*********** Stari su Grci imali legendu o prekrasnoj princezin Filidi, koja se zaljubila u vojnika Demofonta.

Na dan vjenanja otiao je u rat, a Filida je godinama ekala da se vrati, da bi se, naposljetku, objesila o drvo badema. U znak suosjedanja, bogovi su Filidu pretvorili u granu s koje je visjela. Kad se skrueni Demofont vratio, zatekao je Filidu kao beivotno stablo. Zagrlio je stablo i ono je odjednom procvalo, dokazavi da ljubav i vjera nadilaze smrt. I dandanas je u Grkoj stablo badema simbol nade.

********** Prema legendi, tijekom vladavine Dioklecijana, Maksimilijana, Konstancija i Galerija postojala je rimska eta u Gornjem Egiptu, poznata i kao tebanska eta. Sainjavalo ju je est tisuda i est stotina vojnika, sve redom krdana, a Mauricije im je bio na elu. Godine Gospodnje 286. legija je bila sastavni dio vojske predvoene Maksimilijanom, koja je trebala uguiti ustanak krdana u Galiji. Nakon to je ustanak uguen, Maksimilijan je naredio da cijela vojska mora prisustovati prinoenju rtve rimskim bogovima, koja je ukljuivala i ubijanje krdana, kao znak zahvale za uspjeh njihove misije. Jedino je tebanska eta odbila prisustovati obrednom rtvovanju. Povukli su se iz grada i utaborili blizu Agaunuma. Maksimilijana je Mauricijev neposluh toliko razbjesnio da je naredio da se eta desetkuje. Kad je kazna izvrena, eta je i dalje ustrajala u svojoj odluci. Maksimilijan je kipio od bijesa i naredio jo jedno desetkovanje, Kad je vidio da su Mauricije i njegovi ljudi ostali nepokolebljivi, naredio je da se cijela eta pogubi. Vojnici nisu pruali nikakav otpor, ved su poli u smrt uvjereni da de postati muenici. Svakom je vojniku presudio ma, ukljuujudi Mauricija i njegove asnike. lanovi ete koji u tom trenutku nisu bili u Agaunumu pogubljeni su naknadno. Vjerovali su u neto dovoljno da za to umru. ********** Nekod je u zemlji Bretaniji ivio kralj imenom Theonotus. Imao je kder jedinicu, koja mu je bila sve. Dobro ju je obrazovao, i brzo je nauila sve o zemljama svijeta, o tvarima koje ga izgrauju, znala je imenovati svaki cvijet i pticu, svako nebesko tijelo, i koje se zemlje nalaze na kojem kraju svijeta. Koliko je bila pametna, toliko je bila i lijepa, i nije prolo dugo kad ju je zaprosio Conan, sin kralja Engleske, zemlje preko mora, koja tada jo nije bila prihvatila krdanstvo. Kralja je rastuilo to de ostati bez kderi. No, djevojka je pristala na udaju pod tri uvjeta. elim da mi kraljevid poalje deset najplemenitijih gospi u vaoj zemlji; a za svaku od tih gospi i mene po tisudu sluavki koje de nas sluiti, rekla je Urula. Drugi uvjet je da se uzmemo za tri godine, da bismo moje djeve i ja imale vremena uvrstiti nau vjeru i posjetiti svetita u dalekim zemljama. A tredi je uvjet da kraljevid Conan prihvati pravu vjeru i bude krten. Jer ja se ne mogu udati, ak ni za tako uzorita kraljevida, ako nije i uzorit krdanin. Ona je ustvari vjerovala da Conan nede modi ispuniti sve te uvjete i da se onda nede morati udati za njega. No, Urula je bila ljepa od bilo koje druge ene-koa joj je bila bijela poput bisera; koja joj je bila zlatna, a oi plave poput haljine Blaene Djevice. Englezi u poslali proglas u Irsku, kotsku i Wales, moledi sve plemidke obitelji da poalju svoje kderi na dvor zajedno s njihovim sluavkama. Urula je oko sebe okupila jedanaest tisuda djevica i na zelenoj je livadi krstila sve one koje jo nisu bile prihvatile Boga. Krenule su za Rim da se poklone svim svecima, no put kroz snijegom okovane planine bio je tako teak da je Bog poslao est anela uvara da paze na jedanaest tisuda djeva. Spustile su se u Italiju i nastavile put pokraj jezera drage Lombardije, u kojima se vidio odraz

planina. Naposljetku su stigle do Svetoga Grada, gdje ih je doekao Conan, da bi se napokon susreo sa svojom gospom nakon tri godine i da bi papa blagoslovio njihov savez. Oboje su se obradovali jedno drugome, jer premda se u poetku nedkala, Urula je zavoljela svoga zarunika. On je prihvatio krdansku vjeru i bio krten, ona je pred Bogom cijelim srcem pristala biti mu enom. Posjetili su svetita svetog Petra i Pavla i onda se zaputili prema Kolnu, da bi nastavili svoje hooade. No, barbari koji su zaposjeli taj grad nisu bili oduevljeni njihovim dolaskom. Znali su da de takva svita brzo osvojiti grad i preobratiti njihove mueve-a time i cijelu regiju- na krdanstvo. Stoga su napali bespomodne hodoasnike i zasuli ih svojim smrtonosmim strijelama. Pogoen strijelom, Conan je pao prvi, pred noge svoje kraljevne.A onda su barbarki vojnici navalili na djevice poput opora vukova i poklali svih jedanaest tisuda kao janjad. Urula se drala hrabro i odluno. Njezina ljepota i hrabrost toliko u zadivili barbare da su je potedjeli. Odveli su je svome kralju kao jedinu preivjele. On je bio toliko zadivljen njezinom ljepotom i hrabrodu da joj je ponudio brak. Odbila ga je s takvim gaenjem i prezirom da joj je on odmah ispalio tri strijele ravno u srce i na mjestu je ubio. No, Urula i njezinih jedanaest tisuda djevica pobijedile su smrt; postale su poznate po svom muenitvu, a Urula je, izgubivi zemaljsku krunu, dobila nebesku. ********* Katarina je bila plemenita i hrabra djevojka koja je s osamnaest godina stala pred cara Maksimilijana, koji je neumorno progonila krdane, i otro ga napala zbog njegove okrutnosti. Katarina je bila vrsna govornica. Osvojila bi ljude svojom rjeitodu i mnoge od njih uvjerila da se preobrate na krdanstvo, zbog ega su bivali smaknuti. Maksimilijan je bio bijesan zbog njezinih propovjedi pa ju je dao bievati, a zatim je zatvorio u tamnicu. No ona je i iza reetaka uspjela preobratiti toliko ljudi, meu njima i carevu enu, da je bila osuena na smrt muenjem na kotau, ali se kota na samo jedan njezin dodir raspao. Car je bio lud od bijesa i dao ju je obezglaviti, a njezino su tijelo aneli odnijeli na Sinaj, gdje su kasnije izgraeni crkva i samostan u njezinu ast.