41.

500

PRIMJERAKA SLOVENIJA HRVATSKA SRBIJA BOSNA I HERCEGOVINA

april 2012 br. 40 godina www.instore.ba april 2012 br. 40 godina VVwww.instore.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

REGIONALNI TRGOVAKI MAGAZIN INTERVJU

Mag. Sead Bai,

JEDINI

direktor Henkel BH i Head of Key Account Management, Cosmetics

EKSKLUZIVNO:
Poslovne strategije u vrijeme ekonomske krize
ISSN 1840-4049

Nenad Pacek:

MILJENJA I KOMENTARI: ISTRAIVANJA:

Ipsos: Inspiracija za razvoj uspjenih brendova IGD: Bitka za trini udio

Ulazak Hrvatske u EU gubitak ili ansa za bh. privredu?

april 2012 www.instore.ba

uvodnik
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi

PRODAJA

Samir Hodi

Ko moe da tri?
Vesna Beganovi, CEO Via Media

GOSt uVOdNIAR

IZVRNI UREDNIK
Zlata Karkin

NOVINARI

Murisa Duanovi Katarina Suli Mario Trojer Igor urovi (InStore Slovenija) Marko Hrastar (InStore Slovenija) Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska) Milica Petrovi (InStore Srbija) Vojsilava Popovi (InStore Srbija)

STRUNI SARADNICI

Nenad Pacek, Kenan Utovi, Ljubomir ivkov, Darko Vaseli, Dragan Bjeli, Milan ulibrk, Bogomir Kova, prof. dr sc. Mladen Vedri, Patrik Zupani, Ernest Gergely, Datalab, IPSOS, CEEMEA Business Group, Mercator, IGD, Euromonitor, TestiRaj.eu, Europlakat

MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini

GRAFIKI PRELOM I DIZAJN

Narobe Studio, Slovenija Maksim urovi

KOORDINATOR SVIH IZDANJA TAMPA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVA

Altermedia d.o.o. Hasana Brkia 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: info@altermedia.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni, specijalizirani magazin za trgovinu robom iroke potronje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvoaima, distributerima i prateoj industriji. Izdava zadrava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlaim od 18 godina. Za lanke, fotografije i oblikovanje, magazin zadrava sva prava. Tira od 7.000 primjeraka u Bosni i Hercegovini odituje:

Poinje veliko pospremanje, tako je kada stigne proljee, ali i kada trite diktira pravila igre. Trite je nemilosrdno, okrutno, istinito i realno. Na trinom polju ne vrijede pravila, (mada neki jo uvijek vjeruju da postoje), to znaju oni koji svakodnevno tre da stignu odgovoriti na datu situaciju bar priblino koliko se to od njih trai. Zato postoji ogledalo to se prije pogledamo, znat emo ta trebamo popraviti. InStore Magazin je samo jedno ogledalo u kojem moemo vidjeti odraz deavanja u regiji, ta radi trade, marketing, a ta rade nai konkurenti. Moemo saznati ko, gdje i koliko danas tri na kratke ili duge staze. Uskoro emo u Sarajevu, na jednom mjestu, okupiti eksperte iz oblasti marketinga, brandinga, prodaje, predstavnike lokalnih i internacionalnih kompanija, akademsku zajednicu, predstavnike vlasti, medija i otvoriti niz tema koje su dio razvoja naih kompanija i trita u regiji. U organizaciji komunikacijske agencije Via Media, 15.06.2012. godine, odrava se Druga branding konferencija. Pripremajui sadraj Branding konferencije posluala sam impulse sa trita, koje su to teme bitne za kompanije i brendove, tako da ove godine imamo sadraj kreiran za potrebe trita. Cilj konferencije je otvaranje dijaloga o svim trinim prilikama koje se danas pruaju kompanijama, pronalaenje strategija i adekvatnih odgovora na trine izazove. Ove godine, na Branding konferenciji govorimo o faktorima koji ine esenciju brenda, faktorima mjerenja vrijednosti, govorimo o BRAND INDEX-u. Kroz radionice, panel diskusije i case study, pokazat emo vam kako marketinkim naporima, uloenim u upravljanje brendom, moete poveati njegovu vrijednost. Poseban fokus i veliko zanimanje vlada za temu Category Managament Guva na policamabrandovi i trgovaki lanci. Eksperti e govoriti o poveanju prodaje i stvarnoj svakodnevnoj borbi brendova za poziciju na policama. Koji sve standardi treba da se zadovolje kada je rije o samim osnovama koncepta menademnta kategorije - troak, potroa, konkurencija i pokretai kategorije, koliko e se dati prostora pojedinom proizvodu, njegova pozicija unutar kategorije brend bloka, vidljivost proizvoda i sl. Otvaramo i dijalog o nunosti postojanja razumijevanja i saradnje izmeu trgovakih lanaca i

proizvoaa razliitih vrsta proizvoda. Jasno je da jedni bez drugih ne mogu, isto tako je jasno da postoji niz problema na kojima treba predano raditi. Kada sam pomenula tranje, onda je vano rei da emo otvoriti diskusije i na teme - na koji nain brandovi prate evoluciju medija? Koliko se navike potroaa brzo mijenjaju i da li kompanije mogu pratiti ritam koje trite namee? Trait emo odgovore na pitanja kada re-brendirati, a kada ugasiti brand? Koje marketinke strategije imaju najvei uspjeh? Postoje li novi marketinki alati koje ne poznajemo? Kako se snalaze brendovi kada im mediji bojkotuju pozitivni PR? Raduje me da emo govoriti o dobrim primjerima brendova u regiji. O tome ko su najbolji i kako pobjeuju? Kreativnu radionicu vodimo kroz inovacije, a media panel diskusiju kroz evoluciju media. Trudimo se uvesti novosti, pa emo ove godine imati Business Brand Experience Networking mjesto razmjene poslovnih ideja. Vjerujemo da nas eka razdoblje u kojem kompanije oekuju rast prihoda, veu profitabilnost i trine udjele. Trebali bi nastaviti trati, trati i ne prestajati trati. U sutini sve je jako jednostavno, ili bi tako trebalo biti - gradimo brandove u cilju ostvarivanja poslovnih rezultata. U ovom procesu nikako ne smijemo zaboraviti trite i ciljne skupine od kojih nam svima zavise poslovni rezultati. Tre oni koji znaju!

april 2012 www.instore.ba

sadraj
Izdvajamo
8 Novi objekti 10 domae vijesti 14 Regionalne vijesti 18 Svjetske vijesti 20 trade magazini
Predstavljamo InStore Adriatic

Nenad Pacek, specijalno za InStore

Predsjednik kompanije Global Success Advisors pribliava vam poslovne strategije u vrijeme ekonomske krize: Moje dugogodinje posmatranje i rad sa najuspjenijim kompanijama pokazuje da su one u manjini i da rade sa drugaijim principima poslovanja kad nastupe tea ekonomska vremena. Koji su to dominantni principi? Donosimo vam nekoliko odabranih.

22

22 Osvrt strunjaka
Poslovne strategije u vrijeme ekonomske krize

Miljenja i komentari

24 Miljenja i komentari
Ulazak Hrvatske u EU- gubitak ili ansa za bh. privredu?

to nas oekuje sredinom 2013. godine, ulaskom Hrvatske u EU? Datum od kojih jedni strahuju, dok drugi vide izazov i nove mogunosti. O posljedicama ulaska Hrvatske u EU i izazovima koji stoje pred naom zemljom govore istaknuti strunjaci.

24

26 Istraivanja
Ipsos- Inspiracija za razvoj uspjenih brendova

In Liflet

30 Investicije
est miliona KM za modernizaciju brenda

31 Investicije u regiji
Hrvatska: Point prvi trgovaki centar osmiljen za susjedstvo

Ernest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju pita se da li se to mogu izbjei negativne promocije: Praenjem deavanja na tritu to je mogue, iako mnoge analize pokazuju da ni proizvoai ni trgovci esto ne obrate dovoljno panje, pa se deava da artikal na promociji u istom periodu, kod vie trgovaca ima razliite cijene. Deava se i da kod onih manjih bude jeftiniji nego u hipermarketima. To je logino, s obzirom na to da hipermarket ima vei promet, ali, ipak, gdje e otii oni kupci koji prate liflete, po taj artikal?.

34

32 Analiza
IGD: Maloprodajno pozorite

Na mjestu prodaje

34 InLiflet
Promo aktivnosti atraktivnih naslova

Patrik Zupani, iz agencije PROMO.FIL, o ulozi promotera: Dobar promoter mora imati uvijek pripremljen pozdravni govor za kupca, sa kojim treba u vrlo kratkom vremenu kupca impresionirati i potaknuti interes za daljnju prezentaciju ili razgovor. Pozdravni govor kupca treba biti kratak i saet ko ste, ta moe kupac dobiti sa vama, i zato.

36

36 Na mjestu prodaje
Promocije - Uloga promotera

40 In Promocije
BTL promocije- ambasadori brenda

Promocije na licu mjesta

40

42 Category management
Formiranje kategorije proizvoda

BTL promocije slobodno moemo nazvati ambasadorima brenda. I u ovom broju predstavljamo promocije organizovane u trnim centrima Bosne i Hercegovine.

44 Intervju 48 Istraivanja
TestiRaj.eu

april 2012 www.instore.ba

50 Nove tehnologije
Poslovna inteligencija u PANTHEON-u

Intervju

52 In Media
OUTDOOR oglaavanje medij budunosti

54 Licem u lice
Uvozno pivo prijetnja domaem

Sead Bai, direktor Henkel BH i Head of Key Account Management, Cosmetics, za Instore komentarie stanje na tritu, otkriva nam razlike u poslovanju u zemljama u regiji te izazove koji stoje pred njim na ovakvoj poziciji. Henkel BH d.o.o. je jedna od najnovijih Henkelovih kompanija u svijetu koja je slubeno registrovana sredinom prole godine u Sarajevu. Henkelovi proizvodi su ve dobro poznati bh. potroaima jo od sredine devedesetih godina. Godine uspjenog rada na tritu BiH su okrunjene otvaranjem operativne kompanije poetkom marta ove godine.

44

56 u maloj radnji
Savjeti vlasnicima Predstavljamo STR

u maloj radnji

60 Iz etiri ugla
Prednost licenciranih softverskih rjeenja

62 Periskop
ivot je nekad siv, nekad ut...

64 Periskop iz regije
Politiki fiskalni problem Hrvatska nafta ta je to? Med i mlijeko

Dragan Bjeli pojanjava kako boljom organizacijom polica moete obezbijediti njihovu bolju popunjenost, stvoriti prostor za izlaganje veeg broja artikala i skratiti vrijeme neophodno za popunjavanje robe. Takoer, moete proitati o franizi kao budunosti malih radnji. Nai trgovci se tek poinju susretati sa ovim vidom trgovine. Prva iskustva su pozitivna. Da li franize imaju perspektivu u naoj zemlji?

56

Periskop

68 Regija
Kako ivi srednja klasa?

70 InPoslovi
Mercator: Briga za zaposlene 55+

InStore magazin donosi razmiljanja naeg kolumniste, Kenana Utovia o aktuelnim bh. temama: ...Tuno je da je naa drava i dalje u fazi da gasi poare, a ne da radi na prevenciji. Ali kako ve i ide sa poarima, taman kad misli da si na jednom mjestu uspostavio kontrolu, on izbije na nekom drugom mjestu i to jo snanije nego prije.

62

72 Humanost na djelu
Kad malo znai mnogo

74 Slovo zakona
Kako izbjei kazne za nepravilnu deklaraciju?

Vox Populi

75 Na mjestu dogaaja
Kalendar sajmova

76 Vjerovali ili ne... 78 Svijet u brojkama

In vino veritas

U ovom broju za InStore pie kolumnista Ljubomir ivkov. O iskustvima prilikom kupovine za ovaj broj govore Ivana Crnogorac, urednica Dnevnika, BHT 1, koja kae: U kraju gdje ivim imam tri velika trgovaka centra, ali po viegodinjoj navici, idem samo u jedan, jer mi je bitan asortiman i ljubazno osoblje, a voditelj Vijesti, Antoan Oruli kupovinu je okarakterisao kao uitak. Poto sam bik u horoskopu, a za taj znak kau da im i ljubav prolazi kroz eludac, onda bih za kupovinu namirnica rekao da predstavlja preduitak koji e uslijediti.

80

80 Vox populi

april 2012 www.instore.ba

novi objekti

Otvoren najvei Konzum objekat u BiH

U Mostaru je 13. aprila, u sklopu Mepas Malla, otvoren novi Super Konzum hipermarket. Najvea, najbolja i najmodernija Konzum prodavnica u Hercegovini kupcima nudi bogat asortiman sa vie od 20.000 razliitih proizvoda u izuzetno atraktivnom prostoru na vie od 3.000 m ukupne povrine. U prodavnici je zaposleno 50 novih radnika. Super Konzum Mostar je 151. Konzumov maloprodajni objekat u Bosni i Hercegovini. Iz raznovrsne ponude izdvaja se veliki izbor uvijek svjeeg voa, povra, mesa, peciva, bili pripremljeni prigodni pokloni, a svaki stoti kupac je dobio cijelu kupovinu besplatno. Organizovana je i velika nagradna igra, u kojoj su kupci na dan otvorenja, svakog sata imali priliku osvojiti vrijedne nagrade: male kuanske aparate i poklon pakete, a u zavrnom izvlaenju koje e biti odrano 14. maja, najsretniji kupac postat e vlasnik automobila Volkswagen Up. Pripremljena su i druga brojna iznenaenja za

mlijenih i delikatesnih proizvoda, vrhunskih vina, gotovih jela i drugih ivotnih namirnica, kao i proizvoda za higijenu, ienje i ureenje doma, odjeli tekstila, igraaka, malih kuanskih aparata i tehnike. Deset kasa kupcima e osigurati brzu i kvalitetnu uslugu. Na samom otvorenju za sve kupce Super Konzuma su

kupce, cjelodnevne promocije i degustacije, te zabavni program za najmlae, koji su trajala kako prvog, tako i drugog dana nakon otvorenja.

