ako jednom puknem ja" na kome na A-strani snima svoje kompozicije, dok B-stranu popunjavaju njegove obrade domaih balada "Selma" (Bijelo dugme), "Ti samo budi dovoljno daleko" (Generacija 5), "Zato" (Oliver Dragojevi) i "Da li zna da te volim" (Dado Topi). Godine 1994 snimio je CD "Priznau sve" sa gitaristom Miroslavom ukiem (ex Tako) na kome je uz pet novih, ponovo snimio tri stare pesme. Diskografija Singlovi "Moja mala" / "Traim" (PGP RTB 1973.) "Prvi put sretni" / "U emu je stvar" (PGP RTB 1973.) "Dolaze mladi" / "Pustite me da sanjam" (Jugoton 1973.) "Ja te volim ljubavi" / "Vau vau" (PGP RTB 1974) "Pesma sree"/ "Idi" (PGP RTB 1975) "Mala Maja"/ "Leptir" (PGP RTB 1976.) "Tvoja maina"/"Ne ostavljaj me sad" (1976) "Zeleni poljubac"/"Da li spava?" (Diskos 1978) Albumi "Sran Marjanovi i prijatelji" (PGP RTB 1974.) "Ima kod mene veliki plus" (RTV U 1980) "Uvek ima neki avo" (RTV U 1980) "Ne kaci se za mene" (RTV U 1981) "Sentimenti"(RTVU1982) "Ne pucaj na plavog anela" (RTV U 1983) "Lopov" (RTV U 1984) "Sam" (PGP RTB 1986) "Ako jednom puknem ja" (Diskoton 1989) "Priznau sve" (Jugodisk 1995 CD) MARTIN KRPAN (Ljubljana) Muzika baza grupe okuplja se krajem sedamdesetih godina. Posle estih personalnih promena ozbiljnije poinju da rade 1981 godine. Odluuju se za ime Martin Krpan (slovenaki narodni junak o kome je knjigu napisao Fran Levstik) i pod uticajem novog talasa rade u postavi: klavijaturista Ale Klinar, gitarista aa Bole, (ex Ultimat), bubnjar Dadi Kanar, (ex Ultimat), peva Andrej Turk i basista Toma Sren. Sledee godine dobijaju nagradu na Omladinskom festivalu u Subotici i uestvuju u finalu YURM-a Jula 1982 godine objavljuju debi LP u produkciji Brace Doblekara. Po objavljivanju debija, Turk i Klinar odlaze u JNA, tako da grupa pauzira. Po povratku iz vojske snimaju drugi LP na kome im u dve pesme gostuje peva Vlado Kreslin (ex Horizont). Turk se ubrzo povlai iz muzike, a Kreslin postaje stalni lan Treom ploom "Od visine se zvrti" odluuju se za muziku takozvane glavne struje. Poslednji LP "Bogovi in ovce" objavljuju 1988. godine u postavi Vlado Kreslin (vokal), Jure Hiber (klavijature), Mark uek (gitara), Miro Tomasini (bas) i Robi Vidi (bubnjevi). Na snimanju su im pomagali Bratko Bibi (harmonika), lanovi grupe Miladojka You-need, a produkciju su radili Janez Kriaj i Dadi Kanar. Juna 1991 godine sviraju kao predgrupa Bobu Dilenu u Ljubljani i posle toga prestaju sa radom. Paralelno uz rad u grupi Kreslin je snimao solo ploe a karijeru nastavlja radei sa grupama Mali bogovi i Beltinka banda. Diskografija "Martin Krpan" (Jugodisk 1982.) "Martin Krpan 2" (PGP RTB 1984.) "Od visine se zvrti" (RTV U 1986) "Bogovi in ovce" (RTV U 1988) MARUSIC BRANISLAV UTURA (Beograd)
Najstariji aktivni pionir beogradske rock scene Branko Marui roen je 1939. godine u mestu Berane, ali je pravo iz porodilita donesen u Beograd, tako da rodno mesto nikada nije ni video Otac mu je bio kapetan renog brodarstva, amaterski je svirao gitaru i vodio horove, a majka i njene sestre bavile su se glumom, tako da je Branko od malih nogu bio upuen na umetnost. Krajem pedesetih godina iao je u baletsku kolu, jedno vreme je igrao klasian balet, ali se bavio i fudbalom. Igrao je na mestu desnog krila prvo u "Palilulcu", a zatim i prvoligau "Radnikom". U isto vreme je poeo da se bavi muzikom. Nastupao je na igrankama u Lazarcu u duetu Kosovac (naziv po Kosovskoj ulici u kojoj i danas stanuje) sa aslavom Pjeiem. Sa grupom Iskre poeo je da peva 1960 godine, a jednom nedeljno je sam nastupao na ajankama u kafani Topiderska no. Godine 1964. braa Jeli: Rade, ika i Dragi sa uturom pokreu grupu Albatrosi koja je izvodila strane hitove. Zatim prelazi u Alase a po odsluenju vojnog roka 1967. godine kree sa grupom Dentlmeni. Sa njima je objavio tri singla na kojima su i njegove kompozicije, a kod obrada stranih hitova radio je prepeve. U isto vreme je pisao tekstove i za Siluete. Dentlmeni prestaju sa radom septembra 1970. godine, a utura sa Zlatkom Manojloviem 1972. godine pokree grupu Dah Njegova pesma "Nona buka" postaje jedan od prvih hitova grupe, nosei u sebi psihodeline efekte i duhovit refren "Obara-dibara" Po naputanju sastava Dah, utura osniva bend sa kojim redovno nastupa, a pojavljuju se na festivalu BOOM 74. u Ljubljani. Samostalni singl sa pesmama "Kua bez broja" i "Sumrak" snima 1975 godine uz pomo lanova YU grupe. Njegova dugogodinja saradnja sa braom Jeli rezultovala je time da Yu grupa u svoj repertoar uvrsti njegove pesme "ta e meni vatra", "No je moja", "Kako to da svaki dan", "Spusti glavu" i druge. Sledeih godina redovno svira sa grupom Tilt i brojnim mlaim sastavima. Sa pesmom "Odlazi voz" utura je uestvovao na Beogradskom proleu 1985 godine. U saradnji sa lanovima Bajaginih Instruktora koji su svojevremeno inili sastav Tilt, 1990. godine snima singl sa etiri pesme od kojih je "Kua bez broja" poznata od ranije. U pesmi "Bela laa" na ploi "Bubnjevi preko reke" (PGP RTB 1991.) grupe Tunel, utura je otpevao glavni vokal. Na kaseti "The Best of 1968.-1990" naao se izbor njegovih pesama iz perioda rada sa Dentlmenima i grupom Dah, kao i one nastale tokom solo karijere. Kao profesionalni muziar aktivan je na sceni ve skoro etrdeset godina, a poslednjih sezona nastupa sam. Jubilarnih trideset devet godina rada obeleio je 24 novembra 1997 godine koncertom u Dadovu. Te veeri na bini se pojavila veina njegovih dugogodinjih saradnika. Tokom svih ovih godina utura redovno pie aforizme. Diskografija Singlovi "Kua bez broja"/ "Sumrak" (PGP RTB 1975) "Ne dam se" / "Rock & roll i ja" / "Odlazi voz" / "Kua bez broja" (ao Sound 1990) Album "The Best of 1968-1990 " (ITMM 1994, kaseta) MEMIC SEID VAJTA (Sarajevo) Peva Seid Memi Vajta roen je u Travniku 1950 godine. Budui da potie iz siromane porodice, od malih nogu je morao da zarauje, tako da je radio u fabrici, bio moler, kroja, livac u Austriji, pravio je hipi nakit i paralelno pevao sa sastavom Veziri gde je zamenio pevaa Josipa Pejakovia, koji se kasnije posvetio glumi. Dodue i Vajta je jo od osnovne kole glumio u amaterskom pozoritu. Godine 1974. prelazi u sarajevsku Teku industriju sa kojima snima jedan LP i nekoliko singlova. Zatim naputa grupu, osniva sastav Zmaj od Bosne sa koji prvi put predstavlja 1977. godine na BOOM festivalu u Novom Sadu Tada su izveli temu "Nepoznata pjesma" koja je zabeleena na ploi "BOOM 77" (Suzy 1978.) Grupa kratko deluje i Vajta kree u solo karijeru koju vezuje za festivale zabavne muzike. LP "Zlatna ribica" mu donosi ogromnu popularnost, najvie zahvaljujui pevljivim refrenima, bliskim zabavnoj muzici. Plou radi sa kompozitorom Rankom Bobanom koji se potpisuje kao Ivan Dropuli, tekstove je pisao Duko Trifunovi, a matricu snimaju lanovi splitske grupe Metak. Ploom "Vajta 2" koju je 1980. godine kreirao isti tim, jo preciznije formulie svoj stil: fuzija pop melodija i mekeg rocka sa jedva naglaenim folk elementima. I LP "Pononi valcer" nastaje sa Bobanom i grupom Metak. Sa pesmom "Lejla" 1981. godine konkurie
za Pesmu Evrovizije Do polovine osamdesetih godina Vajta kontinuirano objavljuje ploe, potpuno se distancirajui od rock scene. Sa poetkom rata seli se u Hamburg gde nastavlja da se bavi muzikom. Diskografija Singlovi "tap" / "Nepoznata pjesma" (Jugoton 1976) "Alaj mi je veeras po volji"/ "Ja i ti i ljubav naa" (Jugoton 1977) "Samo jednom srce voli" / "Vjeruj mi" (Diskoton 1978) "Budi dobra do oktobra" / "Ne, ne, ne" (Diskoton 1978) "Prevari me srce moje" / "Igraj, igraj" (Diskoton 1979) "Mornareva pjesma" / "Mudrac" (Diskoton 1981.) "Leila" / "ovjek bez problema" (Diskoton 1981.) "Majstori, majstori" / "Selo" (Diskoton 1982) "Nezaboravi me"/"Naa pisma" (Diskoton 1982) Albumi "Vajta" (Diskoton 1977) "Vajta" (Diskoton 1978) "Zlatna ribica" (Diskoton 1979) "Vajta 2" (1980) "Vajta 3" (Diskoton 1981) "Seid Memi Vajta i Teka industrija" (Jugoton 1981 kompilacija) "Vajta fest" (Diskoton 1982 kompilacija) "Tebi pjevam"(Jugoton 1982) "Interkontinental" (Jugoton 1982) "Vajta 4" (Diskoton 1982, kompilacija) "Kad bulbuli pjevaju" (Jugoton 1984) "Vajta" (Diskoton 1985) MEMORIJA (Skoplje) Grupa je nastala 1984 godine i u poetku su svirali tehno pop Osnovao je basista Petar Georgievski koji se pre toga ogledao u razliitim anrovima, od jazz rocka do punka. Paralelno sa muzikom karijerom Georgievski je diplomirao glumu. U prvim godinama rada grupa je esto menjala lanove a od 1987 do 1989 godine su pauzirali jer je Georgievski glumio u Subotikom narodnom pozoritu u predstavama "Osloboenje Skoplja", "Don uan", "Riard IM", "Bloody Mary" i u TV seriji "Trst via Skoplje" za koju je pisao i muziku. Debi LP "Ogan pod svezdite" grupa je snimila u postavi: Georgievski, peva Apostol Ikonomov, bubnjar Toni Dimitrievski, klavijaturisti Dean Kuzmanovski i Valentino Skenderovski i gitaristi Ico Jovkovski i Bane Popovi. LP je producirao Skenderovski koji se uoi snimanja, posle kraeg rada sa grupom Leb i sol, vratio u bend. Pesme su otpevane na makedonskom jeziku, a ovo je bio prvi LP koji je objavila Muzika produkcija RTV Skoplje. Na sledeoj ploi "Oktomvriski dodovi" grupa je snimila obradu pesme "Makedonija" sastava Time. Koncertnu plou snimaju 27. oktobra 1991. godine u skopskom klubu Hard Rock Diskografija "Ogan pod svezdite" (RTS 1990) "Oktomvriski dodovi" (MRTV 1991.) "Memorija Live october 1991," (MRTV 1992 koncertni) "Zoto boe" (EM11993) "Memorija 5" (samostalno izdanje 1995 ) MERLIN (Sarajevo) Grupu je poetkom 1985 godine osnovao peva i kompozitor Dino Dervihalidovi koji je pre toga bio zaposlen kao radnik u tlnisu". Po objavljivanju debi albuma "Kokuzna vremena" oktobra 1985 godine dobili su etiketu jo jedne blede kopije Bijelog dugmeta. Uprkos providnom podraavanju, plou su prodali u iznenaujuih 60 000 primeraka. Na sledeem albumu objavljenom naredne godine, odluili su se za drugu tuu inspiraciju - nju partizans pokret koji je upravo u to vreme pokrenuo Plavi orkestar. Na jednoj strani omota bila je Merilin Monro i natpis "Teko meni sa tobom", a na drugoj nepoznata partizanka i "A jo tee bez tebe". Negujui ideju jugoslovenstva u pesmi "Cijela Juga jedna avlija", naslanjali su se i na tadanju Bregovievu fazu, a tu se nala i pesma "Uspavanka za
Gorana B." I na sledeim ploama Merlin je nastavio slino praenje trendova, vremenom se sve vie okreui folklorizovanim pesmama, a velike uspehe postigle su njegove pesme za pevaicu narodne muzike Vesnu Zmijanac. Sa poetkom rata, Dino se sve vie posvetio pisanju pesama za narodnjake, a paralelno je objavljivao i svoje ploe potpisujui ih kao Dino i Merlin. Za Croatia Records 1993 godine objavio je plou "Moja bogda sna" a dve godine kasnije za nemaku firmu Intact snimio je plou "Fotografija". Maja 1992. godine komponovao je himnu Bosne i Hercegovine. Dino je redovan davalac pomoi novim bosanskim sastavima. Diskografija "Kokuzna vremena" (Diskoton 1985) Teko meni sa tobom, a jo tee bez tebe" (Diskoton 1986) "Merlin" {Diskoton 1987.) Neto lijepo treba da se desi" (Diskoton 1989.) 'Peta strana svijeta" (Diskoton 1990) MESSERSCHMITT (Pula) Grupu su 1987. godine osnovali Miro Kusai (gitara, vokal, usna harmonika), Dario Bouko, (gitara), Sinia Vujnovi (bas) i Marino Jurcan (bubnjevi) Muziari su pre toga bili u sastavima Boykot Fur i WGP, a u novom bendu krenuli su tragom amerikih grupa sedamdesetih godina koje su radile pod uticajem rhythm'n'bluesa, hard rocka i boogie muzike. Svoj zvuk su nazvali "maximum highway rock". Debitovali su 1988. godine kasetom "Lussy" a tada su uestvovali i na kompilaciji "Bombardiranje New Yorka" (Sluaj najglasnije 1989) Godine 1989. na YURM-u su podelili prvo mesto sa grupom Obojeni program. LP "Foxxin"' predstavlja ih u zrelijoj fazi, ali leta 1991 godine originalna postava prestaje sa radom. Svi lanovi, sem Kusaia, odlaze iz grupe. Formiraju grupu Bubble Junket, ali deluju kratko i odlaze iz Hrvatske. Krajem 1993. godine Messerschmitt objavljuju plou "Shake That Thing" na kojoj su, pored Kusaia, gitarista Dragan Kovaevi, basista Boris Kvaternik i bubnjar Stjepan Bobi (ex The Spoons). Kao gost se pojavljuje Romeo omlija, gitarista The Spoons. Na toj ploi pored svojih stvari snimaju obrade "Little Red Rooster", Vili Diksona (Willie Dixon), "Jumping Jack Flash" Stonesa i jo nekoliko standarda. Nova postava esto svira u inostranstvu, posebno u Nemakoj i Italiji. Godine 1995. grupa prestaje sa radom, a Kusai odluuje da napusti muziku i otvara prodavnicu ploa. Ipak, budui da je i dalje postojao interes za jak rhythm and blues, Miro oformljuje sastav Opyum kome daje podnaslov "dirty old blues gang". Sa njim sviraju gitarista Arsen Sliko, basista Denis Vitasovi i bubnjar Saa Petkovi. Gitarista eljko Vukievi, koji je jedno vreme radio sa grupom The Messerschmitt snimio je CD "Zhel" (Dilema 1996.) na kome su pesme srodne akustinoj alternativi. Diskografija "Lussy" (Sluaj najglasnije 1988) "Foxxin'" (Blind Dog Records 1990) "Shake That Thing" (Sluaj najglasnije 1993) METAK (Split) Grupa Metak nastaje gotovo sluajno, u prolee 1978. godine kada se muziari okupljeni oko splitskog studija Tetrapak udruuju sa sarajevskim kompozitorom i pevaem Rankom Bobanom (ex Ajan, Vozdra) ije pesme su u to vreme pevali Zdravko oli, Seid Memi Vajta, Biljana Petrovi, lndexi i Cod. Originalnu postavu grupe inili su gitarista i peva eljko Brodari Jappa (ex Delfini, Put), basista Mirko Krstievi (ex Che), gitarista i peva Ranko Boban i bubnjar Matko Jelavi. Svi lanovi su ve imali dosta iskustva, snimajui ploe brojnim grupama i pevaima. Jappa je sa osamnaest godina postao lan grupe Delfini i sa njima je bio na etvoromesenoj turneji po Sovjetskom Savezu, pratei pevae zabavne muzike. Prvi nastup Metak je imao na Splitskom festivalu 1978. godine sa pesmom "ijavica". Iste jeseni Ranko Boban biva optuen zbog posedovanja haia i odlazi na izdravanje kazne, tako da grupa nastavlja bez njega sa novim lanom, gitaristom Zlatkom Brodariem (ex Put, More). Debi LP "U tetrapaku" izlazi 1979. godine i donosi efektni rock vreg zvuka. Sa ploe su se izdvojile "Da mi je biti morski pas",
"Tetrapak", te balade "Rokenroler" i "Htio sam noas da ti piem". Muziku je radio Jappa a tekstove pesnik Momilo Popadi. Te godine grupa nastupa na koncertu Bijelog dugmeta na stadionu JNA. Drugi album "Ratatatatija" izlazi u vreme dok je Jappa u JNA i posle te ploe krajem 1981. godine grupa prestaje sa radom. Muziku za plou radili su Jappa i Krstievi, tekstove je pisao Momilo Popadi a od pesama se izdvajaju "Split At Night", "Ona voli strip junake" i gitaristika minijatura "Bijela soba". Godine 1982. Jappa objavljuje solo plou "Majmuni" na kojoj je sam svoj majstor: autor je kompletnog materijala, jedan je od producenata, a uradio je i dizajn omota. Najbolji prijem imale su pesme "Majmun radi to majmun vidi", "U krivom snu", "Pokriva lice" i ponovni snimak "Split At Night". Tokom osamdesetih Jappa se uvrstio u red najboljih producenata radei ploe za Haustor ("Trei svijet"), Animatore ("Aneli nas zovu da im skinemo krila") i mnoge druge. Sa poetkom rata, Jappa se u jesen 1991. godine odselio u London gde je radio kao producent. Poslednjih godina ivi u Italiji. Ranko Boban je posle uspene karijere kompozitora i izdavaa postavljen na mesto urednika u diskografskoj kui Croatia Records. Diskografija Singlovi "ijavica"/"Gastarbajterska balada" (Diskoton 1978) "Ona ima svoju dragu mamu"/ "Revolver" (Jugoton 1979) Albumi "U tetrapaku" (Jugoton 1979,) "Ratatatatija" (Suzy 1981 ) "Majmuni" (Jugoton 1982 solo ploa eljka Brodarica) "Da mi je biti morski pas" (Croatia Records 1995, kompilacija) METIKO KARLO (Zagreb) Karlo Metiko (roen 1940. u Zagrebu) je odrastao u muzikoj porodici i sa sedam godina poinje da ui klavir. Pedesetih godina, pod uticajem prvih ploa Elvisa Prislija, Bila Helija i Liti Riarda poinje da se interesuje za rock muziku. Sa sedamnaest godina odlazi na takmienje Prvi pljesak i uspeva da ue u finale. Zatim poinje da peva na popularnim "plesnjacima" Ozbiljniju afirmaciju postie u okviru vokalnog kvarteta Regal u kome su jo bili Braco Makar, Ivo Andrijani i Vlado Bauer. Leta 1960. godine pevao je u Poreu i tada je prvi put nastupao pred stranom publikom. Francuski turisti su bili oduevljeni njegovim rock repertoarom i predloili su mu da se oproba u Parizu. Budui da je na paso ekao godinu dana, u glavnom gradu Francuske se obreo decembra 1961 godine. Bez para i znanja jezika, u poetku je sa kloarima spavao ispod mostova, sve dok nije dobio angaman po amerikim vojnim bazama. Uz pomo studijskih muziara i vokalne grupe Double Six Of Paris, snima pesme "Nobody But You", "She's NotYou", koje bivaju objavljene na takozvanim folijama. Kako je tada popularna francuska grupa Leinari traila novog pevaa, jer je njihov odlazio u vojsku, Karlo Metiko biva izabran na audiciji i menja ime u Mat Kolins (Matt Collins). Novo, englesko ime on i menader su lako odabrali. Otvorili su telefonski imenik Njujorka i odabrali prvo koje im se dopalo. Po odlasku iz grupe, zapoinje solistiku karijeru. Nastupa u cenjenim rock klubovima i potpisuje ugovor za izdavakom kuom Filips. Tokom ezdesetih godina karijera mu strelovito napreduje, gostuje u Italiji, Turskoj, Iranu, Grkoj, Sovjetskom Savezu, Libanu, peva ahu Rezi Pahlaviju, caru Hailu Selasiju i drugim vienijim liderima tog doba U Jugoslaviji od 1963. do 1965. godine organizuje dve uspene turneje na kojima su ga pratili Crveni koralji, Bijele strijele ili Delfini. U to vreme je izazivao pravu euforiju kod publike, a nije bilo neobino da nastupa po stadionima i sportskim halama. To su bile prve jugoslovenske turneje koje su obuhvatale preko sto pedeset nastupa. Tokom 1964 godine Metiko je u Jugoslaviji snimio dva EP singla za Jugoton na kojima su ga pratili ansambl Branka Bulia, ansambl Kree Oblaka, Trio Jaka, vokalni kvartet Melos i Crveni koralji. Na drugom singlu objavljena je pesma "Don't Say Goodbye" koju su komponovali Metiko, Buli i Ivica Kraja i to je prva domaa autorska pesma objavljena na engleskom jeziku. Od 1966. godine jedno vreme peva po Italiji, a zatim potpisuje petogodinji ugovor i nastupa u lancu hotela "Hilton". Metiko okuplja grupu koju su inili provereni zagrebaki muziari: basista Janko Mlinari Truli, saksofonista Miroslav Sedak Beni, bubnjar Nikola Dmitrovi, orgulja Branko Buli Dlaka i gitarista Miroslav Rodi. Sviraju rock, latino-ameriku muziku, jazz i
evergreen po hotelima u Grkoj, Maroku, Egiptu, Somaliji, Keniji i Etiopiji. Poetkom sedamdesetih Metiko se vraa u Jugoslaviju i eni se Josipom Lisac kojoj radi uspean debi LP "Dnevnik jedne ljubavi" (Jugoton 1973). Zapostavivi sopstvenu karijeru, brine o materijalima za Josipu, koautor je rock opera "Gubec beg" i "Gricka vjetica" u kojima i ona peva. Godine 1977, odlaze u Ameriku gde se zadravaju tri godine i snimaju Josipinu plou "Made in USA". Po povratku u Zagreb Metiko nastavlja da komponuje za Josipine ploe, a Jugoton mu objavljuje LP "16 originalnih snimaka (1962-66)" na kome je izbor hitova, plus est ivih snimaka koje je sa bendom uradio februara 1966. godine u hotelu "Hilton" u Atini. Uz obrade tada popularnih standarda, tu su i Metikoeve "Take A Chance" i "Little May" Karlo Metiko je umro 9. decembra 1991 godine. Tokom sledeih godina Josipa redovno organizuje koncerte u njegovu ast. Tako je snimak nastupa odranog na prvu godinjicu njegove smrti objavljen na CD-u "Ritam kie 1940-1991" (Croatia Records 1993.). Na tom koncertu su uestvovali Josipa Lisac, Zdenka Kovaiek, Arsen Dedi, Dino Dvornik, Neno Belan, Crveni koralji, Plava trava zaborava i drugi. Diskografija Singlovi "Rhythm Of The Rain" / "What Kind Of Love Is This" / Its Up To You / "King For Tonight" (PGP RTB 1964) "Peggy Sue'7 "Koliko dugo" / "Svaa" / "Noas" (Jugoton 1964.) "Sick and Tired" / "VVhat'd I Say" / "Just A Lonely ManL /"BeMyBaby" (Jugoton 1965) "Lucille" / "Hey-Hey-Hej-Hey" / "Money" / "Don't Say Goodbve" (Jugoton 1965.) Album "16 originalnih snimaka 1962-1966" (Jugoton 1981) MEEK ALEKSANDAR (Ljubljana) Aleksandar Meek je roen u selu irovnica. Po zavrenoj srednjoj metalurkoj koli u Jesenicama odlazi na studije u Englesku i tamo u manje poznatim grupama poinje karijeru pod imenom Alexander John. Zapoljava se u jednoj diskografskoj kui gde radi na pakovanju ploa. U leto 1973. godine prvi put se pojavljuje na radiju i televiziji i poinje sa koncertima. Nastupa sa Doni Kesom (Johnny Cash) a po Engleskoj ima zajedniku turneju sa Klifom Riardom (Richard Cliff) koji je u nekoliko navrata na svojim ploama snimao Meekove pesme. Prijateljstvo sa Riardom datira jo od 1968. godine kada ga je upoznao na koncertu u Zagrebu. Prvi LP "Days Go By" objavljuje u leto 1974. godine uz pomo Klifa Riarda. Januara sledee godine ploa se pojavljuje i na amerikom tritu. Marta 1975. godine Helidon izdaje singl sa dve pesme sa ove ploe "Krila" i "Vodi me siva pot". Na albumu "Grenkosladke pesmi", snimanom u Londonu pojavljuje se kao autor devet pitkih pop pesama, dok je jednu komponovao Elton Don (Elton John). Albumom "Menu" objavljenom 1981. godine nastavlja liniju pop zvuka sa blagim uticajima reggae muzike. Jedina obrada na ploi je "Mesto bez srca", obrada "Just A City Boy" (Reed, Bootham). Plou snimaju engleski muziari, a poduciraju je Meek, Toni Spat (Tony Spath) i Riard Blanard (Richard Blanchard) Za album "ljubav preko ice" sam komponuje materijal, a neke tekstove su napisali Marina Tucakovi i Kornelije Kova i to mu je najkomercijalnija ploa u Jugoslaviji. Plou su producirali on, Jan Kapi (lan Caple) i Don Voker (John Walker). Godine 1989. objavljuje album "Podarjeno srcu" koji snima sa engleskim studijskim muziarima a kao gosti tu su i gitarista Saa Zalepugin mlai, Klif Riard, klavijaturista Rik Vejkmen (Rick Wakeman), The London Simphony Orchestra, Slovenski oktet, Consortium musicum i Komorni zbor RTV LJ. Ploa je snimana u Ljubljani, Londonu i Los Anelesu, a producenti su Meek i Vejkmen. Tokom devedesetih Meek aktivno snima, preteno u inostranstvu, a deo njegovih ranijih ploa doiveo je CD reizdanja. Povremeno nastupa sa mlaom slovenakom grupom Ghost of 50's koja neguje rockabilly zvuk. Diskografija Singlovi "Krila"/"Vodi me siva pot" (Helidon 1975.) 'Vremenska napoved'7 "Pismo Ijubezni" (PGP RTB 1977)
Albumi "Kje so tite stezice" (RTV U 1977.) "Grenkosladkepesmi" (RTV LJ1978,) "Menu"(RTVLJ1981,) "Ljubav preko ice" (Jugoton 1983) "Najdui dan" (Jugoton 1983) "Podarjeno srcu" (RTV U 1989,) "Svetle kaplje" (RTV S 1994.) "Legende" (Eye Witness Music 1995.) "Lui v naselju" (Eye VVitness Music 1995) "Od cveta do cveta" (Corona 1996) MI (ibenik) Grupu su 1967. godine osnovali basista Sinia karica, peva i klavijaturista Neven, Mijat, gitarista Mirko Vuki, saksofonista Aljoa Gojanovi i bubnjar Nikica prljan. U poetku su svirali beat muziku da bi se vremenom potpuno opredelili za rhtyhm i blues. Prvi uspeh postigli su autorskim pesmama "Ljubav je izmiljena za nas" i "Jedan svet". Godine 1968. u grupu dolazi truba i trombonista Jole Krevi i oni se okreu soul zvuku. Godine 1970. uestvuju na Omladinskom festivalu u Subotici i njihova pesma "Ljubav ti vie nije vana" zabeleena je na duploj ploi "20 godina festivala Omladina" (PGP RTB 1980.) Sa radom prestaju poetkom sedamdesetih godina. Diskografija Singlovi "Dijana"/"Bez sjeanja" (Jugoton 1970.) "Bam-bam-baba-lu-bam" / "Ljubav ti vie nije tako vana" (Jugoton 1970.) "La-la-la" / "Jednog od ovih dana" (Jugoton 1971) MILADOJKA YOUNEED (Ljubljana) Grupa nastaje u zimu 1985 godine kada su se Dadi Kanar (ex Martin Krpan i Video-sex), Mario Marolt (ex Marcus 5) i Miroslav Lovri sreli u radionici jazz festivala u Ljubljani. Osnivaju, kako sami kau, free punk funkjazz grupu i prve koncerte dre u ljubljanskom klubu K4 u atraktivnoj postavi sa dvojicom basista. Veina originalnih lanova grupe saraivala je u okviru sastava Quatebriga na snimanju albuma "Revolution in theZoo"(Brut1985.) Prvu kasetu za Zalobu FV izdaju u postavi: tenor saksofonista i klarinetista Mario Marolt, alt i bariton saksofonista Urban Urbanija, gitarista Boris Romih (ex Begnagrad), bubnjar Dadi Kanar, basisti Igor Obolt i Miroslav Lovri. Marta 1987. godine nastupaju na Cheskoslovansky Jazzovy Festivalu u Karlovim Varima. Juna snimaju ivi materijal u ljubljanskom klubu Valentino Zatim sviraju na manifestaciji Novi rock uz njujorki sastav Swans. Septembra 1987. godine objavljuju LP "Ghastly Beyond Belief!" u produkciji Iztoka Turka (ex Videosex) koji u anketi revije "Mladina", biva proglaen za plou godine. Ploa je objavljena i u Holandiji za firmu N.L Centrum. Tokom sledee dve godine sviraju na festivalima u Maarskoj, Grkoj, Italiji, Austriji, Holandiji, Belgiji i na Omladinskom festivalu u Subotici. Marta 1990. godine organizuju mini turneju po vajcarskoj. Jula izlazi album "Bloodylon" posle koga kreu na turneju po Jugoslaviji. Plou snimaju u postavi: gitarista Kristijan Kavaca, Mario Marolt, Igor Obolt, Urban Urbanija, a Miroslav Lovri postaje peva i prestaje da svira bas. Boris Romih poinje da se bavi zvukom, svetlom i video radovima za grupu. Oktobra sviraju na alternativnom festivalu Berlin Independence Days. Poetkom marta 1991. godine rasprodaju koncert u beogradskom Domu omladine. U isti grad e se vratiti leta 1996 godine kada uestvuju na Summertime jazz i blues festivalu. U meuperiodu esto menjaju lanove. Prilikom snimanja spota 1990 godine njihov gitarista Kristijan Kavaca pada sa graevine, ostaje invalid, a od posledica tog udesa umire 1991. godine Posle tog nesrenog sluaja deo muziara naputa grupu, tako da sledei album "Liberta Bloo" rade sami Lovri i Marolt. Na ploi su obrade "Pocket Calculator" (Kraftwerk), "Living In America" (James Brovvn) kao i "Show Me" gde je iskorien deo teksta Bertolda Brehta. "Pocket calculator" je uraen za plou "Trans Slovenia Express" na kojoj su slovenake grupe obraivale pesme nemakog sastava Kraftwerk. Prilog Miladojke Youneed nije uvren na kompilaciju jer su advokati grupe Kraftwerk doli do zakljuka da se Miladojka u svojoj obradi ruga minulom radu sastava. Na snimanju ploe su pored ostalih, gostovali pevaica Anja Rupel (ex Videosex), pevaica Meri Troelj i basista Nikola Sekulovi Na osnovu te ploe ponovo se okupljaju i nastavljaju sa koncertima Pored Lovria i Marolta, bas svira Joef Senik, gitaru Nenad Krsmanovi a bubnjeve Roman Ratej. Koncertni CD snimaju u Portorou juna 1994 godine Kao
bonus objavljene su i pesme snimljene u studiju 1987. godine. Njihov akustiarski nastup na Radio Studentu ostaje zabeleen na zajednikom disku "Iztekani" (Dallas / Radio Student 1995.) na kome su predstavljeni sa pesmama "Beautiful Lie", "Pocket Calculator" i "Show Me". Tokom karijere grupa je dobijala brojne anrovske odrednice, a oni su se sa svakom slagali. Opisni dijapazon se kree od pop core, acid metal do sintetic trash. U svakom sluaju, re je o grupi koja bez zazora koristi iroku batinu modernog svetskog zvuka Diskografija "Miladojka Youneed" (FV-KUC Forum 1986, kaseta) "Ghastly Beyond Belief" (Helidon 1987,) "Bloodvlon" (Helidon 1990.) "Liberta Bloo" (Helidon 1993) "Miladojka Live" (Miladojka 1995) MILOEVI ALEKSANDRA SLAANA (Beograd) U dodir sa muzikom Slaana Miloevije dola rano budui da je u petoj godini primljena u muziku kolu na odsek klavira, a zatim prelazi na violinu. Sa dvanaest godina se okree rock muzici, peva i svira bas u grupama Nebeska konjica. Epitaf 8, Dentlmeni, Slomljena srca. Juniori i drugim Poetkom sedamdesetih, sa petnaest godina, svira violinu na singlu beogradske grupe Ganea koja je negovala lino vienje indijske muzike. Paralelno nastupa sa eksperimentalnim pozoritem Ex Art u okviru koga deluje istoimena akustiarska grupa. Iskustvo sa pozoritem proiruje u okviru predstave "Tom Pejn" Ateljea 212 gde je glumila i svirala violinu. Jedno vreme u Orkestru Radio Televizije Beograd svira violinu i uestvuje u snimanju oko trideset ploa razliitih anrova. Prva solistika priznanja dobija kada pobeuje kao vokalni solista na takmienju Studentsko ljeto u Maglaju 1974. godine Zatim pristupa orkestru Sae Subote u kome su sredinom sedamdesetih nastupali Kire Mitrev, Ksenija Zeevi, Jadranka Stojakovi i drugi. Sa njima odlazi na dve turneje po Sovjetskom Savezu. Tom prilikom snimaju singl "Mikado" (Melodija 1976.) na kome je pevala kompoziciju "Ivo Lola Ribar" Kornelija Kovaa. Za rusko trite su snimili i album sa obradama stranih hitova a nastupali su i povodom roendana tadanjeg predsednika SSSR-a Leonida Brenjeva. Sa orkestrom Sae Subote Slaana je snimila singl "Baloni" (PGP RTB 1976.) a zatim prelazi u grupu Zdravo. Solo karijeru zapoinje leta 1977. godine kada sama finansira objavljivanje singla sa pesmom "Au Au". Prvi vei nastup ima uz pratnju grupe Zdravo, ispred Bijelog dugmeta na koncertu kod Hajduke esme avgusta 1977. godine. Za debijem, slede singlovi kojima promovie provokativan, erotski stil to izaziva oprene reakcije javnosti. Na debi albumu "Gorim od elje da ubijem no" objavljenom 1980. godine autori su pored Slaane, Miki Petkovski (ex Smak), Enco Lesi, Aleksandar Ili, Aleksandar Milovanovi (ex DAG) i Mirko Glii. Tekst za hit "Amsterdam" napisao je Glii, a sve ostale Marina Tucakovi. Plou su producirali Miki Petkovski i Lazar Ristovski a uz njih su svirali bubnjar Ipe Ivandi, gitarista Dragan Jovanovi i basista Milo Cajger Povodom koncertnog promovisanja ploe osniva pratei bend Ljudi kroz koji je prolo puno beogradskih muziara. Godine 1981. uestvuje na izboru za Pesmu Evrovizije sa pesmom "Recept za ljubav" a na B-strani tog singla objavljena je pesma "Srean ti roendan" Vlade Divljana. Iste godine upisuje studije veterinarske medicine i jedno vreme se povlai iz javnosti. Zatim odlazi u Minhen gde sa nemakim muziarima osniva sastav Neutral Design u kome je svirala gitaru Grupu su inili muziari koji su prethodno radili u sastavima Santana, Nina Hagen Band i drugim. Sa njima 1983 godine objavljuje LP "Neutral design", a autori muzike su pored nje gitarista Brus Verber (Bruce VVerber) i Peter Labonti (Peter Labontie). Tekstovi pesama su Momila Bajagia i Danka uria, a kao hit se izdvojila pesma "Miki, Miki" Na tom albumu se bavi produkcijom, to kasnije redovno ini na snimanjima. Ploa je objavljena u Evropi i najbolje je prihvaena u vedskoj i Nemakoj. Godine 1983 Slaana sa grupom Ljudi svira na turneji sastava Matchbox po Jugoslaviji. U reiji Ademira Kenovia, snima atraktivan TV ou "Devojica u svetu ipova" koji osvaja brojne domae nagrade a uestvuje i na festivalu u Montreu. Na Opatiji 84. izvodi pesmu "Samsara" autora Dejana Trikovia (ex duo Susret) i dobija nagradu za interpretaciju. Iste godine, u okviru grupe Mama Co Co u kojoj je bio Dado Topi, svira gitaru i peva pratee vokale. Tada sa Topiem snima pesmu "Princeza" i uestvuju na izboru za Pesmu Evrovizije. Zatim u Londonu saraduje na ploi Alena Darbija (Alan Darby, ex Cocnev Rebel i Fashion) sa Raselom Belom (Russell Bell, ex Gary Newman Band) i Piterom Godvinom (Peter Godwin) U Parizu uestvuje na realizaciji pesme za Unites States Of Europe koju producira Mid Jur (Midge Ure). Leta 1985. godine uestvuje u YU Rock Misiji i snimanju sing|a "Za milion godina", a sledee godine je jedan od organizatora
dobrotovornog koncerta za pomo distrofiarima, koji je pod nazivom "Ujedinjene snage YU rocka", odran na beogradskom Tamajdanu. Godine 1986. na MESAM-u izvodi pesmu "Fantastino putovanje", a sledee godine na istom festivalu pobeuje sa pesmom "Bez nade" Njena obrada pesme "Prvi sneg" Doktora Spire iz repertoara sastava Suncokret, nala se na izdanju "Aleksandra S-M i Dr Spira LTD". U saradnji sa cenjenim kompozitorom starije generacije Darkom Kraljiem, Slaana je snimila LP "Slaana & Darko" na kome u pratnji jazz i revijskog orkestra RTB-a i vokalnog kvarteta Milutina Lilia izvodi Kraljieve kompozicije, a za vei deo pesama je napisala tekstove. Slaana je svirala violinu, Vladimir Vitas klavir, Vojin Drakoci kontrabas, Lala Kovaev bubnjeve, Mirjana Filipovi harfu a Nikola Mitrovi trubu. U NR Kinu odlazi 1988 godine i uestvuje na Internacionalnom festivalu gde osvaja specijalnu nagradu i srebrni kup. Na festivalu je pevala na kineskom i izvela je sopstveni ou program. Ujedno za kinesku izdavaku kuu Hundred Flowers Records objavljuje kompilaciju. U istu zemlju, odlazi na turneju sledee godine. Na Kolarcu 1989 godine peva u delu "Tokata" Igora Gostukog (ex Duh Nibor). Iste godine na otvaranju Bitef teatra izvodi eksperimentalno klasino delo Ognjena Bogdanovia "Night Brother" U istom prostoru, uz pomo Vlade Labata i njegovih akustinih skulptura, izvodi delo Vuka Kulenovia "Prvi obredni san". Godine 1989. Slaana se preselila u Ameriku gde je u losaneleskim klubovima svirala sa sastavom Baby Sister, radila u marketinkoj agenciji i kao stock broker na berzi. Tokom boravka u Americi organizovala je niz dobrotvornih akcija za ugroene sa prostora bive Jugoslavije. Godine 1995. se vratila u Beograd. Za CD Kornelija Kovaa "Moja generacija" (PGP RTB 1996.) otpevala je pesmu "Harmony" za koju je Kornelije napisao muziku, a ona tekst. Sa bratom Goranom Miloeviem (ex Generacija 5) pevala je duet u pesmi "Jednom e neko" na njegovom CD-u "Da li misli jo na mene" (PGP RTB 1996) Povratniki album pod radnim nazivom "Nikad dosadno u Meusvetu" snimila je u Beogradu i Los Anelesu. Na toj ploi Slaana se bavila produkcijom, svirala je gitaru, a u studiju su joj pomogli bubnjar Dejan Nikoli i basista Matija Bartulac. Paralelno sa tampanjem te ploe predviene su dve kompilacije na kojima e se uz najvee hitove nai i ranije neobjavljeni materijali. Tokom karijere Slaana je esto gostovala na ploama drugih autora. Pevala je u temi "Talasna duina" grupe Leb i sol, na albumu "Neosedlani" Dade Topia, ploama YU grupe i drugih. U filmu "Nacionalna klasa pevala je song "Imam sve" koji je objavljen 1979. godine na istoimenoj ploi sa muzikom iz filma. Temu iz filma "Lude godine" snimila je sa Zdravkom oliem i ona je objavljena na zajednikom singlu Diskografija Singlovi "Auau"/"Upali svetio" (PGP RTB 1977) Simpatija" / "Bejbi" (PGP FfTB 1978..) Sexydama"/"Vreme ini svoje" (PGP RTB 1979) Recept za ljubav"/ "Srean ti roendan" (PGP RTB 1981,) Das Licht Von Kairo (Svetla Kaira)"/"Miki Miki" (Jugoton 1983.) Princeza" (PGP RTB 1984, maksi singl) Albumi Gorim od elje da ubijem no" (PGP RTB 1980) Neutral design" (Jugoton 1983) Slaana & Darko" (PGP RTB 1988.) Slaana i Dado" (PGP RTB 1989) MIZAR (Skoplje) Prvobitna ideja i koncepcija grupe nastala je jo 1981. godine u glavama gitariste Sorazda apovskog i pevaa Gorana Tanevskog. Po arapskom predanju Mizar je zvezda nade, vodilja kroz pustinju koja putnicima pomae da se ne izgube. U poetku su radili kao rock orijentisan bend, a 1985. godine se menjaju i pod nazivom Mizar drugo otkrovenje nude muziku zasnovanu na staroslovenskom pojanju, makedonskom folkloru, vizantijskoj tradiciji i dark zvuku. U to vreme sa njima radi basista Goran Trajkoski koji je poetkom osamdesetih predvodio perspektivnu skopsku grupu Padot na Vizantija. Prvi vei uspeh pod imenom Mizar grupa postie 1987 godine kada po glasovima publike pobeuju, zajedno sa KUD Idijotima. na Omladinskom festivalu u Subotici. Koncertni snimak pesme "Gradot e nem" Uvren je na kompilaciji "Omladina 87 - najbolji uivo". Zatim ih naputa Trajkoski koji pokree sastav Anastasia. Debi LP Mizar snima u postavi Goran Tanevski, Gorazd apovski, bubnjar Boris Georgiev, basista Sao Krstevski i klavijaturistkinja Katerina Veljanovska, a produkciju je radio Goran Lisica. Pored njihovih pesama, na ploi se nalazi i obrada narodne
"Zajdi, zajdi", pod nazivom "Zlatno sonce". Tokom 1988. godine Tanevski i apovski borave u Londonu pokuavajui da zainteresuju izdavae za svoju muziku. Drugi LP "Svajt dreams" objavljen 1991. godine donosi neobinu obradu "Sweet dreams" sastava Eurythmics, obradu narodne "1762" i pesmu "Dom" Riste Vrteva (Arhangel) koji je svojevremeno bio lan Mizara. Likovno reenje omota, ukraenog narodnom arenicom, jasno ukazuje na ono to nudi ploa koju su snimili apovski, Tanevski, basista Ilija Stojanovski, bubnjar arko Serafimovski i klavijaturista Vladimir Kaevski. Kao gosti se pojavljuju Mefo Ismail (zurle, tapani), bubnjar Zoran Spasovski (ex Aporea), Sao Gigov (vokali) iz sastava Klero, trio Kukovke i orkestar Biljana iz Ohrida. Krajem 1991. godine grupa prestaje sa radom. Tanevski se posveuje organizaciji koncerata, Kaevski obnavlja svoj sastav Cyborg, a apovski odlazi u Australiju gde januara 1993. godine osniva sastav Kismet koji predstavlja nastavak Mizara. On u grupi peva, svira gitaru, zurle i gajde, a sa njim su Metodi Kundevski (bas i klavijature), Peo Kazanovski (bubnjevi) i Don Norton (John Norton), buzuki i gajde. Oni su svoju muziku nazvali post dark wave, a fuzionisali su makedonski melos, industrijske ritmove i elektronske zvuke. Godine 1994. objavili su EP "Dormant Dire", a 1996. godine CD "Damjan's War" na kome su, pored njihovih pesama, obrade "Love Will Tear Us Apart" i "Decades" sastava Joy Division. Septembra 1997. godine za ameriku kuu Tone Casualties Kismet objavljuju CD "Wake Up Gods". Grupu ine samo apovski (vokal, zurla. gitara i programiranje) i Ilija Stojanovski (bas, tambura i kaval). Grupa Kismet je sa pesmom "Heaven In Asia" uvrena na kompilacijskom CD-u "Makedonski dokument" (Trotoar 1994.) kao i na kompilacijama objavljenim u Australiji, Nemakoj i Americi. Diskografija "Mizar" (Helidon 1988) "Svjat dreams" (Amarcord Records 1991.) MLADI LEVI (Ljubljana) Pod uticajem filma "Mladi lavovi" koji je raen po romanu Irvina oa, novembra 1966. godine osnovana je grupa Mladi levi. Prvu postavu su inili Toma Habe (orgulje i vokal), Bor Gostia (ritam gitara), Jernej Podboj (saksofon), Peter Hudobivnik (bas) i Matja Deu (bubnjevi). Ubrzo su za italijansku izdavaku kuu Record Trieste snimili singl sa dve svoje kompozicije, ali je ploa u mnotvu drugih ostala neprimeena. Krajem 1967. godine Bor Gostia je preao u grupu Bele vrane, a na mesto gitariste doao je Janez Bonina Ben. U grupu dolaze i peva Duan Velkavreh, truba i violinista Petar Ugrin i bariton saksofonista Branko Weissbacher. Grupa se opredeljuje za soul i rhythm and blues, a prvi vei uspeh postiu pesmom "Oda Ireni". Aprila 1968. godine iz grupe odlaze Habe i Velkavreh, a novi lan postaje orgulja i peva Berti Rodoek. Na prvoj slovenakoj Gitarijadi osvajaju drugu nagradu irija, a po publici su na prvom mestu. Tokom leta nastupaju na Svetskom omladinskom festivalu u Sofiji a 3. septembra u Zagrebu na Prvom jugoslovenskom pop festivalu, za pesmu "Ljubimo soul" dobijaju nagradu za instrumentalno izvoenje, ali i nagradu za tekst pesme "Carnaby Street". Uz sve to i Bertijeva pesma "Poljubi me in pojdi" zauzela je peto mesto po glasovima publike. Ubrzo je Berti otiao u Grac da studira na Jazz Akademiji, a saksofonista Weissbacher u JNA. Novi lanovi postaju peva Jernej Jung i orgulja Vasko Repinc (ex Bele vrane). U prolee 1969. godine objavljuju jedini singl na kome su kompozicije Rodoeka, Joe Priveka, Jerneja Junga i obrada "Something is Wrong With My Baby" iz repertoara Otisa Redinga (Otis Redding). Juna 1969. godine za pesmu "Zaznamovan" na festivalu Slovenska popevka osvajaju tree mesto po miljenju irija. Trei roendan slave 25. oktobra 1969. godine koncertom u Ljubljani. Tada predstavljaju i nove lanove u duvakoj sekciji: Marko Misjak (truba), Jana Tone (saksofon), Boris inigoj (pozauna), a Bonina preuzima ulogu pevaa, jer ih je Jung napustio. Taj zalet nije bio dugog veka. Repinc odlazi u JNA, Bonina se prikljuuje sastavu Generals, a kasnije uz gitaristu Marjana Malikovia (ex Kameleoni) i bubnjara Pavla Ristia (ex Sinovi) formira grupu Srce. Taj sastav kratko deluje, ali iza sebe ostavlja hit "Gvendolina kdo je bil". Sa pesmom "Kad su zvijezde padale" Mladi levi su se 1970. godine predstavili na Omladinskom festivalu u Subotici i taj snimak je objavljen na duploj kompilacijskoj ploi "20 godina festivala Omladina" (PGP RTB 1980). Ipak, tokom 1970. godine grupa tavori sve do povratka Repinca kada intenzivnije obnavljaju rad. U jakoj konkurenciji stranih sastava (Mungo Jerry, Pretty Things, Southern Comfort i Juicy Lucy) sviraju na rock veeri festivala Zagreb 71. Krajem aprila nastupaju na festivalu BOOM 72 u Ljubljani. Na duplom koncertnom albumu "BOOM 72" (Helidon 1972.)
predstavljeni su instrumentalom "Spominjem se antimaterije" Odmah zatim, uz Korni grupu, Time i YU grupu sviraju na rock veeri festivala Beogradsko prolee. Krajem 1973. godine Ugrin, Podboj i inigoj pristupaju Tihomiru Asanoviu i njegovoj Jugoslovenskoj pop selekciji, a Mladi levi se postepeno gase. Povremeno su po priredbama i festivalima u Sloveniji pratili pevae i svirali na igrankama, a krajem 1975. godine prestaju sa radom. Diskografija Singl "Poljubi me in pojeli" / "Ljubimo soul" / "Mila mala" / "Something Is Wrong With My Baby" (PGP RTB 1969.) "Odprite okna vojna je konana" / "Otro kakor (blesna kako no)" (PGP RTB 1971.) MLINAREC DRAGO (Zagreb) Drago Mlinarec je roen 14. decembra 1942. godine. U jesen 1962. godine on i drug iz kraja, klavijaturista Brane Lambert ivkovi, osnivaju grupu Sputnjici, pa joj menjaju ime u Vampiri i na kraju u Jutarnje zvijezde. U to vreme Mlinarec je radio kao hemijski tehniar, studirao i svirao. Godine 1966. osniva grupu 220 sa kojom je radio sve do 1971. godine kada poinje solo karijeru objavljivanjem albuma "A ti se ne daj". Album je planiran kao delo Grupe 220, ali je tokom rada reeno da bude objavljen kao Mlinareva prva solo ploa. Na snimanju su uestvovali Husein Hasanefendi, Piko Stani, Nenad Zubak i Brane ivkovi, a producent je bio Fran Potonjak. Materijal za plou Mlinarec je pisao u periodu od 1966. do 1970. godine. Na ploi se nala i tema "Posmrtna osveta" koju je jo 1888 godine napisao R. Katalini Jeretov. Pored emotivnih "Srebri se mraz", "Izgleda ostat e sam", na ploi je obnovljena verzija starog hita Grupe 220, pesma "Grad". Najbolji prijem kod publike imale su "Ja sam feniks" i "Pop pjeva". U to vreme, krajem 1971. godine Mlinarec poinje da radi u pozoritu za koje e vezati vei deo svojih buduih aktivnosti. Sa amaterskim pozoritem Malik Tintilini uestvuje u deijoj predstavi "Bajka o kneeviu Sveboru". On pie muziku i glumi putujueg muziara. Zatim ga u prolee 1972. godine novoosnovana grupa Time poziva da nastupi na njihovom prvom zagrebakom koncertu Mlinarec izlazi na binu kao akustiar, a prati ga Ivica Ki koji je ranije pisao tekstove za Grupu 220 i predvodio sastav Legija strasti. Krajem aprila Mlinarec, Toma Domicelj i Ivica Ki nastupaju na BOOM festivalu u Ljubljani *Pored ostalih, sviraju Mlinarevu pesmu "Skladite tiine" i Iviinu "Kaj god blues". Oba snimka su se nala na ivom albumu "BOOM 72". Zatim za TV Beograd komponuje teme za emisiju "Serija koje nema". Tom prilikom se premijerno emituje pesma "Kule od rijei". Leto 1972. godine provodi u planinama i tu nastaje vei deo materijala za zreo album "Pjesme s planine". Plou snimaju Piko Stani, Nenad Zubak, klavijaturista Sreko Zubak i gitarista Jadranko Budi. U maniru epski iroke progresivne muzike, tema "Pjesme s planine" traje deset minuta, a "Dijete zvijezda" itavih trinaest minuta. Album muziki podsea na stil sastava Time, ali i elektrinu fazu kvarteta Crosby, Stills, Nash and Young. Mlinarec sasvim slobodno razvija svoje poetske slike, posebno u pesmama "Skladite tiine" (koautor teksta Ivica Ki), "Pjesma o njenim snovima" i "Nona ptica". Plou promovie nastupom na BOOM festivalu 1973. godine. Prate ga gitaristi Jadranko Budi i Veseli Oroli, basista Mladen Barakovi, orgulja Julije Njiko i bubnjar Peo Petej. Na koncertnom albumu sa festivala "BOOM Pop Fest" (Jugoton 1973.) objavljena je "Pjesme s planine", ali i "Pop pjeva" u izvoenju Grupe 220. U klubovima Drago i Ivica redovno nastupaju pratei se na akustinim gitarama, a nastavljaju i rad u pozoritu. U predstavi "Magbet" zagrebakog pozorita Gavela izvode ekspirov sonet "Sit svega toga" za monodramu "Gospoe Glembajeve" u sarajevskom Narodnom pozoritu snimaju song "Nae ja je kao kua stara" na Krlein tekst | muziku Pere Gotovca. Leta 1973. godine pie muziku i uestvuje u predstavi "Hvarkinja" koja je postavljena u starom hvarskom pozoritu. Zatim na Dubrovakim letnjim igrama sa Ibricom Jusiem uestvuje u predstavi "Kristifor Kolumbo" Miroslava Krlee. Predstava se igra na brodu napravljenom po uzoru na "Santa Mariju". Brod je kruio oko Lokruma a muzika se izvodila uivo Za tu priliku prikupljen bend uz njega ine jo Ivica Ki, Jadranko Budi i lanovi grupe Spektar, basista Davor Roko i klavijaturista Neven Frange. Istog leta u Dubrovniku sa Ibricom uestvuje u predstavama "Soneti V. ekspira" i "Edvard II kralj Engleske". Po povratku u Zagreb pristupa putujuoj pozorinoj trupi "Usamljena srca" i u reiji Marina Caria izvode dramu Slobodana najdera "Vrtuljak ljubavi". Sa predstavom "Pozdravi" Eena Joneska, nastupa do prolea 1977 godine. Pored toga stoje uradio muziku za predstavu on je dopisao i deo teksta. Sa "Pozdravima"
je bio i na Beogradskom letu u Domu omladine 1974 godine kada je odsvirao i nekoliko koncerata. Zatim sa "Pozdravima" nastupaju na Dubrovakim letnjim igrama, a tom izvoenju je prisustvovao i pisac Een Jonesko. Te sezone letnje igre se zatvaraju Mlinarevim koncertom. U jesen 1974 godine pristupa tek formiranoj Jugoslovenskoj rock selekciji koju ine tadanji najbolji domai muziari. Zatim sa Nevenom Frangeom, Davorom Rokom i bubnjarom Draganom Briem ima seriju nastupa u Muzikom salonu studentskog centra pod nazivom "Dijete zvijezda" Sa istom ekipom, uz pomo Huseina Hasanefendia, Nenada Zubaka, Jurice Paena i drugih, Drago snima i producira album "Roenje" koji izlazi marta 1975. godine. Album donosi neke od njegovih kljunih pesama: "Helena lijepa i ja u kii", "Pjesma o djetinjstvu", "Kule od rijei". Pesma "Jur nijedna na svit vila" je iz predstave "Hvarkinja", a nastala je na tekst pesnika Hanibala Luia koji je roen davne 1485. godine Na ploi je i tema iz predstave "Pozdravi". Po objavljivanju ploe, sa "Pozdravima" pravi turneju po Jugoslaviji u okviru koje posle svake predstave svira svoj koncert. Mlinarec, Toma Domicelj, Ivica Percl i Sran Marjanovi u jesen 1975 godine odlaze na krau turneju pod nazivom "etvorica za mir". Sa "Pozdravima" se Mlinarec otiskuje u svet, tako da nastupa u Italiji, Francuskoj, paniji, Nemakoj, Poljskoj, Sovjetskom Savezu, Venecueli, Kolumbiji, Panami, Gvatemali i Meksiku. Sledee godine pie muziku za predstave "Povratak Arlequina", "Kako je Odisej susreo Kiklopa" i "Klitemnestra". Bavi se komponovanjem muzike za deje filmove "Zec" i "Priamo priu". U jesen 1976. godine kree na seriju koncerata po zagrebakim fakultetima, a pred kraj godine nastupa na Festivalu revolucionarnih i rodoljubivih pesama. Izvodi pesmu "Domovina" na tekst Janeza Menarta i Zvonimira Goloba i muziku Arsena Dedia. Aprila 1977. godine organizuje samostalni koncert u zagrebakoj dvorani Lisinski na kome je gostovao i Arsen Dedi. Isti koncert je ve sledeeg dana ponovljen u novosadskom Studiju M a tom prilikom je snimljena pesma "Dijete zvijezda" i objavljena na duplom ivom albumu "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977.) koji je tampan povodom dvadesetogodinjice istoimene emisije radio Novog Sada. Povratniki LP "Negdje postoji netko" u produkciji Nevena Frangea, realizovala je ekipa stalnih saradnika. Tom ploom Mlinarec pravi muziki presek svoje dotadanje karijere kroz introvertnu "Polja", razmilja o budunosti u "Zelen k'o zelena trava" i nudi optimizam u zaraznom latino hitu "Caracas" koji je nastao pod utiskom putovanja po Latinskoj Americi. Sledei LP Sve je u redu" objavljuje ve godinu dana kasnije a produkciju radi sam sa Frangeom. Na ploi su teme "Mora da sam bio mlad", Glas s broja 514 913", "Svi sve znaju", "Cesta", "Penzioner" (ivi snimak iz kluba Lapidarij). Seriju albuma nastavlja 1979. godine odlino ocenjenom ploom "Tako lako" snimanom u vedskoj sa koproducentom Tini Vargom u kojoj se u potpunosti vraa rock zvuku. Uz vedske muziare iz sastava Mantra, na snimanju su uestvovali gitarista Eduard Matei (Izazov), klavijaturista Hrvoje Marjanovi, a Tini Varga je svirao bas i veinu gitara. Na ploi su opet njegove fine line prie u pesmama "Stranac", "San", "Nostalgija", ali i cinina "Ovce". Povodom ploe Mlinarec je odsvirao seriju koncerata, a pratili su ga Tini Varga, Nenad Zubak, Eduard Matei i bubnjar Vojmir Rosa. Rekapitulaciju prethodnih godina izveo je na kompilacijskoj ploi "Sabrano" za koju su pesme ponovo snimljene u vedskom studiju Tinija Varge. Pored novih, rock obojenih verzija pesama "Osmijeh", "Trebao sam ali nisam", "Pjesme s planine", "Grad", "Nona ptica" tu je i prvi put objavljena pesma "Trkalite". Mlinarec je u to vreme producirao debi album Azre zbog ega je dobio brojne negativne kritike, mada je uspeo da uhvati atmosferu grupe iz poetne faze. Kasnije producira debi album "Na krivom mjestu" (Suzy 1984.) sastava Mali aov i plou "Pravovjerni plesai" (Suzy 1986.) grupe Zvijezde. LP "Pomaknuto" snimio je leta 1982 godine u vedskoj, a ploa se pojavila poetkom sledee godine. Koprodukciju je ponovo radio Tini Varga, na snimanju su uestvovali vedski muziari i klavijaturista Josip Kras (Aerodrom), dok je Mlinarec svirao i bas gitaru. Na tom materijalu, prvi put je zazvuao pomalo otueno i muziki hladno. Posle due pauze, aktivnost je obnovio 1986 godine kada je nastupao sa lanovima grupe Le Cinema. Poetkom 1987. godine u Vrbiku je odran koncert Grupe 220 povodom dvadeset godina od osnivanja i objavljena je kompilacijska ploa sa njihovim starim snimcima. U to vreme Drago se preselio u dolinu Sutle u Bijelu Goricu i postepeno povukao iz javnosti. Godine 1987. dobio je "Vjesnikovu" nagradu Josip Slavenski za kompletan muziki doprinos. Godine 1992. snimio je pesmu "Sjeanja" koja je uvrena na ploi "Rock za Hrvatsku". Iz diskografske pasivnosti Mlinarec se na kratko vratio 1994. godine Objavio je kasetu "Analog" koju je snimio sa Aldom Ivaniem iz sastava Broghesia Na A-strani se nalazi ambijentalni instrumental, dok B-stranu ine tri akustiarske kompozicije koje kao da su nastale u najranijim danima njegove karijere Dve pesme je uradio na tekstove Miroslava Krlee. Polovinom 1996. 9odine objavljen je njegov kompilacijski CD "Krhotine" koji u esnaest pesama pokriva sve faze
njegovog rada. Na kompilaciji se nala i koncertna verzija pesme "Kaj god blues" snimljena u Koprivnici 20. februara 1992 godine Te veeri sa njim su svirali gitarista Saa Radulovi, basista Marino Pelaji i bubnjar Ivan Piko Stani. Diskografija Singlovi "Povratak"/"Prva ljubav" (Jugoton 1971.) "Do vienja, vjetice" / "Sivilo perona" (Jugoton 1971,) "Nona ptica" / "U njegovom srcu" (Jugoton 1972) "Caracas"/"Kule od rijei" (Jugoton 1977) Albumi "A ti se ne daj" (Jugoton 1971,.) "Pjesme s planine" (Jugoton 1972) "Roenje" (Jugoton 1975) "Negdje postoji netko" (Jugoton 1977) "Sve je u redu" (Jugoton 1978,) "Tako lako" (Jugoton 1979) "Sabrano" (Jugoton 1980,, kompilacija) "Pomaknuto" (Jugoton 1983) "Analog" (FVZaloba 1994 kaseta) "Krhotine" (Croatia Records 1996. kompilacija) MORE (Split) More je leta 1973. godine osnovala grupa poznatih splitskih muziara. Originalnu postavu inili su basista Slobodan M. Kovaevi, (roen 1947 godine - ex Lutalice, lndexi, Pro arte), pevaica Meri Cetini (ex Splitski delfini, Che), bubnjar Vjekoslav Benzon, gitarista Dalibor Jurain, klavijaturista i peva Oliver Dragojevi i pevaica Marija Kuzmi. Tokom 1974. godine grupa dobija novi izgled, tako da je pored Slobe Ko-vaevia, Meri Cetini i Marije Kuzmi, ine bubnjar Dragoljub Vasi Milo, gitarista Toni Dellazotta i flautista i klavijaturista Zvonko Boldin, Posle serije singlova, objavljuju 1973. godine Debi LP "More". Ploa donosi uspene balade "On je moj bol", "More" i nekoliko ambijentalnih instrumentala Sastav esto uestvuje na festivalima, posebno na Splitskom gde 1975. godine sa pesmom "Gdje god da poe" osvajaju prvu nagradu irija i treu publike. Tokom rada grupa esto menja lanove (jedno vreme sa njima je pevala Doris Dragovi), a krajem 1975. godine se razilazi orginalna postava. Meri Cetini postaje majka i ugledna, ali nekomercijalna pevaica. Kovaevi pravi novu varijantu grupe, ali razoaran prijemom, ostavlja sve i vraa se u Pro arte. Ostatak muziara osniva grupu Put, a zatim se posveuju radu u studiju U prolee 1978. godine okupljaju se u izmenjenoj postavi, nastupaju na Splitskom festivalu sa pesmom "Simpatija", ali ubrzo opet prestaju sa radom. Meri Cetini zapoinje solo karijeru, pola grupe prelazi u pratei sastav Olivera Dragojevia, a Sloba Kovaevi sa novim lanovima nastavlja rad i preuzima ulogu pevaa Album "Moemo sve" 1979. godine snimaju Sloba Kovaevi, Zvonko Boldin, bubnjar Ante Mileti, gitarista Bojan Belapovi i pratei vokali Vanja Eterovi i Tonkica Katunari. Sa albuma se izdvajaju pesme "Sami sebi mi smo krivi" i "Ti i ja bi mogli sve" Krajem 1981. godine Meri Cetini je objavila album "U prolazu" (Jugoton) na kome se predstavlja kao autor materijala. Plou je producirao njen brat Ante (ex Delfini) i ona donosi muziku srodnu srednjoj struji amerikog popa Saradnju sa Kovaeviem zabeleila je i na albumu "to je ljubav". Po raspadu grupe. Slobodan Kovaevi je nastavio rad kao kompozitor i studijski muziar. Od poetka rata ivi u Crnoj Gori a njegove kompozicije esto pobeuju na festivalima. Bubnjar Milo Vasi je niz godina radio kao studijski muziar, bio je lan orkestra Splitskog narodnog kazalita, a u samostalnu pevaku karijeru upustio se pod imenom Jasmin Stavros Diskografija Singlovi "More" / "Zla djevojka" (Jugoton 1973) "Moj mu" (Jugoton 1974) "Bakalar"/"Jau plakati sama"(Jugoton 1975) "Ovo vrijeme" (Jugoton 1975) "Gdje god da poe'V'Znam da ti nisi moj" (Jugoton 1975) "Tisi moja"(Jugoton 1976) "Simpatija" (Jugoton 1978) "Sami sebi mi smo krivi" / "Ti i ja bi mogli sve" (PGP RTB1978)
Albumi "More" (Jugoton 1974.) "More" (PGP RTB 1979) "Hajde da se mazimo" (Jugoton 1983) NA LEPEM PRIJAZNI NAPRED U PROLOST NEKI TO VOLE VRUE NOVKOVI BORIS NA LEPEM PRIJAZNI (Ljubljana) Jazz rock sastav Na lepem prijazni (u prevodu Odjednom ljubazni) nastao je u prolee 1979 godine. Grupu je osnovao u to vreme ve afirmisani kantautor Andrej Trobentar koji je 1974. godine pevao u grupi Sedam svetlobnih let. Kada je u taj sastav doao Marko Brecelj, Trobentar se povukao i osnovao hipi grupu est km na sat od koje je kasnije nastao sastav Begnagrad. Uz Andreja su grupu Na lepem prijazni inili Vojko Aleksi, gitara, Andrija Pui, klavijature, Polde Poljanek, saksofon, Al Stoun (Al Stone), bas i Roman kraba, bubnjevi. Andrej i Vojko su studirali slikarstvo, a Andrija je u Sloveniju doao iz Herceg Novog gdeje zanat ispekao svirajui na terasama, inae je stariji brat Antonija Puia, poznatijeg kao Rambo Amadeus. Al Stoun je iz Engleske, a u Jugoslaviju je doao 1977. godine i jedno vreme je svirao sa sastavima Pepel in kri i Jutro. Debi album "Na lepem prijazni" producirao je Braco Doblekar (svirao saksofon i konge) i na njemu su ponudili svoje vienje instrumentalno komplikovanije muzike uz uticaj pop i reggae zvuka Zbog naziva pesme "Suck It And See" grupa je bila na udaru slovenake komisije za und. Godine 1995 objavljen je CD "What A Time To Make A Fool Of You" na kome je materijal sa debi ploe uz tri bonus pesme. Diskografija Singl "Faeton'7 "Crna ovca" (Helidon 1980.) Albumi "Na lepem prijazni" (Helidon 1981,) "What A Time To Make A Fool Of You" (Nika 1995) NAPRED U PROLOST (Banatsko Novo Selo) Sredinom 1984 godine tri prijatelja iz malog banatskog mesta su, da bi razbili monotoniju svog okruenja, odluili da osnuju punk grupu. NUP su poeli da rade u postavi Livius Pavlov Kuda (gitara i vokal), Zoran Jovi avo (bubnjevi) i Dike (bas). Godine 1985 pridruio im se autor tekstova iz Paneva Nandor Ljubanovi, a krajem iste godine novi basista postaje Savo Andi Mate. Rukovodei se devizom "dobra stvar je samo brza stvar" na prvoj kaseti "Majko Jugoslavijo, ne dam da mi seku pupanu vrpcu" koju u svojoj reiji objavljuju 1987, godine iznose vrlo specifinu formu alternativnog zvuka. Na kaseti, tampanoj u samo sto pedeset primeraka, nalo se deset pesama koje su predstavljale izbor njihovih demo snimaka. U meuvremenu, snimci grupe se pojavljuju na kompilacijskim kasetama "Belgrade XO19", objavljenoj u Beogradu, "Promijenite kazetu-zavija" (koja je naziv dobila po njihovoj pesmi "Promenite plou-pucketa") izdatoj u Zagrebu i amerikoj "Pass The Elixir". Na Paliluskoj olimpijadi kulture 1987. godine osvojili su specijalnu nagradu za muzike inovacije koju je dodelila radio emisija Ritam srca. Krajem 1987 godine deo grupe odlazi u JNA, a Nandor pokree NUP-zin, fanzin koji je sadravao informacije o grupi, crtee, fotografije, pesme i prie. Maja 1989. godine grupa je ponovo na okupu i uestvuje u alternativnom programu Omladinskog festivala u Subotici. Prvi LP "NUP" rade 1989. godine, takoe o sopstvenom troku, a kao pravno pokrie, kao izdava, potpisuje se Muzika omladina Paneva. Na sledeoj ploi "ta je video duh iz zelene boce" preciznije odreuju stil, prvenstveno zasnovan na nekomunikativnim tekstovima i muzici zaronjenoj u eksperiment. Zahvaljujui fanzinu, uspeli su da ostvare alternativnu komunikaciju sa istomiljenicima na prostoru tadanje Jugoslavije, tako da bolji odziv imaju u Hrvatskoj i Sloveniji nego u Srbiji. Januara 1992. godine objavljuju trei vinil "Mesecokret". Sledee izdanje, kasetu "Carstvo Pulina" objavljuju 1994.
