FRANZ KAFKA

PROCES PREOBRAAJ
. Biljeka o piscu: Franz Kafka (Prag, 3.8.1883.-3.6.1924.), austrijski knjievnik. Podrijetlom iz imune obitelji prakog Jevreja. Radio je kao inovnik osiguravajueg drutva. Radi lijeenja putovao je u Njemaku, Italiju, Francusku i vicarsku. Umro od tuberkuloze grla. Djela: Betrachtung, Die Verwandlung, In der Strafkolonie, Ein Landarzt, Ein Hungerkuenstler, Der Prozess, Das Schloss, Amerika, Beim Bau der Chinesischen Mauer, Gesammelte Schriften, Gesammelte Werke, Tagebuecher, Briefe an Milena. Podatke pronaao u djelu:Enciklopedia leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod, Zagreb, 1968.

PROCES I PREOBRAAJ

Franz Kafka bio je samokritian pisac i strog prema samome sebi, to se moe zakljuiti iz injenice da je za ivota objavljivao samo manji broj djela s kojima je on bio koliko-toliko zadovoljan, te da je nakon njegove smrti pronaeno pismo naslovljeno Maxu Brodu koje je glasilo:

Dragi Maxe, moja posljednja elja: sve to ostavljam za sobom ( dakle, u prmaru za knjige, u komodi, u pisaem stolu, kod kue i u uredu, ili je bilo kamo odneseno pa ti nae ), dnevnike, rukopise, pisma, tua i moja, biljeke i tako dalje, neka se sve odreda spali neproitano, a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se nau kod tebe ili kod drugih, od koji ih zatrai u moje ime. Pisma koja ti ne budu htjeli date neka ih bar poteno spale. Tvoj Franz Kafka.

Na sreu Max Brod nije ispunio posljednju Kafkinu elju i njegovom zaslugom sauvala su se sva Kafkina djela koja se smatraju remek djelima moderne knjievnosti. Kafka u svojim djelima razvija Kafkijansku atmosferu, to se najbolje oituje u Procesu. K. je optuen, ne osjea se kriv i nema pojima zbog ega je optuen, a isto e se tako osjeati milijoni ljudi zatvoreni u koncentracionim logorima. Upravo atmosfera koja vlada u takvim prilikama naziva se kafkijanska. To je sablasna atmosfera paninog straha, ljudi se svode na poslune automate samo kako bi sauvali ivu glavu.

Priznajte prvom prilikom sve. Tek ete se tada moi izvui, tek tada. Pa ak ni tada bez tue pomoi, ali to se pomoi tie, ne bojte se nita, ja u vam osobno pomoi.

Sam K. poinje tako razmiljati, ali se jo uvijek pokuava braniti:

Proces mu vie nije izlazio iz glave. Vie puta je ve pomislio da ne bi bilo loe dasam sastavi svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izloiti svoj kratki ivotopis i uz svaki malo vaniji dogaaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio., treba li ovaj ili onaj njegov postupak, po njegovom shvaanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge moe navesti za taj dogaaj. Nesumljivo bi bilo olje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku, koji i onako nije besprijekoran.

I bez obzira na te povremene pokuaje da se izvue i nade u spas na kojima se ipak pomiri sa svime, jo jedan gr, ali sve je gotovo.

Pogled mu pade na najvii kat kue pokraj kamenoloma. Kao kad svijetlo sijevne, tako se naglo rastvorie ondje krila jednog prozora, a jedan ovjek slabaan i kanokan na toj daljini i visini, sagne se odjednom daleko napolje, a jo dolje isprui ruke. Tko je to? Prijatelj? Neki dobar ovjek? Netko tko ga ali? Netko tko mu hoe pomoi? Ima li jo utoka na koje su zaboravili? Dakako da ima (...) Dignu ruku i rairi prste. Ali K-ov grkljan padoe ruke jednog od one gospodi, a drugi im zari no duboko u srce i dvaput ga okrenu. Oima to sve su gorile K. jo vidje kako gospoda, priljubljanih obraza, pred samim njegovim licem, konanu odluku.

Naalost, sve to je moglo djelovati na Kafkine suvremenike, proizvod bolne mate oslikao se kasnije u drugom svjetskom ratu. itajui Kafku, naruito proces esto itaoca iznenauju neobini dogaaji pa se esti ima dojamkao da se sanja. Dogaaji se niu kao u snu i esto se ne nevjerovatnim, ali su istovremeno uvjerljivi i vjerodostojni.

Stanite!- ree onaj pokraj prozora, baci knjigu na stoli i ustade.Ne smijete otii jer ste uhapeni.-Tako se nekako i meni ini- Ree K.-Ali zato?-pripita-Mi nismo mjerodavni da vam to saopimo. Vratite se u svoju sobu i ekajte! Postupak je ve u toku i sve ete doznati na vrijeme. Ja prekoraujem svoja ovlatenja kad vam ovako prijatelju govorim.

Ta udnovata smjesa sna i jave je ustvari Kafkina vizija svijeta. To je poseban svijet u kojem djluju posebni zakoni, sve je izvrnuto naopako, ali ne moe se rei da je mistino i proizvoljno. To je svijet u kojemu vlaa logika, vrsta i neumoljiva, poput logike zdravog razuma. Otuenje ili alijenacija, fenmen koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji. Upravo se Kafka time bavio i pisao o tome. Dotaknuo se otuenja u svim svojim djelima, problema izgubljenosti ovjeka u suvremenoj civilizaciji, nemoi ovjeka da komunicira sa svojom okolinom, da je prilagodi svojim potrebama i ivotnim uvjetima koje je sam stvorio, on opisuje ovjeka koji nilazi samo na nerazumjevanje okoline. U Preobraaju je Gregor Samza na neki nain otuen jer pretvorivi se u kukca on za svoje blie prestaje biti ivo bie,a nako to umire svi se ponaaju ravnoduno kao da nikada nije ni postojao. Pa i u procesu Josef K. je otuen, osuen zbog neega ega ni sam nije svjestan, u nemogunosti da se brani ak i bez da zna tko ga je optuio proivio je godinu muka i greaka da bi na kraju osudu doivio kao neku vrstu spasa, pomirenja sa sudbinom. Kafka je pisac koji sam sebi nije pridjeljivao neki osobi znaaj,a naruito nije vjerovao u svoj kjievni geniji. Njego pesimizam stalno ga je pratio u ivotu i u djelima. Kafka je na neki nai vizionar, prorok koji je u svojim djelima predviao to e nekoliko godina ksnije potresti ovjeanstvo. Zanimljivost Kafkinih djela je u tome to se ona mogu interpretirati na bezbroj naina, budui da raspleta u njegovim djelima obino nema, a nisu dana ni objanjenja pa se djela ponekad itaju i dva puta kako bi se shvatila, ali uzalud. Milna, ena koju je on ljubio, a nadvie i cjenio i kojoj je uputio mnotvo pisma koja se danas ubrajaju u jedna od najljepih ljubavnih pisama, za Kafku je rekla: On stoji meu ljudima i u udu ih gleda. Nikad se nije sklonio ni u kakvo utoite. Zato je izloen svemu od ega smo mi zatieni. On je gol meu obuenima. Kafka, geniji koji nikada nije sam skrivao svoju veliinu..

Uzeto sa Ik4m@n's Lektire url : http://www.lektirice.com/ e-mail : lektire@post.hinet.hr