U Mercator Laktai zaposleno 26 radnika

Mercator Banja Luka otvorio je 05. aprila novi savremeni Supermarket u Laktaima, to je sedmi objekat ove kompanije na podruju Republike Srpske i Brko Distrikta. Mercator Surotiljada i bogata sedmodnevna ponuda akcijskih proizvoda po izuzetno povoljnim cijenama. Svaka pedeseta kupovina je bila besplatna, a kupci koji su kupili robu u vrijednosti preko 100 KM dobili su na poklon pakete sa prehrambenim i higijenskim proizvodima. Korisnici Mercator Pika kartice uivali su dodatnu pogodnost, svaka kupovina donosila je duple bodove. U sastavu kompanije Mercator Banja Luka, sa ovim novim objektom posluje sedam prodajnih jedinica, Mercator Centri Banja Luka, Gradika i Brko te supermarketi Starevica, Laktai, Kotor Varo i market Laktai, u kojima je zaposleno ukupno 320 radnika. permarket Laktai, nalazi se u novom modernom poslovnom objektu u ulici Karaoreva 1. Mercator Supermarket je drugi prodajni objekat koji je kompanija Mercator Banja Luka otvorila u optini Laktai. Uz sveani program i prisustvo mnogobrojnih sugraana, presjecanjem vrpce otvoren je moderni Mercator Supermarket u Laktaima. Na sam dan otvaranja, za kupce su organizovane brojne promocije,

Tu otvorio supermarket u Tenju

Nastavljajui realizaciju poslovne strategije razvoja na stratekim tritima, Tu je otvorio supermarket u Tenju i time proirio maloprodajni lanac u Bosni i Hercegovini. Sedamnaesti po redu supermarket otvoren je u Trnom centru Ukus u Tenju, a zaposlenje je dobilo 25 novih Tuevih radnika. U novom modernom supermarketu prodajne povrine od 750 m, kupci mogu birati izmeu vie od 10.000 proizvoda prehrambenog i neprehrambenog programa. Svaki dan svje hljeb i pecivo pripremaju u Tuu, sistemom vlastite pekare. Dobro snabdjevenu mesnicu dopunjuje delikatesni odjel, te odjel voa i povra i bogat izbor proizvoda iz neprehrambenog programa. Sveani dio otvaranja poeo je sveanim presijecanjem vrpce koju je presjekao direktor Tu prehrambenim i neprehrambenim proizvodima za svaki dan koji se mogu nai i u drugim prodavnicama Delhaize u Bosni i Hercegovini i Europi. Potroaima u Zvorniku na raspolaganju stoji i Maxi pijaca sa raznovrsnom ponudom kvalitetnog voa i povra. Za odlinu uslugu po kojoj su Mini Maxi marketi prepoznatljivi, zadueno je estero zaposlenih u ovom marketu. Trade, Tine Kek i naelnik opine Teanj, gospodin Fuad ii. Otvaranju je prisustvovao veliki broj predstavnika lokalne zajednice i graana, koji su uivali u cjelodnevnom programu sa brojnim degustacijama i zabavnim programom. Svoje geslo Gdje dobre stvari kotaju manje u Tuu pored brojnih akcija i pogodnosti, koje organiziraju tokom cijele godine, dokazuju i Tu Klubom - programom pogodnosti i popusta, koji trenutno broji vie od 220.000 lanova i u okviru kojeg se mogu nai brojni proizvodi poznatih brendova i do 50 posto snieni.

Novi Mini Maxi market u Zvorniku

Kompanija Delhaize BH je u Zvorniku otvorila svoj drugi prodajni objekat. U ulica Brae Jugovia B-1, sa radom je poeo Mini Maxi market. Mini Maxi market u Zvorniku na 200 kvadratnih metara prodajnog prostora potroaima nudi oko 5.000 proizvoda vodeih domaih i svjetskih proizvoaa. Posebnost u asortimanu ine artikli privatne robne marke 365 koji potroaima obezbjeuju dobar kvalitet po pristupanoj cijeni. Rije je o

10

april 2012 www.instore.ba

domae vijesti

Graani BiH za satnicu mogu kupiti patetu, a Njemci kilogram mesa. (Agencija za statistiku BiH)

Argeta proslavila 55 godina postojanja

Atlantic Grupa, jedna od vodeih regionalnih prehrambenih kompanija i vlasnik brenda Argeta, obiljeila je 55. roendan najpopularnijeg delikatesnog namaza Argeta obilaskom proizvodnih pogona i prigodnim druenjem s predstavnicima bh. medija u Hadiima. Argeta se poela proizvoditi u Izoli 1957. godine, a od 2006. investicijom od 26 miliona eura pokrenuta je proizvodnja u savremeno opremljenoj tvornici u Hadiima. Argeta je danas prva na listi najpopularnijih brendova u BiH. nama brend br.1 ispred uspjenih internacionalnih brendova kao to su Coca-Cola i Milka, a ta pozicija se gradila prvenstveno kvalitetom, rekao je prilikom obilaska tvornice Enzo Smrekar, stariji izvrni direktor Atlantic Grupe, nadlean za Strateko poslovno podruje Namazi. Okupljanje je bilo prilika za kratak pregled razvoja brenda od prve Argete, koja je bila samo kokoija pateta, do dananjih 12 razliitih receptura i okusa ovog delikatesnog namaza. Iako su proizvodnja u Izoli i Hadiima postavljene na istom visokom nivou

tehnologije i kvalitete, bh. pogon je neto mlai, a time i jo savremeniji od blizanca u Sloveniji. Cjelokupan proces proizvodnje Argete certificiran je prema najviim zahtjevima higijenske i opte ispravnosti, a proizvodnja Argeta namaza u pogonima u Haiima izvodi se prema standardima HACCAP, ISO 9001, ISO 14000, FSSC 22000, u to su se prisutni mogli i uvjeriti. Argeta zadovoljstvo i vjernost svojih potroaa dri kao najviu vrijednost, zato nam je jako vano da su nai potroai zadovoljni te da njihovu vjernost kontinuirano opravdavamo kvalitetom proizvoda. Osim u kvaliteti same proizvodne sirovine istog mesa i prirodnih zaina, razvoj pokazujemo i konstantnim obogaivanjem novim okusima, istaknuo je Samir Brodovi, direktor proizvodnje Argeta d.o.o.

Ponosni smo to smo tokom 55 godina, oslukujui potrebe naih potroaa i trine trendove, stalno razvijali na proizvod, lansirali nove okuse i nalazili inovativne naine komunikacije s naim kupcima. Argeta je u BiH godi-

Vispakova Bosnia kafa u trnim lancima irom Turske

Bosanskohercegovaka prehrambena industrija Vispak realizirala je prvu poiljku Bosnia kafe na trite Republike Turske. Prvi leper Bosnia kafe u pakovanjima od po 100 i 200 grama ve je stigao u Tursku, a Vispakov proizvod se ve naao na policima turskih prodavnica i u promotivnim katalozima. Bosnia kafa za sada e se moi kupiti irom Turske u jednom od dva velika tamonja trna Prehrambena industrija Vispak proirila je svoj proizvodni asortiman novom okoladom zanimljivog naziva Tiru Liru. Nova okoladaproizvedena je u tri okusa: Tiru - Liru mlijena, Tiru - Liru tutti frutti, Tiru - Liru banana keks. Novi proizvod u cjelosti je nastao kao rezultat vlastitih snaga i kreiran je na nain da se u svakom pogledu moe nositi sa konkurencijom. lanca. Nakon Bosnia kafe, u blioj perspektivi slijedi izvoz zaina i dodataka jelima, orbi, juha, ali i Vispakove Espresso kafe, kao i Vispakovog novog instant branda Viscafe 3 u 1 i 2 u 1.

Poskupila jaja, meso i kafa

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijena jednog jajeta u junu prole godine iznosila je 0,23 KM, a ve u februaru ove godine 0,28 KM. Vjerovatno e statistika za mart registrovati dalji rast cijene s obzirom na to da je evidentno poskupljenje jaja posljednjih sedmica. Tako je za 30 komada jaja u junu prole godine trebalo izdvojiti 6,90 KM, a u februaru ove godine 8,40 KM, to je poskupljenje za oko 20 posto. U Europskoj uniji, samo u martu cijene jaja skoile su 75 posto. Kada je rije o drugim artiklima, poskupljenje biljei mljevena kafa, koja je u junu 2011. kotala 13,92 KM za kilogram, a u februaru ove godine 14,02. Kilogram junetine bez kosti kotao je sredinom prole godine prosjeno 12,29 KM, dok mu je cijena u drugom mjesecu 2012. iznosila 12,98 KM. Rast biljei i cijena piva, za litar u flai sredinom prole godine plaalo se 2,28 KM, a u februaru ove godine 2,32 KM. Blago je poskupjela i svjea pastrmka sa 9,09 KM, na 9,19 KM, kao i mlijeko sa 1,46 KM za litar na 1,49 KM.

Konzum i Bingo poveali trini udio za 20 posto

Preuzimanjem lokalnih trgovakih kompanija i uzimanjem objekata u zakup hrvatski trgovaki lanac Konzum nakon etiri godine trine utakmice preuzeo je vodeu poziciju meu trgovakim lancima u BiH. U utrci s Interexom i Mercatorom, koji su se orijentisali na gradnju vlastitih trgovakih centara u naoj zemlji, Konzum je daleko ispred svojih glavnih konkurenata u BiH. Prema informacijama iz GfK, Konzumov trini udio u BiH narastao je na 12 posto. Rije je o dvostruko veem udjelu u odnosu na juni 2007. godine. Trini udio Interexa povean je sa 5,8 na oko osam posto. I udio Mercatora rastao je bre od planiranog, ali i on znatno zaostaje za Konzumom. Trini udjel tuzlanskog Binga iznosi takoer sedam posto, grupacije MIMS 4,5 posto, a Drvoprometa i Delte po 2,5 posto. I dok su prije godinu dana mali trgovci u BiH drali 80 posto trita, sada je taj udio smanjen na manje od 65 posto.

april 2012 www.instore.ba

11

Meunarodna konkurentnost MSP u BiH

Udruenje poslovnih savjetnika u BiH - LESPnet uz finansijsku podrku Ministarstva vanjskih poslova Norveke javnosti je prezentiralo Benchmarking sistem za mala i srednja preduzea na Balkanu. Partner u projektu je institut Fraunhofer iz Berlina, koji je razvio metodologiju Bechmarking Indeksa za MSP i istu implementirao u 20 zemalja Europe i svijeta. Benchmarking sistem za nim konkurentima. Koristei se meunarodnom bazom podataka od preko 100.000 kompanija (koja se smatra najveom benchmarking bazom podataka u Europi) Benchmarking sistem pomae kompanijama da usmjere svoje resurse radi poveanja konkurentnosti i otklanjanje slabosti kako bi ostvarili realne pozitivne poslovne efekte i poboljali rast, te unaprijedili efikasnost poslovanja kroz

Predstavljeno Sarajevsko Radler pivo

Sarajevska pivara je na trite Bosne i Hercegovine plasirala Sarajevsko Radler pivo s okusom limuna. U prodaji su boce od 0,33 litra, a novi proizvod u sebi sadri 40 posto piva i 60 posto vonog soka s okusom limuna, dok je procent alkohola u piu dva posto.Radler je njemaka rije za pivo s okusom limuna i lansirali smo ga na trite da bismo zadovoljili elje pivopija, ali i onih koji ne preferiraju standardni okus piva, tako da mogu uivati u vonom pivu, kazali su u Sarajevskoj pivari. Novo pivo je lansirano pred ljetnu sezonu jer je osvjeavajue te se u Pivari nadaju da e postati pravi ljetni hit na bh. tritu.

Ponovna kontrola proizvodnje jaja, mlijeka i mesa

Domae mlijeko, jaja i piletina e se do kraja godine nai pod lupom inspektora europske Inspekcije za hranu i veterinarstvo (FIO), koji e procijeniti da li BiH posjeduje odgovarajue sisteme proizvodnje i kontrole ovih proizvoda kako bi ih izvozila u EU. Izvoz domaih prehrambenih proizvoda u EU za BiH postao je jedan od velikih problema od kada je objavljeno da e Hrvatska 2013. godine postati lanica EU. BiH u Europsku Uniju od ukupnog prehrambenog asortimana za sada moe izvoziti samo ribu, a uprkos ranijim oekivanjima za mogunost izvoza piletine i jaja od Europske inspekcije doao je negativan odgovor. Prema prognozama, oekuje se da pozitivnu ocjenu FIO-a dobije oblast proizvodnje i kontrole mlijeka. Prijanji izvjetaj Europske inspekcije za hranu i veterinarstvo je bio da je konstatirao da je hrana proizvedena u BiH izrazito kvalitetna, ali da dobijanje dozvole koi nepostojanje odgovarajuih kontrola kvaliteta.

mala i srednja preduzea u BiH, koji provodi ovlatena grupa bh. konsultanata omoguava znaajno unapreenje razumijevanja snaga i slabosti kompanija, putem poreenja poslovne performance kompanije sa performansama konkurencije. Prvi meunarodni Benchmarking sistem za mala i srednja preduzea na podruju Balkana je jedinstven i efektivan nain poreenja poslovne performanse kompanija sa domaim i stra-

uvoenje kulture mjerenja. Benchmarking sistem za MSP u BiH e omoguiti kreiranje Nacionalnog benchmarking izvjetaja o konkurentnosti bh. malih i srednjih preduzea. Ovaj izvjetaj predstavlja veoma vaan polazni dokument u procesu kreiranja i monitoringa efekata ekonomskih politika usmjerenih na unapreenje konkurentnosti domaih MSP te e kao takav biti ponuen svim nivoima vlasti u BiH.

Prva istrana buotina poetkom 2013. godine

Kompanija Jadran-naftagas Banja Luka planira ove godine uloiti pet miliona eura u seizmika 2D ispitivanja nafte i gasa i da definie koordinate prve istrane buotine u RS-u, ije je buenje predvieno za prvi kvartal 2013. godine, izjavio je direktor kompanije Predrag Radanovi. On je dodao da je do sada u poslove seizmikih ispitivanja uloeno tri miliona eura i da je trenutno u toku obrada i interpretacija terenskih podataka dobijenih u prvoj fazi terenskih istraivanja. Prema njegovim rijeima, dosadanje procjene geolokih rezervi temelje se na podacima starim oko 20 godina i one iznose priblino 50 miliona tona. Ove geoloke rezerve treba da potvrdimo terenskim seizmikim radovima koji su obavljeni u 2011. godini i bit e nastavljeni 2012. i 2013. godine, kao i istranim buenjem koje e krenuti poetkom 2013. godine, naveo je Radanovi. On je dodao da e do kraja 2014. godine, do kada je definisana faza istraivanja, biti uloen ukupno oko 41 milion dolara.

Volonterski rad uskoro kao radno iskustvo

Volonterski rad u BiH nije popularan, a jedan od razloga je i taj to se pod volonterizmom smatra dobrovoljni rad bez finansijske nadoknade. Meutim, novi nacrt zakona o volontiranju u FBiH mijenja volonterski status u radno iskustvo. Novim bi se zakonom rijeio i problem pripravnikog staa, prilike do koje je takoer ovdje vrlo teko doi, a bez koje mnogi mladi ljudi nisu imali nade za zaposlenje u svojoj struci, javlja je Al Jazeera. Komisija za pitanja mladih u Paralmentu FBiH je predloila nacrt o volontiranu, koji je usvojen, zbog ega e se volontersko iskustvo ubudue tretirati kao radno iskustvo. Ubudue e organizatori volontiranja pokrivati trokove toplog obroka, prevoza i zdravstvenog osiguranja volonterima.