godine u saradnji sa kuom Start Today Records. Istu kasetu prvo je objavio Cario Records ali samo u sedam primeraka, nakon ega prekidaju saradnju. U to vreme Nandor prestaje da bude samo ovek iz senke i sa grupom s pojavljuje na koncertima u ulozi ritam gitariste. Zatim za beogradski Jugoton objavljuju kasetu "Isterivanje besnih glista" pocetkom 1997. godine simultano objavljuju dve kasete "Banatski trougao" i "Svaki ovek treba da" koje su producirali sa Jan aom Pored njihovih materijala tu je i nekonvencionalna obrada bosanske narodne "Mujo kuje". Uz glasila grupe, fanzine NUP-izbor "Panevaki tvor" i "Nada", 1997. godine objavljuju kasetu "Zec beli" koja predstavlja neobian audio fanzin. Nandor je bio jedan od urednika subotikopanevakog fanzi-na "Ples slomljenog dupeta na vetru" (naziv po reenici iz romana arlsa Bukovskog) Krajem 1997. godine su, kao grupa itelja Banatskog trougla, osnovali izdavaku kuu Fifty Fifty ili Pola pola. Planiraju da objavljuju multimedijalna izadnja, tako da e imati niz podetiketa. Diskografija "Majko Jugoslavijo, ne dam da mi seku pupanu vrpcu" (NUP 1987, kaseta) "NUP" (NUP 1989) "ta je video duh iz zelene boce" (NUP 1990) "Mesecokret" (NUP 1991) "Carstvo Pulina" (NUP / Start Today Records / AUT 1994 kaseta) "Isterivanje besnih glista" (Jugo-ton 1996. kaseta) "Svaki ovek treba da" (Panorama / Mvusic Yuser 1997 kaseta) "Banatski trougao" (Panorama / Mvusic Yuser 1997 kaseta) "Zec beli" (Panorama / Mvusic Yuser 1997) NEKI TO VOLE VRUE (Zagreb) Zagrebaki disko-pop duet osnovali su 1984. godine Silvester Miso Dragoje i Miroslav Dimi Stani. Njih dvojica su pre toga svirali sa lokalnim grupama, a afirmaciju su postigli tek kroz Neki to vole vrue Prvi album objavljen 1985 godine predstavio ih je kao momke koji vole da dre gitare i poigravaju se rock rifovima, ali u sutini pevaju zabavnu muziku. Materijal za plou uradili su Alka Vuica i Stevo Cviki, a medijski su se probile pesme "California" i "Medu moj i eeru". Od samog poetka produkciju je radio Duko Mandi (ex Srebrna crila). Solidan tira postigli su godinu dana kasnije drugom ploom "Jeans generacija" i pesmama pogodnim za diskoteke. Parafrazirajui hit "Vienna Calling" koji je imao austrijski peva Falko (Falco), pesmom "Teka vremena, prijatelju moj" postaju redovni gosti televizijskih programa i kotiraju se visoko na godinjim top listama. I na sledeim ploama ponavljaju proverenu formu, okupljajui ekipu prateih muziara i igraica sa kojima nastupaju na koncertima po diskotekama Grupu krajem 1997. godine naputa Dini koji je poeo pripreme na solo ploi. Pored toga, komponovao je pesme za CD Olivera Dragojevia "Dua mi je more" (Orfej 1997). Pod imenom Neki to vole vrue Silvester Dragoje je 1997. godine objavio CD Boja noi" Diskografija Singl Ti si ena, ti si bog" / "Sto na sat" / "Aneo poude" (Jugoton 1991.) Albumi Neki to vole vrue" (Jugoton 1985) Jeans generacija" (Jugoton 1986) Kakva no!" (Jugoton 1988) Kad lavina krene" (Jugoton 1989) Ljubavne prie" (Croatia Records 199.3) Boja noi" (Croatia Records 1997) NOVKOVI BORIS (Zagreb) Kao sin uvenog hitmejkera ora Novkovia, Boris (roen 1967. u Zagrebu) je na scenu stupio 1986. godine iznenada, odmah snimivi debi album sa udarnim hitom "Kuda du izgubljene djevojke (Tamara)". U tinejderskim godinama se lomio izmeu muzike fudbala, igrao je kao stariji pionir u klubu "Dinamo", ali je ipak prevagnula muzika kao porodina tradicija. Autorski debi imao je na mini LP ploi "Djevuka" (Jugoton 1983.) grupe Srebrna krila za koju je komponovao pesmu "Bongo x>ngo". Zatim su njegove pesme snimili pevai Alen Slavica, Dado Jelavi, grupa Rendez Vous i drugi. Budui da su mnogi u poetku sumnjali u njegov talenat,
smatrajui da je u pitanju jo jedan oev "projekt", bilo mu je potrebno dosta vremena da se dokae. Opredelivi se za meki pop on je vrlo brzo stekao mlau publiku, pogotovu to je pravilno vukao medijske poteze, imao idealnu facu tinejderskog idola, a kao autorski tandem za njega su najee pisali Nenad Galijaevi (muzika), Marina Tucakovi, Alka Vuica (tekstovi). Boris se dokazao i kao autor, tako da je lako popunio prazninu na-talu, prestankom rada ueerenih pop zvezda kao to su Srebrna kril.a Za debi LP Boris ie radio muziku, dok su tekstove napisale Marina Tucakovi, Mladen Popovi i Bruno Kovaevi. Plou je producirao Senad Galijaevi. Za drugi LP "Jai od sudbine" Boris je jo vie pojaao ekipu. Plou su producirali Oliver Mandi i Nika Brato, aranmane je radio Laza Ristovski, a na ploi se nala obrada Kleptonove (Clapton) "Ill Cry Tomorrow" u prepevu "Plakat u sutra". Za treu plou "Dok svira radio", objavljenu 1988. godine okupio je grupu Nona straa u kojoj su bili basista Zvonimir Buevi, gitarista Saa Zalepugin (ex La Fortunjeros), bubnjar Davor Vidi (ex Drugi nain) i gitarista Boidar Kozjak, mada su se vremenom muziari u grupi smenjivali meteorskom brzinom, U to vreme Borisov menader bio je Oliver Mandi, a plou je producirao klavijaturista Kreimir Klemeni. LP donosi vie rock nastrojene kompozicije, a "Sunce na zapadu" predstavlja obradu Dilenove pesme "Sara". Po izlasku iz vojske, 1989. godine objavljuje etvrti LP "Obojeni snovi" koji je producirao Nika Brato, a uz Nonu strau je svirao klavijaturista Saa Lokner. Kao kompozitor pojavljuje se i Zlatko Arslanagi (Crvena jabuka), a hit je bila folk orijentisana pesma "Aja". U to vreme Boris se oprobao i na drugom mediju glumei u filmu "pijun na tiklama". LP "100 X" objavio je 1991. godine a uz njega, pesme su radili Alka Vuica, Dino Dervihalidovi (Merlin) i Fahrudin Pecikoza Gane. Produkcija i aranmani bili su povereni Senadu Galijaseviu. Po izlasku te ploe pravi duu pauzu i tek 1993. godine nastupa na Splitskom festivalu izvodei pesmu "Vie nita nije kao prije". Iste godine izlazi mu CD "Struji struja", sledee nastupa na Croviziji, zatim 1995. godine sledi ploa "U dobru i zlu" kao i kompilacijski CD. U produkciji Mire Buljana 1997 godine objavljuje CD "Sve gubi sjaj bez ljubavi". Na koncertima ga prati Energv Band. Diskografija "Kuda idu izgubljene djevojke " (Jugoton 1986) "Jai od sudbine" (Jugoton 1987,) "Dok svira radio" (Jugoton 1988) "Obojeni snovi" (Jugoton 1989) "100 X" (Jugoton 1991) "Struji struja" (Orfej 1993.) "U dobru i zlu" (Croatia Records 1995) "The Best Of Boris" (Croatia Records 1995) "Sve gubi sjaj bez ljubavi" (Croatia Records 1997) OBOJENI PROGRAM OKTOBAR 1864. OPUS OSMI PUTNIK OBOJENI PROGRAM (Novi Sad) Jedan od prvih novosadskih novotalasnih sastava osnovao je 1981 godine peva Branislav Babi Kebra, ali su prvi deo karijere proveli u poluanonimnosti i uz este promene lanstva. Do vee afirmacije grupa dolazi tek posle uestvovanja na YURM-u u Zagrebu i Omladinskom festivalu u Su-botici 1989. godine Tada je njihova pesma "Kad bi malo (7x) mozak stao" objavljena na kompilacijskom albumu subotikog festivala. U to vreme grupu su inili: Branislav Babi Kebra (vokal), Robert Radi, (bubnjevi), Branislav Bukurov (gitara), Miroslav Bedov (bas) i Masa ilnik (pratei vokal) Zahvaljujui zalaganju Zagrebakog novinara Aleksandra Dragaa, za njegovu izdavaku kuu Search and Enjoy, 1990 godine objavljuju debi album "Najvanije je biti zdrav" koji je producirao Koja iz Discpiline kime, a omot je uradio beogradski slikar Miomir Gruji Fleka. Napravivi izbor materijala iz svoje dugogodinje karijere, ponudili su ubedljiv zvuk u pesmama "tipaljka", "Filadelfija", "O, da li" koje su obeleili Kebrin osoben pevaki stil i gusta muzika osnova. Upravo zbog tog specifinog stila, esto su ih poredili sa manesterskim sastavom The Fali Sledeu plou "Ovaj zid stoji krivo", ponovo u Kojinoj produkciji, objavljuju krajem 1991. godine. Pesma "Nebo, nebo plavo je" direktno je inspirisana poetkom rata i nasilnom regrutacijom, a u temama "udan glas te poziva", "981", "Pozivamo tople reke", "Umoran i nestvaran", Kebra nastavlja sa nizanjem svojih pomalo klaustrofobinih slika Na snimanju su pratee vokale pevale lanice grupe Boye,
Koja je u nekoliko pesa-ma svirao gitaru, a Zerkman, takoe iz iz Discipline kime, trubu. Snimak sa njihovog koncerta u KST-u odranog 1. avgusta 1992. godine pojavio se na kaseti "Prijatelju, konice ti ne rade ba sve" i sem naslovne sve pesme su zabelezene na prethodnim ploama Neto kasnije na disku "Obojeni program" kua Music Yuser reizdala je njihova prva dva albuma, sa bonus pesmom "Nebo, nebo drugo je". Godine 1993. Kebra je proveo pola godine u Londonu i tada je ostvario kontakt sa MTV programom pa su se spotovi za pesme "981" i "Reforma u vaoj glavi" pojavili u njihovim emisijama, a sa snimcima su uestovali na britanskim kompilacijama. Trei CD "Verujem ti jer smo isti", Kebra izdaje 1994. godine sa novom postavom muziara: pratei vokali Jovanka i Daa, gitarista Dragan, basista Ljuba i bubnjar Vladimir Cinkocki ina (ex Generacija bez budunosti). Uz efektan omot koji je radio Talent i sopstvenu produkciju, nastavili su dobro utvrenom linijom. Kao gost u pesmi "Rua lutanja", svojim reitativom se pojavio konceptualni umetnik Miroslav Mandi i na taj nain se grupa uklopila u njegov projekt viegodinjeg hodanja po Evropi. Sledei album "Ili 5 minuta ispred tebe" snimaju u zrenjaninskom studiju Tarkus. Kao gosti pojavljuju se truba Zerkman i Ivana Vince koja je pevala pratee vokale. Po objavljivanju ploe grupa prvi put od raspada zemlje nastupa u Sloveniji. Kua Tarkus na tritu objavljuje novu seriju diska "Obojeni program" na kome su materijali sa prva dva albuma Na kompilacijskom disku "Radio utopija" (B 92 1994.) uvrena je njihova pesma "Nebo, nebo plavo je" a na kompilaciji "Ovo je zemlja za nas?!?" (Boom 93/ B 92 1997), uestvuju sa pesmom "Dragon" Svoje pesme Kebra je objavio u zbirkama: "Ko je taj ovek?" (Sorabia 1992.), "Reci pravo" (Prometej 1994), a knjiga "Rey je O.K" (Prometej 1997.) sadri pesme, roman i Kebrine ilustracije. Diskografija "Najvanije je biti zdrav" (Search and Enjoy 1990) "Ovaj zid stoji krivo" (Tom Tom Music 1991) "Prijatelju, konice ti ne rade ba sve" (Sorabia 1992 koncertna kaseta) "Obojeni program" (Music Yuser 1993) "Verujem ti jer smo isti" (Metropolis 1994) "Ili 5 minuta ispred tebe" (PGP RTS / Tarcus Production 1996) OKTOBAR 1864. (Beograd) Grupa je nastala 1984. godine, ali se voa i gitarista sastava Goran Tomanovi vie ne sea ko je bio u prvoj postavi, jer su se okupili preko oglasa, a lanovi su se menjali velikom brzinom. U poetku su radili kao petolani sastav klasine rock formacije i za to vreme samo su vebali, traei sopstveni zvuk. Prvi znaajniji nastup imali su u beogradskom klubu Ta poetkom 1985. godine kada im se prikljuila pevaica Tanja Jovievi (roena 1967 u Beogradu). Ona je pre toga pevala u anonimnoj zemunskoj rhythm i blues grupi i izvodila jazz standarde po klubovima. Te godine, u konkurenciji sto tri sastava iz cele zemlje pobeuju na Paliluskoj rock ligi. Zatim pobeuju u kategoriji demo grupa na MESAM-u i poinju pripreme za prvi album. Grupa se tada konsoliduje u sastavu: Goran Tomanovi (gitara), Tanja Jovievi (vokal), eljko Mitrovi (bas), Ivan Zeevi (bubnjevi), Dejan Krmpoti (klavijature), Marko Lali (saksofon), Branko Baovi (truba) i Neboja Mrvaljevi, (trombon). Debi LP pored njihovih ve proverenih pesama "Carte Blanche", "Pomisli" u pop jazz maniru, donosi obradu pesme "Reach Out l'll Be There" pod nazivom "Nai me" iz repertoara Four Tops, 3|j j Nade Kneevi. Producent ploe je Saa Habi. Godine 1988. snimaju drugi album 'Igra bojama" sa novim lanovima, klavijaturistom Dejanom Abadiem i trombonistom Vukom Diniem. Plou produciraju Rex Ilusivii i Teodor Jani (Theodor Yanni) a pratee vokale pored ostalih peva i Milan Mladenovi. Ova ploa im donosi epitete zagovornika sofisticiranog belog soula, a Tanju Jovievi zasipaju pohvalama zbog vokalnih sposobnosti Tokom 1989. godine intenzivno sviraju, esto sa Ekatarinom Velikom, a rasprodaju promotivni koncert u beogradskom Domu omladine. U grupu dolaze i novi lanovi, basista Ljubinko Tomanovi i saksofonista Slobodan Andri. U sklopu manifestacije Fotografia svojim nastupom otvaraju novu scenu u Bitef teatru. Iste godine rade muziku za film "Poetni udarac" Darka Bajia. Po miljenju italaca asopisa "Pop rock" Tanja Jovievi dve godine zaredom biva proglaena najboljom pevaicom. Trei LP "Crni ples" snimaju februara 1990. godine u Titogradu. Producenti su Teodor Jani i lanovi grupe. Kao i prethodni, i ovaj omot radi strip crta Zoran Janjetov Tokom turneje sa njima su novi lanovi, basista Milojko Panti i saksofonista Dee Molnar Grupa 1990. godine nastupa u Berlinu. Iste
godine Tanja Jovievi u Ulmu na Festivalu moderne umetnosti sa Milanom Mladenoviem izvodi performans "Aneoski prah". lako je tokom itave karijere grupa dobijala samo odobravanja kritike i revnosne sluaoce u publici, depresivna jesen 1991. godine uzima svoj danak i oni krajem te godine sviraju oprotajni koncert u SKC-u. Goran Tomanovi formira sastav Baca Left, a Tanja Jovievi postaje jedan od nezaobilaznih studijskih saradnika i est gost u jazz klubovima. Pevala je u pozorinoj predstavi "Osvrni se u gnevu" Bale Doga, gostovala na turnejama Ekatarine Velike i Bajage i Instruktora. eljko Mitrovi je osnovao radio i TV Pink i izdavaku kuu City sound. Diskografija "Oktobar 1864" (Jugodisk 1987) "Igra bojama" (PGPRTB 1988) "Crni ples" (PGPRTB 1990) "Najbolje" (City Sound 1998 kompilacija) OPUS (Beograd) Sastav Opus nastao je 1973. godine, a zamiljen je kao supergrupa. Osnovali su ga klavijaturista Miodrag Mive Okrugi (ex YU 9rupa), gitarista Miodrag Bata Kosti (ex Terusi, YU grupa), ali ubrzo prestaju sa radom. Mive je stupio na scenu 1965. godine kada je sa Dragijem Jeliem svirao u sastavu Beduini, jedan je od osnivaa YU grupe, a saraivao je i sa Zlatkom Manojloviem. Okrugi obnavlja grupu 1975. godine i sa basistom Slobodanom Orliem (ex Plaenih 5, Siluete, Bitnici, Moira), bubnjarom Ljubomirom Jerkoviem i pevaem Duanom Preleviem (ex Korni grupa) snimaju album "Opus 1" na kome je pevao i Zlatko Manojlovi. Ploa predstavlja razoaranje, jer se od grupe dosta oekivalo i oni opet prekidaju rad. Sa grupom Opus je jedno vreme radio gitarista Ljuba Sedlar koji je kasnije objavio solo plou "Uz pomo velikih prijatelja" (1979.) na kojoj su pored studijskih muziara pevali Maja Odaklijevska i Zlatko Pejakovi. U sastavu Opus je svirao i Vidoja Boinovi koji po odlasku iz grupe prelazi u Rok mainu. Godine 1977. Okrugi i Orli sa bubnjarom elimirom Vasiem i gitaristom Milanom Matiem obnavljaju aktivnost, ali ubrzo prestaju sa radom. Diskografija Singlovi "Vee"/"Sam"(Jugoton1974.) "Dolina bisera" / "Vienje po Grigu" (Diskoton 1975.) "Ne dam da bude srena"/ "Ona je dama" (Diskoton 1977,) Album "Opus 1"(Diskos 1975.) OSMI PUTNIK (Split) Hard rock grupa Osmi putnik (ime odabrali po filmu Ridlija Skota snimljenom 1979.) nastala je 7. maja 1985. godine, a osnovali su je tinejderi: peva Zlatan Stipii Dibo (roen 1968), gitarista Nenad Mitrovi, basista Davor Gradinski, gitarista Igor Maki i bubnjar Draen Krolo. U toj postavi prvi put nastupaju i to kao predgrupa Zabranjenom puenju 1. avgusta 1985. godine u dvorani Gripe. Mesec dana kasnije, osvajaju prvo mesto na Dalmatinskim omladinskim rock susretima. Krajem godine pobeuju u zagrebakoj TV emisiji "Stereovizija" sa pesmom "Lutko moja, takav sam ti ja" Poetkom 1986. godine, posle nekoliko personalnih promena, formiraju definitivnu postavu: peva Dibo, gitarista Nenad Mitrovi, gitarista Bojan Antoli, basista Davor Gradinski i bubnjar Miro Marunica. Na debi albumu "Ulina molitva" Dibo se predstavio kao kompletan autor, a ploa ih je brzo izbacila u vrh popularnosti domaih heavy i hard sastava. Godine 1987. dobijaju novog bubnjara Mirjana Jovanovia, a gitaristu Mitrovia menja Alen Koljanin. Drugi album "Glasno, glasnije" potvruje njihovu popularnost, a naslovna pesma u to vreme postaje nezvanina himna "Hajdukovih" navijaa. U njoj su pratee vokale pevali fudbaleri Andrijaevi, Jerolimov, Pralija i Vuli. Na plou su uvrstili i obradu pesme "Morski pas", splitske grupe Metak. LP je producirao basista Metka Mirko Krstievi. Po glasanju italaca lista "Rock" bivaju proglaeni za najbolju rock grupu u 1987. godini. Samo nekoliko meseci po objavljivanju treeg albuma "Drage sestre moje......nije isto bubanj i
harmonika" 1988 godine Dibo naputa grupu i oni prestaju sa radom. Dibo zatim prelazi u Divlje jagode u kojima ostaje godinu dana, posle ega se posveuje uspenoj solo karijeri pod imenom Gibonni. Alen Koljanin se seli u Australiju i postaje lan hard rock grupe Rose Tatoo. Diskografija "Ulina molitva" (Jugoton 1986) "Glasno, glasnije" (PGPRTB 1987) "Drage sestre moje nije isto bubanj i harmonika" (PGPRTB 1988) PANKRTI PATROLA PARAF PARLAMENT PARNI VAUAK PARTIBREJKERS PEKINKA PATKA PENGOV TOMA PERCL IVICA PETAR I ZLI VUCI PETAR PAN PETROVI MILO PILOTI PLAVA TRAVA ZABORAVA PLAVI ORKESTAR POINT BLANK POLSKA MALCA POP MAINA PORODINA MANUFAKTURA CRNOG HLEBA POSLEDNJA IGRA LEPTIRA PREDMESTJE PRELEVI DUAN PRUAVO KAZALITE PRO ARTE PROPAGANDA PRVA LJUBAV PSIHOMODO POP PANKRTI (Ljubljana) Grupa je nastala septembra 1977. godine i meu prvima su poeli da sviraju punk muziku. Diplomirani politikolog GregaTomc se u to vreme vratio iz Londona sa hrpom novih ploa i na inicijativu pevaa Petera Lovina (roen 1955.) odluuju da pokrenu punk grupu. Lovin je u to vreme ve pisao ogoljenu i otru poeziju, a povremeno je nastupao pratei se na gitari. Okupili su muziare koji su pre toga svirali blues ablone ili hard rock i zainteresovali ih za punk. Originalnu postavu su uz Lovina i Tomca, pisce tekstova, inili basista Jure Kraevec, gitarista Mitja Prijatelj, bubnjar Slave Colnari i gitarista Bogo Pretnar. Naziv grupe (Pankrti na slovenakom znai kopilad) odredio je Grega Tome. Prve okantne nastupe imali su u ljubljanskoj gimnaziji Moste, studentskom naselju, na izlobi stripa Mirka Ilica u Zagrebu i beogradskom SKC-u. Uz stvaranje sopstvene muzike poinju prve pretumbacije u sastavu. Kraevec odlazi, zamenjuje ga basista Boris Kramberger, a umesto Pretnara dolazi Duan iberna koji e ubudue biti kljuni kompozitor. Prvi singl sa pesmama "Lepi in prazni" i "Lublana je bulana" objavili su 1978. godine u samo 2000 primeraka, a dobili su povoljnu recenziju u britanskim nedeljnicima "Melody Maker" i "New Musical Express". Dve stotine primeraka ploe odlazi u Ameriku i biva rasprodato, a mnogo kasnije Delo Biafra (Jello Biafra) iz sastava Dead Kennedys im saoptava da je i on vlasnik jednog primerka. Sa pesmama "Anarhist", "Tovar'i jest vam ne verjamem" i "Lublana je bulana" uestvuju na kompilaciji "Novi punk val 7880" (RTV LJ-KUC 1980.). Debi LP "Dolgcajt" (Dosada) snimaju 1980. godine u studiju Akademik uz pomo Boruta ina, klavijaturiste grupe Buldoer i Igora Vidmara, sive eminencije slovenake punk scene. Energija svojstvena punku i otri, politizovani tekstovi naveli su kritiare da LP proglase najboljim u 1980 godini, a u Zagrebu dobijaju nagradu Sedam sekretara SKOJ-a. Ploa donosi niz jasnih generacijskih iskaza u pesmama "Kruha in iger", "Jest sem na liniji", "Totalna revolucija" i "Raunite z nami". Aprila 1980 godine Lovin odlazi u vojsku, a grupa pauzira Uoi odlaska, Lovin je diplomirao na odseku za novinarstvo i sociologiju fakulteta Politikih nauka sa temom "Pornografija - drutveni pojam". Po obnavljanju rada 1981. godine objavljuju dupli singl na ijem snimanju je gostovao saksofonista Polde Poljanek, a etiri nove pesme donose neto meku muziku. Godinu dana kasnije nastupaju u Ljubljani sa sastavom Siouxie and the Banchees i objavljuju drugi LP "Dravni ljubimci" koji su sami producirali. Umesto Mitje Prijatelja koji je u to vreme bio u vojsci, gitaru je svirao Bogo Pretnar, njihov lan iz prve faze rada. Neka od negativnih politikih iskustava Lovin iskazuje u pesmama "Kontrolirani, nadzorovani, svobodni", "Zastave v prvem planu" i "Avtoriteta" Po glasanju novinara "Duboksa" album je proglaen ploom godine Ve tada Lovin i Tome dobijaju priznanje za svoje tekstove u beogradskoj "Knjievnoj reci" koja u separatu pod nazivom "U slubi njenog velianstva" objavljuje izbor njihovih radova. Snimci sa koncerta u entvidu nali su se na ivoj ploi "Svoboda 82". U to vreme sviraju i dva energina koncerta u Varavi. Jeseni 1983 godine snimaju "Rdei album" na kome su im kod produkcije asistirali Igor Vidmar i Braco Doblekar. Priklanjajui se standardnijem rock zvuku u pojedinim pesmama uvode duvake instrumente, a neki tekstovi su na ruskom, nemakom i italijanskom. Udarna tema "Bandiera Rossa" (Crvena zastava) je obrada italijanske komunistike pesme, a tu su i "Lokalne pizde", "Sarajevo 1984", "Voa" i druge. Sledei LP "Pesmi sprave" (Pesme pomirenja) objavljen 1985 godine, dobija naziv po tada aktuelnoj dilemi da li u drutvene tokove ukljuivati i ljude koji su za vreme Drugog svetskog rata bili na strani
okupatora. Gitarista Duan iberna se u to vreme zaposlio na televiziji, a novi lan benda postao je Mare Kava. Plou je producirao Brajan Hejs (Brian Hayes), gitarista grupe Angelic Upstairs koji je svirao u pesmi "Sistem svobode". U novim pesmama proirili su svoja muzika interesovanja uvoenjem gitarskih solo deonica, vieglasnim pevanjem i klavijaturama koje su najupeatljivije u pesmi "Osmi dan". U to vreme Lovin vec radi kao sportski novinar u listu "Deio", tako da grupa nema este koncertne aktivnosti i sve vie se povlae u okvire Slovenije. Poslednji LP "Sexpok" objavljuju 1987 godine, a producirao ga je Tomo In Der Muhlen iz sastava Karlowy Vary i posle njega prestaju sa radom Ve sledee godine Lovin osniva sastav Sokoli sa kojim deluje do 1993. godine On se kasnije posveuje solo karijeri Godine 1992 izlazi dupli kompilacijski 0 "Zbrana dela I", a na disku "Zbrana dela " naao se snimak ljubljanskog koncerta ankrta odranog 5 novembra 1982. godine Uz nekoliko starijih studijskih snimaka objavljuju i novu, trendovsku verziju pesme btalna revolucija" snimljenu 1994. godine,krajem 1996. godine objavljen je trostruki kompilacijski CD koji u ezdeset est snimaka obuhvata njihovu kompletnu karijeru. Uz CD je priloena iscrpna biografija i diskografija grupe. Tokom karijere Pankrti su esto svirali u Italiji, a poetkom osamdesetih drali su etiri koncerta u Nemakoj u kviru akcije "Rock protiv desnice". Leta 996. godine na kratko su se okupili da bi u jubljani svirali na koncertu grupe Sex Pistols Diskografija Singlovi Lublana je bulana"/"Lepi in prazni" (KUC 1978) lamesto tebe" / "Gospodar" / "Jak i glup" / "e meri mislm" (RTV U 1981 dupli singl) Jovan'/ "Adijo Ljubljana" (ZD Slovan 1985.) Albumi "Dolgcajt" (RTV U 1980) Iravni ljubimci" (RTV U 1982.) "Svoboda 82." (Helidon 1983 koncertni) "Rdei album" (RTV U 1984.) 'esmi sprave" (RTV U 1985.) iexpok"(RTVU1987) Zbrana dela I" (RTV S 1992, dupli CD kompilacija) brana dela II" (Nika Distribution 1994, koncertni) :aboj-Antologija 77-87" (RTV Slovenija 1996, trostruki CD kompilacija) PATROLA (Zagreb) Sastav Patrola osnovali su 1980. godine Renato Metessi (vokal), Damir Molnar (gitara), Saa Miunovi (gitara), Stako Adlei (bas) i Dragan Simonovski (bubnjevi). Oslanjajui se na power pop i novi talas a elementima ska zvuka, 1981 godine objavili su dobro prihvaen LP "U sredini" koji je producirao Husein Hasanefendi, a kao gost je uestvovao gitarista Rastko Miloev. Debi sa dobro pogoenom letnjom atmosferom doneo im je hitove "Ne pitaj za mene", U sredini", "ovjek bez slobode" Ubrzo po objavljivanju te ploe Metessi odlazi i formira Zvijezde, a grupa prestaje s radom. Molnar pokuava da nastavi u postavi Mladen Bodalec (vokal), Zoran Prekavec (bas) i Goran Marki (bubnjevi). Snimaju drugi LP "Tragovi noi", tada Molnar odlazi u vojsku i grupa prestaje sa radom, a ploa nikada ne izlazi. Diskografija Album U sredini" (Suzy 1981 ) PARAF (Rijeka) Uporedo sa pojavom punka u svetu, tri rijeka tinejdera: gitarista i peva Valter Kocijani, basista Zdravko abrijan i bubnjar Duan Ladavac Pjer su krajem 1977 godine osnovali Paraf. Prve nastupe imali su po rijekim srednjim kolama zajedno sa sastavima sline orijentacije: Termiti, Protest i Lom. Zatim, krajem 1978. godine kreu u redovnu koncertnu aktivnost. Nastupaju u rijekom klubu irkolo, ljubljanskom Studentskom naselju, na koncertu zagrebakog lista "Polet", kao predgrupa sastavu The Ruts u Beogradu i BOOM festivalu u Novom Sadu. Godine 1979. izlazi im prvi singl a sa pesmom "Narodna pjesma br. 1" uvreni su na kompilaciju "Novi punk val 78-80" (RTV LJ 1980). Debi LP "A dan je tako lijepo poeo....." objavljen je posle
dueg ekanja, u prolee 1980 godine. Ploa je zbog tekstova oporezovana kao und, iako su deo tekstova i omot morali da menjaju. Dosledni punk idiomima, na ploi su zagrebali u sasvim nove teme: uz ironiju su koristili komunistike slogane, ismevali Bijelo dugme (u pesmi "Pritanga i vaza"), pljuvali policiju ("Narodna pjesma") i bavili se socijalnim temama tipinim za luki grad. Plou je producirao njihov menader i bliski saradnik Goran Lisica Fox, uz asistenciju Igora Vidmara. Po snimanju albuma, iz grupe je otiao Valter Kocijani On se nekoliko godina kasnije zaposlio kao uitelj, a tim poslom se i danas bavi. Novi lanovi postali su pevaica Pavica Mijatovi koja se predstavljala kao Vim Cola i gitarista Klaudio ic (ex Zadnji). ic ubrzo naputa sastav, a novi lanovi su gitarista Mladen Vii Rii i klavijaturista Raul Varlen. Sa njima menjaju stil i priklanjaju se britanskoj novotalasnoj sceni to potvruju na ploi "Izleti". iru afirmaciju dobijaju preko pesama "Pobuna bubuljica", "Nestani aki izleti", "Javna kupatila" Posle serije promotivnih koncerata, gitarista Mladen Vii Rii ih naputa, a zamena mu je Robert Tii (ex Termiti). Izmeu snimanja i miksovanja tree ploe "Zastave", koja je objavljena 1984 godine, Robert Tii je preminuo. Novi gitarista postao je Mladen Ili (ex Konjak) koji je kasnije osnovao grupu Psi. "Zastave" daju jednu sasvim novu sliku Parafa, bavei se temama koje zadiru u blisku istoriju, ali isto tako ocrtava neke konture budunosti. Produkciju ploe su radili sami lanovi i Aldo Ivani (Borghesia), ponudivi zrelo ostvarenje, posebno u pesmama "U pobjede nove" i "Zlatno doba" Zbog nekomunikativnosti, ploa je prola gotovo neprimeeno. Paraf su delovali do 1986. godine, a tokom karijere su radili muziku za kratkometrane filmove. Sastav se u originalnoj postavi ponovo okupio 1994. godine da bi se predstavili nastupima na festivalima Ri-rock i Friju briju 3 i na samostalnim koncertima Na koncertnom disku "Palach's Not Dead" (Dilema 1996.), ad hoc grupa Blagdan Band i Kocijani izveli su pesmu "Rijeka". Diskografija Singlovi "Rijeka" / "Moj ivot je novi val" (RTV U 1979) "Fini deko"/Tune ui" (RTV U 1981) Albumi "A dan je tako lijepo poeo..." (RTV U 1980.) "Izleti" (RTV U 1981.) "Zastave" (RTV U 1984) PARLAMENT (Zagreb) Godine 1979 u Zagrebu je nastala jazz orijentisana grupa Obeanje proljea u kojoj su kljuni lanovi bili gitarista Branko Bogunovi (ex Drugi nain), basista Dubravko Vorih i bubnjar Draen olc. Grupa je na Subotici 1979. godine dobila nagradu strunog irija, ali iako su u njih polagane velike nade, ve krajem iste godine prestali su sa radom. Po raspadu sastava Draen olc i Nenad Vorih prikljuili su se grupi Parni valjak. Posle kraeg vremena, odvojili su se i sa gitaristom Parnog valjka Zoranom Cvetkoviem (ex Prljavo kazalite) formirali grupu Parlament Jedan od prvih nastupa imali su na YURM-u 1980 godine. Leta iste godine, u Milanu su snimili debi LP "Imena i legende", a grupa vizuelno (sva trojica su se ofarbala u plavo), ali i muziki oponaa stil sastava The Police. Njihove jednostavne power pop strukture nisu zainteresovale publiku i uoi snimanja drugog albuma, grupu naputa Zoran Cvetkovi Nekoliko koncerata odsvirali su sa Brankom Bogunoviem, a zatim su LP "Sve pie u zvijezdama" 1982. godine snimili samo olc i Vorih koji je svirao bas, akustinu i solo gitaru. Cvetkovi je snimio gitare na dve pesme, a u nekoliko numera orgulje je svirao Tihomir Pop Asanovic (ex Time). Tu plou su uradili na brzinu, sami je producirali uoi odlaska u vojsku, te je tako nedovreno i zvuala. Materijal sa ploe vrludao je od jazz rocka, preko popa do funka. Grupa je prestala sa radom 1982. godine. olc je preao u Film, pa u Parni valjak, a Vorih se povukao iz muzikog sveta. Zoran Cvetkovi objavio je solo LP "Zok" (Suzy 1982.) na kome je ponudio mirniju instrumentalnu muziku LP nije pobudio panju, a Zok se 1985 godine prikljuio sastavu Dorian Gray. Po raspadu te grupe, radio je kao studijski muziar i krae vreme opet saraivao sa Parnim valjkom. Krajem osamdesetih je otiao u London gde radi kao studijski muziar i producent. Diskografija "Imena i legende" (Suzy 1980,,) "Sve pie u zvijezdama" (Jugoton 1982.)
PARNI VALJAK (Zagreb) Kada je 1975. godine prestala sa radom Grupa 220, gitarista Husein Hasanefendi Hus (roen 1954. u Banja Luci) i gitarista Jura Paen (roen 1955.U Zagrebu), u saradnji sa menaderom Vladimirom Mihaljekom Mihom, odluuju da pokrenu Parni valjak U to vreme Bijelo dugme je obeleilo godinjicu objavljivanja debi albuma i uveliko je arilo Jugoslavijom. Stoga je Miha (koji je upravo prekinuo saradnju sa Bregoviem) planirao da Valjak bude zagrebaka varijanta Dugmeta. Prikljuili su im se basista Zlatko Miksi Fuma (roen 1946. u Zagrebu), veteran iz ezdesetih godina, utemeljiva grupe Zlatni akordi i lan sastava Boomerang, peva Aki Rahimovski iz makedonske grupe Tor i bubnjar Sreko Antonioli koji je svirao u zagrebakim Delfinima. Rahimovski je roen 1954. u Niu, ali se ubrzo sa porodicom preselio u Skoplje. Kako mu je otac bio profesor muzike, sa sedam godina je krenuo u muziku kolu, odsek klavir i pevanje. U tinejderskim godinama radio je kao disk dokej da bi kasnije postao orgulja grupe Krvna braa. Zatim je preao u sastav Vakuum, pa u Tor sa kojima je nastupao na BOOM festivalu u Zagrebu 1975. godine. Tada ga je zapazio Mihaljek i predloio za novoformirani Parni valjak. Bend je odmah uskoio u tada moderna svetlucava odela, popeo se na visoke tikle i pristupio kreiranju lakih, trominutnih hitova na osnovama boogie muzike. Na koncertima su bili vrlo atraktivni, ali su njihovi prvi singlovi najvie zbog banalnih tekstova i oiglednih kraa gitarskih rifova trpeli ozbiljne napade kritike. Tekstove im je pisao Josip Ivankovi koji se zduno trudio da kopira Bregovieve folklorne poskoice. Tako je singl sa pesmom "Hou da se enim" dobio etiketu und ploe. Taj manir Ivankoviu je uspeo mnogo kasnije, pa je poslednjih godina kreirao pesme za folk grupu Zlatni dukati. Na debi albumu "Doite na show", objavljenom 1976. godine, ponudili su koncept, pratei kroz pesme uspon i pad zamiljene grupe Ludi eirdija i jahai rumene kadulje. Materijal su komponovali Hus, Aki i Paen, a medijski ivot su imale pesme "Prevela me mala ednog preko vode" i "Doite na show". Koncertna verzija pesme "Ljubavni jadi jednog Parnog valjka" nala se na ploi "BOOM 76" (PGP RTB 1976.) Sledeim albumom "Glavom kroz zid", iz 1977 godine upakovanim u omot strip autora Igora Kordeja, ponavljaju muziku formulu, bacajui teite na balade "Crni dan" i "No" a tu su i bre "Kravata oko vrata" i "Lutka za bal" Na ploi se nala i nova verzija pesme "Predstavi je kraj" sa debi LP-a. Grupa zatim ponovo nastupa na BOOM festivalu i ive verzije pesama "Ljubavni jadi jednog Parnog valjka" i "Prevela me mala ednog preko vode" ostaju zabeleene na ploi "BOOM 77" (Suzy 1978.) Godine 1978. Aki i Hus odlaze u JNA to izaziva zastoj u radu grupe. Tokom te pauze, Paen osniva sastav Aerodrom i naputa ih. Po povratku kljunih lanova iz vojske, grupa nastavlja rad sa Donijem tuliem. Ta saradnja je kratko trajala, ali ie infekcija Donijeve energije prela na Husa tako da sledea izdanja imaju sasvim drugaiji ukus. Doni ubrzo po naputanju Valjka formira Azru, a Hus producira njihov prvi singl sa pesmama "Balkan" i "A ta da radim?". U to vreme, za Valjak se zainteresovala amerika diskografska kua CBS i objavljuje im sihgl sa pesmom "Od motela do motela" kao i nekoliko sledeih albuma. Trei LP "Gradske prie" snimaju godinu dana kasnije u Milanu, u produkciji Valentina Maonija (Valentino Maggoni) sa novim lanovima: bubnjar Ivan Piko Stani (Grupa 220 i Time) i gitarista Zoran Cvetkovi (ex Prljavo kazalite). Pod uticajem Stania, ploa vesto hvata voz sa novim talasom, a ranija saradnja sa Donijem naznaena je u obradi njegove pesme "Jablan". Plou obogauju pesma "Uline tue" i balada "Stranica dnevnika". Pod imenom Steam Roller 7 januara 1980. godine nastupaju u diskoteci Odiseja 2001 u Milanu. Krajem 1980 godine objavljuju LP "Vrue igre" koji ih konano izbacuje u prvi plan. Za strano trite ploa izlazi pod nazivom "City Kids" i otpevana je na engleskom. Ovim LP-em uspeli su da se prikopaju na trend plesnim hitovima "Neda" (uz ska preliv), "Javi se" (sa citatom iz starog hita "Needles and Pins') i poletnom "Ona je tako prokleto mlada". Hus se opet oduio tuliu obradom pesme "Kad Miki kae da se boji". I ova ploa je snimana u Milanu, ali u produkciji Tini Varge. Valjak je predstavio novi imid i nove lanove. Obueni u crna odela i uvezani u tanke kravate, sa njima prvi put sviraju gitarista i saksofonista Rastko Miloev, basista Sreko Cukuri i bubnjar Paolo Sfeci (ex Aerodrom). Zoran Cvetkovi je u meuvremenu formirao grupu Parlament, a Piko se vezao za sastav Film. Fuma se povukao, svirao je po nemakim klubovima, ali i sa reproduktivnim zagrebakim grupama, a 1983. godine se pod neutvrenim okolnostima udavio u Savi. Dugooekivani uspeh kod publike i kritiara, Hus i Aki su iskoristili i poeli rafalno da objavljuju ploe. Krajem 1981. godine stigao je LP "Vrijeme je na naoj strani". Snimali su ga u vedskoj, produkciju je radio Hus, a pomagao mu je Tini Varga. Uigrana ekipa radi po oprobanoj formuli: balade "Kao ti", "Staka", vrsti pop "Moje dnevne paranoje", ali tu je i boogie obrazac "Djevojice
ne......". Povezavi svoja iskustva, ponudili su kombinaciju popa iz ezdesetih godina i rocka s poetka osamdesetih. U temi "Kao ti" gaaju jo dalje, prizivaju duh pedesetih jodina i Pleterse sa sve pripadajuim doo wap ukrasima. Pored Husa, na ploi se kao autor potpisuje Kukuri u pesmi "Ako elim". Godine 1982. objavljuju dupli ivi LP "Koncert", a za njim sledee godine stie "Glavnom ulicom" u kojoj se autorski iskazuju Miloev i Kukuri Na toj ploi grupa nastavlja utabanom stazom, a jedinu promenu predstavlja uvoenje duvakih instrumenata. Ubrzo po objavljivanju ploe, Miloev odlazi u JNA, a na koncertima ga zamenjuje Vedran Boi (ex Time). Miloev se vratio na sledei LP "Uhvati ritam" na kome je autor pesme "Ponovo sam". Kao gost, klavijature je svirao Zoran Kras, a u naslovnoj pesmi pratee vokale pevali su Momilo Bajagi, Dejan Cuki i novinar Draen Vrdoljak. Ovom ploom objavljenom 1984. godine potvrdili su da su se opredelili za zvuk glavne struje. Po objavljivanju kompilacije "Parni valjak", izlazi LP "Pokreni se!". Na toj ploi gostovali su Margita Stefanovi, klavijature. Drago Mlinarec je pevao u "Idu dani", Hus je otpevao glavni vokal u "Stojim ve satima", a Miroslav Sedak Beni je svirao saksofon. U toj fazi Rastko Miloev je otiao iz sastava i zapoeo solo karijeru u okviru koje je objavio LP "Granice: Ras 2va 3ri" (Suzy 1990). Grupa objavljuje jo jedan koncertni LP "E = MC2", koji je snimljen u zagrebakom Domu sportova 24 februara 1986. godine Sa njima su tada nastupali Zok Cvetkovi i klavijaturista Toni Ostoji (ex Dorian Gray). Godine 1987. na red je doao LP "Aneli se dosauju". Produkciju su radili Hus i Tomo In der Muhlen, a sa bendom je ponovo gitarista Cvetkovi Na snimanju su gostovali klavijaturisti Neven Frange, Stanko Juzbai, Koki Dimuevski (Leb i sol), a Zoran Predin iz Lanog Franza pevao je u temi "Anja". Balada "Jesen u meni" sa diskretnim uticajem folka bila je udarni hit ploe. Poetkom maja 1988. godine Hus je objavio pauzu u radu grupe. Nekoliko meseci kasnije vraaju se na scenu u obnovljenoj postavi. Novi basista je Zorislav Preksavec (ex Patrola, Zvijezde) i bubnjar Draen olc (ex Obeanje proljea. Parlament, Film, Neki to vole vrue). LP "Sjaj u oima" kao udarnu opet ima baladu "Moja je pjesma lagana", a snimili su obradu Mlinareve "Uvijek kad ostanem sam". Po objavljivanju ploe, Cvetkovi odlazi u London gde i danas radi kao studijski muziar. Grupa dobija nove lanove: Bruno Kovai (gitara i saksofon) i Berislav Blaevi (klavijature). Naziv LP-a "Lovci snova" inspirisan je knjigom "Hazarski renik" Milorada Pavia, a pripreman je 1990. godine uz sponzorsku potporu firme Levi's u dvorcu Mokrice. Doneo je pesme "Suzama se vatre ne gase", "Samo san", "Godine prolaze", "Ima dana" Bruno Kovai je potom otiao na muziko usavravanje u Ameriku, a novi lan je postao gitarista Marijan Brki (ex Prljavo kazalite). Petnaestogodinjicu rada proslavili su krajem 1990 godine koncertom u zagrebakom Domu sportova. Godine 1991, objavljuju CD kompilaciju "Pusti nek' traje" a godinu dana kasnije, koncertni "Svih petnaest godina" Posle due pauze 1994. godine objavljuju CD "Buenje" na kome se i Brki upisuje kao autor. Povodom te ploe u zagrebakom Domu sportova sviraju promotivni koncert pred 15000 posetilaca. Poetkom 1995. godine na dodeli muzikih nagrada Porin, Parni valjak osvaja sedam trofeja. Pored ostalih, za CD "Buenje", pesmu "Sve jo mirie na nju", duet Dade Topia i Akija Rahimovskog u pesmi "Molitva", likovnu opremu i snimak ploe. Juna 1995. godine na koncertu u zagrebakom Kazalitu mladih uz pratnju gudaa i velikog broja gostujuih muziara snimaju akustiarski CD "Bez struje". Septembra 1997. godine objavljuju CD "Samo snovi teku uzvodno" na kome u pesmi "Ovo nije politiki song" gostuje Vlado Kreslin. Objavljivanje ploe prati ambiciozna promotivna kampanja, tako da u istom danu, avionom poseuju Pulu, Rijeku, Split, Osijek i Zagreb. Hus se tokom duge karijere uspeno ogledao kao producent. Radio je ploe grupama Stidljiva ljubiica. Patrola, Haustor, Animatori, Plavi orkestar, Cacadou Look i drugim. Sa Jankom Mlinariem je bio suvlasnik studija Kolekcionar je umetnikih slika, to nije neobino, budui da mu je otac slikar. Diskografija Singlovi "Parni valjak" / "izofrenik" (Alta / PGP RTB 1976.) "Tako proe tko ne pazi kad ga Parni valjak zgazi"/ "Dok si mlad" (PGP RTB 1976) "Ljubavni jadi jednog Parnog valjka" / "Teko je biti sam" (PGP RTB 1976) "Prevela me mala ednog preko vode" / "0 umama, rijekama i pticama" (PGP RTB 1977) "Hou da se enim"/"Ljeto" (Jugoton 1977.) "Od motela do motela"/"Predstavi je kraj" (CBS-Suzy 1978) "Stranica dnevnika" /"Uline tue" (CBS-Suzy 1979) Albumi "Doite na show" (PGP RTB 1976)
"Glavom kroz zid" (Jugoton 1977) "Gradske prie" (CBS-Suzy 1979) "CitvKids" (CBS 1980.) "Vrue igre" (CBS-Suzy 1980.) "Vrijeme je na naoj strani" (CBS-Suzy 1981.) "Koncert" (CBS-Suzy 1982 dupli koncertni) "Glavnom ulicom" (CBS-Suzy 1983.) "Uhvati ritam" (Jugoton 1984,) "Parni valjak" (Suzy 1985, kompilacija) "Pokreni se!" (Jugoton 1985) "E=MC" (Jugoton 1986 koncertni) "Aneli se dosauju" (Jugoton 1987.) "Sjaj u oima" (Jugoton 1988) "Lovci snova" (Jugoton 1990.) "Pusti nek' traje, kolekcija vol 1" (Croatia Records 1991 kompilacija) "Svih petnaest godina" (Croatia Records 1992 koncertni) "Buenje" (Esnaf/Croatia Records 1994,) "Bez struje - Live in ZeKaeM" (Croatia Records / SRMG 1995, koncertni) "Samo snovi teku uzvodno" (Croatia Records 1997) PARTIBREJKERS (Beograd) Zoran Kosti Cane (roen 17. avgusta 1964. u Beogradu) pevaku karijeru je zapoeo u sastavu Urbana gerila da bi nastavio kao frontmen Radnike kontrole u kojoj su jo bili bubnjar ika Todorovi, basista Sran ile Markovi i gitarista Darko Milojkovi. Sa snimcima "Dosada" i "TV u koloru" pojavili su se na kompilacijskom albumu "Artistika radna akcija" (Jugoton 1981,). Na tim snimcima gostovali su gitarista Ljuba Sedlar (ali je svirao bubnjeve) i bubnjar Relja Obrenovi iz grupe Petar i zli vuci. Radnika kontrola je nastupila 1981. godine na smotri ABRS na Tamajdanu kada je zbog Canetovog provociranja publike koncert prekinut, a njegovo ponaanje je izazvalo i moralno politike rasprave u dnevnim novinama. Nastupali su kao predgrupa u Ljubljani na poslednjem nastupu arla akrobate oktobra 1981 godine to je ujedno bio i njihov poslednji koncert. Avgusta 1982 Cane, bubnjar Goran Bulatovi Manza (roen 1959), gitarista Neboja Antonijevi Anton (roen 20. februara 1961. u Zemunu) i gitarista Ljubia Kostandinovi (roen 1959) formiraju Partibrejkerse. Manza i Ljuba su svirali zajedno u grupi Republika, a Anton je u drugoj polovini sedamdesetih svirao u grupama BG 5 (sa Ivkom Vdoviem, Bojanom Pecarom), Butik i ine. Ujedno je gostovao na ploama drugih grupa, potpisujui se kao Riki Rif. Shodno svom prilino razuzdanom ponaanju u to vreme, po Canetovom doivljaju samih sebe a u Manzinom prevodu, nazvali su se Partibrejkers (urkolomci). Prvi nastup imali su 4 oktobra 1982. godine u Dadovu kao predgrupa sastavu The Fifties. Tokom sledee godine sviraju sve intenzivnije. U Zagrebu su jednom prilikom za tri dana odrali pet koncerata. Poto ih je paljivo sluao, za peti nastup zvuk je uradio Doni tuli i ak se ponudio da im bude producent. Na ploi "Ventilator 202" (PGP RTB 1983 ) bila je objavljena njihova pesma "Radio utopija", a na radio programima esto su emitovani demo snimci pesama "Hiljadu godina" i "Veeras". Nove verzije tih pesama ubrzo se pojavljuju na singlu Prvi LP snimaju u beogradskom studiju 0, a produkciju rade zajedno sa Kojom. Rhythm i blues u njihovom tumaenju, pojaan punk energijom, donosi im potovanje publike, a pesme "Ulini hoda", "Ona ivi na brdu", "Gubitnik", "Ako si..", "Stoj, Doni", nude ture, generacijski prepoznatljive iskaze. Na snimanju su gostovali Branislav Petrovi Banana (usna harmonika) i B. Trivi (saksofon). Omot ploe je radio Anton a u pesmi "Stoj, Doni" iskoristili su prepev starog hita Caka Berija "Johnny B Good" koji je sredinom ezdesetih godina uradio Tomi Sovilj. Uprkos dobrom prijemu debija, posle presluavanja demo snimaka za drugi LP, u Jugotonu im zatvaraju vrata pod izgovorom da u pesmama nema dovoljno bunta. U leto 1985. godine Manza naputa grupu, pa Partibrejkersi jedno vreme nastupaju sa Keletom (Disciplina kime), a decembra 1985. godine prestaju sa radom. Posle kraeg Antonovog izleta sa grupom Plaenici, ponovo se okupljaju juna 1986. godine. Za bubnjevima je Vlada Funtek (ex Plaenici), a novi basista je Dime Todorov Mune (ex Radost Evrope) Ubrzo iz grupe odlazi Ljuba. U mestu Bukovac, u studiju Milana iria, snimaju materijal za novu plou koju ponovo niko ne eli da objavi, a traka mesecima stoji u PGP RTB-u. U beogradskom Lotos baru 1987. godine organizuju dva koncerta i od zarade kupuju esnaest Aleksandar torti koje poklanjaju
nezbrinutoj deci u Zveanskoj ulici. Maja 1988 godine grupu naputa Vlada Funtek, jedno vreme sa njima svira Marko Milivojevi, a 1989 godine dolazi Igor Borojevi (ex Potop, Banana) Marta 1988 godine najzad izlazi drugi album koji je trebalo da se zove "Kobila i pastuv preljubnik", ali je dizajner zaboravio da stavi naslov na omot. Ploa donosi nove priloge za ozbiljnu karijeru: "Ja se ne vraam", "Prsten", "Meseeva ki", "Pet ispod nule", "Nema cure". Pesmu "Put" su naknadno snimili marta 1988. godine ukazujui na novi muziki put U to vreme MTV snima prilog o grupi. Februara 1989. godine rade nove demo snimke. Pomae im Sran Gojkovi Gile iz Elektrinog orgazma u ulozi ritam gitariste. Novembra 1989 godine objavljuju treu plou sa takoe lepljivim pesama "Kreni prema meni", "Zemljotres", "Hipnotisana gomila", "Ono to pokuavam sad". Produkcijom se bavio Milan iri a Anton peva glavni vokal u "Nema cure koja ne voli". Kao gost uestvuje Pera Joe sa svojom nezaobilaznom usnom harmonikom. Tokom 1990. godine sviraju prvu veliku jugoslovensku turneju za koju se ubrzo ispostavilo da je bila i poslednja, bar u granicama SFRJ. Nastupaju i kao predgrupa na jugoslovenskim koncertima grupe Motorhead. Krajem 1990. godine iz grupe odlazi Igor, a zamenjuje ga Borko Petrovi (ex Baby Kate). U toj postavi objavljuju ivu kasetu "Zabava jo traje" snimljenu jula 1991 godine na koncertima u Zrenjaninu i Vrcu. Februara 1992 godine na njihovom koncertu u SKC-u uee uzimaju Emir Kusturica (ex Zabranjeno puenje), Doni Dep (ex Rock City Angels, The Kids) i Dim Darmu (ex Del Byzantinees). U to vreme u grupi je ponovo Igor, juna 1992. godine iz grupe odlazi Mune, a na basu je Saa Vlajsovi (ex NBG), a vraa im se Ljuba. lanovi Ekatarine Velike, Elektrinog orgazma i Partibrejkersa formiraju ad hoc bend Rimtutituki sa kojim snimaju cininu antiratnu pesmu "Sluaj 'vamo". Promoviu je 8. marta 1992. godine svirkom na kamionu koji krui beogradskim ulicama. Juna 1992 godine Rimtutituki sviraju u Beu na otvorenom prostoru u okviru antiratnog i antirasistikog festivala. Septembra 1992. godine u studiju O snimaju demo za sledeu plou. Meu prvim bendovima iz Srbije, nastupaju u Sloveniji, novembra iste godine. Bivaju odlino prihvaeni, a mediji su tome posvetili posebnu panju. Marta 1993 godine sviraju u Solunu, u klubu Milo, a organizuju i turneju po Makedoniji. Septembra 1993. godine uestvuju na zajednikim koncertima u Pragu i Berlinu sa Elektrinim Orgazmom, Ekatarinom Velikom i zagrebakim Vjeticama u okviru akcije "Ko to tamo pjeva". Aprila 1994 godine sviraju dva koncerta u Belgiji na multimedijalnom festivalu. Album "Kiselo i slatko" snimaju uz producentsku pomo Vlade Negovanovia i brojne goste u studiju: Sran Todorovi (bubnjevi), Zoran Radomirovi vaba (bas), Milan Mladenovi (vokal, gitara i usna harmonika). aa Lokner (klavijature), Nenad Petrovi (saksofon), Pera Joe (usna harmonika). avke (bubnjevi), Gile (gitara), Branka K (pratei vokali), Puroni (udaraljke). Pesme kao "Molitva", "Ljudi nisu isti", "Hou da znam", nose peat vremena u kome su nastajale. Posle ploe je usledila dua pauza i bilo je neizvesno da li e nastaviti zajedniki rad. Ipak, poetkom 1996 godine Cane i Anton obnavljaju Partibrejkerse, ojaani mlaom ekipom iz Zrenjanina: basista Gojko evar (ex Gluve kuke), gitarista Sran Graovac (ex Gluve kuke) i bubnjar Darko Kurjak (ex Orujem protivu otmiara), Objavljuju kompilacijski CD "Najbolje od najgoreg" na kome su i dve nove pesme "Ludo i brzo" i "Roen '", snimljene februara 1996 godine. Na koncertu u Novom Sadu aprila meseca okupljaju 5 000 posetilaca. Rasprodat koncert, odran na Tamajdanu 29. juna 1996. godine predstavlja ujedno povratak rock'n'rolla u glavni grad. U isto vreme izlazi im video kaseta "Poslednji dani slobode" (u izdanju B 92), snimljena juna 1991, godine na koncertu u dvoritu KST-a. Decembra 1996. godine sviraju u Frankfurtu u pozorinom prostoru i doivljavaju odlian prijem, a 14., januara 1997. godine nastupaju na Trgu Republike povodom doeka Nove Godine pred izuzetno velikim brojem posetilaca. U Londonu, u klubu Zlatni papagaj 17. februara okupljaju oduevljenu publiku sa prostora bive Jugoslavije. CD "Ledeno doba" rade u produkciji Koje, a na snimanju gostuju: Pera Joe (usna harmonika), Saa Lokner (klavijature), Purani (udaraljke) i duvaka linija grupe Deca loih muziara. Plou promoviu velikim besplatnim koncertom koji su pod nazivom "Ne padaj pobednie" odrali 3. septembra 1997. godine u podnoju Kalemegdana, u blizini Nebojine kule. Tim nastupom su ujedno obeleili i petnaesti roendan grupe. Cane je gostovao na snimanju solo ploe "Eto sad vidi da moe" Srana Gojkovia, "Zato da ne" Elektrinog orgazma, a Instant Karmi je ustupio pesmu "Ne moe mi nita" za njihov CD "Roll Over (Godine oktopoda 1987-1996)" (Take It Or Leave It 1996). Pesma "Hou da znam" upotrebljena je u filmu "Geto-tajni ivot grada". Anton je svirao na Giletovoj ploi "Eto sad vidi da moe" i "Letim sanjam diem" Elektrinog orgazma, Igor Borojevi od 1990 godine radi kao producent tako da je potpisao ploe Bjesova, Kristala, Pilota, Da ili bu i drugih. Komponuje za pozorite, muzika za predstavu "Tramvaj zvani elja" objavljena je na istoimenoj kaseti u izdanju Metropolis Records 1994. godine. Polovinom 1997. godine otvorio je studio Fabrika.
Diskografija Singl "Hiljadu godina"/"Veeras" (Jugoton 1984.) Albumi "Partibrejkers" (Jugoton 1985,,) "Partibrejkers II" (Jugodisk 1988) "Partibrejkers III" (Jugodisk 1989.) "Zabava jo traje" (Sorabia Disc 1992, koncertna kaseta) "Kiselo i slatko" (PGP RTS/ B 92 1994) "Najbolje od najgoreg" (Musicland 1996,, kompilacija) "Ledeno doba" (ZMEX 1997) PEKINKA PATKA (Novi Sad) Grupa je nastala pod uticajem engleskog punka u jesen 1978. godine. Osnovali su je peva Neboja onki onta koji je u to vreme predavao elektrotehniku u srednjoj koli, gitarista Sreten Kovaevi Sreta, bubnjar Laslo Pihler (ex Laboratorija zvuka, Kafe ekspres), basista Borislav Oslovan i gitarista Boko Prosenica (ex Direktori) Uoi osnivanja grupe, Sreta je imao svoj sastav Kafe ekspres sa kojim je na Maincu svirao igranke, a onta se povremeno penjao na binu, pevajui strane standardne rock hitove. Leta 1978. godine onta je otiao u London i vratio se sa idejom o izgledu i zvuku novog benda. Prvu svirku imali su u novosadskom klubu 24, ali je koncert prekinut jer su organizatori bili zapanjeni njihovim nastupom. Bazirali su svoje pesme na melodioznijem punk zvuku i ortodoksnom imidu. Budui da su bili jedna od prvih grupa novog zvuka, onta je javnost zasipao izjavama tipa: "Mi smo prva znaajna pojava u jugoslovenskoj rock muzici od Marka Novoselia i Ive Robia" Nastupali su na festivalu BOOM 78 u Novom Sadu i na Subotikom festivalu 1979. godine gde su dobili drugu nagradu publike i dobro uzdrmali medije. Njihovi pregovori sa PGP RTB-om zavrili su neuspehom, a posle nastupa u zagrebakom Kuluiu potpisali su ugovor sa Jugotonom. Producent njihovog prvog singla sa pesmom "Bela ljiva" bio je Slobodan Konjovi i dobar prijem te ploe omoguio im je snimanje debi albuma "Plitka poezija". Konjovi je pesme miksovao u svom stanu, a ploa je rezana u Frankfurtu. LP je bio zavren u jesen 1979 godine, ali je zbog Titove bolesti objavljivanje odloeno. Pojavio se u leto 1980 godine i promovisan je na splitskom festivalu. U to vreme Sreta je poeo da uvebava saksofon, a na mesto gitariste je doao Zoran Bulatovi Bale, dok je bas svirao Mare Vukmanovi. Singl "Bolje da nosim kratku kosu" predstavlja malu himnu punk pokretu a sledei, na kome je obrada pesme "Bila je tako lijepa" iz repertoara Dragana Stojnia, donosi klasinu muziku diverziju, inspirisanu negiranjem tradicije u maniru Sex Pistolsa. Poetkom jeseni Sreta naputa grupu i sa mlaim muziarima formira ska sastav Kontraritam, sa kojim objavljuje LP "Kontraritam" (Jugoton 1982.) Drugi LP Pekinke patke "Strah od monotonije" ponovo je snimao i producirao Sloba Konjovi. Ploa donosi sasvim drugaiji zvuk, inspirisan domaom i engleskom novotalasnom scenom, ali zbog nekomunikativog materijala, ne pobuuje vee zanimanje Po objavljivanju ploe, 1981. godine grupa prestaje sa radom. onta se povlai iz muzike, a 1992. godine odlazi u Kanadu gde i danas ivi. Sreta se ve godinama bavi ozvuavanjem koncerata Diskografija Singlovi "Bela ljiva"/"Biti ruan, pametan i mlad" (Jugoton 1979) "Bolje da nosim kratku kosu" / "Ori ori" (Jugoton 1980) "Bila je tako lijepa" / "Buba-rumba" (Jugoton 1981.) Albumi "Plitka poezija" (Jugoton 1980) "Strah od monotonije" (Jugoton 1981.)
Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com
PENGOV TOMA (Ljubljana) Romantini kantautor Toma Pengov pojavio se na sceni sasvim tiho 1974. godine kada mu je objavljen debi LP "Odpotovanja". Radei pod uticajima Donovana i Lenarda Koena (Leonard Cohen) pratio se na akustinoj gitari sa dvanaest ica, a svirao je i lutnju. Do njegove debi ploe doli su samo retki poznavaoci i ljubitelji akustine muzike, jer je tampana u malom tirau uz slabu distribuciju. Tek kada je RTV Ljubljana 1981. i 1982. godine objavila reizdanja, ploa je doivela manju medijsku promociju. Album je plenio nenom muzikom, suptilnim tekstovima, a neobino je trajanje pesama, gotovo ezdeset minuta. Svoj senzibilitet je najbolje predstavio u temama "Danaja", "Sarkofagi", "Cesta" i "Lae prostora". LP je odsvirao sam, a kao gost uestvovala je pevaica Bogdana Herman. Sredinom sedamdesetih godina, predvodio je grupu Salamander, ali je njihov rad prekinuo Tomaov odlazak u JNA. Toma nije esto nastupao, ali je uestvovao na folk festivalima u Evropi. Godine 1980. svirao je na seriji festivala "Winterfolk" u Austriji i Holandiji, na kojima je pevao na engleskom jeziku, ali izvodio i obrade narodnih balada. Poetkom devedesetih pokree se iz pasivnosti, ploa "Odpotovanja" 1991 godine biva reizdata na CD formatu, a zatim sledee godine objavljuje diskove "Rimska cesta", "Pripovedi" (na kome su snimci nastali u periodu od 1980 do 1988 godine). CD "Biti tu" izlazi 1995 godine sa novim pesmama. Te materijale objavljuje za nezavisnu izdavaku kuu Sraka iz Novog Mesta koju je osnovao bivi rock novinar Drago Vovk. Tokom duge karijere esto je pisao muziku za pozorite, televiziju i animirani film a 1993. godine izdao je knjigu "Dih Pu". Diskografija "Odpotovanja" (KUC 1974,) "Rimska cesta" (Sraka 1992.) "Pripovedi" (Sraka 1992) "Biti tu"
(Sraka 1995) PERCL IVICA (Zagreb) Protesni i folk peva Ivica Percl (roen 1945.) karijeru je zapoeo kao ritam gitarista u zagrebakoj grupi Roboti. Sastav je napustio septembra 1966. godine "zato to su bili previe buni". Ve sledee godine objavljuje singl na kome je i akustina tema "Godine ratne, godine mirne" snimljena za istoimenu TV dramu u reiji Ivana Hetriha. Ubrzo postaje pionir protesne pesme, a zbog slinosti sa Donovanom esto ga nazivaju Peroan. Prvi veliki uspeh postie pesmom ora Novkovia "Stari Pjer" za koju dobija prvu nagradu strunog irija na festivalu Zagreb 68. Po glasanju italaca lista "Duboks", Percl je proglaen za pop linost 1968. godine. U to vreme izvodio je pesme inspirisane domaim temama: "Jasenovac 26.11.1942 ", "Maribor" i "Pismo upueno Magdaleni" (posveena Beograanki koja je stradala u bioskopu od podmetnute bombe ustakih terorista). Godine 1969 uestvuje na Omladinskom festivalu u Subotici sa pesmom "Svaki dan sam" i ona je, sem na singlu, zabeleena na duploj kompilacijskoj ploi "20 godina festivala Omladina" (PGP RTB 1980). Na ploi "Stari Pjer" nale su se orkestarske verzije njegovih ranijih pesama na tekstove Miroslava Krlee, Zvonimira Goloba, Dobrie Cesaria, ora Novkovia i drugih. Godine 1975. Percl, Toma Domicelj, Drago Mlinarec i Sran Marjanovi organizuju krau turneju po Jugoslaviji, pod nazivom "etvorica za mir". Tokom osamdesetih Percl je radio kao urednik Kulturnog centra u zagrebakoj Dubravi, kao sekretar u Hrvatskom udruenju kompozitora i povremeno je nastupao. Poslednjih godina aktivno se bavi slikarstvom. Diskografija Singlovi "1966" / "Godine ratne, godine mirne" / "Pjesma za prijatelja" (Jugoton 1967) "Stari Pjer" / "Potovani profesore" / "Uz zvuke valcera starog"/ "Gdje je taj savjet to ste mi ga dali" (Jugoton 1968) "Pismo upueno Magdaleni"(Suzy 1968) "Svaki dan sam" / "Mladi klate stara zvona" (Jugoton 1969;. Album "Stari Pjer" (Jugoton 1974) PETAR I ZLI VUCI (Beograd) Krajem 1980. godine, peva Bojan Banovi (ex Hipnotisano pile) sa gitaristom Goranom Sinadinoviem, pokree grupu Petar i zli vuci. Ideja za ime potekla je od Gorana, a bazirala se na nazivima stranih sastava iz ezdesetih godina Ubrzo su im se prikljuili pevai Saa Luki i Milan Popovi, gitarista Voja Jovanovi, basista Sinia Nojkovi i bubnjar Relja Obrenovi. Veina njih je drugovala jo iz XI beogradske gimnazije iz koje je u to vreme poteklo puno sastava. Ve prvim nastupima, preteno u beogradskim i zagrebakim klubovima, skrenuli su panju na sebe. Atraktivne pesme sa ska podlogom i efektan scenski nastup, omoguili su im uee na Omladinskom festivalu u Subotici maja 1981. godine gde su pobedili sa pesmom "Ogledalo". Krajem leta objavljuju jedini singl. Na kompilacijskoj ploi "Artistika radna akcija" (Jugoton 1981), na kojoj su predstavljeni bendovi druge generacije beogradskog novog talasa, uestvuju sa pesmama "Ogledalo" i "Kozaci'. Godine 1982 Saa Luki i Milan Popovi odlaze iz grupe, a novi lan postaje Dragoljub Ljubii (kasnije zvezda lndexovog Radio pozorita). Uestvovali su na kompilaciji "Ventilator vol 1" (PGP RTB 1983.) sa pesmom "Moroni". Iste godine grupa prestaje sa radom. Bojan posle toga provodi etiri godine u lndexovom Radio pozoritu, zavrava arhitekturu i magistrira u Americi. Njihova pesma "Ogledalo" uvrena je na disku "Yu retrockspektiva-Jugoslovenski novi talas" (Komuna 1995.) Diskografija Singl "Ogledalo" / "Ubica" / "Na plai" (Jugoton 1981)
PETAR PAN (Beograd) Grupa je osnovana 1986. godine, a prvih godinu dana su uvebavali materijal i radili na demo snimcima. Posle serije personalnih pramena tokom 1987. godine, ustalili su se u postavi: gitarista i peva Dejan Miloevi, bubnjar Veroljub Spasi, gitarista Vangeli Dundas i basista Predrag Ivanievi. Na rock veeri Beogradskog prolea 1989 godine pobedili su u kategoriji demo bendova, a nagrada je bila ugovor sa PGP RTB-om za snimanje ploe To obeanje, po obiaju, nikada nije ispunjeno. Debi kasetu "Od mrnje do ljubavi" objavili su za nezavisnu kuu Rockland, a na njoj je vei deo materijala komponovao Dejan Miloevi Sledee izdanje, LP "Petar Pan" donosi njihov pevljivi rock, a izdvajaju se "Ptica" i "Boe pravde", koju je komponovao Dragutin Savi (ex Tvrdo srce i velike ui. Ulica od meseca). Po odlasku Dejana Milo-evia, 1993 godine u grupu dolazi Draen Kovaevi koji je ranije pevao u zagrebakim Dum Dum Bovsima. Sa njim 1996. godine rade kasetu "Bio jednom jedan r'n'r", u produkciji Dragoljuba Spasia, a na snimanju je" gostovao Neboja Simeunovi Sabljar, peva sastava Da ili bu. Diskografija "Od mrnje do ljubavi" (Rockland 1989) "Petar Pan" (Rockland 1991) "Bio jednom jedan r'n'r" (ITMM 1996.) PETROVI MILO (Beograd) Kompozitor, embalista i pijanista Milo Petrovi roen je u Zemunu 1952. godine. Na Fakultetu muzike umetnosti, odsek klavir, diplomirao je 1974 godine, a magistrirao 1988. godine. Autor je oko trideset pet dela solistike i kamerne muzike i vie multimedijalnih projekata. Objavio je romane "itije Mardarija Monaha" (1992.) i "Mihailo iz Pei" (1997.) kao i knjigu pria "Levant nad Levantom" (1996). Sa jazz grupom Interaction, koju je osnovao saksofonista Pol Pinjon (Paul Pignon), svirao je od 1974 do 1980 godine. Sa basistom Radetom Bulatoviem i perkusionistom Nenadom Jeliem, osnovao je 1980 godine jazz sastav Jazzy. Snimili su dve LP ploe: "Jazzy" (PGP RTB 1983.) i "Wake Up and Jazzy" (PGP RTB 1986.). U grupi Jazzyje sviralo dosta beogradskih muziara, a sa radom su prestali 1989. godine. Petrovi je od 1983 do 1986. godine bio lan rock grupe Jakarta, sa kojom je snimio LP ploe: "Maske za dvoje" (PGP RTS 1984 ) i "Bomba u grudima" (PGP RTB 1986). Pored toga, snimio je dve ploe sa Beogradskim baroknim kvartetom, samostalni LP "Deia Baha i Ramoa" sa kompozicijama za embalo (PGP RTB 1985.). Godine 1991. objavljuje CD "Istorija Vizantije I" sa deset kompozicija za preparirani klavir, koje predstavljaju autorsko vienje etno muzike nacija sa prostora Vizantijskog carstva. CD je zapakovan u luksuzan omot, a uz njega su objavljene kratke prie u kojima se Petrovi drao atmosfere svoje muzike CD "Istorija Vizantije II" nastavlja zapoeto istraivanje na polju etno jazza Na snimanju diska saraivali su Rade Bulatovi (bas), Vladeta Kandi (harmonika). Bata Boani (bas). Luka Bokovi (bubnjevi), Nenad Petrovi (saksofon), Veljko Nikoli (Papa Nick), udaraljke i drugi Diskografija "Istorija Vizantije I" (Sorabia Disc 1991..) "Istorija Vizantije II" (Vertical Jazz 1994) "Srpska muzika za embalo" (SKC-PGP RTS 1996, dupli CD) PILOTI (Beograd) Septembra 1980 godine od muziara koji su inili sastav Kako (najvei uspeh nastup na koncertu Bijelog dugmeta na stadionu JNA 1979 godine) nastali su Piloti Prvu postavu inili su Zoran Lesendri Kiki (gitara i vokal), Dragan Andri Andra (bas), Goran Bogievi (gitara) i Nenad Atanasijevi (ex Butik), bubnjevi. Poetkom 1981. godine uestvuju na koncertima u Zagrebu, u okviru manifestacije "Pozdrav iz Beograda". Maja iste godine su na omladinskom festivalu u Subotici, ali ih nema u finalu, jer je Bogievi morao da se vrati u Beograd da bi popravio ocene u koli.
estim klupskim nastupima i komunikativnim, mod orijentisanim pesmama upakovanim u tada moderan ska ritam, brzo osvajaju publiku tako da im debi LP izlazi ve septembra 1981. godine. Kiki se potpisuje kao kompletan autor materijala (sem tri teksta), a produkciju radi Dragan Jovanovi (Generacija 5). Pesme "Ne veruj u idole", "Svi smo mi ponekad aneli", "Diploma" i "Novo odelo" obezbeuju im jaku medijsku aktivnost. Zahvaljujui kompenzacionim poslovima PGP RTB-a, ploa se pojavljuje u Sovjetskom Savezu i ehoslovakoj. Juna 1982 godine objavljuju drugi LP "Dvadeset godina" koji je producirao Saa Habi, ali ne postiu prethodni uspeh. Budui da je Bogievi otiao u JNA, a Atanasijevi napustio grupu i muziku, na promocione koncerte kreu u promenjenoj postavi. Za novog bubnjara prvo je planiran Dragoljub urii, ali je grupi pristupio bubnjar Zoran Obradovi Cera (ex Artisti i modeli). Ve u decembru 1982 godine u studiju Enca Lesia pristupaju snimaju tree ploe "Zvui civilizacije" na koji troe vie od esto sati. Poslednje numere Kiki je otpevao pred odlazak u JNA. Odmah za njim, isto novo odelo obukli su Andra i Cera, tako da ta ploa nikada nije objavljena. Novu fazu Piloti su zapoeli tek u jesen 1984. godine. Sa Kikijem, Goranom i Cerom grupu su obnovili braa Gruji, Dejan za basom i Darko za klavijaturama Njih dvojica su pre toga bili u grupi Braa. Poetkom 1985 godine nastupaju na kolektivnim i humanitarnim koncertima, a esto su svirali u Sloveniji Zanimljivo je da su tokom te godine, iako bez ploe, odsvirali pedeset sedam koncerata, uestvovali na YU rock misiji i zagrebakoj varijanti Band Aida, dok se demo snimak pesme "Kada sanjamo" esto vrteo na radio programima. U leto 1986, godine snimaju LP sa producentom Duanom Petroviem anetom. Meutim, krajem novembra Kiki rasputa grupu, zadravi samo Ceru. Novi lanovi postaju gitarista Safet Petrovac Saja i Miko Plavi (ex Via Talas, D Boys, Fantazija). lako gitarista, Miko je u poetku u grupi svirao bas. Ploa "Kao ptica na mom dlanu" izlazi juna 1987. godine i njom formuliu novi pop orijentisan pravac koji im donosi veliku popularnost. Preteno ljubavne pesme "Kada sanjamo", "Rekla je da u mojoj glavi uje gitare i bubnjeve", "Iza oblaka", sigurno nisu bile razlog za incident koji se zbio na splitskoj rivi 3 jula 1987 godine. Piloti su nastupili posle grupe Osmi putnik, publika ih je poela da ih gaa i jedna boca je pogodila Kikija u glavu. Koncert je prekinut, a Kiki poslat u bolnicu. U to vreme, Kikijeve pesme snimaju i drugi izvoai. "Kolaii" su se nali na solo ploi Marine Perazi, "Dolazi tiho" hit je za Dejana Cukia, "Barakuda" i "Arija" za Viktoriju, a "Spavaju li oi nebeske" za Zdravka olia. Juna 1988, godine Piloti objavljuju LP "Osmeh letnje noi" na kome su gostovali Saa Lokner, a Bane Lesendri (Kikijev brat) i Viktorija su pevali pratee vokale. Posle te ploe grupu naputa Saja, pa Miko Plavi prelazi na gitaru i klavijature, dok bas svira Bane Lesendri. LP "Neka te Bog uva za mene" producirali su sami, a kao gosti pojavljuju se Goran Bregovi, Laza Ristovski, Jova Maljokovi i Vlada Negovanovi. Pratee vokale pevali su Jelena Galoni i Darko Gruji. Godine 1991. objavljuju kompilacijski LP "Najvei hitovi" na kome je veina materijala iz druge faze karijere. Na retrospektivnoj veeri Beogradskog prolea 91 izvode obradu "Devojko mala" Darka Kraljia i ta snimak je uvren na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991.). Od 1993. godine Kiki radi kao kompozitor i producent za grki ogranak diskografske kue Polygram. Sa Lazom Ristovskim koji je jedno vreme bio stalni lan Pilota, rade pesme za filmove "Zaboravljeni" i "Pun mesec nad Beogradom" koje se pojavljuju na CD-u "Zaboravljeni". Sa Sranom aperom i Nebojom Krstiem, Kiki je u okviru Dobrovoljnog pevakog drutva snimio CD "Nedelja na duhove" (Eastfield Music 1995), Kiki je komponovao muziku za deo pesama, a bavio se produkcijom i aranmanima. Aprila 1996, godine u Atini Kiki i Miko rade CD "Na putu sa trubama" grkom pevau Miciasu Manolisu (Michias Manolis). Materijal su obrade pesama Pilota. Miko je svirao harmoniku, klavir, bas, udaraljke i bavio se produkcijom. Posle duge pauze, novembra 1996. godine Piloti objavljuju plou "Dan koji prolazi zauvek". Autor tekstova je Kiki, a muziku je radio sa bubnjarem Zoranom Baboviem Babonjom (ex Kako, Zana) Plou su producirali Igor Borojevi i Kiki. Uz stare lanove u grupi su jo: basista Nenad Stefanovi (sa njima od 1993 godine), Nenad Jeli, udaraljke, vokal i Ana Popovi, slide gitara. Na snimanju su gostovali Dejan Cuki (vokal u "Lud za njom"), klavijaturista Slobodan Markovi i gudaki kvartet Igora Popovia. Za film "Electra", grkog reditelja ora Kokojanisa, Kiki je krajem 1996. godine radio deo muzike kao i za film "Balkanska pravila" Darka Bajia. Leta 1997. godine za grku pevaicu Alkisti Protopsalti komponovao je i producirao pesme za novu plou. Tekstove je napisala Kikijeva stalna saradnica u Grkoj, Lina Nikolakopulu. U isto vreme izlazi kompilacijski CD "Ne veruj u idole" na kome je izbor od osamnaest pesama sa prvih pet ploa Pilota Krajem 1997. godine Piloti su privremeno prestali sa radom.
Diskografija "Piloti" (PGP RTB 1981) "Dvadeset godina" (PGP RTB 1982 ) "Kao ptica na mom dlanu" (PGP RTB 1987) "Osmeh letnje noi" (PGP RTB 1988) "Neka te Bog uva za mene" (PGP RTB 1990) "Najvei hitovi" (PGP RTB 1991 kompilacija) "Zaboravljeni" (Komuna 1993) "Dan koji prolazi zauvek" (Komuna 1996) "Ne veruj u idole" (Bread Ventures Records 1997 kompilacija) PLAVA TRAVA ZABORAVA (Zagreb) Na inicijativu rock kritiara Draena Vrdoljaka, country grupa Plava trava zaborava poinje sa radom 1982 godine. Naziv grupe je zasnovan na pesmi Arsena Dedia "Plava rua zaborava", ali je rua zamenjena travom, jer asocira na blue grass, podvrstu country muzike. Voa sastava, gitarista Eduard Matei (ex Izazov) okupio je ekipu zaljubljenika u country i westem stil, tako da su lanovi grupe: pevaica Rajka Sutlovi, gitarista Branko Bogunovi Pif (ex Drugi nain), violinista Vatroslav Markui (ex Animatori), Davor Rodik, pedal stil gitara, basista Vladimir Georgiev, bubnjar Hrvoje Galekovi, a tada je za klavijaturama sa njima nastupao i Vrdoljak. U poetku su redovno svirali u klubovima Country, Lapidarij i Kului Debi LP "Live!" snimaju na koncertu u Kuluiu 9 maja 1984. godine i na njemu su se nale obrade standarda. Sledee godine na ploi "Country" pored obrada snimaju i Mateievu "Yugo Goes To Nashville". Trei LP "Hat Trick", rade 1987. godine u produkciji Brajana Hodsona (Brian Hodgson) i Geri Hogana (Gerry Hogan), a Matei potpisuje tri nove kompozicije, Na sledeoj ploi "Dance Ali Night" objavljuju snimke sa nastupa u Portorou, odranih 12 i 13 avgusta 1988. godine. Taj koncertni LP otvara efektna najava Draena Vrdoljaka. Petu plou ispunjavaju iskljuivo autorske kompozicije u country maniru, a potpisali su ih Matei, Zrinko Tuti, Rajko Dujmi, ore Novovi i Rajka Sutlovi. Na ploi se nala i obrada pesme "Julie" sa kojom je Danijel Popovi svojevremeno trijumfovao na takmienju Pesma Evrovizije. Tokom karijere vrlo su esti gosti na countrz festivalima u inostranstvu gde su takoe objavljivali ploe, tokom prve polovine devedesetih godina, ee sviraju u Nemakoj, Austriji i Holandiji, nego u Hrvatskoj, a dugu diskografsku pauzu prekidaju leta 1997. godine kada zapoinju snimanje nove ploe pod radnim lazivom "Alive And Well" na kojoj pola naterijala zauzimaju autorske pesme. Grupa je pretrpela i personalne promene, Branko Bogunovi je preao u Bebek band, i sa njima svira bubnjar Sreko Antonioli (ex Parni valjak) Diskografija "Live!" (Jugoton 1984 koncertni) "Country" (Jugoton 1985) "Hat Trick" (Jugoton 1987.) "Dance All Night" (RTV U 1988 koncertni) "Plava trava zaborava 5" (Jugoton 1990) PLAVI ORKESTAR (Sarajevo) Sredinom osamdesetih godina Plavi orkestar se nametnuo kao najvea tinejderska atrakcija u SFRJ. Udarnu postavu grupe inili u Saa Loi Loa, peva i autor veine materijala, gitarista Mladen Pavii Pava i braa blizanci basista Samir eramida Cera i bubnjar Admir eramida Cera II. Saa Loi (roen 1964) je kao gimnazijalac 1981. godine osnovao sastav evin orkestar u kome su jo bili gitarista Sran Cronjar, basista Gordan Damonja i bubnjar Admir eramida Cera II. Sledee godine grupa menja ime u Plavi orkestar, Loa prelazi u sarajevsku gimnaziju i u novom razredu ipoznaje gitaristu Mladena Paviia koji je u to vreme ve imao odreenu afirmaciju jer je sa grupom Rok apoteka nastupao 1979. godine na koncertu Bijelog dugmeta na beogradskom stadionu JNA. Sa popularnou ska muzike Pavina Rok apoteka je promenila anr i ime u Super 98. Sa njima se Pava lojavio na Omladinskom festivalu u Subotici 1981 godine, ali nisu uli ni u
finale. Pava je zatim preao u pop grupu Mali princ, a iz nje u sastav Pauk iz Zavidovia. Sa njima je snimio LP "Mumije lau" (Suzy 1982.). Budui da je zbog proba svakog vikenda putovao u Zavidovie, to je smetalo njegovim roditeljima i na njihov nagovor naputa grupu. Krae vreme je sa basistom Samirom eramidom svirao u grupi Elvis J Kurtovich, pa u Bonton Baji i grupi Kazablanka, da bi 1983. godine preao u Plavi orkestar. Do dogovora je dolo na koncertu grupe Siluete u Sarajevu, ali su se i pre toga on i Loa intenzivno druili, tako da su neto ranije, u etvrtom gimnazije, zajedniki napisali pesmu "Suada" koja je predstavljala pop varijantu novog primitivizma. Dosta iskusniji, Pava je izdejstvovao da iz grupe odu basista i gitarista, jer mu je bilo jasno da su oni samo prolaznici kroz muziku. Pred leto 1983. godine postava se dolaskom basiste Samira eramide konano ustaljuje. On je pre toga bio u Zabranjenom puenju, a kako su braa blizanci eleli da budu zajedno, bilo ga je lako nagovoriti da pree u grupu. U toj postavi su poeli da sviraju na neto veim koncertima, bili su predgrupa Ribljoj orbi i sastavu Leb i sol, to ih je dovelo pred oi recenzenata. Osvrti vezani za njihove nastupe najee su bili porazni, to je jo vie demoralisalo malodunog Lou. Resio je da se povue sa scene i da svoje pesme svira na urkama, opsenarei devojice. Entuzijazam ostalih nije dozvolio da na tome ostane, tako da su iznova krenuli sa svirkama. Loa se u to vreme smrtno zaljubio u devojku Bucu, pa su mu nove pesme inspirisane jakom emocijom, vratile veru u bavljenje pop muzikom. Na koncertu u sarajevskom klubu Trasa uo ih je Bata Vranjeevi iz Laboratorije zvuka, shvatio je kakav diskografski potencijal u njima lei i pozvao ih je u Beograd na probno snimanje. U studiju Enca Lesia za tri dana su snimili pesme "Soldatski bal", "Goodbye Teens" i "Suada". Planirali su ih za maksi singl ili eventualno debi album. Meutim, kako su ve septembra 1983. godine sva etvorica otili u JNA, od toga nije bilo nita. Samo su u Skenderiji, sa grupama Bonton Baja i Kongres odrali oprotajni koncert. Iz vojske su se prvo vratili Loa i Pava, septembra 1984 godine. Pomalo su nastupali, ekajui dolazak brae. Meutim, zbog traljavih koncerata, dolazi do svae i Pava naputa grupu. U to vreme Loa poinje saradnju sa Goranom Mariem, alias Malkolm Muharem, (roen 1960 u Visokom) koji je pre toga bio menader sastavu Elvis J Kurtovich. lako je Plavi orkestar u tom trenutku stopirao rad, Loa i Malkolm odlaze u Zagreb i uz pomo Huseina Hasanefendia i Rastka Miloeva iz Parnog valjka rade demo snimke za pesme koje su se kasnije pojavile na njihovom debi albumu. U itavu aktivnost bio je umean i Ivan Fece Firi, bubnjar iz Novog Sada koji je u to vreme bio u grupi EKV. Loa je tada potpisao preliminarni ugovor sa Jugotonom, taj papir je pokazao Pavi i nagovorio ga da se vrati u grupu. Sa producentom Hasanefendiem, poetkom 1985. godine krenuli su u snimanje albuma "Soldatski bal". Kao gosti pojavili su se dramaturg Jovan irilov i slikar i publicista Drago Kalaji (pevali pratee vokale u pesmi "Bolje biti pijan nego star"), interpretatorka narodne muzike Nada Obri (duet u pesmi "ta e nama oferima kua"), Aki Rahimovski, Jura Stubli, Pea D Boy (u pesmi "Stambol, Peta, Belija"). Firi je svirao bubnjeve i takoe pevao pratee vokale, a glasovno su uestvovali Marina Perazi i Hamdija Demirovi. Posebna panja posveena je omotu koji je uraen kao rekonstrukcija uvenog albuma Beatlesa "Sgt. Peppers Lonely Hearts Club Band". Dizajnom omota bavio se Bojan Hadihalilovi u okviru studija Trio. lanovi Plavog orkestra odeveni su u kitnjaste uniforme, na ploi su petokraka, jugoslovenska zastava, etiri devojke u narodnim nonjama, sedam sekretara SKOJ-a i likovi etrdeset devet poznatih linosti iz jugoslovenske istorije i javnog ivota meu kojima su: Miroslav Krlea, Petar Petrovi Njego, Ivo Lola Ribar, eljko Bebek, Goran Bregovi, Bata ivojinovi, Dimi Stani, Slavko timac, Lepa Brena, Zuko Dumhur, Ivo Robi, Vuk Karadi, Vladimir Nazor, Oliver Mandi, Mirza Delibai i drugi. Neke linosti nisu dale odobrenje da se nau na omotu, pa su umesto njihovih slika samo siluete. Pojava debi albuma u prolee 1985. godine izazvala je pravu tinejdersku histeriju, nezapamenu u dotadanjoj pop muzici. Ve u septembru Jugoton je objavio da je prodato 300 000 primeraka ploe. "Soldatski bal" je postao najtiranija debi ploa u domaoj diskografiji. Svoje tinejderske pesme pod uticajem folka, oigledno su dobro adresirali na tadanje adolescente, a paljivo su razradili i imid: Loa nije skidao svoj kaket, slikali su se u patikama sa razvezanim pertlama sto je kod publike podsvesno izazivalo potrebu za zatitom. Zimi su nosili vojnike izme i pletene vunene arape "partizanke". U spotu za pesmu "Kad mi kae, paa" zagrebakog reisera Gorana Gajia, uestvovale su Sonja Savi, Suzana Mani, Tanja Bokovi i Mirjana Bobi. Neke od njih su se i ljubile sa Loom pred kamerama. Plavi orkestar je odrao itavu seriju rasprodatih nastupa na jugoslovenskoj turneji pod nazivom "Bolje biti pijan nego star". Koncerti su im poinjali "Internacionalom", sa ekrana su emitovani dokumentarni snimci izgradnje zemlje, a emitovano je i zavrno kolo iz dela "Ero s onog svijeta". Na Tamajdanu su 14 septembra imali rasprodat koncert na kome je gostovala Nada Obri. Nekoliko dana kasnije svirali su na alternativnom
festivalu Novi Rock u Ljubljani, gde im se desio prvi incident. Dok su gostovali na Radio Studentu, javili su se sluaoci koji su rekli kako nee dozvoliti Orkestru da u Sloveniji svojom muzikom urade isto to i u ostalim delovima Jugoslavije i da e ih kamenovati na koncertu. U napetoj atmosferi izali su da sviraju pred oko 6000 posetilaca. Koncert je proao bez incidenata, sem to je jedna grupa bacala neidentifikovane predmete u pravcu bine i to su mahali transparentom "Bolje biti iv nego mrtav". Konzervativnije strukture bile su provocirane pesmom "Bolje biti pijan nego star", tako da se u medijima vodila dua polemika za i protiv same grupe. Ubrzo, kao priznanje za uspeh, dobijaju plaketu XI kongresa SSO BIH. Uestvuju i na festivalima u inostranstvu, maja 1986 godine sviraju u vedskoj, zatim nastupaju u Aliru u gradu Anaba, na festivalu Mediteranskih zemalja. Za njihovo trite licencno je objavljena kaseta sa debi albumom. Odrali su tri koncerta: na stadionu, gradskom trgu i na veeri povodom zatvaranja festivala. Drugi album "Smrt faizmu" snimaju opet u Zagrebu. Producenti su Loa i Pava, a kao gosti uestvuju violinista Jovan Kolundija, Alfi Kabiljo, Usnija Redepova, italijanski peva Paolo Marcolini Gazebo, Izolda i Eleonora Barudija, klapa ibenik, KUD Lino iz Dubrovnika, zbor crkve Sveti Josip iz Zagreba, a udaraljke je svirao ii Jankeli. Producent je trebalo da bude Oliver Mandi, ali to nije realizovano, kao ni gostovanje Ive Pogorelia i Bajage koji su odbili poziv. Na novoj ploi Plavi orkestar promovie takozvani nju partizans pravac (termin izmislio Goran Bregovi) i koncepciju jugoslovenstva. Glavni inspirator takve ploe bio je Malkolm Muharem, koji se u to vreme druio sa ljubljanskim alternativnim krugovima, pa je novu fazu Orkestra nazvao "bosanskim umetnikim eksperimentom". Grupa uestvuje na veeri rodoljubivih pesama Zagreb feta, koje je odrano pod naslovom "ivi sretna u slobodi" gde su svirali pesmu "U Jevrema slika ta". Zbog nekih, prilino rogobatnih stihova u pesmama "Fa fa faista nemoj biti ti (jerbo u te ja, draga ubiti)" i "Puteru puteru" na grupu se svalila itava lavina napada od strane rock kritiara i kolega. Otar tekst povodom te ploe napisao je i Emir Kusturica. Udaljivi se od stila debi ploe, doiveli su i kod publike drastian pad popularnosti i tek su u pesmama "Sava tiho tee" i "Kad si sam drue moj" zadrali fokus na tinejdere. Situacije je bila preglednija kada su krenuli na teren. Polovinom marta 1987 godine nastupili su pred polupraznim beogradskim Sajmitem. Posle Beograda, odsvirali su sedam dobrotvornih koncerata za postradale od zemljotresa u Bosanskom Grahovu i Kninu, a standardno dobro proli su na nastupima u Bosni. Jo jednu potvrdu svoje narodnjake orijentacije Plavi orkestar je dobio od maarske svadbarske grupe 2+3, koja je na maternjem jeziku snimila obradu "Bolje biti pijan nego star" i uvrstila je u svoj prigodni repertoar. Po zavretku druge jugoslovenske turneje, Malkolm Muharem prestaje da radi sa grupom, a lanovi grupe se povlae iz javnosti. Poetkom 1988. godine odlaze na turneju po SSSR, u Moskvi sviraju osam koncerata, u Volgogradu isto toliko. Pojavljuju se u televizijskom ou programu Ale Pugaove koji je reirao cenjeni filmski autor Nikita Mihalkov. Godine 1989. odlaze u Tursku na festival esme 89 gde su svirali i kao predgrupa amerikoj pevaici Caki Kan. Zatim su uestvovali na festivalu u poljskom gradu Sopotu. LP "Sunce na prozoru" objavljuju juna 1989. godine i njime pokuavaju da vrate smirenije emocije. Svoj put do publike probila je pesma "Kaja", napravili su i obradu pesme "Let The Sunshine In" iz hipi rock opere "Kosa" U prepevu, pesma se zove "Daj nam sunca", a upotrebljen je tekst iz pozorine postavke "Kose" Ateljea 212. Producent ploe bio je Saa Loi uz pomo Kreimira Klemenia, a gostujui muziari bili su gitarista Marjan Brki (ex Prljavo kazalite i Parni valjak) i klavijaturista Duko Mandi (ex Novi fosili). Tokom jeseni 1989 godine odradili su jugoslovensku turneju, ali je reakcija publika bila za nekoliko stepeni nia nego ranije. U prolee 1991. objavljuju poslednji album "Simpatija" i to za sarajevski Diskoton. Loa je opet bio autor svih pesama, sem to je "Rjeih da se enim" komponovao sa Marjanom Brkiem. Produkciju su uradili zajedno sa Brkiem koji je svirao i klavijature. Na ploi je jo gostovao Sedak Beni koji je svirao klarinet. Na albumu se nala obrada starog hita grupe The Mamas and Papas "California Dreamin" koja u naslovu nosi citat partizanske "Ljubi se istok i zapad, ljubi se sjever i jug". U pesmi "Ritam kie" korien je muziki citat stare "Rhythm Of The Rain" iz ezdesetih godina, dok se "Sauvaj zadnji ples za mene", samo u naslovu referie na taj stari hit. Omot je opet radio tim Trio, a umesto slike grupe, na naslovnoj strani nala se reprodukcija slike "Ljubavni san" Viljema Martensa. Avgusta 1991. godine, u vreme kada su sukobi u Jugoslaviji ve poeli, Plavi orkestar kree na turneju u okviru koje su planirali da odsviraju sto dvadeset koncerata. Od toga su ostvarili samo nastupe u Srbiji, Makedoniji i Bosni. Svirke u Hrvatskoj i Sloveniji otkazane su zbog rata. U to vreme esto nastupaju na mirovnim koncertima u Sarajevu, Konjicu, Mostaru, Banja Luci, Trebinju. Rat u Bosni razvejao ih je na razne strane. Loa se preselio u Ljubljanu, gde se bavi dizajnom i
marketingom. Paralelno je nastavio da komponuje, tako da se na kompaktu obnovljene Crvene jabuke "U tvojim oima" (Croatia Records 1995) nalaze i njegove pesme. Sa Jabukom je nastupao na njihovim promotivnim koncertima po Hrvatskoj. Pored toga, napisao je songove za CD Radeta erbedije "Zaboravi", muziku za pozorinu predstavu "Elvis De Luxe" trupe Grapefruit, pesme za hrvatsku pevaicu Severinu, muziku za film "Outsider" reditelja Andreja Koaka i pesmu koja je predstavljala Sloveniju na izboru za Pesmu Evrovizije 97 u izvoenju glumice Tanje Ribi. Cera I ostao je u Sarajevu, 1996. godine je otvorio kafi "itluk han". Cera II ivi u Parizu gde je sa grupom Ovedream (koju ine lanovi bivih sarajevskih demo grupa) objavio CD "Overdream" (Initial 1996.), a snimili su i CD "Fildan vika" zagrebake verzije Zabranjenog puenja. Cera II je uestvovao na snimanju CD-a "Rue u asfaltu" grupe Teka industrija, a radio je i kao koproducent i araner sa CD francuske pevaice Aleksandre Ros. Po izbijanju rata Pava je doao u Srbiju, nekoliko puta je nastupao sa beogradskim Zabranjenim puenjem, a zatim je otiao u Kanadu gde radi kao studijski muziar. Na Loinu inicijativu Croatia Records je objavila dva kompilacijska CD-a "Everblue", na kojima se pored starih hitova nalaze i etiri ranije neobjavljena snimka: demo za "Suadu", "Zarazi me", "0 la la" i "Mladene". U jesen 1997 godine Loi i braa eramida su pristupili realizaciji povratnike ploe pod radnim naslovom "Rapsodija u plavom" Na ploi e se nai jedanaest Loievih pesama i jedna basiste eramide. Diskografija "Soidatski bal" (Jugoton 1985) "Smrt faizmu" (Jugoton 1986) "Sunce na prozoru" (Jugoton 1989) "Simpatija" (Jugoton 1991) "Everblue 1" (Croatia Records 1996, kompilacija) "Everblue 2" (Croatia Records 1996, kompilacija) POINT BLANK (Beograd) Blues gitarista i peva Dragoljub Crnevi (roen 1956 u Beogradu) obreo se 1977 godine u Parizu Izdravao se svirajui na ulici i u metrou. Po povratku u Beograd osniva grupu Dragoljubov taxi sa kojom je objavio LP "Dragoljubov taxi" (PGP RTB 1979). Poetkom osamdesetih opet luta po Evropi i svira blues po klubovima. U Milanu upoznaje Amerikanca Timoti Aleksandra Dejvisa (Timothy Alexander Davi) i bubnjara, Australijanca ekog porekla Majkla ulca (Michael Sulc) i svira sa njima. Poetkom 1983. godine sva trojica dolaze u Beograd i sa gitaristom Draganom Markoviem (ex Blues Kvintet) osnivaju blues grupu Point Blank. U poetku nastupaju preteno po klubovima, a prvi vei uspeh postiu kada leta 1983. godine rasprodaju batu SKC-a. Na debi albumu "The Blues" 1984. godine predstavljaju se Crnkovievim pesmama na engleskom i u tom periodu grupa stie reputaciju koncertne atrakcije. Poetkom 1984. godine Majki prelazi u hard rock grupu Ognjeni vuk, ali ubrzo on i Timoti odlaze u Australiju. Novi lanovi postaju basista Saa Labudovi i bubnjar Miroljub Vilotijevi (ex Blues Kvintet). Na drugom albumu "Dr Project - Point Blank", gostuje truba Stjepko Gut, a grupa nudi teme koje su anrovski ire. To im omoguuje veliku koncertnu aktivnost, tako da tokom 1985. godine dre oko sto pedeset nastupa irom Jugoslavije. Te godine uz Luizijana Reda (Louisiana Red) uestvuju na Drugom Meunarodnom blues festivalu u poljskom gradu Olinu, sviraju u varavskim klubovima, a pred 25 000 posetilaca nastupaju na rock festivalu u blizini Poznanja Po povratku iz Poljske Dragoljub Markovi naputa grupu i osniva Di Luna Blues Band, a menja ga Aleksandar Kozakijevi. Godine 1986. grupa prestaje sa radom, Crnevi jedno vreme nastupa sam, a zatim odlazi u Italiju. Po povratku 1987 godine koristei nadimak Baki, objavljuje solo LP "Into The Heart" na kome snima obrade standarda kao to su "Everybody's Talking" i "Cocaine" Fred Neila (Fred Neil), ali i svoje kompozicije pod uticajem country zvuka i Dej Dej Kejla (J J. Cale). Godine 1991. sa studijskim muziarima snima LP "Junjaka uteha", ali taj materijal ne izvodi uivo. U prolee 1993. godine sa Draganom Markoviem na kratko pokree cover grupu Blue Taxi. Od 1994. godine predvodi novu postavu Point Blanka u kojoj su Darko Gruji (klavijature), Darko Petrovi (bas) i Branko Balo (bubnjevi) mada je i ta postava podlona estim promenama, Za kompilacijsku plou "Belgrade The Blues Today" (PGP RTS 1994.) snimili su temu "Baby Blues". Povratniki CD "Sunny Sky", donosi nove Dragoljubove pesme na tragu zvuka amerike zapadne obale sedamdesetih godina.
Diskografija The Blues" (PGP RTB 1984.) "Dr Project - Point Blank" (PGP RTB 1985) "Junjaka uteha" (PGP RTB 1991) "SunnySky" (Ideja 1997) Dragoljub Crnevi solo "Into The Heart" (PGP RTB 1987) POLSKA MALCA (Krko) Grupa je nastala 1982. godine i vei deo karijere su proveli negujui status alternativnog sastava. U poetku su delovali kao trio, a najuporniji lanovi su basista Dani Kova, gitarista Bojan Rabzelj i bubnjar Uro Srpi. Tokom karijere su vrili este personalne promene i stilske zaokrete, od hard core punka, eksperimentalne i instrumentalne muzike, do standardnog rock zvuka. Prva diskografska pojavljivanja zabeleili su na kompilacijama "udea ne bo" (1985 ,) i "Provinca vraa udarac" (1986.), a debi LP "Mojster s Sneinko" objavljuju 1990. godine. Sledee godine u Nemakoj objavljuju LP "Polska maka", a dve godine kasnije pojavljuju se na slovenakoj kompilaciji "No Border Jam". Paralelno sa Polskom malcom, Uro Srpi je svirao sa Markom Breceljem, Demolition group i sastavom oambo oet Workestrao. Od 1993 godine stalni lanovi grupe su gitaristi Toma Urh, Bojan Stopar i peva Milo Radosavljevi (ex It's Not For Sale). U toj postavi 1995. godine snimaju kasetu "Children game" na kojoj se prepoznaju njihovi punkkoreni obogaeni melodioznim refrenima. U isto vreme Milo, Dani, bubnjar Iv Rime i gitarista Frenk Les oformljuju sastav Spiritual Pyrotechnics i objavljuju CD "The material empire is dying" (Malca Records 1996.) Pored svojih kompozicija, na tom disku su snimili obrade pesama "Plastika" grupe Idoli i "Krug" Ekatarine Velike Diskografija "Mojster s Sneinko" (Front Rock 1990.) "Polska malca" (1991) "Children Game" (Malca Records 1995.) POP MAINA (Beograd) Grupu su u zimu 1972. godine osnovali Robert Nemeek (roen 1949. u Beogradu) bas i vokal (ex Dogovor iz 1804, Dentlmeni, Intro), Zoran Boinovi (roen 1952.) gitara i vokal (ex Exelent, Rokeri, Dentlmeni, Intro), Raa elma, bubnjevi i Sava Boji, gitara i vokal. Boji je ubrzo napustio grupu, a u jesen 1972. godine Raa elma je preao u YU grupu. Zamenio ga je Mihajlo Bata Popovi (ex Intro, Siluete). Svojim hard rock zvukom, koji se u to vreme zvao i progresivna muzika, uinili su neke od pionirskih koraka na sceni. Po uzoru na sastav Grateful Dead, esto su drali besplatne nastupe, pa su juna 1972. godine napravili dnevni koncert na Hajdukoj esmi, na kome su jo svirali S vremena na vreme, Porodina manufaktura crnog hleba i drugi. Sledei put su kod Hajduke esme svirali za Dan mladosti, maja 1973. godine, a te veeri su nastupile i grupe Jutro (budue Bijelo dugme), Grupa 220, Med, Vlada i Bajka i drugi. Debi LP "Kiselina", pored neobine teme kojom se bavi i tekometalnog krljanja, donosi i nekoliko akustinih kompozicija koje je osmislio Robert Nemeek. Bio je to jedan od prvih domaih albuma, a sasvim aktuelno se bavio temama vezanim za acid rock i psihodelina putovanja. Na ploi pratee vokale pevaju Ljuba Ninkovi, Vojislav uki (S vremena na vreme), Drago Mlinarec i Trio DAG. Gost na klavijaturama bio je Slobodan Markovi, a u tri pesme bas je svirao Mia Aleksi, tada u grupi SOS, a kasnije u Ribljoj orbi. Sa ploe se izdvajaju pesme "Mir" i "Povratak zvezdama" u kojima se smenjuju akustini i elektrini delovi. Uzvratnu posetu Nemeek je uinio kada je 1975. godine svirao bas na debi albumu S vremena na vreme, sa kojima je inae esto saraivao u studiju i na koncertima. Svoj status grupe za posveene Pop maina potvruje estim koncertima. Domae mesto postaje im Hala sportova gde sa Aleksandrom Tijaniem organizuju redovne koncerte na koje pozivaju grupe slinog opredeljenja iz cele zemlje. Sve vreme neguju atraktivan nastup, tako da Boinovi pored dugih solo deonica nudi raznovrstan arsenal vritanja, pirotehniku sviranja gudalom, sa gitarom iza lea, uz redovna bacanja na kolena, a Nemeek
povremeno u aru svirke lomi bas gitaru. Poetkom 1975. godine u ljubljanskom studiju Akademik snimaju drugi LP "Na izvoru svetlosti", sa gostima Ljubom Ninkoviem i Slobom Markoviem. Produkciju su radili Ivo Umek i Robert Nemeek. Na ploi je i blues "Negde daleko" snimljen na koncertu u Hali sportova 2. januara 1974. godine Kljuna pesma "Rekvijem za prijatelja" (tekst Ljuba Ninkovi, osnovnu temu ini Bahov koral, a na snimku gostuje gudaki orkestar), posveena je Predragu Joviiu, pevau grupe San koji je poginuo od strujnog udara na koncertu u niskoj hali air. Na ploi se naao i novi snimak pesme "Zemlja svetlosti", koja je ve bila objavljena na njihovom treem singlu. U Pop maini je jedno krae vreme klavijature svirao Oliver Mandi, ali je posle nekoliko nastupa odustao. ivi album "Put ka suncu" ujedno je prvi koncertni neke nae grupe, ali ih iz tehnikih razloga ne predstavlja u pravom svetlu. Krajem 1976. godine Robert odlazi u JNA, a u grupu stiu basista Duan Petrovi, bubnjar Duan uki (ex Innamorata) i gitarista Vidoja Dinder Boinovi Po izlasku iz vojske Robert odlazi u London gde je radio u firmi Toma & Co. koja se bavila prodajom instrumenata, a bio je dopisnik listova "RTV revija" i "YU video". Nova postava krenula je sa jazz rock koncepcijom. Snimili su singl "Moja pesma", najavljivali album, a krajem 1977. godine su prestali sa radom. Dinder se prikljuio grupi Opus u kojoj se zadrao samo pola godine. Po povratku iz Engleske, Nemeek je poeo da radi kao urednik rock programa u Dadovu, a zatim je sa bendom pod imenom Rok maina poetkom 1981. nenadano nastupio na koncertu u Zagrebu, u okviru manifestacije Pozdrav iz Beograda. Pored Nemeeka, grupu su inila braa Boinovi i bubnjar Vladan Doki (ex Pop ou). Ubrzo su objavili album "Rok maina" na kome pratee vokale pevaju Ljuba Ninkovi i Dragan Popovi (ex DAG). Zanimljivo je da su po jedan tekst pisale Dragana Stanaev i Koviljka Mili, u to vreme glumice popularnog amaterskog Teatra Levo. Ploa donosi ponovo snimljene pesme "Vatra" i "Bilo mi je bolje" koje su ve bile objavljene na singlu, a tu su "Zakon ulice", "Neu ti dati", "elim" i druge. Kasnije im je pristupio bubnjar Boban orevi (Generacija 5), ali klima za grupu nije bila povoljna u vreme novog talasa i oni 1983. godine prekidaju sa radom, dok su snimali novi LP. Deo tog snimljenog materijala pojavio se dve godine kasnije na mini LP-u "Izrod na granici". Na ploi je i koncertna verzija pesme "Bilo mi je bolje" snimljena na Beogradskom rock festivalu septembra 1982. godine u hali Pionir. Bio je to njihov poslednji nastup i poslednja pesma koju su te veeri odsvirali. Zoran Boinovi se posle toga povukao iz muzike, Dinder se posvetio studijama na Arhitektonskom fakultetu i povremeno je svirao po blues klubovima ili sa jazz grupom Interaction, sve dok nije preao u Riblju orbu. Robert Nemeek je postao urednik filmskog i zabavnog programa TV Politika, a zatim je preao na TV Pink gde radi kao urednik zabavnog programa. Nemeek se uz interesovanje za film, bavi izuavanjem okultne nauke i istorijom okultnih redova. Diskografija Singlovi "Put ka suncu"/"Sjaj u oima" (PGP RTB 1972) "Promeniemo svet" / "Svemirska pria" (PGP RTB 1973,,) "Zemlja svetlosti"/"Dugo lutanje kroz no" (PGPRTB 1974) "Seanja'7 "Rekvijem za prijatelja" (RTV U 1975,,) "Moja pesma"/"Uspomena" (PGP RTB 1977,) "Vatra" / "Bilo mi je bolje" (PGP RTB 1980) kao Rok maina Albumi "Kiselina" (PGP RTB 1973) "Na izvoru svetlosti" (RTV U 1975,) "Put ka suncu" (RTV U 1976,, koncertni) "Rok maina" (Jugodisk 1981) "Izrod na granici" (Jugodisk 1983 mini LP) PORODINA MANUFAKTURA CRNOG HLEBA (Beograd) Jednu od prvih domaih akustiarskih grupa osnovali su 1968 godine Maja de Rado, vokal i gitara sa dvanaest ica, Jugoslav Vlahovi (roen 1949 ), prim i akustina gitara i Slobodan Kuzmanovi, akustina gitara. Budui da su njih troje bliski roaci sastav su nazvali Porodina manufaktura crnog hleba. Poetkom 1969 godine pridruio im se Petar Pavii, kontrabas, a flautisti su se menjali, tako da su sa grupom radili Vlada Bogosavljevi, Sreten Tasi i Branko Malko Maja de
Rado, u to vreme petnaestogodinjakinja, predstavljala je pravo osveenje na sceni svojim zrelim tekstovima i matovitom muzikom. Grupa je u podrumu Ateljea 212 prireivala hepeninge, tako da su u sezoni 1972 i 1973. godine izvodili alternativnu predstavu "Porodina manufaktura crnog hleba - balade Maje de Rado", tokom koje su redovno koncentrirali. Grupa je esto nastupala na Pop rock koncertima u beogradskoj Hali sportova, a uz druge domae sastave svirali su na Hajdukoj esmi juna 1972 godine. Uz izdavanje debi ploe "Stvaranje" 1974. godine u Ateljeu 212 su postavili istoimenu predstavu. Sa njima je nastupao slikar Dobrivoje Petrovi koji je imao resital na sitaru, a projektovali su slajdove i filmove Na debi albumu autor pesama bila je Maja de Rado, a Jugoslav je radio aranmane i produkciju. U vreme kada su poeli da snimaju drugi LP, muki deo grupe odlazi u vojsku i 1975 godine prestaju sa radom. Maja se posvetila klasinoj muzici i meditativnoj poeziji i prozi koju nije predstavila iroj publici. Vlahovi je od 1969 do 1974 godine igrao u mjuziklu "Kosa" Ateljea 212, radio je kao slobodni umetnik, a od 1978. godine je u listu NIN gde postaje urednik ilustracija. Autor je velikog broja omota ploa (za grupe Tako, Riblja orba, Pop maina, S vremena na vreme, Bulevar i druge), kao ilustrator i karikaturista osvojio je brojna priznanja kod nas i u svetu: "Pjer", nagrada UNESCO-a, godinja nagrada ULUPUDS-a i druge Autor je knjiga karikatura "Rasvetljen sluaj" (1986) i "Jugoslav" (1991.). Diskografija Singlovi "Mudra Mande" / "Pita me" (PGP RTB 1973 ) "Neto"/"ovjek i pas" (PGP RTB 1973) "Imam li to od tog" / "Nisam smio" (PGP RTB 1974) Album "Stvaranje" (PGP RTB 1974) POSLEDNJA IGRA LEPTIRA (Beograd) Grupa je osnovana 1979. godine. U poetku su nastupali kao akustiarski country sastav Zahvaljujui scenskoj komunikativnosti pevaa Nenada Radulovia (roen 1959) bili su esti gosti u jazz klubu Doma omladine, Dadovu, KST-u i SKC-u. Pored Radulovia kljuni lanovi grupe tokom godina bili su klavijaturista Dragomir Stanojevi, gitarista Drako Jankovi, basista Sao Bogojevski, bubnjar Dragan Todorovi, pevaice Zorica ermanov i Lidija Asanovi. Pobedom na Paliluskoj olimpijadi kulture 1981 godine, obezbeuju sebi veu medijsku podrku i sledee godine objavljuju debi LP "Napokon ploa" na kome su imali prihvaene pesme "Vrati se" i "Nataa". Meavinom razliitih muzikih formi, te priama i imitacijama izmeu pesama, postiu veliku popularnost, pa te 1982. godine dre petnaest rasprodatih koncerata u beogradskom Domu sindikata. Godine 1983. izlazi im drugi LP "Ponovo ploa & druge prie", a na njemu su i pesme "Sliuge", "Hvala ti za muziku". U prolee 1984. godine lanovi grupe kolektivno odlaze u Pirot na odsluenje vojnog roka i po povratku objavljuju LP "Srce od meda" sa novom pevaicom Zagrepankom Lidijom Asanovi i producentom Rajkom Dujmiem. Hit "Deko 'ajde oladi" obezbeuje im jo vei uspeh i dobijaju Oskar popularnosti kao pop grupa godine. Posle te ploe, grupu naputa Lidija Asanovi i prelazi u zagrebaka Srebrna krila. etvrti LP "Grudi moje balkanske" objavljen 1986. godine na kome gostuje Nataa Gaea, donosi im nove hitove "Umiru jeleni" i "Taksi", a tu je i improvizacija "Trodupli ovek" na muziku temu iz filma "Trei ovek" Plou su producirali Rajko Dujmi (ujedno i araner veine pesama) i Duko Mandi. Na petoj Ploi koja je naziv dobila po pesmi Bore orevia "Zajedno smo pikili u pesku", u produkciji Kornelija Kovaa, gostuje glumica Jelica Sretenovi, a izdvajaju se pesme "Ruska okolada" i "Tibet". Krajem 1989 godine, po raspadu grupe, Nenad Radulovi objavljuje solo plou "Niko nema to piton imade" koja je predstavljala parodiju na novokomponovanu narodnu muziku. Paralelno je pripremao jo jednu plou, ali uspeo je samo da snimi pesmu "Modra bajka", jer mu se zdravstveno stanje naglo pogoralo. Umro je od tumora, 12 februara 1990 godine. Na kompilacijskom disku "Modra bajka", koji je izaao januara 1997 godine prvi put je uz stare hitove objavljena i ova njegova poslednja pesma. Na kompaktu su se nali i ivi snimci na kojima je zabeleena kabaretska forma Poslednje igre leptira. Povodom objavljivanja diska, aprila 1997 godine u Sava centru je odran koncert na kome su beogradski muziari izvodili pesme Poslednje igre leptira. Nenad Radulovi je bio glavni kompozitor u grupi, a sa njima je saraivao Dragomir
Buli, novinar Radio Beograda. Nenad Radulovi je bio jedan od prvih autora lndexovog radio pozorita. Diskografija "Napokon ploa" (RTV U 1982) "Ponovo ploa & druge prie" (RTV U 1983.) "Opet ploa - Srce od meda" (PGP RTB 1985.) "Grudi moje balkanske" (PGP RTB 1986) "Zajedno smo pikili u pesku" (PGP RTB 1987) "Modra bajka - Best of" (ITMM 1997.) Nenad Radulovi solo "Niko nema to piton imade" (ao sound 1989) PREDMESTJE (Ljubljana) Grupa je nastala 1977. godine, a osnovali su je gitarista i peva Peter Gruden, klavijaturista Andrej Pompe, saksofonista Aleksander Malahovsky, bubnjar Janez Hvale i basista Gabriel Lah. Iste godine debitovali su albumom "Brez naslov" koji je nosio njihovo vienje jazz rocka u produkciji Dee Zgura. Dve godine kasnije, objavljuju drugi LP "Danes, veraj in......", a novi lanovi su saksofonista Lao Jaka (ex Sonna pot) i bubnjar Toni Dimnik. Materijal za plou komponuju Gruden i Pompe a na snimanju gostuje perkusionista iz Novog Sada Uro eerov, Trei LP "Hazard" snima samo klavijaturista Andrej Pompe sa sasvim novom ekipom koja je radila u okviru grupe Izvir, a ine je peva i perkusionista Marko Bitenc, basista Marjan Lebar, gitarista Slavko Lebar, bubnjar Andrej Petkovi, a saksofonista Jernej Podboj gostuje na ploi, Ponovo su ponudili standardan jazz rock zvuk, a LP su producirali arli Novak i Braco Doblekar. U to vreme Hazard su esto pratili pevaicu Necu Falk na koncertima i snimanjima. Plou "Kama sutra" objavljuju 1982. godine i posle toga prestaju sa radom. Diskografija "Brez naslov" (PGP RTB 1977) "Danes, veraj in ,," (PGP RTB 1979) "Hazard" (PGP RTB 1980.) "Kama sutra" (PGP RTB 1982) PRELEVIC DUAN (Beograd) Peva, kompozitor i pisac Duan Prelevi Prele roen je u Beogradu 11 novembra 1948. godine. Uz muziku se zanimao za sport, igrao je fudbal u "Bulburdercu" i "Crvenoj zvezdi" i bio golman u hokej timu "Partizana". Muzikom je profesionalno poeo da se bavi 1965 godine pevajui soul i rhvthm i blues standarde. Bio je lan grupa Orkani, Juniori, Siluete Tomija Sovilja i Vizije. Godine 1968. postaje lan Korni grupe, ali sa njima ostaje nekoliko meseci, jer mu Kornelije Kova daje otkaz zbog neodgovornosti prema profesionalnim obavezama. S njima je snimio pesmu "ovek i pas" Na Beogradskom proleu 1970, godine izvodi pesmu "Da l' postoji ona koju sanjam" Iste godine na Omladinskom festivalu u Subotici, za pesmu "Kau" dobija nagradu, ali na binu izlazi pijan i pravi prvi u nizu svojih scenskih skandala. Budui da su ga zbog toga odmah zabranili na programima RTB odlazi na godinu dana da peva u amerikim klubovima u austrijskom zimskom centru Garmipartenkirhenu Poetkom sedamdesetih glumi u rock mjuziklu "Kosa" Ateljea 212, Godine 1974. postaje peva kratkovene grupe Oliver u kojoj je bio i tadanje udo od deteta, Oliver Mandi. Iste godine, pod imenom Prele i prijatelji, sa lanovima Korni grupe snima singl "Vrati mi snove za dvoje" Sa gupom Opus snima LP "Opus 1" (Diskos 1975.) za koji je napisao i tekstove. Sa pesmom Olivera Mandia "Bela soba" za koju je napisao tekst, uestvuje na Opatijskom festivalu 1980. godine. Poetkom osamdesetih peva u klubovima po Holandiji. Za prvi LP "Na otrici brijaa" 1982 godine pored njega pesme piu Kire Mitrev i Bora orevi. Od obrada je snimio "Jutro e promeniti sve", iz repertoara lndexa i "Majko, na ta lii tvoj sin" (tekst Prele, muzika A. Toussaint). U pesmi "Na otrici brijaa", tekst je govorio glumac Slobodan Aligrudi. Na snimanju ploe su uestvovali Laza Ristovski (klavijature), Enes Meki (gitara), Nenad Stefanovi (bas), Vladimir Furduj (bubnjevi), Stjepko Gut i Georgi Dimitrovski (trube), Ivan vager (saksofon) i Kire Mitrov (trombon). CD "U redu, pobedio sam" donosi 1991. godine pesme sa debi albuma i Preletove obrade jazz standarda koje su snimili truba Duko Gojkovi, pijanista Mia Krsti, kontrabasista Mia Blam i bubnjar Lala Kovaev LP "Ja, Prele" snima 1996.
godine sa velikom ekipom muziara: gitaristi Radomir Mihajlovi Toak, Duan Bezuha i Dragan Jovanovi, orgulja aa Lokner, sintisajzer ore Petrovi, kontrabas Neboja Ignjatovi, bubnjevi eda Macura, vokali Vlada i Bajka, Nikola Hadi Nikoli i drugi Na ploi se nala verzija starog hita Borka Kada "ovek i pas" i repertoara Korni grupe, "O, mladosti" Arsena Dedia, "Kada budem na nebu" ("Tears in Heaven" Eric Clapton), "Treba imat duu" Atomskog sklonita, "In My Life" Beatlesa i druge Solistike koncerte je odrao septembra 1991 u Filmskom gradu i marta 1992 godine u Domu sindikata, kada se kao gost pojavio Davorin Popovi, peva lndexa Prele je objavio knjige pria "Kako je umro Ba elik" (1987.), "Voz za jednu bitangu" (1991.), koautor je zbirke "Beogradske prie" (1991,) sa Milanom Oklopiem i Bogdanom Tirnaniem, napisao je scenario za film "Poslednji krug u Monci", a 1995, godine je priredio monografiju "Njim samim" u kojoj su prie, pesme, dnevnici i beleke glumca Zo-rana Radmilovia, Prele je glumio u TV seriji "Kako" Branka Baletia i filmu "Paket aranman". Za CD sa muzikom iz filma "Kraljica Margo" (Komuna 1994) Gorana Bregovia, Prele je otpevao temu "La Nuit" izmislivi za tu priliku reci koje podseaju na jezik Roma. Na ploi "Ja nisam ja......" (PGP RTS 1994.) Vlade i Bajke, Prele gostuje u pesmi "Beograd" Bio je politiki aktivan (lan DEPOS-a i DSS-a) Hapen je na demonstracijama 9. marta 1991 godine. Polovinom osamdesetih je poeo da pie komentare u novinama "Duga", "NIN", "RTV Revija", "Knjievne novine" lan je udruenja knjievnika i udruenja jazz muziara. Bio je na ratitu u SAO Krajina. Diskografija Singlovi "Kau"/"Da I' postoji ona koju sanjam" (PGP RTB 1970) "Hej, hej, okreni se"/ "Jesenja pesma" (PGP RTB 1973) "Nisam vie tvoj" /"U noima bez sna" (PGP RTB 1973) "Tajna" / "Prolo je sve" sa grupom Oliver (PGP RTB 1974) "Vrati mi snove za dvoje" / "Ne trai ljubav" (PGP RTB 1974,) "Mojih pet minuta"/"Povedi me" (PGPRTB 1978) "Hou da pamti/"Hou da pamti - instrumental" (PGP RTB 1980) Albumi "Na otrici brijaa" (PGP RTB 1982) "U redu, pobedio sam" (PGP RTB 1991) "Ja, Prele" (PGP RTS 1996) PRLJAVO KAZALITE (Zagreb) Pod snanim uticajem punka, grupa nastaje 1977. godine u zagrebakom predgrau Dubrava. Inspiraciju za ime potie iz epizode stripa "Alan Ford", kada lanovi druine T.N.T. dolaze u pozorite nazvano Prljavo kazalite. Prvu postavu grupe inili su Jasenko Houra (gitara, roen 1960), Zoran Cvetkovi (gitara), Davorin Bogovi (vokal), Niko Hrastek (bas) i Tihomir File (bubnjevi). U poetku su planirali da za pevaa uzmu Davora Gobca koji je u to vreme bio u grupu Klinska pomora. Kazalite u startu nije imalo jasnu predstavu o muzici koju bi svirali, a pesma "Moj otac je bio u ratu" bila je prva koju su komponovali. Prvi ozbiljniji nastup imali su na Poletovom koncertu 1978. godine i ve tad su provocirali publiku, trudei se da detaljno razrade punk imid. Prvim singlovima "Televizori" i "Moj tata je bio u ratu" skrenuli su panju medija na sebe, a 1979. godine su svirali na koncertu Bijelog dugmeta na stadionu JNA, kada su promovisali debi album. Tokom snimanja te ploe grupu je napustio Zoran Cvetkovi, a zamenio ga je gitarista Marijan Brki. Komisija za und nije oslobodila plou poreza, verovatno zbog teksta pesme "Some boys" koja tretira homoseksualnost, ali to publici nimalo nije smetalo. Hourine pesme su se bavile traumama odrastanja, zabeleivi precizno senzibilitet tadanjih mladih generacija. Njegovi iskazi najdirektniji su u pesmama "Sretno dijete", "Ja sam mladi u najboljim godinama", "Subotom uvee". lako neveto odsvirana, ploa je zbog originalnih pesama u to vreme proglaena jednim od najboljih debi ostvarenja u domaoj muzici. Svoju posvetu Rolling Stonesima dali su na omotu koji je realizovao Piko Stani, odluivi se za crte na kome je iseckan jezik Mika Degera (Mick Jagger) proboden zihernadlom. Drugi LP "Crno bijeli svijet", snimaju 1980, godine u Milanu u produkciji Pika Stania, a on je napisao i deo aranmana. Iskazujujui se kao bolji svirai, odustaju od punka i nude pop plou prelivenu tada popularnim ska zvukom, dok se gitare oslanjaju na tradiciju Shadowsa i Crvenih koralja. Houra opet postie pun pogodak hitovima "Mi pleemo" (u originalu je trebalo da se zove "Mi pijemo"), "Crno bijeli svijet", "Neki moji prijatelji", "Nove cipele" i obradom "Sedamnaest ti je godina tek" iz repertoara
Ive Robia. Pravei urbanu plou, oni Zagrebu dodeljuju ulogu glavnog junaka svojih pesama. U to vreme Houra ve pokazuje interesovanja za hrvatsku narodnu muziku, pa im se na promotivnom koncertu u Maloj dvorani Doma sportova, u jesen 1980 godine u pesmi "Mi pleemo" prikljuuje tamburaki orkestar. Januara 1981. godine u beogradskom Domu omladine u okviru manifestacije Pozdrav iz Zagreba, Prljavo kazalite trijumfuje pred publikom, mada je malo nedostajalo da im predgrupa Haustor ukrade ou. Pod pritiskom sve intenzivnijih angamana, Davorin Bogovi se povlai, tako da na treoj ploi, "Heroj ulice", ulogu pevaa preuzima Houra. LP su snimali u vedskoj, u produkciji Tini Varge a udaraljke su svirali une Ferger (Sjunne Ferger) i Miroslav Budanko, dok je saksofonista bio Jan Gustafson (Janne Gustafsson) Novim pesmama Kazalite se opredelilo za bazinu varijantu rocka, posebno u temama "Djevojke bi", "Sve gradske bitange" i "Lupam glavom u radio". Posvetu Brusu Springstinu (Bruce Springsteen), to je navedeno i na omotu ploe, Houra je dao u pesmama "Heroj ulice" i "iroke ulice", a Filu Kolinsu (Phil Collins) u baladi "Noas sam izaao na kiu". Po objavljivanju ploe u vojsku odlaze File i Hrastek, tako da su nastupali uz pomo bubnjara Draena oka i Zorana Cvetkovia koji je svirao bas. Dve godine kasnije, u grupu se vraa Davorin Bogovi i sa njim snimaju album "Korak od sna" U saradnji sa Rajkom Dujmiem prave mirniju plou sa koje se izdvaja pesma "Sve je lako kad si mlad", a tu je i obrada pesme "Milioner" iz repertoara Zvonka piia Pratee vokale pevao je tada malo poznati Mladen Bodalec, jedno vreme lan grupe Patrola. Posle pauze izazvane Brkievim odlaskom u vojsku, poetkom 1986 godine objavljuju "Zlatne godine". Umesto Bogovia pevaje Mladen Bodalec Na njoj se Houra priklanja pisanju standardnih pop rock pesama srednje struje, to postaje karakteristika grupe tokom daljeg rada. Plou je producirao Stani, a poznatije postaju pesme "Ne zovi mama doktora", "Sladoled" i "Ma kog me boga za tebe pitaju". Istu formulu ponavljaju na albumu "Zaustavite Zemlju" 1988 godine. Na njemu je pesma "Mojoj majci" koju je Houra napisao povodom smrti majke. Zbog stiha "Zadnja rua Hrvatska", pesma postie ogromnu popularnost u Hrvatskoj, ali ih mediji u jednom delu zemlje kritikuju zbog nacionalizma. Po objavljivanju ploe grupu naputa Marijan Brki i prelazi u Parni valjak. Sa novim gitaristom Damirom Lipoekom sviraju 17. oktobra 1989. godine na zagrebakom Trgu republike gde se po nekim procenama okupilo 200 000 ljudi. Sledee godine objavljuju dupli ivi LP "Sve je lako kad si mlad", snimljen na koncertima u zagrebakom Domu sportova, novembra 1988. godine i na nastupu ZG Rock Forces. Na etvrtoj strani nali su se studijski snimci sa debi singla i prva dva albuma. Za omot je upotrebljeno idejno reenje sa prvog albuma. Nudei standardan izbor materijala, snimaju LP "Devedeseta", u produkciji Mate Doena, a pratee vokale pevaju Davorin Bogovi i Vesna Doen. Novi lan grupe postaje klavijaturista Mladen Roko. Poetkom devedesetih Kazalite esto svira u inostranstvu, po hrvatskim klubovima. Tokom rata grupa pauzira, a 1993 godine sa novim klavijaturistom Fedorom Boiem (ex ITD bend) objavljuju CD "Lupi petama" sa pesmama "Reci sve za Hrvatsku", "Pet dana ratujem, subotom se zaljubljujem" i slinim. U pesmi "Uzalud vam trud svirai" gostuje tamburaki orkestar iz Vinkovaca, Tada objavljuju i kompilacijski CD "Najvei hitovi". Godine 1994, dobijaju nagrade Porin za CD "Lupi petama", za najbolje komponovanu pesmu pod uticajem folklora i za video "Koncert u HNK". Objavljuju i ivu plou, snimljenu na Boinom koncertu na Dolcu i plou "Doi sada, Gospode", Krajem 1996. godine izlazi im CD "S vremena na vrijeme" u luksuznom omotu, ali sa predvidivim pesmama "Sretan Boi", "Doi sada, Gospode", "Laku no tebi, Zagrebe" i drugim. Materijal za plou miksovan je i premasterizovan u Londonu uz pomo Zok group koju predvodi Zoran Cvetkovi, a kao gost svirao je Mel Gejnor (Meli Gavnor) bivi bubnjar sastava Simple Minds. Krajem 1997. godine Kazalite je objavilo ivi CD snimljen na nastupu u Lisinskom, Jasenko Houra je osnovao izdavaku kuu CBS (Crno bijeli svijet). O grupi su objavljene knjige "Lupi petama" (1993 ) i "Prljavo kazalite" (1996) koja za temu ima njihove nastupe u Kanadi, Americi i Australiji Objavili su video kasete "Voljenom gradu" (1989.), "Koncert u HNK" (1993 ) i "Boini koncert" (1995..). E-mail adresa Prljavog kazalita je: Prljavo_kazaliste@public srce.hr a dodatne informacije se mogu nai na: www.srce.hr/ Prljavo_Kazaliste Diskografija Singlovi "Televizori" / "Majka" / "Moje djetinjstvo" (Suzy 1978) "Moj je otac bio u ratu"/ "No" (Suzy 1978) "Modernadjevojka"/"Crno bijeli svijet" (Suzy 1980) ".Mojoj majci" / "Topoteka House mix"/ "Marina" (Suzy 1989.)
Albumi "Prljavo kazalite" (Suzy 1979) "Crno bijeli svijet" (Suzy 1980) "Heroj ulice" (Suzy 1981.) "Korak od sna" (Suzy 1983.) "Zlatne godine" (Jugoton 1985) "Zaustavite Zemlju" (Suzy 1988) "Sve je lako kad si mlad" (Suzy 1989, dupli koncertni) "Devedeseta" (Suzy 1990.) "Lupi petama" (CBS 1993.) "Zabranjeni koncert" (CBS 1994, koncertna kaseta) "Najvei hitovi" (Suzy 1994. kompilacija) "Boini koncert" (CBS 1995, koncertni) "Doi sada Gospode" (CBS 1996, promo singl i CD) "S vremena na vrijeme" (Croatia Records 1996,) PRO ARTE (Sarajevo) Peva sastava Pro Arte Vladimir Savi obi, roen je 1948. godine u Niu gde je njegov otac, oficir, bio u slubi. Ubrzo su se preselili u Sarajevo u kome Savi ini prve muzike korake 1966. godine kao bubnjar u sastavu Vokinsi Tada uzima nadimak obi po popularnoj amerikoj zvezdi abi ekeru. Godine 1969. ogleda se kao peva, a na nekom takmienju, lan irija Esad Amautali dao mu je istu nulu. I pored neprolazne ocene dobija ponudu da peva u splitskim Starim batalima. Sa njima je proveo nekoliko nedelja, sve dok ga ore Novkovi (roen 1943.) nije pozvao da zapeva u Pro artama. Na mestu pevaa ove grupe ve su se, bez nekog uspeha, oprobali Hamdija ustovi, Aljo Hafizovi, Zoran Vidovi i Miroslav Banovek Pro arte su nastale jeseni 1967. godine. Uz klavijaturistu ora Novkovia, grupu su inili gitarista Slobodan M. Kovaevi, basista Slobodan Misaljevi (ex lndexi) i bubnjar Saa ulj. Uz kompozicije sastava Bee Gees i Procol Harum, od prvih dana su Vladimir Savi obi |XWi<_! _ioavlja grupe Pro Arte izvodili autorski materijal Novkovia i Kovaevia. Ve prvim singlom, na kome se nala pesma "Takav je ivot", postigli su jugoslovensku popularnost. Karijeru su u poetku gradili na festivalima, a serijom lakih i pevljivih Novkovievih hitova, postali su sigurni kandidati za pobednike. Po objavljivanju prve ploe Pro arte su se preselile u Zagreb i odatle krenule u napad na gramofone. Definitivno su se proslavili hitom "Lola". Popularnost realizuju i u inostranstvu, pa 1971 godine sviraju seriju koncerata naim iseljenicima u Americi. U to vreme iz grupe se povlai Slobodan Kovaevi koji osniva sastav More. Na sarajevskom lageru sezone 1972 godine pobedili su Novkovievom pesmom "Nemoj draga plakati", u zagrebakom listu "Studio" proglaeni su najpopularnijom grupom te godine. Do ujedinjenja grupa lndexi i Pro arte dolo je 1973 godine, ali je ta vetaka tvorevina zamrla posle nekoliko meseci i zajednike turneje Album "Rekla si da zimu ne voli" objavljuju 1974. godine. Autori pesama su ore Novkovi i Rajmond Rui (ex Roboti). Na snimanju su uestvovali orgulja Tihomir Pop Asanovi (ex Time) i truba Pero Ugrin (ex Septembar). Godine 1975, odlaze na turneju po SSSR koja je obuhvatala sto dvanaest koncerata, a sa njima nastupaju Tihomir Pop Asanovi, saksofonista Braco Doblekar (ex Septembar) i gitarista Vedran Boi (ex Time). Cesto sviraju u Nemakoj, Kanadi i Americi. Vremenom se iz grupe povukao i ore Novkovi koji je zatim pravio zvezde od drugih pevaa, ali je i dalje komponovao za Pro arte. Tokom godina, lanovi su se esto menjali tako da je kroz grupu prolo preko sto muziara. Sastav je prestao da postoji 1980. godine, a obi je nastavio solo karijeru u Beogradu snimajui pesme ora Novkovia, Arsena Dedia, Kemala Montena, Slobodana A Kovaevia i drugih. Krajem osamdesetih, karijeru je sve vie vezivao za nastupe u Americi. Tokom devedesetih povremeno nastupa, a 1996. godine je imao zapaenu ulogu u TV seriji "Slona braa" na RTS. Izabrana diskografija Singlovi "Takav je ivot"/ "Liza" (Jugoton 1969) "Dat u sve"/"Ukrau te Mare"(Jugoton 1970) "Ti srca nema" / "Kako da ti kaem" (Jugoton 1970) "Prui mi ruku ljubavi"/"Kue su ostale prazne" (Juao ton 1970)
"Lola"/"Plaem" (Jugoton 1970) "ivot mi je prazan" / "Kako da ti srce poklonim" (Jugoton 1970) "Elena'VSam na svijetu" (Jugoton 1971) "Tike-tike take" / 'Niko, niko" (Jugoton 1971,) "Tko te ljubi dok sam ja na strai" / "Toplo ljeto" (Juqoton1972.) "Dolina naeg djetinjstva"/"Ne plai, Mari" (Jugoton 1972) "Nemoj draga plakati" / "Strankinja" (Jugoton 1972,) "Da I1 bi ti" / "Sa mnom plee djevojka" (Jugoton 1972) "Kad u vojsku poem" / "Sin plavog pingvina" (Juqoton1972.) "Pusti neka suze teku" / "ivot je hrpa meda i ita" (Jugoton 1972.) okolino"/"Karolina" (Jugoton 1972) "Marina" / "in in" (Jugoton 1973,) 'Crvene jabuke"/ "Moj pradjed je pucao iz topa" (Jugoton 1973) "Suzana"/ "Tuna su zelena polja" (Jugoton 1973) "Da li zna kako tvoja majka plae"/Nikad nikad" (Suzy 1974.) "Krokodilska ljubav"/ "ivot je tombola" (Suzy 1975 ) "Tuno plaem, kuu ostavljam"/"Samo jednom" (Suzy1975.) "Jedna mala plava"/"Stavi ruke oko struka mog" (Suzy 1975) "Vratija se barba iz Amerike" / "Rekla si da zimu ne voli" (Suzy 1975.) "jor Bepo kapitan"/"Gdje je pjesma koju zna" (Suzy 1976) "Djevojica sa tunim oima"/"Ne mogu nikog voljeti poslije tebe" (Suzy 1976.) "Doi mala da ti neto kaem" / "Ti si moje udo" (Jugoton 1976) ^Nema nita meu nama"/"Ne plai, amigo" (Jugoton 1977) "Jasmina"/"Snivaj" (Jugoton 1977) "Janje moje crnog oka" / "Bicikl poni" (Jugoton 197s, "Haga waga" / "Reci tati roena" (Jugoton 1978) "Sada ljubim iz inata"/ "Ludo je al' jo te volim" (Jugoton 1980) Albumi "Prui mi ruku ljubavi" (Jugoton 1970) "Toplo ljeto" (Jugoton 1972.) "Pro arte" (Jugoton 1973) "Rekla si da zimu ne voli" (Suzy 1974.) "Takav je ivot" (Jugoton 1974) "Tuna su zelena polja" (Jugoton 1975) "Kiseli bomboni" (Suzy 1975.) "Zlatne pjesme" (Suzy 1976.) "10" (Jugoton 1977.) "Pola pola" (RTV U 1986.) "Samo hitovi" (Komuna 1996, CD kompilacija) Vladimir Savi solo Albumi "Ti si moje malo mae" (Jugoton 1979.) "Cobi" (Jugoton 1981) Mali i veliki" (Diskoton 1982.) "Pijan od ljubavi" (Suzy 1990.) PROPAGANDA (Beograd) Grupu je 1981 godine pokrenuo bubnjar Kokan Popovi (Idoli), klavijaturista Dragan Mitn (ex Bulevar) i Nenad Morgentajn udaraljke. Popovi i Mitri su krajem sedamdesetih bili zajedno u grupi Zvuk ulice pa je deo materijala iz tog perioda snimljen u kunoj radinosti objavljen na debi ploi Propagande "Apatija javnosti". Nudei pop strukture, prelivene razliitim anrovskim uticajima, plou su bez nekih koncertnih ambicija ponudili medijima a zatim se posvetili drugim muzikim aktivnostima. Diskografija "Apatija javnosti" (PGP RTB1982.) PRVA LJUBAV (Zagreb) Po uzoru na strane tinejderske projekt grupe, kompozitor i producent Josip Ivankovic je 1978. godine okupio grupu trinaestogodinjaka i od njih napravio sastav Prva ljubav. Originalnu postavu inili su Mate Matii (gitara), Tomislav ojat (gitara), Mario Leki (bas) i Galib auevi
(bubnjevi) Jednostavnim rock pesmicama koje su objavljivali na prvim singlovima, veu guvu podigli su oko toga to su im sve svirali studijski muziari, nego samim kvalitetom materijala. Debi ploom "Prva ljubav" objavljenom 1979 godine, za koju je pesme takoe pisao Ivankovi, nastavili su sa temama vezanim za tinejdersku problematiku i simplifikovan rock, ali su na turneji dokazali da umeju i da sviraju. Kao predgrupu na turneji, Ivankovi je odabrao svoje prijatelje iz sastava Drugi nain. Grupa je nastupala na stadionu JNA na koncertu Bijelog dugmeta 1979. godine i na beogradskom Hipodromu septembra 1981 godine kada je gostovao sastav Iron Maiden Drugi LP "Nai vrnjaci" u dlaku prati prethodnu plou, a 1981 godine u sastav dolazi debitantkinja Sanja Doleal sa kojom snimaju ploe "Privatno" i "Kad ostanemo sami" na kojima se okreu zrelijim pop strukturama. Grupa zatim snima himnu kluba Dinamo i 1982 godine prestaje sa radom. Josip Ivankovi je novo interesovanje naao u okviru folk grupe Zlatni dukati. Sanja Doleal je prela u vode zabavne muzike, ojat radi sa razliitim sastavima i kao studijski muziar, a Leki i auevi su se povukli sa scene. Mate Matii se posvetio jazz muzici, ostvarivi visok gitaristiki kvalitet, a bavi se i pisanjem drama i scenarija za filmove ("ivot sa stricem", "Pria iz Hrvatske"). Diskografija Singlovi "Dosta mi je mode" / "Hej, mala cakana" (Jugoton 1978) "Hej, mala, ne pravi se luda"/"Prva ljubav i rock and roll" (Jugoton 1978.) "Poljubit u te drugi put" / "Kui Mile to je rock and roll" (Jugoton 1979) "Nisam kriv"/"Ma, nema veze" (Jugoton 1979) "Zagrli me"/"ekamo limun"(Jugoton 1980) Albumi "Prva ljubav" (Jugoton 1979) "Nai vrnjaci" (Jugoton 1980) "Privatno" (Jugoton 1981.) "Kad ostanemo sami" (Jugoton 1982) PSIHOMODO POP (Zagreb) Muziari koji su inili sastave Neron, Rokfeler bend i Klinska pomora, krajem 1982 godine formiraju Psihomodo pop. Naziv grupe odabran je po ploi "Psychomodo" sastava Cocney Rebel. Originalnu postavu inili su peva Davor Gobac, gitarista Neven Kepeski (u to vreme novinar lista "Polet"), basista Smiljan Paradi parka, bubnjar Tigran Kalebota i saksofonista Branko Banjeglav. Sredinom osamdesetih dostiu status klupske atrakcije, ulaze u finale YURM-a, ali pauziraju zbog odlazaka lanova u vojsku. Njihov demo snimak "Nema nje (Zauvijek)" objavljen je na kompilacijskoj ploi "Demo top Vol 3" (PGP RTB 1985.). Na tom snimku prati ih duvaka sekcija, pratee glasove pevale su glumice Mira Furlan, Dubravka Ostoji i Stjepka Kavuri, a gitaru je svirao Mladen Jurii iz grupe Film. Duge godine proboja uticale su na personalne promene u grupi: otili su Banjeglav i Kepeski koji se posvetio novinarstvu Jedno krae vreme grupa snima sa gitaristom i knjievnikom Davorom Slamnigom (ex Buldoer), a 1985 godine novi lanovi postaju gitaristi Saa Radulovi i Vlatko avar Brada (ex Ritam sa ovog svijeta) i grupa se okree radu na tragu muzike sastava Ramones. U to vreme, Gobac postie solidnu medijsku popularnost kroz ulogu Milana Blentona u muzikoj TV emisiji "Stereovizija". Debi album "Godina zmaja" realizuju 1988. godine sa producentom Pikom Staniem. Serija hitova "Kad sam imao 16", "Frida", "Nema nje (Zauvijek)", "Ja volim samo sebe", "Ramona" najzad im donose reputaciju koju su dugo ekali. Na ploi su i obrade sastava T Rex i Ramones, a kao autor se pojavljuje Davor Slamnig. Posle serije koncerata po Jugoslaviji, uestvuju na takmienju Velika nagrada Holandije i u dva navrata sviraju po tamnonjim klubovima, to belei MTV program. Snimci sa koncerata u klubovima Paradiso, odranih 30 novembra 1988. godine i Milky Way, 5. februara 1989. godine objavljeni su na albumu "Live in Amsterdam", a nastupe najavljuje voditelj MTV-a Marsel Van Tilt Na ploi su i nove obrade "No Fun!", Igi Popa, "Sundav Morning" ("Rano jutro") Lu Rida i "Ja volim samo sebe" prepravljena u Trn In Love with Gorbac" Krajem osamdesetih, odlaze na turneju po Sovjetskom Savezu koja traje dva i po meseca, a sa njima nastupa ruska grupa Electro dub. Po povratku, 1990. godine objavljuju album "Sexy Magazin" ponovo u produkciji Stania koji je u nekim numerama svirao bubnjeve, a potpisan je kao Sime Kopola. Pesma "Polako polako" sa ive ploe dobija svoju studijsku verziju, a hitovi su "Sve je propalo" i "Ona odlazi". Na omotu ploe Gobac se slika u enskom donjem veu demonstrirajui svoju uobiajenu scensku travestiju. Iste
godine sarauju sa grupom Bombaj tampa na njihovoj ploi "Ja mnogo bolje letim sam" (Diskoton 1990). Novembra 1990. godine sviraju kao predgrupa sastavu Ramones na koncertima u Ljubljani i Zagrebu. LP sa pesmama za decu "Tko je ubio Mickey Mousea" snimaju poetkom 1991. godine, ali ploa zbog rata izlazi godinu dana kasnije. Tokom rata, Gobac komponuje pesmu "Hrvatska mora pobijediti" i ona se pojavljuje na ploi "Rock za Hrvatsku". Za istu plou Saa Radulovi i Piko Stani su pod nazivom Novak & Copola snimili pesmu "Hrvatine". Album "Srebrne svinje" objavljuju 1993 godine i na njemu je obrada Rolling Stonesa "Starfucker", ali i njihove pesme "Osjeam se haj, mozak baj baj", "Ako umrem mlad" i druge. U pesmi "Srebrne svinje" uvodni tekst ita Dubravko Merli, voditelj TV emisije "Slikom na sliku". U novim pesmama grupa se okrenula zvuku sastava Pink Floyd pod uticajem psihodelije. Krajem 1993 godine bili su na kraoj turneji po Francuskoj. U to vreme basista parka i gitarista Brada radili su sa sastavom Matchless Gift. Polovinom 1994. godine Gobac je tuio magazin Globus zato to su objavili njegove obnaene fotografije traei odtetu od 50 000 DEM. Snimak unplugged koncerta su objavili na CD-u "Unpljugd" i tu su se, pored njihovih pesama, nale "You gotta move" i "VVaiting For My Man". Krajem 1997. godine objavili su CD "Sextasy" koji poseduje CD-Rom sa informacijama i intervjuima. Diskografija "Godina zmaja" (Jugoton 1988) "Live In Amsterdam" (Jugoton 1989, koncertni) "Sexy magazin" (Jugoton 1990) "Tko je ubio Mickev Mousea" (Croatia Records 1992) "Srebrne svinje" (Croatia Records 1993) "Unpljugd" (Croatia Records 1995 koncertni) "Sextasy" (Croatia Records 1997,)
RAMBO AMADEUS REGATA REVOLVERI REX ILUSIVII REZONANSA RIBLJA ORBA RISTOVSKI LAZAR RITAM NEREDA ROBOTI ROZE POZE RU RAMBO AMADEUS (Beograd) lako je roenjem (1963. u porodilitu u Kotoru) dobio idealno estradno ime Antonije Pui, on se ipak odluio da u javnosti nastupa pod duhovitom firmom Rambo Amadeus. Tokom osnovne kole zavrio je i est razreda nie muzike za klavir, koju je napustio, Kasnije je taj svoj postupak obrazloio izjavom da muzika kola "zaglupljuje i dosauje svojim umalim komsomolskim programom". Sebe predstavlja kao muziara, pesnika i medijskog manipulanta. Diplomirao je na PMF-u, odsek turizam. Od 1972. do 1984. godine uspeno se bavio jedriliarstvom. Bio je reprezentativac i omladinski prvak Jugoslavije, osam puta je bio prvak junog Jadrana, vie puta prvak Crne Gore, osvojio je Meunarodni kup erdapa 1980. godine. Poeo je da peva i komponuje u prvom razredu gimnazije. Godine 1979. svirao je u jazz punk grupi Radioaktivni otpad, a dve godine kasnije osnovao je grupu Tri Brus Lija u Titogradu Godine 1982 u hotelu Plaa svira mandolinu sa lokalnim orkestrom. Sledee sezone svira gitaru sa hotelskom grupom Egzodus. U Beograd na studije dolazi 1985. godine, a prvi javni nastup imao je na Biciklijadi na Adi Ciganliji, U beogradskom SKC-u je sa kompozitorom Miroslavom Savicom osmislio performans "Uspavanka za revoluciju", pasiju za dvadeset osam usisivaa. Sledee godine Rambo, Goran Vukevi, Mia Savi, Pera Talent i Milo Obrenovi pokreu alter rock sastav Otov Protokol. Septembra 1987 godine sa Saom Markoviem Mladoenjom, Njegoem Serbezovskim i Jugoslovenskim nindom, osniva tajnu organizaciju KPGS sa kojom poduzima raznovrsne medijske zahvate. U rock svetu se pojavljuje pravo niotkuda 1988 godine debi albumom "O, tugo jesenja" na kome je dao osnovne naznake svog zvuka: meavina narodnjakog zavijanja uz rap, klasiku, funk, plus originalni i duhoviti tekstovi i klasini rock rifovi (na primer "Smoke On The Water" grupe Deep Purple). Svoju muziku je nazvao turbo folk, pre no to se znaenje te krilatice ispunilo zastraujuim sadrajem u prvoj polovini devedesetih godina. Javnost je zbunjivao priom da mu je ime Nagib Fazli Nagon i da je rudar koji je snimio plou. Kljunu podrku pruio mu je producent Saa Habi, zahvaljujui kome je i snimio debi sa serijom neobinih pesama:
"Vanzemaljac", "Fala ti majko", "Video", "Pilot babo", "Amadeus kolo". Rambo je na ploi svirao gitaru, Saa Habi klavijature. Mia Savi elektronski "Mirage", Vladimir Peri bas, a aa Markovi harmoniku. Sledeom ploom "Hoemo gusle" 1989. godine Rambo Amadeus postupno poinje da se bavi aktuelnim politikim dogaajima u temi "Amerika i Engeska". Svoj farsian pristup muzici produbljuje u pesmama "Balkan boj", "Glupi hit", "Samit u burekdinici Laibach", "ovek sam, eno". Na ploi koristi najraznovrsnije muzike inspiracije, od Dimija Hendriksa (Jimi Hendrix), Jana Djurija (lan Dury), do klasinih hotelskih ljigara kao to je pesma "Sokolov greben" koja je ujedno na omotu naznaena kao rebus za rock kritiara Dragana Kremera. U pesmi "Plomba za Zelenog zuba", kao i kroz dizajn omota, posebnu posvetu daje Koji i njegovoj grupi Disciplina kime. Na ploi gostuju pevaica narodne muzike Milica Ostoji, poznatija kao Mica Trofrtaljka, Bora orevi, Dino Dvornik, Stefan i Filip Milenkovi. Rambo je pored gitare svirao gusle, Aleksandar Vasiljevi (ex U kripcu), takoe gitaru, Dejan kopelja (ex U kripcu) bas. Saa Lokner klavijature, a Relja Obrenovi bubnjeve. Album "M-91" objavljuje krajem 1991. godine i oblai ga adekvatno ratnoj situaciji: kao vojniku sivo maslinastu kutiju "psiholoko propagandni komplet". Sa ploe se izdvajaju pesme "Smrt Popa Mila Jovovia" (na tridesetak godina staru poemu Boza uranovia), "Inspektor Nagib", "Jemo voli jem", "Zdravo damo" Godine 1992 svira dva koncerta u Sava centru. Neto kasnije, na jednom zajednikom koncertu prekida nastup Bebi Dol, demonstrira sebi svojstven izliv stava i kritikuje publiku to se zabavlja dok bombarduju gradove. A sve to prenosi televizija. Koncertni CD "KPGS" snima u Skoplju 29. decembra 1992 godine i na njemu su se nale pesme "Karamba karambita", "Prijatelju prijatelju (mar u pizdu materinu)", "Kataklizma komunizma" i itava serija improvizacija na poznate teme. Poetkom 1995. godine objavljen je kompilacijski CD "Izabrana dela", na kome se nalo petnaest pesama sa prethodnih ploa. CD "Mikroorganizmi" snima jula 1995. godine u Parizu sa Goranom Vejvodom. Re je o eksperimentalnom materijalu zasnovanom na semplovima koji Ramba predstavlja u drugaijem, nekomunikativnijem svetlu Za CD su korien arhivski materijali sa ploe "Sremski front", muzika iz filma "Uika republika" i itav niz drugih snimaka U isto vreme objavljuje CD sa muzikom za decu na tekstove Ljubivoja Rumovia koja je nastala za TV seriju "Fore i fazoni" Za pesme "Sex" i "ABVGD" Rambo sam pie tekst. Svom starom zvuku vratio se krajem 1996. godine na kompaktu "Titanik". Sa uigranom ekipom koju ine bubnjar Goran Ljuboja Trut, basista Dragan Martovski ickp, klavijaturista Ognjen Radivojevi i Marija Mihajlovi koja je pevala pratee vokale u produkciji Olivera Jovanovia snimili su i pesme "akom u glavu", "Sado-mazo (idemo dalje)", "Zreo za penziju", "Oti'o je svak ko valja" (posveena lanovima grupe arlo akrobata i Tomi Zdravkoviu). Krajem 1997. godine u Sloveniji je objavljen koncertni CD "Rambo Amadeus u KUD France Preeren". Rambo je radio je 1989 godine na OK kanalu kviz "Znanje imanje", muziku za pozorine predstave "eti u parlament" (pozorite u Podgorici) i "Oksimoron" (Kult teatar), "Lani car epan Mali" za koju je 1994. godine dobio Sterijinu nagradu. Napisao je muziku za film "Slatko od snova", tekstove za plou Lepe Brene, pesme za Viktoriju, Vesnu Zmijanac i produkciju za grupu Garavi sokak i Sandru Godine 1994. radio je naknadnu muziku podlogu za film "Metropolis" koji je 1927 godine reirao Fric Lang. Na projekciji tog filma u Sava centru, muziku je izvela beogradska Filharmonija, a planirano je da se materijal pojavi na CD-u "Remek djelo". Za koncert za klavir i orkestar u C-duru "K467" V A. Mocarta, Rambo je uradio kadencu koju je na Kolarcu 1995. godine izveo solista na klaviru Ivan Tasovac, a dirigent je bio Oskar Danon. Na "Domanovievim danima satire" 1996. godine dobio je nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade. Dobio je Godinju nagradu Saatchi & Saatchi za najbolju radio reklamu i Zlatnu ruu Montrea za najbolji Copyright Rambo se moe nai i na Internetu: megabrain.org.yu Diskografija "O, tugo jesenja" (PGP RTB1988.) "Hoemo gusle" (PGPRTB 1989) "Psiholoko-propagandni komplet M-91" (PGP RTB 1991..) "KPGS" (DE ftoduction / Master Records 1994 koncertni) "Lani car epan Mali" (DE Production 1994 kaseta) "Izabrana dela 1989-1994" (PGP RTS1995 kompilacija) "Muzika za decu"(B 92 1995.) "Mikroorganizmi" (Komuna 1996.) "Titanik" (Komuna 1996.) "Rambo Amadeus u KUD France Preeren" (Vinil Mania1997, koncertni) REGATA (Zagreb) Po odlasku iz sastava Drugi nain, gitarista Nikola Geevi Koce formira 1980. godine heavy rock grupu uta minuta u kojoj su jo bili gitarista Branko Bogunovi (ex Drugi nain. Obeanje
proljea), basista Hrvoje Grevi i bubnjar Ante Geevi. Po objavljivanju albuma "Hey vi!!!" (Suzy 1981.) grupa prestaje sa radom, a Koce 1983. godine formira sastav Regata u kome su jo bubnjar eljko Turinovi i basista Dario Kumer-le Na debi albumu 1984. godine belee pevljivi hit "Andrea" dok ostatak materijala ine hard rock teme sa maco tekstovima. Tom linijom nastavljaju i na sledeoj ploi "Spavaj mi, vjetice" iz 1986. godine, a zatim se o njima malo uje. Posle brojnih personalnih promena Koce 1990. godine objavljuje LP "Obuzdaj nagone!" koji prolazi gotovo neprimetno, Koce 1992. godine snima album "Beatles Relax Party", posveen uvenoj etvorki. Iste godine izlazi kompilacije grupe Regata. Diskografija "Regata" (Jugoton 1984) "Spavaj mi vjetice" (PGP RTB 1986.) "Obuzdaj nagone!" (Jugoton 1990.) "Odabrano 1981-1992" (Croatia Records 1992. komp) REVOLVERI (Beograd) Sastav su u Aleksandrovcu 1991. godine osnovali peva Musa i gitarista Dejan Radisavljevi Role, orijentiui se na klasini rock. Pobedili su na Gitarijadi u Zajearu 1991. godine. Potom su objavili singl sa pesmama "24 sata" i "Nema povlaenja" na kome je gostovao i glumac Slavko timac. Na debi ploi "Nema povlaenja, nema predaje" objavljenoj 1993. godine gostovali su Gile i avke iz Elektrinog orgazma, a sa njima su na koncertima esto nastupali basista Zoran Radomirovi vaba, gitarista Branislav Petrovi Banana i bubnjar eda Macura. Po objavljivanju ploe, grupa je prestala sa radom, Musa se vratio u Aleksandrovac, a potom odselio u Nemaku. Polovinom 1997. godine Musa je obnovio rad grupe i objavio plou "Brain Storm" na kojoj kao peva nastupa glumac Igor Pervi (ex Duh Nibor). Diskografija Albumi "Nema povlaenja, nema predaje" (Diskos 1993 ) "Brain Storm" (Gosel 1997) REX ILUSIVII (Novi Sad) Mitar Suboti Suba je svoj muziki rad predstavio pod pseudonimom Rex Ilusivii. Roen je 1961 godine. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odseku za kompoziciju i orkestraciju. Svoje zanimanje za alternativnu muziku pokazuje jo tokom studija i odlazi u Radio Beograd na kurs elektronske muzike kod saksofoniste Pola Pinjona, Engleza na privremenom radu u Beogradu. Tada radi svoje prve snimke bazirane na sintisajzerima i elektronici. Njegovi sledei radovi mogli su da se uju u emisiji "Novi vidici-jedna druga jugoslovenska pop scena" Radio Novog Sada koju je vodio Dragan Gojkovi. Rex Ilusivii je za svaku emisiju pravio novu muziku temu i tek je posle godinu dana otkrio svoj identitet Zatim se predstavio na nastupima u Novom Sadu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Subotici. Njegov snimak "Zla kob" objavljen je na kompilacijskoj ploi "Ventilator Vol. 1" (PGP RTB 1983), a pesma "Arabia" sa Igorom Popoviem iz grupe Jakarta na ploi "Ventilator Vol 3" (PGP RTB 1985). Paralelno poinje da sarauje sa Milanom Mladenoviem, Margitom Stefanovi, Marinom Perazi, Massimom Saviem i sa njima snima pesme koji postaju pravi radijski hitovi Sa Milanom radi efektnu obradu "Sex Machine", za Marinu je komponovao pesmu "Plava jutra", snima obradu jazz balade "Jedan smer" Aleksandra Dujina, ali ti materijali nikada nisu objavljeni. Svoj debi LP "Disillusioned" dobi-ja zahvaljujui angaovanju Vitomira Simurdia iz Radio Novog Sada. Ploa izlazi 1987 godine povodom trideset godina emitovanja emisije "Randevu s muzikom". Na snimanju uestvuju Milan Mladenovi, Uro eerov, Massimo Savi, Zoran Radomirovi vaba i pijanistkinja Branka Parli. Muziku je radio Suboti, a tekstove Milan Mladenovi. Na ploi se nalazi tema "Thanx Mr Rorschach-ambijenti na muziku Erika Satija", posveena radu ovog uvenog francuskog kompozitora Satijeve klavirske kompozicije koristio je po principu Rorahovog testa u psihologiji. Naslonjen na Satijev rad, komponovao je sopstvene muzike asocijacije Paralelno, Suboti radi muziku za pozorine predstave i koreodrame. Sa Harisom Paoviem ("Jelka kod Ivanovih", "Mara SAD"), sa Nadom Koko-tovi ("Nojeva barka", "U potrazi za izgublje-
nim vremenom", "Plavobradi") i sa Amerikankom Suki Don ("ma"). Godine 1988. za delo "The Dreambird, In The Mooncage" dobija nagradu UNESCO fonda za promociju kulture Tu ambijentalnu instalaciju snimio je u Parizu sa Goranom Vejvodom. Cvrkut ptica snimljen na Madagaskaru bio je osnova na koju su dodavali svoje instrumente, trudei se da naprave ambijentalnu muziku za grad. Taj snimak su u vie navrata od 1986. do 1992. godine putali na razglasu u jugoslovenskim, italijanskim i brazilskim gradovima. Deo materijala objavljen je 1992. godine u Brazilu na kompaktu "The Dreambird". Sledee delo "In The Mooncage" kao polaznu taku ima stare domae uspavanke za decu Po zavretku tog rada, prestaje da koristi pseudonim Rex Ilusivii. Sredinom osamdesetih godina Suba se preselio u Pariz, a zatim u Brazil (Sao Paolo) gde i danas ivi Tamo se brzo uklopio u muziki ivot, radi muziku za pozorite, modne revije, reklame, ali i kao studijski muziar i producent U prolee 1994. godine Milan Mladenovi i brazilski muziari perkusionista Joao Parahvba, gitarista Fabio Golfeti, pevaice Mariza i Madalena i on snimaju CD "Angel' s Breath" na kome se pored alternativnog zvuka, prepliu brazilski i balkanski folklorni motivi Materijal su radili puna tri meseca u oputenim uslovima, sklapajui zanimljive teme "Cry", "Assassino", "Praia do ventu eternu". Tokom rada u Jugoslaviji Mitar je producirao LP "Bolero" grupe Haustor kao i ploe grupa Heroina i La Strada Diskografija "Disillusioned" (M 1987.) "Angel's Breath" (Imago 1994.) REZONANSA (Sarajevo) Duhovit naziv grupe moe da se ita i kao Raison an Sa (Razlog iz Sarajeva), a sastav su 1975 godine osnovali basista Branko Liki (roen 1954.- ex Formula 4) i njegova sestra Branka, pevaica. Tokom godina kroz grupu je prolo puno muziara, a najzasluniji za ukupni zvuk grupe bili su klavijaturisti Darko Arkus (kasnije u grupama COD, Teka industrija) i Toni Mali (ex Iver), violinisti Bobo Arkus i Mario Barii, bubnjari Ljubo Pavlovi i ii Jankeli, gitarista i flautista Josip Mija, gitaristi Demo Novakovi, (ex COD) i evet Hoda (kasnije u Vatrenom poljupcu). Stil su bazirali na pevljivim pop pesmama sa primetnim uticajem folk zvuka. Specifina instrumentalna postava sa dvojicom violinista i upotreba starih instrumenata dali su im osoben zvuk, tako da su u startu dobili etiketu "akustiarsko Bijelo dugme". Po objavljivanju dobro prihvaenog singla "Nemoj meni,..!" snimili su ambiciozan istoimeni album koji je koncepcijski bio podeljen na dve celine. A-strana nosi naziv "Alaj bi se zabavljala" i na njoj su pesme inspirisane narodnim melosom ili su obrade starih narodnih. B-strana je naslovljena "Putevi i etnje" i bavi se urbanim temama. Luksuzan omot za plou uradio je Dragan S. Stefanovi. Grupa je imala seriju koncerata, tako da su tokom 1977. godine odradili oko sto nastupa, svirali su na radnim akcijama, uestvovali na festivalima Va lager sezone, Festival revolucionarne pjesme u Mostaru (sa pesmom "Neretva"), na proslavi Kongresa USAOJ-a i na Internacionalnom festivalu revolucionarnih pesama u Istonom Berlinu. Rad na zadatu temu zaokruili su sledee godine albumom "Procvjetala ljubiica plava" na kome su pesme o revoluciji, slobodi i socijalistikoj izgradnji. Brane Liki je radio muziku za pozorinu predstavu "Na Tito" u zenikom pozoritu, a izdao je solo singl "Ne luduj" 1978. godine. Jedno vreme Liki je nastupao sa Darkom Arkusom izvodei preteno svoje balade. LP "Prolaz molim" iz 1979. godine donosi zaokret ka vrem rocku i postupno odustajanje od folk motiva. Plou je producirao Nikola Borota, ali je ona prola nezapaeno. Ni sledee ploe ne dobijaju veliku medijsku panju i grupa 1985. godine prestaje sa radom Brane nastavlja da se bavi muzikom, objavljuje ploe sa Baglama bendom i dve ploe pod nazivom "Pjesme za djecu". Od 1979 godine Brane Liki je u svom studiju Blap snimao i producirao veliki broj ploa domae rock i folk muzike, kao i muziku za filmove. Branka Liki je objavila solo LP "Seka" (Jugoton) Poslednjih godina ivi u vedskoj, doktor je ekonomskih nauka i predava na Upsala univerzitetu. Brane Liki radi za Radio Free Europe, ivi na relaciji MinhenPrag gde ima studije za snimanje. I u Nemakoj i ekoj je objavio albume instrumentalne muzike "Tempus Fugit" (Art Records) i "Wand" (Arta) U toku je rad na matricama za novi album Rezonanse na kome e se uz obrade starih pesama, nai novi materijali koje Brano sprema sa internacionalnom ekipom muziara koju je okupio u Pragu.