14

april 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Obavezan strani kapital

Vodei ljudi iz svijeta finansija u Sloveniji predstavili su se javnosti na sajmu Kapital 2012 u Cankarevom domu 18. aprila, ba na dan kada se na ulicama drave odvijao najvei trajk zaposlenih u javnim institucijama, u kojem je sudjelovalo 100.000 ljudi. U vezi krize u svijetu, EU i Sloveniji govorili su o potrebi za stranom kapitalom jer je prema njihovim navodima bez stranih investicija razvoj nemogu. Zajedniki zakljuak prisutnih na obraanju je bio da nema pomaka naprijed ako nema mogunosti za obrt stranog kapitala. Autor navedene ideje iz naslova je predsjednik uprave banke Unicredit France Arhar koji je bivi guverner i predsjedniki kandidat. Arhar koji sljedei mjesec odlazi sa Ali sudei prema njegovim izjavama, zadnjih godina nismo bili sposobni prizvati strani kapital jer smo se u prolosti zatvarali i davali loe signale investitorima. Sada se prema njegovim rijeima, Slovenija nalazi u zaaranom krugu kada moramo sa jedne strane dokapitalizovati banke koje su u velikoj mjeri i vlasnice prezaduenih kompanija kojima treba novi vlasniki kapital, da bi banke mogle lake disati i obratiti vie panje svojoj osnovnoj djelatnosti. Uz to, kerlak ocjenjuje, da Slovenija, u sljedeih nekoliko godina, treba obezbijediti barem pet milijardi eura stranog kapitala. Malo vie skeptian u vezi stranog kapitala bio je predava na Pravnom fakultetu Joe Mencinger: Nemam nita protiv stranih vlasnika, ali ne znam zato treba sve prodati. Ubjeen sam da je treba prodati samo ono to je zaista neophodno. Uz preveliki broj otvaranja, moe nam se desiti prevelik odliv stranoga kapitala kao u nekim dravama srednje i istone Europe u vrijeme krize. Na sajmu je uestvovao i predsjednik uprave NLB u ostavci, Boo Jaovi koji je da je Slovenija kao bicikl koje nema vie pogona i staje, te voza moe pasti i dodao, da je breme koncentracije vlasnitva mnogo teka oma oko vrata, jer se iz nekadanjeg kapitala kompanija nagomilalo mnogo obaveza: Kapital nam treba, a moemo ga uvoziti ili stvoriti samo sa profitabilnim kompanijama, a poto tih nema morat emo ga uvoziti.

vodeeg mjesta u Unicredit banci izmeu ostalog rekao je: Sadanje brojke o stranim investicijama u Sloveniji su bukvalno poraavajue. Drava bi se morala boriti za strane investicije i uz to staviti naglasak na modele koji su u Europskoj zajednici ve proli testove. Mi smo dio EU i moramo promijeniti nae ubeenje to se tie stranog kapitala. Izvrni direktor Alta grupe, Ale kerlak, Sloveniju vidi kao sistemski vrlo rizinu dravu kojoj nedostaje kapital.

Droga Kolinska sa certifikatom inicijative za bezbjednu hranu FSSC 22000

Proizvodne lokacije gdje Droga Kolinska proizvodi BZ Barcaffe i Argetu, krajem su mjeseca marta uspjeno prole certificiranje po zahtjevima sheme Food Safety System Certification (FSSC 22000) koji je u svjetskom mjerilu najvii standard na podruju kontrole bezbjednih namirnica. Sa ve dobro poznatim sistemima upravljanja koje stalno popravljaju, potroaima i kupcima ponovo su dokazali, da proizvode sa velikom panjom. Proizvodi su to najvie kvalitete te su bezbedni. To im, uz provjere inspekcijskih organaj dokazuje i certifikat FSSC 22000 kojeg priznaje i nezavisna certifikacijska kua BV. Certifikacija po zahtjevima FSSC 22000 bila je priznata sa strane GFSI-svjetske

Nov nain prodaje alkohola

Vodei proizvoai piva, vina i estokih pia su 16. aprila poeli opsenu akciju sa kojom e poboljati okvire samoregulacije prodaje alkoholnih pia. Dogovor o odgovornoj prodaji prihvatilo je osam najveih oglaivaa alkoholnih pia u Europi: AB InBev, Bacardi, Brown-Forman, Carlsberg, Diageo, Heineken, Pernod Ricard i SAB Miller u saradnji sa Svjetskim udruenjem oglaivaa WFA, institucijama Europske unije i nacionalnim savezima. Dogovor odreuje zajednike standarde za odgovorno oglaivanje i prodaju alkohola odraslim osobama, starijim od zakonsko predviene starosne granice za kupnju alkohola. Standarde e pregledavati vanjski revizor Accenture.

(neprofitna organizacija koja udruuje lanice, proizvoae i trgovce namirnicima) prije dvije godine. Sa brzim rastom broja certifikovanih organizacija po cijelom svijetu, FSSC 22000 je sada vaan dokument, baziran na ISO principima, nezavisna shema certifikovanja za bezbjednost hrane u cjelokupnom lancu nabavke. Sa ovim certifikatom, kvalitet se kvalitet potvruje, a i dokaz je da se ispunjavaju najvii zahtjevi, kada se govori o kvaliteti hrane. U martu bio je izdat hiljaditi certifikat FSSC 22000 u svijetu. Dobitnici certifikata FSSC 22000 su kompanije koje razvijaju i proizvode vlastite robne marke. Njihova lista je dostupna na web stranici http:// www.fssc22000.com/en/page.php.

Lani je bio uspjean i slovenaki Deichmann

Najvei europski prodava obue, kompanija Deichmann sa sjeditem u njemakom Essenu u proloj godini, poveao je prodaju za 5 posto u odnosu na 2010., na 4,13 milijarde eura odnosno, na neto vrijednost 3,57 milijarde eura. Kompanija posluje u 21 europskoj dravi i u SAD gdje je krajem prole godine u 3.175 poslovnica bilo zaposleno 32.500 ljudi, to je 8,3 posto vie od perioda 2010. godine. Deichmann posluje u Sloveniji od 2006., lani je ostvario 23 miliona eura prometa ili dobrih 11 posto vie od predprole godine. Broj prodanih pari cipela, u odnosu na 2010. poveao se za 6,7 posto, na neto vie od milion. Slovenski Deichmann u 21 poslovnici zapoljava 162 ljudi, a za ovu godinu planiraju otvaranje tri nove prodavnice.

Malo nii stepen nezaposlenosti

Stepen nezaposlenosti u Sloveniji u februaru se snizio za 0,1 posto, u odnosu na januar, na 12,4 posto. Broj radno aktivnih osoba poveao se prema podacima Zavoda za 450. Zaposlilo se 800 ena, posao je izgubilo 350 mukaraca. Broj radno aktivnih najvie se smanjio u obalnokrakoj regiji, za skoro 400, osrednje se poveao u slovensko i podravskoj statistinoj regiji, znai u regijama gdje ve radi i zaposleno je pola svih radno aktivnih osoba u Sloveniji. Udio nezaposlenih mukaraca (53,3 posto) je vei od enske populacije.

april 2012 www.instore.ba

15

Otvoreno predstavnitvo Privredne komore Srbije u Zagrebu

Srbije u Hrvatskoj dali su upravo gospodarstvenici koji pokazuju veliki interes za razvijanje biznisa izmeu dviju zemalja. Predstavnitvo e savjetovati i podravati srpske kompanije prilikom ulaska na trite Hrvatske i ima cilj doprinijeti razvoju suradnje u gotovo svim gospodarskim granama, rekao je eki. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Srbije prole je godine iznosila 933,6 miliona amerikih dolara, pri emu je deficit u robnoj razmjeni na srpskoj strani iznosio 752.000 dolara. Razmjena je u stalnom porastu, ali i dalje postoji prostor za znaajan rast. U Srbiji posluje vie od 200 hrvatskih kompanija, dok u Hrvatskoj posluje tek desetak srpskih kompanija. Od malobrojnih srpskih ulaganja istiu se investicije u konditorskoj industriji i bankarstvu.

Prehrambena industrija poveala izvoz, ali smanjila dobit

Hrvatska prehrambena industrija u devet je mjeseci 2011. ostvarila izvoz od 3,3 milijardekuna, to je poveanje za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavila je Financijska agencija. Prema podacima Fine, u ovoj industriji u prvih devet prologodinjih mjeseci ostvarena je bruto dobit od 750 miliona kuna, to je 20,9 posto manje nego u istom razdoblju 2010. Kod 1.399 poduzetnika prehrambene industrije bilo je zaposleno 43.867 radnika koji su ostvarili ukupan prihod od 23,1 milijardu kuna, ukupne rashode od 22,4 milijarde kuna, dok je za investicije izdvojeno 965 miliona kuna. Prehrambena je industrija (Podravka, Kra, Dukat, Ledo, Cedevita, Zvijezda, Vindija, eerane u upanji i Virovitici te drugi proizvoai) u devet mjeseci 2011. poveala svoju prisutnost na stranim tritima i ostvarila izvoz od 3,3 milijarde kuna, odnosno poveala izvoz za 12,4 posto. U prehrambenoj industriji svega 186 poduzetnika, odnosno 13 posto od ukupno 1.399 poduzetnika u toj brani, prodaje svoje proizvode na stranim tritima. Dominan-

U Zagrebu je otvoreno predstavnitvo Privredne komore Srbije radi podupiranja srpskih poduzetnika u irenju na hrvatsko trite. Time e ekonomska saradnja dvije zemalje, odnosno investicije, trgovina te poslovi s treim zemljama biti znatno jai. Otvaranju su uz veleposlanika Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukievia prisustvovali i predsjednik Privredne komore Srbije Milo Bugarin, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoevi te direktor Predstavnitva PKS u Hrvatskoj Drenislav eki. Poticaj za otvaranje predstavnitva Privredne komore

tna je uloga velikih poduzetnika u ukupnom izvozu te je 10 najveih izvoznika izvezlo robe u vrijednosti od 1,9 milijardu kuna, to je 58 posto ukupnog izvoza. U devet mjeseci 2011., u odnosu na isto razdoblje 2010. poduzetnici prehrambene industrije smanjili su broj zaposlenih za 0,2 posto, bruto dobit za 20,9 posto, dok su ukupne prihode poveali za 8,1 posto, ukupne rashode za 9,5 posto i investicije u dugotrajnu imovinu za 27,6 posto. Zaposleni u prehrambenoj industriji za svoj su rad imali obraunate prosjene neto plate od 4.345 kuna, koje su nominalno poveane prema devet mjeseci 2010. za 1 posto, ali su i dalje za 328 kuna, odnosno 7 posto nie od prosjenih plaa zaposlenih kod svih poduzetnika u Hrvatskoj.

Spar najvie rastao

U godini u kojoj je je rast BDP-a iznosio 0, inflacija 2, nezaposlenost 18, u kojoj je kupovna mo iznosila svega 34 posto europskog prosjeka, neki trgovaki lanci profitirali su vie od drugih i zabiljeili rast trinog udjela. Prema istraivanju GfK-a, Spar/Interspar je zabiljeio najvei rast trinog udjela, 30 posto, i to bez znaajnijeg ulaganja u nove prodajne objekte. Tajna znaajnijeg rasta Spara je kombinacija nekoliko faktora: privukli su nove kupce (9 posto poveanje baze kupaca), novi i stari kupci u odnosu na 2010. troe vie prilikom kupovine i ee idu u kupovinu. Zanimljivo je da u situaciji podijeljene lojalnosti Spar svakom pojedinom lancu iz Top 10, uzima vie kupaca nego to oni uzimaju njemu. Slian, ali u odnosu na Spar manji rast ostvario je Kaufland od 15 posto, dok je Lidl rastao po istoj stopi kao i Kaufland, uz tu razliku to je Lidl otvorio 7 novih diskonata, a Kaufland svega 1 hipermarket. Osim Spara, Kauflanda i Lidla, godinu su, kada je o trinom udjelu rije, uspjeno zavrili i Konzum, Plodine i Diona, dok su ostali iz Top 15 trgovaca zabiljeili pad udjela u 2011.

Agrokor postao lan organizacije FoodDrinkEurope

aktivno sudjelovati u stvaranju novih stranih investicija, a samim time i novih radnih mjesta. Prigodom potpisivanja Ugovora, gospodin Ivica Todori, predsjednik Agrokor koncerna, izjavio je: Kroz aktivno sudjelovanje u udruenju FoodDrinkEurope Agrokor prepoznaje priliku za otvaranje novih trita i rast izvoza cjelokupne prehrambene proizvodnje. Ovo je zasigurno znaajan korak za Hrvatsku, jer Agrokor ovime kao jedina kompanija iz regije ulazi u drutvo renomiranih europskih proizvoaa, gdje e svoju aktivnu ulogu znati iskoristiti za promicanje regionalne industrije te poticanje razvoja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, a samim time i cjelokupne hrvatske ekonomije.

U Hrvatskoj vie mlijeka, vrhnja i sira

Dravni zavod za statistiku objavio je da je u Hrvatskoj u februaru prikupljeno 49.709 tona kravljeg mlijeka, to je u odnosu na februar 2011. godine za 5,7 posto vie. U februaru je u odnosu na isti mjesec 2011. poveana i proizvodnja vrhnja, fermentiranih proizvoda, putera i kravljeg sira. Mlijeka za pie proizvedeno je 10,4 posto manje-23.745 tona. Vrhnja je proizvedeno 4,2 posto vie-1841 tonu, a fermentiranih proizvoda 5,3 posto vie-6028 tona. Proizvodnja kravljeg sira u februaru je iznosila 2432 tone, to je rast od 26,3 posto prema istom mjesecu lani, a za 33,9 posto, na 470 tona poveana je proizvodnja putera.

U Zagrebu je sveano potpisan pristupni Ugovor izmeu Agrokor koncerna i organizacije FoodDrinkEurope o direktnom lanstvu Agrokora u tom europskom udruenju proizvoaa iz prehrambene industrije. Ugovor su potpisali direktorica FoodDrinkEurope, Mella Frewen i Ivica Todori, predsjednik Agrokor koncerna. lanstvom u europskom udruenju proizvoaa, Agrokor e

16

april 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti
Delahize planira da gradi distribucioni centar
Delhaize Srbija planira da izgradi veliki distribucioni centar u Srbiji, koji e omoguiti rast i unaprijediti efikasnost poslovanja kompanije u regiji. Ovaj objekat, kao jedna od najveih investicija Delhaize Srbija, poet e da se gradi do kraja godine, dok se zavretak radova oekuje u drugoj polovini 2013. David Vander Skuren, generalni direktor Delhaize za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru izjavio je: Potpuno novi distribucioni centar ne samo da e podrati postojeu maloprodajnu mreu formata Maxi i Tempo, ve e moi da odgovori na poveane zahtjeve koji e doi sa njenim proirenjem. Razmatramo nekoliko lokacija za izgradnju, a Stara Pazova je samo jedna od njih. Jo uvijek nismo donijeli odluku gdje e se distribucioni centar graditi.