Diskografija Singlovi "Nemoj meni branit moja nano / "Moj tata u 10" (Jugoton 1975) "Tri ule" / "Gradska tema" (PGP RTB 1975.) "Hajde duo da igramo malo"/"Slikarica" (PGP RTB 1976) "Eno aviona" / "Ne znam gdje u sad" (PGP RTB 1976,) "Neka svijet bude orkestar" / "araj poljem" (PGP RTB 1977) "Jedno vee u hotelu konobari i kuhari"/"Kad u te vidjeti opet" (Diskoton 1979) Albumi "Nemoj meni,!" (PGP RTB 1975) "Procvjetala ljubiica plava" (Diskoton 1978) "Prolaz molim" (Diskoton 1978) "Profesija muziar" (Diskoton 1981) "Rezonansa" (Sarajevo Disk 1985) "ivot u dvije smjene" (Sarajevo disk 1986 kaseta) RIBLJA ORBA (Beograd) Borislav orevi roen je 1 novembra 1952 godine u aku. Muzikom je poeo da se bavi vrlo rano na uobiajen nain Roditelji su ga nauili nekoliko pesmica, od kojih su neke spadale u bezobraznije, pa kad se okupi komiluk, mali Bora se peo na sto i zabavljao okupljene. U niim razredima osnovne kole pevao je na kolskim priredbama hitove kao "Zviduk u osam" ora Marjanovia U to vreme Bora se lomio izmeu muzike i crtanja Na dejoj izlobi u Novom Sadu osvojio je nagradu za kolae. ak je hteo da se posle osnovne kole upie u srednju slikarsku koja je postojala u Zagrebu, ali mu roditelji to nisu dozvolili, ve je upisao gimnaziju Sa trinaest godina Bora je u aku sa tri kolska druga oformio svoju prvu grupu Hermelini koja je pravila muziku pod uticajem zagrebakih Robota Bora je svirao bas, Borko Ili solo gitaru, Prvoslav Savi, ritam gitaru a Aca Dimitrijevi bubnjeve. Boru je prvenstveno zanimalo pevanje, a gitaru je svirao prilino slabo, meutim, kako se bas smatrao nevanim instrumentom, onda mu je dodeljena uloga basiste. Dve godine kasnije avanzovao je i preao na ritam gitaru. Ve u to vreme je poeo da komponuje, pa mu je druga pesma koju je u ivotu napravio "Moje tuge" koja se kasnije nala na albumu grupe Suncokret. Zatim se Bora seli po grupama: Vesnici ljubavi, Safiri, Deaci sa Morave, aanski plemii U grupi PORS (Poslednji Ostatak Romatinog Sveta) bio je i R M Toak koji je svirao gitaru i pevao drugi vokal Burne godine odrastanja donosile su i prve nevolje. Bora je sa drutvom u to vreme upadao u tue stanove. Od tako steenog novca u Beogradu su kupovali instrumente Posle tri godine podzemnih aktivnosti, uhvaeni su i proglaeni za maloletne delikvente Bora je sedam dana bio u istranom zatvoru, zatim je puten da se brani sa slobode i odmah je izbaen iz gimnazije. Konana presuda je glasila: osloboen uz pojaan nadzor roditelja i povremenu kontrolu organa starateljstva Za mali aak to je bila velika bruka i roditelji odluuju da se presele u Beograd Bora upisuje prilino strogu Petu beogradsku gimnaziju kod Tamajdana. U elji da se iskupi za stare grehe, krenuo je ambiciozno, naredao petice, ali im je za njim stigla pria iz aka, profesori skloni starinskoj pedagogiji poeli su da mu dele trojke. Do mature je uglavnom bio miran, a onda kao da je stiglo osloboenje. Tvrdi da mu je tada pukao film, pa je odmah otiao na audiciju za rock operu "Isus Hrist Superstar" koja se u to vreme pripremala u Ateljeu 212. Dobio je ulogu jednog od apostola tako da je imao neke horske pevake zadatke. Tada upoznaje Zorana Radmilovia, Dragana Nikolia, Duana Prelevia, nastavlja da glumi, pojavljuje se u predstavama "Purpurno ostrvo", "Tom Pejn", "Caca u metrou". Poetkom sedamdesetih formira akustiarsku grupu Zajedno u kojoj su pevale sestre bliznakinje Vukica i Gordana Stefanovi, Ivana Kaunkovi, klavijature je svirao ore Petrovi, a povremeno je sa njima pevao Nenad Steki, tadanji evropski rekorder u skoku udalj. Sa njima radi muziku za predstavu "Bonton" koju su svirali uivo u pozoritu. Bora je pokuao da upie glumu na Akademiji, ali su ga odbili pa se odluuje za odsek pozorine organizacije. Sa grupom Zajedno, Bora je poeo da profilie nenu muziku povremeno zasnovanu na stihovima pesnika, tako da su esto snimali takozvane primenjene emisije na radiju, uklapajui se u najrazliitije programe. Prvi singl sa pesmama "Vizija", "Goro moja" (PGP RTB 1974.) doneo im je sasvim solidnu popularnost U to vreme Bora je radio kao saradnik emisije "Vee uz radio" I programa Radio Beograda, Pravio
je reportae sa Festivala akustiarske muzike u vojvoanskom mestu Sivac i pisao je za tadanji "Duboks" i to preteno o domaoj akustiarskoj sceni Bora je snimio reklamni singl za Ostrvo cvea, Singl je objavio Studio B. Na A-stani je bila pesma "Ostrvo cvea", a na B "The Island Of Flowers" - ista kompozicija, ali na engleskom esto je radio pice, dinglove i songove za Beograd 202 i Studio B. Grupu Zajedno Bora je napustio krajem 1974 godine Ve januara 1975 oformio je akustiarsku grupu Suncokret. Panju su izazvali pesmama u stilu folk rocka, Borinim duhovitim tekstovima i vieglasnim pevanjem. Sa radijskom zvezdom Zoranom Modlijem, pod firmom Hajduk Stanko i jataci snimali su i objavili singl sa pesmama "Na putu za Stambol" / "Anelija, uvaj se Turaka" (PGP RTB 1975.) a i pod firmom Zoran Modli i Suncokret singl "Rock and roll duku duku" i "Gili gili bluz" (Diskos 1976.) Druenje Bore i Modlija datira jo iz vremena grupe Zajedno, kada je popularni disk dokej producirao njihov prvi singl. Za potrebe grupe Hajduk Stanko i jataci, bas je svirao Robert Nemeek (Pop maina), a gitaru Ljuba Sedlar, dok je Modli pevao. U svojoj plodnoj karijeri Modli je objavio dva LP-a "Bugi vugi za disk dokeja" (PGP RTB 1976 ) i "Dis-co bus" (PGP RTB 1977.). Do razlaza Bore i Suncokreta dolazi kada je na probu doneo svoju novu pesmu "Lutka sa naslovne strane". lanovi grupe su je odbili smatrajui da ne odgovara senzibilitetu koji su izgradili Besan i ljut, Bora odlazi juna 1978 godine reen da napusti muziku Ipak, prihvata poziv za najudniju kombinaciju u svojoj karijeri Sa Biljom Krsti postaje lan akustiarske grupe Rani mraz u kojoj su ve bili Verica Todorovic i ore Balaevi svee posvaani sa sastavom etva. Njih dvojica udruuju snage izjavljujui kako Rani mraz moe lako da uniti svaku etvu i suncokrete, lako je bilo jasno da Bora sve vie naginje otrijem rock senzibilitetu, jo uvek nije bio spreman da se oslobodi akustiarskih repova. Leta 1978. godine Rani mraz je odrao desetak pretpononih nastupa u Domu omladine u okviru Beogradskog leta. Bora je tada svirao svoj novi materijal "Lutku", "Mirno spavaj", "Zvezda potkrovlja i suterena", dakle ono to e biti okosnica prve faze Riblje orbe, a Balaevi je publiku zabavljao petnaestominutnim verzijama o snaama i salaima. Njih etvoro zatim snimaju tadanju generacijsku himnu "Raunajte na nas". Na B-strani se nala pesma "Straan ulj" posveena radnim akcijama. Pored toga, snimili su i singl sa pesmama "Oprosti mi Katrin" i "ivot je more". Svestan kompromisa koje ini, posle nastupa na festivalu u Splitu jula 1978. godine i etrdeset pet dana provedenih u grupi. Bora odluuje da napusti Rani mraz. Po povratku u Beograd Bora za nove saradnike bira dugogodinje trkae u mestu, lanove grupe SOS. Oni su godinama figurirali na sceni ne uspevajui da se maknu od statusa uvebane ekipe koja dobro svira standarde. SOS su 1972. godine osnovali basista Mia Aleksi (ex Rojali), gitarista Dragan tuli tuks i bubnjar Steva Stevanovi. Godinama su redovno svirali tako da je Mia u to vreme komotno mogao da bude profesor domae geografije budui da je svirao u mestima koja postoje samo na vojnim kartama. SOS su temeljno ispekli zanat, objavili singlove "Nestvaran san" / "Stari sat" (PGP RTB 1973.), "Traim" / "Magnovenje" (PGP RTB 1974 ) "ovek i pela" / "Znam kako je" (PGP RTB 1975.) i snimili debi LP "Prvi poziv" (na kome je kao gost pevao Bora orevi) koji niko nije eleo da im objavi Jedno vreme su pratili Srana Marjanovia i pomagali mnogima Mia Aleksi je takoe bio esto u Radio Beogradu, saraivao je u emisiji "Vee uz radio" i pisao za "Duboks" Budui da je Mia roen 16 avgusta 1953. on i Bora su i generacijski bili bliski. Vremenom je tuks odustao od muzike, kombijem je poeo da vozi bendove, a Steva je menjao sastave da bi se skrasio u grupi Tunel. Leta 1978 godine SOS su pored Mise inili gitarista Rajko Koji (roen 12 aprila 1956., selo Jarkovac) i bubnjar Miroslav Milatovi Vicko (roen 9 maja 1959.). Riblja orba je zvanino nastala u beogradskom restoranu umatovac 15. avgusta 1978. godine i u njoj je Bora bio ef, glavni autor, peva, a svirao je i akustinu gitaru. Oko imena su se premiljali. Grupa je prvo trebalo da se zove Bora i Ratnici, a onda su se odluili za Riblja orba. Bio je to beogradski sleng za menstruaciju i slikovito je predstavio direktnu lirinost grupe. Njihova saradnja bila je logian nastavak svih godina provedenih na sceni. Ono to nije imao Bora, vrst i energian sastav, doneo je SOS. Ono to nisu imali oni, besnog autora koji ume da usmeri i ima dovoljno pesama, predstavljao je Bora. Naizgled preko noi, Bora je prekinuo sve veze koje su ga drale za umivenu akustiarsku prolost, isprljao se i progovorio sasvim drugaijim renikom. Prvi koncert orba je odrala u vojvoanskom mestu Elemir 8. septembra 1978. godine. Zatim su usledile vee svirke. Novembra iste godine emisija "Vee uz radio" slavila je roendan koncertom u subotikoj sportskoj hali Riblja orba je odsvirala samo dve pesme i zapalila okupljene. Nove poklonike regrutovali su na dobrotvornom koncertu u Sarajevu i novosadskom BOOM festivalu odranom poetkom decembra Prvi potez uinjen je kada su 22. decembra objavili singl sa pesmama "Lutka sa naslovne strane" i
"On i njegov BMW". U "Lutki" klavir je svirao poznati jazz truba Stjepko Gut a pesma, iako tanko snimljena, odmah je postala omiljena na radio programima. Ve u to vreme Bora je planirao da se oslobodi akustine gitare i posveti se pevanju. Prvobitno je imao plan da dovede klavijaturistu, ali se ipak odluio za jo jednog gitaristu Posle nekoliko muziara koje su imali na umu, odluuju se da prihvate predlog Rajka Kojia i kao ritam gitaristu dovode maturanta Momila Bajagia Bajagu, koji je sa Rajkom ranije svirao u sastavu Glogov kolac. Prvi koncert u novoj postavi odrali su 7 januara 1979. godine u Jarkovcu Svirka je trajala tri sata. Rajko, Mia i Vicko prvo su svirali strane hitove, zatim je na binu stupio Bora. Bajaga je svirao samo u treem delu kada su ile orbine pesme. U Domu omladine odrali su 28. februara prvi beogradski koncert gromoglasno najavljivan u medijima. Tokom izvoenja "Lutke" Bora je polomio jednu od onih plastinih lutki iz izloga, a koreografiju su dopunile balerine Minke Kamberovi. Te veeri su odsvirali vei deo materijala za prvu plou to je publika toplo primila. Ve poetkom marta odlaze da odsviraju dvadesetak koncerata po Makedoniji. Klinci su ih napreac zavoleli, ali je turneja bila fijasko to se tie zarade Te svirke su mogle da budu prilino nezgodne i za Bajagu. On je u koli slagao da ide na operaciju slepog creva i dok su ga nastavnici saaljevali, on se zezao po Makedoniji, Frka je nastala kada se na Hit strani "Politikinog Zabavnika" pojavila slika benda i tekst o turneji. Ipak, sve su mu oprostili, tako da je odsustvovanje iz kole prolo bez problema. Na koncertu u Dolovu, Mia je u zanosu svirke promaio binu, pao je i slomio nogu, pa ga je na svirkama po Sandaku menjao Miroslav Cvetkovi (kasnije u Bajaginim Instruktorima) koji je imao dodatni zadatak da peva u bloku stranih standarda. Drugi singl sa pesmama "Rock'n'roll za kuni savet" i "Valentino iz restorana" objavljuju 19. marta 1979. godine. "Valentina" je komponovao Rajko, a koautor teksta bila je Marina Tucakovi To je bio jedini put da su za tekstove traili nekog sa strane. Pesmu su izveli i na veeri slobodnih formi festivala zabavne muzike u Opatiji. Leto su proveli u kampu Goran Savinja u Makarskoj gde su se na redovnim svirkama uvebavali za promociju debi ploe zakazanu za 1. septembar na Tamajdanu. elei da napravi narodsku zabavu, Bora je taj koncert najavljivao pod parolom "Riblja orba nee da vam otima lovu-ulaz dva soma" to je u to vreme zaista bila popularna cena lako je ploa objavljena tek desetak dana posle koncerta, termin za nastup bio je odlino tempiran. Poetak kolske godine, jo uvek lepo vreme, niska cena ulaznica i velika fama koja je oko grupe stvorena, uslovili su da Tamajdan bude rasprodat, a dosta zainteresovanih je ostalo napolju Kao predgrupe nastupile su grupe Bulevar u kome je tada pevao Dejan Cuki, a gitaru svirao Nele Stamatovi i Formula 4 iz Sarajeva. Najvee iznenaenje za orbu predstavljala je publika koja je, iako LP jo nije izaao, znala sve tekstove novih pesama. Verni svojoj novoj ljubavi, pedantno su sa radija snimali pesme koje je Bora povremeno putao uz intervjue i odmah su ih prisvajali Da bi rock cirkus bio jo vei Bora je pozvao antibaletsku grupu Ribetine koju je predvodila komina osoba iz umatovca Meri Caki. Za nju su mnogi u to vreme tvrdili da je inspirisala Boru za "Lutku sa naslovne strane" U erotskom donjem veu sa podvezicama, ona se muvala po bini opravdavajui prefiks antibaletska. Bora je ve tada izmeu pesama imao serijal svojih pria koje su dobro dole da smiruju egzaltiranu publiku. Za kuliranje su bili zadueni redari i milicija, koji su s mukom drali klince na kakvom-takvom odstojanju od bine Sreom, itava svirka je zavrena bez incidenata, a Bora je svoj autoritet dokazao umirujui publiku u momentima kada je izgledalo da e oduevljenje prerasti u eksploziju. Tada je zaradio koncertni nadimak Bora Majstor. Te veeri orba je odsvirala sve pesme sa singlova i LP-a uz "The Letter" iz repertoara Doa Kokera (Joe Cocker, inae omiljeni Borin peva) i "Jumpin' Jack Flash" The Rolling Stonesa. Kako su u to vreme imali malo svojih pesama, na bis su izveli "Rock'n'roll za kuni savet" i "Ostani ubre do kraja" koja je ubrzo postala hit Desetak dana kasnije, Bora je otiao na odsluenje vojnog roka u Doboj, a Rajko Koji se po istom zadatku preselio u Sarajevo. Grupa nije odmah pogasila pojaala, tako da su 28, novembra 1979 godine svirali na maratonskom koncertu u Sarajevu. Nastupali su bez Bore, Rajko je svirao u uniformi, a Mia je, budui da nije znao sve tekstove, inicijativu preputao publici. Ubrzo je i on otiao vojsku u Koprivnicu, pa su reakcije na LP "Kost u grlu" pratili iz daljine Riblja orba je debi LP snimala tokom juna i jula 1979. godine u Beogradu i tada je Bajaga prvi put sa njima radio u studiju. Dodue, zbog efikasnog korienja vremena, njegove deonice je odsvirao Rajko Koji Plou je producirao Enco Lesi, a pored Bore kao autori se potpisuju Mia, Rajko i Nenad Boi iz Suncokreta koji je bio koautor muzike za pesmu "Mirno spavaj". Muzika za tu pesmu nastala je jo u vreme Suncokreta, pa je ak bila snimljena na zlosrenom albumu grupe SOS. Mnogo kasnije Bora se setio te pesme, napisao nov tekst i ona se, znaajno izmenjena, sasvim uklopila u stil orbe. Sve pesme na ploi nastale su kao plod Borinog novog interesovanja za teme koje obrauju svakodnevicu, a neuvijen jezik je u startu izazvao probleme. Tako je u pesmi "Mirno spavaj" sporan bio stih "popij svoje sedative" jer asocira na drogu i zbog
njega je izlazak ploe kasnio. Prvi deo tiraa tampan je sa originalnom verzijom pesme, ali je onda sve povueno iz prodaje. Prvih stotinak prodatih primeraka ploe sa originalnim tekstom danas imaju status rariteta. Pesmu "Jo jedan usran dan" Bora je preventivno sam prekrstio u "Jo jedan ugav dan". U pesmama "Ostani ubre do kraja", "Zvezda potkrovlja i suterena", "Egoista", "Ja sam jo ona ista budala", "Pozajmila je pare, poludela je skroz, kupila je kartu i sela na voz", Bora se bavi analizom razliitih enskih oblika ivota. Od onih u koje je bio (nesreno) zaljubljen do onih o koje se usput oeao. Po oekivanju, ploa je doekana sa oduevljenjem. Postoje informacije da je ve prvog dana prodato 12 000 primeraka, a konani tira se zaustavio na oko 120 000 prodatih kopija. U muzikim novinama Boru su proglaavali za rock linost godine, a njihov hard rock zvuk sa blues elementima nije smetao iako su na vrata uveliko kucali punk i novi talas Krajem jula 1980. godine Bora se, zahvaljujui primernom ponaanju u vojsci, pojavio u Beogradu na nagradnom odsustvu koje je radno iskoristio. Uz Rajka Kojia koji je kidnuo iz sarajevske kasarne Bajagu i Vicka za jednu no su snimili pesmu "Nazad u veliki prljavi grad" Kako Mia nije dobio dozvolu vojnih vlasti da doe, Bajaga je snimio i bas deonice. Po povratku u kasarnu i Rajko je doiveo iznenaenje Njegov pretpostavljeni je u novinama video sliku Rajka kako sedi u umatovcu, i uprkos tradicionalno lenjim vojnikim mozgovima shvatio je da mu je vojnik malo skitao, pa ga je strpao u zatvor na petnaest dana. Singl sa pesmom "Nazad u veliki prljavi grad" pojavio se 1. septembra 1980. godine. Na B-strani se nala necenzurisana verzija peme "Mirno spavaj" koja najednom vie nikome nije smetala. Po Borinom povratku iz vojske, pesmu su promovisali bez Rajka i Mise, pojavom na play back u emisiji "Znanje imanje" koja je snimana u selu Skupljen kraj apca. Miu je glumio tuks, stari gitarista grupe SOS sakriven iza eira, naoara i ciganskog kontrabasa Po Miinom povratku organizovali su neobaveznu svirku 24 novembra u Dadovu pod imenom Zlatni valovi Dunava, Predstavili su se kao bend koji ve sedam godina bezuspeno pokuava da snimi plou, pa tom prilikom trae tezgu na nekoj morskoj terasi Na tom koncertu su isprobavali reakcije publike na nove pesme koje je Bora preteno napisao tokom boravka u JNA. Uoi Nove godine iz vojske je stigao i Rajko, pa kompletirani sviraju 31. decembra i 1 januara nove 1981 godine sa Atomskim sklonitem u hali Pionir na koncertima pod nazivom "Atomska orba". Do polovine februara 1981 godine u studiju Druga maca uz produkciju Enca Lesia snimaju album "Pokvarena mata i prljave strasti" za koji su pesme tokom prethodne godine sklapali muziari razbacani na relaciji Sarajevo-Doboj-Koprivnica-Zemun. Mladi Bajaga je najvie iznenadio svog efa. Bora je iz vojske poslao tekstove za pesme "Nemoj sreo, nemoj danas", "Dva dinara drue" i "Evo ti za taksi", a po povratku su ga ekale gotove kompozicije. Muziku za pesmu "Rekla si" napisao je Enco Lesi koji je, kao i na prvoj ploi, svirao klavijature. Zanimljivo je da je Bora nudio Encu da umesto honorara u kesu za snimanje i produciranje ploe, dobije procenat od prodaje. Meutim, on se, nesiguran u prou ploe i mogunost sigurne naplate, odluio za gotov novac Kada je LP krajem 1981. godine dostigao tira od 200 000 primeraka, Bora je kupio flau viskija, poklonio je Encu i zahvalio se to mu je utedeo gomilu para Zvanino, ploa je u prodavnice stigla 23. februara, a nedelju dana pre toga orba je trijumfovala na zagrebakim koncertima u okviru akcije Pozdrav iz Beograda. Na omotu je trebalo da se pojavi osamdesetogodinja gospoa Adela, model na Likovnoj akademiji. Planirali su da je slikaju golu, ali otprilike u to vreme se pojavio album Bijelog dugmeta "Doivjeti stotu", a na omotu su bile slike starije gole ene, pa je Bora od tog plana odustao. Na kraju, na omotu se naao knjievnik naivac Milo Jovanevi koji je po Beogradu prodavao svoje samizdat knjige "Nevini mukarac", "Sve zbog fudbala", "Koarkaica" i druge. Kao model on je itao porno asopis. Uz pomenute pesme za koje je muziku radio Bajaga, drugi LP je doneo itav niz hitova: "Ostau slobodan", "Lak mukarac", "Nemoj sreo, nemoj danas", "Neke su ene pratile vojnike" Veliko interesovanje za plou orba je odmah stavila u pogon tokom dva koncerta u novobeogradskoj Hali sportova u kojoj se okupilo blizu 5 000 posetilaca po veeri. Dodue, svirka nije mogla da proe bez incidenata. Direktor Hale se plaio da e "drogirani huligani da demoliraju parket" pa nije dozvolio gaenje svetla, tako da je predgrupa Papatra (u kojoj je basista bio Miroslav Cvetkovi) svirala pod osvetljenjem zgodnim za koarkaku utakmicu. Bora je odbio da izae na binu dok se svetio ne ugasi, pa je muno pregovaranje potrajalo gotovo itav sat dok je nervozna publika zvidala, lupala nogama o pod i skandirala "Gasi svetlo!" Kada je dogovor najzad postignut, Halom se prolomilo oduevljenje, tako da su klinci tokom nastupa veinu hitova otpevali zajedno sa Borom Sledee veeri nisu imali slinih problema pa je "svirka za pet soma" ponovo podigla publiku na noge Taj trijumf je bio samo uvod u uspehe koje je grupa postigla tokom turneje po Jugoslaviji kada su obili pedeset devet gradova. Krajem juna bili su zvezde veeri na "Vjesnikovom" koncertu u Zagrebu na kome su se okupile vodee domae grupe, a Bregovi je
tom prilikom svirao sa sen sastavom Hipodrom. Mia zbog enidbe nije mogao da svira pa ga je opet menjao Miroslav Cvetkovi. orba se u Beograd koncertno vratila 10. septembra nastupom na kalemegdanskoj Rockoteci. Taj prostor je jedva primio oko 10 000 omladinaca. Tokom svirke je dolo do velike guve pa su neki kuama otili razbijenih glava, a bilo je i teih oteenja i pogubljenih cipela. Uprkos povredama, koncert je u novinama dobio dobre kritike, a te veeri su odsvirali i deo novih pesama sa gostom iz Engleske, basistom Donom Mek Kojem (John McCoy). Naime, ne gubei vreme, oni su se ve tog leta zatvorili u studio i snimili trei LP "Mrtva priroda" koji je upravo producirao Mek Koj, basista Gillan benda. Tokom prve tri nedelje po objavljivanju "Mrtve prirode" prodato je ak 100 000 primeraka ploe Za to vreme bila je to najbre prodavana ploa u istoriji domae muzike. Njen konani tira zaustavio se na 450 000. primeraka Na toj ploi Bajaga prvi put nastupa sa svojom pesmom "Ja sam se loio na tebe", a radio je i muziku za "Ne veruj eni koja pui Drinu bez filtera" i sa Misom je komponovao "Odlazak u grad" Udarni autor je i dalje Bora sa pesmama "Na Zapadu nita novo" (prva Borina direktno politika pesma), "Neu da ispadnem ivotinja", "Pekar, lekar, apotekar", "Volim, volim ene" i drugim. Januara 1982. godine koncertom u aku orba je zapoela jugoslovensku turneju koja je, kako se kasnije ispostavilo, prilino nezgodno nazvana "Ko preivi - priae". Gde god su se pojavili, vladalo je veliko interesovanje za karte, to su organizatori nemilosrdno zloupotrebljavali. Tako je za njihov nastup u zagrebakoj Ledenoj dvorani 8 februara u prodaju puteno 10 500 karata koje su brzo rasprodate. U sali se, na nesreu, uoi svirke nalo oko 15 000 mladih. Kako su samo dvoja vrata bila otvorena, u guvi na ulazu izgaena je etrnaestogodinja Zagrepanka eljka Markovi koja je preminula od povreda. Revijalnim novinama ta tragedija je posluila kao dobar povod za obraun sa rock muzikom uopte i napade na Boru orevia koji sa javalukorganizacijom nije imao nikakve veze. Posle Zagreba organizatori su na njihovim koncertima drastino smanjili broj karata koje su putali u prodaju, a nije bila retkost ni da im otkazuju gostoprimstvo, plaei se novih frka. U tom periodu orba je definitivno postala najvea r'n'r grupa u Jugoslaviji, a to je, uz sve prijatne pojave, povlailo i upotrebu krupne politike lupe kroz koju su posmatrani. Poetkom februara u "Ilustrovanoj politici" objavljeno je pismo izvesnog tinejdera u kome je razglabao na temu politike podobnosti Bore i drugova. To je bilo dovoljno da SUBNOR skopske optine Karpo podnese zahtev da se ploa zabrani zbog stihova "Za ideale ginu budale" i "Kreteni diu bune i ginu" iz pesme "Na Zapadu nita novo". Odmah posle njih, tom zahtevu se pridruuju SUBNOR Sarajeva i malog mesta Bezdan, ali i Savez socijalistike omladine Bosne i Hercegovine Afera poprima velike razmere po medijima, svaka ua se tu osetila pozvana da pljune Boru zbog "vreanja tekovina narodnooslobodilake borbe". Rezultati svega toga bili su vidljivi na terenu orba je bila prisiljena da u Celju prvi put u karijeri prekine svoj koncert, jer su deurni vatrogasci bili previe agresivni prema publici. Koncert u Sarajevu mogao je da bude odran tek kada je Bora napisao obrazloenje za tekstove svih pesama koje e izvoditi i potpisao da e "Na Zapadu nita novo" otpevati na sopstvenu odgovornost. U Tuzli nisu mogli da sviraju jer, kako je bilo izjavljeno, "organizator ne moe da obezbedi red i mir tokom koncerta grupe ije ponaanje nije u skladu sa socijalistikim moralom". itava stvar se smirila kada je grupu odbranio tadanji predsednik borake organizacije. Bio je to samo uvod u politike zabrane na koje je Bora u nastavku karijere naletao. Promotivnu turneju povodom ploe "Mrtva priroda", Riblja orba je zavrila svirajui etiri veeri uzastopno, polovinom aprila 1982, godine u beogradskoj hali Pionir Svirke su odrane sa mesec dana zakanjenja, jer su organizatori otezali zbog sluaja u Zagrebu, plaei se da li e moi da ponude adekvatno obezbeenje. Razloga za strah nije bilo jer su prve veeri svirali u polupraznom Pioniru, sto je bilo veliko iznenaenje. Ipak, druge dve veeri su bile popunjene na pravi nain a na nastupu od 11. aprila snimljen je njihov koncertni LP "U ime naroda" Ploa je dobila naziv po uzoru na poetnu repliku kojom se izrie presuda u sudu i time se jasno aludiralo na Borine politike probleme. Tokom etiri dana orbu je "gledalo 21 000 ljudi zajedno sa mnogobrojnim redarima i milicionerima". Politiko smirivanje oko orbe rezultiralo je neobinom odlukom. Na Dan mladosti i na roendan druga Tita, 25. maja 1982 godine, dobili su Majsku nagradu Gradskog komiteta Saveza Socijalistike omladine uz obrazloenje da "grupa peva o ivotu i problemima mladih i daje postala unekoliko simbol velikog dela omladine". Poetkom jula pojavila se iva ploa "U ime naroda" u kojoj je publika odigrala znaajnu ulogu. LP je odraen sirovo, bez studijskog peglanja, postigao je tira od 120 000 i postao najprodavaniji koncertni LP u dotadanjoj domaoj rock istorijt, orba je na ploi uvrstila samo proverene koncertne favorite, te prodati tira nije predstavljao iznenaenje. Nekoliko dana kasnije uz druge domae grupe sviraju na Trgu Marksa i Engelsa na koncertu povodom solidarnosti sa borbom naroda Palestine. Zatim se povlae iz
javnosti i pripremaju sledeu plou "Buvlja pijaca" koja se pojavila krajem 1982. godine. Plou je opet producirao Don Mek Koj, a miks je uraen u Londonu Uz orbu je na snimanju uestvovao Kornelije Kova koji je svirao klavijature, dok su se u nekim pesmama pojavili gudai i duvaka linija, tako da je ploa u sebi nosila i neke od elemenata akustinog zvuka Bora je uradio tekstove za sve pesme, sem za "Baby, baby I don't Wanna Cry" koja je kompletno Bajagina. Tu pesmu je prvobitno trebalo da peva Slaana Miloevi na svojoj ploi, ali je Bora insistirao da ostane orbi Kao autori muzike na ostatku materijala potpisali su se Mia, Rajko i Vicko. I ova ploa je orbi donela itav niz uspenih pesama i to podeljenih u dve celine. Jednu su inile Ijubavno-ironine kao "Draga, ne budi peder", "U dva e istai i odneti ubre" i "Dobro jutro". Drugu celinu inile su politiki direktne pesme "Sluaj, sine, obrisi sline", "Kako je lepo biti glup" (inspirisana boravkom u neinspirativnoj vojsci), "Pravila, pravila", "Kad ti se na glavu srui itav svet" i "Ja ratujem sam". Jedan od krajnje urbanih poklia nudila je pesma "Neu da ivim u bloku 65" u kojoj se Bora smisleno gadio Novog Beograda. Ploa je ponovo postigla veliki tira, mada je 250 000 primeraka bilo mnogo manje od prethodne cifre. Neke pesme sa ploe su koriene u populistikom filmu "Laf u srcu" Mie Miloevia. Na osnovu glasova itateljki lista "Bazar" Bora je izabran za idealnog mukarca. Dodue, redakcija je odbila da tampa Borinu pesmicu-zahvalnicu: "Domaice skinite gaice, ja volim vae flanelske spavaice". Na turneju su krenuli dve nedelje po objavljivanju ploe i suoili se sa oslabljenim interesovanjem publike. Zanimljivo je da im je koncerte po Hrvatskoj organizovala estradna ispostava Saveza boraca Scena revolucije. Turneju su zavrili poetkom aprila 1983 godine ambicioznim koncertom na Sajmitu za koji je Bora eleo da postane njegova Hajduka esma. Ideja za Sajmite je bila Borina, budui da je sentimentalno vezan za taj prostor. Na Sajmite ga je kao klinca na jednu od uvenih Gitarijada odveo Petar Popovi. Posle esnaest godina pauze, tu je ponovo uao rock. U elji da obnovi taj prostor, Bora je maltene sam sa Misom Aleksiem organizovao svirku Potrudili su se da naprave najveu binu koja je do tada viena u Jugoslaviji, a nju je pratilo adekvatno kvalitetno svetio i ozvuenje Bora je sa Markom Jankoviem i Zoranom Modlijem snimio radijske reklame. U zalaganju za svirku iao je tako daleko da je sa Modlijem iz aviona bacao letke iznad Novog Sada, Zrenjanina, apca, Paneva i Beograda. Koncert je iao pod imenom "Hleba i igara" a kao predgrupe nastupali su D' Boys i Siluete u kojima je tada gitaru svirao mladi Nikola uturilo. Za odravanje reda bilo je angaovano 170 milicionera i 340 redara. Bora je oekivao veliku guvu pa se ak sa prijateljima opkladio da e se, ako ne proda 10 000 karata, oiati do glave Kako je prodato samo 8 000, Bora se zaista posle svirke obrijao do glave. A tome je prethodilo jo jedno ritualno ianje. Te veeri grupa se oprostila od Vicka Milatovia koji je odlazio u vojsku, pa su ga odmah na bini oiali i upristojili za armiju Umesto njega, na bubnjarsku stolicu seo je Vlajko Golubovi, ovek koji je pre toga bio u sastavima Tilt i Suncokret, a kasnije i u Bajaginim Instruktorima. Pauzu u radu grupe prvi je iskoristio Rajko Koji i objavio mini LP "Ne budi me bez razloga" (PGP RTB 1983.). Na ploi su svirali klavijaturista Lazar Ristovski, basista Nea Japanac i Vlajko Golubovi, a Bora je otpevao tri svoja i jedan Bajagin tekst. Tokom 1982. godine i Vicko je poradio na drugom planu Okupio je heavy metal grupu Ratnici, a po njegovom odlasku u vojsku oni su sa kanadskim muziarima snimili album "Warriors" i potonuli u zaborav. Krajem oktobra 1983 godine u organizaciji Saveza socijalistike omladine, Riblja orba je odrala etiri koncerta u Bugarskoj, u okviru manifestacije Balkan, zona bez nuklearnog naoruanja. Prvi nastup u Plovdivu svirali su pred omladinskim aktivistima koji su dobili specijalne pozivnice, ali redari su imali muke da ih zadre zalepljene za stolice Na zavrnoj sveanosti orba je svirala posle grkog folklornog ansambla, bugarskih ritminih plesaa i rumunskog omladinskog pozorita koje je izvelo simbolinu predstavu "Bauk kapitalizma napada omladinu Istoka". Grupu su upozorili da ne sviraju pesmu "Kako je lepo biti glup", a nisu bili oduevljeni ni kada su izveli "Ostani ubre do kraja". U to vreme Bajaga priprema svoju plou "Pozitivna geografija", ali paralelno pie pesme i za sledei orbin album "Veeras vas zabavljaju muziari koji piju". Kako u PGP RTB-u nisu eleli da orbi finansiraju snimanje u Londonu, preli su u zagrebaki Jugoton. Plou je sa lanovima grupe producirao Kornelije Kova u Ljubljani, a miks je uraen u Londonu. Odmah po objavljivanju, 1984. godine, republika cenzura je tri pesme proglasila moralno nepodobnim pa je ploa dobila etiketu und proizvoda i samim tim veu cenu u prodaji. Probleme su zbog tekstova stvorile "Magupi vam kvare dete" i "Besni psi" u kojoj, pored ostalog, Bora peva "Grki verceri, arapski studenti, negativni elementi, maloletni delikventi i besni psi" to je izazvalo internacionalne potrese. Ambasade tri arapske zemlje, pa ak i afrike drave Zair alile su se zato to je Bora izjednaio arapske studente i besne pse. Onda je Republiko ministarstvo kulture naruilo strunu analizu pesme, a pred orbin beogradski koncert stigao je zahtev iz SIP-a da se pesma ne izvodi
lako je grupa i dalje delovala kao celina, po izboru pesama na ploi ve tada je bilo jasno da se rad ne odvija kao ranije. Bora je nanizao seriju gorkih, depresivnih tekstova u kojima su dominirale konstrukcije "oboavam ilovau", "oko mene su u stvari licemeri i govnari", termini: "delati, streljanje, giljotina, veala, krastave abe i otrovne zmije". U pesmama "Ravnoduan prema plau", "Dukele e me dokosuriti", "Gluposti" i "Besni psi" Bora je prolio litre ui i jeda, bavei se najcrnjom stranom ivota Na suprotnom kraju bio je Bajaga sa oputenim, zezadijskim pesmama "Kazablanka", "Muziari koji piju" i nenom baladom "Kad hoda" U prolee 1984. pojavila se Bajagina ploa "Pozitivna geografija" koju je publika odmah prihvatila lako Bajaga nije imao solistike ambicije, pozitivan efekat njegovog koncerta u Domu sindikata, odranog 21 aprila 1984 godine, rezultirao je pozivima za nove svirke Ali pre toga su ga ekale obaveze prema matinoj grupi. Prolena turneja Riblje orbe prolazila je prilino loe. Osam koncerata je otkazano zbog slabog interesovanja publike, a na ostalim nastupima, pa i u Pioniru, bilo je poluprazno. Uz to Bora i Mia su odluili da zamene Rajka Kojia, jer se nije ponaao profesionalno, u skladu za zahtevima grupe. Zamerali su mu to dva puta nije doao na televizijska snimanja, nije se pojavio na jednoj konferenciji za tampu, naputao je turneje i odlazio do Beograda i to je loe svirao. Rajko je smatrao da je tana samo prva stavka, a Bajaga ga je uzeo u zatitu izjavljujui da je samo jednom loe svirao Na osnovu Bajaginog zalaganja, Rajko je ostao u grupi, ali je upozoren da se od septembra profesionalnije ponaa. Naime, grupa je proglasila letnju pauzu Samo nekoliko dana pred put na ostrvo Mljet, Bora je pozvao Bajagu i rekao kako im jedan hotel u Solunu nudi deset hiljada dolara po oveku za mesec dana letnje svirke. Bajaga mu je objasnio da se sprema na more a posle ima ugovorene svirke sa Instruktorima po radnim akcijama i da je glupo da Riblja orba svira po hotelima. Ponudu za Grku odbio je i Rajko i to je bilo dovoljno da njih dvojica postanu bivi lanovi orbe. Ceo sluaj je tih dana podigao veliku prainu. Bajaga je iz novina saznao da vie nije u grupi, kad je sa Mljeta doao u Dubrovnik, a ni Rajko Koji nije bio na vreme obaveten. Novi gitaristiki par u orbi postali su Vidoja Boinovi (ex Opus, Rok maina) i Zoran Dai (ex amar) Vicko se vratio u grupu, a Vlajko je postao lan Instruktora. Dai je sa grupom odrao samo pet proba, pa je zbog porodinih obaveza odustao od angamana. Kasnije je oformio grupu Legende za iju je plou "Doi drue do Srbije ue" Bora napisao sedam tekstova i komponovao muziku za dve numere. Umesto Daia u grupu je stigao Nikola uturilo koji je tih sezona vaio za rent a gitaristu. Pre toga je svirao u grupama Kredit (od koje su kasnije nastali Laki pingvini). Bicikl, Zamba, Siluete, a prolee 1984 godine proveo je kao lan Elektrinog orgazma. Vidoja Boinovi, zvan Dinder, je kao mlai brat Zorana Boinovia, gitariste Rok maine, odrastao na hard rocku i gitarskim herojima, to je sasvim odgovaralo koncepciji Riblje orbe. Tih godina nije bio previe aktivan a povremeno je svirao blues po klubovima. Nove lanove Bora je uigravao na gotovo anonimnim nastupima Tako su na poslednjoj veeri Beogradskog leta u Domu omladine 20. septembra nastupili pod imenom Debeli Bogoljub i ljuti tezgaroi. Uoi svirke su samo prijatelji grupe znali da se iza tog blesavog imena krije Riblja orba. Tokom itave jeseni grupa je svirala po manjim salama uvrujui veze novih lanova i starosedelaca. U tom periodu dolo je do saradnje Bregovia i orevia koji su tada bili rivali Na ploi "Bijelo dugme" (KamaradDiskoton 1984 ) Bora je napisao polovinu teksta i pevao je sa Goranom i Tifom u pesmi "Pedikulis Pubis". Samit na vrhu ponudio je zanimljivo sarajevsko-beogradsko vienje enskog sveta i pomoglo poljuljanom statusu orbe u tom momentu A tokom zime i orba se povukla u studio Novu plou "Istina" snimali su Ratko Ostoji i Goran Vejvoda, a producent je opet bio Don Mek Koj. Goran Bregovi je uzvratio posetu pevajui u pesmi "Disko mii", a Dinder i utura su se potpisali kao autori po jedne pesme. Pre no to je ploa izala 1985 godine, grupa je novi materijal predstavila na koncertu u klubu Kului u okviru akcije Bolje vas nali kada su beogradski bendovi gostovali u Zagrebu lako su mnogi u to vreme smatrali orbu za stvar koja pripada prolosti, na koncertu su trijumfalno ispraeni uz dva bisa. Bio je to prvi, pravi povratak u istoriji jugoslovenskog rocka i to najvie zahvaljujui pesmi "Pogledaj dom svoj, anele" Kao i pesme, i omot je bio otar: lica lanova grupe su fotomontaom ugraena u nisku ele-kulu. Naravno, ni rad na ovoj ploi nije proao bez problema U Jugotonu su odbili da tampaju pesme "Snage opozicije", "Pogledaj dom svoj, anele", "Alo" i "Dvorska budala", pa se orba bez mnogo premiljanja vratila u PGP RTB. Njihova merila u tom trenutku bila su manje stroga, odbili su samo "Snage opozicije", a u pesmi "Alo", stih "sa planine akal zavija, tamo je Jugoslavija", zamenjen je u "ja iz dalekih predela posmatram tua nedela". Od prvobitne ideje da se "Snage opozicije" objave kao samizdat singl se odustalo, jer su sve novine koje dre do sebe tampale tekst inkriminisane pesme. U tom periodu "Aneo" je postao kljuna pesma orbe kojom su zavravali koncerte. Sluaoci Hita
nedelje 202 izabrali su je za hit 1985. godine, a februara 1990. godine za hit decenije. Spot je emitovan na MTV programu Na turneji po Rusiji ak je pevao i ore Marjanovi i to kao molitvu. Na koncertima se potvrdilo da obnavljaju popularnost. Na suludoj bosanskoj turneji na -20 stepeni koja je obuhvatala mesta Penik, Donja Mahala, Matuzii i Tiina, Mia Aleksi nije mogao da im se prikljui zbog bolesti, pa je bas svirao ika Jeli iz YU grupe. Po goditima, ta situacija je bila sledea: ika etrdeset dve godine, Bora trideset dve a utura dvadeset dve. Maja 1985 godine ponovo su trijumfovali u beogradskoj Hali sportova, a Bora je sa pet godina zakanjenja objavio prvu zbirku poezije "Ravnoduan prema plau". Za mesec dana je planulo 10 000 primeraka. Februara 1986 godine grupa je objavila LP "Osmi nervni slom" ponovo u produkciji Kornelija Kovaa i sa novim gostima: glumica Ana Kostovska pevala je u pesmi "Prokleto sam", Jova Maljokovi je odsvirao saksofon u "Jedan ovek", a Edi Grant je otpevao dve strofe u pesmi "Amsterdam" i to tako to su ga bukvalno posle njegovog nastupa u Pioniru odveli u studio. Pored pesme "Amsterdam", udarni hit na ploi bila je "Nemoj da ide mojom ulicom", dok su ostale pesme zbog autocenzure muzikih urednika bile na ledu. lako nisu bile nita otrije od onih tampanih na prethodnim albumima, pesme kao "Juna Afrika 85 (ja u da pevam)", "Tu nema Boga, nema pravde", "Crno je dole" i druge teko su se putem medija probijale do slualaca. Poetkom 1986. godine na sednici Komisije Predsednitva CK SKJ za informativno-propagandno delovanje ak se raspravljalo o tekstovima Riblje orbe. Politike dileme nisu mnogo uticale na publiku pa je orba 8. marta 1986 pred deset hiljada okupljenih na sarajevskom Rock uranku u Skenderiji zapoela svoju najuspeniju turneju od vremena ploe "Mrtva priroda" Krajem marta su posle etvorogodinje pauze ponovo napunili Pionir i time potvrdili povratak na scenu Zamah koji je grupa hvatala, iskoristio je Vicko pa je solistiki diskografski prvenac objavio juna 1986. godine za PGP RTB LP "U ritmu srca malog doboara" producirao je Komelije Kova, Vicko je pevao, a svirali su gitaristi Miodrag ivadinovi i Dragan Deleti Delta, basista Dragan Gaji i bubnjar Zoran Radovanovi Baki. Sve pesmeje napisao Vicko uz pomo Miodraga ivadinovia. Vei deo tog materijala Vicko je pisao u vreme ploe "Mrtva priroda" i tokom rada sa grupom Ratnici. Muziki izlet Vicko je upranjavao tokom pauze Riblje orbe, a ni Bora nije mirovao. Na ploi grupe Kerber "Seobe" (PGP RTB 1986 ) gostovao je u pesmi "ovek od meda", a on i utura su im napisali tri teksta. U to vreme Bora je bio primoran da se oprosti od svoje karijere u malom fudbalu. Branei gol ekipe "Delirijum tremens" povredio je Ahilovu tetivu i zbog toga grupa nije odrala seriju svirki na kojima su planirali da provere nove pesme pred publikom. Umesto toga, prvi put u karijeri snimali su demo verzije pesama za sledei LP. Krajem godine na MESAM-u su dobili nagrade kao rock grupa godine, Bora je proglaen za najboljeg kompozitora, dok je Mia autor hita godine, pesme "Amsterdam". Februara 1987 godine objavljuju devetu plou "Ujed za duu" na kojoj je Bora komponovao samo tri i po pesme, a kao autori se potpisuju Dinder, utura i Mia Tada rade i prvu obradu, to e kasnije biti esta pojava na njihovim ploama Pesma "Zadnji voz za aak" je obrada "Last Train To Clarksville" Nila Dajmonda (Neil Diamond) koju je svojevremeno izvodila grupa Monkees. Sem duhovite "lan mafije", u kojoj je na matricu karipske muzike Bora opisao Savez komunista. Na ostatku ploe gotovo da nema politikih tema. Dve Borine pesme "Nesrenice, nije te sramota" i "Zato kue arlaue" koje nisu ule u konkurenciju za plou, objavljene su na poklon-singlu koji je deljen uz prvih hiljadu albuma. Popularnost koju je postigla prva Borina knjiga "Ravnoduan prema plau" rezultirala je njegovim aktivnostima i na tom planu. Intenzivno je drao veeri poezije, a ostvarila mu se davnanja elja. Godine 1988. primaju ga u Udruenje knjievnika Srbije, to neki akademici doivljavaju kao uvredu. Oko njegovih pesama se i dalje dizala praina. Kada je u Sava centru 1987. godine na proslavi povodom godinjice Studija B, govorio svoje stihove, javni tuilac je zakljuio da je "uznemirio javnost". Ali, kako je govorio pesme koje su ve objavljene po novinama i njegovim zbirkama, sud je odbio zahtev javnog tuioca za pokretanja postupka Jula 1988. godine dok je Bora u Baru govorio svoje stihove, prisutni milicioner je otkrio da je "verbalno vrijeao patriotsko socijalistika osjeanja graana" Odmah je presavio tabak, napisao prijavu koja je dovela do suenja na kome je Bora posle razvuenog procesa osloboen optube Desetogodinjicu postojanja obeleili su izdavanjem desetog albuma "Pria o ljubavi obino ugnjavi" i kompilacijom "Riblja orba 10" koja je objavljena u ogranienom tirau i nije se nala u prodaji, ve je bila predviena za prijatelje grupe i radio stanice. Povodom jubileja odsvirali su koncert na Sajmitu na kome se okupilo 15 000 mladih Ali pre toga SUP im nije dozvolio da odre besplatan koncert na platou ispred hrama Svetog Save na kome je jo trebalo da sviraju Piloti i EKV. lako se situacija u zemlji sve vie intenzivirala, na novoj ploi gotovo da nije bilo politikih tekstova Benigne teme "Avionu slomiu ti krila", "Kai ko te ljubi dok sam ja na strai", "Oko mene" i druge govorile su o Borinom sve veem interesovanju za vannastavne aktivnosti kao to
su knjievne veeri. A personalni potresi u grupi su se i dalje nastavljali. Radei u orbi, utura je poeo da pie i za druge. Tako su se njegovi tekstovi nali na ploama Dejana Cukia, YU grupe, Kerbera, a 1988 godine je snimio i prvu solo plou "Devet lakih komada". Po objavljivanju druge ploe utura 1. novembra 1989 odlazi iz grupe i uputa se u solo vode U trenutku kada su svi prognozirali prestanak rada orbe, u grupu dolazi gitarista Zoran Ili (roen 8 septembra 1959 ) koji je pre toga bio lan sastava Bezobrazno zeleno. Sa njim 1990. godine snimaju LP "Koza nostra" koji je producirao Saa Habi Nove pesme su prvo proveravali na udaljenim terenima. Svirali su po naim klubovima u vedskoj, zatim Temivaru, a potom u dalekoj Australiji Na snimanju su se opet obreli raznovrsni gosti. Doni tuli i lanovi Azre pevali su pratee vokale u pesmi "Al Kapone" u "Gde si u ovom glupom hotelu", pevale su Gorica Popovi, Sneana Jandrli i Biljana Krsti, nekadanje lanice Suncokreta, a klavijature na ploi je svirao Saa Lokner. Bora je u pesmi "Tito je va" naeo sezonu pljuvanja po tada jo uvek nedodirljivom mrtvom predsedniku, a erotsku zezalicu je opravio u pesmi "Crna Gora Bar" koja predstavlja obradu starog hita "Memphis Tennesy" Caka Berija. Temu "Baby" Bora je otpevao na loem engleskom i za nju je tvrdio da je komponovao kada je imao trinaest godina. Nove pesme orba je proverila na starom terenu. Septembra 1990 godine opet su uspeno nastupili na Tamajdanu. Tokom ratnih godina orba je povremeno svirala u inostranstvu i oglaavala se ploama koje nisu ostavljale dublji trag. LP "Labudova pesma" prvobitno je bio zamiljen kao oprotajni, ali su odluili da rade i dalje, Ploa je snimana krajem 1991. godine u Beu i sem pesme "Kad sam bio mlad" obrada "When I Was Young" Erika Bardona nijedna druga se nije zadrala u medijima. Dodue, sa ploe su izbaene tri predviene pesme Olivera Mandia. Ni sa sledeom ploom "Zbogom, Srbijo" nisu bolje proli. Uz obrade "Zelena trava doma mog" iz repertoara Toma Donsa (Tom Jones), "Danas nema mleka" grupe JHermans Hermits i "Tamna je no" Marka Bernsa (Mark Bernes) iz istoimene pozorine predstave, veina ostalih pesama je odmah potonula u zaborav. Jedinu novinu u grupi predstavljao je klavijaturista i koproducent te ploe, Vlada Barjaktarevi (ex Van Gogh) U solo vodama Vicko se opet ogledao 1996. godine kada je u okviru grupe Indijanci za ITMM objavio CD sa porno orijentisanim pesmama On je u ulozi pevaa i autora pesama, a grupu jo ine gitarista Goran Repinc, basista Slavko Radosavljevi i bubnjar sastava Block Out Miljko Radonji. Na snimanju je gostovao Rajko Koji, a ploa je naila na nepodeljeno zgraanje kritike. Krajem 1990. godine Indijanci su objavili plou "Ne moe biti veselije" (HiFi Centar) Leta 1996. godine kada je orba svirala u Republici Srpskoj na mitinzima stranke SDS, sa njima nije nastupio Zoran Ili i tada je objavljeno da vie nije lan grupe. Na disku "Ostalo je utanje" koji je orba tada objavila, nala se "Ljubomorko", obrada "Jelaous Guy" Dona Lenona i narkopesma "Gnjilane", obrada pesme vajcarskog muziara Pola Hofera. Tema "Odlazi od mene, ubico, idi" je iz pozorine predstave "Moskva-Petuki" i u njoj uz Boru pevaju bive lanice Suncokreta Sneana, Bilja i Gorica. U temi "Gastarbajterska" iskorien je citat "Uikog kola" koji je na harmonici odsvirao Duan Suvajac iz grupe Legende. Paralelno sa tom ploom, Bora je u Republici Srpskoj za Radio Bijeljinu objavio solo CD "Njihovi dani" sa politikim pesmama od kojih je najvie odskoila "Baba Jula". Povodom nove ploe Riblja orba je odsvirala seriju nastupa u Kanadi, Australiji i Evropi. Poetkom 1997. godine objavili su kompilaciju "Trei srpski ustanak" na kojoj je izbor politikih pesama nastalih tokom itave karijere. Od ranije neobjavljenih materijala tu su "Snage opozicije", snimljena jo 1985. godine i "Volim i ja vas", nastala tokom graanskog protesta u zimu 1996/1997 Poetkom 1997. godine orba je odrala turneju pod nazivom "Po slobodnim gradovima Srbije" koju su zavrili sa dva prepuna koncerta na Tamajdanu Tokom karijere Bora je pisao pesme za mnogo drugih grupa i pevaa, a autor je tekstova za narodnjak "Neka me ne zaborave devojke sa Morave" i nove starogradske "Stani malo kafanski svirau". Zanimljivo je da je jedan od najveih hitova Bebekove solo karijere "Sino sam pola kafane popio", upravo izaao iz Borine kuhinje Pored toga, pomogao je afirmaciji beogradskih novotalas-nih grupa zalaui se sa Encom Lesiem za snimanje ploe "Paket aranman". Minuli rad orbe odrazio se na kaseti "Neto kao Dimi Hendriks" (Shelter Records 1996 ), mlade slovenake grupe Zaklonie prepeva, koja je obradila pesmu "Zvezda potkrovlja i suterena" sa samog poetka orbine karijere Tokom plodne karijere Bora je objavio pet zbirki pesama "Ravnoduan prema plau" (1985.), "Hej Sloveni" (1987), "Prvih deset godina je najtee" (1988.), "Neu" (1989.) i "Psihopata i lopata" (1997.) koje su prodate u preko 150 000 primeraka stoje tira kojim se retko koji ovdanji pesnik moe pohvaliti Nosilac je priznanja Branko opi za satiru, nagrade Brankovo kolo zbog "ouvanja srpskohrvatskog jezika i sveeg pesnikog izraza" Dobio je etiri Oskara popularnosti, proglaavan je za kompozitora, pevaa, lajavca godine. Radio je muziku za pozorine predstave "Bonton",
"Siroti mali hrki", "Tamna je no" i film "Atoski vrtovi" Stojana Stoj-ia U pozoritu Radovi izvodio je monodramu "Ja ratujem sam", a objavio je i kasetu "Bora pria gluposti" koju je slovenaki Helidon prodao u tirau veem od 80 000 primeraka Borini hobiji su pecanje i fudbal (rezervni golman je FK Pekar) a pie i za satirini list "Naa krmaa" Godine 1990 osnovao je eretsku Partiju obinih pijanaca (POP) Ubrzo po osnivanju, stranka je ula u principijelnu koaliciju sa SUP-om (Savez uivalaca piva) i Flaistikom strankom. Za stranake simbole odabrali su srk i epi i povukli se u mir svojih omiljenih kafana. Tokom prve polovine devedesetih, Bora je intenzivno pomagao mladoj grupi Minuari iz Knina koji su svirali kao predgrupa orbi. Snimao je i sa Bajom, malim Knindom. Filmski reditelji su mu u vie navrata nudili uloge, ali ih je sve redom odbio, zbog loih scenarija. Rajko Koji je posle duge bolesti umro 11. aprila 1997. godine u rodnom selu Jarkovac. utura ivi u Londonu od novembra 1991. godine. Mia je vlasnik prodavnice instrumenata u trnom centru Skadarlija. Dinder je i dalje student arhitekture i stalno najavljuje solo plou, like radi sa grupom Babe, a Vicko je muziki urednik u Hi fi centru. Diskografija Singlovi "Lutka sa naslovne strane" / "On i njegov BMW" (PGP RTB 1978) "R'n'r za kuni savet" / "Valentino iz restorana" (PGP RTB 1979) "Nazad u veliki prljavi grad"/"Mirno spavaj" (PGPRTB 1980) "Nesrenice, nije te sramota" / "Zato kue arlaue" (PGP RTB 1987, promo singl) Albumi "Kost u grlu" (PGP RTB 1979) "Pokvarena mata i prljave strasti" (PGP RTB 1981 ) "Mrtva priroda" (PGP RTB 1981) 'U ime naroda" (PGP RTB 1982, koncertni) "Buvlja pijaca" (PGP RTB 1982.) "Veeras vas zabavljaju muziari koji piju" (Jugoton 1984) Istina" (PGP RTB 1985,) "Osmi nervni slom" (PGP RTB 1986) "Ujed za duu" (PGP RTB 1987) "Riblja orba 10" (PGP RTB 1988, kompilacija, promo LP) "Pria o ljubavi obino ugnjavi" (PGP RTB 1988) "Koza nostra" (PGP RTB 1990.) "Labudova pesma" (Samy 1992 ) "Zbogom, Srbijo" (WIT 1993.) "Ostalo je utanje" (WIT 1996.) "Trei srpski ustanak" (orba Rekords 1997 kompilacija) "Beograd, uivo '97 -1 i 2" (Hi Fi Centar 1997, koncertni) Bora orevi solo "Njihovi dani"(SIM Radio Bijeljina 1996) RISTOVSKI LAZAR (Beograd) Lazar Ristovski je roen u Novom Pazaru 1956 godine, a tri godine kasnije njegova porodica se preselila u Kraljevo. Sa etrnaest godina formirao je grupu Bezimeni, koja je tokom rada ostala zabeleena samo po instrumentalu "Matarije" na kompilacijskoj ploi emisije Vee uz radio I programa Radio Beograda. Leta 1974. godine sa Bezimenima je nastupao u Beiima, tamo ga je uo Boki Miloevi i poveo u Beograd da svira u njegovom orkestru Te jeseni poeo je da nastupa sa grupom Smak, a njihov zvanini lan postaje januara 1975. godine Sa njima snima debi album grupe, Tokovu solo plou i nekoliko singlova, a onda vri efektan transfer i oktobra 1976 godine prelazi u Bijelo dugme. Polovinom 1978. naputa Dugme i sa Ipetom Ivandiem snima album "Stiemo" (RTV U 1978). Poetkom 1979 godine sara-uje sa kragujevakom grupom Vatra, ali se nakon nekoliko meseci vraa u Smak i sa njima snima albume "Rok cirkus" (PGP RTB 1980.) i "Zato ne volim sneg" (PGP RTB 1981). U to vreme je objavio solo singl na kome su pesme kompozitora Tugomira Vi-
danovia. Pesmu "Trai oprotaj" je poetkom sedamdesetih na Beogradskom pro-leu pevala Senka Velentanli, a pesmu "Anelika" Dragan Anti Na snimanju su mu pomogli lanovi grupa Mama Co Co i Vatra. Po raspadu Smaka, uestvuje na snimanju solo ploe Borisa Aranelovia "Iz profila" (Diskoton 1982.) i posveuje se studijskom radu Poetkom osamdesetih godina bio je lan Alvin Lee Banda sa kojim je obiao Jugoslaviju i Maarsku. U Bijelo dugme se vratio 1985. godine i sa njima je ostao sve do prestanka rada 1991. godine. Saraivao je sa Dez orkestrom RTB, paralelno vodio solo karijeru i izdavao instrumentalne albume. Za prvi solo LP "Merge" dobio je priznanje najprodavanije ploe instrumentalne muzike u 1983 godini Pored svojih kompozicija, zabeleio je i obradu narodne "Kale bre Ano" Sledea ploa "2/3" trebalo je da bude koncertna. Meutim, snimci sa njegovog nastupa u Domu omladine nisu tehniki bili dovoljno kvalitetni, pa su na ploi samo dve live kompozicije, a ostatak je nastao u studiju Tokom boravka u vojsci 1984 godine snimio je LP "Vojniki dani" na kome su instrumentalne verzije revolucionarnih tema "Komandant Sava", "Titovo ime", "Bile-anka" i druge. Po povratku iz JNA u produkciji ae Habia uradio je plou "Roses For A General" Sa perkusionistom Nenadom Jeliem (koji je autor materijala) snimio je 1986. godine album "Opera" Jeli je pevao, svirao citru, klavir i udaraljke, a Ristovski je bio zaduen za PPG kompjuter Sa klavijaYU ROCK ENCIKLOPEDIJA ROBOTI turistom Saom Loknerom 1994. godine je objavio CD "Naos" na kome gostuju Bebi Dol i gitarista Vlada Negovanovi Deo materijala za tu plou inspirisan je sakralnom muzikom, a promovisali su je koncertom na Kolarcu. Na solo kaseti "Quit" objavio je 1993 godine materijale sa diska koji je snimljen za englesko trite,. Tu su zabeleene instrumentalne obrade hitova Sajmona i Garfankla (Simon and Garfunkel), "Simfonija No. 40" Mocarta, pesma "Zaboravljeni" i druge teme. Na snimanju su uestvovali gitarista Vlada Negovanovi, saksofonista Jova Maljokovi, flautista or Grui i lanovi Beogradske filharmonije, Ristovski je saraivao sa austrijskim muziarem Falkom (Falco), gitaristom grupe Supertramp, Riar-dom Demsom Palmerom (Richard James Palmer), Kris De Burgom (Chris De Boorgh), sastavom Piloti i grupom Osvajai sa kojima je uivo nastupao. Jedno vreme je u Frankfurtu radio kao demonstrator instrumenata sa klavijaturama Vlasnik je jednog od najbolje opremljenih tonskih studija u Beogradu. Pored toga, spada meu najblie saradnike Gorana Bregovia u projektima filmske muzike. Na tom polju se ogledao i sam Za muziku u filmu "Lazar" dobio je prvu nagradu na filmskom festivalu u Sopotu 1984 godine i Zlatnu medalju Beograda na 36 i 39 festivalu animiranog filma. Radio je muziku za filmove "Zaboravljeni", "Sveto mesto" i "Neista krv". Tokom ovih godina snimio je drugim izvoaima preko hiljadu ploa rock, zabavne, klasine i narodne muzike S njima povremeno odlazi na turneje U anketama muzikih asopisa jedanaest godina uzastopno je proglaavan za klavi-jaturistu godine, a 1986. godine dobio je Estradnu nagradu Srbije Tokom karijere odrao je preko dvesta samostalnih i oko hiljadu koncerata sa grupama. Diskografija Singl "Trai oprotaj"/ "Anelika" (Beograd Disk 1980) Albumi "Merge"(PGPRTB1982.) "2/3" (PGPRTB 1983,) "Vojniki dani" (PGPRTB 1984) "Roses For A General" (PGP RTB 1984) "Opera" (PGP 1985.) "Quit" (ITMM 1993) "Naos" (Komuna/PGP RTS 1994) "Neista krv" (A Records 1997,) "Svetlost u A-duru (Antologija)" (HiFi Centar 1997. kompilacija) RITAM UiREDA (Novi Sad) Ol punk sastav Ritam nereda nastao je 1989. godine Posle brojnih personalnih izmena ustalili su se u postavi: peva Boban (ex Vrisak generacije), gitaristi eta i omi, basista Barbun i bubnjar Stavra. Ozbiljnije poinju da rade od 1989 godine. Privatna beogradska izdavaka kua Predskazanje Records objavljuje im te godine kasetu "Oi! Ain't Dead" na kojoj su njihovi studijski i koncertni snimci Kasetu "Nikog nema" objavljuju godinu dana kasnije samostalno, ali ona kod nas prolazi nezapaeno. Budui da su kasetu poslali brojnim izdavaima u Evropi, u Nemakoj je taj materijal u formatu CD-a objavila privatna firma Dim Records godinu dana kasnije Na CD-u se nisu nale koncertne verzije pesama "Skin-heads" i "Sama" Ploa se prodavala putem kataloga irom sveta, tako da je grupa stekla popularnost kod 01 potovalata. Zahvaljujui tom disku, o njima su pisali brojni strani fanzini i uestvovali su na kompilacijskim kasetama Sledei CD "Breaking" objavili su 1993 godine za nemaku izdavaku
kuu Walzwerk Records, a zarada od prvog tiraa poslata je kao pomo deci ugroenoj ratom na prostoru bive Jugoslavije. Na toj ploi, est pesama je otpevano na engleskom jeziku, a ostatak na srpskom. Na kaseti "Razbijanje", objavljenoj za jugoslovensko trite, nalaze se iste pesme, ali na srpskom jeziku. Kasetu "Pogo live" snimaju na koncertima u KST-u i novosadskom SPENS-u krajem 1994. godine. Plou "Zvui bola" objavljuju krajem 1996 godine Tokom devedesetih esto nastupaju po Evropi. Poetkom novembra 1997. godine, u vreme sukoba Roma i skinhedsa u Beogradu, bivaju primorani da otkazu nastup u SKC-u jer su brzopleto prozvani kao izazivai mrnje i rasizma Diskografija "Ol Ain't Dead" (Predskazanje Records 1989, kaseta) "Nikog nema" (Dim Records 1991.) "Breaking" (Walzwerk Records 1993) "Pogo live" (Complete 1995. koncertna kaseta) "Zvui bola" (Nered Source 1996) ROBOTI (Zagreb) Grupa je nastala 1963. godine a udarnu postavu inili su Ivica Percl, ritam gitara. Ivica okalj, solo gitara, Mario Anek, bas. Toni Studeni, vokal i Viktor Hromin, bubnjevi Prvu veu afirmaciju dobili su 1965. godine posle serije nastupa u Austriji. Tamo su svirali u Fijaker baru pa su u repertoar uvrstili obradu pesme "Bosno moja" i dalmatinske narodne pesme. Polovinom 1965. godine uestvovali su na beat festivalu u Beu i u konkurenciji sto pedeset dva sastava jedini su od stranaca uli u finale dvanaest najboljih i dobili nagradu Zlatne inele. Po povratku su u Zagrebu pobedili na Festivalu VIS-ova 1966. godine, a dobili su i pehar publike na Prvom internacionalnom beat susretu Italija - Jugoslavija U grupi su se od samog poetka primeivale dve muzike struje. Jedna ori-jentisana na rhvthm i blues i druga, zain-teresovana za pop muziku Zato su paralelno nastupali na zabavnjakim festivalima, ali i obaveznim igrankama, Prve velike uspehe imali su sa obradama malo poznate pesme nemakog muziara Drafi Dojera "Mramor, kamen i eljezo" (njihovu verziju kasnije je obradilo Bijelo dugme) i "Dolazak robota" koje je Jugoton 1965 godine objavio u okviru serije ploa "Uspjesi sezone" Septembra 1966. godine, grupu naputa Ivica Percl i posveuje se karijeri protestnog i folk pevaa. Budui da je ritam gitara u to vreme ve bila prevazien instrument, kao pojaanje uzimaju orguljaa i trubaa Ivu 157 ROE POZE YU ROCK ENCIKLOPEDIJA 158 Balia (ex Bijele strijele) i potpuno se orijen-tiu na rhythm i blues U toj postavi odlaze u Italiju septembra 1966 godine i najee nastupaju u rimskom Piper klubu Kako su u Italiji ve postojala dva sastava Roboti, oni menjaju ime u Five Up Mada su iz zemlje odsustvovali vie od pola godine, publika ih nije zaboravila i u godinjem glasanju lista "Duboks" osvajaju prvo mesto za 1966. godinu Po povratku u Jugoslaviju, snimaju prvu plou na kojoj su obrade svetskih hitova, Avgusta 1967. godine iz grupe odlazi Ivo Bali, a zamenjuje ga gitarista, peva i orgulja Vedran Petar Boi (ex Grenici) Posle turneje po Jugoslaviji u grupu dolazi sakso-fonista Aljoa Gojanovi (ex Mi), a umesto basiste Marija Aneka novi lan postaje Rej-mond Rui (ex Delfini). Januara 1968. godine naputa ih Gojanovi pa na sledeu seriju nastupa u Italiji odlaze sa saksofonistom Josipom Komerikim. Vei uspeh postiu 5. maja 1968. godine na Meunarodnom pop festivalu u Rimu. Pored njih su uestvovali Pink Floyd, Ten Years After, Traffic i drugi. Po povratku iz Italije naputa ih okalj, a sa njima ponovo radi Ivo Bali Neposredno posle toga sele se u Nemaku i sviraju naporne tezge po klubovima u Dizeldorfu i Kel-nu. Razoarani, u Zagreb se poetkom 1969. godine vraaju peva Toni Studeni (zbog oeteenja glasnih ica), orgulja Ivo Bali i saksofonista Joe Komeriki Studeni se povlai sa scene, a jedno vreme radi kao disk dokej i saradnik u emisiji "Crvena jabuka" Radio Zagreba Komeriki i Bali prelaze u sastav Strijelci, a Bali paralelno gradi karijeru modnog fotografa Ostatak grupe nas/ tavlja kao trio u postavi: gitarista Vedran Boi, basista Rejmond Rui i bubnjar Viktor Hromin, a nastupaju pod imenom The VVheels Of Fire (po nazivu tada aktuelne ploe grupe Cream) Maja 1969 godine posle nekoliko nastupa u Zagrebu i na moru, prestaju sa radom Od svirke u Nemakoj ostala je jedino pria kako je jedne veeri u klubu u kome su svirali bio Dimi Hendriks
(Jimmy Hendrix) pa su se sa njim upoznali i slikali. Jednom prilikom nastupali su i sa Liti Riardom (Little Richard) Vedran je krae vreme boravio u Italiji. Po povratku 1970. godine sa Rejmondom Rui-em, Branetom ivkoviem i Ratkom Divja-kom osnovao je grupu Nautilus. Dolaskom Alberta Krasniija, koji je zamenio Ruia, prerastaju u Super grupu Poetkom 1971 godine Vedran se obreo u poslednjoj postavi grupe Mi, a zatim prelazi u grupu Time. Posle rada sa grupom Nautilus, Rui je postao urednik i producent u izdavakoj kui Suzy, a komponovao je za pevaa Darka Domi-jana. Viktor Hromin se povukao iz muzike. Prvo je otvorio disko klub, a zatim prodajnu galeriju jugoslovenskih slikara naivaca u Milanu Poetkom sedamdesetih godina Ivica Cokalj je sa novim muziarima obnovio Robote Bez veeg uspeha objavili su singl sa pesmama "Djevojko mala" i "Svud oko nas" posle koga su prestali sa radom Diskografija Singlovi "Treat her right (ha ha ha, )" / "Hold On, l'm Corning" / "I ain't gonna eat out my heart any more (oh, jeee)"/"Taste Of Honey" (Jugoton 1967) "Djevojko mala"/ Svud oko nas" (Jugoton 1972) ROE POZE (Beograd) Grupu su 1986. godine osnovali gitarista i peva eljko Nikoli (ex Zebra), basista Vladimir Milai, gitarista Sava ustibek bubnjar Duan ivanovi i tekstopisac Vlada ali Prve radove objavljuju 1987 godine na promo singlu sa pesmama "Poskok rock" i "Bordija" Tokom rada kroz grupu prolazi veliki broj muziara, jer eljko svojim saradnicima postavlja visoke profesionalne zahteve. Oktobra 1989 godine kao samostalno izdanje objavljuju EP sa etiri pesme od kojih su udarne "Daj gol" (obrada "You'll Never Walk Alone" iz repertoara grupe Slade) i "Novine za sedenje" Na debi albumu "Roe poze" u produkciji Duana Bezuhe 199rj godine objavljuju ponovo snimljene sve etiri pesme sa EP ploe, ali i "Napadaj, ne propadaj", "Mali zeleni" i druge. Sledei LP "Besinder i Dilinder" izlazi 1992 godine, ponovo u produkciji Duana Bezuhe, donosi i pesmu "Moj grad" koja je posveena Filu Lajnotu (Phil Lynot) iz sastava Thin Lizzy, kao i obradu tradicionala "Amazing Grace" pod nazivom "es-najst metara". Trei LP "Roken-rol dendi" izlazi u najgore vreme, 1993. godine, tako da ga grupa koncertno slabije pro-movie. Ploa nastavlja liniju tvrdog pub rocka, a B-strana donosi njihovo vienje keltske muzike Kao gosti, na snimanju su uestvovali lanovi sastava Orthodox Celts: Ana oki (violina), Dejan Lali (bendo) i Duan ivanovi (harmonika). Pesmu "Mali zeleni" (NLO UFO)" snimili su u novom aranmanu uivo u studiju Oxygene etvrti LP trebalo je da se zove "Do jaja je" a na omotu da bude crte mukih genitalija, ali su na incijativu iz PGP RTS-a omot i naziv ploe promenili i ona izlazi 1995. godine pod imenom "Da li si to ti?". Produkciju ploe uradio je Vlada Negovanovi, a na njoj je unplugged verzija pesme "Samo poeli" sa prethodnog albuma, snimljena na koncertu u Sava centru. Sa njima je te veeri svirao violinista Aleksandar tukelja. Na kompi-lacijskoj kaseti "Daj gol" naao se izbor njihovih pesama sa teitem na materijalu sa debi ploe eljko Nikoli je krajem osamdesetih neformalno svirao sa Kojom, a kao gost je odsvirao gitaru u jednoj od verzija "Deije pesme" na ploi koju je Disciplina kime objavila 1987. godine Diskografija Singlovi "Poskok rock" / "Bordija" (PGP RTB 1987.) 'Daj gol" / "Novine za sedenje" / "Pogodi broj" / "Najlepa" (samostalno izdanje 1989) Albumi "Roe poze" (PGP RTB 1990) "Besinder i Dilinder" (PGP RTB 1992) "Rokenrol dendi" (Carlo records & Migos Co 1993) "Da li si to ti?" (PGP RTS 1995) 'Daj gol - najvei hitovi 1990-1995" (Rockland Pro-duction 1996 kompilacija) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA RUZ t-V.-.. V-l1- '.? -i ." Roe poze RUZ (Beograd) Tinejderska grupa Ru nastala je 1982 godine i kroz nju su u poetku prolazili brojni lanovi Tek kada su se ustalili u postavi: peva Vuk Rosandi (roen 1969,), braa blizanci, gitarista Milo i basista Marko Kozi i bubnjar Zoran Tomaevi Toma, za njih je pokazao interesovanje zagrebaki
Jugoton U momentu kada je Plavi orkestar tirano posustajao, Ru se pojavio na sceni sa oiglednom namerom da preuzme njihovu publiku, pa je 1988 godine debi LP "Jo jedan ples" odmah tampan u zlatnom tirau. LP je producirao bubnjar Ivan Fece Firi, pratee vokale pevala je Marina Perazi, a uestvovali su Jovan Maljokovi, saksofon, Aleksandar Dujin, klavijature i Zoran Bulatovi Bale, bas. Sve pesme na ploi komponovao je Milo Kozi, a kao hit se izdvojila "Zubarka", Ploa postie solidnu popularnost, a grupa pravi dvogodinju pauzu zbog odlaska lanova u vojsku. Drugi LP "Nono kupanje" (produkcija ore Petrovi) takoe je trebalo da objavi Jugoton, ali su zbog zategnute politike situacije preli u PGP RTB. Plou rade po slinom principu, fabrikujui instant pesme "Nemica" i "Amerikanka" i gotovo preko noi postaju miljenici najmlae publike. Na snimanju su gostovali Dragan Jova-novi (gitara), Feldi Jen (saksofon), Szabo Ro-bert (bendo i usna harmonika) i Kristina i Aleksandra Kova (pratei vokali). Polovinom 1990. godine koncertom na beogradskom Sajmitu izazivaju masovnu histeriju meu devojicama. Ploa postie visok tira i grupa odlazi na turneju po Makedoniji, Bosni i Srbiji u okviru koje sviraju oko sto dvadeset koncerata. Na Beogradskom proleu 1991. godine izveli su obradu stare pobednicke pesme "Jedna mala plava" ora Novkovia Taj snimak je objavljen na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991). Poetkom rata Vuk odlazi u London, a zatim i u Ameriku Plou "uvari ljubavi" objavljuju krajem 1992. godine samo njih trojica i sa nje se izdvaja pesma "Ima neto u tvojim oima". LP je producirao aa Habi a gostovali su aa Lokner (klavijature), Dragan Jovanovi (gitara), Nikola Vranjkovi (gitara) i Jelena Galo-ni (pratei vokal). Godine 1993 Marko i Milo naputaju Ru i sa pevaem Danijelom Vuletiem u okviru grupe uvari ljubavi snimaju istoimeni LP koji 1993. godine objavljuje PGP RTS. U isto vreme u zemlju se vraa Vuk On i Toma nastavljaju sa basistom Deja-nom Grujiem (ex Oblaci) i u produkciji Zlat-ka Manojlovia objavljuju LP "No 4" Manoj-lovi je komponovao veinu materijala, a obradili su stari hit grupe Dah, pesmu "o-ana" Na koncertima je sa njima nastupao gitarista aa Ranelovi (ex Point Blank, Oblaci). Godine 1995. objavljuju CD "Kao nekada......" u produkciji ora Petrovia na kojoj je obrada pesme "izika" Lakih pingvina. Autori pesama su braa Kozi, Dejan Gruji, Radovan i Kikamac iz Zane Na snimanju su gostovali aa Ranelovi, ore Petrovi, Darko Gruji (klavijature) i peva Dole Dragojlovi (ex Laki pingvini) Ubrzo posle te ploe Vuk odlazi u Ameriku i grupa prestaje sa radom Od 1996. godine Toma Na TV Pink vodi muziku emisiju "Yu top 10". Milo Kozi je za solo plou Marine Perazi napisao pesmu "Maline i kupine", a radio je i pesme za Maju Odakli-jevsku. Diskografija "Jo jedan ples" (Jugoton 1988) "Nono kupanje" (PGP RTB 1990) "uvari ljubavi" (PGP RTB 1992.) "No4"(ZAM1993.) "Kao nekada "(PGP RTS 1995) Ru 159 SATAN PANONSKI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SATAN PANONSKI SAN SAVIC MASSIMO SEDMINA SEPTEMBER SEXA SILUETE SIMJANOVI ZORAN SIROVA KOA SMAK SOKOLI THE SPOONS STANI IVAN PIKO STIDLJIVA LJUBIICA STOJAKOVI JADRANKA S VREMENA NA VREME SUNCOKRET -i SATAN PANONSKI (Vinkovci) Ivica uljak, poznatiji kao Satan Panonski, roen je 1960. godine u selu Ceri pored Vinkovaca. Pre nego stoje poeo da se bavi krajnje morbidnom stranom rock'n'rolla, bio je odlian i primeran uenik. Po zavretku prvog razreda gimnazije kod njega dolazi do radikalne promene pod uticajem naj-surovijih elemenata punk pokreta. Na vinko-vakoj sceni se pojavio 1977. godine pod imenom Keer II. On je ak govorio kako je 1978, godine u Nemakoj primio "punk priest" i tako postao jedan od vodeih udaka alternativne scene. Godine 1980 postaje peva alternativne grupe Pogreb X koju je predvodio Vlado Soldo. uljak poinje da pie nove tekstove i tada nastaje i pesma "Trpi kurvo" koja je kasnije bila u redovnom repertoaru Satana Panonskog U to vreme,
uljak je iza sebe ve imao sukoba sa sistemom, tri meseca je proveo u kazneno-po-pravnom domu Lipovica zbog izbegavanja vojne obaveze, a 1977. godine je bio u vin-kovakoj ludnici. Meutim, nesrea koja se zbila 29 novembra 1981. godine iz osnova je promenila njegov ivot. Te veeri je u vinkovakom hotelu koncert imala Meri Ceti-ni. uljak se tu muvao u svojoj punk uniformi, koja je oigledno izazivala lokalne kaba-dahije. Dolo je do sukoba u kome je on noem isekao protivnika. Osuen je na dvanaest godina zatvora, jer nije dokazano da li je to uinio u samoodbrani. Predvieno je bilo da ode na Goli otok, ali zahvaljujui vezama njegovog oca koji je bio upravnik vinkovakog Doma zdravlja, smetaju ga u neuropsihijatrijsku bolnicu u kojoj je trebalo da izdri kaznu. Tokom boravka u bolnici, bilo mu je omogueno da izlazi, dri koncerte i veeri poezije. Njegov rad prate mnogi, posebno kroz ivu fanzinsku delatnost kako u Jugoslaviji tako i po underground krugovima irom sveta. U to vreme on se sve vie bavi pisanjem poezije, slikarstvom i mail artom, a povremeno nastupa i sa grupom Pogreb X. Po prestanku njihovog rada 1985. godine, uljak pokree sastav Satan Panonski kroz koji u potpunosti formira svoju muzikoscensku predstavu. Za njih se zainteresovao zagrebaki nezavisni izdava Zdenko Franji koji ih na svojoj etiketi Sluaj najglasnije 1989 godine uvr-uje na kompilaciji "Bombardiranje New Yorka" sa pesmama "Oi u magli", "Iza zida", "Lepi Mario" i "Kliktaj" Godine 1990. objavljuje mu kasetu "Ljuljajmo ljubljeni ljubiasti ljulj" i plou "Nuklearne olimpijske igre" koju je snimio sa Danijelom Brdarom (bas, ritam i solo gitara) i Mariom Anuiem (bubnjevi). Medijski, ta izdanja su pokrivena i po nisko-buetskoj rock tampi u svetu Polovinom juna 1990. godine uljak je amnestiran, putaju ga na slobodu i on se vraa u svoje selo Ceri, ali scensku aktivnost sve vie vezuje za Beograd. lanovi grupe Satan Panonski neprekidno su se menjali, a jedno vreme sa njima je nastupao i Nikola Vranjkovi, danas gitarista beogradske grupe Block Out. Beogradska nezavisna izdavaka kua Nova Aleksandri-ja objavila je 1990 godine uljakovu zbirku poezije, proze, crtea i fotografija "Mentalni ranjenik", a SKUC iz Osijeka koncertnu kasetu. uljakovi nastupi su u to vreme bili u tradiciji njujorke underground scene: na bini je najpre recitovao, potom se izvodila njegova muzika tokom koje se sekao iletom, razbijao bocu o glavu ili pribegavao ritualu samospaljivanja Kako su Vinkovci pre rata bili vano elezniko vorite, imao je obiaj da uoi koncerta opere kosu u WC olji, a onda je sui na prozoru ekspres voza. Svoj ivotni kredo iskazao je sintagmom: "Hard blood shock = ivot, punker = nacija, prijatelj = profesija, istina = zakletva". Tekstovi njegovih pesama su grubi, surovi, perverzni, sa sadomazohistikim temama Poetak rata ga dovodi u sasvim novu situaciju Pristupa hrvatskoj vojsci i bori se na frontu u blizini svog sela O onome to je tokom rata inio, postoje brojne kontradiktorne prie, kao stoje i njegova smrt obavi-jena misterijom Poginuo je polovinom januara 1992 godine tokom jednog od brojnih primirja. Zvanina verzija je da se okliznuo i puka je sama opalila. Meutim, postoji sumnja da je ubijen od svojih saboraca, zbog izmirenja nekih starih rauna. Ubrzo posle njegove smrti, Frani objavljuje kasetu "Kako je punker branio Hrvatsku" Pesme je snimao tokom rata u podrumu sa Kilmi-sterom iz grupe Majke i Lepim Mariom iz sastava Nepopravljivi Diskografija "Ljuljajmo ljubljeni ljubiasti I 1989, kaseta) " (Sluaj najglasnije "Nuklearne olimpijske igre" (Sluaj najglasnije 19gn) "Kako je punker branio Hrvatsku" (Sluaj najglasnije 1992) SAN (Beograd) Grupu San osnovao je poetkom 1971 godine klavijaturista i kompozitor Aleksandar Sanja Ili (roen 1951. u Beogradu) Okupio je bive lanove grupa Smeli, Samonikli, Bele vinje i Vragolani, tako da su grupu inili peva Predrag Jovii, gitarista Aleksandar Slavikovi, basista Dragoslav Jovanovi i bubnjar Branislav Gruji, Sanja Ili je uz rad sa grupom kompono-vao muziku za film "ITD", kao i muziko delo "Arhaneli i automati". Na koncertu u niskoj hali air 2. februara 1975 godine Predrag Jovii je poginuo od strujnog udara i posle toga grupa prestaje sa radom. U spomen na Joviia objavljen je zajedniki LP "San" Diskografija Singlovi "Helena" (PGPRTB 1971) "Neka ovaj dan bude praznik" (PGP RTB 1972 )
"Papirni brodovi"/"Hej malena" (PGP RTB 1973) "Anabela" (Studio B 1974,) "Jedan svet za sve"/"Srce na dlanu" (PGP RTB 1974) "Legenda" (PGP RTB 1974) SAVIC MASSIMO (Zagreb) Vei deo rane mladosti Massimo Savi (roen 1962 u Puli) je iveo u Italiji, a jedno vreme i u Australiji. Karijeru zapoinje 1982. godine u Zagrebu kao peva i gitarista sastava Dorian Gray. YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SEPTEMBER Po raspadu grupe, 1986 godine postaje solista, orijentiui se na pesme blie zabavnoj nego rock muzici Na MESAM-u je izvodio pesmu "Zadnja no" i dobio nagradu za najbolju interpretaciju, a na izboru za Pesmu Evrovizije predstavio se pesmom "Samo jedan dan" Zrinka Tutia Tokom 1986. godine boravio je u vedskoj gdeje radio sa producentom Tinijem Vargom, ali nita od snimljenog materijala nije objavljeno. Prvi LP "Stranac u noi" radi 1987 godine sa Zrinkom Tutiem i Matom Doenom. Na albumu se nalazi oputena verzija pesme "Zamisli ivot u ritmu muzike za ples" iz repertoara Filma, koju je otpevao zajedno sa autorom Jurom Stubliem. Tu je i "Mavros tin Afriki", obrada pesme buzuki sviraa Gre-gorisa koju je Massimo otpevao na grkom jeziku, zatim "Prui mi ruku", obrada "Stav With Me, Baby", grupe VValker Brothers. Massimo nije komponovao nijednu pesmu na ploi, predstavlja se samo kao peva, a jedino u pesmi "Zadnja no" svira gitaru. Godine 1987 osvaja prvu nagradu na Internacionalnom festivalu u Drezdenu pesmom "Samo jedan dan" i biva proglaen pevaem godine na festivalu MESAM gde i sledeih godina redovno dobija nagrade. Drugim albumom "Rijei arobne" 1988 godine potpuno se posveuje estradnoj misli Snima obradu hita Bobi Sola "Jedna suza na tvom licu", obradu panskog tradicionala "Mala-guena Salerosa", sa Bebi Dol u duetu peva countrv "Sunce sja, trava mirie" a u toj pesmi gostuje i grupa Plava trava zaborava. Saradnici na ploi su Zrinko Tuti, Mato Doen, Alka Vuica, grupa Magazin (pevali pratee vokale), a sa Stubliem je napisao tekst za pesmu "La lu la le". Trei LP "Muzika za tebe", radi sa Tutiem i Marinom Tuca-kovi i te iste 1989 godine za pesmu "Ponovo zajedno" dobija specijalnu nagradu na festivalu Golden Kite u Kuala Lumpuru. Sledei LP "Zemlja plesa" objavljuje 1990 godine i on donosi vei broj njegovih kompozicija, a kao autori uestvuju Zrinko Tuti, Alka Vuica i Zoran Vra. Produkciju je radio sam sa Jankom Mlinariem, a u pesmi "Mislim, mislim (nek' ivi ljubav)" pojavljuje se u duetu sa Dinom Dvornikom. Od obrada, na ploi su se nale "Budi sa mnom" ("Let's Just Kiss And Say Goodbve") i "Otrovna" ("Poison Eye"). Sa poetkom rata preseljava se u Labin i 1992. godine u studiju Jadrana Ogrinca u Kopru snima album "Elements" na engleskom jeziku. Ploa donosi njegove ambijen-talne materijale, sasvim drugaije od pesa-ma koje je snimao na prethodnim solo ploama. Godine 1995. objavljuje CD "Benzina" ponovo u saradnji sa Zrinkom Tutiem. Na ploi se nalaze obrade "Da li zna da te volim" Dade Topia i grupe Time i "Dilajla" iz repertoara Toma Donsa (Tom Jones). Tokom karijere Massimo je saraivao sa grupom Ekatarina Velika, pevao je na njihovom drugom albumu iz 1985. godine, uestvovao je na ploama grupe Film, Denis & Denis i Geto, a povremeno je nastupao sa grupom Le Cinema. Svoj muziki doprinos dao je u TV rock opereti "Kreatori i kreature" Vladimira Milaia. Taj muziki materijal objavljen je na ploi "Kreatori i kreature" (PGP RTB 1988) Saraivao je sa pozorinom trupom Kugla glumite u predstavi "Neprigueni titraji" i lan je pozorine trupe Labin Art Express. Promo CD "Body+Energy+Emo-tions" snimio je 1995. godine sa lanovima multimedijalne grupe, Deanom Zahtilom i Kreimirom Farkaem u okviru projekta Metal Guru Diskografija "Stranac u noi" (Jugoton 1987) "Rijei arobne" (Jugoton 1988) "Muzika za tebe" (Jugoton 1989) "Zemlja plesa" (Jugoton 1990) "Elements" (Helidon 1992) "Benzina" (Croatia records 1995) SEDMINA (Ljubljana) Kantautor Veno Dolenc je poetkom sedamdesetih sa svojom suprugom Melitom nastupao u duetu, a onda su 1977 godine osnovali sastav Sedmina. U grupi su jo bili Lao Jaka (klarinet, klavir i flauta), Edi Ste-fani (klasina gitara, tambura), Boidar Ogorevc, (violina, viola) Sedmina je pomen veera koja se sprema sedam dana posle sahrane i naziv ukazuje na interesovanja muziara na temu izvorne narodne muzike Balkana. Na debi albumu koristili su izvorne etno-instrumente, dajui drugaije vienje folk zvuka Grupa je
uestvovala na Omladinskom festivalu u Subotici 1978. godine, svirali su po Sloveniji, u Zagrebu, Beogradu i Valjevu, a poslednji koncert imaii su na Internacionalnom folk festivalu u Beu. Godine 1982 objavili su plou "Drugo dejanje" Budui da je Veno i slikar, radio je omote za njihove albume Obe ploe je poetkom 1996. godine objavila italijanska diskografska kua Mellotron Po prestanku rada grupe, Veno Dolenc je osnovao sastav Duma. Melita Avsenak Oso-jnik zapoela je solo karijeru Ona i sakso-fonista Lao Jaka uestvovali su 1988. godine u pozorinoj predstavi "Agnus Dei" za Gledalie u Novoj Gorici. Godine 1992 zapoela je autorski muziki projekat zasnovan na savremenoj poeziji slovenakih pesnikinja koji je rezultirao kompaktom "On je bil veter". Novembra 1994. godine u klubu Cankarjevog doma odrala je promotovini koncert sa pesnikinjom Neom Maurer i igraicom Jasnom Knez Kasetu "Zeleni krat Ariel" objavila je 1995 godine. Na njoj su pesme za decu na tekstove slovenakih pes-nika i muziku Blaa Jurjevia. U pripremi je novi CD "On je bil veter" kao nastavak prethodnog Diskografija "Sedmina" (Helidon 1980) "Drugo dejanje" (Helidon 1982) SEPTEMBER (Ljubljana) Grupu su septembra 1975. godine osnovali tadanji veterani jugoslovenske scene -orgulja Tihomir Pop Asanovi i peva Janez Bonina Pop Asan&vi je krajem ezdesetih godina svirao u sastavu Generals, koji je preteno tezgario u inostranstvu. Generalsi su prestali da rade u jesen 1971. godine i Asanovi je pristupio sastavu Time, da bi jedno vreme sa grupom Pro arte nastupao na turnejama po SSSR-u. Objavio je dve solo ploe i oformio Jugoslovensku pop selekciju koja je bila uvertira za September. Bonina se kao klinac lomio izmeu sporta i muzike. Igrao je u omladinskoj fudbal-skoj reprezentaciji, a prvu grupu imao je sa Tomaom Domiceljem. Zavrio je likovnu akademiju, a pisao je za novine o rock muzici. Poetkom 1968 godine Bonina kao gitarista stupa u sastav Mladi levi. Kada ih je napustio peva, on preuzima njegovu ulogu i zapostavlja gitaru. Bonina je pevao u pos-lednjoj fazi Generalsa, posle kojih je osnovao grupu Srce Oni su objavili samo jedan singl sa pesmama "Gvendolina, kdo je bil?" i "Zlatna obala" (Helidon 1972). Po raspadu grupe Srce, sarauje u Jugo-slovenskoj pop selekciji, sve do nastanka Septembra. Uz Asanovia i Boninu u grupi su bili i drugi cenjeni instrumentalisti. TruJanez Bonina, peva i voa Septembra SEXA ba i violinista Petar Ugrin je diplomirao na Muzikoj akademiji u Ljubljani. Nastupao je na inostranim jazz festivalima, svirao u grupama Mladi levi, Jugoslovenska pop selekcija, sa Korni grupom je 1972 godine bio na jazz festivalu u Montreju, radio je kao profesor na jazz koli u Gracu. Bubnjar Ratko Divjak (ex Dinamiti, BP Convention, Time) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Poetkom 1978 godine odlaze u Ameriku. Nastupali su po koledima i snimili album "Domovina moja" za koji su pesme napisali Asanovi i Bonina Ploa je donela neto jednostavniju i komunikativniju muziku koja je uvoenjem gitare dobila rock ori-jentisan zvuk, a panju su posvetili i vieglas-nom pevanju U momentu kada su planirali f V !i / * September 1977 godine: Bonina, Malikovi. Doblekar, Asanovi, Ogrin, Depang~e7" J 162 studirao je na Muzikoj akademiji u Gracu Basista arli Novak (Generals, Srce) je pouz dan studijski muziar. Saksofonista i perku sionista Braco Doblekar (ex Generals, Srce Pro arte, Jugoslovenska pop selekcija) tako e se ogledao u jazz vodama svirajui si ljubljanskim Big bendom Prvi LP "Zadnja avantura" objavili su ve poetkom 1976 godine i na njemu je sve kompozicije potpisao Janez Bonina, sem pesme "Ostavi trag" koju je zajedniki uradio sa Dadom Topiem. Svojim visokim instrumentalistikim kvalitetima i jazz rock obojenom muzikom brzo su izbili u prvi plan, tako da su na festivalima omladinske kulture u SSSR-u, Istonoj Nemakoj i Kubi predstavljali Jugoslaviju. Pesme "Gvendolina" i "Zadnja avantura" snimljene na koncertu u novosadskom Studiju M 7 maja 1976 godine objavljene su na ploi "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977 ) Zbog obaveza prema Plesnom orkestru Radio Ljubljane krajem 1977. godine iz grupe su otili Petar Ugrin, Carli Novak i Ratko Divjak, pa su u novom sastavu bili gitarista Marjan Malikovi (ex Kameleoni, Srce), basista Jadran Ogrin (ex Kameleoni) i bubnjar Nelfi Depan-ger (ex Kameleoni) Na koncertima je povremeno sa njima nastupao i gitarista Vedran Boi. Grupa
svira i na BOOM festivalu, a iva verzija pesme "No kradljivaca" izlazi na ploi "BOOM 76" (PGP RTB 1976..). ponovni odlazak u Ameriku, sasvim iznenada su doneli odluku da prestanu sa radom. Poslednji koncert odrali su u Zenici 5 novembra 1979. godine a nastupali su u postavi Asanovi, Bonina, Doblekar, Ante Mauran (gitara), Dani Ganev (bas) i Tone Dimnik (bubnjevi). Janez Bonina je objavio solo ploe "Ob anku" (RTV U 1985.), "Junaki none kronike" (Helidon 1988.), kompilacijsku "Najlepi neuspehi" (RTV S 1992 ) i "Staro vino" (RTV S 1994.),, Petar Ugrin je uradio jazz album "Samo muzika" (RTV U 1979.) Braco Doblekar je snimio jazz orijentisan solo CD "Mir, prijateljstvo, Ijubezen" (Helidon 1996), a bavi se i produkcijskim radom. Diskografija Singlovi 'Mala vjetica" / "Luduj s nama" (Jugoton 1976,,) "Prle upecao ribu" / "Ljubav je prava stvar" (PGP RTB 1977) "Domovina moja" / "Za tvoj roendan" (RTV U 1978) Albumi "Zadnja avantura" (PGP RTB 1976) "Domovina moja" (RTV U 1979 ) SEXA_ (Zagreb) Medijski slabo pokriven, ali veoma sDer fian sastav SexA nastao je marta ig8i godine. Osnovali su ga muziari koji su dol' na studije u Zagreb: peva Nikica Valentin gitarista Ivan Bilosni, klavijaturista Sa Last, basista Nino Priuta i bubnjar Danilovi Povremeno je sa njima gitarista Darko Kordovan Puni naziv gruZ glasio je Sedativ ex Apoteka, ali su se oni odluili za atraktivniju skraenicu. Sastav je u poetku radio u okviru avangardne pozo rine grupe Kugla glumite, tako da su se tokom itave karijere drali u drugom planu brino negujui gotovo kult-status. U prvoj fazi, grupa je bila naklonjena tamnijem zvuku novog talasa, a krajem osamdesetih primaju sve vie uticaja amerikog gitarskog rock zvuka Godine 1986 grupa proglaava privremeni prestanak rada i na oprotajnom koncertu snimaju kasetu "SexA uivo" koja je ujedno bila njihovo prvo izdanje Godine 1989. Valenti i Bilosni obnavlja ju grupu. U poetku je bubnjeve svirao stari lan Danilovi, a bas Aleks ervar. Konanu postavu formiraju kada im se prikljue aa Last i bubnjar France. Pramenom zvuka ne seku veze sa sopstvenim korenima, tako da se kroz guste gitarske efekte i dalje probijaju grubi i direktni Valentievi tekstovi, to prezentuju na samizdat kaseti "Veprovi u gradu" Do prve ploe "No Sleep 'Tili Pussy" stiu 1990 godine a tada samostalno objavljuju reizdanja i kasete "Tidamja", sa demo snimcima iz 1985, godine i koncertnu "Sexa u Galeriji SC" snimljenu 20. juna 1990 godine Na omotima tih kaseta su inserti iz stripa Kanaanke Kazel Mojsijevi "How Superman Died". Snimak koncerta objavljen na video kaseti "The Jeane Jone Story" 1991 godine. YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SILUETE Diskografija Singl "Pussy In The Sky With Diamonds" / "Tidamja" (Iz sve snage 1991.) Albumi "SexA uivo" (DID Koper 1986. kaseta) "Veprovi u gradu" (samostalno izdanje 1989 kaseta) No Sleep 'Tili Pussy"/"Fuck Piction" (FVZaloba 1990) "Tidamja" 85" (samostalno izdanje 1990, kaseta) "SexA u galeriji SC" (samostalno izdanje 1990 kaseta) SILUETE (Beograd) Peva Zoran Mievi, lider Silueta i jedan od pionira domae rock muzike roen je 17 septembra 1945 godine u Beogradu Za svoj dugogodinji rad dobio je brojna priznanja: Spomenica solidarnosti, Sedmojulska nagrada SR Srbije, Estradna nagrada Srbije (1985.) i Prvomajska nagrada Mievi je muzikom poeo da se bavi svirajui bongo bubnjeve u kolskoj grupi U to vreme Branko Gluevi (roen 1943. u Beogradu) je predvodio kombo orkestar Black Cats, pa su on i Mievi odluili da osnuju beat grupu. Za osnivanje Silueta, 20 oktobra 1961. godine presudan je bio film "Veseli klub mladih" u kome su nastupali Klif Riard i sastav Shadovvs. Upravo zbog ove grupe su po Glu-evievoj ideji odabrali ime Siluete Originalnu postavu Silueta inili su Zoran Mievi koji je pevao i svirao bas, ritam gitarista Branko Gluevi, solo gitarista Ilija Stani klavijaturista Zoran Simjanovi i
bubnjar Miroslav Mini Mine. Prvi vei nastup Siluete su imale krajem 1961. godine u Domu sindikata na koncertu ora Marjanovia. Posle svirki u Makarskoj, tokom leta 1963 godine dolazi do razlaza. Simjanovi prelazi u Elipse, a Ilija Stani nastavlja Siluete sa novim lanovima. Gluevi prelazi na bas pa on, Mievi, solo gitarista Boidar Ples-niar Lari (roen 1940. u Mariboru) i ritam gitarista Slobodan Mihajlovi osnivaju Lutalice. U to vreme Mievi peva i sa sastavom Safiri Lutalice (posle pobede na Gitarijadi na Sajmitu odranoj 30, marta 1964. godine) odluuju da prestanu sa radom. Mievi se zatim vraa u Siluete koje vrlo brzo postiu uspeh u postavi klavijaturista Ljuba or-evi, basista Dejan Dunji, gitarista Slobodan Todorovi, bubnjar Jovan Mievi i ritam gitarista Miomir Petrovi Kraka (kasnije predvodio grupu Daniluke), Tada je sa njima nastupao peva Tomislav Tomi Sovilj (roen 1941. u Beogradu) koji im je pristupio poto je napustio Zlatne deake Prvi vei nastup imali su u Domu kulture Vuk Karadi pod nazivom "Koncert za karikaturu i tvist" (u organizaciji humoristikog lista "Je") Zatim su redovno svirali u Ta kafeu, Euridici, dansingu Gradskog podruma i Domu omladine Krajem 1964. godine Siluete se cepaju na dva dela, jer se Tomi Sovilj odvaja i formira svoje Siluete sa kojima snima singl: "Vule-bule'7 "Hej, o Slupi'7 "Dini Dini" / "Za jedan asak radosti" (DiskoSiluete 1968 godine: Dunji, Mievi, Mievi, orevi, Todorovi ton 1966.). lako ne postiu neku veu popularnost, rade do 1970 godine. Po rasputanju grupe, Tomi Sovilj odlazi u inostranstvo i peva po amerikim klubovima. Tokom 1965. godine Mievieve Siluete svojim nastupima okiraju tadanju puritansku publiku to im obezbeuje instant popularnost kakva pre toga na naim prostorima nije bila viena Beograd u to vreme ima oko dvesta trideset grupa, lanovi su uredno podiani i odeveni, ali Siluete muzikom i scenskim nastupom razaraju te standarde. Na Gitarijadi Parada ritma na Sajmitu uestvuju 9. januara 1966. godine uz najpopularnije tadanje grupe Sa njima prvi put nastupa gitarista Dragi Jeli koji je napravio spektakularan transfer iz sastava Beduini. Ve sledee godine pobeuju na Gitarijadi koju su organizovale "Veernje novosti" Prvi singl na kome su se nali pre-pevi stranih hitova, prodali su u iznenaujuem tirau od 45 000 primeraka Na plou su uvrstili tadanje hitove "Tvoj roendan" (obrada "Sha la la la Ne" iz repertoara Small Faces), "Keti" u prepevu Branka Maruia uture, "Najdrai san" ("Walk in the Room" sastava Searchers) i "Uhvati vetar" (Dono-vanova "Catch The Wind", a obradu sa tekstom Silueta mnogo kasnije je snimio Jura Stubli na svojoj ploi Sran Karanovi, u to vreme student reije, snima za televiziju portret o njima pod nazivom "Uio sam dve godine kontrabas". Siluete u Zagrebu i Beogradu 1966 godine nastupaju na hepeninzima slikarke Olje Iva-njicki. Grupa dospeva na naslovne stranice, a Mievieva duga, plavo obojena kosa izaziva skandal Na ulici esto pokuavaju da ga oiaju, pa on pribavlja medijsku panju time to eli da osigura kosu. Novu 1968. godinu doekuju u Domu omladine svirajui koncert u trajanju od dvadeset tri asa. Januara 1968 godine na koncertu u Sarajevu izazvaju pravu histeriju sa lomljenjem stolica. Mieviu su u guvi iscepali koulju, pokidali zlaini lanac, menaderu ukrali novanik, a Ljubi oreviu razbili bocu o glavu U Novom Sadu su se potukli sa publikom, polomili gitare, a besna publika im je otetila kombi. Mievi je primao na stotine pisama oboavalaca, ustanovivi prvi put na domaoj sceni status mega zvezde Grupa je pokuala da se probije i na stranom tritu. Mesecima su svirali u Austriji i Nemakoj, meutim, tada ih naputa Dragi Jeli koji se vraa u Jugoslaviju i posle vojske prelazi u grupu Dentlmeni Tokom odsustva, novine se i dalje hrane njihovom slavom, pa je objavljena izmiljena vest da su svirali na groblju u Nirnbergu, to se dodue uklapalo u njihov incidentni imid. Po povratku 1967. godine, objavljuju sin-glove sa pesmom "Dona" i "Voleti nekog" U Domu omladine 5. septembra 1967. godine organizuju povratniki koncert i kreu na turneju koja je obuhvatila sto dvadeset koncerata. Godine 1969. naputa ih Dejan Dunji koji odlazi u London, a menja ga basista i slikar Aleksandar Cvetkovi Po objavljivanju etvrtog singla "Dosadan dan" odlaze na tezge po Evropi i to preteno po nonim klubovima. U elji da u inostranstvu objave plou, uporno su svirali, ali kada je postalo jasno da tu ambiciju nee ostvariti, grupa prestaje sa radom. Svi lanovi se vraaju u Jugoslaviju Cvetkovi osniva grupu CD, a zatim se posveuje slikarstvu. Mievi ostaje jo godinu dana u Nemakoj nastupajui sa jednom italijanskom grupom. Po povratku u SIMJANOVI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Jugoslaviju 1973. godine nastupa jedno vreme Tada je kao peva gostovao na singlu "Banane" /