Univerexport pokrenuo e-trgovinu

Kompanija Univerexport je, da bi ila u korak sa potrebama savremenog potroaa, od 1. aprila zapoela projekat elektronske trgovine, pokretanjem servisa pod simbolinim nazivom eLAKOLIJE. Ovaj e-hipermarket u Srbiji, svojim korisnicima pored brze i lake kupovine nudi i asortiman sa vie od 12.000 artikala, po najniim cijenama, kao i besplatnu dostavu do kunog praga, uz mogunost korienja svih platnih sredstava. Besplatna dostava se za sada vri na teritoriji Beograda, Novog Sada, Vrca i Subotice.

Ulaganja Agroiva
Kompanija Agroiv otvorila je novi distributivni centar u industrijskoj zoni u Novom Sadu, koji e mjeseno preraivati 500 tona ivinskog mesa. Objekat je zauzeo mjesto proizvodnih hala Industrije mesa Kolbis, koja je u steajnom postupku pripala Agroivu. Duan Bajatovi, director Srbija gasa koji je prije dvije godine preuzeo upravljanje Agroivom, najavio je i nove

Uspjena Knjazova godina

investicije, od kojih je najznaajnija izgradnja nove klaonice vrijedne 15,5 miliona eura i koja e poveati proizvodni kapaciteti Agroiva dva i po puta.

Carnex uva ivotnu sredinu

Postrojenje za preiavanje otpadnih voda u Vrbasu, u iju izgradnju je kompanija Carnex uloila dva i po miliona eura, sveano je otvoreno 11. aprila. Ovo postrojenje e znaajno doprinijeti ouvanju ivotne sredine i zagaenje povrinskih voda i kanala Delta I-64 svesti na prihvatljivu mjeru po najstroijim europskim standardima. Takoer, postrojenje se ubraja u vea postroPoslije nekoliko tekih godina u kojima se cjelokupna privreda nala, kompanija Knjaz Milo uspjeno je poslovala u 2011. godini i zabiljeila neto dobitak od 31,7 miliona dinara, tj. 0.49 posto u odnosu na ostvareni prihod, saoptili su iz ove aranelovake firme. Ovi podaci su pokazatelji stabilizacije poslovanja kompanije, ali istovremeno i potvrda ispravne strategije i zalaganja svih zaposlenih. Prosjena martovska neto zarada zaposlenih u kompaniji Knjaz Milo, bez menadmenta, iznosila je preko 43.000 dinara, a planirano je i da se dio ostvarenog profita podijeli sa zaposlenima, navodi se jo u saoptenju.

jenja na ovim prostorima, jer je projektovano da preradi 2.300 m3 otpadne vode dnevno, to odgovara zagaenju od 40.000 ekvivalent stanovnika.

Srbija: dm u Beogradu i aku

Drogerija dm je u aprilu otvorila dva nova maloprodajna objekta u Beogradu, u naseljima Beanijska Kosa i Karaburma. Novotvorene radnje prostiru se na povrini od oko 350 m2 i imaju po dvije kase, a krajnjim kupcima nude izbor izmeu 10.000 artikala u kategorijama kozmetike, kune hemije, bebi i papirnog programa. Drogerija dm je 12. aprila stigla i u aak sa svojom prvom radnjom.

Srbija: Fashion Outlet Park

U Iniji je 19. aprila otvoren Fashion Park Outlet Centar. U centar je do sada uloeno 25 miliona eura, a ukupna investicija, kada projekat bude zavren, dostii e 40 miliona eura. Na vie od 15.000 m2 prodajnog prostora nalazi se 65 radnji svjetskih robnih marki, a obezbijeen je i besplatan parking sa 1.200 mjesta. Kada se sve prodavnice otvore, outlet e zapoljavati 500 ljudi, a do zavrne faze projekta, 2016. godine, bie otvoreno jo toliko novih radnih mesta. Planirano je da se u narednoj fazi, do 2014. godine, centar proiri za 10.000 m2, a u treoj fazi, do 2016. godine, za jo 5.000 m2.

april 2012 www.instore.ba

17

Akcize na kafu i gazirana pia

Posljednjim izmjenama Zakona o akcizama, koje se primjenjuju od januara ove godine, sada su obuhvaene i kafa i gazirana pia sa dodatkom eera. Poev od 1. aprila, akcize na kafu iznose 20 posto njene vrijednosti, dok je za gazirana pia predviena nadoknada od deset euro centi po litru. Akcize na ove dvije kategorije trebalo je da budu uvedene 1. januara, ali je primjena odloena za tri mjeseca kako bi se novim akciznim obveznicima omoguio period prilagoavanja. Crnogorski mediji navode da je naredni krug izmjena Zakona o akcizama planiran za trei kvartal ove godine. Iz Ministarstva poruuju da e akcize biti na liniji njihovog opredjeljenja u akciznoj politici, koje znai postepeno poveanje akcize na duhanske proizvode i alkohol. Od 1. januara 2012. godine, akcize na cigarete poveane su od 13 do 15 euro centi, dok su na dizel gorivo sniene za dva euro centa po litru.

Bitoljsko i Kenbah po njemakom standadu

Iz magacina bitoljske pivare krajem marta je izaao prvi kamion sa Bitoljskim i Kenbah pivom. Time je zvanino otvorena obnovljena Bitoljska pivara, ureena po njemakom projektu i standardima, pa je jedinstvena po tome to e se na domaem terenu proizvoditi pivo po njemakoj recepturi. Fabrika ima kapacitet i za proizvodnju gaziranih sokova, pa e se u prodaji uskoro nai i Pel sok u pakovanju od 1,5 litra. Blao Dimitrov, vlasnik bitoljske pivare, rekao je da e se pivo, za sada, prodavati u Bitolju, a uskoro i u cijeloj Makedoniji i susjednim zemljama. Pivara trenutno zapoljava 80 radnika, a planirano je otvaranje jo 20 radnih mjesta, navode makedonski mediji.

Iz crnogorskog Mercatora su saoptili da e se cijene kafe i gaziranih pia sa dodatkom eera u prodajnim objektima Mercator i Roda mijenjati po isteku zaliha. Iz uprave trgovakog lanca Voli takoer su naveli da u njihovim marketima i dalje ima zaliha kafe koja se prodaje po staroj cijeni.

Turski Suta kupio vedmilk

Turski mlijeni gigant Suta je poetkom aprila kupio domai kombinat vedmilk, potpisavi dogovor sa NLB Tutunskom bankom, koja je aktivirala hipoteku nad veim dijelom mljekare, saopteno je iz Makedonske privredne komore. Iz Sutaa najavljuju da su zainteresovani i za Euromilk i da, kako navode makedonski mediji, planiraju dodatne investicije u postojee kapacitete. U vedmilku je predviena dogradnja pogona za proizvodnju sireva i kakavalja, a fabrika bi trebalo da otpone sa radom za est mjeseci. Otvaranjem fabrike se oekuje i otvaranje oko 2.000 radnih mjesta. Suta je jedna od najveih turskih mljekara sa godinjim obrtom od oko 600 miliona eura, u kojoj se dnevno preradi oko 2.500

Zavren projekat EU
Projekat Pristupanje unutranjem tritu (AIM), koji je finansirala Europska Unija, omoguio je podizanje nivoa zatite prava potroaa, kao i usklaivanje regulatornog sistema Crne Gore sa pravom Europske unije, saopteno je na konferenciji za novinare povodom zavretka projekta. Projekat, koji je trajao 22 mjeseca i u koji je uloeno oko 837.000 eura, finansirale su Europska Unija i njemaka organizacija za meunarodnu saradnju (GIZ). U proloj godini, uz pomo projekta, uspostavili smo saradnju sa kompanijama i pokazalo se da su trgovci imali dobru volju i saraivali na uklanjanju opasnih proizvoda, rekla je glavna trina inspektorica Rada Markovi. Direktor Uprave za zatitu konkurencije Miodrag Vujovi istakao je znaaj ove oblasti za opti privredni razvoj, podizanje stepena kvaliteta robe i usluga, kao i stvaranja uslova za smanjenje cijena. Na konfereciji je najavljen i novi projekat EU o zatiti potroaa i trinom nadzoru u Crnoj Gori GFA, koji e podrati Vladu u obezbjeivanju visokog nivoa zatite potroaa i efikasnom nadzoru. uvoz povra i voa 38 miliona eura, ili 5 miliona vie nego godinu dana ranije. Ukupna vrijednost izvoza hrane prole godine je iznosila 27,5 miliona eura, to je za 3,5 miliona vie nego u 2010. U sektoru pia, Plantaa, Trebjesa, Pirela i proizvoai vode su tokom 2011. godine izvezli procjenjenih 22,6 miliona eura, to je za 2 miliona vie nego prole godine, a za 3,5 miliona manje nego u 2008. godini.

tona mlijeka. Tutunska banka je u junu prole godine pokuala da proda mljekaru, zemljite i dio opreme za 7,5 miliona eura, ali na javnom tenderu tada nije bilo zainteresovanih kupaca.

Novi direktor Skopske pivare

Od 1. aprila Skopska pivara ima novog generalnog direktora, Jaak Mikela, koji je je na ovu poziciju doao sa mjesta generalnog direktora Coca-Cole za baltike zemlje.

Raste uvoz hrane

Crna Gora ve treu godinu za redom biljei rast uvoza hrane. Vrijednost uvezenih namirnica u 2009. godini procjenjena je na 312 miliona eura, 2010. na 324 miliona eura, dok je prologodinji uvoz iznosio 351 milion eura. Na uvoz mlijeka, mlijenih proizvoda i jaja je u 2011. godini potroeno 46 miliona eura, 6 miliona vie nego 2010., za uvoz itarica i proizvoda od itarica 57 miliona eura, za 11 miliona vie nego u 2010., a za

18

april 2012 www.instore.ba

svjetske vijesti
Delhaize otvorio virtuelnu radnju
Delhaize grupa je, u cilju promocije svoje Delhaize Direct online usluge, predstavila i prvu virtuelnu radnju u Briselu. Delhaize Direct Cube, koja se sastoji od 4 panela sa QR kodovima za oko 300 proizvoda, postavljena je na Glavnoj eljeznikoj stanici. Korisnici smart telefona mogu skenirati i ubaciti eljene artikle u svoju virtuelnu potroaku korpu, a odabrane namirnice zatim preuzeti u nekom od Delhaizeovih supermarketa. Usluga naruivanja proizvoda ovim putem bit e besplatna do kraja maja, a nakon toga e se naplaivati 4,5 eura za narudbe vrijednosti do 100 eura, 3,5 eura za kupovinu od 100 do 200 eura, a ostvarivanje kupovine preko ovog iznosa bit e besplatno. Iz kompanije su najavili da e paneli, tokom aprila i maja, biti postavljeni na eljeznikim stanicama i u trnim centrima irom Belgije.

Metro otvara tri Makro radnje

Metro Grupa najavila je otvaranje tri nova Makro Cash & Carry centra , kao dodatak postojeim objektima na 34 lokacije irom panije. Njemaki gigant procjenjuje da e irenje mree kotati izmeu 45 i 75 miliona eura, i da e, u samoj kompaniji i kroz partnerska preduzea, donijeti radna mesta za 1.000 ljudi. Sa novih mjesta e se distribuirati proizvodi za ugostiteljske objekte, a gradnja je planirana u Sevilji, Alikanteu i Madridu. Prihodi Makro Spain opali su za 1 posto u 2011. na 1,29 milijardi eura, ali je zabiljeen rast udjela na tritu. Grupa kae da oekuje jo jednu teku godinu, ali procjenjuje da bi prihodi, otvaranjem novih radnji, mogli da porastu za 3- 4 posto. Lanac e svoj fokus usmjeriti i na cijene i lansirati promotivne kampanje na 40. godinjicu brenda.

Stvaranje zajednike vrijednosti

Nestl je prva svjetska prehrambena kompanija kojoj je Globalna inicijativa za izvjetavanje (GRI) dala najviu ocjenu za Izvjetaj o korporativnoj odgovornosti, koji se u Nestl grupi naziva Stvaranje zajednike vrijednosti. GRI je neprofitna organizacije koja promovie ekonomsku, ekoloku i drutvenu odrivost, a Nestl je predstavio kljune pokazatelje ostvarenog napretka kada je rije o uticaju u oblasti ishrane, vode i ruralnog razvoja, kao i podatke o ljudskim pravima, raznovrsnosti i polu, klimatskim promjenama, biodiverzitetu i korupciji.

Louis Delhaize gradi tri objekta

The Louis Delhaize Group, grupa maloprodajnih lanaca supermarketa i hipermarketa u Belgiji, Francuskoj, Luksemburgu, Rumuniji i Maarskoj, otkrila je detalje plana daljih ulaganja u Rumuniji do kraja godine. Naime, kompanija, koja u zemlji posluje kroz lanac hipermarketa Cora, e do kraja godine otvoriti tri objekta u koje e biti investirano oko 120 miliona eura. Kako navode rumunski mediji, polovina investicije e otii na gradnju novih

Walmart sniava cijene u vrijednosti jedne milijarde dolara

Walmart je, u namjeri da privue to vei broj potroaa, najavio planove da umanji cijene prehrambenih proizvoda u vrijednosti od jedne milijarde dolara ove godine. Kompanija je predstavila izuzetno dobre rezultate poslovanja u prvim mjesecima fiskalne godine, to je nastavak dobrog poslovanja zabiljeenog u treem i etvrtom kvartalu prole godine. Iz Walmarta poruuju da e se u narednom periodu fokusirati na snienje cijena prehrambenih proizvoda i trajnih potronih dobara, vjerujui da e se strategija isplatiti kroz poveani protok kupaca kroz radnje i rast kupovine neprehrambenih proizvoda, kao i kroz bolju operativnost i produktivnost u upravljanju lancem. U periodu kada je nivo nezaposlenosti u SAD jo uvijek visok, a cijene goriva nastavljaju sa rastom, Walmart biljei dobre rezultate zahvaljujui irokoj ponudi, veoj dostupnosti proizvoda na policama i adekvatnim odreivanjem cijena.

Novo ime za Piccadilly lanac

Delhaize grupa je promijenila ime svog lanca malih radnji u Bugarskoj iz Piccadilly Express u Piccadilly Daily, navodei da je novi naziv prikladniji za format male radnje. Grupa ima 14 prodajnih objekata ove vrste u zemlji, veliine od 200 do 400 m2, na ijim se policama moe nai oko 1.700 artikala. Iz Delhaize grupe poruuju: Na cilj je da radnje budu pristupane velikom broju bugarskih potroaa, kao i da brend Piccadilly postane sinonim za svjeu hranu.

LOral otvara centar za istraivanje kose

Kako bi ispunio potrebe svojih potroaa kada je u pitanju ljepota i zdravlje kose, LOral je objavio otvaranje svog Globalnog centra za istraivanje kose koji se nalazi u Saint-Ouenu kod Pariza, a koji e biti na elu globalne mree est regionalnih centara za istraivanja i inovacije (R&I) na polju profesionalne njege i stilizovanja kose. Centar je smjeten na povrini od 25.000 m2 i ima 500 zaposlenih, meu njima se nalaze hemiari, fiziko-hemiari, optiari, naunici koji su strunjaci za materijale, metrolozi, reolozi, informatiki strunjaci i statistiari. radnji, dok e ostatak novca biti iskoriten za kupovinu zemljita za strategiju dugoronog osvajanja trita. Grupa je od Europske banke za obnovu i razvoj, u februaru dobila sredstva u visini od 210 miliona eura, kada je i reeno da e odobrena suma biti upotrebljena za otvaranje 17 novih objekata irom Rumunije. Grupa u ovom trenutku, kroz Cora hipermarkete, posluje na 8 lokacija u zemlji.

april 2012 www.instore.ba

19

Zabrana izlaganja cigareta

U Engleskoj je, od poetka aprila, na snazi zabrana izlaganja duhanskih proizvoda u velikim radnjama i supermarketima. U tim objektima cigarete se moraju drati izvan pogleda muterija, osim u trenutku usluivanja ili pri obnavljanju zaliha. Nova uredba se odnosi samo na radnje povrine vee od 280 m2, a za njeno krenje prijeti kazna u iznosu do 6.000 eura ili ak i zatvor.

Kinesko prehrambeno trite vee od amerikog

Kina je, po najnovijim rezultatima IGD istraivanja, pretekla Ameriku po vrijednosti trita prehrambenih proizvoda i maloprodaje hrane. Krajem 2011. kineski maloprodajni prehrambeni sektor bio je vrijedan 843 milijarde eura, dok je vrijednost ovog trita u SAD procijenjena na 815 milijardi eura. Do 2015. godine, vrijednost kineskog trita e narasti na 1.300 milijardi eura (za 10,9 posto), a ameriko e, po vrijednosti, ostati na drugoj poziciji sa 937 milijardi eura (biljeei rast od 4,2 posto). Meu 10 vodeih trita prahrambenih namirnica nalaze se i Japan, na treem mjestu sa 293 milijardi eura, Indija, na etvrtom mjestu sa 280 milijardi eura, Brazil, na petom sa 244 milijarde eura, Rusija, na estom sa 227 milijardi eura, kao i Francuska, Njemaka, Britanija i Italija, vrijednost ijih trita se kree od 215 do 129 milijardi eura. Predvia se da e u razdoblju od 2006. do 2015. vrijednost kineskog trita prehrambenih namirnica biti utrostruena i iznositi gotovo milijardu funti, rekla je Joanne Denney-Finch, izvrni direktor IGD-a. Takvo brzo irenje pokrenula su tri glavna faktoraekonomski rast, stanovnitvo i ubrzani rast cijena hrane. IGD prognozira da e mnogi vodei maloprodajni lanci traiti svoje mjesto na kineskom tritu, i to ne samo u najveim gradovima, ve i u manjim sredinama.

Lianhua na jo 350 lokacija

Lanac supermarketa Lianhua najavio je otvaranje 350 novih prodajnih mjesta u toku 2012. godine irom Kine, ime e se ukupan broj njihovih radnji poveati na 5.500. Najava je praena odlinim rezultatima poslovanja u 2011. godini. U kompaniji kau da e se ove godine usredsrediti na otvaranje malih radnji, to je nastavak trenda iz prethodnih godina. Oko 180 radnji e se nai na

razliitim lokacijama u Pekingu i Hangzou, a grupa nije otkrila visinu investicije. Male radnje su u 2011. kompaniji donosile svega 6 posto prihoda, ali je, vie nego u bilo kom drugom formatu, zabiljeen rast prodaje od 6,7 posto. Lianhua istie da je cjelokupan prihod uvean za 6,2 posto, na oko 3,3 milijarde eura, dok je profit uvean za 7 posto, na 97 miliona eura.

Prognoze rasta vrijednosti trita prehrambenih proizvoda i maloprodaje hrane do 2015. u milijardama eura
2011. poz. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 zemlja Kina SAD Japan Indija Brazil Rusija Francuska Njemaka Britanija Italija Indonezija panija Meksiko Kanada Australija 698 657 293 280 244 227 215 166 165 129 115 96 85 79 72 poz. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 2015. zemlja Kina SAD Indija Rusija Brazil Japan Francuska Britanija Njemaka Indonezija Italija Meksiko panija Kanada Turska 1,056 776 443 336 330 302 236 187 171 168 133 106 101 95 85

Henkel prodao nekoliko brendova

Henkel je, za nepoznatu sumu, prodao nekoliko svojih amerikih brendova privatnoj kompaniji Brynwood Partners. Prodaja je izvrena kroz Henkelovu podrunicu Dial Corporation, a preuzele su je Brynwoodove jedinice High Ridge Brands i Newhall Laboratories. Newhall je otkupio prava na brendove L.A. Looks, Dep Sport, Zero Frizz i Thicker Fuller Hair, kao i enski dezodorans Soft & Dri, te Pure & Natural teni sapun za ruke i gel za tuiranje. High Ridge je sada vlasnik brenda Coast, koji proizvodi sapune za ruke i gelove za tuiranje.

Heineken postaje veinski vlasnik United Breweries?

Iako odluka nije zvanino potvrena, mnogi svjetski mediji prenose da je Heineken zainteresovan za kupovinu jo 13 posto dionica u najveoj indijskoj grupaciji alkoholnih i bezalkoholnih pia, United Breweries, ime bi kompanija, uz postojeih 37,5 posto, ostvarila veinski udio u vlasnitvu. United Breweries

je dio UB grupe, tree najvee kompanije za proizvodnju estokih pia na globalnom nivou, a njen vlasnik je indijski milijarder Vijay Mallya.

15

Carrefour iri mreu

Kompanija Carrefour Indonezija najavila je planove za otvaranje 5 do 10 prodajnih objekata irom zemlje u toku ove godine, ohrabrena snagom lokalnog maloprodajnog trita. Francuski gigant kae da e se vei broj objekata graditi van Jave, naroito u istonim dijelovima zemlje. Carrefour, koji je u Indoneziji prisutan od 1996.

godine, tamo trenutno posluje na 85 lokacija, od kojih je 76 na Javi. Grupa je najavila i saradnju sa vladom i 7 lokalnih univerziteta za pokretanje programa koji bi kooperantima i malim i srednjim preduzeima pomogli u proizvodnji to kvalitetnijih namirnica. elimo da postanemo skladite za mala i srednja preduzea, jer je 70 posto naih dobavljaa upravo u toj kategoriji, a 95 posto naih proizvoda su domai, navode u Carrefouru.

20

april 2012 www.instore.ba

trade magazini
PRVi REgiONALNi MjESENi TRgOVAKi MAgAZiN O ROBAMA iROKE POTRONjE

Naa lina karta

InStore pokriva cjelokupnu industriju od organizovane i tradicionalne trgovine, preko proizvoaa, distributera i logistike, do ostalih prateih djelatnosti.
rukama drite etrdeseto izdanje InStore magazina. Nadamo se da nas ve prepoznajete i izdvajate kao jedinstven, sveobuhvatan i pouzdan izvor najvanijih i najaktuelnijih informacija iz FMCG sektora na domaoj trgovakoj sceni, u okruenju i svijetu. elimo da i ubudue budemo prvo mjesto na koje ete svraati po najnovije vijesti, lansiranja proizvoda, po saznanja o aktuelnim trendovima u sektoru i savjete najeminentnijih strunjaka. Cilj nam je da postanemo kreator tokova na tritu, glas koji e vas voditi ka uspjenijem poslovanju, kao i medij kom se vjeruje i koji se esto citira. InStore se besplatno distribuira potom na 41.000 adresa nezavisnih trgovaca, trgovakih lanaca, veleprodaja, proizvoaa, specijalizovanih radnji, kao i ministarstava, akademskih institucija i agencija u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. U nastavku pogledajte pregled svih naih regionalnih izdanja i planova za 2012. godinu:

InStore Bosna i Hercegovina je najtiraniji mjeseni trgovaki magazin u BiH, koji odituje ABC BiH. Audit Bureaux of Circulations (ABC) je jedinstvena organizacija, sa misijom utvrivanja realnih oglasnih potencijala tampanih medija. ABC je tripartitna organizacija, sainjena od izdavaa, oglaivaa i agencija za zakup medijskog prostora, i predstavlja peat povjerenja, koje stvara i odrava izmeu svojih lanova.

Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
Sarajevo

www.instore.ba

jedini trgovaki magazin mjesenik tira: 7.000 jezik: bosanski redakcija: Sarajevo godina osnivanja: 2007. prodaja: samir.hodzic@altermedia.ba distribucija: potom odit: ABC BiH

region
Sarajevo Tuzla Banja Luka Hercegovina Biha Zenica

tira
1.960 1.190 1.820 980 360 400 7.000

%
28% 17% 26% 14% 8% 7% 100%

april 2012 www.instore.ba

21

Slovenija
Slovenija
Ljubljana

www.instore.si

jedini trgovaki magazin mjesenik tira: 6.000 jezik: slovenski redakcija: Ljubljana godina osnivanja: 2011. prodaja: matej.oblak@instore.si distribucija: potom

region
Osrednja Slovenija SV Slovenija JZ Slovenija

tira
2.900 1.700 1.400 6.000

%
49% 28% 23% 100%

Hrvatska
Zagreb

Hrvatska

www.instore.hr

mjesenik tira: 10.000 jezik: hrvatski redakcija: Zagreb godina osnivanja: 2011. prodaja: renato@instore.hr distribucija: potom odit: ABC Hrvatska

region
Sjevernozapadna Hrvatska Srednja i istona Hrvatska Jadranska Hrvatska

tira
5.000 2.500 2.500 10.000

%
50% 25% 25% 100%

Srbija
Beograd

www.instore.rs

mjesenik tira: 17.000 (Srbija) 1.500 (Crna Gora) jezik: srpski redakcija: Beograd godina osnivanja: 2011. prodaja: bojan@instore.rs distribucija: potom odit: ABC Srbija

Srbija

region
Proizvoai Uvoznici i distributeri Organizovani trade STR Ostali

tira
1.749 1.437 3.287 10.136 504 17.113

%
10% 8% 19% 59% 3% 100%

u SEPtEMBRu 2012. INStORE OtVARA NOVE REdAkCIjE:

Skoplje, Makedonija Tira: 4.000 Pritina, Kosovo Tira: 5.000 Podgorica, Crna Gora Tira: 2.000

22

april 2012 www.instore.ba

osvrt strunjaka

Poslovne strategije u vrijeme ekonomske krize

Moje dugogodinje posmatranje i rad sa najuspjenijim kompanijama pokazuje da su one u manjini i da rade sa drugaijim principima poslovanja kad nastupe tea ekonomska vremena. koji su to dominantni principi? Evo samo nekoliko odabranih ...

Autor: Nenad Pacek, predsednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu

zbiljnije ekonomske krize jedinstvene su prilike sa stanovita poslovne strategije. Vrijeme slabog ili nikakvog ekonomskog rasta je vrijeme kad se kompanije moraju, prije svega, posvetiti jaanju trinog udjela i pozicije na tritima, kao i sistematskom slabljenju svih vrsta konkurencije. Istorija poslovnih pria o korporativnom uspjehu govori o onima koji su ojaali svoje pozicije za vrijeme krize, a kad je kriza prola, postali su dugoroni pobjednici. Prilike za ostvarivanje dugorone poslovne dominacije na odreenim tritima se ne pruaju esto. Kad su vremena dobra, velika veina kompanija je agresivna i ima pristup kreditima kojima i te kako ulae u marketinke, prodajne i proizvodne aktivnosti. Meutim, kad nastupi kriza u ozbiljnijem ili neto blaem obliku, ak i najbogatije kompanije esto se povlae u sebe, tite ono to imaju, reu mnoge znaajne aktivnosti i posveuju se takozvanom kratkoronom menadmentu. Moje dugogodinje posmatranje i rad sa najuspjenijim kompanijama pokazuje da su one u manjini i da rade sa drugaijim principima poslovanja kad nastupe tea ekonomska vremena. Koji su to dominantni principi? Evo samo nekoliko odabranih:

ekonomske krize, obino hrane dugoronu profitablinost svojih kompanija. Dodatno ostvareni trini udjeli direktno utjeu na profit jednom kad dou bolja vremena (a ona uvijek dou, jer nijedna ekonomska kriza ne traje vjeno).

Sistematski ulaz u nove trine segmente

Jedna od karakteristika svakog ekonomskog usporavanja je i osiromaenje odreenih slojeva stanovnitva, koje sve vie trai proizvode koji su cijenom ispod premium segmenta. Pametne kompanije pokreu nove inovativne procese u kojima aktivno napadaju nove segmente. Neki od mojih klijenata sad imaju proizvode za vie segmenata, od onog ispod samog premium, pa sve negdje do skoro najnieg dijela segmentacijske piramide. Mnogi poinju sa lansiranjem istih proizvoda, ali u manjim pakovanjima kako bi postigli nie cijene koje odreeni osiromaeni potroai mogu priutiti. Ali u isto vrijeme, pametne kompanije takoer znaju da u svakoj krizi oni bogati esto postaju jo bogatiji, pa zato lansiraju i proizvode u takozvanom super premium segmentu. Da bi se takva proizvodna strategija uopte poela ostvarivati, kompanije rade nova istraivanja trita da bi zakljuile kako su se segmenti na bazi primanja domainstava presloili za vrijeme krize i koliko ljudi, u svakom segmentu, otprilike zarauju. Potom slijedi inovativan proces u kompanijama, gdje moda neki od postojeih proizvoda doivljavaju odreene promjene, ili se kreiraju sasvim novi proizvodi. Ti proizvodi se onda ozbiljno, uz punu marketinku podrku, lansiraju na trite kako bi se osvojili novi trini segmenti.