"Reka suza" (PGP RTB 1973.), grupe Formula ljubavi iz Indije. Zatim se povlai sa scene Posle dvogodinje pauze, reava da reali-zuje staru ideju o rock'n'roll cirkusu. Obnavlja Siluete u postavi: klavijature Ljuba or-evi, bas Boba Orli (ex Bitnici), elektrini klavir Dragan Vukeli i bubnjevi Radomir Dramianin (ex Dah). Za potrebe scenskih nastupa kupuje zmiju i polazi na turneju, ali dani stare slave su odavno proli. Tokom 1975. godine nastupa po hotelima, a 1976. godine ponovo formira Siluete sa mladim muziarima, ali i vernim saradnikom Ljubom oreviem. Snimaju singl "Pononi voz" i A \Zoran Mievi redovno nastupaju po manjim mestima. U to vreme sa Lidijom Velkovskom, bivom mis, snimaju singl "Makedonsko devoje" Tokom sledeih godina Mievi uz nevero-vatnu upornost i gotovo nikakvu medijsku reakciju, vodi grupu kroz koju prolazi ogroman broj muziara tako da je jedno vreme funkcionisao kao prava mala rock'n'roll kola. Nove muzike tendencije su njegov zvuk svele na marginu, a muziari su, im bi neto nauili, odlazili dalje. Tih godina Siluete se povremeno pojavljuju na velikim koncertima, a Zoran obavezno peva temu u kojoj je udarni refren "Dok su bile Siluete Dugmii su bili malo dete" to predstavlja varijaciju na pesmu "Kad bih bio bijelo dugme" Gorana Bregovia. Tako su se Siluete pojavile i na koncertu Bijelog dugmeta na stadionu JNA septembra 1979. godine U jesen 1986 godine, posle duge bolesti umro je Ljuba orevi Zoran je nastavio dalje, ali sa manje ara. Na CD-u "Sjaj izgubljene ljubavi" u okviru edicije YU retrock-spektiva (Komuna 1994.), pored ostalih junaka ezdesetih godina, objavljena je njihova obrada Linove pesme "Tvoj roendan" Zoran Mievi je umro 4. aprila 1995. godine Diskografija Singlovi "Tvoj roendan" / "Najdrai san" / "Uhvati vetar" / "Keti" (Diskos 1966) "Dona" / "No za ljubav" / "Moj srean dom" / "Uzmi ili ostavi" (Diskos 1967) "Kia" / "Raskid" / "Voleti nekog" / "1'li Cry Tomorrovv" (Diskos 1967,,) "Seanje na Keti"/"Dosadan dan" (PGP RTB 1969) "Makedonsko devoje" / "The Girls from Macedonia" (Diskos 1976) "Pononi voz" / "Plaem" (Diskos 1977) SIMJANOVI ZORAN (Beograd) Kompozitor i klavijaturista Zoran Sim-janovi (roen 1946 godine u Beogradu) je posle kraeg rada sa grupom Siluete 1963. godine preao u sastav Elipse sa kojima je svirao do prestanka rada grupe 1968. godine. U prvoj polovini sedamdesetih godina, njegove pesme su snimali Seka Kojadinovi, Duan Prelevi, Nenad Steki i drugi Poto je diplomirao je na Muzikoj akademiji, od 1975. godine radi kao scenski kompozitor za pozorite i televiziju i posveuje se kom-ponovanju filmske muzike. Prva igrana struktura bila mu je muzika za kult TV seriju "Grlom u jagode" reditelja Srana Kara-novia, na ijim je filmovima kasnije redovno radio Do 1997. godine uradio je muziku za pedeset i etiri igrana filma, od kojih su najpoznatiji: "Specijalno vaspitanje" (1977), "Miris poljskog cvea" (1978), "Nacionalna klasa" (1979.), "Petrijin venac" (1980.), "Maratonci tre poasni krug" (1982), "Sjea li se Doli Bel" (1982), "Variola Vera" (1982.), "Balkan ekspres" (1983..), "Neto izmeu" (1983..), "Otac na slubenom putu" (1985.), "Tajvan-ska kanasta" (1985), "Jagode u grlu" (1985), "Deja vu" (1987), "Sabirni centar" (1989), "Virdina" (1991.), "Tango Argentino" (1992,), "Tito i ja" (1992), "Urnebesna tragedija" (1995.) Uradio je muziku za preko dvadeset pozorinih predstava, trideset animiranih filmova, dvadeset pozorinih predstava, etrdeset crtanih i kratkih filmova i preko pet stotina reklama. Sa Kornelijem Kovaem je uradio sistem pica za Studio B Snimio je brojne ploe filmske muzike, od toga dve u Parizu Dobio je Zlatne arene u Puli za muziku u filmovima "Miris poljskog cvea" i "Balkan ekspres", nagradu na Smotri filmske muzike u Mladenovcu za muziku za film "Otac na slubenom putu". Kristalnu prizmu Jugo-slovenske akademije ("Tango Argentino") i Nagradu za filmsku muziku u Herceg Novom ("Tito i ja") Simjanovi je uradio mjuzikle "Beogradosti" i "Ribe u moru" kao i kabare predstave u Beogradu i Somboru. Sa redi-teljem Paolom Maelijem je u Parizu radio predstavu "Mandragola" i "Luaka koulja". Profesor je na Fakultetu dramskih umet-nosti (za primenjenu muziku), lan je Evropske akademije za film i poasni graanin Valensije. Polovinom 1997. godine uradio je muziku za
dokumentarni film "Poludeli ljudi" reditelja Gorana Markovia koji se bavi graanskim protestom u Srbiji. Diskografija Singlovi "Specijalno vaspitanje" (Diskos 1977) "Miris poljskog cvea" (PGP RTB 1978) Albumi "Nacionalna klasa" (PGP RTB 1979) "Beogradosti" (PGP RTB 1980) "Sokod ljiva" (PGP RTB 1981) "Jedna tema, jedan film" (PGP RTB 1982 ) "Koraamo slobodom" (PGP RTB 1982,) "Balkan ekspres" (Jugoton 1983) "Otac na slubenom putu" (Milan 1985 ) "Jagode u grlu" (PGP RTB 1985) "Aneo uvar" (Milan 1985) "Zagonetka odgonetka" (Simke Music 1997 deja kaseta) SIROVA KOZA (Beograd) Jedan od najpostojanijih domaih rhvthm i blues sastava osnovan je 1982 godine Lider grupe Jovan Ili je godinama nastupao sa brojnim grupama u rodnom apcu kao i u Beogradu, a osnivanjem sastava Sirova koa (ili Raw Hide kako su zbog estih nastupa u inostranstvu takoe poznati) krenuo je da istrauje tradicionalne i savremene aspekte blues muzike. Posle estih personalnih promena, grupa se 1989 godine ustalila u postavi Jovan Ili (vokal, usna harmonika), Vladan Stanoevi (gitara), Milan Ivkovi (bas) i Mia Jovanovi (bubnjevi) Svoj repertoar su u poetku zasnivali na obradama, ali se vremenom sve vie oslanjaju na sopstveni materijal Diskografski su debitovali 1987 godine objavljivanjem singla "Ali Night Long" na kome su etiri njihove kompozicije U to vreme grupa esto svira na prostoru bive Jugoslavije, a to iskustvo im obezbeuje uigran ivi nastup. Juna 1988 godine nastupali su na Bel-grade Blues Days festivalu, na kome su pratili Todora Todorovia i Luizijana Reda (Louisiana Red). Avgusta iste godine nastupaju na blues festivalu u italijanskom mes-tu Gorizza, a novembra sviraju sa Doni Marsom (Johnnv Mars) i Majkom Valerom (Mick VValler) na devetnaestom BeogradYU ROCK ENCIKLOPEDIJA SMAK skom jazz festivalu. Septembra 1989 godine uestvuju na Lehrte Blues Festivalu u Nemakoj Juna 1991 godine u okviru Sum-mertime Jazz & Blues Festivala u Beogradu nastupaju sa Luzijana Redom. U to vreme objavljuju drugi singl "No Place To Go" sa obradama etiri rhvthm i blues standarda. Januara 1992 godine prate Dejv Kelija (Dave Kelly) na njegovoj jugoslovenskoj turneji. Avgusta te godine uestvuju na dva blues festivala u Maarskoj i to u Budimpeti i Tatabanji Krajem godine su na prvom blues festivalu u Solunu, a zatim prate Rolanda Abramsa (Roland Abrams) na njegovoj jugoslovenskoj turneji Maja 1993. godine su na Blues Napok Festivalu u Segedinu. Poetkom 1994. sa obradom "Cuttin' Out" uestvuju na kompilaciji "BelgradeThe Blues Today Vol. 1" (PGP RTS). Iste godine objavljuju prvi CD "Hugger Mugger" koji sami produciraju, a kao gosti pojavljuju se pijanista Vlada Marii, te ivana Pavlovi i Neda Markovi koje pevaju pratee vokale. Pored obrada, na disku su i autorske kompozicije Jovana Ilica. Jula 1994. godine sviraju na dvodnevnom open air festivalu u vojvoanskom mestu Ada, a novembra na Prvom jazz festivalu u apcu. Februara 1995. godine su na Blues festivalu u Solunu, a jula sa Medikom Slimom (Magic Slim) nastupaju na Summertime Jazz & Blues Festivalu u Beogradu. Novembra 1996. godine na beogradskom Marsoni Blues Festivalu nastupaju sa Gerijem Slounom (Gary Sloan). Tokom njegovog boravka u Beogradu snimaju drugi CD "Gypsy Moon" koji se pojavljuje poetkom 1997. godine. Geri Sloun peva pratee vokale, svira usnu harmoniku i producira itav materijal. U temi "Doin' My Thing" Jovana Ilica, Sloun ima ulogu vodeeg pevaa u kojoj ispreda priu o boravku u Beogradu i radu sa Sirovom koom Na snimanju ploe je gostovao gitarista Ivan Stanoevi Tokom karijere, Sirova koa je izgradila imid prevashodno klupske grupe tako da pored uea na festivalima redovno sviraju po klubovima. Uz to, stalni su uesnici Jazz i blues festivala u Valjevu i Mojo feta u Sen-ti. Diskografija Singlovi "AH Night Long: Goin' To USA" / "AH Night Long" / "Under My Blanket" / "Hard Drive Lover" (Blues House Production 1987) "No Place To Go" / "Just So Cool" / "Early I n The Morning" /"VValkin' Blues" (Blues House Production 1991) Albumi
"Hugger Mugger" (Ideja 1994) "Gypsy Moon" (Ideja 1997) SMAK (Kragujevac) Radomir Mihajlovi Toak, (rodjen 1950. u aku) od pete godine svira razne iane instrumente, a od devete se usredsreuje na gitaru U leto 1959. godine nastradao je na akom izletu i iaio nogu u kuku Pet godina je proveo po bolnicama, vezan za krevet, ali je sve vreme vebao gitaru. Po izlasku iz bolnice, zavrio je osnovnu kolu i sasvim se posvetio muzici. Jedno vreme je bio lan grupe Deaci sa Morave, a 1970. godine je svirao po klubovima u Belgiji. Krajem 1971. godine vraa se u aak i svira po parkovima i kafanama. Tada se upoznaje sa basistom Zoranom Milanoviem (roen 1951.) iz Kragujevca i bubnjarom Sloboda-nom Stojanoviem Kepom (rodjen 1951.) iz Kraljeva Oni su u to vreme svirali u grupi Dentri. Decembra 1971. godine na relaciji aak-Kraljevo-Kragujevac oni formiraju grupu Smak. Sa njima su nastupali peva Slobodan Kominac i orgulja Mia Nikoli. U to vreme u Kragujevcu je bio postavljen dramski kola pod nazivom "Smak", posveen streljanju aka u Drugom svetskom ratu, pa su odabrali to ime. Dodue, za naziv su govorili i da je skraenica za "Samostalni muziki ansambl Kragujevac". Kroz prvu fazu razvoja grupe, u njihovim redovima esto su se smenjivali pevai. Najee su nastupali po umadiji, svirajui svetske rock hitove na igrankama, ali su esto rasterivali publiku svojim dugim improvizacijama. Period od nastanka do 1973. godine proveli su u aktivnom komponovanju Tada Toak pravi serijal od dvadeset dva instrumentala, od "Biska 2" do "Biska 23", a pesme su posveene njegovom prijatelju iz aka, Biski. U tim pesmama postavljaju osnovu svog zvuka, sviraju progresivni rock sa jazz elementima, ali esto zalaze u blues. Leto 1972 godine Smak provodi na svirkama u Herceg Novom, a po povratku nastavljaju da nastupaju po Srbiji. Aprila 1973 godine na Gitarijadi u Poarevcu dele prvo mesto sa lokalnom grupom Dijamanti, koja je ujedno i organizovala to takmienje U leto iste godine pobeuju na Festivalu pop muzike u banatskom selu Sanad Oktobra RM Toak, aak 1971, godine, gitarista koji sanja smak meseca, posle serije izmenjenih pevaa, u grupu dolazi Boris Aranelovi (roen 1948). On se pre toga nije aktivno bavio muzikom, a jedno vreme je iveo u Australiji Boris je proao na audiciji zahvaljujui svom visokom tenoru, jer je uspeno otpevao pesmu "Child In Time" sastava Deep Purple. Poetkom 1974 godine rade snimke za prvi singl i razmiljaju o orguljau Mesto nude Tihomiru Asanoviu (ex Generals, Time), ali ih on odbija jer planira osnivanje Jugoslovenske pop selekcije. Prvi singl sa pesmama "ivim ja" (ranije se zvala "Biska 13") i "Biska 16" objavljuju marta 1974. godine. U pesmi "ivim ja" gostuje flautista Tasa koji je u to vreme svirao u sastavu Oliver. Prvi put dobijaju priliku da se na pravi nain predstave u Beogradu 10. novembra 1974. Zagreb 1977 godine. Smak potpisuje ugovor za nemaku diskografsku kuu Bellaphon, U ime grupe potpis stavlja njihov tadanji menader Vladimir Mihaijek Od 1997, godine Mihaijek je generalni menader Croatia Records SMAK YU ROCK ENCIKLOPEDIJA godine na roendanu emisije "Vee uz radio" Nastupaju u Domu sindikata sa Bijelim dugmetom, Pop mainom i drugim grupama Nekoliko dana kasnije trijumfuju na samostalnom koncertu na Filolokom fakultetu. Tada prvi put sa njima kao gost nastupa orgulja Lazar Ristovski iz Kraljeva, a redovan lan postaje januara 1975. godine. Ristovski (roen 1956.) je pre toga svirao u grupi Bezimeni, zatim je bio u orkestru Boki-ja Miloevia i pratio Lepu Luki na koncertima. Krajem januara 1975. godine Smak svira sa maarskom grupom Omega u Domu sindikata. Februara nastupaju na rock veeri Opatijskog festivala, pa u Zagrebu na smotri najboljih gitarista Kongres rock majstora, ali uzdigao kult status grupe i gitariste Toka, to potvruje njihova uspena turneja i tronedeljni nastupi po Istonoj Nemakoj Aprila 1976. godine objavljuju maksi singl sa udarnim hitom "Satelit". Omot ploe je bio na otvaranje, a iz unutranjosti omota je iskakao mali satelit, tako da je bila jasna intencija izdavake kue da napravi to komercijalniji proizvod. Juna meseca odlino prolaze na BOOM festivalu u Beogradu. Promociju maksi singla "Satelit" organizuju na viskom nivou. RTV Ljubljana je jula 1976. godine pozvala dvadesetak novinara na let od Beograda do Njujorka, pa je ploa improvizovanom svirkom predstavljena u avionu. Smak se u Njujorku zadrao nedelju Prvi jugoslovenski gitaroki junak Toak uprkos uenju mnogih ne biva izabran meu etvoricu najboljih, samo zbog toga to nije
bio ekskluzivac Jugotona. Polovinom marta sviraju kao predgrupa na koncertu sastava Deep Purple u Beogradu. Aprila 1975. godine dogodilo se neto nesvakidanje na diskografskom tritu. U isto vreme su izala dva ista singla, ali objavljena u razliitim kuama Suzy i RTV Ljubljana su imali ugovore sa Smakom, pa su pourili da objave singl sa tadanjim apsolutnim hitom, instrumentalom "Ulazak u harem", a samo su B-strane bile razliite Skandal se brzo smirio, a Smak je maja meseca krenuo sa Bijelim dugmetom i istononemakom grupom Phadvs na svirke po Hrvatskoj i Bosni. Imali su i krae turneje sa maarskim sastavom Sirius i austrijskom grupom Gipsy Love Krajem maja nastupaju na festivalu BOOM u Zagrebu Ubrzo su pristupili snimanju debi albuma "Smak" na kome se nalo pet kompozicija. A- stranu su inile jednostavnije "Perle", "Mrani mol", "Blues u parku" i skraena "Biska 2", dok je B-stranu popunio dvadese-tominutni instrumental "Put od balona" koji se u originalu zvao "Biska 20" U poetku je tekstove za Smak pisao iskljuivo Toak, a onda su potraili usluge Mirka Gliia iz Kragujevca koji e sa njima esto saraivati i na sledeim ploama, Album je jo vie dana, snimili su spot i nastupali u klubu iseljenika iz Banata. Po povratku iz Amerike, Toak snima instrumentalni solo album. Oktobra, objavljuju singl sa pesmama "Ljudi nije fer" i "El du-mo" povodom koga se na televiziji emituje jednoasovni dokumentarni film snimljen u Njujorku. U to vreme Laza Ristovski vri senzacionalni transfer prelaskom u Bijelo dugme, a novembra 1976. godine novi lan Smaka postaje klavijaturista Miki Petkovski iz Skoplja (rodjen 1951.), bivi lan grupe Breg. Petkovski je diplomirao na Muzikoj akademiji, odsek violonelo u klasi profesora An-drea Navare U godinjoj anketi italaca "Duboksa", grupa osvaja visoke pozicije U prolee 1977 godine u Londonu snimaju ambiciozan album "Crna dama". Plou otvara naslovna pesma u hard rock maniru, za njom sledi balada "Stvar ljubavi" Na nju se nastavlja komplikovani instrumental "Domai zadatak" u kome je solo na bubnjevima i basu. Pesma se sastoji iz nekoliko delova, koristi se neparnim ritmovima posebno pogodnim Mikiju Petkovskom koji je demonstrirao znanje na orguljama, elektrinom klaviru i sintiju. B-stranu zapoinje tema "Halo" u kojoj je glas Borisa Arandjelovia tretiran kao instrument, dakle kao sket, i nadmee se u dijalokoj formi sa gitarom Kao autor u pesmi "Tegoba" pojavljuje se Miki Petkovski iznosei svoje simpatije ka jazz rocku, dok je sve ostale pesme kom-ponovao Toak, a tekstove je pisao Mirko Glii. Plou zatvaraju pomalo etno orijenti-sana "Daire" i "Plava pesma" u kojima gostuju gudai Harmonium Quartet iz Londona Album je opremljen luksuznim omotom Dragana S. Stefanovia, dok je produkciju uradio Martin Levan Tema "Domai zadatak" bila je upuena tada konkurentskoj grupi Bijelo dugme, u stilu "kada naue tako da sviraju, neka se jave". Ploa je dobila pozitivne kritike, jedino su primedbe upuivane tankim i banalnim tekstovima. Zatim polaze na veliku turneju, sviraju u prepunom Pioniru, nastupaju na novosadskom BOOM festivalu, a album dostie zlatan tira Na osnovu te ploe, potpisali su ugovor sa nema-kom izdavakom kuom Bellaphon, koja je za evropsko trite objavila album "Black Lady" sa tekstovima na engleskom U engleskom asopisu "Melody Maker" izlazi kritika u kojoj tvde da su Smak loa kopija grupa Taste i Deep Purple, dok ameriki list "Giutar Player" pozitivno pie o ploi. U godinjoj anketi "Duboksa" dobijaju priznanja kao grupa godine, za najbolji album, singl, omot ploe, a i muziari su pojedinano na prvim mestima Januara 1978 godine na festivalu MIDEM u Kanu, album "Crna dama" otkupljuju amerika firma Fantasy i panski ogranak kue RCA Ipak, serija koncerata koje otaljavaju utie da im popularnost opadne u Srbiji, pa u prolee 1978 godine dre koncert pred polupraznim Pionirom U maju gostuju na Internacionalnom festivalu rock muzike u poljskom gradu Poznanju Zatim sa engleskim toncima u beogradskom Studiju V snimaju maksi singl sa pesmama "Nevidljive terazije" i "Hitopadeza". Godine 1978 Miki Petkovski odlazi u JNA i vie se ne vraa u grupu On objavljuje solo album "Ko zna" (PGP RTB 1979 ) na kome su uestvovali lanovi grupa Smak, Leb i sol, Lazar Ristovski, Gordana Ivandi (vokal) i perkusioni-sta Dejvid Mos (David Moss). Producent njegove ploe bio je Josip Boek, a na albumu su pored jazz rock instrumentala (tema "Katarza" je jo iz vremena grupe Breg) i rock numere neujednaenog kvaliteta. Novi klavijaturista Smaka postaje Tibor Levai koji je pre toga svirao u Orkestru RTV Novi Sad. U to vreme, problem postaju To-kovi tekstovi kojima ostatak lanova nije zadovoljan U looj atmosferi ujesen 1978 godine snimaju LP "Stranice naeg vremena" koji podsea na progresivnu fazu Korni grupe. Album je sniman u selu u blizini Oksfor-da, englesku verziju "Pages Of Our Time -Dub In The Middle" objavljuje Bellaphon, a PGP RTB domau verziju izdaje licencno. Plou su producirali lanovi grupe, sa snimateljem Berijem Hemondom (Barry Ham-mond), a kao gost na snimanju uestvuje Dejvid Mos Muziku i deo tekstova uradio je Toak, a kao gostujui tekstopisac
pojavljuje se pesnik iz Kragujevca Zoran Petrovi ije je radove kritika sasekla. Pored premijernih: "Pononi lovac (Biska 18)", "Tendi tandi", "Nebo je samo drum bez dna", na ploi je obnovljena verzija starog instrumentalnog YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SMAK hita "Ulazak u harem" Posle te ploe grupu naputa Tibor Levai, ali iz grupe krajem 1978 godine odlazi i Toak Povod za razlaz bilojeTokovo insistiranje na njegovim tekstovima i to da se na engleskoj verziji albuma "Stranice naeg vremena" nau tekstovi Dejvida Mosa sa ime se ostali lanovi nisu sloili Grupa je imala nekoliko nastupa sa Dadom Topiem i klavijaturistom Krisom Ni-kolsom (exTime), a u kombinaciji je bio gitarista Sran Miodragovi (ex Mirni ljudi). Ipak, poetkom 1979 godine Toak se vraa u grupu, a sa njim i Laza Ristovski, razoaran stanjem u Bijelom dugmetu i loom proom ploe koju je snimio sa Ipetom Ivandiem Sa Dadom Topiem Smak 1979. godine snima maksi singl sa pesmama "Na Balkanu" i "Gore dole", na tekstove Marine Tucakovi. U to vreme, sporazumno prekidaju ugovor sa firmom Bellaphon Nemci su oekivali da e Smak postii vei uspeh i prihvatiti planirane turneje, a grupa je bila nezadovoljna njihovim propagandnim radom za evropska izdanja. Dodatni problem je izbio kada je Dejvid Mos tuio Bellaphon jer su po njegovoj ideji album "Stranice naeg vremena" za strano trite nazvali "Dub In The Middle" Proces je dobio, kao i odetu od 10 000 dolara, to se nemakim urednicima nikako nije dopalo. Poetkom 1980. godine grupa priprema plou "Rock cirkus", na kojoj je trebalo da se ostvari kompromisno vienje muzike svih lanova U produkciji Dade Topia napravili su hard rock orijentisano delo, sa oiglednim komercijalnim pretenzijama koje je najvie bilo kritikovano zbog tekstova Marine Tucakovi i Mirka Gliia, naroito u njegovoj prilino besmislenoj pesmi "La kukaraa". Seanje na raniju fazu demonstriraju u "Instrumental Baby", "Hiroima" i "Ogledalo". Ploa izlazi u vreme smrti druga J.B Tita, tako da koncertne promocije gotovo i da nema Dodue, u to vreme punka i novog talasa Smak je ipak delovao sasvim anahrono i oni juna 1981 godine odluuju da prestanu sa radom. Na Kalemegdanu u Ro-ckoteci dre oprotajni koncert kome je prisustvovalo oko 6 000 vernih oboavalaca Na koncertu su izveli deo materijala sa tada tek snimljenog albuma "Zato ne volim sneg", a u pesmi "Na Balkanu" pridruio im se Dado Topi. "Zato ne volim sneg" je u startu bila zamiljena kao Tokova solo ploa, ali je na insistiranje PGP RTB-a, objavljena pod firmom Smak. Stoga na njoj nije pevao Boris Aranelovi, ve se vokalno pojavljuje Dado Topi. Album donosi prilino turobnu atmosferu jer ga je Toak posvetio preminulom bratu. Na ploi se nalazi i obrada narodne pesme "Zajdi zajdi" Po zavrenoj oprotajnoj turneji, grupa prestaje sa radom septembra 1981 godine, a lanovi se posveuju solo projektima Toak osniva kolu za gitariste i 1982. godine objavljuje singl sa temama "Mantilia", "Specijalka" Njegova sledea ploa, mini LP nudi instrumentalnu obradu pesme "Mar na Drinu", koju se snimio sa basistom Lolom Andrejeviem i Dejvidom Mosom, jer je sa njima esto nastupao u to vreme Boris Aranelovi snima album "Iz profila" (Diskoton 1982 ) na kome su pored kolega iz Smaka svirali gitarista Bata Kosti (YU grupa) i saksofonista Jova Maljokovi. Po objavljivanju te ploe, Boris odlazi u London gde se najmanje bavi muzikom. Kepa Stojanovi oktobra 1982 godine osniva grupu Cvee, u kojoj su klavijaturista Kris Nikols, peva Miodrag Babalj, gitarista Sreko Maksimovi (ex Vatra) i basista Branko Pavlovi Stenli. Sa njima objavljuje LP "Polenov prah" (PGP RTB 1983.) Polovinom oktobra 1986. godine Smak ponovo radi u staroj postavi i sa novim klavijaturistom Milanom ureviem Zatim snimaju loe bcenjen LP "Smak 86." i posle krae turneje, opet prestaju sa radom, mada povremeno odravaju tradiciju da maja mese-ca zasviraju na pononom koncertu u Kragumio i nekoliko narodnih motiva (meu kojima i "Zajdi, zajdi"), kao i teme Miroslava Savia i Dragana Stefanovia. Godine 1994. Toak i Kepa opet obnavljaju grupu sa mladim snagama: drugi komplet bubnjeva svira Dejan Stojanovi, peva je Dejan Najdanovi Najda (ex Kramer), basista Vlada Samardi (svirao jazz sa Vasilom Hadimanovim) i gitarista Milan Milosavljevi (ex Alhambra). Ova postava snima CD "Bioskop Fox" koji je producirao Toak. On je autor muzike za svih etrnaest pesama, a napisao je deo tekstova Ostale tekstove su napisali Zoran Amar, Predrag Dreli, Jovan Nikoli i Nikola Mihailovi. Po objavljivanju ploe grupa svira seriju koncerata, ali bez oekivanog uspeha. Toak je Smak sredinom devedesetih jevcu U okviru zajednikog koncerta Legende YU rocka, odranog u Zagrebu 25. maja 1987. godine nastupaju Toak, Lola Andreje-vi i Dejvid Mos, pod imenom R.M. Toak Band. Na duplom koncertnom albumu "Legende YU rocka" (Jugoton 1987.) zabeleena je njihova kompozicija
"Because". Smak se trei put okuplja maja 1992. godine posle kragujevakog pononog koncerta Klavijature opet svira Laza Ristovski. Bez preteranih ambicija sviraju tri koncerta u Beogradu i nekoliko po Srbiji U to vreme izlazi im kompilacija "Retrospektiva", kasetno izdanje ploe na engleskom "The Pages Of Our Time" i koncertna kaseta "odLIVEno", sa junskih nastupa u Sava centru Na njoj su, pored njihovih pesama, obrade "Crossroads", "Tobacco Road" i narodna "Ukor". Posle toga, grupa opet prestaje sa radom. Godine 1993 Toak snima muziku za film "Vizantijsko plavo", reditelja Dragana Marin-kovia Materijal je uradio sa svojom grupom TEK, koju ine Kepa Stojanovi, njegov sin bubnjar Dejan i basista Milan Milosavljevi Kao gosti nastupili su Marija Mihaj-lovi, Laza Ristovski, Zoran Milanovi, klavijaturista Miroslav Savi i saksofonista Nenad Petrovi. Uz svoje kompozicije, Toak je snijo radio muziku za TV film "Boina pesma" u reiji Nikole Lorencina. Godine 1996. RTV Slovenija objavljuje kompilacijski CD "The Best Of Smak". U prolee 1997 Smak sviraju seriju koncerata u Sloveniji Maja iste godine u kragu-jevakom bioskopu umadija odluuju se za neobian eksperiment Sviraju koncert bez prisustva publike i taj materijal objavljuju na duplom kompakt disku "Live VVithout Audi-ence". Ploa nudi dvadeset dve teme iz svih faza karijere grupe, a novi basista je Sale Markovi. Diskografija Singlovi "ivim ja" / "Biska 16" (PGP RTB 1974) "Ulazak u harem"/"Sto ptica" (Suzy 1975.) "Ulazak u harem"/"Epitaf" (RTV U 1975) "Ljudi nije fer" / "EI dumo" (RTV U 1976) "Satelit" / "umadijski bluz"/ "ovee ti si mlad" / "Slikar sa Pikadilija" (RTV U 1976, maksi singl) "Crna dama" / "Plava pesma" (PGP RTB 1977) "Alo" / "Daire" (PGP RTB 1977 ) "Nevidljive terazije" / "Hitopadeza" (PGP RTB 1978, maksi singl) "Na Balkanu"/"Gore dole" (PGP RTB 1979) "Rock cirkus" / "Hiroima11 (PGP RTB 1980,) 167 SOKOLI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Albumi "Smak" (RTV U 1975.) "Crna dama" (PGPRTB 1977) "Plava pesma - Best of" (RTV U 1977, kompilacija) Black Lady" (Bellaphon 1978.) "Stranice naeg vremena" (PGP RTB 1978) "Rok cirkus" {PGPRTB 1980.) "Zato ne volim sneg" (PGP RTB 1981) "Smak86" (PGP RTB 1986) "Smak: retrospektiva" {PGP RTB 1992 kompilacija) "odLIVEno" (Sorabia disk 1992, koncertna kaseta) "The Pages Of Our Time" {Sorabia disk 1992, kaseta) "Bioskop Fox"(Vans/Komuna/PGPRTS 1995) "The Best Of Smak" (RTV S 1996,, kompilacija) "Live vvithout audience" (A Records 1997,, dupli kon-certni CD) R.M.Toak solo Singlovi "Mantilija"/ "Specijalka" (Jugodisk 1982) "Mar..."/"... na Drinu" (PGP RTB 1984, maksi singl) Albumi "R.M. Toak" (RTV U 1976.) "Vizantijsko plavo" (Vans 1993) SOKOLI (Ljubljana) Po raspadu grupe Pankrti, Peter Lovin je odluio da 1988, godine, realizuje svoje muzike ideje koje se nisu uklapale u profil Pankrta Bas gitarista Dare Hoevar i on se odluuju da naprave grupu. Pozajmljuju ime od predratne sportske organizacije Sokoli. Dare poziva gitaristu Ota Rimelea (ex Lani Franz) i bubnjara Romana Demana sa kojima je inae svirao honorarno na svet-skim nastupima grupe Laibach Tonski snimatelj Iztok erne im se pridruuje kao gitarista i u toj postavi 1989. godine snimaju prvi LP "Bitka za ranjence". Sami se bave produkcijom, a kao gosti se pojavljuju Alenka Godec, Lao Jaka i eki Gavton, bivi bubnjar Zabranjenog puenja. Vei deo Lovi-novih pesama sa te ploe iskorien je za predstavu "Komedija zabune" V ekspira, na sceni Drame SNG-a. Po objavljivanju ploe ne nastupaju esto pa se lanovi grupe postepeno povlae iz muzike. Oto Rimele odluuje da se potpuno posveti slikarstvu. Roman Derhan kupuje novi kombi koji mu postaje radno mesto, a Iztok erne nastavlja kao studijski snimatelj U grupu dolaze novi, mlai, rock nastrojeni gitaristi Ivan Beki i Zvone Kukec, a za bubnjeve seda eki Gavton. Album "Marija po-magaj" snimaju 1990. godine za Helidon, a producent je Boris Bele Kao gost u studiju prisutan je jo jedan muziar iz porodice Buldoer, Borut in. Kompletan materijal je ponovo
potpisao Lovin, a kao jedina obrada pojavljuje se pesma "Priel je as" iz repertoara Lu Rida (Lou Reed) u prepevu Grego-ra Tomca Zahvaljujui muziki vre ori-jentisanoj ploi i uz nesebinu pomo medija, postiu veliku popularnost tako da, kako kae Lovin, uz Lani Franz postaju jedini slovenaki bend koji je nastupao i na stanPetar Pero Lovin, posle Pankrta i novinarstva stigao do Sokola dardnim igrankama, izvodei samo svoj materijal. Tokom 1991. i 1992. godine esto nastupaju U predahu izmeu koncerata snimaju album "Satan je blazn zmatran". Novi lan grupe je bubnjar Marko Bertoncelj. Novi materijal nudi donekle apokaliptinu atmosferu i manje optimizma, sem u obradi pesme "Ne spavaj mala moja" Bijelog dugmeta u kojoj kao pevai gostuju Boris Bele i Bajaga. Lepi gostujui deo ine Anja Rupel i Nina Sever (ex Videosex). Produkcijom ploe bavio se Janez Kriaj, takoe bivi lan grupe Videosex. lako njihova popularnost ne jenjava, postepeno se pojavljuje zamor materijala, a dolaze i u opasnost da se prepuste tezgarenju Stoga grupa prestaje sa radom, a poslednji koncert dre krajem juna 1993. godine Deo materijala snimljen uivo u jesen 1993 godine na Radiju Student, u okviru emisije "Iztekani", biva objavljen na ploi Sokola "88 - 93" koja donosi poluakus-tine verzije njihovih pesama sa prethodna tri albuma. Po raspadu Sokola, Lovin se odluuje za solo karijeru, pa 1993. godine objavljuje CD "Hia nasprot sonca", pod firmom Peter Lovin & Vitezov Obloene mie. Plou je snimio sa lanovima grupe Buldoer, a za koncerte je pripremio sasvim novu ekipu prateih muziara: gitarista Mark uek (ex Martin Krpan) i lanovi grupe Bigfoot mama, basista Alen Steraj, bubnjar Joe Habula i ritam gitarista Miha Gutin. Pod uticajem akustinog, folk rocka i garanog zvuka sa istim muziarima 1995. godine snima CD "Dolina kralji" Solo CD "Zadnji kriarski pohod" Lovin je snimio 1997 godine sa muziarima: Jani Hace (bas, vokal), Sergej Rade-lovi (bubnjevi), Robert Magnifico (gitare, orgulje, vokal) i Duan iberna (gitara). Na toj ploi se predstavio sa deset rock i boogie orijentisanih pesama, a samoironian je u temi "e pomnite pankerji" koju je napisao zajedno sa Gregom Tomcem. Pesma se u citatu oslanja na staru partizansku "e pomnite tovarii". Peter Lovin je zavrio fakultet za sociologiju, politikologiju i novinarstvo Dugo je radio kao sportski novinar i urednik erotske revije "Privat", a poslednjih godina je u reviji "Stop" Diskografija "Bitka za ranjence" (Triglav - Drama SNG 1989 ) "Marija pomagaj" (Helidon 1990) "Satan je blazn zmatran" (Helidon 1992 ) "88-93" (Helidon 1993.) Peter Lovin solo "Hia nasprot sonca" (Helidon 1994) "Dolina kralji" (Helidon 1995) "Zadnji kriarski pohod" (Helidon 1997) THE SPOONS (Pula) Sastav je osnovan januara 1988 godine u postavi Brunetto Subiotto (peva), Romeo omlija (gitara, orgulje), Dorianno Lizzul (bas) i Ivica Kovaevi (bubnjevi) Inspirisani zvukom psihodelinih sastava ezdesetih godina i garanih punk grupa, na debi kaseti "Take the vvorld as it comes" ponudili su obrade stranih grupa, uz jednu svoju pesmu "The Looker". Tri obrade sa te kasete su se nale na kompilaciji pulskih sastava "Pula-London-Teheran (Ovo je Pula a ne Rijeka)" Album "Voxin" snimaju 1990 godine u produkciji Elvisa Stanica i na njoj su autorske kompozicije tandema Subiotto-omlija ot-pevane na engleskom jeziku Sa poetkom rata svoju aktivnost okreu ka Italiji, Nema-koj i Francuskoj Kada je njihov peva Subiotto 1992, godine preao u sastav Borghesia, zamenio ga Jim Lalock (ex Headbengers), a pridruuje im se i Super Suzie koja svira klavijature i bas. Koncertni snimak objavljuju na kaseti "Live At Pvramid", a zatim 1994, godine sledi CD "Web Of Fuzz" koji je proYU ROCK ENCIKLOPEDIJA STOJAKOVI ducirao Sale Veruda gitarista KUD Idijota. Najvei deo materijala komponovao je omlija, a neke pesme je uradio zajedno sa Subiottom. Kako i sam naslov ploe sug-erie, ponudili su svoje vienje nove amerike psihodelije, zainjeno gitarskim efektima i specifinim zvukom Vox organe. Godine 1994, godine dobijaju novog pe-vaa, Belog (ex Anti-otpad). CD "Supervoxin" objavljuju 1996. godine dosledno pratei zvuk sa prethodnih izdanja. Produkciju je radio Romeo omlija, a kao gostujui peva pojavljuje se eljko Vukievi Zhel, bivi gitarista sastava Messerschmitt Diskografija "Take The World As it Comes" (Sluaj najglasnije kaseta) "Voxin'" (Idle Vailey 1991 )
"Live At Pvramid" (Idie Valley 1993 kaseta) "Web Of Fuzz" (Sluaj najglasnije 1994) "Supervoxin'" (Nika 1996) (Zagreb) Svojim raznovrsnim aktivnostima Ivan Piko Stani (roen 1954) ostavio je znaajan uticaj na rock scenu prvenstveno kao bubnjar, producent i dizajner. Karijeru je zapoeo vrlo mlad, krajem ezdesetih godina, u grupama Heart Of Biues, Atlantic iz Splita, Ab ovo, Trojica koji ive od muzike i sendvia u deset sati ujutro i drugim. Ozbiljnije poinje da se bavi muzikom u Grupi 220, u kojoj su bili Drago Mlinarec, Husein Hasanefendi, Nenad Zubak i Jura Paen, Zatim postaje lan jedne od mnogobrojnih postava grupe Time, jedno vreme svira sa Zlatnim akordima, a 1979. godine je u Parnom valjku da bi 1981. godine preao u grupu Film, U vreme novog talasa, Piko postaje vrlo traen producent, pa potpisuje ploe grupa Prljavo kazalite, Idoli, Film, Elektrini orgazam, Xenia, Stidljiva ljubiica, Zvijezde, Aerodrom, avoli, Psihomodo Pop, Trauma, Za dobar deo tih ploa Piko je radio i omote budui da se aktivno bavi slikarstvom, a njegov otac je uveni slikar Miljenko Stani, Godine 1983. godine odlazi iz Filma i svira sa grupom Kowalsky i reproduktivnim sastavima Call 66, Telephone Blues Band i Le Cinema Godine 1990. sa Sranom Gojkoviem, Vladom Divljanom i Zoranom Radomiroviem snima LP "Lutka koja kae ne" (PGP RTB 1991,.), a potpisuju je kao Vlada, Gile, Piko & vaba Sa poetkom rata Piko se aktivno anga-ovao oko takozvanog domoljubnog rocka. Sa Saom Raduloviem, gitaristom grupe Psihomodo Pop, formirao je duet Novak & Copola i snimili su obradu pesme "Hrvatine" Duke ajia, kao i pesmu "Bang Bang" Igi Popa (lggy Pop) pod imenom "Vukovar" Ti snimci su objavljeni na dve kompilacijske ploe "Rock za Hrvatsku" (Croatia Records 1991,.), iji je inicijator i producent bio Piko. Producirao je maksi singl grupe Psihomodo Pop "Za gardiste" na kome je autor pesme "Pobjeda". Piko, aa Radulovi, basista Marino Pelaji i glumica Mirta Zeevi (koja je pevala) nastupaju u okviru grupe La Video Svoju autorsku muziku Piko je objavio na kaseti "Bubnjevi na Suncu". Na snimanju su gostovali gitaristi Jura Paen, aa Radulovi i Neven Mija, Poetkom 1994 godine na CD-u "Power pop 79-93" napravio je pregled svog minulog muzikoproducentskog rada Piko je diplomirao na Akademiji likovnih umetnos-ti u Zagrebu, zavrio je Majstorsku radionicu Jugoslovenske akademije, a diplomirao je i na Academie de Beaux Arts u Parizu. Diskografija "Bubnjevi na Suncu" (Orfej 1991, kaseta) "Power pop 79-93" (Croatia Records 1994) STIDLJIVA LJUBIICA (Vrbovec) armantna tinejderska grupa iz malog mesta Vrbovec, udaljenog etrdesetak kilometara od Zagreba, nastala je krajem 1979. godine i odmah je skrenula na sebe panju lakim povver pop pesmama i neobinom postavom. Gitaru je svirao Zlatko uraina, pevao je Renato Hap, bubnjeve svirala njegova sestra Renata Hap, a bas Tvrtko Zduni. Do neobinog imena grupe doli su sasvim sluajno. Zlatko je sanjao da je lan super-grupe u kojoj su jo svirali Erik Klepton i Beatlesi. U tom snu na bubnjevima je kao simbol grupe bila nacrtana nena ljubiica. I kada je osnovao sastav, Zlatko je za naziv upotrebio simbol iz svoje none vizije. Posle prvih nastupa po Hrvatskoj, na Omladinskom festivalu u Subotici i uspenih demo snimaka, grupu pod svoje uzima Husein Hasanefendi koji je producirao njihova prva dva singla. Debi album "Osvrni se na mene" producirao je Nenad Zubak jer je Hus bio zauzet Na debi ploi autor je Zlatko uraina ponudio pesme o svakodnevnim temama iz ugla pomalo buntovno nastrojenog devet-naestogodinjaka. Jednostavne ljubavne pesme sa blagim ska prelivom, bile su zahvalne za radijsko emitovanje, pa su se tako izdvojile naslovna, "Ti", "Juer" i "Dok svjetla iznad nas se pale i gase". Kako je prva ploa izala decembra 1981. godine oni su odmah poeli pripremu nove koja se pojavila est meseci kasnije Taj album je trebalo da se zove "Poklon s neba", ali su se u Jugotonu odluili za naziv "Jesenje frke", po pesmi sa prethodne ploe Naime, tih dana se iznad Vrbovca dogodila teka avionska nesrea, tako da je naziv zvuao sasvim neumesno. Sa novim pesmama, koje je producirao Piko Stani, ponovili su prethodnu formulu. Kao gosti pojavili su se gudai i Mato Doen za klavijaturama Po objavljivanju ploe, svi muki lanovi su otili na odsluenje vojnog roka i grupa se ugasila. Elvira Hap je zavrila Muziku akademiju, odsek udaraljke i svira u zagrebakom ansamblu udaraljki Igora Lenika sa kojima je 1990. godine snimila CD "5 Quar-tets &......Supercussion". Diskografija
Singlovi "Volim te" / "Moj prijatelj ide u vojsku" (Jugoton 1981) "Osvrni se na mene"/"Ostajem sam" (Jugoton 1981) "Ne idi"/"Vrijeme leti normalno" (Jugoton 1982.) Albumi "Osvrni se na mene" (Jugoton 1981) "Jesenje frke" (Jugoton 1982) STOJAKOVI JADRANKA (Sarajevo) Jadranka Stojakovi (roena 24 jula 1950. u Sarajevu) je karijeru zapoela u grupi Kombo 6 sa kojom je izvodila anrovski raznovrstan materijal Prvi put je samostalno nastupila 1968. godine na festivalu Mladi pjevaju proljeu Svirala je akustinu gitaru i usnu harmoniku izvodei pesme bliske zabavnoj muzici. Posle nekoliko meseci je njen ujak, trombonista Vukain Radulovi, poveo sa svojom grupom na koncerte po Nemakoj i Norvekoj Svirajui materijal zasnovan na blues, jazz i country muzici u inostranstvu je ostala pune tri godine, najee nastupajui po klubovima. Po povratku u Sarajevo, zapoela je karijeru izvodei preteno svoje akustiarske kompozicije, ali joj je prvi snimak za TV emisiju "Na ti", bila obrada narodne "aj ukarije" Jadranka je uestvovala na jugosloven-skom izboru za Pesmu Evrovizije 1972 godi169 S VREMENA NA VREME YU ROCK ENCIKLOPEDIJA ne sa pesmom "Tik, tika, taka", a sledee godine je na lageru sezone izvodila pesmu "Pajaco" Te 1973 godine na Omladinskom festivalu u Subotici osvaja prvu nagradu publike izvodei pesmu Vlade Miloa "Ti ne zna dom gdje ivi on" Zatim odlazi na dvo-mesenu turneju po SSSR-u, ponovo nastupa na domaim festivalima, a 1974 godine na Omladini belei jo jedan uspeh sa pesmom "Muzika je svirala" Vlade Miloa, Ubrzo sa Bijelim dugmetom snima Bregovievu pesmu "ekala sam", ogledajui se prvi put u izvoenju jedne isto rock kompozicije. U to vreme esto je izvodila i Bregovievu pesmu "Ima neka tajna veza" u akustinoj verziji. Godine 1975 odlazi na etvorome-senu turneju po SSSR-u sa grupom ae Subote Jadranka Stojakovi od 1988 godine ivi i radi u Japanu, U drugoj polovini sedamdesetih godina objavljuje itavu seriju singlova koje esto snima sa lanovima sastava S vremena na vreme ili grupom 071 Paralelno se bavila slikarstvom, imala je nekoliko samostalnih izlobi, preteno ulja i serigrafija. Na otvaranjima izlobi, esto je drala koncerte pod nazivom Pjevam pjesnike, na kojima je izvodila kompozicije na tekstove Desanke Mak-simovi, Antuna Branka imia, Duka Tri-funovia i drugih Diplomirala je na Likovnoj akademiji u Sarajevu Za emisije TV Sarajevo kompono-vala je muziku za deje serije "Kai mi, kai" i "Putovanja". U listu "Osloboenje" pisala je o novim grupama u rubrici "Mladi koji dolaze". Godine 1981 objavljuje LP "Svitanje" na kojoj je autor muzike uraene po tekstovima Desanke Maksimovi, Duka Trifunovia, Marine Tucakovi. Najvei uspeh postie pes-ma "to te nema", obrada stare bosanske sevdalinke, na tekst Alekse antia Aranmane za pesme je radio Rajko Dujmi iz Novih fosila. Sledee godine izlazi joj LP "Da odmori malo duu" na kome su radijski hitovi "Svijet se dijeli na dvoje" i "Sve smo mogli mi" Za Zimsku olimpijadu u Sarajevu koja je odrana 1 984 godine Jadranka je komponovala i izvela glavnu muziku temu Iste godine nastupa na tradicionalnom festivalu akahate u Japanu. Naime, tokijski novinar Nii Gui koji je radio kao dopisnik u Beogradu, poneo je u Japan njene ploe i na osnovu tih snimaka je dobila poziv da uestvuje na petodnevnom festivalu Komunistike partije Japana koji se odrava za prvomajske praznike Ona je nastupala na naputenom amerikom aerodromu pred oko trista hiljada posetilaca izvodei svoje, ali i jugoslovenske narodne i revolucionarne pesme koje je publika dobro prihvatila. Na istu manifestaciju odlazi i sledee godine Krajem te godine objavljuje etvrti album "Sve te vie volim" koji je snimila sa lanovima jazz grupe Birdland Godine 1987. ponovo nastupa u Japanu i tada izvodi na japanskom pesmu "to te nema". Krajem iste godine u Tokiju, pod imenom Ranka San, snima prvu plou za njihovo trite. Na domaoj ploi "Vjerujem" zabeleila je pesme "to te nema" i "Tokyo" na japanskom jeziku. Plou je uradila sa Rajkom Dujmiem (produkcija, aranmani, klavijature) i Dukom Mandiem (gitara, bas, PPG programi) Od 1988 godine Jadranka ivi u Japanu Redovno nastupa i za firmu Toshiba snima svoje i kompozicije japanskih autora, ali i verzije pesama "elem, elem", "Kale bre, Ano" i "Jovano, Jovanke" na japanskom Novi CD "Baby Universe" snimila je u Nema-koj pevajui na engleskom,
japanskom i vie nepostojeem srpskohrvatskom jeziku. Na ploi su korieni etno elementi i instrumenti violina, saz, amizen. Jadranka esto nastupa sa prateom grupom muziara koji sviraju gitaru, violinu, mandolinu i instrument bivva (japanska vrsta leuta, skraenog vrata) Diskografija Singlovi "Putovanja"/"Postoji neko"/"Pria o nama"/"Ti ne zna dom gdje ivi on" (PGP RTB 1973) "Muzika je svirala"/"Na licu tvom" (PGP RTB 1974.) "ekala sam" / "Ko zna rei" (PGP RTB 1974,) "Sve smo mogli mi" / "ivot je jednosmjerna cesta" (PGP RTB 1974) "Nova nada" / "Sve smo mogli mi" (PGP RTB 1975 ) "Gleda me tako udno" / "Na buri" (PGP RTB 1976,) "Ti si tu" / "Predosjeanje" (PGP RTB 1977 ) "Ne idi tamo" / "Tjesno doba" (PGP RTB 1977) "Tamo gdje sam ja" / "Ponedjeljak i ti" (PGP RTB 1978) "Ti i ja" / "U ime svega" (PGP RTB 1979) "0 tom potom" / "Obina tema" (Diskoton 1981.) Albumi "Putovanja" (PGP RTB 1976 kompilacija) "Svitanje" (Diskoton 1981) "Da odmori malo duu" (Diskoton 1982) "Sve te vie volim" (1985) "Vjerujem" (PGP RTB 1987) S VREMENA NA VREME^ (Beograd) lanovi grupe S vremena na vreme su jedni od utemeljivaa i predvodnika beogradske akustiarske scene. Osnovali su je 1972 godine Miomir uki Miki (roen 1949 ), prim, gitara, vokal, Vojislav uki Koki (roen 1952), gitara, vokal, Asim Sar-van (roen 1949 ), vokal, gitara i Ljubomir Ninkovi (roen 1950.), gitara, vokal Kada je Miki za Novu 1964 godinu od roditelja dobio akustinu gitaru, uz klavir i harmoniku je proirio svoja prva muzika interesovanja Sa bratom Kokijem i flautistom Banetom Zarinom osnovao je gimnazijski bend Pupoljci, pa su izvodili obrade tadanjih hitova. Miki je napisao pesmu "Sunana strana ulice" koja je postigla lokalnu popularnost, posebno na ekskurzijama Koki je za to vreme uio klasinu gitaru, sa Korni grupom je snimio obradu pesme "Obladi oblada" The Beatles, pravio je songove na stihove Miljenka uborskog i muziku za pozorine predstave Krajem ezdesetih, Asim Sarvan je iz Mla-denovca stigao na studije Opte knjievnosti i na fakultetu je upoznao mladog kantau-tora iz Smedereva Ljubu Ninkovia (ex Spo-oks), iju e pesmu "Slika" Korni grupa staviti na jedan od svojih singlova Istu temu, pod nazivom "Kao vreme ispred nas", grupa e kasnije uvrstiti u svoj repertoar. Njih etvorica su se okupili u Radio Beogradu, snimajui songove za tada popularnu emisiju "Tip top kabare". Povremeno su radili zajedno i tako je dolo do imena grupe koja se okupljala s vremena na vreme. U poetku karijere najvie su bili anga-ovani na takozvanoj primenjenoj muzici za radio, TV, film i pozorite. Radili su muziku za predstave "Lukrecija Bordija" i "Mandra-gola" u Narodnom pozoritu, "Beleke jedne Ane" u RU "uro Salaj", kao i "Nesumnjivo lice" Zorana Radmilovia u Ateljeu 212 U arhivu Radio Beograda ostalo je preko stotinu njihovih snimaka. Meu prvima su koristili folklorne motive, obogaivali zvuk zaboravljenim instrumentima, poigravali se anrovima koje su oblaili u pedantno razraene aranmane Vezani za rad u studiju, prvu polovinu karijere su retko gradili na koncertima, nadoknaujui to nesvakidanjom pro-duktivnou Ipak, redovno su svirali na BOOM festivalima. iva verzija pesme "Odisej" objavljena je na duploj ivoj ploi Nastupali sa Pop mainom na Hajdukoj esmi 1972. i 1973. godine, a bili su i esti gosti na festivalima Godine 1973. i 1974 dobili su nagradu za originalnu muziku na Festivalu jugoslovenskog radija u Ohridu Neusklaeni odlasci lanova u JNA uslovili su isprekidanu diskografsku liniju, ali je ta rastrzanost uslo-vila da rade sa brojnim muziarima Od prvog albuma, pridrueni lan im je postao subotiki bubnjar Nikola Jager, bas na toj ploi je svirao Robert Nemeek iz Pop maine Sa njima su nastupali i bubnjar Raa elma (YU grupa), Bane Zarin, Dejan Pe-tkovi (svirao je bas), klavijaturista Slobodan YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SUNCOKRET Ivlarkovi, flautista Dragoslav Voki Dib i kontrabasista Neboja Ignjatovi U vreme kada su Asim i Miki bili u vojsci, u grupi su pevale i tadanje studentkinje glume Tanja Bokovi, Gorica Popovi i Ljiljana Draguti-novi Uestvovali su na snimanjima ploa jadranke Stojakovi, Vlade i Bajke, Tamare i Nenada Pavlovia i Srana Marjanovia esto su snimali muziku za pesme Kornelija Kovaa koje su izvodili popularni pevai tog doba
Njihov debi album 1975 godine iznenadio je zrelou, posebno u pesmama "Tema classica", "Trai mene" (koju je kasnije obradio Doni tuli), "Utoite", "Biblijska tema" (u kojoj je korien psalm Davidov iz "Biblije") Kvalitetan materijal, aranmani uraeni u maniru The Beatles i nadahnuti tekstovi rezultirali su jednom od najboljih domaih akustiarskih ploa. Zanimljivo je da su vie od pola tekstova napisali pod presingom u ljubljanskom hotelu "Turist" poslednje noi snimanja. Sledei LP "Moj svet" objavljen 19.78. godine bio je svojevrsna kompilacija preteno pesama sa singlova. Tokom 1978. i 1979. godine u Domu omladine uz predstavu "Rastibuilizovane klejbezable" amaterskog pozorita Teatar Levo, redovno dre nastupe pod nazivom "Bistro kod plave sove". Marta 1979 godine su sa beogradskim amaterskim pozoritima bili na uspenoj turneji po Poljskoj. Iste godine sa grupom Tako organizuju prvi kvadro ozvuen koncert kod nas. Albumom "Paviljon G" krenuli su u elektrinu fazu okarakterisanu u pesmi "Rock kritiar" Po izlasku ploe u JNA je tog leta 1979. godine otiao Vojislav uki, a grupa je sporazumno prestala sa radom. Asim Sarvan je osnovao grupu Muzej Sar-van i jedno vreme je pisao pesme za ploe narodne muzike Pored nekoliko singlova, snimio je solo plou "Asime, spasi me" (Ju-godisk 1984.) uz prateu grupu Baklava band i Lazu Ristovskog, Veinu pesama i produkciju uradio je Ljuba Ninkovi, a snimljena je i obrada narodne "Kale, bre Ano", Ljuba Ninkovi se zaposlio na Radio Beogradu i sa Vladom Jankoviem Jetom (ex Crni biseri), osnovao grupu Tunel. Koki je sa Robertom Nemeekom pokrenuo mini rock scenu u Dadovu na kojoj su predstavljene brojne nove grupe. Radio je muziku za pozo-rine predstave od kojih se izdvojila "Don Piplfoks u pozoritu "Radovi". Godine 1983 grupa se okupila za potrebe snimanja filma "Neto izmeu" Srana Karanovia, gde su kao kafanski bend napravili fuziju countrv zvuka i izvorne narodne muzike. Ljuba i Asim su 1990. godine ponovo snimili neke od naj-uspenijih pesama koje su se pojavile na ploi "Najvei hitovi grupe S vremena na vreme" Poetkom devedesetih Ljuba Ninkovi je sa glumcem Miloradom Mandiem na Treem kanalu RTS radio deiju emisiju "S one strane duge" u okviru koje su uz pomo beogradskih muziara snimili istoimenu plou. Na Asimovu inicijativu, maja 1993 godine u beogradskom Domu omladine okupili su se beogradski akustiari na dobrotvornom koncertu,. S vremena na vreme 1974 godine: Miki, Ljuba, Koki i Asim, Dobar prijem publike naveo je lanove S vremena na vreme da obnove rad Povratniki koncert su odrali u Sava centru 5. novembra 1993 godine Sa njima su nastupili: basista Bata Boani, klavijaturista aa Lokner, bubnjar Ratko Ljubii i perku-sionista Nenad Januzovi Snimak tog koncerta objavljen je na video kaseti "S vremena na vreme uivo Sava centar novembar 1993 " CD "Posle kraja" sa novim pesmama, koje su sva etvorica napisali, izaao je poetkom 1996 godine Na snimanju su im pomagali Bata Boani, aa Lokner, bubnjar eda Macura, Pera Do Miladinovi, majstor za usnu harmoniku i Marija Miha-jlovi koja je pevala u temi "Spavaj" Snimak koncerta S vremena na vreme, koji je odran 30 januara 1996. godine u novosadskom Studiju M u okviru unplugged serijala za TV NS Plus, objavljen je na disku "Unplugged" leta 1997. godine Sem kljunih pesama iz njihove karijere, tu je i obrada "Knockin On Heaven's Door" Boba Dilena Ljuba Ninkovi i Marija Mihajlovi su objavili plou "Zvuk tiine" (PGP RTS 1995 ) na kojoj su se nale njihove obrade hitova Pink Floyd, Simon & Garfunkel, Rolling Sto-nes, The Beatles i drugih. Ljuba Ninkovi je tokom karijere komponovao muziku za pozorine predstave "Uspavana lepotica", "arobnjak iz Oza", "Maak u izmama", "Mandragola", "Lukrecija ili dero" (Sterijina nagrada za muziku), "Peg, srce moje" i druge Diskografija Singlovi "Sunana strana ulice" / "Ponekad" (Pobeda / Radio Kruevac 1973.) "udno drvo"/ "Odisej" (Jugoton 1973) "Povratna karta"/"aki rastanak" (PGP RTB 1974) "Jana'VTavna no" (PGP RTB 1974,) "Kao vreme ispred nas"/ "Kad budem stariji" (Studio B 1974) "Dixieband"/"Tema za argiju" (RTVU 1975) "Put putuje karavan" / "Pria sa istone strane" (PGP RTB 1977,) "Moj svet" / "Saveti dobroj kuci" (PGP RTB 1977) "Uinila je pravu stvar" / "Spavaj" (PGP RTB 1978,,) Albumi "S vremena na vreme" (RTV U 1975) "Moj svet" (PGP RTB 1978,, kompilacija) "Paviljon G" (PGPRTB 1979)
"Najvei hitovi grupe S vremena na vreme" Ljuba i Asim (PGP RTB 1990, kompilacija) "Vreme ispred nas" (PGP RTS 1993. kompilacija) "Posle kraja" (ITMM 1995,) "Unplugged" (Komuna 1997, koncertni) SUNCOKRET (Beograd) Grupu su januara 1975 godine osnovali Bora orevi, akustina gitara i vokal (ex Zajedno), Nenad Boi, (ex U cvetu mladosti) akustina gitara, vokal i pevaice Sneana Jandrli i Vesna Rakoevi Sneana Jandrli 171 SUNCOKRET YU ROCK ENCIKLOPEDIJA je pre Suncokreta imala pevako iskustvo u rock operi "Isus Hrist Superstar" u Ateljeu 212. Po objavljivanju singla sa pesmom "Kara Mustafa", Vesna Rakoevi prelazi u grupu Zdravo, a pevaku liniju upotpunjuju Biljana Krsti i Gorica Popovi koja je u to vreme diplomirala glumu Pored brojnih televizijskih nastupa, manjih koncerata i zajednikih svirki, nastupaju na festivalu Omladina 76. u Subotici i na Beogradskom proleu 76 godine. Polovinom 1976 godine prikljuio im se basista Bata Soki. Sa njim nastupaju na BOOM festivalu u Beogradu, a deo nastupa zabeleen je na istoimenoj koncertnoj ploi. U stilu tada popularne akustiarske muzike, komponuju materijal koji je esto inspirisan starim narodnim pesmama, negu-ju vieglasno pevanje i serijom prvih singlo-va postaju miljenici medija. Godine 1976. uestvuju u snimanju omladinskog filma "Nije nego" Mie Miloevia, a neke od njihovih pesama upotrebljene su u samom filmu. Pesma "Moj erdane" objavljena je na koncertnoj ploi "BOOM 76" (PGP RTB 1976.) snimljenoj na tom beogradskom festivalu Suncokret je sa radijskim disk dokejem Zoranom Modlijem snimao otkaene pesme pod firmom Hajduk Stanko i jataci. Debi album "Moje bube" snimaju u Ljubljani i na njemu se pored ranije objavljenih "Kara Mustafa", "Moje tuge", nalaze i tos pesme "Vuk i krava", "Oglas", zatim balade "Uspavanka, "Ni sam ne znam kada" i pesma "Prvi sneg" Duana Mihajlovia Spire Producent ploe bio je Ivo Umek koji je svirao i klavijature. Po objavljivanju te ploe stalni lanovi postaju klavijaturista Duko Nikodijevi i bubnjar Ljubinko Miloevi. iva verzija pesme "Prvi sneg" objavljena je na ploi "BOOM 77" (Suzy 1978). Unutranje trzavice dovode do personalnih promena 1978. godine Naime, grupa nije elela da izvodi Borinu novu pesmu "Lutka sa naslovne strane", on odlazi sa Biljanom Krsti, kratko vreme je u Ranom mrazu, a zatim formira Riblju orbu, grupu sasvim drugaije muzike orijentacije Sneana Jandrli nastavlja sa grupom u novoj elektrifikovanoj postavi: Bata Soki, Duko Nikodijevi, gitarista Duan Bezuha (exTilt) i bubnjar Vladimir Golu-bovi (ex Tilt). Jedno vreme bubnjeve je u grupi svirao Ivica Vdovi VD Posle dva objavljena singla i uoi priprema za drugi album, grupa zbog unutranjih nezadovoljstava prestaje sa radom u prolee 1980 godine. Bata Soki je sa Nenadom Boiem, gitaristom Zoranom Tutiem, peva-em Draganom Miljanoviem i bubnjarom Raom Zivkoviem oformio grupu Vru vetar koja je objavila dva singla i jedan LP. Sneana Jandrli je pevala u TV rock opereti Vladimira Milaia "Kreatori i kreature" (PGP RTB 1988.), ali se povukla sa scene Bilja Krsti je prela u Rani mraz, a solo karijeru je zapoela ploom "Prevari veeras svoje drutvo sa mnom" (PGP RTB 1983.) za koju su pesme radili ore Balaevi i Josip Boek. Zatim je objavila ploe "Iz unutranjeg depa" (PGP RTB 1985), "Bilja" (PGP RTB 1994.) a autori pesama bili su Kornelije Kova, Sran aper, Neboja Krsti, Bajaga, ika Milenkovi, Dr Spira, Radoman Kanjevac, Bata Zlatkovi, Nikola uturilo i drugi. Uz to je objavila i 172 Originalna postava grupe Suncokret, Sneka Jandrli - glas i energija Suncokreta deiju plou "Loptom do zvezda" (PGP RTB 1990.) iz TV serije "Srean put u XXI vek". Na snimanju je gostovao Bora orevi, a muziku je na tekstove M. Antia, S. Staniia i V, Andria napisao Bane Zarin, Duda Bezuha je postao traeni studijski muziar i producent Objavio je kasetu "Tamo gde spava srea" (Time Records 1996,,) na kojoj su njegove instrumentalne kompozicije Posled-njih godina radi sa orem Balaeviem i predvodi blues grupu Zona B Godine 1995. grupa Suncokret je sa nekoliko akustiarskih nastupa nakratko obnovila rad. Diskografija Singlovi "Kara Mustafa"/"Moje tuge" (RTV U 1975 ) "Gde e biti lepa Kejo" / "Pusto more, pusti vali" (RTV U 1976)
"Rock'n'roll duku duku" / "Gili gili blues" (Diskos 1976) "Oj, nevene"/ "Tekla voda" (RTV U 1976) "Imam pesmu za sve ljude" / "ovek koga znam" (RTV U 1978) "Dlakavo udo"/"Nona ptica" (PGP RTB 1979.) "Svie novi dan" / "Tvoja mama guna protiv mene" (PGP RTB 1979) Album "Moje bube" (RTV U 1977) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA SARLO AKROBATA SARLO AKROBATA (Beograd) Od udarne trojke koja je inila beogradski novi talas, grupa arlo akrobata se prva pojavila na sceni aprila 1980. godine i to kao predgrupa Pankrtima na koncertu u SKC-u Taj nastup je predstavio grupu na raskrsnici Gitarista i peva Milan Mladenovi i gitarista Dragomir Mihajlovi Gagi su prethodne dve godine predvodili melodinu hard rock grupu Limunovo drvo i vremenom su zapali u muziki orsokak. Dolaskom basiste Duana Kojia Koje i bubnjara Ivana Vdovia VDa, krenuli su u sveem pravcu inspirisani pun-kom i novim talasom. Koja je pre toga bio u raznim manje poznatim beogradskim sastavima i kretao se u punk krugovima koji su se okupljali oko SKC-a. Ivan Vdovi je odrastao sluajui jazz, svirao je u brojnim beogradskim sastavima, a uoi dolaska u Limunovo drvo bio je u grupi Suncokret Sa njima je u svojstvu neslubenog menadera bio i Kojin prijatelj Nenad Krasavac Kele. Te veeri, nastupajui ispred Pankrta, prome-nili su ime u arlo akrobata, svirali su nove pesme, ali i neke stare u osavremenjenom obliku Ubrzo posle tog nastupa grupu naputa Gagi Mihajlovi. Prve snimke uradili su u studiju Druga maca Enca Lesia i to pesme "Ona se budi", "Oko moje glave", "Niko kao ja" i "Mali ovek" Pesme su se pojavile na albumu "Paket aranman" (Jugoton 1981 ,) zajedno sa snimcima Idola i Elektrinog orgazma. U prolee 1980 godine nastupaju uz druge domae bendove na zagrebakom Bijenalu sagru-pama Gang Of Four i Classix Nouveaux, Krajem godine pojavili su se na Omladinskom festivalu u Subotici i dobili drugu nagradu irija za pesmu "Ona se budi" Sa Goranom Vejvodom radili su muziku za film "Deko koji obeava" Mise Radivojevia Autor muzike bio je Koja, a tekstove je pisao Neboja Pajki, ujedno i scenarista filma Kao lanovi VIS Dobri deaci u filmu se pojavljuju Koja i VD, a peva grupe je Aleksandar Berek u ulozi buntovnog deka po imenu Slobodan Miloevi. Za potrebe filma snimljene su tri pesme "Slobodan", "Balada o tvrdim sisama" i "Depresija", ali one nikada nisu objavljene. Debi LP "Bistriji ili tuplji ovek biva kad " objavljuju za PGP RTB 1981. godine ali urednici, zbunjeni uinjenim, taj materijal proSARLO AKROBATA SIFRER ANDREJ daju Jugotonu. Kao gosti na snimanju se pojavljuju Goran Vejvoda, Gagi Mihajlovi, Jurij Novoseli (Film) i Dejan Kosti (Grupa I). Ako su na poetku bili bazirani na punk i beloj reggae muzici, ovom ploom se potpuno okreu eksperimentu Milan i Koja su donosili inicijalne ideje, dok se VD bavio njihovom razradom i razgradnjom. Raspored uloga bio je odreen njihovim razliitim senzibilitetima Milan je bio zaduen za osnovnu melodinost, Koja za destabilizaciju i inovativno sviranje bas gitare na tragu Dimija Hendriksa, ali lino iz punk vizure, dok je VD svemu tome dodavao osobeno vezivno tkivo. Njihove razliitosti su se ogledale i u tekstovima Kojini su bili minimalistiki, na nivou besnih grafita, dok je Milan negovao fabulu i vieslojnost, pokazujui afinitet ka poetskim slikama. Ali obojica iznose jasne i beskompromisne stavove. U leto 1981. godine kada se ploa pojavila, predstavljala je iznenaujue hrabar eksperiment u kome su sjedinjena iskustva britanske novotalasne scene, reggae uticaji i producentski dub efekti, Spojivii razliite anrove, napravili se neto svoje, sasvim novo. Sami su se bavili produkcijom i uspeli su da zabe-lee koncertnu eksplozivnost Ploa je dobiarlo akrobata, jesen 1980, godine: Mladenovi, Koji i Vdovi, SIFRER YU ROCK ENCIKLOPEDIJA la naziv po tekstu iz stare knjige prosvetite-Ija Vae Pelagia "Narodni uitelj", a u pesmi "Pazite na decu I" korieni su delovi iz nje. U pesmi "Pazite na decu" postupili su po neobinom principu: Milan je svirao bubnjeve, VD gitaru, Dejan Kosti bas, Goran Vejvo-da je pevao, a Koja je putao krike i udarao timpane. U jesen 1981. godine dobijaju nagradu Smeli cvet za muziko stvaralatvo koje im je dodelio Savez socijalistike omladine Srbije. Posle toga su otili na krau turneju po Poljskoj Krajem iste
godine, sasvim iznenada, grupa prestaje sa radom. Milan sa Gagi-jem osniva grupu Katarina II, Koja sa Kele-tom za bubnjevima pokree Disciplinu kime, a VD ui bas gitaru i planira osnivanje grupe Da li volite dez? Meutim, on to nikada ne ostvaruje Jedno vreme svira u Katarini II, zatim radi sa brojnim beogradskim sastavima, a poslednja grupa u kojoj je aktivno svirao su Heroji Umro je 23. septembra 1992. godine Diskografija Singl "Ona se budi"/"Mali ovek" (Jugoton 1981) Albumi uee na ploi "Paket aranman" (Jugoton 1981) "Bistriji ili tuplji ovek biva kad ,," (Jugoton 1981) BFRERANDREJ__________ (Kranj) Slovenaki kantautor Andrej ifrer roen je 1952. godine u Kranju. Uz muziku je studirao, tako da je diplomirao prava, jedno vreme je u novinama pisao o rock muzici, a niz godina je radio kao urednik u RTV Ljubljana Ve prvim singiom "Zuboblues" skrenuo je panju na sebe upeatljivim autorskim stilom, tako da je krenuo utabanom stazom i uestvuje na Zagrebakom (pesma "Vonj eljeznikih postaj"), Beogradskom festivalu i Slovenskoj popevki (pesma "Lepi ludje") Debi LP "Moj ulj" snima 1978 godine u Londonu sa tamnonjim studijskim muziarima i u produkciji klavijaturista i aranera Dejva Kuka (Dave Cook) koga je upoznao preko Aleksandra Meeka U temama "Stoj, Marija", "Grenko vino" predstavio je svoj baladerski talenat, a jedina tua pesma je "Vasovalec" Josipa Verbia. Bazirajui muziku na autorskim tekstovima, obrauje raznovrsne teme, tako da "Moji mievi" govore o alkoholiarima, a "Uspomena na tebe" govori o mladiu koji je iz ljubavne veze profitirao samo polnu bolest. Tu plou je otpevao na slovenakom, ali ve na sledeoj, "Od anka do anka", koja izlazi 1979 godine tekstovi su na srpskohrvatskom jeziku i sa njom postie iru afirmaciju. U radu na tekstovima pomogao mu je Arsen Dedi ija se pesma "Svete krave" nala na ploi. Kao i prethodna i ova ploa je snimana u Londonu u produkciji Dejva Kuka i Entonija Dejvida (Antonv David). U pesmama "Koava", "Marija", "A ti eli priati", ifrer realizuje emo-
tivne balade, dok su "Moj ef", "Ljubav iz trafike", "Brat" i "15" duhovite analize svakod-nevice u kojima posee za razliitim stilovima, od popa do countrv zvuka. Sledea, dupla ploa "Ideje izpod odeje" donosi opet tekstove na slovenakom Plou snima 1982 godine ponovo u saradnji sa Dejvom Kukom i Bimbo bandom, sastavljenim za ovu priliku od engleskih muziara. Od Slovenaca tu su arli Novak (bas) i Martin velc (harmonika). Ovog puta album je uraen u ljubljanskom studiju Tivoli Svaka strana ploe nazvana je po stranama sveta, pa se tako na severnoj nalaze koncertni snimci sa nastupa u Kamnici i Ljubljani Tu su se nale pes-me "Vse manj je dobrih gostiln" sa staro-gradskim timungom i "Oe" uz harmoniku u maniru slovenake narodne muzike Istraivanje etno zvuka protee se i u pesmama "Ena bouha me grize", "Prepelica", "imen in Agata". Pesma "Gorska rua" obrada je "Yan-kee Lady" Desa Vinestera (Jesse VVinches-ter) a "Rdei cvet" obrada "La Colpa Fu" Saopilija I na ovoj ploi ifrer nudi anrovsku meavinu reggae, ska, bluesa, countrv i pop forme. Album "Nove pravljice" nastaje u Londonu 1983. godine, a kao gosti pojavljuju se Dona Lui (Jona Levvie) koji svira harmoniku i Aleksandar Meek. Pored ifrerovih pesama, tu su "Fronek", obrada kafanske narodne i "Ostani z nami", prepev pesme "Stav" Vilijamsa (VVilliams) Godine 1990 objavljuje countrv plou "Hiti poasi" koju je snimio u Nevilu sa tamonjim muziarima i na njoj su pored autorskih pesama i obrade. Godinu dana kasnije, ponovo u Nevilu, na engleskom snima verzije svojih starih pesama koje izlaze na kaseti "Underground Cowboy" Godine 1993 u Argentini dri pet koncerata slove-nakim iseljenicima i snimak sa tih nastupa izlazi na kaseti "Ole, ole, ole.....Iz Buenos Airesa". Tokom 1994 godine sa slovenakim pa-dobrancima putuje po Kini i Tibetu, zatim odlazi u Dablin i sa sastavom The Dubliners snima plou "Sedem irskih noi" nazvanu po obradi standarda "Seven drunken nights". Na toj ploi su se nale nove ifrerove pesme i jo jedna obrada "Malo gdaj se sreeval" stare pesme Mojmira Sepea Sa irskom grupom Stocktons Wing 1995 godine dri etrnaest koncerata po Sloveniji Zatim u Kaliforniji sa producentom tivom Vudom (Steve Wood) snima gitarsku plou "ivljenje je drag sport". Na snimanju su ga pratili kalifornijski studijski muziari i kako su se
meusobno raspravljali da li ta muzika zvui kao radovi sastava Beatles ili Eagles, nazvali su se Beagles Budui da poslednjih godina seta kroz razliite anrove, planira da snimi jednu blues plou i jednu na kojoj bi koristio gudake instrumente. Diskografija Singlovi "Zuboblues" / "Bio sam mlad" / "Grenko vino" (RTV U 1977) "Moje mike"/ "Stoj, Marija" (RTV U 1978 ) "Koava"/"Ljubav jz trafike" (RTV U 1979) "Vse manj je dobrih gostiln" / "Oe"/ "Debeluhi" / "Moja dama" (RTV U 1980. dvostruki singl) "Majhni psi"/"Ko zvonovi zapojo" (RTV U 1981) Albumi "Moj ulj" (RTV U 1978) "Od anka do anka" (RTV U 1979) "Ideje izpod odeje" (RTV U 1982 dupli) "Nove pravljice za otroke in upokojence" (RTV U 1983) "Hiti poasi" (RTV Slovenija 1990) "Underground Cowboy" (RTV S-Gooby Music 1992 kaseta) "Bil sem mlad. Ostani z nami (Najvei uspehi 19761983 )" (RTV S 1990 kompilacija) "Ole, ole, ole...Iz Buenos Airesa" (RTV S-ifco Music 1993, koncertna kaseta) "Sedem irskih noi" (RTV S-ifco Music 1994) "ivljenje je drag sport" (ifco Music-Corona 1995 ) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA TERMITI TAKO TERMITI TEKA INDUSTRIJA TILLY ROBERT TIME I DADO TOPI TONY MONTANO TUNEL TUTTI FRUTTI BAND TVRDO SRCE I VELIKE UI TAKO (Beograd) Simfo rock orijentisan sastav Tako osnovali su 1975. godine basista Duan uuz, klavijaturista ore Ilijin, gitarista i peva Sava Boji i bubnjar Milan Loli. U to vreme Duan uuz je ve bio veteran na sceni, tokom ezdesetih je svirao u Dentlmenima i Plamenih 6, a poetkom sedamdesetih je bio pridrueni lan YU grupe zaduen za ton, svetio i zvune efekte. Pored toga, bio je u originalnoj postavi grupe Opus. Sava Boji je takoe imao kilometarsku karijeru na sceni Jedan je od osnivaa Pop maine a bio je cenjen po svojim preciznim svirkama Hendriksovog repertoara. ore Ilijin je radio kao profesor muzike, a sem instrumenata sa klavijaturama svirao je blok flautu i usnu harmoniku i esto gostovao na snimanjima drugih sastava. Grupa se u poetku zbog svoje nekomercijalnosti teko probijala na sceni Tokom 1975. godin*e u studijima Radio Beograda uradili su prve snimke "ujem svoje misli", "Dadevnjak", "Lena" i "udan grad". Ozbiljniju afirmaciju doiveli su tokom 1977. godine kada su se ustalili u postavi sa gitaristom Miroslavom Dukiem i bubnjarom Slo-bodanom Felekatoviem. Te godine, 28. av-gusta, nastupaju kao predgrupa na koncertu Bijelog dugmeta kod Hajduke esme. Novembra iste godine sa grupom $ vremena na vreme organizuju kvadro ozvuen koncert u Domu omladine. Uspeni su bili i na festivalu BOOM 78 u Novom Sadu. Poto su ih zbog nekomercijalnosti odbili u gotovo svim Somaim diskografskim kuama, uhleblje nalaze 1978. godine u produkciji RTV Ljubljana i to posle nastupa na Omladinskom festivalu u Subotici. Na debi albumu "Tako" kao autori potpisuju se Ilijin, uuz i Duki u pesmama hipi naslova "Sinteza", "Utapanje sunca u peanu memoriju", "Druga strana mene" U dugim, preteno instrumentalnim kompozicijama nude svoju viziju simfo rocka sa jazz elementima U temi "Lena" kao vokal gostuje Asim Sarvan iz sastava S vremena na vreme, dok u pesmi "Minijatura" ine muziku posvetu sastavu Jethro Tuli Album su promo-visali besplatnim koncertom na Kalemegdanu Poetkom 1979 godine sa grupom S vremena na vreme u Domu omladine ponovo organizuju kvadro ozvuen koncert Zatim pauziraju jer je Ilijin oboleo od artritisa, a Duki se odvojio i osnovao svoju grupu Godinu dana kasnije, grupa u staroj postavi nastavlja sa radom. Drugi album "U vrei za spavanje" objavljuju septembra 1980. godine Ploa je ozbiljnije zamiljena, a svaki lan je producirao svoju pesmu Po objav-
Tako 1975. godine, originalna postava. ljivanju ploe kreu na seriju promotivnih koncerata a nastupaju i u Zagrebu u okviru manifestacije Pozdrav iz Beograda. Odlazak bubnjara u vojsku, ali i opta promena klime izazvana dolaskom novog talasa, razlog su to je grupa prestala sa radom. Oprotajni koncert odrali su na beogradskom Filozofskom fakultetu poetkom 1981 godine. Miroslav Duki je postao studijski muziar, snimio je veliki broj ploa drugim autorima, dok uuz radi na ozvuavanju koncerata. Ilijin se posvetio arheologiji, radio je kao nastavnik muzikog, ali je paralelno bio i producent drugim grupama. Objavio je solo plou "Zabranjeno prislukivanje" (Suzy 1983.) na kojoj je svirao sve instrumente sem bubnjeva Taj deo rada obavio je Vladimir Furduj (ex Korni grupa) Ilijin poslednjih godina ivi u Americi i bavi se produkcijom. Godine 1993 nemaki izdava Tomas Verner (Thomas VVerner) je za svoju diskografsku kuu Kalemegdan Disk objavio na vinilu reizdanja oba albuma grupe Tako Odevene u nov, luksuzan omot (rad Mome Rajina), ploe su dobile i muziki dodatak. Prvi album ima bonus pesmu "Put na jug", a drugi "Izgubljeno nita" i "Horde mira" i to su originalni materijali snimljeni u vreme dok su aktivno radili zajedno Diskografija "Tako" (RTV U 1978) "U vrei za spavanje" (PGP RTB 1980) TERMITI (Rijeka) Jedna od prvih domaih punk grupa nastala je 1978. godine u rijekom predgrau Turni. Originalnu postavu inili su peva Predrag Kraljevi Kralj, gitarista Robert Tii Tica, basista Damir Plei, bubnjar Davor Horvat i klavijaturista Kreo Katelan Prvi koncert imali su 23 oktobra 1978. godine u rijekom klubu Modra. Meutim, posle jednog nastupa na kome se Kralj sekao iletom, deo lanova naputa grupu. Novi lanovi postaju basista Damir Martinovi Mrle (ex Beta Centaurv), bubnjar Berislav Dumeni i klavijaturista Josip Kronjak (ex Beta Centaurv). U razliitim kombinacijama u grupi su klavijature svirali Emil auhar, kasnije u grupi Kaos i Davor Tolja (ex Vrijeme i zemlja a kasnije osniva Denis & Denis). Tokom rada Termiti nisu snimili nijednu plou, ali su pesme "Vjeran pas", "Mama, s razlogom se brine" i "Vremenska prognoza" uvrene na kompilaciji "Novi punk val 78-80" (ZKP RTV 1980). Svoj beskompromisni punk izraz prvi put su ozbiljnije medijski potvrdili nastupom u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner kada su se skidali, bacali perje i na binu iznosili WC solju Posle tog prilino okantnog koncerta, bili su predgrupa sastavu Buldoer na njihovim nastupima u Sloveniji tokom 1980. i 1981 godine, Poslednju svirku odrali su u Plavoj sali Dvorane mladosti 1982. godine. Damir Martinovi je oformio sastav Strukturne ptice, potom Let 2 u kojem je bubnjeve svirao Berislav Dumeni, a zatim je grupa prerasla u Let 3 Na svoj drugi album "El Desperado" uvrstili su obradu pesme "Vjeran pas" koja je i inae njihov koncertni favorit, kao to su i atraktivnim scenskim nastupima nastavili liniju Termita. Josip Kronjak je svirao sa grupom Fit (koja je takoe u jednom periodu izvodila obradu "Vjeran pas"), a potom u obnovljenoj grupi Beta Centaurv koja je radila pod imenom Beta Robert Tii je postao lan grupe Paraf, a dve godine po raspadu Termita je preminuo Predrag Kraljevi je u vie navrata pokuavao da se vrati na scenu, uestvovao je u projektima "Zvuk za zrak" i Ri Band Aid Polovinom 1996 godine objavljenje CD "LP ploa Vjeran pas" na kome se nalazi sedamnaest njihovih originalnih studijskih snimaka iz prve faze, uz ive snimke sa nastupa u Puli avgusta 1979 godine i Rijeci novembra 1981, godine. Posvetu Termitima uradila je 1992 godine grupa Zvoncekova biljenica iz Aranelovca, obradivi na svo175 TEKA INDUSTRIJA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA joj kaseti "Inenjeri ljudskih dua" pesmu "Vjeran pas". Diskografija "LP ploa Vjeran pas" (Dallas 1996) TEKA INDUSTRIJA (Sarajevo) Klavijaturista Gabor Lenel roen je u Subotici 1951. godine, a 1964. godine je osnovao tinejdersku grupu Suze mladog krokodila u kojoj je svirao gitaru. Godine 1970 Mihajlo Kova (Kornelijev brat) na Omladinskom festivalu u Subotici izvodi njegovu pesmu "Padao je sneg" i osvajaju prvu
Teka industrija tada ima temeljne kadrovske promene Novi peva postaje Goran Kovaevi, basista Aleksandar Kosti, bubnjar Munib Zorani, a klavijaturista Darko Arkus. Drugi LP "Teka industrija" producirao je Nikola Borota, muziku je radio Lenel a veinu tekstova Duko Trifunovi. Tekst za pesmu "Ala imam runu curu" napisao je Ranko Boban, a ispostavilo se da je muzika uzeta od maarskog sastava korpion, ali nije potpisana, stoje izazvalo solidan skandal. U pesmi "tefanija", Lenel se ogleda kao peva (pola teksta je na maarskom), "Poloio sam ruke u travu" potie iz perioda rada sa grupom Rok, a na albumu je i epska balada "Nikola Tesla" Oktobra 1977. godine Lenel odlazi u JNA i naputa grupu Teka industrija 1976, godine: Lenel, Memi, Begovi, Kari i Hadiabdi. nagradu publike. Jedno vreme Lenel svira orgulje u grupi Rok. Poetkom sedamdesetih aktivno se bavi atletikom, a u vreme dok je bio reprezentativac, radi kao muziki producent u emisiji "Vee uz radio" I programa Radio Beograda. Zatim prelazi u Sarajevo i 1974. godine osniva grupu Teka industrija. Pored njega, originalnu postavu ine: Vedad Hadiabdi, gitara (ex COD), Ivica Propadalo, bas gitara (ex COD), Senad Begovi, bubnjevi (ex Formula 4), Fadil Toski, vokal Tekstove im je preteno pisao Duko Trifunovi Pravu afirmaciju dobijaju tek dolaskom pevaa Seida Memia Vajte (ex Veziri). Septembra 1975 godine u grupu dofazi basista Sanin Kari (ex Formula 4). Prvim singlovima "Karavan" i "Kolika je Jahorina planina" (obrada narodne), nude pevljivi hard rock kome je teite na Lene-lovim orguljama. Na debi albumu "Ho ruk", objavljenom 1976. godine predstavljaju se pesmama "Od Olova do Trnova", "Koncert troinski" i drugim za koje su tekstove pisali Duko Trifunovi, Ranko Boban u Duanka Haleta. Leta 1976 godine grupa uestvuje na Splitskom festivalu sa tipinom zabav-njakom pesmom "ivot je maskenbal" kojom postiu uspeh. Krajem godine iz benda odlazi Vajta, osniva grupu Zmaj od Bosne, sa kojom uestvuje na BOOM festivalu 78. a potom zapoinje solo karijeru, dok Sanin Kari prelazi u Bijelo dugme. Ostatak lanova pokuava da nastavi pod istim imenom, ali bez veeg uspeha. Godine 1978 objavljuju LP "Zasviraj i za pojas zadjeni", a jula meseca sviraju po Poljskoj. Goran Kovaevi sa Ipetom Ivandiem i Lazom Ristovskim snima solo plou "Prvak svijeta" (Diskoton 1982), a Teka industrija 1984. godine objavljuje LP "Ponovo sa vama" u postavi Vedad Hadiabdi (gitara, autor muzike). Narcis Lali, vokal, Munib Zorani, bubnjevi, Sead Trnka, bas i Zoran Krga, klavijature. Tekstove na toj ploi pisali su Duko Trifunovi, Vedad Hadiabdi, Husein Vla-dovi i Mladen Vojii Tifa. Po odlasku iz grupe, Lenel se preselio u Novi Sad, zaposlio u produkciji Radio Novog Sada, gdeje radio kao producent i araner. Jedno vreme je saraivao sa Ljubiom Ristiem u Subotici u okviru KPGT-a. Teka industrija 1977 godine sa novim pevaem Goranom Kovaeviem u sredini. Godine 1995. vajcarski izdava Krin mu-sic objavio je kompilacijski CD Teke industrije na kome su se nale pesme sa njihovih albuma, a gitarista Vedad Hadiabdi, kao jedini stari lan, za istu kuu snima CD "Rue u asfaltu" kojim pokuava da nastavi ivot grupe Diskografija Singlovi "Karavan'VUFO" (Jugoton 1975) "Kolika je Jahorina planina" / "Kovai sree" (Jugoton 1975] "Kadija"/ "ta je rekla Ana" (Jugoton 1975) "ivotje maskenbal"/"Naem putu kraja nema" (Jugoton 1976) "tap" / "Nepoznata pjesma" (Jugoton 1976) "Alaj mi je veeras po volji" / "Ja i ti i ljubav naa" (Jugoton 1977) "Igraj mala opa, opa" / "Otila je ljubav moja" (Jugoton 1977) Albumi "Ho ruk" (Jugoton 1976) "Teka industrija" (Jugoton 1976) "Zasviraj i za pojas zadjeni" (Jugoton 1978) "Teka industrija i S, M. Vajta" (Jugoton 1981) "Ponovo sa vama" (Sarajevo disk 1984) "Rue u asfaltu" (Art Of Voice - Megaton 1996.) TILLY ROBERT (Subotica) Robert Tilly, poznatiji pod imenom Lone-some Bob Tilly roen je 1954. godine u Subotici Peva, svira akustinu gitaru, bas, mandolinu, instrumente sa klavijaturama i flautu. Pie poeziju, slika i bavi se publicistikom vezanom za muziku Poetkom osamdesetih sa Draganom Ruiem je oformio akustiarski duet After Midnight Band. Od 1985. godine profesionalno se bavi muzikom izvodei folk, blues, reggae i jazz muziku. iveo je i nastupao Maarskoj, vedskoj, Holandiji, Americi, Nemakoj i Maleziji Objavio je knjige svojih
pesama, ali i prevode blues pesama: "La Poe-sie Sonc But" (1976.), "Etthell VVolf's Side-turns" (1982), "Troubadour" (1982,), knjigu eseja "The Great Blues Stvlists" (1994.), "The Liverpool Poetic Circle" (1995.), "Irish Fairy Tales" (1996.) i "Great Blues Stvlists 2" (1997.). Tokom karijere snimao je sa razliitim muziarima, pa su tako nastale ploe "Rather Go Blind", EP sa Robertom Hekeom (Robert Hoekke) objavljen 1984 godine u Holandiji Sa maarskim Hobo Blues Bandom snimio je 1986. godine LP "Esztrad", a sa grupom Exit istoimeni album objavljen 1988. godine u Jugoslaviji Na kaseti "Feel So Lonesome" koja je izala krajem 1994 godine snimio je obrade blues i countrv standarda. Na kompilaciji "Belgrade The Blues Today" (PGP RTS 1994 ) snimio je tradi-cional "John, the Revelator". Na kaseti "Tribu-tes" snimio je posvete omiljenim blues velikanima Kaseta "Root Vegetable With Wild Mushrooms And Vegetable" predstavlja zbir osamnaest pesama koje je Bob snimao od 1983. do 1994. godine. YU ROCK ENCIKLOPEDIJA TIME Na kaseti "Radio sessions" nali su se snimci njegovog akustiarskog nastupa na radiju uraeni 18 juna 1996. godine Te veeri je takoe izvodio obrade standarda Na kaseti "Soleil des Loups" snimio je svoje kompozicije, kao i obrade standarda a sve instrumente je, po obiaju, odsvirao sam Diskografija "Rather Go Blind" (Attic 1984.. EP) "Exit" (PGP RTB 1987. LP) "Esztrad" (Hungaroton 1987, LP) "Kilometerkovek" (Jugoton 1988, LP) "Music Unity" (RTV Novi Sad 1988, EP) "Diarea Don't Have No Mercy (In This Land)" (ITMM 1994, kaseta) "Feel So Lonesome" (Music Yuser 1994, kaseta) "Root Vegetable With Wild Mushrooms And Vegetable" (Music Yuser 1995, kaseta) "Tributes" (Mario Records 1995 kaseta) "Lonesome Bob & the Cold Shit" (Good Taste Records 1996, kaseta) "More Tributes per Yeare (Good Taste Records 1996, . kaseta) "Raw & Lonesome-live" (LP Production 1996,, kaseta) "Alive and Well at St, James" (LB Production 1996, kaseta) "Lonesome Bob Radio Sessions" (Gorilla Memories 1996, kaseta) "Soleil des Loups" (Big City Dream 1997, kaseta) TIME (Zagreb) Adolf Dado Topi roen je 4 septembra 1949. godine u selu kraj Nove Gradike u Slavoniji Muziku karijeru Dado je zapoeo kao srednjokolac u grupi avolji eliksiri u kojoj je gitaru svirao Josip Boek, Dado je svirao bas i pevao Kasnije su obojica svirali u grupi Lavine, da bi se 1967 godine prikljuili najuspenijoj postavi osjekih Dinamita Prve Dinamite inili su peva Kio Slabinac, gitarista Antun Nikoli, basista Alberto Krasnici, klavijaturi-sta Vlada Lazi i bubnjar Ratko Divjak. Kada su Slabinac i Nikoli otili u JNA, nove Dinamite nastavljaju Dado koji prelazi na ritam gitaru i prvi put peva, Boek, Divjak i Alberto Krasnici. Dado vrlo brzo izgrauje reputaciju odlinog pevaa soul i blues muzike "Genijalci iz Osijeka", kako su ih tada nazvali, svirali su samo tue stvari, ali za njima ne ostaje nijedan studijski snimak. Prethodni Dinamiti ostali su zabeleeni sa snimcima iz 1967. godine sa numerama "aava mehana" i "aak kolo" na kompilacijskim kompakt diskovima "Yu retrockspektiva" (Komuna 1994 ) U leto 1969. godine iz Ne-make se vraa gitarista Vedran Boi (roen 1946. u Zadru) koji je po klubovima svirao sa zagrebakom grupom Roboti. Po raspadu Robota osnovao je Wheels Of Fire koji su jednom prilikom u klubu svirali sa Dimijem Hendriksom. Pod utiskom njegove prie Dado je nagovarao ostale iz Dinamita da se oprobaju u inostranstvu, ali bez uspeha. ''i11 :1976 godine u jednoj od brojnih postava Razoaran, resio je da ide sam, ali krajem 1969 godine stie mu poziv da se prikljui Korni grupi i zameni pevaa Dalibora Bruna Po njegovom prelasku u Beograd, Dinamiti prestaju sa radom. Ubrzo Dado u Korni grupu dovodi i Josipa Boeka. U Korni grupi je poeo da komponuje i tako su nastale njegove prve pesme "Remember", "ena je luka a ovek brod" i "Prvo svetio u kui broj 4" u kojoj je autorstvo podelio sa Kornelijem Kovaem lako su te pesme bile u maniru progresivne muzike koju je Kornelije u to vreme zastupao, nijedna se nije nala na ploama Korni grupe
Septembra 1971 godine naputa Korni grupu i odlazi u Zagreb gde uz pomo menadera Vladimira Mihaljeka formira Time. Grupa zvanino nastaje novembra 1971, godine u postavi: Dado Topi, vokal, Tihomir Pop Asanovi, klavijature (ex Generals), Vedran Boi, gitara (ex Grenici, Roboti, VVheels Of Fire, Mi, BP Convention), Mario Mavrin, bas (ex BP Convention), Ratko Divjak, bubnjevi (ex Dinamiti, BP Convention) i Brane Lambert ivkovi, klavir i flauta (ex Grupa 220) Debi LP, za koji je veinu pesa-ma Dado napisao jo dok je bio u Korni grupi, izlazi polovinom 1972. godine Prvi tira tampan je u pet stotina primeraka, jer se u to vreme nije verovalo da domai album ima komercijalni potencijal. Kako je prodaja krenula iznenaujue dobro, ploa je godinama kasnije redovno dotampavana (CD reizda-nje iz 1990 ima kao bonus pesme "Makedonija" i "Da li zna da te volim"). Na debiju se nala epski iroka "Za koji ivot treba da se rodim", jazz orijentisana "Kralj alkohol" (muzika Alberto Krasnici), udarna "Istina maina" (koju je 1994 obradila EKV), neobavezna "Hegedupa upa" i balada "Pjesma No 3", Originalna postava dala je nekoliko vrlo ubedljivih koncerata, a onda je poelo osipanje muziara to e biti karakteristika grupe tokom itave njene karijere Prvo je otiao Mario Mavrin, pa su bas na smenu svirali Dado, Nenad Zubak (ex grupa 220) i arli 177 TOPIC YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Novak (ex Generals, Srce, Septembar). Zatim se iz redovnog angamana povukao Ratko Divjak koga su zamenili Peo Petej a uskakao je i Piko Stani. Peo Petej, je u to vreme ve imao izgraenu reputaciju Krajem ezdesetih bio je lan splitskih Delfina zajedno sa klavijaturistom Encom Lesiem. On i Enco su 1970. godine preli u lndexe, ali se Peo u grupi zadrao samo dva meseca. Po zavretku Muzike akademije u Gracu 1973 godine pristupio je grupi Time i ostao joj ve-ran tokom svih uspona i padova Ipak, veliki promet muziara kroz grupu rezultovao je i vrlo neobinim postavama Jednom prilikom u Osijeku su nastupili samo bubnjar Peo Petej i Topi. A u Splitu se Time pojavio u kombinaciji: Asanovi, Petej i basista Bara-kovi Do prestanka rada originalne postave dolazi januara 1973. godine. Dadoje nekoliko meseci proveo u Nemakoj gde je sa Vedranom Boiem svirao po klubovima, a Asanovi je otiao na turneju u SSSR kao lan Novih fosila Po povratku u zemlju, Dado nastupa sa Jugoslovenskom pop selekcijom koju je osnovao Pop Asanovi. Time i Pop selekcija uestvuju na Svetskom festivalu omladine u Berlinu, u tadanjoj Istonoj Nemakoj gde dobijaju nagradu za Asa-novievu kompoziciju "Berlin" Sviraju i u Austriji kao predgrupa na turneji engleskog sastava East Of Eden, kao i na festivalu BOOM 73 i njihova pesma "Reci mi ciganko Dado Topi 1979 godine u vreme albuma "Neosedlani" to u mome dlanu pie" objavljena je na ivoj ploi "BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973). Poetkom 1974. godine Dado uestvuje na snimanju albuma "Majko zemljo" Tihomira Asanovia na kome peva, ali je i autor muzike i tekstova lanovi Pop selekcije osnovali su kasnije sastav September sa kojima je Topi povremeno nastupao U dva navrata, tokom 1974 godine, Dadoje bio u zatvoru zbog izbegavanja vojne obaveze. Tokom boravka u vaspitnoj ustanovi napisao je pesme za album "Time II" koji je snimio sa Asanoviem, Divjakom i Dragim Jeliem iz YU grupe koji je u to vreme u Ljubljani boravio u JNA Dadoje svirao bas, a na ploi su se nali trominutni hitovi "Alfa Romeo GTA", "Dok ja i moj mi sviramo jazz", zatoenitvom inspirisana "ivjeti slobodno" i balade "Da li zna da te volim", "Divlje guske" (na tekst Desanke Maksimovi) i "Balada o 2000" za koju je muziku napisao Alberto Krasnici. Zavrivi snimanje, novembra 1974 godine odlazi na odsluenje vojnog roka u Celje. Po izlasku iz vojske, oktobra 1975. godine malo promovie drugi album, a zatim odlazi u London gde kao basista poinje da svira sa grupom Foundations. Sa njim u grupi bio je i Peo Petej i oni su odsvirali etrdeset tri koncerta po Engleskoj Januara 1976. godine Foundations sviraju po Jugoslaviji Posle te turneje Topi i Petej ostaju u Jugoslaviji i nastavljaju Time. Ubrzo im se pridruuje klavijaturista Kris Nikols (Chris Nicholls) sa kojim su svirali u sastavu Foundations. Kris je rodom iz Prestona (u blizini Liverpu-la), u poetku je svirao u jazz triju, a zatim pristupa grupi Foundations gde upoznaje Topia i Peteja. Kada se posvaao sa lanovima Foundations, dolazi na nekoliko meseci u Jugoslaviju, ali ostaje preko tri godine. Time sviraju na festivalu BOOM 76 i kon-certna verzija pesme "Da li zna da te volim" ostaje zabeleena na ploi "BOOM 76" (PGP RTB 1976). LP "ivot u izmama sa visokom petom", Topi snima u Minhenu sa muziarima: Vedran Boi (gitara), Kris Nikols (klavijature), Ratko Divjak (bubnjevi). Karei arli Novak (bas), Piko Stani (bubnjevi) i Zden-ka Kovaiek (pratei vokali). Ovom ploom Topi nudi koncepcijski
album koji za temu ima ivot rock zvezde. LP donosi hit "Rock' n'roll u Beogradu". Sledee dve godine Topi redovno svira oprotajne turneje grupe Time Tako je snimak njihovog nastupa odranog 6. novembra 1976. godine u novosadskom Studiju M zabeleen na duploj ploi "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977). Uz druge sastave, Time su zastupljeni pes-mama "ivot u izmama sa viskom petom" i "Divlje guske" Krajem 1977 godine propala je kombinacija sa supergrupom K2 u kojoj je trebalo da budu Kornelije Kova, Dado Topi, Ratko Divjak, arli Novak, Sloba Mar-kovi i Josip Boek. Kada su se krajem 1977 godine Petej i Vedran zaposlili kao studijski muziari, grupa Time zvanino prestaje sa radom Topi i Nikols dolaze u Beograd, pristupaju grupi Ribeli koja menja ime u Mama Co Co. Svirali su redovne igranke u Domu omladine Beograda i pratili Zdravka olia na turneji "Putujui zemljotres". Brojni verni oboavaoci teko su mu oprostili to je kao Topi i Boi u Londonu 1997 godine. basista bio u prateoj grupi tipine pop zvezde,, Dado u duetu sa Borisom Aranelo-viem peva na singlu grupe Smak "Na Balkanu" 1979. godine. Iste godine postie hit sa pesmom "Floyd" Zorana Simjanovia, napisanom za film "Nacionalna klasa" reditelja Gorana Markovia. Zatim na duplom solo albumu "Neosedlani" donosi novi autorski koncept. U jedanaest pesama, pratei princip filmskog scenarija, obrauje ivotnu priu zamiljenog junaka Jovana koji naputa Jugoslaviju u elji za udobnim ivotom. U vremenskom periodu od deset godina Jovan postaje igolo, kockar, polako propada i sve intenzivnije otkriva vrednost svoje zemlje,, U poslednjoj pesmi, "Hej, Jugosloveni" iskorieni su stihovi "Ostajte ovdje" Alekse antia, a tu su i stihovi Egziperija i Jure Katelana. Na snimanju su uestovali Josip Boek, Ratko Divjak, arli Novak, Kris Nikols, gitarista Srdan Miodragovi i Slaana Miloevi. Produkciju su radili Dado Topi i Enco Lesi, a ploa je snimana u beogradskom studiju V od decembra 1978 do juna 1979. godine Sledei LP "aputanje na jastuku", snimaju 1980 godine Topi, Kris Nikols, Dragan Gaji, bubnjevi i Tomislav uh, bas Hitovi kao "Elizabet", koji se nalaze na A-strani uspevaju na radiju, dok ambicioznije "Zvi-jezdana praina", "Mojim prijateljima" sa B-strane prolaze gotovo nezapaeno. Sa Slaanom Miloevi je za Pesmu Evrovizije snimio pop pesmu "Princeza" koja se pojavila na maksi singlu Uspeh te saradnje dovodi do objavljivanja zajednikog CD-a na kome se nalazi izbor pesama iz karijere Slaane i Dade Krajem osamdesetih on se seli u Austriju gde 1993. godine objavljuje mini CD "Call it love". Na njemu su etiri mainstream orijentisane pesme, uraene sa saradnikom Zvvertnigom, suvlasnikom izdavake kue i studija Montana U tom periodu nastupa sa grupom The Spise koja svira standarde Od pre nekoliko godina ivi u malom istarskom mestu Brtonilja, a otvorio je vrlo dobro opremljen studio. esto se pojavljuje kao gost na koncertima grupe Parni valjak i nastupa sa reproduktivnim Telephone Blues Bandom. Godine 1996. PGP RTS je na kom-pakt disku objavio albume "Time II" i "ivot u izmama sa visokom petom" uz dodatu singl kompoziciju "Tin i Tina" YU ROCK ENCIKLOPEDIJA TUNEL Diskografija Singlovi 'ivot moj"/"Pjesma br 3" (Jugoton 1973) "Makedonija" / "Reci ciganko, to mi u dlanu pie" (Jugoton 1973) "Kad jednom otkrijem ovjeka u sebi" / "Da li zna da te volim" (PGPRTB 1975) "Tin i Tina" / "Dok sjedim ovako u tvojoj blizini" (PGP RTB1976) "Kad smo ja i moj mi bili bokseri" / "Dok ja i moj mi sviramo jazz" (PGPRTB 1976) Poeli neto"/"Superstar" (PGP RTB 1976) "Princeza" (PGP RTB 1984, maksi singl) Albumi "Time" (Jugoton 1972,) "Time II" (Alta-PGP RTB 1975,) "ivot u izmama sa visokom petom" (PGP RTB 1976) Solo albumi "Neosedlani" (PGP RTB 1979, dupli) "aputanje na jastuku" (PGP RTB 1980,) "Slaana i Dado" (PGP RTB 1989, kompilacija) "Call it Love" (Montana 1993, mini CD) mm mqntanq (Beograd) Od 1979, do 1985, godine Velibor Milj-kovi Bora (roen 1962. godine u Beogradu) pevao je u mnogoljudnoj punk grupi Radost Evrope koja nije uspela da se izdigne dalje od nivoa agresivne i neorganizovane ekipe vezane za scenu SKC-a. i "Boli me zub" iz perioda grupe Radost Evrope. Montano je obradio pesmu "Balada o Boni i Klajd"
referiui se na verziju Dragana Stojnia, zatim "Do You VVanna Dance" iz repertoara Bobi Frimena (Boby Freeman), a "Pera prozora" nastala je na osnovu hita "Dajana" Sa Montanom su u prvoj fazi bili muziari koji su se takoe skrivali iza mafi-jakih pseudonima: gitarista Edi Salvatore (ex Radost Evrope), bubnjar Manzanera (ex Paribrejkers), basista Pjetro Manolo i gitarista Sero Manini lanovi grupe Rock Street Na sledeoj ploi "Talini Tom je mrtav" Montano ponavlja muziku formulu na zadatu temu, a zatim 1988 godine objavljuje ivi LP "Live-Mi smo iz Beograda (Mutant party)" koji ih predstavlja u slabom koncertnom izdanju. U to vreme Tony Montano i sastav avoli organizuju zajedniku jugoslovensku turneju Album "Lovac na novac" objavljuje 1991. godine Na njemu je obrada "Zviuk u osam" Darka Kraljia, iz repertoara ora Marjanovia, navijaka "Mi smo ampioni", dok je pesma "Odlazi 1984-1990" posveena Prljavom kazalitu. Autor veine materijala je Z. Adamovi Pratee vokale pevali su lanovi grupe Vampiri. Godine 1993. je autor i glumac u pozorinoj predstavi "Bilo jednom u Beogradu" povodom koje objavljuje istoimenu plou. Na CD-u "Najbolje od najboljeg 1991.-1995." u pesmi "Mi smo srena porodica" sa njim u duetu peva Nele Karajli. CD "Moja ena fudbal ne voli! (Zato?)" donosi ponovljene pesme "Mi smo ampioni" i "Mi smo iz Beograda". Pesma "Goli na Adi Ciganliji" inspirisana je radom Po uzoru na glavnog junaka iz filma "Scarface" Bora odluuje da uzme pseudonim Tony Montano i zapoinje samostalnu karijeru Rockabilly orijentisan debi LP u produkciji Boruta ina iz grupe Buldoer (svirao i klavijature na ploi) objavljuje 1986 godine, Povezujui zvuk pedesetih i punka, Tonyje svoju muziku okarakterisao kao frkabili Na debi ploi su se u novim obradama nale pesme "Vreme je da skinem mrak", "Frigidna" grupe Bow Wow Wow, dok su nove teme koje Montana zanimaju saete u pesmi "Obili" napisanoj za istoimeni fudbalski klub. Montano je tokom karijere gostovao u Nemakoj, Austriji, vedskoj i vajcarskoj, glumio je u filmovima "Davitelj protiv davi-telja" (1985.) i "Brod plovi za angaj" (1993,), a osvojio je tri nagrade na festivalu MESAM Od 1991 godine Tony Montano retko nastupa uivo. Diskografija "Tony Montano" (Helidon 1986) "Talini Tom je mrtav" (PGP RTB 1987) "Live- Mi smo iz Beograda (Mutant party)" (PGP RTB 1988, koncertni) "Lovac na novac" (PGP RTB 1991) "Bilo jednom u Beogradu" (PGP RTS 1994) "Najboljeod najboljeg"(PGP RTS 1995) "Moja ena fudbal ne voli! (Zato?)" (PGP RTS 1997) TUNEL (Beograd) Grupu su krajem 1980. godine osnovali gitarista Ljuba Ninkovi (ex S vremena na vreme), basista Vlada Jankovi Jet (ex Crni biseri) i bubnjar Steva Stevanovi (ex SOS). Predstavivi se melodioznim rock zvukom starinskog tipa, prvih godina su esto svirali, najee na zajednikim nastupima sa drugim grupama. Debi LP "Noni prolaz" objavili su 1982. godine i na njemu su Jankovi i Ninkovi ravnopravno podelili autorstvo. Produkciju su uradili sa Robertom Nemeekom, Na ploi se uz lake hitove "Natali", "Radio", "Svako je zna" nalazi obrada hipi himne "Born To Be Wild" i duhovita Detova "Volim sax" u kojoj peva na adekvatno mekerski nain. Sledei LP "Niz tri tamne ulice" uz Ljubine i Detove pesme donosi obradu "A sad je svemu kraj" Bobija Vomaka (Boby VVomack) Plou je producirao Robert Nemeek U grupu je 1984. godine doao gitarista Vlada Negova-novi (roen 1962. godine ex Butik, Dr Spi-ra i ljudska bia i grupa Ljudi Slaane Milo-evi) Sa njim snimaju LP "Elektrina iluzija" u produkciji Bobana Petrovia LP "Do posle-dnje kapi......" donosi jo jednu Detovu duhovitu numeru "Kleka", a snimili su Vili Dik-sonovu (VVillie Dixon) "Little Red Rooster" u adekvatno erotizovanom Detovom prepe-vu pod nazivom "Crveni petao". Na ploi su gostovali Asim Sarvan (vokal) i Bata Kosti (gitara) koji je bio i koproducent. Negovano-vi 1987. godine prelazi u Spori ritam bend Dejana Cukia, a 1995. godine u Bajagine Instruktore Novi gitarista Tunela postao je Predrag Guculj koji je pre toga svirao sa Rambom Amadeusom. Na ploi "Bubnjevi preko reke" u pesmi "Bela laa" pevao je Branko Marui utura, a za pesmu "Ulica ljubavi" Ninkovi je uradio prepev starog hita grupe Doors "Love Street". Det se pozvao na sopstvenu tradiciju u temama "Katarina (tenis nije sport za svakoga)" i "(Jo uvek) volim sax" u kojoj je gostovao gitarista Borko Miti Pratee vokale su pevali Biljana Krsti, Asim Sarvan i eljko Marinkovi, a aa Lok-ner je svirao klavijature. Tunel je prestao sa radom 1992. godine kada se Ljuba Ninkovi angaovao oko obnovljene grupe S vremena na vreme.