Nenad Pacek je osniva i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group.
bijim tritima. Vidimo da se jedan od naih konkurenata, koji samo misli na idui mjesec ili idui kvartal, sada nosi milju da zatvori sopstvena marketing i prodajna odjeljenja, pa da im posao ponovno vode samo distributeri. Svako jutro prije nego to krenem na posao, sjednem uz krevet i pomolim se da to stvarno i uine. Ako do toga doe, uzeemo im toliko trita da se nee nikada oporaviti, ak i ako se odlue na povratak jednog dana. Samo kompanije sa dugoronom perspektivnom mogu primijeniti neke od stvari koje slijede u ovom lanku.

dugoroni pogled na trita

Jedan od mojih velikih klijenata iz podruja proizvodnje i prodaje robe iroke potronje kae: Naa strategija je zasnovana na principu da mi elimo da budemo na tritima jugoistone Europe ne samo naredne dvije do tri godine, ve zauvijek. To je ideja vodilja svih naih stratekih i operativnih aktivnosti, ak i na trenutno najsla-

Fokus na gradnju trinog udjela u svim proizvodnim kategorijama

Poslovna istorija nas ui da oni koji uspiju da poveaju trine udjele za vrijeme

Biti proaktivniji od konkurencije u svim aspektima brand buildinga

Mnogi sluajevi iz poslovne prakse po-

april 2012 www.instore.ba

23

kazuju da su oni koji opstaju i prosperiraju na tritima u dugom vremenskom razdoblju upravo kompanije koje u vrijeme krize nastoje da budu proaktivinije od konkurenata. One troe vie na promotivne aktivnosti, ak i u vrlo tekim vremenima. One su kreativnije od konkurencije to se tie samog proizvoda, ali i marketinkih poruka i rada sa distributerima.

budet za marketing). Onaj ko to ini obino gubi trini udio i nema ansu da ga kasnije povrati. Vremenom takve kompanije obino i nestanu sa trita ili bivaju kupljene od strane jaih (oni koji su nastavili da rade proaktivno i u vrijeme teih ekonomskih uslova).

jo blie kupcu
Jedan od mojih klijenata kae: Nae reklame su bile proizvedene negdje izvan regije, sa anonimnim likovima, bez prave emotivne veze sa raznim kupcima u ovoj regiji. Mi smo u sred promjene te strategije. Naa poruka mora biti blia kupcu. Nakon nekoliko mjeseci dugoronog istraivanja, jasno nam je u kojoj se mjeri kupac promijenio u posljednje dvije godine. Mi sad lansiramo nove promotivne aktivnosti koje proizvodimo u svakoj zemlji posebno, imajui u vidu lokalnu kulturu. Sljedea faza bit e posebne kampanje u svakoj regiji Hrvatske ili Srbije. Ljudi u Dalmaciji drugaije reaguju na odreene stvari od onih u Slavoniji. Takoer, ozbiljno poinjemo da uzimamo u obzir razlike izmeu ruralnih i urbanih podruja. Ulazimo u svijet dobro poznatog, mikrogeografskog marketinga.

Proaktivno gledati na preuzimanje onih koji se finansijski mue

Neke kompanije dre zanimljive trine udjele, ali ih je kriza dovela na rub propasti. Idealne mete za preuzimanje, i to po nioj cijeni!

Oprezno sa rezovima
Kad su vremena dobra, svaka kompanija nakupi neto masti, onih trokova koje niko ne primijeti kad sve ide dobro. Kad prodaja uspori, treba odrezati mast, koja je nepotrebna i ostaviti samo miinu masu. Najbolje kompanije ne reu miinu masu, dok one sa kratkoronim pogledom na trita esto sreu i one trokove koje ne bi smjele (neke odline ljude,

Zadrati najbolje i leadership trening

Najuspjenije kompanije uvaju najbolje ljude kao zjenice svojih oiju. Takoer, sve svoje menaderske snage alju na high-end leadership trening, kako bi nauili da motiviu ljude u tekim vremenima. Za teka vremena nisu dovoljni samo dobri menaderi, trebaju nam odline voe.

24

april 2012 www.instore.ba

miljenja i komentari

Ulazak Hrvatske u EU- gubitak ili ansa za bh. privredu?

Razgovarala: katarina Suli

to nas oekuje sredinom 2013. godine, ulaskom Hrvatske u Eu? datum od kojih jedni strahuju, dok drugi vide izazov i nove mogunosti. O posljedicama ulaska Hrvatske u Eu i izazovima koji stoje pred naom zemljom govore istaknuti strunjaci.

PREdRAG ZVIjERAC, dnevni list

rvatsko lanstvo u EU stiglo je kao posljednje upozorenje politikim elnicima BiH. Glavno naelo projekta pristupanja je uspostava institucija koje mogu meusobno koordinirati i komunicirati s Bruxellesom govorei jednim glasom. elnici stranaka deklariraju svoju potpunu predanost europskom putu, ali izostali su njihovi i potezi njihovih stranaka na planu otklanjanja evidentnih prepreka na tom putu. Hrvatsko iskustvo moe ponuditi nain kako rijeiti ovaj problem. Reforme za pristupanje ukljuuju prednosti za graane u smislu efikasnije i slobodnije ekonomije. Te prednosti su dugo vremena u Hrvatskoj bile na meti otpora interesnih grupa koje su imale tete od mjera za obuzdavanje krimi-

nala i korupcije, istu situaciju imamo i u Bosni i Hercegovini. Pristupanje Hrvatske u Europsku uniju primaknut e BiH zemljopisno blie Europskoj uniji. Granica izmeu BiH i Europske unije od 1. sijenja 2012. e se protezati na tisuu kilometara, od Konavala na jugozapadu do Rainovaca na sjeveroistoku. Zadatak je sad pribliiti Bosnu i Hercegovinu administrativno, drutveno, ekonomski i politiki Europskoj uniji. Iako se prvog dana idue godine treba oekivati potpuni ekonomski kaos budui da e nai, prije svega poljoprivredni proizvoai izgubiti jedno od glavnih stranih trita, to e i ve jeste najbolji pritisak na nae izabrane dunosnike, ali i proizvoae da pokrenu predugo oeki-

vane reforme i ponu raditi na ispunjavanju propisanih standarda prema kojima se odavno ivi i posluje u najveem i najuspjenijem politikom i ekonomskom prostoru. Najvie e u tome stradati poljoprivrednici, a gubici se procjenjuju u stotinama milijuna maraka. BiH i dalje nema nijedan europski akreditiran laboratorij za izvoz namirnica ivotinjskog podrijetla na trita zemalja EU. Poznato je kako emo od svih proizvoda ivotinjskog podrijetla, kako stvari sad stoje, moi izvesti samo 60 tona pastrve i 120 tona arana i to preraenih. Proizvode ivotinjskog podrijetla moi e izvoziti doslovce samo etiri proizvoaa ribe: Norfish, Tropic i Laks slatkovodno ribarstvo i uvela

morsko ribarstvo. Na 1.010 kilometara bh.-hrvatske granice samo dva granina prijelaza bit e opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. EU je jasna: Za sve promjene ovog stanja i eventualne trgovinske ustupke na snagu mora stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu BiH i EU, to za sobom vue ustavne promjene i ispunjavanje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi-Finci I zato se trebamo vie radovati ulasku Hrvatske u EU vie od samih graana nae susjede: konsenzus meu bh. politiarima, poduzetnicima i graanima morat e biti vea (politika) transparentnost, odgovornost vlade, administrativna efikasnost i otvorenija ekonomija.

PROF. dR. SC. ELjkO uMAN, SVEuILItE u MOStARu

skreno govorei, problematiku iz Vaeg pitanja doivljavam kao svojevrstan deja vu. Naime, slina stanja zateenosti i nepripremljenosti imali smo i nakon potpisivanja skoro svih bilateralnih vanjskotrgovinskih sporazuma,

zatim nakon pristupanja CEFTA-i kao i nakon potpisivanja samog Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s EU. Otegnuti pregovori o pristupanju WTO-u takoer govore o naoj nepripremljenosti za ukljuivanje u europske i globalne gospo-

darske i trgovinske tijekove. Usprkos svemu, brojne lekcije kao da nisu nauene. Smatram da je teko oekivati ozbiljnije pomake bez urne transformacije sadanjeg Vijea ministara u pravu Vladu s ministrima koji e kompetentno i odgovorno,

svaki u svome resoru, braniti i promicati interese ove zemlje a ne (prvenstveno) interese svojih politikih stranaka i/ili stranakih lidera. Kako govoriti o ubrzanju eurointegracijskog procesa ako nemamo ni Ministarstvo europskih integraci-

april 2012 www.instore.ba

25

ja?! Ili, ni nakon dugogodinjih europskih pritisaka nismo u stanju formirati Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvitka na dravnoj razini a upravo u toj sferi imamo najizrazitije probleme u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU i sa susjednim zemljama (ukljuujui, naravno, i Hrvatsku). Uostalom, pozna-

to je da na poljoprivredu i poljoprivrednu razmjenu otpada skoro 50 posto pravne steevine EU (acquis). Agroindustrijski je sektor, posebno znaajan u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH s Hrvatskom i sudjeluje sa 16 posto u ukupnom izvozu BiH u ovu zemlju, dok uvoz agroindustrijskog sektora iz Hrvatske

ini 29 posto ukupnog uvoza iz Hrvatske. Sasvim je razumljivo da iz toga sektora dolaze i najvei pritisci za iznalaenjem odgovarajuih rjeenja o kojima e se, svidjelo se to nama ili ne, raspravljati i odluivati poglavito u Bruxellesu. Nisam pretjerani optimist da moemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme

za nune prilagodbe, ali istodobno smatram da skoro lanstvo Republike Hrvatske u EU sa svim njegovim trgovinskim implikacijama treba shvatiti kao izazov, poticaj i priliku za ubrzanjem potrebnih reformi kako bismo ispunili obveze i ostvarili ciljeve iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju.

IVAN juRILj, REdAH - REGIONALNA RAZVOjNA AGENCIjA ZA EkONOMSkI RAZVOj

lazak Republike Hrvatske u EU imat e izravne uinke na gospodarstvo BiH. Meutim, to je injenica koje svi mi u Bosni i Hercegovini trebamo biti svjesni, a posebno institucije vlasti i politike koje bi se aktivno trebala baviti ovim pitanjem i pomoi naem gospodarstvu da se moe nositi s ovim izazovom. injenica je da, ukoliko se odreena pitanja ne rijee u BiH, veliki broj proizvoda, a posebno onih ivotinjskog porijekla, kao to su mlijeko

i mlijeni proizvodi, meso i sl., nee moi vie izvoziti u Republiku Hrvatsku iako je ona za veliki dio tih proizvoda jedino ili primarno izvozno trite. Ovdje nije rije samo o tomu da li naa poduzea, odnosno proizvodi zadovoljavaju europske standarde i da li mogu biti konkurentni na europskom tritu, nego da li gospodarstvo u BiH ima dovoljno stimulativno okruenje i institucionalnu potporu da bude konkurentno. Privatni sektor se ne moe sam nositi

sa ovim izazovom i kljuno je da se institucije i politike u Bosni i Hercegovini konano aktivno okrenu stvaranju konkurentnog okruenja za razvoj gospodarstva. U tom svijetlu ulazak Republike Hrvatske ne bi ni u kojem sluaju trebalo gledati kao prijetnju ili izazov, ve prije svega kao ansu i mogunost. Ali je najvie do same BiH hoe li to prepoznati i iskoristiti kao ansu. Zbog toga je REDAH u sklopu 15. Meunarodnog gospodarstva u Mostaru, iji zemlja par-

tner je bila upravo Republika Hrvatska, organizirao konferenciju Konkurentnost gospodarstva BiH i izazovi ulaska Republike Hrvatske u EU na Bosnu i Hercegovinu, na kojoj je zakljueno da BiH mora ubrzano graditi i umreavati institucije, uvoditi standardizaciju u proizvodne procese, te razvijati zakonodavnu infrastrukturu. Prema izlaganjima na konferenciji, zakljueno je da nedostaje koordinacija izmeu pojedinih segmenata i razina uprave.

tOMISLAV MAjI, LINk- udRuENjE ZA POduZEtNItVO I POSAO

i uvijek naknadno dovodimo sebe u gotovo bezizlazne situacije. Naime, za ulazak Hrvatske u EU se zna ve godinama, a malo toga je uinjeno u ispunjavanju normi za izvoz na to trite. Dio naih firmi e se, ukoliko budu u mogunosti, okrenuti prema istonom balkanu i nekim istonim tritima. Politike stranke se deklarativno utrkuju u podrci EU i njenim principima, dok u stvarnosti je sam proces pribliavanja EU na repu njihovog zanimanja. Mnogo

agencija, instituta, i zavoda u ovoj dravi osnovani su kao servis privredi radi odnosa sa EU. Meutim, tu svoju osnovnu funkciju oni ne obavljaju, tako da nai poduzetnici nemaju mogunost certifikacije i standardizacije u skladu s propisima EU. U zakonodavnoj vlasti je puno toga rijeeno, ali kao i uvijek problem je u primjeni zakona. Upravo bi ovo pribliavanje EU trebalo pokrenuti uinkovite promjene u naoj zemlji. Udruivanjem se lake mogu detektirati i rijeiti pro-

blemi poduzetnika. LINK tako ima 293 aktivna lana, a preko 500 ih je sudjelovalo na pojedinim projektima. Na federalnom nivou i nivou RS su poprilino jake asocijacije poslodavaca. U suradnji sa Vijeem ministara trebalo bi se napraviti Ekonomsko- socijalno Vijee na dravnom nivou, jer puno ovih problema pogotovo meunarodnog poslovanja dolazi s dravnog nivoa. Tako bi se efikasnije rjeavala tehnika, ekonomska i financijska pitanja. Treba mijenjati privredno zakonodavstvo

(zakon o porezima, bankarstvu, steaju). Domaa privreda se moe rasteretiti uvoenjem povoljnijih financijskih instrumenata, garancijskim fondovima, ili fondovima za izvoz i sl. Strane banke primjerice za poduzetnitvo u Italiji imaju kamatne stope od 2,5-3%, zato kod nas moraju biti ak do 12%?! Banke moraju shvatiti da moraju podrati domae poduzetnike ako misle ovdje dugorono raditi. Privreda u BiH je bolesna, a vlasti andolom pokuavaju zalijeiti umiruu privredu.