Vlada Jankovi ve dugi niz godina radi kao muziki urednik na Radio Beogradu, program 202. Godine 1987. dobio je Majsku nagradu za organizaciju rock konceVata i Hit 202 uivo. Pasionirani je diskofil i do sada je sakupio preko 11 000 ploa i diskova Od 1994. godine predvodi Vlada Jet Band u TUTTI FRUTTI BAND YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Godine 1992 Ivo Amuli naputa gruDU i zapoinje solo karijeru. Novi peva posta je Alen Nieti i sa njim snimaju plou " i vino" Tunel: Ninkovi, Stojanovi, Jankovi i Guculj kome su bubnjar Steva Stevanovi i gitarista Boban Birtaevi (ex Siluete), Diskografija Singlovi "Radio" / "Svako je zna" (PGP RTB 1980) "Natali" / "Svako je zna" (Jugodisk 1981,) "Srena Nova godina" / "A ti me samo gleda" (Jugodisk 1981 ) "Ne plai se" / "Jo Jo" (PGP RTB 1987.) Albumi "Noni prolaz" (Jugodisk 1982) "Niz tri tamne ulice" (Jugodisk 1983) "Elektrina iluzija" (PGP RTB 1984,) "Do poslednje kapi,." (PGP RTB 1987) "Bubnjevi preko reke" (PGP RTB 1991) TUTT! FRUTTI BAND (Split) Grupu Tutti Frutti Balkan Band osnovao je kompozitor i gitarista Nenad Ninevi koji je dugo godina bio autor hitova za grupe Magazin i Novi fosili Tutti Frutti su tokom godina esto menjali lanove, a najvemiji saradnici Nineviu bili su peva Ivo Amuli, gitarista Tomislav Mrdulja, basista Nenad Bego i bubnjar Vojo Stojanovi (ex Stijene). Cesto je kao muziar i producent u studiju sa njima radio Mirko Krstievi (ex Metak). Na debi ploi, pored svojih pesama u pop stilu sa blagim festivalskim timungom, obrauju stari hit "Tutti Frutti" Liti Riarda (Little Richard) Uoi druge ploe "Gore iznad oblaka" na kojoj su saraivali pevaica Meri Troelj i klavijaturista ore Petrovi, skrauju ime u Tutti Frutti Band Sledeim ploama patentiraju komunikativnu muziku u kojoj dominiraju balade, a svoju karijeru sve vie odravaju na festivalima, orijentiue se na dalmatinski pop zvuk Njihov dugogodinji gitarista Tomislav Mrdulja ih naputa 1988. godine i uz klavijaturistu Remi Kazi-notija i basistu eljka Petrea osniva sastav Tu Tu sa kojim objavljuje LP "Mala beba" (PGP RTB 1989.). i vino". Diskografija "Brzi vlak u nogama" (Suzy 1986) "Gore iznad oblaka" (PGP RTB 1987) "Stvari lagane"(Jugoton 1988) "Krila leptira" (Jugoton 1989) "Opusti se i uivaj" (Jugoton 1990.) "Rue i vino" (Mandarina 1996) TVRDO SRCE I VELIKE UI (Beograd) " Grupu 1981 godine pokreu peva Dragutin Savi, basista Bane Savi, gitarista Neboja Jovanovi i bubnjar Ivan Rankovi Debi LP "Kai ovom bati pa pa" nudi vri pop zvuk, ali ne postiu uspeh i ubrzo prestaju sa radom Rankovi jedno vreme svira u grupi EKV, a zatim sva etvorica i bubnjar ii Spasi 1986. godine pokreu grupu Ulica od meseca. Rankovi je u toj grupi preao na gitaru. LP "Ulica od meseca" (Komuna-PGP RTB 1987.) snimaju u produkciji Kor180 Tvrdo srce, velike ui i smrznute noge nelija Kovaa, autor pesama je Dragutin Savi, a u temi "Odakle meni devojica" upotrebljen je stih iz pesme "Moda spava" Vladislava Petkovia Disa. "Rue su crvene" se referie na stari hit Crvenih koralja iz ezdesetih godina. Po izlasku ploe, bez adekvatne kon-certne promocije, grupa prestaje sa radom, a Rankovi se seli u London. Diskografija Singl "Pucanj u prazno"/"Kalemegdanski tango" (Jugodisk 1981) Album "Kai ovom bati pa pa" (Jugodisk 1983) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA U KRIPCU
U KRIPCU U KRIPCU (Beograd) Nukleus grupe inili su klavijaturista Zoran Vulovi Vule, peva Milan Deli Dela i gitarista Aleksandar Vasiljevi Vaa. Deli je na poetku svirao gitaru, ali je vremenom odustao od te uzaludne aktivnosti. Njih trojica su kao srednjokolci pripremali amaterske pozorine predstave, a 1979. godine poeli su da sviraju u postavi sa dve gitare i klavijaturama. U poetku su se zvali Prolog za veliki haos i Furije furiozno furaju. Krajem sedamdesetih poinju da rade kao novi-narisaradnici u emisiji "Mladi novi svet" na Studiju B. Ta emisija je 1981 godine prerasla u "Ritam srca". Deli je bio kum emisije i njegov glas je snimljen na pici. Godine 1980. menjaju ime i postaju U kripcu, jer su se tako oseali Stalno su kuburili sa instrumentima i finansijama. Pridruuje im se bubnjar Milo Obrenovi, a neto kasnije dolazi gitarista Aleksandar Luki Luka koji je dobio ulogu basiste Prvi snimci, pesme "Prolee" i "Pamflex dom" objavljeni su na albumu "ARA" (Jugoton 1981.) koji je okupio sastave druge generacije beogradskog novog talasa Na samom poetku zagovarali su Pamflex koncept koji je osmislio Deli. Pamflex je predstavljao njihovu fiktivnu firmu, tako da su putem koncerata reklamirali razliite izmiljene proizvode. Tvrdei da je reklama vrhunac umetnosti, u okviru te propagandne akcije na nastupima su itali govore obojene humorom i ironijom. Na sceni su se pojavljivali sa Pamflex zastavama, koristili su harmoniku i elemente teatarskog jezika. Tokom 1981. godine intenzivno sviraju, preteno u beogradskim i zagrebakim klubovima i brzo stiu naklonost publike. Debi LP "Godine ljubavi" snimaju bez Lukia koji je u JNA, a njega u studiju zamenjuje Zdenko Kolar basista Idola. Na koncertima bas gitaru svira Dejan Gruji (ex Braa). Tokom rada na ploi formiraju tim saradnika koji e se pojavljivati i na njihovim kasnijim izdanjima: aa Habi, producent, te Slobodan ajin i Moma Rajin, autori omota. Ploa donosi skup tematski razliitih pesama "Hamua-mule", "Samuraj", "Kao u boji", "Prolee". Po objavljivanju debija, sa njima kao menader poinje da radi aa Dragi i itavu karijeru vode organizovanije Prelaze u Jugoton i 1983 godine objavljuju album "0 je" koji biva oporezovan kao und, ali kod publike i kritike odlino prolazi Ploa biva proglaena najboljom te godine po izboru kritike asopisa "Rock" Na snimanju ploe kao basista i jedan od aranera uestvuje Slobodan Svrdlan (ex Gordi), a kao gosti ore Petrovi (sintisajzeri), Nenad Jeli (udaraljke) i Jovan Maljokovi (saksofon). Sa ploe se izdvajaju pesme "Beograd spava", "Kockar" i "Sii do reke" Decembra 1983. za novogodinje praznike, tempiraju mini LP "Nove godine" za koji je omot uradio Mirko Ili. U grupu se vraa Aleksandar Luki i tokom 1984 godine redovno sviraju, najee u Hrvatskoj, a tokom leta nastupaju na radnim akcijama irom Jugoslavije. Sledeim albumom "Budimo zajedno" 1985. godine prave zaokret prema anru koji je u to vreme nazivan "nova zabavna muzika". Pored novih pesama, na ploi se naao ponovni snimak pesme "Hamuamule". Tim albumom nisu ponovili prethodne uspehe i grupa se razilazi. Deli je 1984. godine diplomirao dramaturgiju i posveuje se pisanju za pozorite. Luka i Vaa u studiju rade kao snimatelji i producenti. Njih dvojica sa Miloem Obreno-viem i klavijaturistom Aleksandrom Rale-vim 1986. godine formiraju grupu Koava i objavljuju album "Crveno vino" (Jugoton 1986). Luka i Vaa su autori materijala, a deo tekstova su napisali Milan Deli i Vida Crnevi Po povratku iz vojske, Vule planira da osnuje grupu Bang Bang u kojoj je trebalo i da peva. Ipak, u kombinaciju ulazi i Deli i odluuju se da 1986. godine opet krenu pod imenom U kripcu. Prve snimke rade sa beogradsko-zagrebakom muzikom postavom: Davor Vidi, bubnjevi, Dario Kumerle, bas i Zdravko Jurkovi, gitara. Meutim, Dela odlazi u JNA, a Vule novu postavu sastavlja od ovdanjih muziara: Aco Taba vokal, Dejan kopelja kopi, bas (ex Kanibal Fru Fru, Belo belo). Zoran Veljkovi, gitara i Marko Milivojevi, bubnjevi (ex Mor-bidi i mnoi). LP "U kripcu" objavljuju 1987 godine i on ostaje zapamen po pesmi "Vreme je za nas" Obnovljena grupa ne postie uspeh i postupno se gasi U to vreme, Deli pristupa realizaciji solo ploe koju je trebalo da producira Mato Doen Ipak, plou nikada nije uradio, a U kripcu se ponovo okupljaju 1989 godine u postavi Dela, Vule, Luka, Vaa, kopi i bubnjar Ratko Ljubii (ex Disciplina kime). LP "Izgleda da mi smo sami" objavljuju 1990. a sledee godine uestvuju na retrospek-tivnoj veeri Beogradskog prolea izvodei obradu pesme "Stjuardesa" Radoslava Gra-jia Pesma se nala na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991.) Sa poetkom rata prekidaju redovan rad. Povremeno su se okupljali za vee nastupe (Studentski protest, Gitarijada u Zajearu) i pripremali novu plou do ije realizacije nije dolo. Deo tih pesama kasnije je iskorien za album grupe Familija koji su Vaa i Luka formirali sa lanovima
Vampira i za album "Dela i Sklekovi" (PGP RTS 1994). Tu plou Dela je snimio sa lanovima Sklekova u postavi Joef Pilasanovi (gitara), Neboja Zulfikarpai (gitara), Predrag Milanovi (bas) i Ratko Ljubii (bubnjevi) Pored Delinih, na ploi su i Vuletove pesme, kao i verzija "Da da dirla-da da" po staroj obradi ora Marjanovia. Na sledeoj ploi "S jezikom u usta" (ITMM 1997.) Dela je poduzeo putovanje u razliite anrove od tehno, funk zvuka do klasinih pop pesama. Tu je obrada "Nove godine", starog hita U kripcu koja je dobila naziv "Volksvvagen Blau" i tekst na neemu to lii na nemaki jezik Elegantna faza grupe U kripcu u vreme sniniuiip ploe "0 je" Uz muziku karijeru Deli se bavio i pisanjem za pozorite. Autor je predstava "Hari ne putuje vozom" (SKC, 1984 ), "Kraljevo blago" (Atelje 212,1986), "Transex hard-core one man show" (Bitef teatar 1992), "Radmilo Gnusni i Radmila Pogana" (Bitef teatar 1992). Napisao je i reirao storiju "Lepe, iste, dobre" u omnibusu "Beogradske prie", a radio je kao dramaturg za TV seriju "Dome, slatki dome". Sa Vladimirom u-riem na Art kanalu vodio je emisiju "Kult detektivi", a samostalno noni program "Kabinet doktora Mrmora" Diskografija "Godine ljubavi" (PGP RTB 1982.) "0 je" (Jugoton 1983) "Nove godine" (Jugoton 1983 mini LP) "Budimozajedno" (Jugoton 1985) "U kripcu" (Jugodisk 1987,) "Izgleda da mi smo sami" (PGP RTB 1990) 181 VALENTINO YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VALENTINO VAMPIRI VAN GOGH VARGATIHOMIRTINI VATRENI POUUBAC VEJVODA GORAN VIDEOSEX VIKTORIJA VJETICE VLADA I BAJKA VOJII MLADEN TIFA VRIJEME I ZEMUA VRISAK GENERACIJE VALENTINO (Sarajevo) Grupa Valentino nastala je 1982 godine, a osnovao je gitarista Zijo Rizvanbegovic koji je godinama planirao pokretanje takvog sastava. Postupno je skupljao muziare, a za pevaem je tragao punih godinu dana, pa je na kraju dao oglas u listu "Osloboenje". Osnovu grupe, pored Zije, inili su peva Suad Jakirli Jaka i basista Emir olakovi Prve nastupe imali su kao predgrupa Bijelom dugmetu na koncertima u Bosni. U Beogradu su se prvi put predstavili aprila 1984 godine. Tada su kao gosti nastupili u Domu sindikata na Bajaginom koncertu povodom objavljivanja njegovog debija "Pozitivna geografija". Tim nastupom oni su promovisali svoj debi "No 1". Na ploi je kao gost u jednoj pesmi gitaru svirao Goran Bregovi. Kao hit godine 1985. izdvojila se pesma "Volim te jo" u kojoj je drugi vokal pevala Amila Sulej-manovi. Uoi snimanja ploe "Valentino II" u grupu dolaze klavijaturista Nika Brato i bubnjar Ademir Voli Kufi koji su pre toga bili u sastavu Bonton Baja. Dolaskom Nike Bratoa dobijaju instrumentalistiko pojaanje, on na ploi svira elektrinu akustinu gitaru, klavijature i saksofon. Sa te ploe izdvojile su se pesme "Bez tebe" i "Jugovii". Produkcijom treeg albuma bavio se Nika Brato, a na njemu su imali jo jedan hit "Oka tvoja dva". U to vreme su ve uveliko izgradili pop orijentisan stil sa napadnim refrenima i otvorenim koketiranjem sa folk Zijo Rizvanbegovic, voa grupe Valentino zvukom. Popularnost koju su prvih godina rada stekli, polako je poela da opada posle tree ploe, jer su se vrteli u zatvorenom krugu sopstvenog ablona Posle te ploe dolo je i do osipanja grupe. Nika Brato je preao u Crvenu jabuku, peva Jaka je 1987 godine otiao u JNA a po povratku je prestao da se bavi muzikom i postao asistent na fakultetu. Zamenio ga je Gogo Prusina sa kojim su snimili etvrti album na kome se naao za Valentino neobian instrumental "Saksofoni lete u nebo" koji je Zijo komponovao tokom boravka na Tajvanu U grupu je 1988 godine stigao novi gitarista Zoran erbedija Peti album "Ponekad nou kad grad spava", snimili su 1989 godine uz pomo producenta eljka Brodarica Jape (ex Metak). Sa poetkom rata, grupa prestaje sa radom i jedino je u muzici ostao Zijo Rizvanbegovic On ivi u Nema-koj gde je objavio plou "Moja kua putujua" na kojoj je i pesma "Nemam vie ofen-tala duldunga" u kojoj gostuju Hari Varea-novi, aa Loi i Alen Islamovi Na toj ploi su se nali demo snimci koje je Zijo uradio tokom boravka u Nemakoj
lanovi grupe su rasuti po svetu, a u Bosni, tanije zapadnom delu Mostara, jedino je ostao Gogo Prusina koji radi kao muziki urednik na hrvatskom radiju Herceg Bosna. On povremeno peva po nemakim klubovima, a 1996 godine nastupao je na Melodijama Mostara sa pesmom "Tiho tiho" i Cro fetu u Neumu sa "Kad bi ove rue male". Diskografija "No 1" (Suzy 1984) "Valentino II" (Diskoton 1985) "Valentino III" (Diskoton 1987) "Valentino IV" (Jugoton 1988,) "Ponekad nou kad grad spava" (Jugoton 1989 ) "Moja kua putujua" (Nimfa sound 1996.) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VAN GOGH VAMPIRI (Beograd) Grupa je nastala 1987 godine, ali su zbog odlaska u vojsku lanova benda tek 1990. godine skrenuli panju na sebe specifinim tretiranjem doo wap muzike. Sastav je inila mnogoljudna ekipa: peva Aleksandar Erakovi Era, zatim Dejan Pejovi Peja, Dejan Petrovi Dexy i Duan Varda koji su pevali pratee vokale, gitarista Duan Pavlovi Lude, basista Dejan Jovanovi, bubnjar Gogan Novakovi Bole, gitarista aa Petrov i bubnjar Sran Milenkovi Uz svoje pesme "Plavi grad", "Neu", "Stari voz", tu je "Ona i ja", obrada starog hita sastava The Searchers "Needles And Pins", Do personalnih pramena dolo je jer su uoi ove ploe Goksi, Peja i Redepi sa bivim lanovima grupe U kripcu formirali sastav Familija Jeseni 1997 godine u produkciji ae Habia Vampiri su snimili CD "Monkev food". Novim pesmama grupa istrauje razliite anrove, ali se i dalje oslanja na zvuk pedesetih. Grupu ine Era, Tomke, aa Petrov, ran Redepi Geda, saksofonista Borko Borac i klavijaturista Dejan Tomovi Tomke. Debi album "Rama lama ding dong" objavljen 1991. godine donosi seriju pesama koju publika brzo prihvata Pored naslovne pesme koja predstavlja obradu starog hita grupe Edsels, tu je "San letnje noi" raena po motivima "Little Orphan Girl" sastava Car-lo and The Belmonts, ali i njihove "Malena", "Hajde, hajde", "Ove noi", "Sve to elim to su samo sni". Na snimanju gostuju gitarista Branko Potkonjak, klavijaturista Sloba Mar-kovi i saksofonista Jovan Maljokovi, a producent je Oliver Jovanovi Paljivo ispegla-nim vokalnim linijama i uz jednostavnu muziku matricu, postali su pre svega miljenici tinejderki. Prvi vei nastup imali su u Sava centru kao predgrupa sastavu Vaya Con Dios. U prolee 1991. godine nastupaju na veeri Beogradskog prolea na kojdj su izvoene obrade ranijih pobednikih pesama. Oni se odluuju za "Beograde" iz repertoara ora Marjanovia i ona je objavljena na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991.) Sa pesmom "Meni njena ljubav treba" pobeuju na MESAM-u 1991. godine i dobijaju priznanje kao otkrie godine Drugi LP "Tano u pono" donosi seriju pesama u istom stilu i obradu "Usamljeni render" Deri Lendisa (Jerry Landis). Godine 1993. rade muziku za film "Mi nismo aneli" Srana Dragojevia i etiri pesme iz filma pojavljuju se na treem albumu "Be-be", a tu je i pesma "Ding ding dong" za koju su osvojili drugo mesto na Jugoviziji Godine 1995. objavljuju album "Plavi grad" u redukovanoj postavi koju ine Era, Tomke, basista Draa novi su gitarista Joef Pilasanovi (ex Tony Montano), bubnjar Sran Jovanovi (ex Oktobar 1864, Psihopolis) i basista aa Fili (ex pijuni) Diskografija "Rama lama ding dong" (PGP RTB 1991) "Tano u pono" (PGP RTB 1991) "Be-be" (ZAM 1993.) "Plavi grad" (PGP RTS 1995) "Monkev Food" (Komuna 1997) VAN G06H (Beograd) Grupa je osnovana januara 1986 godine u postavi: gitarista Zvonko uki ule, bubnjar Srboljub Radivojevi, klavijaturista ore Petrovi (ex Zajedno,), peva Goran Milisavljevi i basista Predrag Popovi (ex Rock Ekspres). Pre toga ule je imao srednjokolski sastav Haos, a u to vreme njegov brat Ljubomir uki svirao je klavijature u Elektrinom orgazmu. Ve februara 1986. godine grupa Van Gogh objavljuje promo singl sa pesmom "Tragovi prolosti", a maja iste godine pojavili su se na Omladinskom festivalu u Subotici gde su osvojili drugu nagradu publike i treu irija. Krajem 1986 godine izlazi im debi album za koji je muziku napisao uki, tekstove Milisavljevi a produkcijom se bavio ore Petrovi. Pored obnovljenih verzija pesama "Tragovi prolosti", "Tvoj
smeh" i "Menjam se", sa kojima su nastupali na Subotici, tu su "Kako zove se", "Nono nebo", "Znam" i druge Otrijom svirkom ponudili su pevljive kompozicije zasnovane na rock tradiciji. Posle serije koncerata, grupa prestaje sa radom i tokom te pauze Zvonko uki nastupa sa sastavima Fit (uestvuje na snimanju njihove debi ploe), EKV (album "Samo par godina za nas") i u grupi Nikole uturi-la. Rad obnavljaju 1990, godine objavljivanjem promo singla sa pesmom "Gubi me" i albumom "Svet je moj", godinu dana kasnije. ule se tada prvi put pojavljuje u ulozi pevaa. Plou snimaju Srba Radivojevi, basista Aleksandar Bara, bubnjar Vladan Cvetkovi i klavijaturista Vlada Barjaktarevi koji je bio i producent. Kao gosti na snimanju su bili Milan Mladenovi, Margita Ste-fanovi. Zoran Radomirovi vaba i Tanja Jovievi Autor muzike i veine tekstova Van Gogh 1996, godine. VARGA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA opet je ule, a pesmama "Neko te ima", "Gubi me", "Dibuk" nastavljaju sa neto kompleksnijom varijantom svog osnovnog zvuka Trei album "Strast" pripremaju kao trojka ule, Srba i Aca, a na snimanju uestvuju Rambo Amadeus, Marija Mihajlovi, Pera Do i Fredi i Marko (Nevv Age Band), a produkciju je radio aa Habi. Pesmama "Aleluja", "Nemoj biti lud", "Basna" profiliu gitaristiki rock glavne struje. Godine 1995. objavljuju kompilacijski CD na kome je petnaest pesama sa prethodna tri albuma i "Zemlja uda" sa singla. Ambicioznim diskom "Hodi" Van Gogh 1996. godine kree novim pravcem nudei anrovski raznovrsnije pesme praene efektnim video spotovima Muziku je kompono-vao Zvonko uki, deo materijala uradio je sa lanovima grupe, pesmu "Polje snova" napisao je aa Dragi, a deo tekstova je uraen po motivima pesnika Momila Na-stasijevia. Produkciju je opet radio aa Habi, a sa ploe su se izdvojile "Delfin", "Hodi", "Kiselina", "Apsolutno ne". Kao bonus na disku su se nali koncertni snimak pesme "Luna" i instrumental "Vertigo". Na kompak-tu "Moja generacija" Kornelija Kovaa, krajem 1996 godine objavljena je njihova obrada pesme "Jagode i maline" iz repertoara Korni grupe. Koncertni CD "No Comment", snimljen na njihovim nastupima 23 i 24. januara 1997 godine u beogradskom SKC-u, donosi izbor pesama iz itave karijere sa naglaskom na novijim ploama. Diskografija Singlovi 'Tragovi prolosti"/"Samo san" (PGP RTB 1986) "Tvoj smeh" / "Kako zove se" (PGP RTB 1987) "Gubi me'7"Tvojim imenom" (PGP RTB 1990) "Zemlja uda" / "Besnilo" (Mega MA mix)" (PGP RTS 1994,) Albumi "Van Gogh" (PGP RTB 1986) "Svet je moj" (PGP RTB 1991 ) "Strast" (PGP RTS 1993) "Tragovi prolosti" (PGP RTS 1995, kompilacija) "Hodi" (PGP RTS 1996) "No Comment" (Metropolis 1997 koncertni) VARGA TiHOMIR TINI (Zagreb) Vei deo rane mladosti Tihomir Tini Var-ga je proveo u inostranstvu, jer se selio u skladu sa oevim poslom. iveo je u Sovjetskom Savezu i Argentini, a 1969 godine se vratio u Zagreb i poeo da svira u sastavu Ab ovo koji su inili basista Nenad Zubak, bubnjar Piko Stani i klavijaturista Hrvoje Marjanovi Harma (ex Add band). Jedno vreme su nastupali u Kuluiu, a onda je od dela tih muziara Drago Mlinarec formirao novu postavu Grupe 220, a Varga se preselio u Nemaku. Po povratku u Zagreb oformio je nov sastav koji se nikada nije pojavio uivo, jer se Varga 1975 godine preselio u vedsku gde je otvorio studio. Drago Mlinarec je bio prvi koji je u njegovom studiju 1979 godine snimio svoj album "Tako lako", pa zatim ploe "Sabrano" i "Pomaknuto". Na tim ploama Varga je radio kao koproducent, a svirao je gitare, bas, sintisajzer, udaraljke Pored toga, sa Dragom je esto nastupao na njegovim koncertima po Jugoslaviji Godine 1981 on i Hrvoje Marjanovi osnovali su sastav Mun-gos i za RTV Ljubljanu objavili istoimeni album Na ploi uraenoj u maniru sastava Steelv Dan, njih dvojica su autori muzike i teksta, a materijal je snimiljen uz pomo studijskih muziara. Tini je svirao bas, gitaru, sintisajzer, u nekoliko numera je pevao, a Harma je svirao klavijature i pevao. Drago Mlinarec je
svirao akustinu gitaru, a Dragan Bri bubnjeve. Sa ploe je izdvojen singl na kome su se nale pesme "Kuda idu dani" i "Pje'sma". Ipak, najznaajniji uticaj na sceni Tini Varga je imao kao producent. Radio je produkciju grupama Zana, Film, Prljavo kazalite, Parni valjak, Massimu Saviu, eljku Bebeku i mnogim drugim. Poetkom 1996 godine umro je u Stokholmu. Diskografija "Mungos"(RTVLJ1982) VATRENI POLJUBAC (Sarajevo) Jedna od kljunih linosti sarajevske scene je Mili Vukainovi Mia (roen 1950. u Beogradu) Po prelasku u Sarajevo, na nagovor starijeg brata koji je svirao gitaru, sa dvanaest godina poinje da veba bubnjeve Debituje u bratovljevoj grupi, svirajui na igrankama, a sa trinaest godina osniva sastav Plavi dijamanti. Budui da je po prirodi bundija i borac za pravdu, iz gimnazije ga izbacuju, jer je udario direktora i on prelazi da ui zanat TV mehaniara. Ni to ga nije previe zanimalo i od 1965 godine ivi od muzike svirajui u sastavu iak Leta 1970 godine odlazi u Italiju gde tezgari sa Goranom Bregoviem, eljkom Bebe-kom i Zoranom Rediem Po povratku u Sarajevo osnivaju progesivni hard rock trio Mia, Goran i Zoran. Pred kraj leta 1971. godine naputa sve i odlazi u London da bi izuavao rock na izvoru. Tamo ostaje tri godine, radi fizike poslove, pere sudove, ali je siguran u ispravnost svoje odluke Pred kraj 1974 godine vraa se u Sarajevo, postaje lan lndexa a oktobra 1976 godine dolazi na mesto bubnjara Bijelog dugmeta Zatim, po odlasku iz Dugmeta, donosi jo jedan radikalan rez u karijeri Poetkom oktobra 1977. godine osniva heavy metal trio Vatreni poljubac u kome komponuje, peva i svira gitaru. Sa njim su basista evet Hoda (roen 1954 u Uro-evcu, a po raspadu Jugoslavije se preselio u Sofiju) koji je pre toga svirao u grupama Rezonansa i Divlje jagode i bubnjar Perica Stojanovi (roen 1954. u Sarajevu), ranije lan grupa Ambasadori i lndexi. Publici su se prvi put predstavili na festivalu BOOM 77 u Novom Sadu. Sledi prvi singl i odmah udarac u glavu Pesma "Doktor za rokenrol" predstavlja njegovu ultimativnu biografsku priu. Singl je efektno producirao Nikola Borota, a pesma je u listu "Zdravo" 1978 godine proglaena za nit godine Drugim singlom "Navrat, nanos i na svoju ruku" potvruju renome uigrane i agresivne atrakcije, a debi album "On, to te volim, joj" objavljuju krajem 1978. godine Plou su snimali u Londonu, producirao je Riard Vejl (Richard Whally) i na njoj Mia demonstrira svoje gitarsko znanje, peva vrlo visoko u maniru tadanjih heavy bendova, a sve zainjava svojim ispovednim tekstovima sa oiglednim mao-erotskim asocijacijama. Menader grupe bio je Braco irlo koji je imao ambicije da ovom ploom porui sve prethodno zadate tirae. Album donosi samo jednu mirniju kompoziciju "Baj, Vatreni poljubac 1978 godine: Hoda, Stojanovi, Vukainovi baj, malena". Mia u pesmama koristi folk elemente, pa ga u to vreme kritikuju da kopira Bregovia. Svoj oseaj za narodnjake Mia je viestruko koristio, tako da je ve YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VEJVODA tada radio pesme za Hanku Pladum (hit "Voljela sam, voljela") a kasnije i za mnoge druge. Debi ploa je umotana u luksuzan omot, u stilu tadanjih ploa Dugmeta, sa lascivnom fotografijom na naslovnoj strani gde enska ruka zabada nokte u muka lea Povodom ploe Mii su zamerali da se previe slepo dri anra, da su mu pesme monotone i da nije uspeo da dostigne autentinost prvog singla. Vatreni poljubac je u prolee 1979 godine nastupio na rock veerima Opatijskog festivala i Beogradskog pro-lea gde su se, naravno, nali u sasvim neadekvatnom okruenju Kako je tokom sedamdesetih godina Mia dugo sanjao o svojoj grupi, za Vatreni poljubac mu se nakupilo puno pesama, pa je 1979. godine album "Recept za rokenrol" izaao kao dupli. U esnaest pesama i osamdeset minuta muzike doslovno je ponovio svoju koncepciju pa je u magazinu "Du-boks" zaradio etiketu "HM narodnjak". Plou su producirali lanovi grupe uz pomo snimatelja Radeta Ercegovca, a tu se naao instrumental "Rock kolo" i druge okretne, tvrde kompozicije Treom ploom "To je ono pravo", godinu dana kasnije, Mia nastavlja samouverenu liniju kako u pesmi "Nek ne slua kome smeta moj rock'n'roll", tako i u "Oda heroju" koju je novinar Dragan Kremer duhovito okarakterisao kao narodno-oslo-bodilako-revolucionarni heavy metal U maniru klasinog hiperproduktivca u istoj 1980 godini objavljuje novu plou "Bez dlake na jeziku" Na njoj belei erotski hit "Boo-gie je htjela" i ozbiljniju "Moj drug je oti'o van" o odlasku obrazovanih mladih ljudi u inostranstvo. U grupi dolazi do prve personalne pro-mene, odlazi evet Hoda i osniva sastav Carski rez, a
kasnije Detektor lai Menja ga Sanin Kari (exTeka industrija ijedno krae vreme u Bijelom dugmetu) U to vreme Mia je esnaest svojih pesama snimio na engleskom, planirajui da se sa tim materijalom probije napolju. Od toga, kao i obino, nije bilo nita pa je nastavio u domovini. Na etvrtom albumu "ivio rock'n'roll" kroz pesme "Krv i znoj", "Svi za rock'n'roll" i "Stoput na dan" 1982 godine ponovo nudi recepte za upotrebu svoje muzike. Pravovernost stavova iskazuje podsmevajui se ispisnicima koji su se pod stare dane oiali, kace se o.novi talas i mlate gitarom "k'o Houra", gde se direktno referie na Bregovievu ska fazu. Na ovoj ploi Mia je odustao od esto glo-rifikovane klasine kombinacije trija, pa u baladama "Kako da znam" i "Hej, zaboravi" na klaviru gostuje Laza Ristovski. Po izlasku ove ploe Mia pravi pauzu u radu grupe Godine 1984. objavljuje prvu solo plou "Potrai me" na kojoj je pevao, svirao gitaru, bubnjeve i bas, a Laza Ristovski je svirao klavijature. Pored blesavih, ali armantnih muzikih ujudurmi kao to je "ikino kolo", isprobava se i u pop vodama. Tokom pauze u radu grupe, Sanin Kari izuava zanat u zlatarskoj radionici i svira kao studijski muziar, a Perica Stojanovi sa Rakom Mari-em, menaderom Bijelog dugmeta, vodi kafi Estrada Vatreni poljubac 1987. godine: Vojii, Stojanovi, Kari, Vukainovi Godine 1985 Poljubac objavljuje jo jednu plou "Iz inata", a sledee, LP "100% rock'n'roll" na kome predstavljen novi lan peva Mladen Vojii Tifa koji mu se pridruio posle rada sa Bijelim dugmetom i kratkim flertom sa eljkom Bebekom. Tom ploom priklonio se hard rocku na tragu Deep Purple i VVhitesnake, a zadrao se na temama vezanim za seks, alkohol i slina duevna preispitivanja Na ploi je pesma "Kad sve proe ostau sam" koju je Mia napisao za Bebeka, ali ona nije uvrena na njegovoj solo ploi. Tu su jo balade "Kako da te ostavim", "Ne pitaj me", narodnjaki orijen-tisana "Stipu gatibo" i itava serija rock brojeva. Po objavljivanju ploe Mia je raspustio Poljubac, povukao se iz javnosti i sve vie posvetio komponovanju za narodnjake. Radei ploe za njih, traio je da se ispotuje samo jedan uslov: da bude kompletan autor, producent, araner i svira. Zatim objavljuje drugu solo plou "Hej, jaro, jarane", a njegove nove pesme sam naziv ploe dovoljno dobro opisuje Posle petogodinje pauze, 1992 godine je objavio solo plou "Kao nekad" na kojoj su materijali nastali u periodu 1983. i 1984 godine, a ponovo je snimio dve pesme sa prvog albuma Album je uradio u saradnji sa Muetom iz Zabranjenog puenja. Ploa je izala uoi rata u Bosni, tako da je odmah potonula u vihoru sasvim drugaijih zbivanja. Do medija se jedino probila pesma "Sad ga lomi" u kojoj, po svom ve dobro utvrenom scenariju, opisuje seksualne aktivnosti sa raznim pohotnim enskim objektima sa Zapada Tokom rata Mia je sve vreme ostao u Sarajevu Izdavaka kua Nimfa sound objavila je dva na brzinu pripremljena kompi-lacijska CD-a pod nazivom "Dr. za rock'n'roll" i "100% rock'n'roll" na kojima su pesme Vatrenog poljupca i sa Miinih solo ploa. Na izboru za Pesmu Evrovizije 97 u Dablinu, Bosnu i Hercegovinu je predstavljala njegova pesma "Goodbve", a Mia je svirao gitaru i pevao pratee vokale Novembra 1997 godine Mia se obreo u Beogradu sa serijom novih pesama koje je ponudio potencijalnim izvoaima Tom prilikom objavio je plou "Sad ga lomi" na kojoj su uz nove i neke stare pesme Diskografija Singlovi "Doktor za rock'n'roll" / "Tvoje usne su bile moj najdrai dar" (Jugoton 1978) "Navrat-nanos i na svoju ruku"/ "Od elje da te ljubim hou prosto da poludim" (Diskoton 1979.) Albumi "On, to te volim, joj" (Sarajevo disk 1978) "Recept za rock'n'roll" (PGP RTB 1979, dupli) "To je ono pravo" (PGP RTB 1980) "Bez dlake na jeziku" (PGP RTB 1980) "ivio rock'n'roll"(RTVU 1982) "Veliki hitovi" (RTV U 1983.) "Iz inata" (RTVU 1985) "100% rock'n'roll" (Diskoton 1986) Solo Albumi "Potrai me" (Diskoton 1984) "Hej, jaro, jarane" (Diskos 1988) "Kao nekad" (Diskoton 1992 ) "Sad ga lomi" (DeMi! 1997.) VEJVODA GORAN (Beograd) Gitarista Goran Vejvoda je poetkom osamdesetih godina sa pevaicom Bebi Dol predvodio grupu
Annoda Rouge, krae vreme je saraivao sa Idolima u vreme snimanja njihove ploe "Odbrana i poslednji dani", radio je sa sastavima Kozmetika, D'Boys i Mitrom Subotiem Sredinom osamdesetih godina preselio se u Pariz gde radi u studiju, pie muziku za balet, pozorite i primenjene forme. Objavio je CD sa muzikom iz baleta "Koa sveta", a u okviru grupe Oko 3 sa basistom Vedranom iz Zagreba objavljuje CD "Oko 3" (Barclay 1992). Leta 1995 godine sa Rambom Ama-deusom snimio je eksperimentalni CD "Mikroorganizmi" (Komuna 1996.). Septembra 1997 godine u Beogradu je na 31 BITEF-u izvedena francuska baletska predstava "Romeo i Julija" za koju je muziku radio Vejvoda. 185 VIDEOSEX YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VIDEOSEX (Ljubljana) Okosnica grupe nastala je 1982 godine, a postavu stabilizuju u prolee 1983, godine kada klavijaturista Matja Kosi, bubnjar Iztok Turk i basista Janez Kriaj pozivaju pevaicu Anju Rupel i klavijaturistkinju Ninu Sever. Orijentiui se na elektronsku pop muziku baziranu na zvuku dva sintisajzera, brzo stiu pristalice, Prvi pravi nastup imaju septembra 1983 godine na manifestaciji Novi Rock na ljubljanskim Kriankama, Krajem godine objavljuju singl sa pesmama "Moja mama" i "Kako bih volio da si tu" (koju su 1996. godine obradili lanovi abake grupe Goblini), Prvi album izlazi marta 1984, godine i donosi hit "Detektivska pria", a na njemu su pored pe-sama sa prvog singla i "1001 no", "Neon1992. godine i na njoj su tekstovi odabrani iz Enciklopedije deijih pesama. Po raspadu grupe 1992. godine, Turk i Kriaj se posveuju producentskom radu, Nina jedno vreme radi kao profesor klavira, a zatim prelazi u marketing slubu izdavake kue Dallas Anja se zaposlila kao spiker na RTV Slovenija i nastavila solo karijeru Objavila je mini CD "Lep je dan", CD "Odpri oi" (Helidon 1995.) i "ivljenje je kot igra" (Men Art 1996 ) sa pesmama koje spadaju u anr disko zabavne muzike. Autori kompozicija su Anja i njen suprug Ale Klinar, inae gitarista i voa sastava Agropop, Anja je gostovala na ploi "Let It Be" (RTV U 1988.) grupe Laibach u obradi pesme "Across The Universe" sastava The Beatles U prolee 1997. godine objavljenje dupli kompilacijski CD "Arhiv" na kome su se nala gotovo kompletna prva tri albuma, najbolji delovi etvrtog i osam ranije neobjavljenih ska reklama" ali i nekoliko instrumentala. U to vreme ih Matja Kosi naputa i osniva komercijalnu grupu Moulin Rouge. Videosex bez njega sviraju na finalu YURM-a u Zagrebu Jeseni 1984 godine gosti su na turneji Parnog valjka, a nastupaju i na MESAM-u. Marta 1985. godine objavljuju LP "Lacrimae Christi" sa udarnim pesmama "Tko je zgazio gospou Mjesec" i "Sivi dan". Ploa je dobila naziv po obradi teme "Lacrimae Christi" nemakog dirigenta Karla Borna (Carlo Bohm) Kao gost, na ploi je uestvovao Laza Ristovski. Po objavljivanju drugog albuma, grupu naputa Nina Sever Na predlog Zorana Predina iz grupe Lani Franz, snimaju mini album "Svet je zopet mlad" na kome su njihove obrade evergreen pesama slove-nake zabavne muzike ezdesetih godina. Na snimanju su im pomagali Dadi Kanar (Miladojka Youneed), Andrija Pui i Plesni orkestar RTV Ljubljane Godinu i po dana kasnije, vraa im se Nina Sever, a Janez Kriaj vie nije stalni lan grupe ve sa njima radi samo u studiju Poslednju plou "Ljubi in sovrai" objavljuju snimaka koji su nastajali tokom karijere, lako tada nisu bili zadovoljni njihovim konanim verzijama, odluili su da ih uvrste na CD da bi dokument bio celovitiji. Diskografija "Videosex84"(RTVLM984) "Lacrimae Christi" (RTV U 1985) "Svet je zopet mlad" (Helidon 1987 mini LP) "Ljubiin sovrai"(Dallas 1992) "Arhiv" (Dallas 1997,, dupli CD kompilacija) VIKTORIJA (Beograd) Sneana Mikovije roena 1958 godine u Vuitrnu Na studije u Beograd dola je 1976. godine i poela da peva u KUD-u Branko Krsmanovi i sa sastavom Pop poli-fonija. Sa Sneanom Stamenkovi (operska pevaica u Bernu) i Izoldom Bamdijom 1981. godine osniva pevaku grupu Aske sa kojom sledee godine uestvuje na evrovi-zijskom takmienju u Engleskoj Godine 1983 u okviru kulturne razmene Aske dvadeset puta nastupaju u Keniji Sa radom su prestale
1986. godine Za to vreme Sneana je vodila grupu kroz koju je prolo oko dvadeset pet pevaica Objavile su singl sa evrovizijskom pesmom "Halo, halo" (autor Sanja Ili), te dva albuma "Disko rock" (Jugo-ton 1982.) i "Katastrofa" (Diskos 1984.) Krajem 1986. godine Sneana snima pes-mu "arene ulice" i osniva grupu Viktorija Debi album "Spavae sam" snima dve godine u etiri studija u Zagrebu i Novom Sadu Na toj ploi se predstavlja rock orijentisanim pesmama "Barakuda" (autor Zoran Lesen-dri), "Spavae sam" (autor Zlatan Stipii), "Sami" (obrada hita grupe Ohio Express, tekst Bora orevi), kao i baladom "Daj ne pitaj" (autori Zlatan Stipii i Bora orevi), Producent i koautor materijala bio je Teodor Jani (Theodore Yanni) Plou su snimili Laza Ristovski, (klavijature), Nenad Stefanovi Japanac, (bas). Bojan Pecar, (bas), Safet Petrovac, (gitara) i Tomislav Brezievi, (bubnjevi) Pevako pojaanje pruili su Bora orevi, Milan Mladenovi, Izolda Barudija i lanovi grupe Suneve pege. Godine 1988 i 1989 itaoci magazina "Pop rock" izabrali su Sneanu za najbolju pevaicu. Takoeje na MESAM-u 1990 godine proglaena za pevaicu godine. Poetkom 1991, godine objavljuje album "Ja verujem" koji je snimljen u studiju Radio Pule U radu na ploi uestvovali su Laza Ristovski, aa Lokner, Nenad Stefanovi Japanac, gitaristi Rastko Miloev, Vjekoslav Zajec, Branko Jeli, Vlada Negovanovi, a kao specijalni gosti pojavili su se Zoran Lesendri i Dino Dvornik Autori pesama su Zlatan Stipii, Nenad Stama-tovi, ika Milenkovi, Aleksandar Lokner, Zoran Lesendri, Dragan ainovi i Branko Jeli, dok su tekstove pisali Radoman Kanje-vac. Marina Tucakovi, Bora orevi, Milja Vujanovi i glumac Ljubia Bai (pesmu "A ja bez tebe" napisao je poetkom sedamdesetih i posvetio Mileni Dravi), Ploa dostie dijamantski tira zahvaljujui pesmama Sneana Mikovi kao Viktorija YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VJETICE Viktorija 1991. godine: Cajger, Jakovljevi, Mikovi, Lukas i Jeli, "Rat i mir", "Arija", "Od Splita do Beograda", "Samo teraj ti po svom", "Isus". Iste godine na evergrin veeri Beogradskog prolea izvodi svoju verziju starog hita Vojkana Borisavlje-via "Ljubav je samo re" iz repertoara Zdrav-ka olia. Ta pesma je objavljena na festivalskoj ploi "Beograde" (PGP RTB 1991.) ali i na njenom kompilacijskom CD-u "I nita vie". Prvi samostalni koncert u Beogradu odrala je u Sava centru januara 1992. godine. Trei album "Ja znam da je tebi krivo" objavila je krajem 1995 godine Aranmane i produkciju uradio je Vojislav Aralica koji je koautor pesama uz Stevana Todorovia i Ramba Amadeusa Na ploi se nalaze obrade "Avan-tura-ljubomora", Bijelog dugmeta, "Ako prie blie" Arsena Dedia koju je pevao Zdravko oli, "Lokomotiva" sastava Fore-igner "Ja znam da je tebi krivo" obrada je "lo sono positivo" ovanotija (Giovanotti), a domai tekst je napisao Milan Bojani Knez. Sa obnovljenom Viktorijom koju ine mladi muziari iz Kosovske Mitrovice, Sne-ana Mikovi je 1996. godine koncertno promovisala plou. Tokom svih godina kroz grupu Viktorija je prolo dosta muziara, a najvie koncertnog traga su ostavili gitarista Branko Jeli (ex Slomljena stakla, Magino oko), basista Milo Stojisavljevi Cajger (ex Zana, Generacija 5) i bubnjar Predrag Jakovljevi (exTilt, Bulevar). Diskografija "Spavae sam" (PGP RTB 1988) "Javerujem"(PGPRTB1991.) ".. I nita vie" (PGP RTB 1992, kompilacija) "Ja znam da je tebi krivo" (ITMM 1995) VJETICE (Zagreb) Sran ljebai Saher, basista originalne postave Haustora, je po odlasku iz grupe 1985 godine osnovao Brojane koji su se zadrali na nivou klupske atrakcije Brojani su prestali sa radom poetkom 1988. godine, a Saher je preao u Dee Dee Melow, ali je saraivao i sa bolivijskom grupom Aylu i reggae sastavom Naturalna mistika Poetkom 1989 godine sa gitaristom Mladenom Juriiem Maxom (ex Film) i bubnjarom Borisom Lajnerom (ex Haustor, Azra, Naturalna mistika) pokree Vjetice Iste godine izlazi im LP "Totalno drukiji od drugih" na kome kroz Saherove kompozicije daju svoje vienje world muzike sa pop prelivima. Plou su promovisali pet veeri uzastopno, tano u pono u Press klubu Omladinskog kulturnog centra. U zanimljivom omotu Borisa Lajnera, LP nudi svee pe-sme "Stalno mi lomi koplje", "THC (Trula jabuka)", "Da li su to bili topovi ili lupa mog srca" (reenica koju Ingrid Bergman izgovara Hemfriju Bogartu u filmu "Kazablanka), kao i "Zima" u kojoj se koristi folklor hrvatskog zagorja Zahvaljujui svojoj osobenoj anrovskoj smei. Vjetice su zanimljive i u
Evropi, tako da nastupaju u Nemakoj, Danskoj, Italiji, Austriji, ekoj i Francuskoj, a rede u Jugoslaviji Drugi LP u produkciji eljka Brodarica "Bez tiine" objavljuju marta 1991 godine i na njemu neguju isti stil. Te godine izdaju koncertnu kasetu "Live in Schwarzwald", a sa poetkom rata Lajner se seli u Berlin Septembra 1993 godine na njegovu inicijativu, organizuje se akcija "Ko to tamo pjeva". Elektrini orgazam, EKV, Partibrejkersi i Vjetice sviraju zajedno u Pragu i Berlinu, ostvarujui prvi srpskohrvatski susret na muzikom nivou posle raspada zemlje U to vreme Vjetice na veim koncertima nastupaju sa perkusionistom iz Dubrovnika Davo-rom Vrdoljakom. Tokom prolea 1994. godine na koncertima u Zagrebu snimaju CD "Djevojke u Ijetnjim haljinama". Pored njihovih pesama, tu su i obrada narodne "Klinek stoji pod oblokom", kao i Saherova "Prva ljubav", iz repertoara Haustora, a tu je i ranije neobjavljena "Kako biti indijanac a da te Tri Vjetice VLADA I BAJKA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA ne istrijebe." Tu pesmu i "Totalno drukiji od drugih", koje su snimili na koncertu u klubu Kului, u prolee 1994 godine objavljuju u tirau od 200 primeraka na vinilnom singlu Koristei poznanstvo sa radnicima u reza-nici ploa, skrivaju nekoliko buradi sa gra-nulatom i singl tampaju gotovo ilegalno, u nonoj smeni Poetkom 1996. godine Saher nastupa sa obnovljenim Haustorom. Vjetice su krajem 1996 godine objavile CD "Kradljivci srca" Grupu su tom prilikom inili samo Juri-i i Lajner, Saher se pojavio kao autor pet pesama, dok su ostalih pet numera obrade hrvatskih narodnih pesama. Na ploi se nala i obrada pesme "Neobian dan" iz repertoara Haustora Kao gosti, na snimanju su uestvovali Jurij Novoseli (saksofon), Mateo Martinovi (bas, klavir, vokal), Josip Grah (truba), Neno Grahovac (trombon), Hrvoje Rupi (bongosi) i drugi Diskografija "Totalno drukiji od drugih" (Jugoton 1989.) "Bez tiine!" (Plavi pilot 1991) "Live in Schwarzwald" (Combat rock Records 1991 kaseta) "Djevojke u ljetnim haljinama" (CBS 1995, koncertni) "Kradljivci srca" (CBS 1996) VLADA E BAJKA (Beograd) Vladimir Markovi (roen 1950. u Beogradu) i Dragutin Balaban (roen 1948. u Zemunu) smatraju se prvim akustiarima na beogradskoj sceni. Njih dvojica druguju od najranijeg detinjstva. Afinitiet prema muzici odveo ih je 1968. godine u AKUD Branko Krs-manovi, ali paralelno nastupaju kao duet Sa Krsmancem 1971 godine odlaze na turneju po USA i tokom boravka nastupaju po univerzitetskim klubovima svirajui repertoar Saj-mona i Garfankla (Simon and Garfunkel). Po povratku u Beograd, sa prepevom pesme "Zvuk tiine", jednog od najveih hitova Saj-mona i Grafankla, pobeuju u radijskoj emisiji "Studio VI vam prua ansu" i dobijaju mogunost da objave prvi singl. Na njemu se pored pobednike pesme nala jo jedna obrada popularnog dueta, pesma "Cecilija". U to vreme ostvaruju redovnu saradnju sa Radio Beogradom, pa esto nastupaju uivo u nonom programu, a sarauju u TV emisijama "Serija koje nema" i "Pozdravite sve kod kue" Sa Vladinim pesmama redovni su na festivalima: Opatija 73 sa pesmom "Dok te gledam". Omladina 73, pesma "Lutanja" i Beogradsko prolee 74, pesma "Novi svet". Po objavljivanju singla sa pesmom "Oblak", uraenom na tekst Dobrie Cesa-ria, ujedno njihovim najpopularnijim snimkom, prekidaju diskografsku delatnost, ali nastavljaju sa povremenim klupskim nastupima. U to vreme Vlada i Bajka postaju lanovi hora RTB Vlada zavrava Muziku akademiju i radi kao producent u Studiju VI. Bajka diplomira na Fakultetu dramskih ume-tnosti, odsek organizacija i radi u marketingu RTS, a polovinom devedesetih je bio odgovorni urednik Radija 101. Poetkom 1994. godine poinju da snimaju prvi album koji realizuju punih sedam meseci. Na snimanju uestvuju brojni beogradski muziari Kao autori muzike pojavljuju se Vlada, Bajka i Enco Lesi. Po starom akustiarskom obiaju, neke pesme su uraene na stihove Branka Radievia, ali tu su i savremeni pisci: Duko Kovaevi, Ratko Adamovi i Petar Lazi CD pod nazivom "Ja nisam ja" donosi etrnaest kompozicija od kojih je iz starog arsenala jedino ponovljen "Oblak", ali u novom ruhu. U pesmi "Beograd", kao gosti se pojavljuju Bora orevi, Duan Prelevi, glumci Dragan Nikoli, Nikola Kojo i Dragan Bjelogrli. Povodom objavljivanja albuma, 6. aprila 1995. godine u Sava centru prireuju ambiciozan koncert pod nazivom "Odbrana Beograda"
aludirajui na narastajui turbo folk trend u srpskoj kulturi. Diskografija Singlovi "Cecilija"/"Zvuktiine" (PGP RTB 1971) "Dok te gledam" / "Peta strana sveta" / "Zaborav" / "Tvoj san" (PGP RTB 1973) "Novi svet"/"Lutanja" (PGP RTB 1973) "Oblak" / "Za koju no .." (PGP RTB 1975) Album "Ja nisam ja" (PGP RTB 1994.) 188 Vlada i Bajka na Opatijskom festivalu 1973, godine. VOJICIC MLADEN TIFA (Sarajevo) Peva Mladen Vojii Tifa roen je 1960, godine u Sarajevu U prvim tinejderskim sastavima svirao je bas i povremeno pevao. Prvi ozbiljniji nastup imao je 1979 godine kao lan jazz rock grupe Kako kad U slede-oj grupi Paradoks dobio je ulogu pevaa Oktobra 1980 godine odlazi u JNA, ali je tokom boravka u vojsci u stalnoj vezi sa Zla-tanom ehiem, basistom Paradoksa (kasnije u grupi Divlje jagode) ehi je kom-ponovao, Tifa pisao tekstove, a plan je bio da po njegovom izlasku iz vojske nastave sa grupom. Meutim, kada se ponovo u civilu pojavio u Sarajevu, Paradoks vie nije postojao, a ehi je bio lan grupe Top Ubrzo im se i Tifa pridruio, a Top je potrajao do januara 1983 godine Tifa se jedno krae vreme zadrao u obnovljenoj Tekoj industriji, tako da su njegovi tekstovi iskorieni za njihovu povratniku plou "Ponovo sa vama" (Sarajevo Disk 1984). U prolee 1984 godine zamenjuje elj-ka Bebeka u Bijelom dugmetu, ali sa njima snima samo jednu plou "Bijelo dugme" (Ka-marad - Diskoton 1984) Po izlasku iz sastava, jedno vreme nastupa sa eljkom Bebe-kom i njegovom Armijom B, zatim pristupa grupi Vatreni poljubac i sa njima snima plou "100% rock'n'roll" (Diskoton 1986.), a potom prelazi u grupu Divlje jagode Sa njima objavljuje plou "Konji" (Jugoton 1987.) na kojoj je autor teksta za pesmu "Zauvijek tvoj" Grupu naputa leta 1988. godine, a prvi solo album "No 1" snima sa Tifa Bandom koji ine Aleksandar impraga (exTop), klavijaturista Vladimir Podanv (ex Divlje jagode), Mustafa izmi (ex Bolero) i Veso Grumi (ex Top), dok im je u studiju pomagao klavijaturista ore Ilijin (ex Tako). Na albumu su njegove kompozicije, a pesmu Samo dragi Bog zna" posvetio je preminuVU ROCK EsMOKLOPEDIJA VRISAK GENERACIJE lom pevau Atomskog sklonita Seru Blaiu U to vreme spominjano je da eTifa doi kao novi peva Atomskog sklonita i to po elji Blaia, ali do te saradnje nije dolo, Ve poetkom 1990. godine Tifa na koncertima nastupa sa novom postavom u kojoj je kljuni lan Zlatan ehi. Drugi album "Samo ljubav postoji" autorski realizuje sa ehiem i na njemu su preteno ljubavne balade kao "Nek' te dobre vile za mene uvaju" i "Ako ode ti". Tokom rata Tifa ostaje u Sarajevu, povremeno snima, a uestvovao je u projektu "Help Bosnia Now" Pevao je na zajednikom nastupu u Slozi 27. novembra 1993. godine, a veliki koncert koji je planirao za 14 avgust 1994 godine u ruevinama Doma mladih, morao je da bude otkazan iz bezbednosnih razloga Na tom nastupu trebalo je da pro-movie svoju kasetu "areni dan", na kojoj su se nale pesme "Grbavica", "U bolje sutra emo po", "Ponesi zastavu" i "Sarajevo inallah". Neke od tih snimaka uradio je zajedno sa Draenom eriem, pevaem Crvene jabuke. Tifa je potom otiao u Ne-maku, jedno vreme je nastupao sa Divljim jagodama, a zatim je formirao sopstveni bend. Krajem 1995 godine za nemaku firmu Intact Records objavio je solo plou "Dani bez tebe" Na snimanju su gostovali lanovi Divljih jagoda i Vatrenog poljupca: Sead Lipovaa, Sanin Kari, Nasko Budimli Muziku su pored Tife komponovali Lipovaa i Zlatan ehi, a tekstove je radio Zlatko Arslana-gi (ex Crvena jabuka). Krajem 1997. godine objavio je plou "Samo ljubav postoji". Diskografija "No 1" (Sarajevodisk 1989) "Samo ljubav postoji" (Diskoton 1990) "areni dan" (Intact Records 1994) "Dani bez tebe" (Intact Records 1995) "Samo ljubav postoji" (Intact Records 1997 ) VRIJEME E ZEMLJA (Rijeka) Grupa je poela sa radom januara 1977 godine pod imenom Niija zemlja, ali naziv ubrzo menjaju u Vrijeme i zemlja. U poetku su bili trio koji ine Nenad Bai, (vokal, akustina gitara),
DavorTolja, (klavijature) i Duko Perhat, (akustina gitara) Te godine nastupaju na festivalu Omladina 77 u Subo-tici. Dolaskom bubnjara Joka Serdarevia i basiste Marinka Radetia kreiraju muziku blisku modernom popu Prvi vei nastup imali su na veeri slobodne forme na Zagrebfestu 1978. godine. Ubrzo objavljuju singl sa pesmom "Tvoja majka sjajno kuha" koju je napisao Robert Funi, kasnije lider grupe Xenia. Njihov debi LP ostaje nepri-meen na sceni koja je u to vreme otkrila punk i novi talas U grupu dolazi Edi Kralji (ex Beta Centaurv), dok Serdarevi i Radeti prelaze u novoformirani sastav Xenia Sledeu plou nisu zavrili jer je grupa prestala sa radom, pa ga kao svoj solo "Takvu te neu" (PGP RTB 1983.) snima Nenad Bai \ Vrijeme i zemlja Toija zatim osniva Denis & Denis, a Bai nastavlja samostalnu karijeru. Na Zagrebfestu 1983. godine nastupa sa pesmom "Izmeu dva ljeta", a radi i muziku za pozorite i dokumentarne filmove. Krajem osamdesetih odlazi u Ameriku i zapoinje karijeru pod imenom Nenad Bach, Objavljuje maksi singl "VVoman In The Bay" i CD "Greatest Hits". Poetkom 1992. godine snima pesmu "Can We Go Higher" sa itavim nizom amerikih muziara i glumaca. Tema je naravno rat na prostoru bive Jugoslavije. Spot dobija medijsku podrku u svetu, a Croatia Records 1993. godine objavljuje CD singl "Can We Go Higher" Diskografija Singlovi "Tvoja majka sjajno kuha" / "Da I1 da ostanem nepoznat i sam" (RTV U 1979) "Kako da ti priem'7 "Vesna" (RTV U 1980) Album "Vrijeme i zemlja I (RTV U 1979,) (Novi Sad) Grupa je nastala 1983. godine i od samog poetka je negovala punk zvuk. Osniva grupe, Predrag Jandi Gaga u poetku je svirao bubnjeve, a zatim je preuzeo gitaru i pevanje, Kompilacijska kaseta "Beer Drinkers" donosi izbor pesama nastalih od 1986. do 1989. godine Potom samostalno izdaju jo tri kasete sa novim pesmama. Od 1993. godine sa njima svira basista Miroslav Bedov Micke (ex Obojeni program), a u grupi je dugo radio bubnjar Robert Radi (ex La Strada, Obojeni program, Imperium of Jazz). Gaga i Micke su pod imenom Basta objavili kasetu "2B" (Good Taste Music 1995.) na kojoj je Micke svirao osmoiani bas, a Gaga pevao i svirao bubnjeve Sa etiri pesme "Budunost", "Mrak", "injenina konstatacija" i "Poetina", Vrisak generacije je zastupljen na duplom CD-u "No Border Jam 4 & 5" (Front Rock 1997.) objavljenom u Sloveniji Diskografija "Beer Drinkers" (Predskazanje tapes 1989 kompilacija) "Ponekad mi doe da puknem od jada" (Enes Production 1992) "Beer Off" (Enes Production 1996) 189 XENIA YU ROCK ENCIKLOPEDIA XENIA YU GRUPA XENIA (Rijeka) Krajem 1981 godine nastala je grupa Xenia u postavi Vesna Vrandei (vokal), Robert Funi (gitara i glavni kompozitor), Marinko Radeti (bas) i Joko Serdarevi (bubnjevi). Radeti i Serdarevi su bili lanovi grupe Vrijeme i zemlja, a Vesna je u Zadru bila lan reproduktivne grupe Tin-Tina i pevala je u klapi Zadranke. Po dolasku u Zagreb, zaposlila se kao sekretarica u pre-duzeu INA. Upoznala je Roberta pa su njih dvoje jedno vreme nastupali kao akustiarski duet. Godine 1979. dobili su prvu nagradu publike na Omladinskom festivalu u Subo-tici. Prvi koncert Xenia je odrala poetkom 1982. godine u zagrebakom SKUC-u a zatim su uli u finale YURM-a. Ve prvim sin-glom koji je producirao Piko Stani sa pes-mama "Moja prijateljica" i "Povezi me" skreu panju na sebe Oekivanja potvruje debi albumom "Kad nedjelja proe" koji su snimali u vedskoj u produkciji Tini Varge. Pes-ma "Povezi me" sa prvog singla na albumu je dobila naziv "Vjetar u kosi" a uspean enski rock senzibilitet pogodili su i u temama "Iznenadi me", "Moja prijateljica" (takoe u obnovljenom izdanju) i "Ti" Drugi LP "Tko je to uinio" snimaju sa
Vedranom Boiem kao Vesna Vrandei pevaica grupe Xenia producentom. Gosti su bili klavijaturisti Da-vorTolja (Denis & Denis) i Asmin Luka (Qua-tebriga), saksofonista Marino Margiti, dok je Boi svirao gitare. Sa te ploe se izdvaja veliki radijski hit "Troje", dok je ostali deo materijala sasvim ujednaen. Uprkos medijskoj popularnosti, ploa ne postie zadovoljavajui tira i zbog toga Robert Funi odluuje da prekinu sa zajednikim radom. Po raspadu grupe, poetkom 1985. godine, Vesna Vrandei se povukla iz muzike, a poslednjih godina je sekretarica u asopisu Hrvatske glazbene unije. Robert Funi radi kao producent i snimatelj u svom studiju u Rijeci, dok Radeti i Serdarevi sviraju na tezgama po Nemakoj i vajcarskoj. Diskografija Singlovi "Moja prijateljica"/"Povezi me" (Jugoton 1982) "Troje"/"Zadnji put" (Jugoton 1983 ) Albumi "Kad nedjelja proe" (Jugoton 1983.) "Tko je to uinio" (Jugoton 1984) YU GRUPA (Beograd) YU grupa je nastala u jesen 1970. godine, a oformili su je gitarista Dragi Jeli (roen 1947. godine u Kraljevu, exAlbatrosi, Alasi, Beduini, Siluete, Dentlmeni), basista ika Jeli (roen 1942. godine u Kraljevu, ex Albatrosi, Alasi, Dentlmeni), orgulja Mio-drag Mive Okrugi (ex Beduini, Beat Quin-tet, Duka i avke) i bubnjar Velibor Boka Bogdanovi (roen 1947 godine u Beogradu, ex Dentlmeni). Dragi i ika zapoeli su karijeru jo 1962 godine zajedno sa treim bratom Radetom u Albatrosima i tokom ezdesetih su ostvarili znaajan uspeh na beogradskoj rock sceni. YU grupu su osnovali sa eljom da sviraju samo svoj materijal i u poetku su nastupali pod radnim nazivom Idejni posed, po ideji Korneli-ja Kovaa Krajem novembra 1970 godine na njihovom nastupu u zemunskom klubu Sinagoga, disk dokej Zoran Modli je pozvao publiku da im odabere ime. Prihvaen je predlog nepoznatog mladia i od te zimske veeri oni su YU grupa. Prvi snimak sa pes-mom "Nona", inspirisanom kosovskim narodnim motivima, snimili su krajem decembra 1970. godine Prvi samostalni koncert odrali su u organizaciji emisije "Vee uz radio" I Programa Radio Beograda koju su tada pripremali Nikola Karaklaji i Petar Popovi Nastupili su u Dadovu 21 januara 1971 godine i bili su odlino prihvaeni Tokom itave godine redovno su svirali i to preteno po Srbiji. Te godine su za potrebe Radio Beograda snimili etrnaest pesama od kojih se deo naao na njihovim kasnijim singlovima Tira prvog singla sa pesmom "Nona" odmah se prodao i budui da iz diskografske kue PGP RTB nisu eleli da dotampaju plou, preli su u Jugoton. Tada su nastupili i na Beogradskom proleu 71. godine sa pesmom Vojkana Borisavljevia "Tajna" koju je u alternaciji pevala Zdenka Kovaiek. Udarne pesme na koncertima bile su im u tom periodu "Drveni most", "Mali medved" i "De-vojka Doj". Znaajna je bila i ambiciozna Mivetova "Opus br 1" koja se nije nala ni na jednoj njihovoj ploi. Dosta kasnije je uvrtena na kompilacijsku plou Zorana Modli-ja i njegove diskoteke Letei cirkus YU Grupa 1973 godine: Braa Jeli sa Raom elmaem Leto 1971 godine proveli su svirajui u prestinom klubu Lanterna u Rovinju, gde su u prethodnim sezonama nastupali Dinamiti i Roboti. Te svirke donose i prve trzavice i po povratku, septembra meseca, Mive naputa grupu i kasnije osniva sastav Opus Umesto Miveta u grupu dolazi gitarista Bata Kosti (roen 1950 u Ulcinju) koji je svirao u tuzlanskoj grupi Terusi. On je od ranije bio vezan za YU grupu jer su u repertoaru ve imali njegove pesme S njim ostvaruju efektan gitaristiki tandem, a Kosti im ubudue pie udarne numere inspirisane folk tradicijom. Odmah snimaju njegovu pesmu "Bio jednom jedan pas" i 1972 godine je objavljuju na singlu. U martu odlaze na dvadese-todnevnu turneju po Bugarskoj tokom koje su odrali etrdeset koncerata. Zahvaljujui emisiji "Vee uz radio" koja je u to vreme i u YU ROCK ENCIKLOPEDIA YU GRUPA Prvi plakat YU Grupe iz 1971 godine: ika Jeli, Mive Okrugi, Dragi Jeli i Boka Bogdanovi, Bugarskoj imala kult-status, publika je znala napamet njihove pesme i odlino su prihvaeni One druge su okirali pojavom Po povratku su nastupili na rock veeri Beogradskog prolea u Domu sindikata, zajedno sa Korni grupom, sastavima Time i Mladi levi. Potom je usledila dvomesena turneja po Srbiji i Makedoniji. Leto opet provode u rovinjskoj Lanterni, ali pre toga publici ostavljaju novi singl sa pesmom "U tami disko kluba" za koju je tekst napisao Zoran Modli Na B-strani se nala "Kosovski bouri" koja
je prvobitno zamiljena kao instrumental, ali je pred ulazak u studio za nju napisan tekst uz pomo Nikole Karaklajia i Petra Popovia. Na koncertima je u toj pesmi ika Jeli koristio dasku za pranje vea kao pomoni ritmiki instrument. Rovinjska svirka je opet bila presudna. Po povratku. Bata i Boka naputaju grupu Bata odlazi u Sarajevo gde sarauje sa grupom Jutro (budue Bijelo dugme), a godinu dana kasnije sa Mivetom formira Opus. Braa Jeli se odluuju da nastave kao trio. U grupu dolazi bubnjar Raa elma (roen 1950 u Beogradu ex Mobi Dik, Pop maina, Siluete). Sledeih godinu dana bukvalno provode u kombiju, svirajui po itavoj zemlji, tako da dobijaju novu publiku u Hrvatskoj i Sloveniji Krajem 1972. godine snimaju pesmu "ta e meni vatra" za koju je tekst napisao bivi kolega iz Dentlmena Branko Marui utura U to vreme postojala je mogunost da im se pridrui orgulja Tihomir Asanovi, ali se on odluio za unosniju tezgu i sa Novim fosilima je otputovao na turneju u SSSR. Polovinom februara 1973 godine YU grupa se obrela u Londonu radi nabavke nove opreme, a ljudi iz diskografske kue CBS, koji su imali prilike ranije da uju njihove snimke, organizovali su im 24, februara nastup u tada prestinom klubu Marquee, Na osnovu uspenog koncerta dobili su termine u studiju, uradili demo snimke i planirana je ozbiljnija saradnja. YU grupa se odmah vratila u Beograd, jer ih je ekao koncert u Hali sportova koji je ve bio rasproda! U tom trenutku su u Jugoslaviji imali visoke pozicije i zbog toga su odustali od pokuaja da se oprobaju u Engleskoj. Aprila meseca sviraju kao zvezde na treem BOOM festivalu u Ljubljani, a koncertna verzija pesme "Kosovski bouri" ostaje zabelee-na na duplom albumu "BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973 ) Poetkom leta izlazi im debi album sa itavim nizom hitova "Crni leptir", "More", "Trka", "udna uma", "No je moja". Tekstove za plou pisali su Branko Marui i Dragan Nedimovi Zanimljivo je da je njihovu kult-pesmu "Crni leptir" otpe-vao ika Jeli Krajem novembra grupa je u Domu sindikata na dva koncerta proslavila trei roendan u obnovljenoj postavi Sa njima je opet bio Bata Kosti, Njegova avantura sa grupom Opus brzo se zavrila i resio je da se vrati u staro jato. Nedugo zatim objavili su novi singl sa pesmom "Drveni most" koja im je dugo bila koncertni favorit. Na B-strani se nala pesma "ivi pesak" koju su komponovali Kosti i Duan uuz, basista sastava Opus Ta pesma je trebalo da se nae na prvom siglu Opusa, ali je sticajem okolnosti zapala YU grupi Poetkom 1974. godine uestvuju na snimanju prvog albuma Srana Marjanovia, a zatim pristupaju radu na svom albumu. LP "Kako to da svaki dan" predstavlja ih u muziki raznovrsnijem raspoloenju, ali ne donosi tako puno hitova kao prethodna. Krajem aprila Dragi odlazi u Ljubljanu u vojsku, ali pre toga uestvuje na snimanju albuma "Majko zemljo" Tihomi-ra Asanovia. YU grupa nastavlja kao trio, ekajui njegov povratak U tom periodu pojavljuju se na ljubljanskom BOOM festivalu, a Dragi im se prikljuuje u uniformi. Tokom boravka u JNA Dragi Jeli je uestvovao na snimanju drugog albuma grupe Time, a povremeno je nastupao sa Asanovi-evom Jugoslovenskom pop selekcijom Poetkom 1975. godine, organizovan je Kongres rock majstora na kome su predstavljeni najbolji domai gitaristi Odsutnog Dragana Jelia zamenio je Kosti, tako da je svirao na turneji uz Vedrana Boia, Josipa Boeka i Gorana Bregovia, a pratili su ih ika Jeli i YU Grupa 1979, godine: Dragi Jeli, Bata Kosti, Dragoljub urii, Dragan Jankovi i ika Jeli, objavljuju ba kompilaciju ii sa i BOOM i " iz|azi n pi^SSJ Godine 19^6 nanMt76"(PGpRTB koji osniva grupuTh ' dolazi malo" pOP2UnaZt^h Na itrovice Drag S ^Z ^ 1976 alo pO2nat^h Mitrovice Dragan S ÎZ Kosov-ine prikljuuje * ^ 1976 . U pio turneju p0 SSSR-U u set etiri koncerta S album.ier tekstove pored Drann naTucakovi Udam,? 9 Pnpada autorsk iSte g0di" a" 2a koJj pie Pet Stia' ali " g0st Krajem a;a adolaziinovibubnia ^donosi Pesm 'd Be9rada PSVStU Od vreme dob aju ine kime .Je u Italiji
'm Je doneuma:, jedne albumi Povremeno T la tek leta ^ ?j na sni- fC'JS pesme ori tekstovaI su Zve H iiBi hit je naslOvna opet komponovali Bata a deo tekstova je pSo^ je klavijature sv ra0 saaTJa ZJka M* je gost Û e P'i Nikle Diskografija Singlovi ;Nona/Tatica"(PGPRTB197i J * je gostovao n ^turila, a YuVOa de cm, Korni grupom Toko N Albumi rupa" (Jugoton 1973.) Krajem g Je kombi i deo o Jeli je bio povreen i e" (PGPRTB Tragovi" (pGpRTBi990, "Rim 1994" (PGPRTS 1995) YU ROCK ENCIKLOPEDIJA ZABRANJENO PUENJE ZABRANJENO PUENJE ZANA ZEBRA ZLATNI AKORDI ZLATNI DEACI ZLATNI PRSTI ZVIJEZDE ZABRANJENO PUENJE (Sarajevo) Godine 1979. na II programu Radio Sarajeva pokrenuta je emisija "Primus" a njen pun naziv je glasio "Prie i muzika subotom" Oko tog u sutini omladinskog programa, koji je ureivao Boro Konti, okupila se maja 1981. godine grupa klinaca koji su dobili svoj pet-naestominutni blok nazvan "Top lista nadrealista". Tu ekipu su inili Nenad Jankovi (alias dr Nele Karajli, roen 1962, u Sarajevu), Zenit ozi, Zlatko Arslanagi, Boris iber, Draen Rii i aa Konti Njihovi prilozi su na duhovit nain pratili socijalno-poli-tiko stanje u tadanjoj Jugoslaviji i vrlo brzo su stekli ogromnu popularnost Emisiju su radili do maja 1985 godine, a iz tog jezgra razvile su se kljune grupe novog primitivizma. Termin tog pokreta skovao je Mirko Srdi, alias Elvis J Kurtovich Zabranjeno puenje osnovano je 1980. godine. Prvi nastup imali su u Petoj gimnaziji i odmah zatim, kao predgrupa Laboratoriji zvuka, u Domu mladih. U poetku su se zvali Pseudobluz bend, a grupu su inili Nenad Jankovi (vokal, klavijature). Zenit ozi (bubnjevi), Mustafa engi (gitara), Mladen Miti Munja (bas). Ognjen Gaji (saksofon i flauta) i Davor Sui (gitara). Prvi snimak, pesmu "Penzioneri na more idu zimi" uradili su za Radio Sarajevo poetkom 1981 godine. Zbog odlazaka u vojsku, u punom sastavu poinju da rade 1982. godine. Debi album "Das ist VValter" objavljuju juna 1984 godine, a producirao ga je Mah-mut Paa Ferovi. Na ploi im se pridruuje za orguljama Karajliev brat Draen Jankovi, alias Mali Karajli, a bubnjeve je svirao Predrag Raki, poznatiji kao eki Gavton Ploa poinje uvodnom temom iz kult-filma "Valter brani Sarajevo" a na nju se niu hitovi "Anarhija ali over Baarija", "Zenica blues", "Neu da budem vabo u dotiranom filmu", "eki iz on the road again", kao i specifian reitativ "Pamtim to kao da je bilo danas". Pesme su napisali Karajli i Davor Sui koji se predstavljao i kao Sejo Sexon Vesto koristei citate iz svetske rock scene, sa akcentom na grupi The Rolling Stones, uz tekstove koji su se bavili ulinom sarajevskom tematikom, vrlo brzo su stekli epitet predvodnika novoprimitivnog talasa Uz sastav Elvis J Kurtovich and his Meteors profilisali su taj pravac koji je ukljuivao redovnu upotrebu sarajevskog slenga, navijanje za fudbalski klub "eljo", zezanje na svaku dostupnu temu i kulovsko oblaenje (kaljave imike, to-fane zvoncare, arene koulje sa velikim oko-vratnicima ili fudbalske trenerke) Kako su na samom poetku karijere novoprimitivci veinu stvari radili zajedno, na njihovim prvim ploama su se nale autorski izmeane pesme Tekst za "Neu da budem vabo......"
napisao je Elvis J Kurtovich, a Zoran Degan v Dr Nele pozdravlja prisutne je autor muzike Sejo Sexon i Mali Karajli uradili su vei deo muzike za debi Elvisovih Meteorsa. Leta 1984. godine snima se prvi TV seri-jal "Top liste nadrealista" koji postie iru jugoslovensku popularnost. U jesen 1984 godine Puenje polazi na turneju po zemlji. Publika ih prihvata, ali kritika im zamera nedovoljnu instrumentalistiku potkovanost. Septembra iste godine, dva puta pune SKC, a ve 4. novembra rasprodaju novobeograd-sku Halu sportova. Budui da se sve vie bave satirom, prvi ozbiljniji problem imali su 27 novembra 1984. godine posle koncerta u Rijeci. Kako im se pokvarilo pojaalo marke "Marchall". Karajli je rekao "Crk'o maral, mislim na pojaalo", publika se nasmejala i tos je brzo zaboravljen Ali ne i kod budnih uvara tekovina revolucije. Po novinama je krenula hajka na grupu zbog vreanja druga i marala Tita, koncerti su im masovno otkazivani, a Karajli i ostali su pozivani na odgovornost Poluzvanino ih skidaju sa radijskih i televizijskih programa, a samoinicijativno prestaju da rade emisiju "Top lista nadrealista", iako iste godine na festivalu radija u Ohridu dobijaju nagradu za tekst. Razni forumi, kao to su SUBNOR, Savezi socijalistike omladine iz itave zemlje izdaju saoptenja u kojima osuuju ponaanje lanova grupe i slau se sa zabranama njihovih koncerata. Tokom prolea frka se stiala sama od sebe i ubrzo je veini izgledala smena, pogotovu kad se zna da su lanovi grupe Idoli, isti tos sa maralom prodavali na svojim koncertima jo 1981 godine U relativno mirnoj atmosferi. Zabranjeno puenje je snimilo dupli LP "Dok eka sabah sa ejtanom" koji se pojavio jula 1985. godine Kao i veina drugih domaih duplih albuma i ovaj bi verovatno bio bolje prihvaen da se pojavio kao jednostruki jer je deo materijala brzo potonuo u zaborav. Ali zato su se kao kljune iskristalisale pesme "Djevojice kojima mirie koa", "Stanje oka", "Sanjao sam noas da te imam". "Nedjelja kad je oti'o Hase" inspirisana je.poslednjom utakmicom legendarnog fudbalera Asima Fer-hatovia Haseta Tu utakmicu Nele je iskoristio kao metaforu za Titovu smrt i njegov odlazak sa politike scene, tako da pesma obrauje oba znaajna momenta jugoslo-venske istorije. Veinu materijala napisali su Sejo Sexon, Nele Karajli, Mali Karajli i Elvis J Kurtovich, a koristili su tekstove aka Brela i Jure Katelana. Produkciju je opet radio Mahmut Paa Ferovi. Sa novim pesmama osvojili su i nove prostore, velike bine daju mogunost Karajliu da se razmae. Jurio je unaokolo, verao se po razglasu i skidao go do pojasa U zagrebakom Lisinskom penjao se po koncertnom klaviru stoje uznemirilo istunce, a obradovalo publiku. Godine 1987. televizijskim snimkom sednice kolegijuma novog primitivizma na kojoj su ukinuli pokret, lanovi ovih grupa su raskinuli sa novo-primitivnom prolou da bi se distancirali od najezde najnovijeg pritivizma Pred trei album "Pozdrav iz zemlje Safari" iz grupe odlaze gitarista Mustafa engi i kompletna ritam-sekcija, tako da snimaju sa novim gitaristom Predragom Kovaeviem (ex Elvis J Kurtovich), novim bubnjarom Fari-som Arapoviem, a na basu u tri pesme gostuje filmski reditelj Emir Kusturica Ploa je miksovana u Londonu, producent je bio Sven Rustempai, a inenjer tona Tobi Erli-ngton (Toby Arlington) koji je radio sa sastavom The Cure Sve pesme je opet smislio tandem Sexon - Karajli, U pesmi "Probueni dolar" koautor je Kusturica, a "Dobri jarani" su obrada "Can't Buy Me Love" The Beatles Album im donosi hitove "Balada o Pionji i ugi", "Hadija ili bos", "Posljednja oaza (u looj formi sam)" i "Dan Republike" za koju je na omotu pisalo "Na prijedlog za Pjesmu Evrovizije", ali je to naknadno prelepljeno zbog cenzure stiha "Svi ekaju paso da pobjegnu van" U prvo vreme su na radiju izbe-gavali da emituju tu pesmu, ali ona je vreZABRANJENO PUENJE YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Zabranjeno puenje 1987, godine: kad je reiser bio basista menom prerasla u njihov udarni koncertni adut. Deo koncerata odsvirao je sa njima na turneji Kusturica koji je ujedno reirao spot za pesmu "Manijak". U pesmi se govori o politiaru pedofilu (glumi ga Nele) koji keksom "Tops" namamljuje devojice u park i seksulano ih koristi U vreme kada su montirali materijal, izbila je afera oko koncerna "Agrokomerc" koji je, izmeu ostalog proizvodio "Tops" keksie i spot je zauvek odloen u bunker. Za etvrtu plou "Male prie o velikoj ljubavi" najvie pesama i produkciju uradio je Sejo Sexon. U grupi tada sviraju klavijaturista Jadranko Dihan i basista Darko Ostoji (Minka iz "Top liste nadrealista"). U pesmi "Zvijezda nad Balkanom" gitaru je svirao Goran Bregovi, a pevao je i pratee vokale u "Straa pored Prizrena" Na ploi su gostovali operska pevaica onja Milenkovi i violinista Dejan Sparavalo. Sem pesama "Guzonjin sin", "Kanjon Drine" i "Zvijezda nad
Balkanom", ploa je osrednje prola kod publike Zabranjeno puenje je zbog toga poduzelo zajedniku turneju sa Top listom nadrealista i Bombaj tampom, tako da se ceo karneval pretvorio u standardnu estradnu ujdurmu. Na samostalnim promotivnim koncertima su i dalje dobro prolazili kod publike zadravajui optimizam koji je tada veini bio preko potreban. Tako je na koncertu u Sarajevu, novembra 1989. godine publika burno pozdravila Karajlia koji je na binu izaao sa jugoslovenskom zastavom. U to vreme emitovan je drugi nastavak TV serije "Top liste nadrealista", uz uee i Branka uria ure, glumca i lana sastava Bombaj tampa Sa frapantnom preciznou predvideli su nadolazeu nacionalistiku mrnju i tragian raspad zemlje. Trea TV serija "Top liste nadrealista" emitovana je 1991. godine i jo otrije je radikalizovala grubu stvarnost Nju su realizovali Nele, ura, Zenit, Davorin egulja egi, Davor Duj-movi i Draen Jankovi, a reirao je Benja-min Filipovi. Poetkom rata Nele se preselio u Beograd. Ponovo aktivirano Zabranjeno puenje trijumfovalo je koncertom na rasprodanom Tamajdanu krajem leta 1996. godine. Grupa radi u postavi Nele (vokal). Draen Jankovi (klavijature), Goran Martovski (bas ex Kazna za ui), Dejan Sparavalo (violina), Goran Jakovljevi (gitara) i Stribor Kusturica (bubnjevi) Sparavalo je svirao na ranijim radovima Puenja i gostovao na ploama Harisa Dinovia i grupe Hari Mata Hari Puenje je esto sviralo u Republici Srpskoj i Makedoniji, a decembra 1996. godine u ljubljanskoj hali Tivoli i u drugim gradovima Slovenije Nele je za TV Beograd 1996 godine uradio seriju "Slona braa" (scenarista i koredi-telj). Na osnovu scenarija objavio je knjigu "Slona braa" (Indigo 1996) Glumio u filmu "Underground" Emira Kusturice, Sejo Sexon i Elvis Kurtovich su u Zagrebu takoe pokrenuli Zabranjeno puenje, a grupu jo ine Marin Gradac (vokal). Zoran Stojanovi, gitara (iz sastava Veliki bijeli slon). Dragan Bobi, bas, Nedad Podi, klavijature i Branko Trajkov, bubnjevi. Tokom rata obnovili su Top listu nadrealista i objavili itav niz video kaseta sa novim epizodama i sa zajednikih nastupa. Na koncertu Zabranjenog puenja u zagrebakoj diskoteci The Best 1996. godine pretueni su od strane "neidentifikovanih iz publike" jer su ih iritirali izvoenjem stare makedonske narodne pe-sme "Fato mori dumanke" Navodno su svirali "srpsku muziku" U Holandiji su u produkciji Denikena snimili CD "Fildan vika" na kome se nala obrada hita "Oprosti mi pape" iz repertoara Olivera Dragojevia, ali sa obnovljenim tekstom koji se bavi novom elitom Tu je i reggae verzija "Hajle Selasije" svojevremeno snimljena na ploi "The Won-derful VVorld Of Private Bussines" grupe Elvis J Kurtovi and his Meteors. Nove pesme "Otpor stoko", "Halid umjesto Halida", "Mile Haiar", "Fildan vika" sa citatima iz pesama Rolling Stonesa, Deep Purple i Brusa Spri-ngstina donose prepoznatljivo okruenje Zabranjenog puenja. Mirnije teme "Kad dernek utihne" i "Moe imati moje tijelo" komPostava Zabranjenog puenja koja je u Beogradu snimila CD "Ja nisam odavle" YU ROCK ENCIKLOPEDIJA ZANA ponovao je Elvis Kurtovich Na snimanju su uestvovali basista Samir eramida, klavija-turista Duan Vrani, bubnjar Dani Pervan i drugi. CD "Ja nisam odavle" beogradska verzija Zabranjenog puenja snimila je u prolee 1997 godine u beogradskom studiju 0. Autor pesama je Nele Karajli, Draen Jankovi je napisao tekst za "Letimo zajedno" i muziku za "Gile ampion" Plou je producirao Voja Aralica, a aranmane su radili Nele i Spara-valo Gosti na snimanju bili su duvaka linija Dece loih muziara, basista Sran Mari (Direktori), reditelj Nikola Pejakovi orba (svirao gitaru) i klavijaturista Ognjen Radivojevi Pratee vokale pevali su Ana Kos-tovska, Rizo Kurtovich, Nikola Pejakovi i Darko Ostoji Daka. Pesma "Letiimo zajedno" upotrebljena je za pozorinu predstavu Mladena Materica koja se izvodi u Francuskoj Deo pesama sa te ploe kao i novi materijali iskorieni su u filmu Emira Kustu-rice "Crna maka, beli maor". Diskografija "Das ist Walter" (Jugoton 1984) "Dok eka sabah sa ejtanom" (Jugoton 1985, dupli) "Pozdrav iz zemlje Safari" (Diskoton 1987) "Male prie o velikoj ljubavi" (Diskoton 1989.) "Fildan vika" (Dallas 1997.) "Ja nisam odavle" (Komuna 1997) zm_________ (Beograd)
Gitarista Radovan Jovievi (roen 1956. u Beogradu) i klavijaturista Zoran ivanovi Kikamac poinju zajedniki rad 1976 godine u okviru gimnazijskih grupa. Kada su pod imenom Sultan svirali na igranci u koli Sveti Sava, Radovan je doveo svoju devojku Zanu Nimani, Ona je tada prvi put nastupila sa njima. Ubrzo dobijaju termin za snimanje u Studiju VI Radio Beograda i tamo se upoznaju sa Marinom Tucakovi, ve afirmisa-nim autorom tekstova. Marina se zaintereZana Nimani Grupa Zana 1982 godine: u vreme hita "Dodirni mi kolena" sovala za grupu i uskoro je postala ne samo njihov tekstopisac, ve i stalni lan. Pod imenom Zana deluju od 1979. godine, a grupu jo ine gitarista Igor Jovanovi, basista Bogdan Dragovi i bubnjar Aleksandar Ivanov. Budui da ih odbijaju u PGP RTB-u, poetkom jeseni 1980 godine za Jugoton objavljuju prvi singl sa pesmom "Nastavnica" koja ubrzo postaje hit. Na ploi gostuje deiji hor, a u to vreme sa njima povremeno radi sakso-fonista i alternativni muziar Pol Pinjon (Paul Pignon) Beogradskoj publici se prvi put predstavljaju novembra 1980. godine u hali Pionir gde nastupaju kao predgrupa Generaciji 5 Sledei singl ima dvostruku A-stranu sa pesmama "Moj deda" i "Pepito pantalone". Od Jugotona Zana trai neogranieno studijsko vreme za snimanje debi albuma Poto su ih odbili, prelaze u PGP RTB za koji maja 1981. godine objavljuju singl sa tematskom pesmom "Leto". Budui da i taj singl dobro proao na tritu, Jugoton pristaje na njihove uslove i album "Loe vesti uz rege za pivsku flau" rade u Studiju VI Snimatelj je Rade Ercegovac, a autori i producenti Radovan, Kikamac i Marina. Inae, od tog perioda Zoran ivkovi se potpisuje samo kao Kikamac, jer su njegovi autorski honorari grekom uplaivani Zoranu ivkoviu, zvanom Hoze, iz grupe Mama Co Co Debi LP nailazi na solidan prijem i donosi pesme "Jutro me podsea na to", "On", "Mievi beli elu no" i "Loe vesti" (sa izmenjenim tekstom jer su u Jugotonu zabranili original) Album promoviu solistikim koncertom u Dadovu, nastupaju na dobrotvornoj svirci u Sarajevu, kao predgrupa Bijelom dugmetu, a decembarsku mini turneju po Srbiji prekida odlazak u vojsku Aleksandra Ivanova na ije mesto dolazi Pavle Nikoli. Za drugi album "Dodirni mi kolena" dobijaju jo bolje uslove. Maja 1982. godine u vedskoj uz pomo saksofoniste Gorana Nil-sona (Goran Nillson), perkusioniste Bila Gu-nara Bulina (Byll Gunnar Bvllin) i multiinstrumentaliste, snimatelja i producenta Tini Varge snimaju devet pesama, a Varga se pojavljuje i kao koautor dva teksta Tokom snimanja Marina Tucakovi prestaje da bude njihov zvanini lan, ali im i dalje pie tekstove. Insistirajui na efektnom pop zvuku i ovog puta nude seriju hitova: "Dodirni mi kolena", "Majstor za poljupce", "Mladiu moj", "13 je moj srean broj", pa ploa odlino prolazi na tritu Septembra, kada se album pojavio, u vojsku odlazi Igor Jovanovi a zamenjuje ga Aleksandar Radulovi Futa. Krajem 1982. godine turneja ih vodi po Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Hercegovini i Dalmaciji Koncerti doivljavaju loe ocene jer grupa uivo ne uspeva da postigne standarde studijskih snimaka. Maja 1983. godine u grupu se vraaju Igor Jovanovi i Aleksandar Ivanov, a Bogdan Dragovi odlazi i sa Aleksandrom Raduloviem osniva grupu Zamba. Uz njih su jo gitarista Nikola uturi-lo i bubnjar Predrag Jakovljevi Bata Objavili su samo LP "Udarac nisko" (Jugoton 1983). Novi basista Zane postaje Milo Sto-jisavljevi Cajger Avgusta iste godine, ponovo u vedskoj, u produkciji Tini Varge snimaju album "Natrag na voz" Uoi objavljivanja ploe, krajem godine iz grupe odlazi Aleksandar Ivanov a na njegovo mesto seda Predrag Jakovljevi (ex Zamba). Udarnu pes-mu "Jabuke i vino" u duetu pevaju Zana Nimani i eljko Bebek, mada su u planu bili Danijel, Oliver Mandi, Doni tuli ili Jura Stubli Februara 1984. godine grupa kree na turneju, ali se zbog slabog odziva publike ve sredinom marta vraa u Beograd. Ubrzo Radovan i Kikamac odlaze u vojsku, a Zana Nimani naputa grupu i u vedskoj snima solo plou "Noas pevam samo tebi" (Jugoton 1986.) u pratnji tamonjih studijskih muziara Produkcijom se bavi Tini Varga a autori materijala su, pored njega. Marina Tucakovi, Bogdan Dragovi i Aleksandar Radulovi. Ploa prolazi osrednje, a panju jedino privlae pesme "to ne znam ZEBRA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Grupa Zana 1995, godine: ika, Jelena i Radovan gde si sad" i "Miko zna", Posle te ploe Zana Nimani se udaje i povlai iz muzike. Posled-njih godina ivi u Kanadi. Posle jednogodinje pauze Radovan i Ki-kamac sa novom pevaicom Nataom Gaje-vi objavljuju plou "Zana" (produkcija aa Habi) kojom se pribliavaju zabavnjakom zvuku i orijentiu se na estradne nastupe, a hit postaje pesma "A to, a to". Na sledeoj ploi "Otkinimo noas zajedno"
u pesmi "Vej-te snegovi" klarinet je svirao Boki Miloevi a produkciju je radio Duan Petrovi ane. Album "Zana" iz 1988. godine producirao je Tini Varga, gosti su bili Mladen Vojii Tifa, Laza Ristovski i Miroslav Sedak Beni, a kao hitovi su se izdvojili "Oenie se ti, udau seja", "Vojna pota" i "Vlak". Godine 1989. Nataa Gajovi naputa grupu i pridruuje se verskoj sekti Iz grupe odlazi i veina dugogodinjih muziara. Nova pevaica Nataa ivkovi ostaje u grupi dve godine, snima album "Zana" sa sluanom pesmom "Rukuju se, rukuju", zatim se udaje i naputa ih. Tu plou je uz Radovana i Kikamaca producirao Laza Ristovski a u pesmi "E, moj doktore" gostovala je Dragana Mirkovi a u "Napravite mostove" pevale su armerke. etvrta pevaica, Jelena Galoni snima ploe "Zana" i "Traim" sa hitovima "Nisam, nisam......(devojka tvoga druga)" i "Pria se pria (da Rusi dolaze)". Poetkom 1996. godine objavljuju kompilaciju "Zlatni hitovi 1980-1995." na kojoj su dve nove pesme "Modrice" i "Gusti, gusti", za koje su spotovi snimani na Tajlandu Poslednju plou "Zanomanija" objavljuju u prolee 1997 godine i na njoj je obrada pesme "Da li zna da te volim" grupe Time i remiks pesme "Modrice". Tokom karijere Radovan i Kikamac su komponovali za Anu Bekutu, eljka Bebeka, Zdravka olia, Miru kori i Svetlanu Ranjatovi. Diskografija Singlovi "Nastavnica"/"5weta" (Jugoton 1980) "Moj deda"/"Pepito pantalone" (Jugoton 1981) "Leto" / "Snovi od slame" (PGP RTB 1981) "On"/"Ti si neko staro lice" (Jugoton 1981) Albumi "Loe vesti uz rege za pivsku flau" (Jugoton 1981,) "Dodirni mi kolena" (Jugoton 1982) "Natrag na voz" (Jugoton 1983) "Zana" (PGP RTB 1985) "Otkinimo noas zajedno" (PGP RTB 1987.) "Zana" (Diskoton 1988) "Zana" (Diskoton 1989) "Zana" (PGP RTB 1991) "Traim" (PGP RTS 1993) "Zlatni hitovi 1980 -1995" (PGP RTS 1996, kompilacija) "Zanomanija" (PGP RTS 1997) ZEBRA (Beograd) Po naputanju YU grupe, bubnjar Raa elma (roen 1950. u Beogradu) osnovao je 1976. godine sastav Zebra. Karijeru je zapoeo u grupi Aneli, slede Hendriksova deca, Mobi Diki Felix. Poetkom 1972. godine postaje lan novoosnovane Pop maine, tokom leta svira sa Siluetama, a u jesen prelazi u YU grupu sa kojom provodi njihove najuspenije dane. Paralelno se uspeno bavio automobilskim trkama. Originalnu postavu Zebre uz elmaa inili su pevaica Anka Lazarevi, gitaristkinja Ana Merlini, klavijaturista Bata Radovanovi, basista Duan Lazarevi, truba Miroslav Stamen-kovi i saksofonista Karolj Burai. Kroz grupu je tokom rada prolo dosta muziara, a ozbiljniju karijeru napravili su gitaristi Nele Stamatovi i eljko Nikoli, Prvi singl sa etiri pesme rade u produkciji Ive Umeka elma je komponovao muziku, a tekstove je napisao Duan Prelevi. Grupa svira na BOOM festivalu i koncertne verzije pesama "Telefon" i "Moja mala zebra" izlaze na ploi "BOOM 77" (Suzy 1978). Debi LP "Kau da takav je red" dobija loe kritike ponajvie zbog naivnih tekstova. Raa elma se pored uloge bubnjara, pojavljuje kao peva a svira i sintisajzere. Po prestanku rada grupe Zebra elma je samostalno objavio LP "Hot rock" (Diskoton 1982.). Posle toga se povlai iz muzike, a 1989 godine se vraa u Yu grupu Diskografija Singlovi "Telefon" / "Igra" / "Cirkus" / "Tuna ena" (RTV U 1977,) "Moja mala zebra" /"umadinka plava" (RTV U 1978) "Ma kosi ti"/"Motor" (RTV U 1978.) Album "Kau da takav je red" (PGP RTB 1979.) ZLATNI AKORDI__________
(Zagreb) Sastav Zlatni akordi 1963. godine osnovali su Davor i arko koji su do tada pevali kao duet Kosturi, gitarista Nikola Sarapa, bubnjar eljko Marinec i basista Zlatko Mik-si Fuma. Ubrzo u grupu kao ritam gitarista dolazi Zlatkov brat Ivica Miksi Popularnost su sticali svirajui redovne ig-ranke na Tukancu. Sredinom 1965. godine iz grupe su otili pevai, a zamenio ih je Zlatko Sloboinski U toj postavi postiu prve uspehe. Osvajaju pehar redakcije lista "Politika ekspres" i uestvuju na prvom festivalu vokalnoinstrumentalnih sastava, odranom 4 i 5. novembra 1965. godine u Zagrebu Sledeeg prolea Sarapa prelazi u Delfine, a sa Akordima krae vreme svira Derald Kazaferovi. U jesen 1966. godine menja ga Vladimir Dela, a pristupa im i orgulja Davor tern Mada im je kritika esto osporavala vokalne kvalitete, novembra 1966 godine prema glasovima publike pobeuju na am-pionatu VIS-ova u Zagrebu Nakon toga uspeno nastupaju i u Libanu Debi plou snimaju decembra 1966. godine i postaju prva grupa kojoj je dozvoljeno da strani hit snimi u originalu Na ploi su se nale pored ostalih "My Generation" grupe The Who i obrada narodne "Marice divojko" u aranmanu Pere Gotovca. Krajem leta 1967 godine naputa ih peva Sloboinski, pa vokalnu ulogu preuzimaju svi zajedno. Prema anketi italaca lista "Plavi vjesnik" bivaju proglaeni za grupu godine. YU ROCK ENCIKLOPEDIJA ZLATNI DEACI Poetkom 1968 godine naputa ih Davor tern, a oni se integriu sa grupom O Hara, tako to im pristupaju klavijaturista Frano Para i pevaica-debitantkinja Josipa Lisac. U ovoj postavi uestvuju na festivalu Omladina 68 u Subotici sa kompozicijom "Sunce sja za nas" koja je objavljena na festivalskoj ploi Iste godine takmie se na festivalu Va lager sezone sa pesmom "Halo taxi", koja se uz Paraeve kompozicije "Voljeti to je radost", "Lopov" i "To je naa ljubav" nalazi na njihovom drugom singlu U jesen iste godine, posle uspenog nastupa na festivalu u Opatiji, Josipa zapoinje samostalnu karijeru, ali je grupa esto prati na koncertima i u studiju gde snima Paraeve pesme,. Grupu naputa i Vlada Dela koji sa starim saradnicima obnavlja sastav Grenici Njega menja cenjeni gitarista eli-mir Kovaevi Pes. U grupi ubrzo dolazi do rivaliteta izmeu Paraa i Kovaevia. Prvi je traio da se izvode samo njegove kompozicije, a drugi se zalagao za repertoar Dimi-ja Hendriksa, grupa Cream i Vanila Fudge. Nezainteresovani za kompromis, obojica naputaju sastav aprila 1969. godine tako da pesme "Sretna zemlja" i "572-391" koje su snimili za sledei singl nikada nisu objavljene. Braa Miksi i eljko Marinec nastavljaju u novoj postavi Tu su klavijaturista Brane ivkovi, peva Zdenko Juran (ex Delfini) i gitarista Nikola Sarapa Grupa svira tezge na letnjem igralitu "Lokomotive", ali autorski nita ne postie Po odlasku ivkovia i Jura-na, novi peva postaje Osjeanin Zlatko Pejakovi lica. Poetkom 1970 godine objavljuju singl na kome su pesme "erge" Pejakovia i "Zato plakati" Ivice Miksia. Posle letnje turneje na moru objavljuju jo jedan singl koji potpisuje isti tandem, a tada ih naputa Zlatko Miksi. On sa bubnjarom Srekom Antoniolijem (ex Delfini) i orgu-Ijaem Valterom Neugebauerom (ex Mladi) osniva grupu Pink Elephant Set sa kojima do sredine 1973. godine tezgari po nemakim klubovima Zatim prelazi u koparsku grupu Bumerang i posle desetomesenog rada sa njima odlazi u vojsku Akordi ne ele da trae zamenu za njega pa basista postaje Ivica Miksi On se ubrzo oenio slovenakom pevaicom Alenkom Pintari (sa kojom su Zlatni akordi esto saraivali) i iz porodinih razloga je otiao iz sastava i prestao aktivno da se bavi muzikom. Poetkom 1971. godine naputa ih i Zlatko Pejakovi i sa Veselim Oroliem, Rajkom Svilarom i Davorom Brkiem osniva sastav Had Pejakovi 1972. godine prelazi u Korni grupu. Po povratku iz vojske, sredinom 1975. godine Zlatko Miksi obnavlja sastav koji uz njega ine Ivica Miksi, Sreko Antonioli i orgulja Hrvoje Marjanovi Harma. Bez veih ambicija svirali su igranke, sve dok se novembra 1975, godine Zlatko i Sreko nisu prikljuili novoosnovanoj grupi Parni valjak Diskografija Singlovi "My Generation" / "Ostaje sama" / "U mojim si mislima"/"Marice divojko" (Jugoton 1967) "Lopov" / "Halo taxi" / "Voljeti, to je radost" / "To je naa ljubav" (PGPRTB 1968) "erge"/"Zato plakati" (Jugoton 1970) "Dani"/ "Prosjak" (Jugoton 1970) "Mo snova" / "Dah tiine" (PGP RTB) ZLATNI DECACI (Beograd)
Grupu su 1962. godine osnovali gimnazijski drugovi: peva Boba Stefanovi, gitarista Borko Kaci, klavijaturista Predrag Luki, bubnjar Duan Banovi i basista Vidoje Brajevi. U poetku su se zvali The Tigers, ali su na predlog novinara i internacionalnog ahovskog majstora Nikole Karaklajia te 1962. godine postali Zlatni deaci. U poetku su redovno svirali na igranka-ma u klubu Euridika, tako stoje Boba tokom veeri pevao sa Zlatnim deacima i u jazz triju ae Radojia U elji da se probiju na radio programima koji su tada bili zatvoreni za bit muziku, snimaju moderne obrade klasine muzike. Nikola Karaklaji te snimke nosi sa sobom u Holandiju, gde je uestvovao na ahovskom turniru, emituje ih na radiju i uspeva da zainteresuje urednike u izdavakoj kui Fontana. Oni Zlatnim deacima pod imenom Golden Boys objavljuju singl sa instrumentalnim temama "Labudo-vo jezero", "Dunavski valovi", "Humoreska" i "Nabuko" Godinu dana kasnije u Jugoslaviji taj singl objavljuje Jugoton Svojim poliranim kompozicijama vrlo brzo stiu veliku popularnost i sviraju po itavoj Jugoslaviji Na sledeoj ploi snimaju obrade pesama "udna devojka" i "Naputeni dom" grupe Four Pennies, Singl je dostigao tira od 100 000 primeraka, a za njim stie sledei sa pesmom "Skokien" iz repertoara Luja Arm-stronga Boba je pesmu prepevao i nazvao je "Pamtim taj dan". Aprila 1966. godine zahvaljujui Nikoli Karaklajiu odlaze u Englesku. Karaklaji je pozvan na ahovski turnira lanove grupe je zbog lakeg dobijanja vize predstavio kao mlade ahiste U gradiu Batlinskampu im je dogovorio nastup u sali u kojoj se okupilo oko 1500 posetilaca Zlatni deaci su odsvirali nekoliko stranih hitova, ali najbolje je bila prihvaena njihova verzija narodne pesme "Jovano, Jovanke" Zatim su jo nastupili u Shoreline klubu i vratili se kui. Iste godine Zlatni deaci su Mikiju Jevremoviu snimili singl sa pesmama "18 utih rua", "Kua izlazeeg sunca", "Meni ne treba niko" 1 "Oprosti ljubavi" koji se prodao u ne-verovatnom tirau od 200 000 primeraka. Vidoje Brajevi 1966. godine naputa grupu, a novi basista postaje Gradimir Jankovi Godine 1967. posle nastupa na Beogradskom proleu grupu naputa Boba Stefanovi On poinje uspenu karijeru soliste koju je izgraivao na festivalima. Ostatak grupe pokuava sa pevaem Momom Davi-doviem, ali ubrzo prestaju sa radom Godinu dana kasnije Borko Kaci se prikljuuje novoosnovanoj Korni grupi, Moma Davi-dovi odlazi u Francusku gde objavljuje sin-glove pod imenima David Colsberrv i David Loris Godine 1996. Brajevi, koji ve godinama ivi u Americi, samostalno u malom tirau tampa CD sa svim snimcima Zlatnih deaka. Diskografija Singiovi "Labudovo jezero" / "Dunavski valovi" / "Humoreska" / "Nabuko" (Fontana 1965.) "Labue jezero" / "Humoreska" / "Dunavski valovi" / "Tema iz Fausta" (Jugoton 1966,,) \ i Zlatni deaci sa Nikolom Karaklajiem 1965 godine. ZLATNI PRSTI "udna devojkaVNaputeni dom-/SadkoVFox-trot onental'1 (Jugoton 1966) 1952,.) i ssi Diskografija Singlovi ;;Budihrabra/:Voli me ljubavi" (PGP RTB1975) sa PGP rtb Albumi "Zlatni prsti" (PGP RTB 1976) "Nokaut" (PGPRTB 1979) ZVIJEZDE (Zagreb)" Diskografija Albumi "Imitacija ivota" (5uzy 1982) "Mjesto pod Suncem" (Suzy 1984) [Pravovjerni plesai" (Suzy 1986) ucem prema nebu" (Suzy 1990) ATHEIST RAP BAAL BABE BJESOVI BLOCK OUT BRACA LEFT DARKVVOOD DUB DEAD IDEAS DECA LOIH MUZIARA DIREKTORI DA ILI BU DUKELE EVA BRAUN FAMILIJA GENERACIJA BEZ BUDUNOSTI GOBLINI GRU HAZARI JARBOLI KANDA KODA I NEBOJA KASANDRIN GLAS KAZNA ZA UI K2 KLINIKI MRTAV KONTRABANDA KRISTALI LEE MAN LOVE HUNTERS MADAM PIANO MONTENIGGERS NEV-ERNE BEBE
NITA ALI LOGOPEDI NOVEMBAR ORTHODOX CELTS ORUJEM PROTIVU OTMIARA PLEJBOJ POPCVCLE PRLJAVI INSPEKTOR BLAA PRSLOOK BAND SUNSHINE TRULA KOALICIJA URGH! VELIKI PREZIR VOODOO POPEVE ZBOGOM BRUS LI ZVONCEKOVA BILJENICA 1991-1997 YU ROCK ENCIKLOPEDIJA BAAL ATHEIST RAP (Novi Sad) Grupa je smiljena 28. novembra 1988. godine na koncertu Ramba Amadeusa, a zvanino postoji od 1. januara 1989. godine Osnovali su je pevai Aleksandar Popov Pop i Vladimir Kozbai Peinko, pridruili su im se gitarista Vladimir Radusinovi Radu-le i basista Zoran Zari are iz grupe Fluorel Taka, bubnjar Aleksandar Milanov Acke, a ovek zaduen za organizaciju je Petar Risti Tea. objavljuje Take It or Leave It Krajem 1992. godine sviraju na festivalu Brzi bendovi Srbije, a povremeno sviraju pod lanim imenom Boidara starog park i Elektrini Jurica. Sle-dee godine su za TV emisiju "Fore i fazoni" na tekstove Ljubivoja Rumovia snimili pesme "Ovca" i "urka" koje su se nale na drugoj ploi "Ja eventualno bih ako njega eliminiete",. Nastavili su sa doslednim potovanjem anra, tako da pesme baziraju na dijalokoj rap formi, dok muziku podlogu ine heavy gitare, poneki rockabillv ili ska ritam, filovan raznovrsnim citatima iz pe-sama Kie Slabinca, EKV i KUD Idijota, do Prvi koncert imali su 22 maja 1989. godine, a prve snimke rade 1990. godine i planiraju da ih objave na maksi singlu "Kom-pakt disk" za zagrebaki Jugoton Meutim, izbija rat i snimci ostaju izgubljeni u Zagrebu U studiju Do Re Mi krajem 1992. godine snimaju kasetu "Maori i crni Gonzales" za Scorned Records na kojoj je pored njihovih duhovitih pesama "Ljubav" (sa usemplova-nim glasom J B Tita), "Blu Trabant", "VVart-burg limuzina" i obrada pesme "Plitka poezija" grupe Pekinka patka Kaseta je slabo distribuirana te je kao reizdanje 1994. godine The Clash i Soundgarden Ni ovog puta nisu odoleli direktnim tekstovima u pesmam "Godina kulture", "Tetoviranje" i "Snavka", a ljubavnom tematikom su se bavili u "Odlazim" i "Fatamorgana". Izmeu pesama su koriene govorne vinjete, dijalozi iz filma "Nacionalna klasa", ali i autorski prilozi lanova grupe. Reizdanje prvog albuma "Maori i crni Gonzales" izlazi na CD-u 1996. godine a na njemu su kao bonus pesme "Gusti sok", "Stomak eliminator", "Novosadski vaar" i "Gril 13" sa nerealizovanog maksi singla iz 1991 godine. Na kompaktu su jo i kon-certne verzije pesama "Ljubav", "ORAje pravi nain da......" i "Ritam". Zoran Zari je umro od raka plua polovinom februara 1997. godine Novi basista je Zoran Leki (ex Luna i Obojeni program). Krajem iste godine grupa je zapoela pripreme na novoj ploi. Diskografija "Maori i crni Gonzales" (Scorned Records 1994, kas, Take itor leave it 1996, CD) "Ja eventualno bih ako njega eliminiete" (PGP RTS 1996) BAAL (Beograd) Sastav BAAL je 1989. godine osnovao klavijaturista i peva Andrej Ain (roen 1972.) a u grupi su bili basista Sra Popovi, gitarista Vojkan Petkovi i bubnjar Vlada Marinkovi Ain se pre BAALA ogledao u komponovanju ambijentalnih instrumentala, a sa grupom se upustio u kreiranje zvuka na tragu ghotic rocka. Debi album "Izmeu boanstva i nitavi-la" snimljen je poetkom 1992. godine a na ploi su gostovali peva Goran Tanevski (ex Mizar), Milan Mladenovi (EKV), Zvonko uki (Van Gogh), Neboja Mari, gitara, Vlada Rackovi (ex Odiseja) koji je svirao akustinu gitaru i bubnjar Marko Milivoje-vi (EKV). Materijal je komponovao Andrej Ain, pesmu "Iezavam" napisao je sa Srom Popoviem a "Let" sa Vladislavom Jevti-em, Produkciju ploe radili su BAAL, Neboja Mari i Vlada Rackovi. Po objavljivanju ploe grupa je redovno nastupala, ali su juna 1995. godine odluili da prekinu sa zajednikim radom. Materijal planiran za drugi album grupe, koji je nastao sredinom 1994. godine, Ain je objavio samostalno pod nazivom "Retro Deux". U saradnji sa Sranom Baboviem (producent veeg broja dance ploa) snimio je sedam tema koje su se pojavile na mini CD-u "Artoodeetoo" U tim kompozicijama Ain peva na srpskom, francuskom i engleskom jeziku, svira klavijature i bavi se
pro201 BABE YU ROCK ENCIKLOPEDIJA gramiranjem. Babovi je programirao i svirao klavijature, a gostovali su gitaristi Duda Petrovi, Neboja Mari i perkusionista Aleksandar Milanovi Instrumentali "VVaiting 1" i "VVaiting 2" napisani su za film "VVaiting (For Death)" Milana Konjevia. Ain je 1995 godine radio muziku za omnibus film "Paket aranman" i to za priu "Herc minuta" redi-telja Srana Golubovia. Amo Band, ikine vedre, gegovske pesme sa kalamburskim obrtima i priama o o-karoima, pijancima, dilerima i frustriranim erotomanima dobro su se primile, preteno kod mlae publike Po objavljivanju ploe Babe su krenule na turneju kao predgrupa Ribljoj orbi, a uoi Nove 1995 godine objavili su kasetu sa prigodnim snimcima "Novogodinja pesma", "Loa navika", "Rei Iste godine radio je muziku za film "Slepi kolosek" a 1997 za film "Kupi mi Eliota". Pisao je muziku i za pozorinu predstavu "Narandasti crvi i drugi" Bitef teatra (1995) kao i primenjenu muziku za radio i televiziju Na filmskom festivalu u Herceg-Novom 1995 godine dobio je nagradu za muziku u filmu "Paket aranman" U periodu od 1992 do 1995. radio je kao muziki urednik na Art kanalu Diskografija "Izmeu boanstva i nitavila" (Sorabia disc 1993.) "Artoodeetoo"" (Imago records 1996) BABE (Beograd) Babe su 1992 godine osnovali veterani beogradske scene ika Milenkovi (gitara, vokal), Goran avajda avke (bubnjevi, vokal), Bojan Vasi (bas) i Zoran Ili (gitara). Budui da je ika bio lan Bajaginih Instruktora, Ili u Ribljoj orbi, a avke u Elektrinom orgazmu, u Babama su planirali da oputeno rade dok njihovi matini sastavi miruju Inicijator osnivanja Baba bio je Bojan Vasi koji je pre toga dugo svirao sa Zora-nom Hicem u sastavu Bezobrazno zeleno Vezivno tkivo Babama bile su ikine duhovite pesme, na tragu onoga to je svojevremeno radio sa grupom Maori, a scenski nastup su dobrim delom temeljili na njegovom viegodinjem uspenom delovanju u okviru amaterskog pozorita Teatar Levo. Tokom snimanja prve ploe Bojan Vasi je odluio da ode u Junu Afriku, tako da je odsvirao samo deonicu u pesmi "Mirko i Marina" Novi basista postao je Dejan ko-pelja kopi (ex U kripcu). Debi "Slike iz ivota jednog idiota" producirao je Jovec (ex Elektrini orgazam), a na snimanju su se kao gosti pojavili Margi-ta Stefanovi, Marija Mihajlovi, Branislav Petrovi Banana, Mia Savi, Nele Stama-tovi, Vidoja Boinovi i lanovi sastava Del emo hvala kada bude karnevala" i "Dizel", obrada hita "Dizzy" koji je ezdesetih godina izvodio Tomi Roj (Tommy Roe). U to vreme ika Milenkovi u pozoritu Radovi sa Nedom Arneri i Lorom Orlovi glumi u predstavi "Elvira je cool" na tekst rock novinara Aleksandra ikia Drugi zvanini LP "Lane slike o ljubavi" Babe objavljuju krajem 1995. godine, ali on ne postie uspeh prethodnog, iako su pesme "Ko me ter'o" i "Mesnica" bile este u medijima Ostatak materijala nije dostigao standard prethodnih snimaka, pogotovo ne u "Stranac usranac" obradi "Strangers In The Night" U to vreme bubnjeve u grupi svira Vlada Cvetkovi, a avke ih naputa, glumi u filmu "Geto - tajni ivot grada" Ivana Markova i Mladena Matievia i odlazi u Tasmaniju. Umro je 15 februara 1997 godine posle duge bolesti Diskografija "Slike iz ivota jednog idiota" (ITV MM 1993) "4 Babe pesme" (ITV MM 1994, kaseta) "Lane slike o ljubavi" (PGP RTS 1995,) ika - vodea Baba BJESOVI (Gornji Milanovac) Grupu su 1990. godine osnovali pevai Zoran Marinkovi i Goran Mari, a ime su odabrali po knjizi "Zli dusi" Dostojevskog, koja je u hrvatskom prevodu objavljena pod imenom "Bjesovi" Njih dvojica su jo kao sedamnaestogodinjaci 1985. godine pisali za "Duboks" pod pseudonimima McCry-wack & Max Radackovv. Zoran se bavi slikarstvom, a Goran je objavljivao poeziju u knjievnim novinama. Debi kasetu "U osvit zadnjeg dana" snimili su oktobra 1990. godine u postavi koju su uz njih dvojicu inili Predrag Dabi (gitara), Zoran Filipovi (gitara), Boidar Tanaskovi (bas) i Goran Ugarina (bubnjevi) Na snimanju su gostovali gitaristi Vladimir Veso-vi i Nikola Slavkovi, a autor govornog dela u pesmi "On je sam" bio je Dejan Marinkovi Na kaseti su se uz njihove pesme nale
Bjesovi 1997 godine: pevai Zoran i Goran obrade "Dordija", autora Filipa Supa (Phili-ppe Soupault), "Vule Bule" (verzija Tomi Sovi-Ija), dok su u pesmi "Zli dusi" korieni delovi "Jevanelja po Luki" i Pukinovih pesama. Svojom depresivnom muzikom i tekim tekstovima otvorili su sasvim drugaije poglavlje u novijem domaem rocku. Od 1991 godine stalnu postavu ine novi lanovi Dejan Petrovi, bas, i Miroslav Marjanovi, bubnjevi. Grupa je pobedila na Gitarijadi u Zajearu 1993. godine, a bili su najbolji i na festivalu Brzi bendovi Srbije 1994. godine. CD "Bjesovi" donosi jo preciznije definisan stil posebno u pesmama "Ime", "Vreme je", "Ne budi me (ubij me)", "Vraam se dole" Godine 1995. u grupu dolaze bubnjar Igor Maleevi (ex Hazari) i vraa se basista Boidar Tanaskovi. Sa njima snimaju CD "Sve to vidim i sve to znam". Uz svoje tekstove, u pesmi "Sve e se doznati" koristili su YU ROCK ENCIKLOPEDIJA BRAA LEFT *_?'?:_ _ .>. Bjesovi stihove iz Novog zaveta i bazirali je na muzikoj temi iz filmova o Demsu Bondu, aitava ploa odie neto optimistikijim temama zasnovanim na religioznoj tradiciji,. Diskografija "U osvit zadnjeg dana" (Sound Galaxy 1991 ) "Bjesovi" (ITVMM 1994) "Sve to vidim i sve to znam" (Metropolis 1997,) BLOCK OUT (Beograd) Sastav su na Likovnoj akademiji krajem 1990 godine pod imenom Ad Hoc osnovali peva Milutin Jovani Mita, basista Trle (ex Siluete), gitarista Danilo, bubnjar Deki i gitarista Laki. Polovinom 1991 godine Laki je otiao u Holandiju, a novi gitarista je postao Nikola Vranjkovi Pre toga on je etiri godine iveo u Moskvi gde je svirao sa raznim sastavima, meu kojima i grupom Besiders koju ine iskusni ruski muziari, dok je peva bio Mia Veselinski, student elektrotehnike iz Makedonije Po povratku 1990 godine Vranjkovi je radio kao studijski muziar, svirao je jednu turneju sa grupom Ru, a u isto vreme su on i Vojislav Vijatov nastupali sa Satanom Panonskim Sa poetkom rata lanovi grupe odlaze u London gde nastupaju u klubovima Stick Of Rock i Robbv's na Finsburi parku i u Univerzitetskom centru. Tu su kao najupeatljivija grupa dobili mogunost za snimanje sin-gla koji zbog njihovog povratka u Beograd nikada nije realizovan Na koncertima su izvodili svoj materijal na engleskom jeziku. Po povratku, sredinom 1992. godine, obnavljaju rad pod imenom Block Out u postavi: Mita, Nikola, Trle a pridruuje im se bubnjar Miljko Radonji. Godine 1993. objavljuju kasetu na kojoj su se nali ivi snimci sa koncerta na Akademiji 1991 i iz KST-a 1992 godine Debi album "Crno, belo i srebrno" promoviu na dan objavljivanja, prvim samostalnim koncertom u SKC-u Kao gost na toj ploi gitaru je svirao Aleksandar Bala. Poetkom 1996. godine revoltirani jadnom kulturnom situacijom, snimaju oporu pes-mu "Leto na Adi" koja se nije pojavila na njihovom sledeem izdanju "Godine sirotinjske zabave" objavljenom u jesen 1996 godine, jer od obilja materijala nije bilo mesta. Taj CD donosi kompozicije nastale u prethodnih est godina, meu kojima su "Manastir", "Trenje", "Vei me" Kako sami lanovi grupe 1 "-"'^P" "-'* !(9#-""'>"*''.Block Out tvrde, ploa za temu ima kraj socijalizma. Producent je bio Aleksandar Radosavljevi, a kao gosti su se pored ostalih pojavili Danilo Pavievi (gitara), Mia Savi (klavijature) i Neboja Zulfikarpai (gitara). Od druge ploe bas u grupi svira Bala, a klavijature Dragoljub Markovi koji je u isto vreme i u grupi Nita ali logopedi. Vranjkovi je jedno vreme saraivao sa Maksom i Marinkom, pevaima sastava Bjesovi, radi kao tonski snimatelj u studiju Akademija (snimao albume Goblina, Inspektora Blae i sastava Nita ali logopedi) a dve pesme su mu se pojavile u zborniku udruenja knjievnika "Ars antibari" eljka Milovia koji je 1996. godine objavljen pod nazivom "Izgleda da e jugo". Mita je apsolvent na Likovnoj akademiji i do sada je izlagao u vedskoj i Holandiji, Bubnjar Miljko paralelno radi sa Vickom Milatoviem u njegovoj grupi Indijanci. Diskografija "Live K5T, Akademija" (Take It Or Leave It 1993, kon-
certna kaseta) "Crno, belo i srebrno" (ITMM 1994 kaseta) "Godine sirotinjske zabave" (Metropolis 1996, CD) BRACA LIFT (Beograd) Po raspadu sastava Oktobar 1864. godine, gitarista Goran Tomanovi i njegov brat basista Ljuba Tomanovi su sa bivim lanovima grupe Armagedon, gitaristom Miodragom uom i bubnjarom Goranom Mila-noviem poetkom 1992. godine osnovali sastav Braa Left. Goran i Miodrag su ravnopravno podelili vokalne uloge. U prolee 1994 godine objavljuju prvu kasetu kojom profiliu svoje interesovanje za standardni rock, ne uzimajui u nasled-stvo nita od zvuka koji su kreirali u okviru grupe Oktobar 1864. CD "Braa Left 2" izlazi krajem 1996 godine u produkciji Voje Arali-ce, a kao gost u pesmi "Aneo" pratee vokale peva Tanja Jovievi. Uz muziku, Miodrag ua se bavi slikarstvom, a glumio je u filmovima "Ni na nebu ni na zemlji" i "Mar-ble Ass", Diskografija "Braa Left 1" (ITVMM 1994) "Braa Left 2" (ITVMM 1996.) DARKVVOOD DUB YU ROCK ENCIKLOPEDIJA DARKVVOOD DUB (Beograd) Sastav je formiran u jesen 1988. godine sa ambicijom da svira kombinaciju reggae i noise muzike, a prva postava se sastojala od dva bubnjara, dvojice basista, ritam maine i pevaa Inspiraciju za ime nalaze u stripu o Zagoru koji je iveo u umi Darkvvood. Tokom godina, posle brojnih personalnih promena, ustaljuju se u postavi Vladimir Jeri (gitara), Bojan Drobac Bambi (gitara), Dejan Vueti Vua (vokal), Milorad Risti Miki (bas) i Lav Bratua (bubnjevi). Prvi nastup dre u SKC-u maja 1991. godine Leta iste godine snimaju dve pesme za kompilaciju "elim jahati do ekstaze" (Nova Alek-sandrija 1991) Polovinom 1993. godine u produkciji eljka Boia snimaju album "Paramparad" koji se pojavljuje tek poetCD "U nedogled" objavljuju maja 1996 godine u sopstvenoj produkciji Kao gost na snimanju je uestovao Duan Petrovi iz sastava Plejboj koji je svirao saksofon i kontrabas. Precizno formuliui svoj stil, dobijaju nepodeljene pohvale kritike a na disku unose i novine. U nekim temama koriste semplo-ve (Lee Scratch Perry i Asvvad), ali najvie pozitivnih reakcija dobijaju za pesme "U nedogled", "Trei Vavilon", "Imamo situaciju", "Hej! Gringo!". Grupa je uestvovala na kompilacijama "Akademija Vol. 1" (LVO Records 1995), "Radio utopija" (B 92 1995), "Groovanje Vol. 2" (Vreme zabave 1996.) i "Ovo je zemlja za nas?!?" (BOOM 93 - B 92 1997.). U knjizi "U vozu za Diznilend" (SKC 1995 ) objavljeni su tekstovi Vue, Kize Radovia (Pressing) i Dar-ka irovia (Klajberi) Knjigu kompletiraju Vuini stripovi i prie Vladimira Markovia Krake (Pressing). 204 kom 1995 godine. Budui da su na plou dugo ekali, "Paramparad" predstavlja kompilaciju pesama iz prvog perioda rada na kojima se smenjuju numere pod uticajem punka i repetativnog reggae zvuka. Tekstove u grupi radi Vua, dok muziku komponuju zajedno Na osnovu te ploe i sasvim mimo javnosti, postiu gotovo kult popularnost, tako da se na njihovim nastupima okuplja preko hiljadu ljudi, to je tokom postratnih godina bila apsolutna retkost za sastave njihovog medijskog kalibra. Na osnovu pesme "Usamljeni haiar" ore Marjanovi i Nikola Maj-dak mlai reiraju istoimeni animirani film koji dobija diplomu YU ASIFA za animaciju Polovinom 1995 godine snimili su televizijski film "Paramparad" (reija Milo Stojanovi) i uradili muziku za omnibus film "Paket aranman" i to za priu "Maco trip" u reiji Ivana Stefanovia Godinu dana kasnije za film "Geto" reditelja Mladena Mati-evia i Ivana Markova, takoe rade muziku kao i za pozorinu predstavu "Trainspotting" reditelja ora Marjanovia. Diskografija "Paramparad" (Take It Or Leave It 1995) "U nedogled" (B 92 1996) "Darkvvood Dub" (B 92 1997 ) DEAD 1DEAS_____________ (Beograd) Hard ore band Dead Ideas osnovao je 1990. godine basista i peva Darko. Grupa je odrala samo jedan nastup i prestala sa radom. Novu postavu sa pevaicom Jelenom i gitaristom Nemanjom, Darko pokree januara 1991 godine, a ubrzo im se prikljuuje bubnjar Igor Debitovali su sedmoinnom EP ploom "VVelcome to the Abyss". Maja 1992 godine snimaju osam novih pesama, ali ne uspeva-ju da nau izdavaa Jedna pesma se pojavljuje na kompilaciji "Tito
nikad vie" (Inter-music 1992.) a dve kao bonus na samizdat kaseti "VVhereTo?" U meuvremenu, grupa dobija novog gitaristu Ninoslava dok je Nemanja osnovao sastav Evesbum. Januara 1994. godine snimaju pesmu "Wrong" a termin u studiju su dobili od radija B 92, na osnovu uspenog nastupa na takmienju POK 93. "VVrong" objavljuju na reizdanju kasete "Where To?" (SCR 1994.) Grupa je uestvovala na brojnim kompilacijama: "No Border compilation" (Distorzija Croatia 1994), "Independent Vibrations" (1000+1 Greece 1994), "Sretna mladost" (ILL in the Head Croatia 1994), "Radio utopija" (B 92 1994.), "Mi za mir" (Vreme Zabave / Centar za antiratnu akciju 1995.). Grupa je radila muziku za film "Geto-tajni ivot grada", nastupali su 1994 godine na festivalu u italijanskom gradu Rovigu koji je bio organizovan da bi se prikupila sredstva za obnavljanje biblioteke u Sarajevu. Grupa je imala vie nastupa u Grkoj. Diskografija Singl "VVelcome to the Abyss" (Start Today 1991,) Album "VVhere To?" (DIDC 1993, kaseta) DECA LOIH MUZIARA (Beograd) Grupa je poela sa radom 1988 godine a osnovali su je Jova Jovi (gitara), Aleksandar Siljanovski Silja (vokal), Vladan Miljkovi Milje (saksofon). Zoran Milivojevi Mikac (bubnjevi). Zoran ivkovi (bas), te trubai ore Aneli Kia i Ivan Blagojevi Uske Jedno vreme sa njima je svirao saksofonista Duan Petrovi koji je zatim preao u sastav Plejboj a po Uketovom odlasku prikljuuje DLM: Milje i Silja u napadu na publiku YU ROCK ENCIKLOPEDIJA DIREKTORI im se truba Bora Velikovi. Grupa je pobe-dila na poslednjem Omladinskom festivalu u Subotici 1990 godine, a njihova pesma "Doivotno osuen na ljubav" objavljena je na ploi sa festivala. Tokom prvih godina rada predstavljaju jedan od najperspektivnijih novih domaih sastava, ali im isprekidana diskografija koi karijeru Debi LP "Dobar dan" snimaju u produkciji Vlade eelja poetkom 1992. godine, ali se ploa pojavljuje tek godinu dana kasnije. Pod uticajem novijeg amerikog zvuka obojenog dominatnom duvakom sekcijom, sklapaju efektne pesme "Kreditna kartica" (deo teksta na slovenakom), "Zeka", "Ljubomora", "Mara" Na disku su objavljene i bonus pesme "Ja sam tvoj ovek" i "Njena je, njena je". Godine 1993 grupa je predstavljala Jugoslaviju na rock festivalu u francuskom gradu Strasburu. I druga ploa "Proleni dan" pojavila se sa zakanjenjem. Na njoj su pored lanova svirali Puroni (udaraljke) i Dee Molnar (saksofon) Produkcijom su se preteno sami bavili pa su pesme preopteretili suvie gustim zvukom, ali se izdvajaju koncertni favoriti "Konji ritma", "Vlade Divac" i "Ubie Pabla" na improvizovanom panskom jeziku. Duvaka sekcija grupe esto snima i nastupa sa sastavom Direktori u njihovim ska orijentisanim pesmama Sa obradom pesme "Let There Be Rock" grupe AC/DC pojavljuju se na kompilacijskom CD-u "Ovo je zemlja za nas?!?" (BOOM 93 1997.). Na disku "Nas sluaju svi, mi ne sluamo nikoga" (Radio lndex 1997 ) uvren je koncertni snimak pesme "Dobar dan" sa njihovog akustiar-skog nastupa u Domu omladine odranog krajem 1996 godine, a tu je i pesma "Vi to matate o srei" koju su snimili sa Rambom Amadeusom. Diskografija "Dobar dan" (Take It Or Leave It 1993 ) "Proleni dan" (PGPRTS 1995) DIREKTORI (Beograd) U prolee 1989. godine stvorena je prva postava grupe, koja u to vreme jo nije imala ime. Sastav su osnovali Neboja Drakula (vokal), Miroslav Pilipovi Trta gitara (ex Varavski geto), Sran Mari, bas (ex Pogrebni zavod) i Dragan Rakovi Rale, bubnjevi (ex Hogari). U poetku su vebali stvari grupa Sham 69, Cocnev Rejects, Skrevvedriv-er, dakle sastava Ol punk orijentacije. Novembra 1990. godine odluuju se za ime Direktori i jo jednog gitaristu - Predraga Toovia Peu. U to vreme ve imaju uraen prvi demo snimak, pesmu "Mrzim Hajduk", a maja 1991. godine snimaju "isti-ete ulice" i "Njoj". Krajem maja na festivalu u Novom Sadu prvi putzvanino nastupaju Zatim snimaju pesme "Bando crvena" (koju su napisali 9 marta 1991 ),
"Ide voz" i "Porno film" Februara 1992. godine snimaju prvi spot za TV emisiju Afirmator i to ba pesmu "Bando crvena". Aprila iste godine ulaze u finale POK-a. Juna sviraju na studentskom protestu i Vidovdanskom saboru. U to vreme zapoinju saradnju sa sastavom Deca loih muziara i njihova duvaka linija sve ee gostuje na koncertima Direktora to im omoguuje da razviju interesovanje za ska zvuk Zatim se pojavljuju na Gitarijadi u Zajearu, ali iako ih je publika odlino prihvatila, a po glasovima irija su uvreni u finale, ipak bivaju diskvalifikovani bez ikakvog objanjenja Bulevarske novine obavile su svoj zadatak te su se pojavili naslovi "Direktori pue travu", "Marihuana ili antiko-munizam" i slino Oigledno je zasmetala direktna politinost njihovih pesama,. Afera koja je nastala samo je pomogla njihovoj afirmaciji Za samo dvanaest sati snimaju sedam novih pesama koje uz prethodne demo snimke, oktobra 1992 godine objav;-,'%.f-Y "^'^sii&^ f% % Direktori 1992 godine. DZA ILI BU YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Ijuju na debi albumu "istiete ulice". Novembra ulaze u finale smotre Brzi bendovi Srbije i dobijaju nagradu za spot godine, Zbog nesuglasica sa izdavaem, firmom Car-lo Records prelaze u novu kuu Take It or Le-ave It Mada je materijal za novu plou bio spreman za snimanje jo polovinom 1993. godine, zbog sporosti novog izdavaa snimanje zapoinju marta 1994. godine Kaset-no izdanje "Lesli se vraa krui" u javnosti se pojavljuje marta 1995 godine a sama ploa godinu dana kasnije. Novi LP donosi osamnaest pesama od kojih je jedna obrada "Doktor za rock'n'roll" Vatrenog poljupca Na snimanju je gostovala duvaka linija Dece loih muziara, saksofonista Duan Petrovi iz sastava Plejboj, Margita Stefanovi (EKV), gitarista Goran ivkovi (ex Logika otkria) i za udaraljkama Lesa (Zion i Baga Baga) U to vreme nemaka ska-reggae diskografska kua Pork pie uvruje njihovu pesmu "Skin-hedi skankuju" na kompilacijski CD "United colors of ska Vol. 2" na kome se nalaze nove ska grupe iz celog sveta. Maja 1995. godine Direktori sviraju promotivni koncert u beogradskom Domu omladine sa gotovo svim gostima koji su uestvovali na snimanju ploe. Prekidaju saradnju sa Take It or Leave It i prelaze u LVO records koji objavljuje kasetno reizdanje druge ploe. Tokom 1995. godine promovi-u plou, ali veliki vremenski razmak izmeu izdanja i otvoreni opozicioni stavovi oteavaju im pristup zvaninim medijima. Januara 1996. godine snimaju novu verziju pesme "Ide voz" za kasetu navijaa fudbalskog kluba "Crvena zvezda" i rade muziku za film "Geto". U pripremi je koncertna ploa snimljena na nastupu u Domu omladine Diskografija "istieteulice" (Carlo records 1992) "Lesli se vraa krui" (Take it or leave it 1995) DZA ILI BU (Beograd) Grupu su 1 maja 1987 godine osnovali ritam gitarista Neboja Simeunovi Sabljar, bas gitarista Duko Milivojevi, bubnjar Dejan Milojevi i peva i gitarista Stojan Radievi. ? Prvi koncert su odrali u beogradskom bioskopu Rex 22. januara 1988. godine. Te godine su uradili prve demo snimke, pesme "Mamin nov usisiva" i "Crveno". Krajem 1988. godine iz grupe odlazi Stojan Radievi i osniva sastav Prizori sa venanja u kome su jo Milorad Risti Miki (Darkvvood dub) i Vladimir Markovi Kraka (Pressing). Sabljar dobija ulogu pevaa a gitaru svira Aleksandar Mitanovski iz sastava Vera Kvark. Oktobra 1989 godine u grupu dolazi stalni gitarista Goran Majki Goksi Godine 1990 snimaju pesme koje se pojavljuju na kaseti "Lepa kaseta" (Delirijum) i sviraju po itavoj SFRJ Sledee godine snimaju novu seriju pesama koje se uz deo prethodnih sa kasete, pojavljuju na albumu "Hej, mornari". Uz duhovitu nalepnicu na omotu Pobednici SpliDa ili bu ta '91 Da ili bu formuliu svoju gitaristiki orijentisanu svirku garniranu ironino-soci-jalnim tekstovima i to posebno u pesmama "iveo Staljin i svetska revolucija", "Kraljica Pia parka", "Pobeda i poraz" i drugim. Ploa izlazi 9. marta 1992. godine i po njenom objavljivanju kreu na seriju nastupa po Srbiji Na koncertima su svirali i neke neobine obrade, na primer "Lepi Mario" Satana Panonskog Po snimanju drugog albuma "Spremanje ribljeg gulaa zahteva visoku koncentraciju" ponovo obilaze Srbiju, a odlaze i na prvi inostrani koncert u Skoplje. Novi album
donosi pesme u slinom maniru kao i prethodni, uz dalji razvoj postkomu-nistikih pria kroz pesme "Drug Tito se krije u peini", "Velika svetska zavera" i ratom oznaena "Drugovi" Na ploi se nala i cinina obrada ex Yu heavy metal klasika, pesma "Motori" sastava Divlje jagode. U prateim vokalima pojaanje su pruili lanovi grupa Atheist Rap i Eva Braun Kreui se u muzikom rasponu od AC/DC i ZZ Top, do Red Hot Chili Peppers dali su svoje, cinino vienje zemlje u kojoj su osueni da ive. Decembra 1995 godine objavljuju CD "Strani sud" koji svoj kataklizmini sadraj formulise kroz muziku inspirisanu punk snagom. Pored novih pesama "Zanimljiva geografija", "Neki drugi grad" i "Uradi sam". inspirisanih aktulenim politikim trenutkom, tu su i dobro prihvaene "Vena lovita" i "Ustani i kreni". CD kao bonus donosi pet pesama sa prethodnih ploa U leto 1996. godine gitarista Goksi odlazi u vojsku a zamenjuje ga Igor Pani sa kojim krajem 1997. godine snimaju novu plou "Kao da niega nije ni bilo" u produkciji Igora Borojevia. Pored novih pesama tu se nala i obrada "Teenage kicks" sastava Under-tones. Plou su snimili u studiju Fabrika koji su otvorili sa Igorom Borojeviem Diskografija "Lepa kaseta" (Delirijum 1991, kaseta) "Hej, mornari" (Carlo records 1992) "Spremanje ribljeg gulaa zahteva visoku koncentraciju" (Metropolis 1994.) "Strani sud" (Metropolis 1995.) DZUKELE (Subotica) Tokom 1991 godine u Subotici je delo-vala grupa Feniks koju su inili Dragan Neori Draa, bas. Slobodan Vukosavljevi Bane, gitara i vokal i Rudolf Aleksi, bubanj Aprila 1992. godine prikljuuje im se gitarista Leonid Pilipovi (ex Allegro) i rade pod Dukele YU ROCK ENCIKLOPEDIJA FAMILIJA imenom Feniks 39 Leta 1992. godine me-njaju ime u Dukele i snimaju pet svojih pe-sama na osnovu kojih nastupaju na Gitari-jadi u Zajearu 1993. godine To im obezbe-uje prvu medijsku prezentaciju. Februara 1994 godine nastupaju na manifestaciji Brzi bendovi Srbije, gde uz Gobline bivaju proglaeni za otkrie godine Svoj rock'n'roll zasnovan na gitarskom zvuku zvanino su predstavili maja 1994. godine kada objavljuju debi kasetu "Gledajui u mrak". Sa nje se izdvajaju pesme "Most", "Amerika", "Energija", "Ne mogu da pobegnem". Autor tekstova je Bane Vuko-savljevi, a muziku su radili zajedno. Na debiju se nala obrada pesme "Next To You" sa prvog albuma grupe Police. U njihovoj verziji pesma se zove "Opasan grad". U pesmi "Amerika" upotrebili su pola stiha iz pesme "Pit i to je Amerika" sastava Azra. Novi materijal promoviu na koncertima sve do decembra 1994. godine kada Bane i Draa odlaze u vojsku Grupa pauzira godinu dana, a Le'onid Pilipovi prelazi u Gobline i uestvuje na snimanju njihovog albuma "U mag-novenju" Decembra 1995. godine Dukele nastavljaju sa radom u originalnoj postavi. Aprila 1996. godine izlazi im CD "Gledajui u mrak". Krajem juna nastupaju na Zgaga rock festivalu u mestu Hoti pri Litji u blizini Ljubljane Posle te svirke grupu naputa Rudolf Aleksi, a zamenjuje ga Vlada ar-evi (ex Marseljeza) Krajem 1997 godine Dukele su za Metropolis Records snimile CD "Zubato sunce" Pored aktivnosti u okviru grupe, Leonid Pilipovi je u javnosti poznat i pod imenom Leo fon Punkerstein a bavi se stripom, ilustracijama, grafikom, dizajnom i skicama za tattoo Krajem 1996, godine diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu. Prvi strip je objavio 1988. godine u listu "Mladost". Radio je i za "Patak", "Tron", "Patagoniju" a objavljivao je i u veem broju domaih fanzina. U Holandiji je zastupljen u antiratnim strip-izdanjima "Human dignitv is vulnerable" i "Signed By War" koje je kompilovao Novosaanin u egzilu Momir Stoi Moki. Pilipovi je samostalno izlagao u Beogradu, Novom Sadu i Subotici a grupno u zemlji i inostranstvu Radio je omote za CD Dukela, Elektrinog orgazma ("Zato da ne") i Goblina ("U magnovenju"). Diskografija "Gledajui u mrak" (Metropolis 1994) EVA BRAUN (Beej) Do pojave grupe Eva Braun vojvoanski grad Beej nije postojao na rock mapama etiri druga: Milan Glavaki (gitara, vokal), Petar Dolinka (gitara, vokal), Goran Vasovi (bas, vokal) i Ljuba Raji (bubnjevi) poeli su da sluaju muziku posle smrti Dona Leno-na. U to vreme poeli su da komponuju, a prve demo snimke uradili su 1985. godine. Zvanino grupu Eva Braun osnovali su u pro-lee 1991 godine.
Eva Braun Ve sledee zime ulaze u novosadski studio DO RE Ml i snimaju debi "Prislukivanje" koji se pojavio u prodaji 5. oktobra 1992. godine, tano na dan kada je obeleavana tridesetogodinjica izlaska prve ploe The Beatlesa. LP su producirali sa Predragom Pejiem, ponudivi prijemive pesme "Jagod-na polja", "Kua lutaka", "Dan pobede" i druge. Debi albumom su se direktno svrstali u nove nade domae scene. Zatim se prikljuuju turneji Dobri bendovi Vojvodine koja je kao pandan Brzim bendovima Srbije tokom januara i februara 1993. godine overila prostor severne pokrajine, Svoju vetinu vladanja oblikom trominutne pesme potvruju 16. aprila 1993 godine kada su u beogradskom Muzeju kinoteke odrali prvi unplu-gged koncert kod nas Taj nastup snimanje i objavljen na kaseti ogranienog tiraa. Sem svojih pesama u akustinoj verziji, oni su predstavili obrade linih idola: Idola, Filma, avola, ali i stranih uzora The Beatlesa, Bob Dvlana i drugih. U to vreme su uradili dve pesme za nerealizovan omnibus film "Prie izgubljene due" Dinka Tucakovia, muziku za predstavu "Kaligula" Albera Kamija u pozoritu Skordisi i muziku za deiju emisiju "Fore i fazoni" Prestanak rada njihove matine kue Car-lo records dovodi do diskografskog zastoja i oni se u 1994. godini pojavljuju samo na kompilacijskom CD-u "Radio utopija" beogradskog radija B 92 Za tu priliku obradili su Lu Ridovu pesmu "Stephanie Says" koja je u njihovom prepevu krtena kao "Aljaska" CD "Pop music" objavljuju krajem 1995. godine, a u to vreme dobijaju priliku da sa svojim uzorom iz mladosti Vladom Divljanom snime i obradu stare pesme Idola "Hajde sanjaj me, sanjaj". Na "Pop music" gostuju Dee Molnar (saksofon i klarinet), Darko Mati (bas), Zoran Petrovi (bubnjevi), Dragutin Bogdanovi (VBB) i aa Stamenkovi koji su svirali klavijature. Produkciju su radili lanovi grupe i Predrag Peji. U petnaest pesama oni su dali svoje vienje autorske, ispolirane pop muzike u kojoj se velika panja poklanja vokalima. Pesme kao "Zmajevi", "Obian dan", "25. avgust", "Sada ne znam gde sam ne znam ta", "Beej nou", pored velike prijemivosti otkrivaju njihove posvete sastavima The Beatles, The Beach Boys, The Jam, The Byrds U estominutnoj omnibus pesmi "Brian VVilson", koja se sastoji iz tri dela, meaju razliita raspoloenja: kabaretski zvuk, bossa novu i stil Beach Boysa, kako naziv ve i nalae. Po objavljivanju ploe u grupi dolazi do trzavica, Milan Glavaki i Ljuba Raji sa klavijaturistkinjom Nataom Kati i basistom Goranom Obradoviem 1995. godine osnivaju sastav Popcycle, objavljuju kasetu "Orbitalna putovanja" (B 92 1996.) sa pet pesama i CD "Popcyclopedia" (Automatic 1997). U Evu Braun dolaze novi lanovi, basista Duan evrli (ex Minstrel), gitarista Zvonko Stojkov i bubnjar Sran Ljiljak, dok Goran Vasovi prelazi na gitaru. Petar Dolinka se takoe povukao iz grupe, ali nastavlja kompozitorsku saradnju sa njima. Poetkom 1997. godine diskografska kua Automatic na kaseti objavljuje reizda-nje debija "Prislukivanje" a na njoj se nalazi i obrada "Hajde, sanjaj me, sanjaj" koju su radili sa Vladom Divljanom. Svoj doprinos graanskom protestu nova postava Eve Braun iskazala je poetkom 1997 godine u pesmi "Zvidi Srbijo", obradi "Surfin' USA" grupe The Beach Boys. Krajem 1997. godine pristupili su snimanju nove ploe. Diskografija "Prislukivanje" (Carlo records 1992) "Unplugged 16, 04 1993," (Carlo records 1993, kaseta) "Pop music" (B 92 1995) FAMILIJA (Beograd) Grupu Familija osnovali su bivi lanovi grupa U kripcu i Koava, gitarista Aleksandar Vasiljevi Vaa i gitarista Aleksandar Luki Luka i bivi lanovi Vampira, pevai Dejan Pejovi Peja, Dejan Petrovi Dexi i bubnjar Goran Redepi Geda. Budui da su GENERACIJA BEZ BUDUNOSTI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Familija Luka i Vaa kao snimatelji saraivali na ploama grupe Vampiri, poetkom 1994 godine odluili su da formiraju sastav u kome e se baviti muzikom drugaijom od one koju su kreirali sa svojim grupama Debi LP "Narodno pozorite" kao autori potpisuju Luka, Vaa i Peja a u pesmama, u zavisnosti od teksta, koriste razliite anrove zapakovane u raspevane pop forme. Svoje duhovite minijature najbolje formuliu u pesmama "Baltazar", "Mala, mala", "to ja volim taj seks" i "Nije mi nita" Plou je producirao ore Petrovi On je ujedno svirao i klavijature a omot je uradio zapaeni beogradski autor aa Markovi Mladoenja Na koncertima je sa njima nastupao bubnjar Ratko Ljubii (ex Disciplina kime, U kripcu). Redepi se povukao iz grupe i posvetio se
menaderskom poslu. Polovinom 1996 godine Familija je na CD singlu objavila pe-sme "Brate Murate" (na osnovu pesme "Trla baba lan" Korni grupe) i "Ringipil", najavljujui CD "Seljaka buna" koji je izaao maja 1997 godine. U produkciji ora Petrovia ponudili su pesme "Paranoja", "Hepi hipi", "Ni, Pariz, Teksas" i druge. Novi materijali stilski su slino obojeni kao i pesme sa debi ploe Diskografija Singl "Brate Murate" / "Ringipil" (Komuna 1996) Albumi "Narodno pozorite" (PGP RTS 1994) "Seljaka buna" (Komuna 1997) GENERACIJA BEZ BUDUNOST! (Novi Sad) Grupa je nastala 9 marta 1990 godine, a muziku su zasnovali na Ol punk zvuku. Udarnu postavu inili su Robert Bu (vokal), Vladimir Cinkocki ina (bubnjevi), Aleksandar Relji (gitara) i Borisav Stefanovi (bas). Prve snimke objavili su na kaseti "Novi Sad Vol 2" (GBB Tapes 1990.) na kojoj su predstavljeni mladi novosadski sastavi Zatim sledi njihova kaseta "Da je jug pobedio" sa dvadeset koncertnih i studijskih numera. Godine 1991 objavili su maksi singl "Ima da me slua", a debi LP "Vol. 1" snimaju u produkciji Zorana Bulatovia Baleta (ex Luna, Laboratorija zvuka) i na njemu se predstavljaju pesmama na tragu sastava The Clash i Madness, dakle pod uticajem ska muzike i punka Na ploi su snimili temu "Instrumental" koja predstavlja obradu muzike iz serije "Otpisani", neke pesme su na engleskom, a dodali su i dva koncertna snimka Kasetu sa istim materijalom objavila je firma Myusic Yuser, a ploa je licencno objavljena u Belgiji Zanimljivo je da se na sva tri izdanja nala pesma "Da je jug pobedio", a sa ploe "Vol 1" jo su se izdvojile pesme "Jamajka" i "Olovna jutra". Uprkos ambicioznim planovima, grupa pauzira, ina prelazi u Obojeni program, a zatim u Gobline. Krajem 1997 godine objavili su plou "Spleen" a grupu ine: Robert Bu, Borisav Stefanovi, gitaristi Milo Rakovi, Zlatko Gosti i bubnjar Dejan arkovi. Diskografija "Da je jug pobedio" (Predskazanje Records 1990, kaseta) "Ima da me slua" / "Pad"/ "Krst u plamenu" (samizdat 1991. maksi singl) "Vol, 1" (Predskazanje Records 1993) "Spleen" (Automatic 1997) GOBLINI (Sabac) Grupa je nastala marta 1992. godine. Gitarista Alen Jovanovi i basista Vlada Kokotovi iveli su u Karlovcu i zajedno svirali u grupi Lorelai. Kada je 1991. godine sastav prestao sa radom Vlada i Alen su povremeno svirali sa brojnim zagrebakim sastavima. Po raspadu SFRJ preselili su se u abac a 1992 godine su sa pevaem Brankom Goluboviem formirali Gobline i poeli da sviraju muziku inspirisanu post punk zvukom. U poetku su esto menjali bubnjare dok se na tom mestu nije ustalio Nenad Divni, Prvu, slabo distribuiranu kasetu "Goblini" objavliii su aprila 1994. godine. Na A-strani se naao materijal iz repertoara grupe Lorelai, a B-stranu su popunile nove pesme. Nekoliko meseci kasnije Divni je otiao u vojsku a zamenio ga je Nedeljko Nedi, poznatiji kao Meketa Sa njim su snimili kasetu "Istinite prie I deo" sa udarnim pesmama "Cipjonka", "eLESdi se vraa kui" i "Za Lorenu". Na toj kaseti se nalo pet ponovo snimljenih pesama sa njihovog prvog izdanja Na delu materijala bubnjeve je svirao Divni. Krajem iste godine kao drugi gitarista pridruio im se Leo Pilipovi, jer je njegov sastav Dukele, zbog odlaska lanova u vojsku, pravio pauzu. Maja 1995. godine Meketa odlazi na Kipar, a za bubanj seda Zoran Jevi Fric, Poetkom iste godine objavljuju dokumentarnu kasetu snimljenu 31. avgusta 1995. godine na koncertu u KST-u. Pored njihovih pesama tu su i hitovi KUD Idijota "Minijatura", "Pesma o ribaru Marinu, Marini i moru", koje inae rado izvode na svojim nastupima. Uz "Sheena is a punk rocker" tu je i "Kuda idu izgubljene devojke (Tamara)" iz repertoara Borisa Novkovia, kao i "Ne mogu vie", obrada "I fought the Law" grupe The Clash. Sa producentom Acom RadosavljeYU ROCK ENCIKLOPEDIJA HAZARI >:' Goblini vrcem snimaju CD "U magnovenju", a posle promotivnog koncerta na Leovo mesto dolazi gitarista aa etka. "U magnovenju" im donosi nove koncertne favorite "On je ona je", "Ima nas!",
"Petra", "Voa" i obradu "Anja volim te", jednu od prvih pesama slovenakog sastava Videosex koja se u originalu zove "Kako bih volio da si tu". Poetkom maja 1996. godine sa grupama Svarog, Nita ali logopedi i Love Hunters odlaze na krau turneju po Sloveniji i posle tih nastupa dobijaju poziv da krajem juna uestvuju na dvodnevnom Zgaga rock festivalu u me-stu Hoti pri Litiji u blizini Ljubljane. U jesen 1996. godine ponovo odlaze na seriju nastupa po Sloveniji i bivaju odlino prihvaeni. Koncertni snimci njihove tri pesme uvreni su na kaseti "etiri godine na Golom otoku" objavljenoj 1996. godine Re je o zajednikom koncertu u KST-u odranom povodom petog roendana emisije "Paket aranman" TV Politike Juna 1997. godine odlaze na novu mini turneju po Sloveniji a nastupaju i na drugom Zgaga rock festivalu sa novim bubnjarom Vladimirom Cinkockim inom (ex Generacija bez budunosti, Obojeni program). Na duplom kompaktu "No Border jam 4 i 5" (Front Rock 1997.) objavljene su njihove pesme "Ona misli da zna", "U magnovenju" i "eLESdi se vraa kui" snimljene na koncertu u Ilirskoj Bistrici 1996, godine. Avgusta 1997. godine svirali su ispred grupe Motor-head na rock festivalu u Budimpeti. Materijale sa koncerata u Sloveniji i Srbiji objavili su na duplom disku "Turneja U magnovenju 96/97", Najednom disku su snimci sa koncerata i nova pesma "Punk's Not Dead", a na drugom pesme sa debi kasete "Istinite prie I deo". Diskografija "Goblini" (Music Yuser 1994) "Istinite prie I deo" (Metropolis Records 1994) "KST live" (Mortal Combat Records 1995 ) "U magnovenju" (ITMM 1996) "Turneja U magnovenju 96 / 97" (Metropolis 1997 dupli koncertni CD) GRU (Beograd) Rap muziar sa Banovog Brda koji se u javnosti pojavljuje pod imenom Gru karijeru je zapoeo u bendu Ajne Avajciger. Debi plou "Da li ima pravo?" radi u produkciji Zorana Hrnaia, sa gostima Sun-shine, Rhvthm Attack, Robin Hood i drugima. Antigangsta pesmom "Pravo u raj" postie popularnost koja ga delegira u vrh domaih rapera. I sledei CD "Gru 2" (naziv je ujedno metafora za enske grudi) radi sa beogradskim rap muziarima nudei hitove "Biu tu", "Leto" i "Petak". Bavei se kriminalom i seksom, Gru stvara melodiozan rap, koristei u svojim pesma-ma semplove grupa K2, Ray, Goodman & Brovvn II, The VVhitehead Brothers i The Temptations Sa grupom 187 za kompi-lacijski CD "Crn je zvuk za svaki struk" (Komuna 1997 ) snimio je pesmu "Da li osea". Za zajedniki CD "Time Out" (Komuna 1997.) sa sastavom Del Arno Band snimio je novu verziju pesme "5ak" GRU Diskografija "Da li ima pravo?" (Jugodisk 1995.) "Gru 2" (Komuna 1996) HAZARS (Ni) Gitarista Dragomir Milenkovi Joga (roen 1954. godine u Trogiru) poeo je da se bavi muzikom u jedanaestoj godini, a tokom karijere je svirao razliite anrove Na formiranje njegovog konanog izraza uticali su pevanje pravoslavnog monaha oca Dionisi-ja Hilandarca, pagansko naslee, muzika sa vizantijskih prostora, ciganski melos june Srbije, ali i indijska muzika. Vremenom je specijalizovao sviranje sinthv gitare, dajui svojoj muzici specifian zvuk Pod nazivom etno pop zajednica Hazari, Milenkovi i basista Zoran Talevi osnovali su u Niu 1991. godine grupu orijentisanu na muzici zasnovanoj na narodnom stvaralatvu sa prostora Balkana. Pored njih u grupi su bili Goran Ili (gitara), Joko Hartl (bubnjevi) i Goran orevi (udaraljke). Koristei jazz, rock i etno elemente, Milenkovi je Hazari JARBOLI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA komponovao niz instrumentala koji su se nali na njihovoj debi kaseti "uvari istine" Poetkom 1994 godine grupi se pridruio gitarista Aleksandar Dobrijevic, student filozofije iz Beograda. Sa odlaskom Dobrije-via grupa se odluuje za violinistu Nikolu Aleksandrova, a novi bubnjar je Milorad Miloevi iz Pirata. U poslednje vreme grupa esto nastupa izvodei svoju muziku na akustinim instrumentima Grupa je 1994. godine svirala na Jazz festivalu u Sofiji, u prolee 1996 godine na Jazz festivalu u Kluu u Rumuniji a leta 1997 godine na Summertime Jazz festivalu u beogradskom Sava Centru. "uvari istine" su 1996. godine izali u CD formatu a izdali su ga MD Studio i MG Sorabia.