26

april 2012 www.instore.ba

istraivanje
IPSOS kORIStEI CENSydIAM PRIStuP utVRujE kOjI Su tRENdOVI AktuELNI, kAO I ZAtO IH LjudI PRAtE

inspiracija za razvoj uspjenih brendova

kako nam razumijevanje motivacije potroaa moe pomoi u otkrivanju trendova koji zaista utjeu na njihovo ponaanje i izbore?
Autor: katarina jaki, Head of Censydiam Qualitative Central and Eastern Europe, Ipsos marketing

Censydiam : Motivacija ljudi kao inspiracija za marketing

vi smo vjerovatno bar jednom u ivotu iskusili blind date upoznavanje na slijepo. Vjerovatno ste uli za speed date upoznavanje na brzaka. A da li ste uli za DNA date upoznavanje na osnovu kompatibilnosti DNK? To je najnoviji trend za upoznavanje potencijalnog partnera. Pomou jednostavnog i vie ne tako skupog procesa, kroz uporeivanje Vaeg DNK profila sa profilima ostalih zainteresovanih osoba iz baze podataka, agencija za upoznavanje predlae vam nekoliko osoba koje su kompatibilne vama. Izabravi jednu od njih radi upoznavanja, otii ete na sastanak sa velikom sigurnou da je ba to partner koji vam odgovara. Vjerovatno ete pomisliti, da li je to jo jedna od novotarija koje stiu iz razvijenog zapadnog svijeta u kome su ljudi sve vie otueni? Meutim, kroz sagledavanje potrebe koja utjee na formiranje ovog trenda, vae vienje ovog fenomena e moda biti drugaije, i moda ete ba iz njega saznati neto vie o vaim potroaima i o tome ta va brend moe da im prui. U dananjem svijetu brzih promjena, nestabilnih drutvenih prilika, a uz razvoj nauke i tehnologije, potroai trae oslonac u naunim injenicama, pouzdanim informacija, statistikim dokazima. Tako i u prii s poetka, potroai vie ne ele da se oslone na svoju intuiciju, ve na pouzdane informacije koji partner je pravi za njih sa kojim e se dobro slagati i sa kojim e imati zdravu porodicu. Da bismo znali kako da na pravi nain odgovorimo na zahtjeve naih potroaa, veoma je vano da pratimo trendove koji

uivanje Vitalnost
individualna

druenje

Status

socialna

dimenzija

Pripadanje

dimenzija

jedinstvenost kontrola

Sigurnost

Polazna taka u Censydiam pristupu jeste motivacija ljudi. Ova metodologija vam omoguava da razumijete ta pokree potroae u vaoj kategoriji na dubljem emotivinom nivou. Ovi uvidi vam potom daju smjernice za razvoj uspjenih brendova koje e vai potroai voljeti i kojima e biti lojalni. Censydiam obuhvata kvalitativnu i kvantitativnu istraivaku metodologiju. U analizi se koristi validirana motivaciona mapa koja vam pomae da identifikujete anse na tritu za pozicioniranje brenda, razvoj inovacija, efikasnije upravljanje brend portfoliom i kreiranje komunikacije. (Ako elite da saznate vie o ovom pristupu, kontaktirajte: katarina.jaksic@ipsos.com)

april 2012 www.instore.ba

27

utjeu na njihovo ponaanje. Svake godine pojave se mnogobrojna predvianja koji potroaki trendovi e dominirati u narednoj godini. Kako znati koji su od tih trendova relevantni za nau kategoriju, na brend, nau ciljnu grupu ili nau zemlju? Sa ciljem da odgovorimo na to pitanje, u Censydiam pristupu nastojimo da utvrdimo ne samo koji su trendovi aktuelni ve i da objasnimo zato ljudi prate odreeni trend. Na primjer, kljuni uvid nije da ljudi troe na luksuznu robu u periodu recesije, ve zato ljudi troe na luksuznu robu u periodu recesije. Razumijevanje motivacije ljudi, onoga to ih pokree na odreeno ponaanje je kljuno za identifikovanje trenda koji je bitan naim potroaima. Polazei od potreba ljudi, moemo izgraditi vre veze izmeu potroaa i naeg brenda. U cilju razumevanja potreba, vrijednosti i stavova potroaa, te trendova koji

utjeu na njih na globalnom i lokalnom nivou, sproveli smo istraivanje pod nazivom Global Trends Programme, kojim je obuhvaeno 22.000 ispitanika iz 26 zemalja. Koristei Censydiam motivacioni model kao kompas, identifikovali smo 6 segmenata, bazirano na ivotnim vrijednostima i baznim potrebama: Hedonisti, Pripadnici grupe, Avanturisti, Uplaeni, Ambiciozni i Zatieni. Potom smo utvrdili veliinu svakog sementa po zemljama, kako bismo pratili slinosti izmeu trita, ali i identifikovali specifinosti ponaanja potroaa za svaku zemlju. Na primjer, najvie Hedonista ima u Kanadi, Ambiciozni dominiraju Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Indiji, ali i u Srbiji, dok Avanturista ima vie u zemljama Latinske Amerike nego na ostalim tritima. Slijedi pregled utvrenih segmenata potroaa, te trendova koji su vani za svaki segment.

Hedonisti hoe sve sada i ovde

Profil: Hedonisti vjeruju da je ivot pun predivnih stvari i da u njemu treba da uivamo koristei svaku priliku. Oni su nesputani i spontani. Ne zavise od drugih ve sami postavljaju granice i sami su odgovorni za ostvarivanje svojih snova. Ne doivljavaju porodicu kao prvi oslonac i izvor pomoi. Blii su im ljudi sa kojima se zabavljaju i sa kojima zajedno uivaju u ivotu. Trend: Hedonisti oekuju zadovoljstvo u realnom vremenu: bez obzira da li su kod kue ili u pokretu, oni ele zadovoljenje sada i brend samo treba da bude tu kada ga hedonist poeli. Razvoj drutvenih mrea i pametnih telefona omoguio je potroaima da dijele iskustvo sa drugima u trenutku kada se deava. Ovom segmentu potrebni su real time brendovi koji mogu da odgovore na njihove potrebe u trenutku kada oni pritisnu taster poalji. Ako je ovo segment koji vi targetirate, onda morate da imate kanale za komunikaciju sa potroaim uivo i kreirate ponudu koja e zadovoljiti

Za Pripadnike grupe toplina doma je ponovo u modi

Profil: Pripadnici grupe posebnu panju poklanjaju ljudima u svom neposrednom okruenju: porodica, prijatelji, kolege sa posla. Oni imaju potrebu da pripadaju, pa tako i potrebu da ostanu u granicama drutvenih normi i prosjenog. Uloga koju individua ima u grupi je aktivna, oni tee da osiguraju dobrobit drugima, najee lanovima porodice. Trend: Nakon perioda u kome smo imali stotine prijatelja na Facebooku, fokus se vraa ka porodici i bliskim prijateljima. Ljudi sve vie cijene autentine i iskrene odnose u kojima vlada ljubav, briga i podrka. Potroai e sve vie da ulau svoje vrijeme i novac u dom koje e postati mjesto na kome su svi dobrodoli, mjesto za lini kontakt i slavljenje ivota. Ponovo oivljavanje drutvenih igara i domae hrane upravo su odraz ovog trenda kreiranje toplog doma kao otvorenog gnijezda u kome emo srdano doekati bliske prijatelje. Najnoviji ureaji za kunu zabavu (kuno kino ugraeno u stolove, krevete, tu kabine), kuhinjski aparati koji omoguavaju pripremu hrane kao u dobrim starim vremenima (kuna pekara, pizza pe) neki su od primjera proizvoda koji prate ovaj trend.

njihove potrebe na licu mjesta. Na primjer, automati vie nisu ogranieni samo na prodaju osvjeavajuih napitaka. Jedan proizvoa obue nudi mladim damama baletanke iz automata nakon veernjeg izlaska na visokom tiklama rjeenje za bolna stopala i udoban povratak kui je kupovina baletanki u automatu na metro stanici.

28

april 2012 www.instore.ba

istraivanje
uplaeni tragaju za apsolutnim injenicama
Profil: Uplaeni smatraju da je svijet komplikovano mjesto koje postaje sve tee razumjeti, posebno zahvaljujui globalizaciji. Oni nastoje da dre stvari pod kontrolom kako bi izbjegli neprijatna iznenaenja. Takoer, oni tee okruenju koje je predvidljivo, bez stresa, gdje mogu voditi udoban ivot i imati sigurnu i stabilnu budunost. Trend: Trend koji korespondira sa potrebama ovog segmenta ogleda se u traenju uporita u apsolutnim injenicama, naunim dokazima, statistikim pokazateljima. Potroai sada oekuju mnogo vie injenica o vaem proizvodu: sastav, efekti, porijeklo, trajnost - ele da vide grafikone sa podacima da bi vam vjerovali. U primjeru sa poetka prie vidimo da ak i u traenju potencijalnog partnera romantika ustupa mjesto nauci. Ako va brend targetira ovu skupinu potroaa, nauna i tehnoloka dostignua morate to prije ukljuiti u vau brend strategiju.

Avanturisti streme ekstremnom bez granica

Profil: Oni tee da istaknu i iskau sopstvenu individualnost. Oseaju se ivima kada isprobavaju nove stvari i kada odlaze tamo gdje prije njih nije bio niko. Oni su hrabri i entuzijastini kada treba istraivati i otkrivati. Vizija svijeta kao mjesta koje nudi razliita iskustva daje im izvjesnu dozu optimizma i vjeru da e sve biti bolje. Trend: Avanturisti u budunosti e teiti maksimizovanju svojih potencijala. Oni e tragati za izazovima i nainima da poveaju svoja dostignua. U fokusu nije samo upranjavanje neke izazovne aktivnosti, ve otkrivanje svojih prirodnih potencijala te ulaganje napora da se oni u potpunosti ostvare. uli smo za avanturustiki turizam, koji obino ukljuuje rafting, vonju biciklom po planinama, free climbing i druge sportove bazirane na pobuivanju adrenalina. Opasni turizam ide korak dalje na primjer, lov na ajkule iz kajaka na Aljasci nam omoguava da otkrijemo nova iskustva i testiramo nae potencijale na jo ekstremniji nain.

Zatieni hoe transparentost i iskrenost

Profil: Ovaj segment traga za zatitom i podrkom drugih. Porodica, drutvo ili religija imaju kljunu ulogu u njihovim ivotima jer u njima vide izvor zatite i oslonac. Oni cijene iskrenost, transparentnost i autoritete koji pokazuju odgovornost i pouzdanost. Trend: Potroaima danas nije lako da znaju kome mogu da vjeruju. Svjedoci smo gubljenja povjerenja u institucije, autoritete, kompanije, brendove. Iz tog razloga, iskrenost i transparentnost dobijaju na znaaju, a presudni su za ovaj profil potroaa kada je u pitanju izbor proizvoda. Oni oekuju da kompanije budu otvorene u vezi sa svojim poslovanjem, ponudom, proizvodima. S tim u vezi, drutveno odgovorno poslovanje se danas bezuslovno oekuje od kompanija. Jedan od primjera pridobijanja povjerenja i lojalnosti potroaa jeste food concept store u Italiji koji promovie skraivanje distributivnog lanca putem dovoenja u direktan kontakt proizvoaa i krajnjih korisnika. Na ovaj nain nudi se svjea hrana, lokalno proizvedena, provjerenog i poznatog porijekla po pristupanoj cijeni. Dakle, u cilju graenja uspjenih brendova koji e imati vano mjesto u srcu vaih potroaa, oslukujte njihove potrebe i osjeanja, te pratite trendove koji oblikuju njihovo ponaanje.

Ambiciozni oekuju jedinstvenu ponudu istinskog kvaliteta

Profil: Ambiciozne pokree uzbuenje koje donosi uspjeh. Njima je vano da istaknu svoju individualnost, budu drugaiji i izdvoje se od mase. Tee ostvarenju ciljeva, oekuju da njihov trud bude prepoznat i da budu potovani zbog svojih postignua.

Trend: U izobilju koje nudi masovna proizvodnja, sve je tee prepoznati sutinski kvalitet i napraviti jedinstven izbor. Pripadnici ovog segmenta svoju potrebu da se istaknu i oseaju superiorno, danas zadovoljavaju putem demonstriranja specijalnih znanja za procjenu prave vrijednosti nekog proizvoda. Takoer, oekuju jedinstvene proizvode skrojene po mjeri njihovih posebnih elja. Zato, brendovi ovoj kategoriji potroaa moraju da ponude pravu upotrebnu vrijednost i jedinstveno iskustvo, a ne samo marketinku priu. Primjer ovog trenda je kompanija u Americi koja sa svoje farme isporuuju svjee organsko mlijeko u staklenim bocama svojim korisnicima u velikim gradovima na kuni prag. Ili Loft 37 gdje moete naruiti cipele koje ste sami kreirali i nosit ete unikatni par proizveden samo za vas lino.

30

april 2012 www.instore.ba

investicije
BANjALukA PIVARA NAjAVILA NOVE INVEStICIjE

EST MiLiONA KM ZA MODERNiZACijU BRENDA

Banjaluka pivara ve tri godine radi na unapreenju sistema rada i prilagoavanju zahtjevima sve dinaminijeg trita. u tu svrhu ova pivara promijenila je ambalau Nektar piva, a ove godine uloit e ukupno 6 miliona kM u modernizaciju brenda.

odine krize i vrlo izazovne prilike na tritu zahtjevaju dodatne napore, posebno domaih kompanija, kako bi zadrale svoj udio na tritu, ali i odgovorile na potrebe svojih kupaca. Banjaluka pivara e stoga u 2012. godini uloiti najmanje est miliona konvertibilnih maraka u modernizaciju brendova i naina rada u Pivari. Najvei dio investicije odnosi se na promjenu staklene ambalae najpoznatijeg brenda Pivare - Nektar piva, im je u Pivari zapravo zaokruen proces trogodinjeg programa unapreenja sistema rada i prilagoavanja zahtjevima sve dinaminijeg trita. Taj proces, kau u ovoj pivari, odnosio se uglavnom na unapreenje tehnikog i ljudskog faktora u proizvodnom procesu. Nauili smo nekoliko vrlo vanih detalja kada je u pitanju organizacija rada, kontrola proizvodnog procesa i sam tehnoloki postupak. Moda najvanije, dugo smo oslukivali puls naih kupaca i uopte pivopija na ovim prostorima i shvatili smo da se ti zahtjevi kupaca danas sve bre mijenjaju i da su sve izazovniji za proizvoae piva. Nakon dueg pripremnog perioda, sada mogu rei da smo potpuno spremni da ponudimo brz i efikasan odgovor svakom trinom izazovu u smislu isporuke piva vrhunskog kvaliteta na kakvo su kupci navikli iz banjaluke pivare, objasnio je Radovan Raki, direktor proizvodnje Banjaluke pivare.