Jeseni 1997. godine grupa je zavrila snimanje nove ploe pod nazivom "Balkan asimetrija", a u tri numere je pevala Katarina Kaunkovi. Diskografija "uvari istine" (KPGT 1994) JARBOLE (Beograd) Grupu su 1991 godine osnovali Danijel Kova (gitara), Boris Mladenovi (gitara), olt Kova (bas) i Nemanja Aimovi (bubnjevi). U poetku su esto nastupali u beogradskim klubovima ili na modnim revijama Ljudmile Stratimirovi. Godine 1993. svirali su u finalu Paliluske olimpijade kulture pod imenom Do i jarboli U prolee 1996 godine objavili su kasetu "izmanoga" na kojoj su tri studijska snimka "Industrija oko nas", "Utkaj auto puteva na novi talas", "Ja opet biu tvoj" i "Da li u stvari ona nije bila oprezna?", dok ostatak ini koncertni materijal. Pesma "Industrija oko nas" objavljena je na kompilaciji "Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995), a "Da li u stvari ona nije bila oprezna?" pojavila se na kompilacijskom CD-u "Ovo je zemlja za nas?!?" (BOOM 93-B 92 1997.) Oktobra 1997. grupa je svirala na festivalu u nemakom gradu Erfurtu. Krajem 1997. godine pristupili su snimanju prve zvanine ploe Kanda Koda i Neboja Diskografija "izmanoga" (samizdat 1996) KANDA K0DZA1 NEBOJSA (Beograd) Sastav je nastao 1991. godine u postavi Oliver Nektarijevi (vokal), Rastko Lupulovi (gitara), Vladislav Rac (bas), Stevan Dimitri-jevi (bubnjevi) i Marko Petronijevi (truba) Neobian naziv grupe predstavlja igru reci Kanda znai valjda, a koda je sleng za mnogo. Posle dve godine zajednikog rada i pobede na Palilulskoj olimpijadi kulture 1992. godine prave pauzu, jer Oliver odlazi u Ameriku. Po njegovom povratku 1994. godine nastavljaju sa radom Na kaseti "Guarda Toma!" objavili su koncertne snimke sa nastupa odranih maja i oktobra 1995. godine u Domu omladine i KST-u U pesmi "Priroda" gostovao je Vua iz grupe Dark-wood Dub, a pesma "Put za Tunu" snimljena je u studiju. Na kaseti su se jo nale pesme "Toma Bebi" (posveena ovom osobenom kantautoru iz Splita), "Visokogradnja" i "Sisa" koja je ve objavljena na kompilaciji "Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995.) Njihove neformalne funk i jazzy kompozicije na tragu sastava Pere Ubu i Minutemen, obogaene Olive-rovim reggae vokalnim interpretacijama, brzo su ih ustoliile na mestu omiljenih klupskih sastava. Rastko Lupulovi, koji je paralelno razvijao i karijeru glumca, 1996 godine donosi odluku da se zamonai, naputa grupu i odlazi u manastir Deani. Tokom kratke glumake karijere, Lupulovi je za ulogu u predstavi "U potpalublju" 1996 godine dobio brojna priznanja: nagradu Zoran Radmilovi, Sterijinu nagradu i priznanje novosadskog "Dnevnika" Glumio je u predstavama Ateljea 212 i filmu "Paket aranman". Juna 1997. godine grupa je snimila novu plou koju treba da objavi B 92. Materijal je producirao eljko Boi, a novi gitarista je Ivan Topisirovi iz sastava Superstar (nekadanji Fake Madona's Undervvear). Diskografija "Guarda Toma!" (Metropolis 1996, kaseta) KASANPRIN GLAS (Novi Sad) Grupa je nastala 1993. godine u mestu Beoin u postavi Nadeda Obri (vokal). Slobodan ivkovi (gitara, sintisajzer i bas), Igor Olejar (bas) i Frane Malenica (bubnjevi) Na debi CD-u su se predstavili melodinom i promiljenom muzikom, a kao gosti u studiju su im pomogli Aleksandar Banjac (klavijature), Dee Molnar (klarinet) i Aleksandar Stamenkovi (klavijature). Sledee izdanje, vie gitarski izraenu kasetu "Neko kao ja" snimaju u produkciji Mareta Vuk-manovia (ex Pekinka patka), a bas svira novi lan Miroslav Bedov Micke (ex Obojeni program). Mini moog u pesmi "Labud" odsvirao je politiar Nenad anak, a gostovao YU ROCK ENCIKLOPEDIJA K2 je i gitarista Miroslav Marelj. Autori muzike su Bedov, ivkovi i Malenica a tekstove je napisala Nataa Malenica. Diskografija
"Kasandrin glas" (Metropolis Records 1995) "Neko kao ja" (Music Yuser 1997) fCAZUA U UI (Beograd) Grupa je nastala u jesen 1986 godine, a iskristalisala se iz niza kolskih sastava koje je predvodio gitarista i peva Ivan orevi Ivek. Uobiajene poetnike muke savlaivali su sve do jeseni 1990 godine kada je privatna beogradska izdavaka kua "Nova Aleksandrija" objavila LP "Jaui do ekstaze" na kome su zabeleeni snimci novih sastava Euforija, Klajberi, Pressing, Darkvvood Dub, a Kazna za ui je zastupljena sa dve numere Januara 1991. godine objavili su singl sa pesmama "Deri kamen" i "Moj drug", a sop-stveni zvuk su okarakterisali sloganom na omotu: "Ekstremno garano rokanje". Grupa je tokom godina esto menjala lanove, a u tom periodu kljunu postavu su, uz Iveka, inili basista Rudolf Cibulski i bubnjar Dejan SS Utvar, koji je kasnije preao u Del Arno Bend, Leta 1992, godine, Kazna za ui na kaseti objavljuje debi "Ispod zemlje" u produkciji Joveca (ex Elektrini orgazam) sa udarnim pesmama "Koska", "Roen lud", "Kad bude mrtav i beo". Po glasovima publike i irija pobeuju na Gitarijadi 92 u Zajearu, Novembra iste godine na manifestaciji Brzi b'en-dovi Srbije Ivek dobija priznanje kao najbolji gitarista, a njegova pesma Koska proglaena je za rock'n'roll himnu Srbije. Tokom sledee sezone grupa esto nastupa po klubovima, a gostuju u Skoplju i Kumanovu. U okviru tih nastupa sviraju i u beogradskom SKC-u 8. i 9. aprila 1993. godine sa Sranom ikom Todoroviem za bubnjevima, u postavi proirenoj udaraljka-ma i saksofonom, a kao gosti na bini im se pridruuju lanovi Elektrinog orgazma i Partibrejkersa. Poetkom 1994 godine objavljuju LP "Izliv radosti, napad sree" na kome je deo snimaka sa koncerata u SKC- u i novi, studijski materijal koji je opet producirao Jovec Maja 1994. godine izdavaka kua Red Luna Records, smetena na Kipru, objavljuje CD "3" na kome su uz Pressing i Overdose i est snimaka Kazne za ui, ve poznatih sa njihovih prethodnih izdanja. Ista kua na CD-u 1994. godine objavljuje reiz-danje ploe "Ispod zemlje" sa bonusom kon-certnih snimaka. Aprila 1995. godine grupa je u Sloveniji odsvirala etiri koncerta. Posle tog gostovanja nastupa pauza, jer je Ivek u nekoliko navrata boravio u Grkoj gde je svirao po klubovima na ostrvima. Povratniki koncert odrali su poetkom jula 1997 godine u bati KST-a, a uz Iveka grupu ine gitarista ii Radmilovi (ex Euforia), basista Goran Vujovi i bubnjar Neboja Dragojlovi koji su bili u sastavu Kandinskv. Diskografija Singl "Deri kamen" / "Moj drug" (Nova Aleksandrija 1991 ) Albumi "Ispod zemlje" (Sorabia Disk 1992, kaseta) "Izliv radosti, napad sree" (PGP RTS 1994) K2 (Beograd) Sestre Kova, Aleksandra (roena 1972.) i Kristina (roena 1974), zahvaljujui ocu Korneliju Kovau, muzikom su poele da se bave vrlo rano. Prve kompozicije napravile su kada je Aleksandra imala trinaest a Kristina jedanaest godina. Te 1985. godine su uradile prvi snimak u Norvekoj, u studiju svog ujaka Aleksandra Stojanovia. Godine 1989. u paniji sa Kornelijem, koji je bio producent i araner, rade snimke na engleskom jeziku da bi se predstavile zapadnom tritu pod imenom Next Of Kin. Taj materijal, nazvan "Way To The Top", za nae trite objavljuje Komuna 1990. godine, ali bez ikakve medijske podrke Iste godine Aleksandra peva na snimcima klavijaturiste Riarda Kotla (Richard Cottle) koji je svojevremeno pratio Zdravka olia na njegovoj jugoslovenskoj turneji Sestre prate Bebi Dol na Jugoviziji 91. u pesmi "Brazil" U prolee 1991 godine potpisuju ugovor na pet godina sa engleskom firmom 4lMismanagment" i septembra dolaze u London gde imaju seriju klupskih nastupa sa Labi ifreom (Labi ifre). Krajem godine se vraaju u Beograd, a leta 1992. godine u Norvekoj pod imenom You Dirty Sisters snimaju promo materijal za kompozitora Swaya. Na promo kom-paktu se nalazi i jedna njihova pesma. U meuvremenu, Aleksandra je u paniji nastupala sa latino dance grupom Loco-mia. Svirala je klavijature i pevala pratee vokale. Takoe je 1993. godine pevala pratee vokale na panskoj turneji pevaa Mike-la Herzoga Kristina je 1993. godine nastupala u obnovljenom mjuziklu "Kosa" gde je imala solo numeru u pesmi "Beli momci", U jesen 199.3 godine opet odlaze u Englesku,
ukljuuju se u turneju biveg pevaa grupe Hot Chocolate Erola Brauna (Errol Brovvn) koji je okupio tim mlaih muziara. Njih dve su bile predgrupa, nastupale su pod imenom The Cornelias, a Aleksandra je na njihovim koncertima pevala pratee vokale. Na turneji upoznaju bubnjara Roberta Madiksa (Robert Maddix) i klavijaturistu Donatana Bekforda (Jonathan Beckford) i sa njima obrauju Erolovu pesmu "Girl Crazy" (u njihovoj verziji "Boy Crazy"). Objavljuju promo CD pod nazivom "KK" za koji su zajedniki komponovali materijal a engleski muziari nastupaju pod imenom New Underground, Od kompanije Sony 2 dobijaju poziv da jula 1994. godine nastupe u londonskom klubu Embargo. Posle tog nastupa Maf Vinvud (Muff Winwood) im nudi ugovor, ali zbog tehnikih problema prilikom nastupa u "Cafe Sestre Kova: Kristina i Aleksandra 211 KLINIKI MRTAV YU ROCK ENCIKLOPEDIJA De Pari", firma odustaje od ponude. Sa New Underground prave nove snimke, ali se zbog viza krajem 1994. godine vraaju u Beograd ekajui odgovor iz Engleske i vize za Ameriku, gde su takoe imale neke ponude, odlaze u Budimpetu i snimaju svoj materijal koji objavljuju pod imenom K2 Prvi pokuaj u Jugoslaviji donosi im uspeh sa pesmama "Ajmo u ivot", "Dangl manija", "Crna kao no". Na ploi se nala i obrada stare Kornelijeve "Milo moje" koju je svojevremeno izvodila Bisera Veletanli Produkciju i aranmane radila je Kristina, a koprodukciju i programiranje Aleksandra, lako faktiki debitanti na domaem tritu, svojim modernim pop pesmama uspevaju da vrate gotovo zaboravljeni mainstream zvuk Krajem 1996 godine objavljuju novi CD "Malo soula" na kome su opet autori kompletnog materijala, a tekst za pesmu "Da I' i tebi" je napisala njihova majka Spomenka, dok su refren u pesmi "Rano je......" uradili Aleksandar Radulovi i Marina Tucakovi. U pesmama "Dabadamdam", "Biu tvoja devojka", "Sestre" nastavile su linijom precizno defini-sanog muzikog izraza. Kao muziki urednik, Aleksandra Kova je priredila CD "Time Out" (Komuna 1997 ) na kome su predstavljene mlae domae snage rap, dance, soul i hip hop muzike. K2 su za tu plou snimile pesme "Da li zna" i "Srebro i zlato", a njihovu temu "Provedi no sa mnom" otpevala je Maja Markovi Aleksandra je do sada gostovala na ploama "Sampled Moonlight" Kornelija Kovaa i "Zajedno smo pikili u pesku" Poslednje igre leptira. Obe su pevale u pesmi "Jo jedna cigareta pre spavanja" Riblje orbe, na albumu "M 91" Ramba Amadeusa, "Zaboravljeni" Pilota, "Muzika na struju" Bajage i "Nedelja na duhove" Dobrovoljnog pevakog drutva. Uradile su i muziku za predstavu "Mi ekamo bebu" u pozoritu Radovi 1996. godine. Diskografija "Way To The Top" (Komuna 1990.) "K2" (Komuna 1995,) "Malo soula" (Komuna 1996.) KLINIKI MRTAV (Beograd) Grupa je nastala 1991. godine u postavi Slobodan Jeremi, gitara i vokal (ex Lie prekriva Lisabon), eljko Popovi, vokal (ex Lie prekriva Lisabon), Duan ubarevi, bubnjevi i klavir i Branimir Savi, bas (ex Tvrdo srce i velike ui. Ulica od meseca). Ubrzo su snimili EP sa etiri kompozicije koji je tampan u promotivnom tirau od 500 primeraka i podeljen radio stanicama. Dve pesme sa te ploe "Ulica" i "Ovo je" nale su se i na njihovoj debi ploi "Svetla zone dodira". Na ploi je gostovala Branka Man-di, violonelo. Album je producirao Branimir Savi, a na kaseti je bonus pesma "Ve-tica". Na koncertnoj ploi "Nema ljubavi bez tuge i bola-live in KST" (Take it or leave it 1993 ) pojavljuju se sa pesmom "Za nas". Sa pesmom "Ulica" uvreni su na koncertnoj kaseti "Groovanje" (Vreme zabave 1994 ) Kasetu "Mleveno meso" snimaju sa bubnjarom Veroljubom Spasiem, lanom grupe Petar Pan Pored njihovih pesama "Dingis Kan", "Brod" snimili su obradu "Krokodili" Elektrinog orgazma, a tu je i koncetna verzija pesme "Za nas". Krajem 1994 godine Spasi i Savi odlaze iz grupe. Diskografija Singl "Ulica" / "Dens" / "Moja draga" / "Ovo je" (His masters noise 1992.) Albumi "Svetla zone dodira" (Take It or Leave It 1993 ) "Mleveno meso" (Music Yuser 1996) KONTRABANDA__________ (Panevo) Od lanova sastava LA Banda i Daltoni 1989 godine nastala je Kontrabanda Grupu su pokrenula
braa Vlada Radovanovi enka, vokal i Branislav Radovanovi, gitara Tokom 1990 godine uradili su snimke za pesme "elja" i "Keva" koji su zauzimali visoke pozicije na radijskim demo listama. U to vreme panju su skretali i razuzdanim nastupima pa su na koncertu u beogradskom Domu omladine izali nagi, ogrnuti samo bade mantilima. Na tom nastupu, na kome je sviralo vie grupa, muziari su se oprostili od menadera Mirsada Krijetorca koji se ubrzo preselio u Ameriku Godine 1993. Kontrabanda je snimila debi album, ali kako nisu bili zadovoljni rezultatima, odluili su da taj materijal ne objave Posle tog snimanja ustalili su se u postavi koju su pored brae Radovanovi, inili bubnjar Duan Gnjidi, gitarista Vladimir Kruka i basista Vladimir Nedeljkovi Zime 94. / 95. godine snimaju debi CD "Laku no, deco" na kome nude pesme nastale tokom prethodnih godina rada Kroz teme "Maioniar", "Zid" i druge predstavljaju modernizovano vienje svetske rock scene sedamdesetih godina nastale na rhvthm and blues tradiciji Pored svojih pesama tu je i "Nisam za rejv", obrada "Walk this way" sastava Aerosmith CD su producirali Voja Aralica i Goran Kosti, inae vlasnik izdavake kue GO Go Records, koja je objavila plou. Autor veine tekstova je Slobodan Simojlovi, koji je reirao spotove za pesme "Keva", "Maioniar" i "Zid" Krajem 1996. godine novi lanovi grupe postaju gitarista Branislav Gluvakov (ex ank blues band i Rebel) i basista Igor Mihajlovi Deba. Debi CD Kontrabanda promoviejuna 1997 godine besplatnim nastupom na otvorenom u Panevu. Krajem 1997 godine Kontrabanda je odrala seriju nastupa na promociji magazina "Ukus nestanih". Po odlasku iz grupe, basista Vladimir Nedeljkovi osniva sastav Zontag, a 1997 godine samostalno objavljuje istoimenu kasetu Branislav Radovanovi je jedno vreme radio kao pedagog u osnovnoj koli, a na Beogradskom proleu 1996 godine, u okviru veeri pesama za decu, osnovci su osvojili prvo mesto izvodei njegovu pesmu "Tanja + Relja". Uz to radi dokumentarne i kratkometrane igrane filmove. Autor je doku-mentarca "Apokalipsa u zemlji uda" (1995), a u saradnji sa Svetlanom Bezdanov Gostimir realizovao je filmove "Red Hiding Mood" (1996), "Trip strip" (1996.), "Horro-scop" (1996.) i "Uff " (1997 ) Sa Duanom Gnjidiem je snimio dokumentarac "Rock kraj Tamia" (1997.) U kratkom igranom filmu "Red Hiding Mood" glumili su njegovi uenici, a sa njim je uestovao na festivalima u Berlinu, Kopenhagenu, Sidneju i Beogradu Diskografija "Laku no, deco" (Go Go Records 1997) Kontrabanda YU ROCK ENCIKLOPEDIJA LOVE HUNTERS KRISTALI (Beograd) Pre no to su poeli da rade pod imenom Kristali, basista i peva Dejan Gvozden i gitarista eljko Marku su po kafiima izvodili blues i poznatije rock pesme Kada im se januara 1993. godine pridruio bubnjar Dejan Popovi nastali su Kristali. est meseci kasnije ve su imali hit pesmu "Dva metra" a tada im se prikljuio basista Milan Popovi, pa je Gvozden osloboen svirake uloge. Zvuk obogauje i truba Nenad Potje (ex Del Arno Band). Na debi kaseti "Kristali" gostovali su Ne-manja Koji (trombon), Borivoje Bojac (saksofon), Vladimir Lei (udaraljke) i ore Vasovi (klavijature). Kroz udarne pesme "Dva metra", "O kako si lepa", "Znam", "Osmi dan" oni su u nevreme promovisali zaboravljene pop strukture, zasnovane na jednostavnim pesmama koje imaju glavu i rep. Aprila 1997. godine objavljuju CD "Dolina ljubavi" koji je producirao Igor Borojevi Kao gosti na snimanju uestvovali su Aleksandar Bala, klavijature, Aleksandar Tomi, saksofon i Antonije Pui, akustina gitara. Diskografija "Kristali" (LVO Records 1994, kaseta) "Dolina ljubavi" (Metropolis Records 1997) LEE MAN (Novi Sad) Muziar pod umetnikim nazivom Safe karijeru je zapoeo kao basista u manje poznatim novosadskim sastavima poetkom osamdesetih godina. Sa grupom Incident je 1989 godine osvojio nagradu na Gitarijadi u Zajearu. Na sceni se samostalno pojavljuje 1993. godine kada prvim snimcima "Pokai prstima" i "Pokreni tokove" u techno dance maniru skree panju medija na sebe. Debi CD "Lee Man" pored njegovih pesa-ma donosi obradu stare hipi himne "Born To Be Wild" sastava Stepenvvolf. Na sledeem disku "Panonski ljubavnik", Safe obrauje pesme "Superstar" Dade Topia i "2 Sexy" grupe Right Said Fred. Kao gosti na sni-
Kristali Misteriozni Safe sa Limana manju uestvuju lanovi sastava Mr Bili King, Cobi i Monteniggers. Snimak njegovih nastupa iz prve polovine 1997 godine objavljen je na kaseti "Live Jive Remixes". Diskografija "Lee Man" (Global Music 1995) "Panonski ljubavnik" (Komuna 1996) "Live Jive Remixes" (ITMM 1997, koncertna kaseta) "Blesaurin" (Hi Fi Centar 1997,) LOVE HUNTERS (Novi Sad) Grupu su 1987. godine osnovali Milan Mumin (vokal) i Medan (gitara). U poetku su esto menjali lanove dok se nisu ustalili u postavi: Medan, Mumin, basista Menan-der Protector (ex Necrophobic), bubnjar Robert Radi (ex Kontraritam, La Strada, Obojeni program) i ritam gitarista koji se u javnosti predstavlja pod imenom Marino, Prvih godina se teko probijaju do medija iz dva razloga: pevaju na engleskom i rade sa malim, privatnim izdavaima. Svoj izraz zasnivaju na punk blues zvuku sedamdesetih godina svetske scene i grubom Muminovom vokalu Posle tri kasete, prerastaju kultni novosadski status i u prolee 1996. godine objavljuju CD "Donau" na kome su se nale gotovo sve pesme sa prethodne dve kasete. U isto vreme izlazi im kaseta "Total Rick-verzzo" na kojoj su demo snimci iz perioda od 1987-1991 godine Autori su muzike za fi]m "Marble ass" elimira ilnika Na kaseti "etiri godine na Golom otoku" zabeleeni su ivi snimci njihovih pesama "Kamikaze" i "There's something in the dark" sa nastupa u KST-u povodom roendana TV emisije "Paket aranman". Poetkom maja 1996. godine u okviru akcije Srpski rock' n' roll udarac sa grupama Goblini, Svarog i Nita ali logopedi, sviraju po Sloveniji Krajem juna Partibrejkersi im ukazuju ast da na njihovom povratnikom koncertu na Tamaj-danu, nastupe kao pregrupa Prvi samostalni koncert u Beogradu imaju 21 septembra u SKC-u Trinaest snimaka sa tog nastupa i svirke u Zrenjaninu pojavlju213 MADAME PIANO YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Love Hunters ju se krajem 1996 godine na kompaktu "Out Of Tune" ivi materijal su producirali lanovi grupe i Pea Peji. Aprila 1997 godine u Holandiji snimaju CD "Azimuth" u produkciji Mileta iria. Gost je bio klavijaturista Slo-ba Misailovi Na ploi su ponudili deset novih pesama, a ponovo su snimili temu "Goodbve Love", Diskografija "There no Centuries" (Mr Montenegro Records 1988) kaseta "Everclassic" (Music User 1994) kaseta "Oh, evolution" (Music User 1995 ) "Donau" (Music User 1996, kompilacija) "Total Rickverzzo" (Music User 1996) "Out Of Tune" (Komuna 1996 koncertni) "Azimuth" (Komuna 1997) MADAME P8ANO (Beograd) Ljiljana Rani, u javnosti poznatija kao Madame Piano, stekla je klasino muziko obrazovanje uei violinu Afiniteti prema drugim muzikim formama odvukli su je u jazz vode, tako da je dugo pevala po beogradskim klubovima i gostovala na ploama drugih autora Paralelno predaje jazz peva-nje u muzikoj koli, a od 1992. godine se pripremala za snimanje samostalne ploe Posle dugog rada, CD "Predeli" izlazi u jesen 1997 godine u produkciji Madame Piano i njenog supruga, basiste grupe Babe Dejana kopelje. Pored njenih pesama, na ploi su kompozicije Neboje Zulfikarpaia, Neboje Kotica i obrade "Cvetak uti" Loren Mek Kenit (Loreena McKennitt), "Caravan" Djuka Elingtona (Duke Ellington) i "Niya Niya Ni", obrada indijanske narodne pesme,. Sa grupom Orthodox Celts je snimila temu "Galija". Koristei razliite anrove, pop, etno, jazz i zabavnu muziku Madame Piano je ponudila stilski ujednaenu plou Diskografija "Predeh" (ITMM 1997) M0NTENIG6ERS (Kotor)
Godine 1990 moreplovci Igor Lazi (roen 1971 u Kotoru) i Neboja Savelji (roen 1971. u Podgorici) osnovali su sastav I Teli Me. Sa njima je saraivao autor tekstova Duko Nikoli. Tokom godina radili su isprekidano, u pauzama kada nisu plovili. Prvi radijski demo hit bila im je obrada pesme "Pump Up The Jam" u prepevu "Pop jede dem". U saradnji sa producentom Vojom Aralicom godine 1996. snimili su CD "Tajna marenda" i tada ime menjaju u Mon-teniggers. Uoi izlaska ploe, Duko Nikoli, autor veine tekstova, preminuo je posle teke bolesti Debi ploa je ponudila seriju neobaveznih rap pesama, otpevanih specifinim bokeljskim naglaskom Lazi se u javnosti predstavlja pseudonimom Lucky Boy, a Savelji kao Sky Na zajednikom disku "Time Out" (Komuna 1997 ) Monteniggersi su zastupljeni pesmom "So i tekila"
HBP8I
31 Hi. i Hil il IJlijiil llilt
Diskografija "Tajna marenda"(Komuna 1996) NEVERNE BEBE (Beograd) Klavijaturista i peva Milan urevi svirao je poetkom osamdesetih sa grupom Nova zemlja iz Valjeva. Pobedili su na Gitari-jadi u Zajearu 1983 godine i objavili LP "Letai" (PGP RTB 1984). urevi je sredinom osamdesetih preao u grupu Smak sa kojom je svirao dve i po godine. Od 1990. do 1992 godine bio je u grupi Frenki sa kojim je snimio LP "Plakao bih ali nemam s kime" (PGP RTB 1992.). Sastav je pobedio na festivalu MESAM 1992 godine. Po odlasku iz grupe Frenki, urevi je aprila 1993. godine osnovao Neverne bebe koje su uz njega inili basista Vladan urevi, gitarista BaneJeli (ex Viktorija), bubnjar eda Macu-ra i peva Bili King. Na debi ploi "Neverne bebe 1" snimljene su urevieve kompozicije i pesma "Daire", obrada grupe Smak. Na tom snimku gitaru je kao gost svirao Radomir Mihajlovi Toak Od samog osnivanja grupa esto nastupa, tako da su do kraja 1997 godine imali preko pet stotina koncerata po Jugoslaviji. Na nastupima, uz svoje pesme sviraju i obrade stranih hitova Godine 1995 u grupi je dolo do personalnih promena, tako da su novi lanovi postali gitarista aa Ranelovi (ex utura i Oblaci), pevaica Gorica Ponjavi, bubnjar Duan ubarevi, a krajem 1996 godine prikljuio im se peva Aleksandar Tasi. CD "Neverne bebe 2" objavili su krajem 1997 godine u Nemakoj Na ploi su kao gosti svirali brojni muziari meu kojima i sakso-fonista Jovan Maljokovi, gitaristi Dragomir Milenkovi Joga i Milorad Jovovi, bubnjar Joko Hartl i drugi. Milan urevi posledYU ROCK ENCIKLOPEDIJA NOVEMBAR njih godina u Nemakoj komponuje filmsku muziku Diskografija "Neverne bebe 1" (Take It Or leave It 1994) "Neverne bebe 2" (Red Line Records 1997) NITA ALI LOGOPEDI (abac) Sastav je nastao krajem 1992. godine, a pokrenuli su ga Miodrag Jovanovic Miko (vokal), Aca Stanojevi (bas). Dragoljub Markovi (klavijature), Milan Katani Skener (gitara), Dejan Stojanovi Kroka (bubanj) i Darko Velji (harmonika) Svojom neobinom muzikom koncepcijom u kojoj je dominirala narodnjaka harmonika i ironini tekstovi, brzo su skrenuli panju na sebe Nastupom na Gitarijadi u Zajearu 1994 godine obezbedili su iru medijsku promociju a osvojili su i nagradu publike.
Na debi kaseti "Ad hoc klica" snimili su raznorodne pesme "Pigs From Space", "Jar-mush Jim Rap", "Janjine janjine", "Stao sam na stone called crazy", bavei se u tekstovima svadbama, svinjetinom, citatima iz kolske lektire i stihovima na engleskom za poetnike. Na svakoj kaseti upisivali su unikatne poruke koje su razvrastavili po tematskim blokovima: prehrambeni, srpski, nacionalni, informativni, aljivi, crtaki. Na kaseti koja je u mom vlasnitvu pie: "Ovde smo imali - 2 puta 10 sa lukom, pola kile belog i kisele i 2 opske (Bono Vox)". Na koncertnoj kaseti "Groovanje" (Vreme zabave 1995 ) zastupljeni su pesmom "Janjine" snimljenom na njihovom nastupu u Domu omladine. Maja 1996. godine sa sastavima Svarog, Goblini i Love Hunters svirali su na kraoj turneji po Sloveniji, ali su nastupali bez har-monikaa to im je umanjilo scensku ubed-Ijivost. Novu plou "Vaspostavljanje" grupa je snimila 1996. godine, ali su do zakljuenja knjige jo uvek bili u potrazi za izdavaem. Diskografija "Ad hoc klica" (LVO Records 1995 ) "Vaspostavljanje" NOVEMBAR (Ni) Krajem osamdesetih godina jedna od najperspektivnijih zagrebakih grupa su bili Studeni Studeni, orijentisani na melodini punk rock, na tragu novog amerikog zvuka. Grupa je uspela da objavi maksi singl "isto kao suza" (Search & Enjoy 1990 ) a sa poetkom rata je prestala sa radom Njihov gitarista i peva Zoran Kosti Kota se u leto 1991. godine preselio u Ni gde je odmah prihvatio ponudu da svira bas u grupi Glas Amerike. Mesec dana kasnije, Kota je preao na gitaru, grupa je dobila ime Novembar i zagrebaka muzika pria je nastavljena Maja 1992 godine kao gosti sviraju na *- -*; > Nita ali logopedi sa saradnicima Palilulskoj olimpijadi kulture jer su Studeni Studeni prethodne godine pobedili na toj manifestaciji. U to vreme u grupu dolazi basista Zoran Ranelovi koji je pre toga svirao u raznim sastavima iz Karlovca, kao i u Nonoj strai Borisa Novkovia. Uz aktivnosti sa grupom, Kota poinje da radi kao muziki saradnik na Radio Niu. Debi CD "Deguelo" snimaju 1993. godine u postavi: Kota, Zoran Ranelovi, gitarista Sale oki (ex Glas Amerike) i bubnjar Sava. U pesmi "Gledaj kako ljubav umire" solo na Novembar 215 ORTHODOX CELTS YU ROCK ENCIKLOPEDIJA gitari je odsvirao Milan Mladenovi Sve materijale je komponovao Kota, dok je tekst za pesmu "Roendan" napisao Zvonko Karanovi a za "Ja sam je volio" Denis Romac Pored "Ja sam je volio" na ploi se nala i "Gledaj kako ljubav umire" iz repertoara grupe Studeni Studeni. Krajem juna 1996 godine Novembar su svirali na Zgaga festivalu u blizini Ljubljane sa serijom sastava slinog opredeljenja sa prostora bive Jugoslavije Drugi CD "Blues june pruge" objavljuju poetkom 1997. godine u produkciji Gorana Kotica i sa novim bubnjarom Zoranom Vidakoviem Na ploi se nalazi obrada pesme "Baby, baby" niskog sastava Fleke i "Mesto pod Suncem" zagrebake grupe Zvijezde. Kao autor teksta za pesmu "Posle svega kia" opet se pojavljuje Zvonko Karanovi Njegove pesme inspirisane rock muzikom su objavljene u knjigama "Blitzkrieg" (samizdat), "Srebrni surfer" (SKC Ni 1991.), "Mama melanholija" (Prosveta 1996.) i "Extravagan-za" (Gradina 1997.). Diskografija "Deguelo" (No Man's Land 1994) "Blues june pruge" (B 92 1997) ORTHODOX CELTS (Beograd) Bubnjar Duan ivanovi (ex Roe poze) je jo sredinom osamdesetih godina planirao da osnuje sastav koja bi svirao irsku narodnu muziku i tu ambiciju je delimino ostvario kroz rad sa grupom Roe Poze. Godine 1992. sa Anom oki (violina) i Dejanom La-liem (mandolina, frula, bendo), ivanovi prelazi na harmoniku i neformalno sviraju, preteno po klubovima. Prvi nastup odrali su za dan Svetog Patrika u Britich Councilu marta 1992 godine Krajem sledee godine prikljuuje im se peva Aca Petrovi Seltic i poinju ozbiljniji rad. Postavu kompletiraju novi lanovi gitarista
Vladan Jovkovi i basista Dejan Jevtovi. Polovinom 1994 godine objavljuju debi kasetu na kojoj su obradili dvanaest irskih pesama trudei se da zahvate to raznovrsnije stilove pa se tu nalazi poema o viskiju "Nancy Whiskey", fudbalska himna "AGrand Old Team" i druge. Njihovi koncerti po definiciji protiu u znaku masovnog veselja, posebno u "kunom prostoru" KST-u. Uz obrade izvode i sopstvene materijale, verno pratei sve odrednice anra. Pored toga, u manjim prostorima nastupaju sa akustinim instrumentima. Atmosferu ivih nastupa za-beleili su na koncertnoj kaseti snimljenoj 15. septembra 1995 godine u novosadskoj Sinagogi kada su veernji nastup podelili sa grupom Pachamama koja izvodi peruansku muziku Sledee izdanje CD "The Celts Strike Again" pored obrade tradicionala donosi i dve autorske kompozicije. Kao gosti se pojavljuju glumica Ana Sofrenovi koja je pevala u temi "Loch Lomond", Aleksandar Erakovi iz Vampira je pevao pratee vokale, Branko Orthodox Celts Vitas iz sastava Stoari svirao je bendo, Milan Mihalji iz grupe Pachamama je svirao tradicionalne instrumente a or Gruji iz Renesansa zurlu i srpske gajde. Sa Madame Piano, Orthodox Celts su snimili pesmu "Galija" i izveli je na festivalu "Budva 97". Diskografija "OrthodoxCelts" (TakeIt Or Leave It 1994) "Orthodox Celts - Pachamama" (samostalno izdanje 1996, koncertna kaseta) "The Celts Strike Again" (ITMM 1997) ORUJEM PROTIVU OTMIARA______________ (Zrenjanin) Kao tinejder, basista Nikola Pavkovi je sa bubnjarom Vladimirom Jovanoviem osnovao grupu Orujem protivu otmiara, koju su nazvali po jednoj knjizi za decu Sastav nije ostavio diskografski zapis, a Pavkovi je iru afirmaciju stekao kao basista u grupi Instant Karma. Po odlasku iz Instant Karme sa Dragom Antov 1992. godine osniva Orujem protivu otmiara. On je u poetku svirao bas. Draga je pevala, dok su se ostali lanovi esto smenjivali. Kada su se ustalili u postavi Nikola Pavkovi (gitara), Draga Antov (bas). Dragana Mr-kaji (gitara i vokal) i Darko Kurjak (bubnjevi), snimili su debi kasetu "Orujem protivu otmiara" koja je promovisala njihov zgusnuti povver pop stil. Pavkovi je glavni autor a njegovi tekstovi, pisani u enskom rodu zahvataju u razliite teme: samoubistvo, individualnost, samoispitivanje. Inae, Dragi i Dragani ovo je prva grupa, a Nikola ih je uio da sviraju Poto je Darko Kurjak u meuvremenu preao u Partibrejkerse, drugu plou "Barbie-Cue" (u formatu kompakt diska i kasete), snimaju sa starim Nikolinim saradnikom Vladimirom Jovanoviem Pajetom (ex Instant karma, Gluve kuke). U produkciji Mirka Vukomanovia objavljuju nove pesme sline onima sa debija, a tu je i nekoliko sporijih numera kao i obrade "Mladiu moj" sasOrujem protivu otmiara YU ROCK ENCIKLOPEDIJA PRLJAVI INSPEKTOR BLAA I KLJUNOVI tava Zana i "Dobra ideja" Boba Moulda i grupe Sugar, Na snimanju su uestvovali Vlada Negovanovi, akustina gitara i aa Lok-ner, klavijature Pored Nikole, tekstove na drugoj ploi pisale su Draga i Dragana Zahvaljujui vrlo dobrom prijemu druge ploe, njihov debitantski album sredinom 1997. godine izlazi i u formatu kompakt diska U isto vreme Mirko Vukomanovi je uradio re-miks etiri stare pesme koje su objavljene na disku "BarbieMix". Polovinom 1997 godine Draga Antov je prela u sastav Veliki prezir. Diskografija "Orujem protivu otmiara" (LVO Records 1995) "BarbieCue" (Automatic 1996) "BarbieMix" (Automatic 1997,) PLEJBOJ (Beograd) Grupu su 1992. godine osnovali basista Rbman Gorek (ex Euforija, Presing), gitarista Igor Perovi (ex Euforija) i bubnjar Miladin Radivojevi (ex Presing), a ubrzo im je pristupio saksofonista Duan Petrovi (ex Duh Nibor, Deca loih muziara) Prvo pojaBlack i promoviu prvi domai CD singl na kome je obrada hita "Zajedno" grupe Film i njihova pesma "Znaj". Pokliem "Plejboj-najbolja jugoslovenska grupa svih vremena" u pesmi "Zajedno", na duhovit nain citiraju Disciplinu kime Na snimanju su gostovali bubnjar ika Todoro-vi i truba Borislav Velikovi (Deca loih muziara).
Plejboj su uradili muziku za film "Do koske" ponudivi dinamine instrumentale, muziku pod uticajem latino ritmova i novi miks pesme "Grizi metak". Pesma "Kokain" iz filma, na kojoj repuje Gumbrovvski nala se na CD singlu "Kokane" (Metropolis 1997.) grupe Sunshine. CD "Overdrive" Plejboj snimaju sa kompletnom duvakom sekcijom, gudakim kvartetom, a gitarista Ivek (Kazna za ui) je pevao pratee vokale u temi "Superstar". Diskografija Singl "Zajedno"/"Znaj" (B 92 1995, CD singl) Albumi "Sviraj deko" (B 92-DE Production-PGP RTS 1994) "Do koske" (Favi 1997) "Overdrive" (PGP RTS 1997) Plejboj vljivanje grupa je imala na koncertu Brzi ben-dovi Srbije u Domu omladine kada su na sebe skrenuli panju atraktivnom svirkpm, ki odeom, perikama i prateim igraicama Godine 1993 u okviru Trinidad Trip benda sviraju u predstavi "Trinidad" Bitef teatra. Pesma iz predstave "Ja hou mambo" (pevali Anica Dobra, Slobodan Ninkovi i Branko Vidakovi) ubrzo postaje hit u medijima Plejboj zatim rade muziku za jednu od pria u pozorinoj predstavi "Beogradske prie" i za film "Geto-tajni ivot grada" Debi CD "Sviraj deko" snimaju sa gostujuim muziarima: Papa Nik (klavir). Marko Milivojevi (udaraljke) i Vlada Lei (konge). Sa ploe se izdvajaju pesme "Koliko", "Grizi metak" i "Skidam se". Poetkom 1995. godine dobijaju novog bubnjara Gorana Milo-evia. Istog leta na Summertime jazz and blues festivalu u beogradskom Sava centru nastupaju ispred amerikog sastava Fishbellv POPCVCLE (Beej) Bivi lanovi grupe Eva Braun: Milan Gla-vaki (gitara, vokal) i Ljubomir Raji (bubnjevi) formirali su poetkom 1995. godine sastav Popcvcle, a pridruio im se basista Goran Obradovi. U poetku su delovali pod kabastim imenom Gervasius Tvvinkleminkle-son, a na koncertima su izvodili obrade stranih hitova Leta 1996. godine na kaseti "Orbitalna putovanja" zabeleili su prvih pet snimaka na kojima Raji svirao i klavijature. Oktobra iste godine u grupu je dola Nataa Kati (ex Mary Poppins, elektrini klavir i aranmani) i prvi nastup sa njom imali su povodom premijere filma "Independence Day" kada su izveli obradu pesme "It's The End Of The VVorld (As We Know It)" sastava R.E.M. Bavei se modernim pop zvukom i tekstovima vezanim za ezoterine teme, grupa maja 1997 godine objavljuje CD "Popcvclo-pedia" Kao gosti, na snimanju su uestvovali Dee Molnar (saksofon), Dragan Kozari (truba), Vladimir Nei (trombon) i Nenad Potje (truba grupe Kristali). U etrnaest pesama, od kojih se izdvajaju "Vilenjaci", "Vrli novi dan", "Ona zna", grupa predstavlja svoje vienje novije pop muzike koju kritika prihvata vrlo blagonaklono. Diskografija "Orbitalna putovanja" (B 92 1996, kaseta) "Popcvdopedia" (Automatic 1997,) PRUAVi INSPEKTOR BLAA I KLJUNOVI (Beograd) Poetkom osamdesetih godina basista Igor Blaevi predvodio je novotalasnu grupu Fiskulturno lane koja nije dobacila dalje od atraktivne predgrupe. Igor je oevicima ostao u seanju po duhovitim najavama, skidanju na bini i nekoliko lokalnih hitova. Po raspadu sastava, Igor se povukao sa scene, zaposlio u SIV-u, a krajem 1991, godine poeo je da vodi neobavezne emisije na radio Pingvinu, predstavljajui se kao prljavi inspektor Blaa Zatim je poeo da se ubacuje na scenu na koncertima drugih grupa i esto je kod publike prolazio bolje nego domaini To ga je navelo da 13. januara 1994 godine osnuje grupu Prljavi inspektor Blaa i kljunovi Blaa peva, gazda Milutin Petrovi svira ritam gitaru, Aleksandar Kara-di gitaru, Dejan Resanovi bas, a Vojin u-rainovi bubnjeve Grupa u poetku najee nastupa u beogradskom Prostoru i KST-u. Udarni hit je Blaina "Dule Savi", a veinu repertoara ine hitovi exjugosloven-skih grupa. Zadravi deo starog imida (skidanje na bini, nadmudrivanje sa publikom), Blaa i kljunovi brzo postaju klupska atrakcija tako da snimak nastupa u KST-u od 14. aprila 1994, godine objavljuju na kaseti "Igra rokenrol SR Jugoslavija" Tu su njihova izvoenja pesama Azre, Zabranjenog puenja, Riblje orbe, Prljavog kazalita, Bijelog dugmeta, Plavog orkestra, ali i iz perioda grupe Fiskulturno lane Kao gost, na nastupu se pojavio Panta, lider alternativne zrenjaninPRSLOOK BAND YU ROCK ENCIKLOPEDIJA
Prljavi inspektor Blaa i kljunovi ske grupe iklja nafta i Drakula, peva sastava Direktori. Iste godine, 25. maja, Blaa je organizo-vao izuzetno poseenu proslavu Dana mladosti u klubu Prostor koja je osmiljena sa svim prateim elementima socijalistikog rock'n'rolla Pored muzikih aktivnosti, Blaa se medijski eksponirao kao pobednik u TV kvizu Neboje ukelia "Prvih 100 godina filma". Oktobra 1996. godine grupa je objavila CD "Plagijati i obrade" na kome su od obrada: "ekala sam" Gorana Bregovia, ali iz repertoara Jadranke Stojakovi, "Da bog da crk'o rokenrol (kad ga svako svira)" Elvisa Kurtovia, "umadijski tvist" Mileta Lojpura u kome ovaj veteran domae scene i gostuje. Od plagijata tu su aktuelnije Blaine pesme i nove verzije pesama iz faze Fiskulturnog laneta: "Viva Le France" i "Nema problema". Na snimanju su gostovali pevaica Marija Mihajlovi i lanovi grupe Ortodox Celts Diskografija "Igra rokenrol SR Jugoslavija" (sopstveni bootleg 1995) "Plagijati i obrade" (ITMM 1996) PRSLOOK BAND_________ (Ni) Braa Nikica i Sandro Markovi su od 1987. do 1992 godine u Splitu predvodili sastav Od srca sa kojim su svirali irom Dalmacije Godine 1990 snimili su debi LP i zatim, kao predgrupa nastupali na turneji sa Dinom Dvornikom Pred potpisivanje ugovora sa Jugotonom, poeo je rat i braa su se preselila u Ni. Godine 1992. pod imenom Od srca, objavili su plou "Hiljade milja izmeu nas" koja je snimljena u Splitu. Na ploi su gostovali Vesna Ivi, Gibonni i lanovi sastava Daleka obala Godine 1994. menjaju ime u Prslook Band, a sa njima poinje da radi Vladimir Milutinovi, Sledee godine su objavili plou "Sa malo manje sna" koju su medijski predstavile pesme "I dalje to sam ja", "Plutam" i "Ostavljam sve". Krajem 1997, godine objavili su CD "Druga strana mora" na kome je pratee vokale pevala Tanja Banja-nin, a u obradi Dvomikove "Zato pravi slona od mene", snimljenoj pod imenom "Slon 97", gostovao je Lee Man Diskografija "Hiljade milja izmeu nas" (Sorabia Disk 1992) "Sa malo manje sna" (PGP RTS 1995) "Druga strana mora" (PGP RTS/ARecords 1997) SUNSHINE (Beograd) Lider sastava peva Branko Bojovi Bane, alias Gumbrovvski (roen 1969.), karijeru je zapoeo u novobeogradskoj rap grupi Green Cool Pass. Budui daje 1987 i 1988 godine iveo u Americi, po povratku u Jugoslaviju resio je da ponudi svoje vienje rap zvuka. Sunshine je osnovao 1993 godine, a grupa je ime dobila po prodavnici ploa u Denveru koja je meu prvima nudila aktuel-nu crnaku muziku. Uz Baneta, tu je Dole Ramirez koji pie tekstove i lanovi beogradskih sastava Bloodbath, Del Amo Band, Eye-sburn i Number One Bane, peva grupe Sunshine. Gumbrovvski je ve na prvoj kaseti "Ljubavna likvefakcija" svoj zvuk zasnovao na direktnim seksualnim tekstovima, to ih je udaljilo od medija, ali pribliilo publici. Sa-radnici u studiju su bili lanovi grupe Del Arno band, Margita Stefanovi i Zvonko uki koji je svirao bas gitaru. CD "Sh.g.t.m." gradi na slinim tekstovima, nizu psovki, semplovima i jakom ritmu. U kreiranju tog zvuka pomau mu gitarista Vojislav Pei Beke (ex Bezobrazno zeleno, Glisersi) i Margita Stefanovi. U leto 1997 godine, Sunshine objavljuju CD singl sa pesmama "Kokane", "Mental Kokane" i "Atmo-capella '91. previevv". Taj materijal je uraen zajedno sa lanovima grupe Pleboj za potrebe filma "Do koske". Grupa planira da objavi koncertni CD snimljen na njihovom nastupu u SKC-u 15. februara 1997 godine Diskografija "Ljubavna likvefakcija"(Jugodisk 1995) "Sh gtm" (Metropoiis 1996) "Kokane" (Metropoiis CD singl 1997) Sunshine YU ROCK ENCIKLOPEDIJA VELIKI PREZIR
TRULA KOALICIJA (Gornji Milanovac) Post punk grupu Trula koalicija osnovali su 1986 godine lanovi kragujevake grupe KBO! gitarista aa Vuji Vuja, njegov brat bubnjar Boban Vuji a pridruio im se peva i tekstopisac Skaki, itelj Gornjeg Milanov-ca. Do 1988. godine uradili su seriju demo snimaka, a izbor najboljih su objavili na kaseti "Trula koalicija" Za njom slede samostalno objavljene kasete "Seanja", "Ne izlazi iz stroja". Godine 1990 pridruuje im se gitarista i basista Ceja, a dve godine kasnije na kaseti "Plakao sam kad je pala Sekuritatea" belee provokativne pesme "Zato me mrzi to volim eelja" i "Rodi mi gomilu debila" Kasetu "Pogledaj u nebo" kao i prethodne snimaju u Vujinom studiju enjak u Kragu-jevcu, a on paralelno svira i u aranelovakoj grupi Zvoncekova biljenica, Vuja, lider grupe KBO! u slobodno vreme sa istomiljenicima kreira i otre politike stavove na brojnim izdanjima grupe Trula koalicija Diskografija "Trula koalicija" (samizdat 1988) "Seanja" (samizdat 1989) "Ne izlazi iz stroja" (samizdat 1990) "Plakao sam kad je pala Sekuritatea" (samizdat 1992) "Pogled u nebo" (samizdat 1994) URGH! (Beograd) Grupa je nastala januara 1991. godine, a za naziv su odabrali tipian uzvik iz strip izdanja, Grupu ine peva Dragoslav Rui, alias Guru Ghagi, gitarista Dole Smiljani, bubnjar Dejan Stanisavljevi Stana, dok se posle brojnih izmena basista na tom mestu ustalio Igor tanglicki Krle U poetku su svirali grindcore to je zabeleeno na njihovoj debi kaseti "Yonuss Tape" koju su podelili sa beogradskim enskim bendom PMS. Zastupljeni su na LP kompilaciji "Tito nikada vie" (Intermusic1992.) URGH! Krajem 1993. godine grupa je uestvovala u performansu "Armatura" uz itav niz beogradskih umetnika razliitih intereso-vanja. Na drugoj kaseti "9194" proirili su muziki izraz koristei rock, rap, noise i elemente tehno zvuka. Naziv kasete se nametnuo sam po sebi Uvreni snimci su nastali u periodu od 1991. do 1994. godine, to su i naslovom sugerisali. Na CD kompilaciji "VVitness Of The 1st Discussion" (Silver Cross Records 1994.) na kojoj su zastupljeni razliiti autori, uvrene su njihove pesme "Duboko disanje" i "e", Novembra 1994, godine odrali su akustine nastupe u Barutani i KST-u, na kojima su materijal sa prethodne kasete izveli u mirnijim aranmanima, koristei akustine gitare, violinu, harmoniku i deje igrake Snimak sa tih koncerata pojavio se na kaseti "Unplugged",, Iste godine na manifestaciji Brzi bendovi Srbije dobili su priznanje kao grupa godine. Kasetu "Oesophagus" (termin za jednjak na latinskom jeziku) objavili su juna 1997. godine nastavljajui svoje etnje po anrovima Uz aktivnosti sa grupom Dragoslav Rui je saradnik radija B-92, a njegova e-mail adresa je: ghagi@classroom.opennet.org Diskografija Tonuss Tape" (Take It Or Leave It 1992) "9194" (Silver Cross Recorda 1994) "Unplugged" (Silver Cross Records 1995) "Oesophagus" (B-92 1997) VELIKI PREZIR (Vrbas) Grupa Veliki prezir je osnovana juna 1994. godine u postavi: gitarista i peva Vladimir Kolari Kole, gitarista Slavko Kontra i bubnjar Duan Kuzmanovi. U jesen 1996. godine objavili su kasetu "Veliki prezir" sa koje su se izdvojile pesme "Ne znam", "Dobro je" i "Samo tebe znam". Juna meseca 1997 godine snimili su za jedan dan LIVE studijsku plou "1 2 3 4" u novosadskom studiju M Na taj nain zabeieili su svoju koncertnu 219 VOODOO POPEYE YU ROCK ENCIKLOPEDIJA uigranost Taj CD belei jedanaest pesama sa prethodnog albuma i kompoziciju "Udica" koja ranije nije objavljivana Po zavretku snimanja dotadanji basista Predrag llein je napustio grupu, a zamenila ga je Draga Antov (ex Orujem protivu otmiara). Diskografija "Veliki prezir" (Metropolis 1996.) "1 2 3 4" (Automatic 1997)
ZBOGOM BRUS LI (Zemun) Domau rap scenu je krajem 1997 godine upotpunio Radenko Stojanovi (roen 1969. godine), autor koji se u javnosti predstavlja kao Voodoo Popeve. Prvi rad zabe-leio je na zajednikom disku "Crni je zvuk za svaki struk" (Komuna 1997.) na kome se uz ostale autore slinog anra predstavio medijskim hitovima "Otmiar" i "Karantin" Krajem iste godine debitovao je kompakt diskom "Voodoo Epopeje" za koji je produkci220 ju i aranmane uradio Voja Aralica U pe-smama "Voodooinstallater", "Kalambur", "RAP sodia" i drugim, kljunu ulogu odigrali su njegovi duhoviti tekstovi. Uz autorski rad ponudio je i pesmu "Katrin", obradu starog hita ora Balaevia "Oprosti mi Katrin" sa radikalno izmenjenim tekstom i, zvukom Pored toga, Voodoo Popeve je na ploi koristio muziku iz filma "Valter brani Sarajevo" i semplove pesama sastava The Stranglers, The Prodigv, Fugees, Salt 'n' Pepa i Atheist Rap, Na snimanju diska pomogli su mu brojni beogradski rap autori. Odmah po objavljivanju disk je pobudio veliko zanimanje publike i postao jedna od najbre prodavanih ploa u 1997 godini Voodoo Popeve je 1995 godine samostalno objavio knjigu pesama "Argo embar-go'\. Ko god je imao prilike da proita tu knjigu lako je mogao da predvidi kakve e jezike kalambure Voodoo Popeve primeni-ti na svojoj prvoj ploi I nije se prevario. Diskografija "Voodoo Epopeje" (Komuna 1997) (Novi Sad) Post punk grupa Zbogom Brus Li nastala je 1993. godine u Novom Sadu U poetku su esto menjali lanove dok se nisu ustalili u postavi: peva Slavko Mati, gitarista Branislav Smuk, basista Aleksandar Jova-novi i bubnjar Boban Dejanovi. Prvi tira debi kasete "Penk Punk Pink Pank Ponk" objavljuje im novosadski Music Yuser, dok reizdanje izlazi za LVO Records. Budui da sam bend lanovi opisuju kao punk rock atrakciju, na debiju se nala serija veselih pesama i niz citata iz repertoara Zvonka Bogdana, abana aulia, kao i sem-plova iz filmova "Ko to tamo peva", "Ve vieno", "Dina-pustinjska planeta" i serije "Grlom u jagode". Na nastupima vode rauna o kompletnoj prezentaciji, tako da se pojavljuju kostimirani u raznovrsne odore Krajem 1997. godine grupa je objavila CD "Zlobro". Uz nove materijale, kao bonus objavljeno je sedam pesama sa debi kasete. Uestvovali su na snimanju filma "Marble Ass" reditelja elimi-ra ilnika. Nastupali su u Budimpeti, tri puta na novosadskom Koncertu godine, u Knjaevcu kao predstavnici Muzike omladine Vojvodine, na Zmajevim deijim igrama i drugim manifestacijama. Njihovi snimci zastupljeni su na tri domae kasetne kompilacije Diskografija "Penk Punk Pink Pank Ponk" (Music Yuser 1995 kaseta) "Zlobro" (Tarcus 1997.) ZVONCEKOVA BILJENICA (Aranelovac) ~~ Sredinom osamdesetih godina peva Svetislav Todorovi, u narodu poznatiji kao Toza Rabasa, bio je u sastavu Kralj vuk Godine 1987. osnovao je post punk grupu Zvon-cekova biljenica Sa njim su u novu avanturu krenuli Dejan Fumarone (bas), Vesko (oboa) i Boban (bubnjevi). Dolaskom gitariste ae Vujia iz sastava KBO! formiraju zvuk na tragu melodioznog punka Na kaseti "Inenjeri ljudskih dua" pored lozinih i Vujinih pesama nale su se i obrade "Mongoloid" grupe Devo i "Vjeran pas" rijekog sastava Termiti Na drugoj kaseti "Mrzim svoju mjesnu zajednicu" je i obrada pesme "Moj ivot je novi val" rijekog sastava Paraf. Uz delovanje na sceni, Toza Rabasa vodi muzike emisije na aranelovakom radiju i televiziji, a zaposlen je kao pravnik u auto-prevoznikom preduzeu u Lazarevcu. Diskografija "Inenjeri ljudskih dua" (samizdat 1992) "Mrzim svoju mjesnu zajednicu" (Take It or Leave It 1994) 1960" 1 "97 Dodatak AMBASADORI ANATHEMA AVE BELE VINJE BELE VRANE BISERI BIS BEZ CVRAK I MRAVI IAK ISTA PROZA DALTONI DELFINI (SPLIT) DELFINI
(ZAGREB) DOGOVOR IZ 1804. DUBROVAKI TRUBADURI GLUVE KUKE GRENICI GRIVA HAD LOJPUR MILAN LUTKE NERON NIRVANA OSVAJAI PEAT PETROVI BILJANA PLAMENIH PET POMORANA SANJALICE STIJENE SUPERNAUT OBI MILADIN URAGANI VOJVOANSKI BLUES BAND ZDRAVO ZID AMBASADORI (Sarajevo) Grupu je 1968. godine osnovao gitarista Slobodan Vujovi Zahvaljujui izvoakim i aranerskim mogunostima koje im je nudila instrumentalna postava sa duvakom sekcijom u poetku su svirali anrovski raznovrsnu muziku baziranu na stranim hrtovima. Kljunu afirmaciju postigli su na domaim festivalima zabavne muzike, a 1976. godine predstavljali su Jugoslaviju na izboru za Pesmu Evrovizije. Kroz Ambasadore je proao veliki broj pevaa od kojih se izdvajaju Zdravko oli, Ismeta Dervoz, Jasna Gospi i Hari Vareanovi. Tokom rada, grupa je objavila niz singlova i LP ploa. Najvei hit bila je pesma Kemala Montena "Zemljo moja". Poetkom osamdesetih godina, paralelno sa opadanjem popularnosti domaih festivala zabavne muzike i Ambasadori su se povukli sa scene ANATHEMA (Novi Sad) Heavy metal sastav Anathema osnovali su 1983. godine gitaristi Dragan Radojii, VojislavVili i peva Miodrag Balaban. Grupa je negovala trash zvuk i uglavnom su nastupali na kolektivnim svirkama grupa slinog opredeljenja. Od vanijih koncerata izdvojili su se nastupi u Rumuniji i Ljubljani Objavili su albume "Anathema" (Panonija koncert 1989.) i "Empire Of Noise" (Explosive 1991.). Sa radom su prestali po objavljivanju druge ploe. AVE (Velenje) Grupu Ave osnovali su 1971 godine gitarista i peva Rajko orevi i basista Miso Melanek. U poetku su negovali folk rock zvuk. Njihov nastup je zabeleen na ploi sa BOOM festivala 1973. godine, a takmiili su se i na festivalu Omladina 74 sa pesmom "Vraam se, vraam". Godine 1975 dolo je do personalnih promena i oni se opredeljuju za rock zvuk koji su predstavili na prvom singlu sa pesmama "Belo telo" i "Ti si tajna" (PGP RTB 1976.) BELE VINJE (Caak) Grupa je osnovana 1964. godine, a inili su je gitarista Aleksandar Slavkovi, peva Mohamed Huki, bubnjar Predrag Radonji, basista Ljubodrag Jovanovi i ritam gitarista Predrag Radovi. Najee su nastupali na igrankama u KUD Abraevi izvodei hitove grupa The Beatles i Troggs, ali i svoje kompozicije. Jedna od njihovih najpopularnijih pesama bila je obrada narodne "Crne oi curo ima". Na Gitarijadama na beogradskom Sajmitu 1966. i 1967. godine osvojili su tree mesto. BELE VRANE (Ljubljana) Sastav je delovao ezdesetih godina i najvie panje skrenuli su efektnom kombinacijom mukih i enskih vokala, budui da im je uzor bila grupa Mamas And Papas. Njihove kompozicije su snimali na singlovima, ali su i sopstvene radili u slinom stilu Prvu EP plou sa hitom "Preseneenja" objavili su 1968 godine. Na Omladinskom festivalu u Subotici 1969. godine osvojili su prvu nagradu strunog irija za pesmu "Jesen na njenom dlanu". Uspeh su postigli i pesmom "Veseli vrtuljak" koju su izveli na festivalu Zagreb 69. Grupu su inili gitarista Tadej Hruovar, pevai Bor Gostia, onja Pahor, Doca Raievi, bubnjar Boba Brako i basista uro Penze Kroz sastav je prolo mnogo muziara, a jedno vreme je sa njima pevala Ditka Haberl Pesma "Preseneenja" objavljena je na kompilacijskom disku "YU retrock-spektiva - muzika ezdesetih" (Komuna 1994.) BISERI (Zagreb) Grupa je delovala krajem ezdesetih godina u sastavu Robert Marini, Vladimir Koi (kasnije u Novim fosilima), edo Juzbai, Milorad Peri i Vladimir Hlady, Najee su nastupali u omladinskom klubu Centar izvodei svetske hitove i svoje kompozicije Njihov najvei hit bila je pesma "Igra" snimljena 1970, godine. BIS BEZ (Skoplje) Bivi lanovi grupa Biseri i Bezimeni osnovali su 1964. godine Bis Bez. Prvu postavu inili su
gitarista Konstantin Ikonomov, basista Lambi Smilevski, ritam gitarista Stanislav Dlaka, bubnjar Dmitar emkov i peva Steve Janevski Proslavili su se nastupima na igrankama, a gostovali su u Bugarskoj, ehoslovakoj i Turskoj CVRAK I MRAVI Novi sad Grupu su sredinom ezdesetih godina osnovali gimnazijalci: bubnjar i peva Branko Prai, gitarista Vojin Tima i basista Aleksandar Prai. U poetku su po srednjim kolama svirali repertoar grupa Shadovvs, Beatles i Bee Gees. Godine 1968. u studiju Radio Novog Sada snimili su svoju kompoziciju "Balada o oveku". Iste godine pobedili su na prvoj Vojvoanskoj gitarijadi Prvi singl sa pesmama "Pazi mala" i "Ptica" objavili su za PGP RTB 1973. godine. Uestvovali su na BOOM festivalima u Ljubljani i Zagrebu 1974 i 1975 godine. Na duplom koncert-nom albumu "BOOM-POP festival Ljubljana 74." objavljena je iva verzija njihove pesme "Kai mala, kai".. Svirali su 1977 godine na BOOM festivalu u Novom Sadu Godine 1979. objavili su drugi singl sa pesmama "Da se nosi" i "Ako nee ti hoe druge tri". Pojavom novog talasa grupa je prestala sa radom, a braa Prai su osnovali pop grupu Suneve pege sa kojom su nastupali na domaim festivalima. IAK (Sarajevo) Poetkom 1965. godine na sarajevskoj sceni se pojavila grupa iak Sastav se vremenom menjao, a kljuni lanovi bili su basista Zoran Redi, bubnjar Mili Vukainovi, gitarista Mahmut Paa Ferovi, Ranko Rihtman, ritam gitarista Dragan Danilovi i klavijaturista Dragan Durani. U poetku su radili kao kabaretski orkestar, a zatim su se opredelili za rock svirajui strane hitove Najvei uspeh imali su na festivalu Va lager sezone za pesmom "Arijana". Za Novu 1970. godinu postigli su svojevrstan rekord - neprekidno su svirali dvadeset est sati u "Skenderiji" i izveli pet stotina pesama. ISTA PROZA (Novi Sad) Grupu je 1980 godine osnovao profesor engleskog, gitarista i tekstopisac Milan iri Uz njega su u sastavu bili basista ore Pilipovi, peva i gitarista Steva Mijui i bubnjar Bako Hatien. Objavili su LP "ista proza" (PGP RTB 1983.) sa udarnom pesmom "Leto". Sa radom su prestali 1986. godine, a iri je postao tonski snimatelj i producent Pored ostalih, radio je drugi i trei album Partibrejkersa Po raspadu zemlje otiao je u Holandiju i otvorio studio Sing Sing u kome su snimali Boye i Love Hunters. DALJOM (Ni) Najznaajnija niska grupa ezdesetih godina U njoj je karijeru zapoeo kompozitor i klavijaturista Rade Radivojevi, Svirali su aktuelne svetske hitove, a njihova pesma "Ruka od sna", objavljena na singlu, postala je lokalni hit, Nastupali su na Gitarijadi u Beogradu 1968. godine. DELFINI (Split) Sastav je osnovan 1962. godine, a reputaciju su stekli svirajui po hotelskim terasama u Splitu i okolini. Godine 1964. pratili su na turnejama Arsena Dedia, Lau Leskovara. Ivicu erfezija, Zdenku Vukovi i druge Na festivalu Split 68 bili su zapaeni sa pesmom "Beat na moru" koju su izveli u alternaciji sa sastavom Shadovvs Najpoznatija postava grupe bila je: gitarista Zdravko Botri, klavijaturista aa Luki, basista Ante Cetini, bubnjar Petar Petej i peva eljko oleti. DELFINI (Zagreb) Sastav je osnovan 1963. godine, a najvee uspehe postigli su u postavi: peva Zdenko Juran, basista Rajmond Ruji, gitarista Branimir Bakovi, klavijaturista Petko Kantardijev i bubnjar Velimir Neidhard. Na susretu vokalno instrumentalnih sastava u Zagrebu 1964. godine osvojili su drugo mesto, iza Crvenih koralja Prvu plou objavili su 1966. godine, a sledee su uspeno uestvovali na festivalima Zagreb i Opatija. Grupa je saraivala sa Ivicom Krajaem, Majom Perfiljevom i Nikicom Kaloerom. DOGOVOR IZ 1804. (Beograd) Grupa je osnovana novembra 1968 godine u postavi: gitarista i peva Neboja Ignjatovi, gitarista i flautista Aleksandar Staji, basista Robert Nemeek, kontrabasista Dejan Vasiljevi, bubnjar Stevan Milutinovi i Aleksandar Farenbaher koji je bio zaduen za indijske bubnjeve Svirali su iskljuivo svoj repertoar zasnovan na muzikim iskustvima razliitih kultura Uestvovali
su na Omladinskom festivalu u Suboti-ci 1969. godine i na Beogradskoj gitarijadi 69 Jedini snimak, pesma "Seanje na san" objavljena je uz druge autore na singl ploi "Gitarijada 1969", u izdanju Beograd diska. Ista pesma reizdata je na kompilacijskom disku "YU retrockspektiva progresivna muzika" (Komuna 1994.) DUBROVAKI TRUBADURI (Dubrovnik) Grupu je 1961. godine osnovao elo Jusi sa namerom da zabavi svoje drutvo i goste na dubrovakoj rivijeri. Vremenom je taj rad poprimio ozbiljnije dimenzije Opredelivi se za zvuk blizak zabavnoj muzici svirali su obrade starih dalmatinskih pesama i Jusieve kompozicije inspirisane folklorom Brzo su postigli svejugoslovensku afirmaciju a 1968. godine itaoci "Duboksa" su ih proglasili najpopularnijom domaom grupom Pobeivali su na festivalima (Melodije Jadrana, Splitski festival), a 1968. godine su sa pesmom "Jedan dan" predstavljali Jugoslaviju na izboru za Pesmu Evrovizije. Zahvaljujui svojoj komunikativnoj muzici nastupali su na svim kontinentima, a esto su i objavljivali ploe u inostranstvu. Iz obimne diskografije izdvajaju se hitovi "Luda mladost", "Jedan dan", "Marijana", "Dok palme njiu grane", "Lino". Sredinom sedamdesetih godina prestali su sa radom, a elo Jusi se posvetio komponovanju. GLUVE KUKE (Zrenjanin) Rock sastav garanog zvuka osnovali su poetkom devedesetih: peva Bistrooki, gitarista Mr. Punker, bubnjar Paje, gitarista Aleksandar Aneo Mihi i basista Mojsa. Po objavljivanju LP-a "Boogev Man" (Carlo Records 1993.) prestali su sa radom. GRENICI (Zagreb) Godine 1969. bivi gitarista grupe Zlatni akordi Vlado Dela osnovao je sastav Grenici. Uz njega su u grupi bili basista Vlado Bastaji, peva i ritam gitarista Branko Blae, bubnjar Darko Jambrek i klavijaturista Kreo Pavli Poeli su kao reproduktivci, ali su se vremenom orijentisali na autorske pesme Najvei hit bila je Delaeva kompozicija "Mali trg". Lokalnu popularnost postigle su Delaeve pesme "Kad sam bio zelen i mlad" i "Rijeka snova". Sve pesme objavljene su na njihovim singlovima u izdanju Jugotona Sredinom sedamdesetih godina grupa je prestala sa radom. GRIVA (Novi Sad) Heavy rock grupu Griva osnovali su 1982 godine bivi lanovi sastava Ibn tup: peva Zlatko Karavla i gitarista Josip Sabo Prvi uspeh postigli su obradom pesme "Bum ile bum" iz repertoara Lepe Brene. Pesma se pojavila na singlu koji je deljen kao poklon u listu "Stripoteka". Zatim su objavili albume "Kog sam avola traio u tebi" (Jugoton 1983), "Griva" (Jugodisk 1987.), "to te tata puta samu" (PGP RTB 1988.) i "Pij, jedi, veseli se......" (Megaton 1992). Po izlasku etvrtog albuma grupa je prestala sa radom Tokom godina kroz Grivu su proli brojni muziari. Pored ostalih to su bili basista ore Jovanovi, gitarista Zoran Bulatovi Bale, basista Momilo Bajac, bubnjar Predrag Janii, gitarista Zoran Maleti Sa njima su u studiju saraivali Alen Islamovi, Nasko Budimli, Ivan Fece Firi, Saa Lokner i drugi. HAD (Zagreb) Hard rock grupu Had poetkom sedamdesetih godina predvodili su gitarista Veseli Oroli, peva Zlatko Pejakovi, basista Davor Brki i bubnjar Rajko Svilar Sastav je izvodio i sopstvene materijale, a najpopularnije su bile Orolieve pesme "Sunani dan" i "Put u nita". Grupa je svirala takozvanu progresivnu muziku i bili su esti gosti na rock festivalima. Godine 1973. grupa je prestala sa radom, Oroli je jedno vreme svirao u inostranstvu, zatim je u Zagrebu osnovao Super Session Group, a radio je i kao studijski muziar Zlatko Pejakovi je kljunu afirmaciju ostvario u Korni grupi. Od 1975. godine posvetio se uspenoj solo karijeri i orijentisao na zabavnu muziku Neke od njegovih najveih hitova komponovaoje Komelije Kova, kolega iz Korni grupe LOJPUR MILAN (Beograd) Milan Lojpur je roen u Zrenjaninu 1930 godine, ali je celokupnu karijeru vezao za Beograd. Jedan je od prvih izvoaa takozvane "elektriarske muzike". U poetku je nastupao sa sastavom Septet M, a nadimak mu je bio Mile Najlon jer je meu prvima nosio najlon koulje. Grupa je svirala igranke u Beogradu krajem pedesetih i poetkom ezdesetih godina. Najveu popularnost Septet M je stekao na kalemegdanskom koarkakom stadionu gde su redovno drali igranke pod nazivom "Zvezdane noi" Lojpur je bio poznat po atraktivnom nastupu, mikrofonu montiranom na
gitari i pesmi "Twist of umadija" Seanje na to doba obnovljeno je u TV seriji "Grlom u jagode" reditelja Srana Karanovia, gde je Lojpur glumio sebe samog. Tokom karijere nije snimio nijednu plou, ali je gostovao na albumu Nikole uturila "Devet lakih komada" (RTV U 1988.) u pesmi "Kad je Lojpur svirao" i na CD-u "Plagijati i obrade" (ITMM 1996.) Prljavog inspektora Blae i Kljunova u obradi Lojpurove stare pesme "umadijski twist" Tokom svih ovih godina Lojpur redovno nastupa po ugostiteljskim objektima kao One Man band peva, svira klavijature i gitaru. LUTKE (Zagreb) enska grupa Lutke delovala je ezdesetih godina, a inile su je Mirjana Vukeli, Maja Gore, Mirna Aljinovi i Ljerka taudaher Svirale su aktuelne svetske hitove, a uspeh su postigle pesmom "Sve je kasno". Grupa je nastupala u Austriji i Italiji. NERON (Novi Sad) Studenti medicine Milan Ignjatovi, Jovica Dostani i Mia Ili su 1980 godine osnovali grupu Neron, Tokom rada objavili su albume "Neron" (PGP RTB 1983.), "Vano je da ima krvi" (Vojvodina koncert 1986) i "No i dan" (PGP RTB 1990). Po objavljivanju tree ploe lanovi se posveuju medicini i prestaju sa radom. Milan Ignjatovi je pripremio zbirku poezije "Krilata svinja". NIRVANA (Zagreb) Progresivni trio iz Zagreba osnovan je krajem 1970. godine. Svirali su materijal grupa Taste, Grand Funk Railroad i bili su klasina reproduktivna grupa visokih izvoakih standarda. Sastav su vodili gitarista Kreimir otar (ex Mladi i Grenici) i basista Tomas Krka. Po prestanku rada grupe, Krka je osnovao sastave Call 66 i Telefon Blues Band koji su izvodili repertoar rock standarda. OSVAJAI (Kragujevac) Melodini hard rock sastav Osvajai inili su: peva Zvonko Pantovi, gitarista Dragan Uroevi, klavijaturista Neboja Jakovljevi, basista Saa Popovi i bubnjar Mia Raca. U rad grupe bili su ukljueni basista Dejan Daovi i klavijaturista Laza Ristovski koji je bio zaduen za produkciju, aranmane i povremeno je nastupao sa njima. Grupa je objavila ploe "Krv i led" (PGP RTB 1990), "Sam" (PGP RTS 1995 ) i kompilaciju "fhe Best Of" (PGP RTS 1997). PECAT (Novi Sad) Grupu su 1977 godine osnovali peva Miroslav Uzelac i gitarista Zoran Rubei. U prvoj postavi bili su i basista Marinko Vuk-manovi i bubnjar Pihler Laslo, kasnije lanovi Pekinke patke Grupa je nastupala na BOOM festivalu u Novom Sadu 1978 godine i rock veeri u okviru Opatijskog festivala. Posle viegodinje pauze Uzelac i Rubei su okupili grupu i objavili LP "Nekad" (PGP RTS 1993.) i kasetu "Ples na ici" (Eho 1997.) PETROVIC BILJANA (Beograd) Pevaica i kompozitor Biljana Petrovi na scenu je stupila krajem sedamdesetih izvodei lake pesme pop rock stila. Tokom karijere snimila je vie singl ploa i sedam albuma Objavila je knjige poezije "Duga oko Meseca" i "Put puti" PLAMENIH PET (Beograd) Grupa je osnovana 1965. godine, a inili su je basista Dragoljub Pavlovi, ritam gitarista Miomir Pavlovi, solo gitarista Branislav Aranelovi (kasnije u grupi Rokeri s Moravu), klavijaturista Dragoljub Lazarevi i bubnjar Dobrivoje Radojevi. Basista Pavlovi je za film "Vreme ljubavi" napisao pesmu "Oi". Krajem 1967. godine u grupu su doli peva Milo Staji i gitarista Ljubomir Sedlar POMORANCA (Ljubljana) Heavy metal grupa iz Slovenije u poetku je delovala u postavi: gitarista Mijo Popovi, peva Zlatko Magdaleni, klavijaturista To-ma ontar, basista Miro Herak i bubnjar Franc Teropi. Sastav je na koncertima zvuk bojio blues uticajima, a Mijo Popovi je nudio imid heavy gitariste po zapadnim merilima Objavili su albume "Paklenska pomorana" (PGP RTB 1983.), "Madbringer" (PGP RTB 1983.) i "Orange III" (PGP RTB 1985.) Drugi i trei LP snimili su na engleskom i tada su ime promenili u Orange oekujui uspenu inostranu karijeru do koje nije dolo
SANJALICE (Beograd) Kao pandan zagrebakom enskom sastavu Lutke, sredinom ezdesetih godina Sa-njalice su osnovale Ljiljana Jevti (bas gitara). Ljiljana Mandi (solo gitara), Slobodanka Mievi (ritam gitara) i Sneana Veselinovi (bubnjevi). Svirale su strane hitove i uesto-vale na Gitarijadama. STIJENE (Split) Grupa pop rock usmerenja osnovana je poetkom osamdesetih godina. Sastav je predvodio klavijaturista Marin Limi, a esto su menjali lanove Tokom godina u Stijenama su pevale Zorica Konda, Vesna Ivi, Maja Blagdan i Ines ii Grupa je objavila albume "Cementna praina" (PGP RTB 1981.), "Jedanaest i petnaest" (Jugoton 1982.), "Balkanska korida" (PGP RTB 1984.) i "Da je bolje ne bi valjalo" (Orfej 1993.). SUPERNAUT (Beograd) Godine 1989. Sran ile Markovi (ex Plaenici), Ivica Vdovi VD i Miodrag Sto-janovi eza osnovali su sastav DDT. Posle smrti Ivice Vdovia promenili su ime grupe u Supernaut 1993. godine. Posvetili su se, kako sami kau, socijalnoj umetnosti i njenim refleksijama u pozoritu, slikarstvu, filmu i rock muzici. Tokom rada grupa je objavila kasete: "Budunost sada" (Zvono Records 1993), "Live in Zombie Town" (Urbazona 1995.) i "Nie nego ljudski" (Supernaut Records 1998,). Sa glumicom onjom Savi uradili su pozorine predstave "Ubistvo na ivici grada", "Superstvamost" i "Play" Sa slikarom Miomirom Grujiem Flekom realizo-vali su pozorinu predstavu "Pobuna maina", a samostalno su postavili predstave "Masovna narkomanija" i "Superstvamost II (Kosmogonija)". Snimili su i dva filma: "Supernaut (Ubistvo na ivici grada)" i "Superstvamost" koje je po tekstu Srana Marko-via reirala onja Savi. Za oba filma uradili su muziku. Posle predstave "Play" 1997. godine grupa je prekinula saradnju sa onjom Savi Grupa je uestvovala na smotri FIAT u Podgorici marta 1996. godine, a septembra 1997. godine u novosadskom SPENS-u odrali su "Vee Supernauta" U okviru tih nastupa predstavili su se koncertom, pozorinom predstavom i izlobom slika Sran Markovi se aktivno bavi slikarstvom. Uradio je omote za sva izdanja grupe Supernaut, za treu plou Partibrejkersa i debi plou grupe Kazna za ui. Od polovine 1997. godine Supernaut nastupa u postavi Sran Markovi (gitara, vokal), aa Radi (fuz bas) i Svetolik Trifunovi Trule (ritam maina). OBIC MILADIN (Podgorica) Akustiar i kantautor Miladin obi je afirmaciju stekao na Omladinskim festivalima u Subotici sredinom sedamdesetih godina U saradnji sa klavijaturistom Gaborom Lenelom i studijskim muziarima snimio je albume "Oiljak" (Diskoton 1981.,) i "Umjesto gluposti" (Diskoton 1982). Najpoznatije pesme su mu "Prooh gradom" i "Kad bi dola Marija" URAGANI (Rijeka) Pionirsku rock grupu Uragani je 1961 godine osnovao gitarista Dario Otaviani Brzo su stekli epitet jedne od najboljih grupa na primorju U poetku su repertoar zasnivali na stranim hitovima, Maja 1968. godine objavili su prvi EP na kome je tri pesme komponovao Dario, a etvrta je obrada tadanjeg svetskog hita "Deborah". U to vreme sastav su uz Daria inili peva Dalibor Brun (kasnije u Korni grupi), orgulja Ira Kralji, basista Aleksandar Marii i bubnjar Armando Krok. VOJVOANSKI BLUES BAND (Novi Sad) Inspirisani britanskim blues bumom krajem ezdesetih, grupu su 1968. godine osnovali gitarista Aleksandar ibreg i klavija-turista Slobodan Raki. U grupi je u poetku frontman bio Branko Andri Andrla, pes-nik, slikar i scenarista. Njega je zamenio peva Dragan Jurii koji je preuzeo ulogu kompozitora i lidera grupe. Andrla je kasnije osnovao grupu Imperium Of Jazz koja je imala fleksibilnu postavu. Taj sastav je delo-vao sve dok se sredinom osamdesetih Andrla nije preselio u Austriju. Od poetka do danas i VBB je imao bezbroj postava, tako da je kroz popularni klupski bend prolo preko sto muziara Godine 1986. Muzika omladina Vojvodine je objavila zajedniki LP Vojvoanskog blues banda i kantautora Radovana Petrovia iz Kikinde. Svoju stranu ploe Radovan je snimio sa Borisom Kovaem koji je svirao klarinet, alt saksofon i udaraljke Sa ploe se izdvojila pesma VBB-a "eeru moj" za koji je tekst napisao Branko Milievi Kockica. Njegov brat Aca je u to vreme bio gitarista i autor pesama u Vojvoanskom Blues Bandu Novosadska
izdavaka kua Prometej 1995. godine objavila je kasetu "Vojvoanski blues band" sa najboljim pesmama iz njihovog repertoara. Grupa je i dalje koncert-no aktivna. ZDRAVO (Beograd) Grupu Zdravo osnovao je krajem sedamdesetih godina Boban Petrovi u elji da ponudi svoje vienje disko zvuka, Kroz sastav je proao niz muziara, meu kojima i Slaana Miloevi i Dragan Jovanovi (kasnije u Generaciji 5). Prvi hit bila im je pesma "Vikendfobija". Grupa je svirala ispred Bijelog dugmeta na koncertu kod Hajduke esme 1977. godine, a posle toga su prestali sa radom. Boban Petrovi je objavio solo LP "ur". Poslednjih godina ivi u inostranstvu. ZID (Sarajevo) Sastav je krajem ezdesetih godina osnovao kompozitor Nikola Borota Radovan Meu prvima su u pop muzici koristili folk motive. Posle grupe Zid, Borota je pokrenuo sastav Kamen na kamen slinog muzikog usmerenja. U toj grupi jedno vreme je pe-vala Neda Ukraden. Borota je kasnije u Sarajevu radio kao producent brojnim mlaim sastavima.

Petar Janjatovic Yu Rock Enciklopedija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petar Janjatovic Yu Rock Enciklopedija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Petar Janjatovi

ILUSTROVANA YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

Ploe bratstva i detinjstva

Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com

Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com

31 Hi. i Hil il IJlijiil llilt

You might also like