Pored investiranja u proizvodni proces, u prodaji od marta je i redizajnirano Nektar pivo. Dizajn boce raen je u Londonu i potpisuje ga svjetski lider u dizajnu ambalae za pia Claessens International. U tom smislu, novi Nektar je uraen po posljednjim trendovima. Redizajniranjem Nektara kreirali smo moderniju verziju naeg najpoznatijeg brenda u kojoj su integrisane istorija i naslijee Banjaluke pivare. U vrhu boce reljefno su oslikani alati kojim se na samim poecima pivare u 19. vijeku runo pravilo i mijealo pivo. Time samo nastavljamo da nadograujemo Nektar kakvog ga nai kupci i mi u pivari vidimo i volimo kao pravo pivo s bogatom tradicijom i svijetlom budunou, rekao je Dejan ato, direktor marketinga Banjaluke pivare. U pivari istiu da je, osim privlanijeg izgleda, nova boca i laka i vra od stare. Takoer, uvoenjem nove boce, pivara e imati 80 posto povratnu ambalau, im se dodatno eli posvetiti panja zatiti ivotne okoline, to je Pivara smatrala svojom obavezom prema svim svjetskim standardima. Jako veliki broj kupaca primijetio je da je promjena ambalae donijela i promjenu okusa Nektara. Uglavnom ocjenjuju da je pivo sada pitkije i prijatnijeg mirisa. U pivari objanjavaju da se radi o istom pivu, o istoj recepturi, s tim da se samo uloio dodatni napor kako bi se u potpunosti ispunile elje ljubitelja Nektara i dobrog i kvalitetnog piva uopte. Nita nije promijenjeno u receptu. Tri godine smo istraivali u kakvom bi pivu nai kupci najvie voljeli da uivaju i onda smo ispunili njihove elje, objasnio je Raki. U pivari su dodali i kako ve ubiru plodove investicije u novu ambalau, jer ve u prvim sedmicama prodaje premaena su sva oekivanja. Iako su vrlo zadovoljni reakcijom kupaca i rezultatima koje postie novi Nektar, u pivari najavljuju da to nije sve iz Banjaluke pivare za ovu godinu, jer su sigurni da samo novim ulaganjima mogu opstati na izuzetno zahtjevnom tritu piva, posebno u regiji, gdje pivopije tano znaju ta hoe i imaju takvu ponudu da nemaju razloga da pristaju na manje.

april 2012 www.instore.ba

31

investicije u regiji

Point prvi trgovaki centar osmiljen za susjedstvo

Pripremio: tomislav Ciliga

ZAGREB dOBIVA jO jEdAN tRGOVAkI CENtAR

Centar e na ukupnoj povrini od oko 40.000 m2, na etiri podzemne i dvije nadzemne etae s garaom, sadravati vie od 50 lokala na gotovo 13.000 kvadrata za najam i oko 500 mjesta za parkiranje. Gusto naseljeno podruje koje gravitira trgovakom centru obuhvata gotovo 210 hiljada stanovnika.

Point shopping center, smatraju investitori iz kompanije Bluehouse Capital, prvi je trgovaki centar osmiljen za susjedstvo. Cjelopkupna investicija vrijedna je 50 milijuna eura, a gradnja je zapoela ovog proljea u zagrebakom naselju Vrbani. Investitori procjenjuju da e Point shopping center postati novo okupljalite stanovnika u neposrednoj blizini Jaruna, a otvorenje se oekuje sljedee godine. Centar e na ukupnoj povrini od oko 40.000 m2, na etiri

POINt SHOPPING CENtER:

Celokupna investicija vrijedna je 50 miliona eura. Centar e se prostirati na povrini od oko 40.000 m2. U Pointu e biti 50 lokala za najam na gotovo 13.000 kvadrata. Kupcima i posjetiocima e na raspolaganu biti 500 parking mjesta.

podzemne i dvije nadzemne etae s garaom, sadravati vie od 50 lokala na gotovo 13.000 kvadrata za najam i oko 500 mjesta za parkiranje. Gusto naseljeno podruje koje gravitira trgovakom centru obuhvaa gotovo 210 hiljada stanovnika. Point shopping center bit e orijentiran na stanovnike u okolini i usredotoen na svakodnevne potrebe svog prirodno ciljanog trita i vjerujemo da ima svijetlu budunost. Specifinost ovakvih centara je da imaju manju bazu posjetioca, ali istovremeno i jako redovne posjetioce koji dolaze gotovo svakodnevno budui da im centar prua sve ono to im je potrebno na dnevnoj bazi.

Uz mnotvo razliitih trgovina na jednome mjestu, naglasak e biti na zabavi, oputanju i razonodi za sve dobne skupine, tokom cijele godine, istaknuo je na predstavljanju projekta Jeffrey Sujar Blanco iz kompanije Sonae Sierra, koja je zaduena za razvoj projekta. Mi smo ponosni na ovaj projekt i zadovoljni jer imamo priliku suraivati s jednom od najveih kompanija specijaliziranih za razvoj trgovakih centara Sonae Sierra i s respektabilnim kompanijama u industriji nekretnina kao to je Colliers International koja je zaduena za najam prostora. Uz dinaminost i kontinuiranu promjenu u ponudi sadraja, elimo da Point shopping center postane glavni kvartovski trg, novo svakodnevno okupljalite stanovnika zapadnog dijela Zagreba, ali i ire, kazao je Igor Hri iz tvrtke Bluehouse Capital. Na ovom projektu rade neki od najboljih europskih strunjaka za trgovake centre u skladu s najmodernijim standardima odrivosti te s ciljem to manjeg mogueg utjecaja na okolinu.

Centar e karakterizirati jedinstvena i moderna arhitektura, igra svjetla s vanjske strane te prozrano inovativni i originalni prostori u unutranjosti, koji se uklapaju u lokalno okruenje te mu doprinose svojom atraktivnou. Uz veliki broj trgovina odjeom, obuom, tehnikom opremom te namirnicama smjetenima u prizemlju i na prvom, drugi sprat bit e namijenjen zabavnim i ugostiteljskim sadrajima te koncipiran kao mali trg sa kafiima, restoranima, objektima brze prehrane uz bogatu ponudu kulturnih i ostalih dogaaja poput igrokaza, performansa, koncerata i brojnih drugih. Od ostalih partnera na projektu saradnja je ostvarena s hrvatskim kompanijama pa je tako Tehnika zaduena za izvoenje graevinskih radova, GI Grupa za menadment projekta i graevinskih radova te Studio XXL kao arhitektonski ured. Otvaranje Point shopping centera planirano je u 2013. godini.

32

april 2012 www.instore.ba

analiza
IGd: BItkA ZA tRINI udIO

Maloprodajno pozorite
Veza izmeu potroaa i prodajnog mjesta evolutivnog je karaktera. In-store predstave sve su prisutnije, i predstavljaju izazov tradicionalnim promotivnim kampanjama. Ali, da li ovakve akcije zaista donose bolje rezultate, ili je cijena proizvoda ipak najkrai put do srca potroaa?
Autor: jonathan Gunz, vii analitiar za inovacije u trgovini, IGd

slikama, upotrijebio likove hraka (na holandskom hamsteeren, eng. hamster, u prijevodu napraviti zalihe) i ponudio potroaima promociju u vidu kupi jedan, drugi dobija besplatno modela. Sve vea uloga drutvenih medija u trgovanju utjee i na vezu izmeu brendova i trgovaca koja se ne zasniva samo na cijeni. U neke od najranijih primjera koji su zabiljeili uspjeh spadaju Walmartova Get on the Shelf (Zavri na polici) kampanja, koja je privukla vie od 4.300 novih amerikih proizvoda u javnom nadmetanju za mjesto na Walmart policama. Na slinom primjeru, Casinov pokrenuo je Cvous sajt sa ciljem da dodatno angauje potroae i od njih dobije nove ideje i sugestije. Casinov slijedi primjer Migrosovog sajta oboavaoca, Migipedia. Kako se nain na koji se potroai odnose prema sektoru robe iroke potronje i maloprodaje razvija, skromne promotivne aktivnosti u vezi sa cijenama sada se suoavaju sa konkurentskom atmosferom za pridobijanje panje potroaa. Ovaj novi izazov namee mnotvo pitanja, kao to su efekat koji promocije imaju na mjestu prodaje, ta potroai misle o njima, i na koji nain kompanije mogu ostvariti povrat uloenog.

vee vanosti nego to su sada. Cijenu proizvoda esto smatraju najvanijom od est zapovjedi u marketing miksu (proizvod, prodajno mjesto, cijena, promocija, ljudi, proces), a sve vei broj diskontnih radnji potvruje da je postizanje dobrih rezultata mogue ukoliko je ona odreena kako treba. Svjedoci smo obilja inicijativa u vezi sa cijenama u posljednje vrijeme, kao to su, na primjer, Sainsburijeva Brand Match i Wegmanova Consistent Low Prices (Trajno niske cijene) kampanja. Inovacije na polju promocija u korak prate kampanje vezane za cijene proizvoda, i bivaju sve kreativnije od uobiajenog kupi jedan, drugi dobija besplatno okvira, pa se sada oslanjaju i na uestvovanje, lojalnost i uzbuenje potroaa. Jedna od najuspjenijih kampanja koja kombinuje oba elementa je Albert Heijnova Hamster Week (Sedmica Hrka). Ovaj holandski lanac je, igrajui se rijeima i

Stimulacija na mjestu prodaje

Oekivano, drugaiji pristup u osmiljavanju naina komunikacije sve je izraeniji i u samim radnjama. Posjetama trgovinama irom svijeta otkrivamo kako se

Cijena u odnosu na iskustvo potroaa: budunost rasta kategorije?

U nastojanju da se postigne rast u kategoriji, jo uvijek je prisutan fokus na odreivanje cijene i promociju, ali se mnogi trgovci sada odluuju za in-store predstavu ne bi li dobili bitku u borbi za trini udio. ta nas oekuje u budunosti u vezi sa balansom izmeu cijene i iskustva potroaa, i na koji nain je mogue ostvariti maksimalan povrat uloenih sredstava?

Biti drugaiji
Maloprodajni pejza izuzetno je konkurentan, to je posljedica sveprisutnog ekonomskog pritiska irom svijeta, a to znai da nie cijene prehrambenih proizvoda u maloprodaji nikada nisu bile od

april 2012 www.instore.ba

33

mjesto prodaje razvija, i kako se potroai motiviu da due razgledaju police. Iako je ova aktivnost povezana sa cijenom i promocijama, ona se oslanja i na inspiraciju i ushienje potroaa. Najnovije izdanje IGD Retail Excellence (Kvalitet Maloprodaje), bavei se analizom maloprodaje, navodi pregrt primjera. Tesco i M&S promoviu svoje opirnije online kataloge u radnji kroz interaktivne kioske, dok drugi, kao Pick n Pay, potroae animiraju i ukljuuju u demonstracije spremanje nekog jela u samoj radnji. Kupcima se prua prilika da i direktno utjeu na izbor ponuenih proizvoda u radnji, kao to to radi Walmart Express, motiviui ih da predloe proizvode koje bi eljeli da vide u ponudi. Zatim, kada se proizvodi nau na listi, oni bivaju predstavljeni drugim kupcima kroz razliite promotivne forme na policama. Velika panja posveuje se i organizovanju dogaaja na mjestu prodaje. Mnogi su osmiljeni kroz impresivne i dopadljive vizuale. Sve su ovo jasni pokazatelji da je veza izmeu potroaa i prodajnog mjesta evolutivnog karaktera. In-store predstave sve su prisutnije, i predstavlja izazov tradicionalnim promotivnim kampanjama. Ali, da li ovakve akcije zaista donose bolje rezultate, ili je cijena proizvoda ipak najkrai put do srca potroaa? moglo negativno da se odrazi na broj prilika u kojima trgovci i proizvoai mogu da stimuliu potroae na mjestu prodaje, to automatski poveava potrebu trgovaca za to intenzivniji pristup in-store doivljaju.

Najvei mogui povrat uloenog

Nema jednog ni konanog odgovora na pitanje ta e budunost donijeti u pogledu odnosa izmeu cijena i iskustva potroaa, niti kako e kompanije iskoristiti ponuene mogunosti. Ono to znamo je da e i cijena i vrijednost nesumnjivo nastaviti da igraju veoma vanu ulogu u danima koji dolaze, pa emo biti svjedoci tradicionalnih kampanja koje e se oslanjati na ove elemente. Istovremeno, vidjet emo i inovacije na polju in-store stimulacije kupovine, voene razvojem drutvenih medija i potrebom da se bude drugaiji. Mnoge od ovih aktivnosti odvijat e se i u tradicionalnim prodajnim formatima, kao i putem interneta. to se tie najveeg mogueg povrata uloenih sredstava, kompanije e svakako morati da nastave sa eksperimentisanjem kako bi ile u korak sa vremenom i trendovima, ali preveliki broj dogaaja ili incijativa, koje sam proces kupovine ine jo kompleksnijim, moe da donese i odreen rizik u poslovanju. Kakav god pristup da kompanije odaberu, najbri put do uspjeha osigurat e im one inicijative koje pojednostavljuju iskustvo kupovine i potroaima tede vrijeme, kao i one koje imaju jasno odreen cilj. Kompanije koje uspjeno usmjere zainteresovanost potroaa na sam akt kupovine na efikasan nain, zasigurno e prosperirati.

Najbolje od oba svijeta

Nae istraivanje navika krajnjih kupaca, dostupno kroz IGD uslugu ShopperVista, daje zanimljive odgovore koji e nam pomoi u razmatranju ovog pitanja. Znamo da europski potroai ele i dobru cijenu i kvalitet (vrijednost), a ne samo dobru cijenu. Na primjer, vie od tri etvrtine potroaa u Francuskoj, Njemakoj, Holandiji, paniji i Velikoj Britaniji je, prema prologodinjim rezultatima IGD istraivanja, bilo zainteresovano za etike principe proizvodnje hrane (genetski modifikovane vrste, zagaenje ivotne sredine, zatita ivotinja, itd.), ali za istu nisu eljeli da plate visoku cijenu. Takoer znamo da potroai u Velikoj Britaniji sada imaju drugaiji odnos prema hrani, naroito pripadnici mlae generacije. Na primjer, 51 posto ispitanika mlaih od 35 godina sve vie koristi svjee namirnice za kuhanje, dok oko 35 posto starijih od 35 godina uglavnom koristi gotove sastojke. Vrijedna panje je i injenica da, ukoliko cijene goriva nastave sa rastom, potroai planiraju da smanje broj sedminih ili mjesenih odlazaka u trgovinu. Ovo bi

IGD obezbjeuje uvid u praksu u domenu trgovine, category managementa i dobavljakog lanca. IGD sarauje sa vie od 750 proizvoaa i trgovaca prehrambenim proizvodima irom svijeta, ukljuujui i zemlje bive Jugoslavije. Za vie informacija, kontaktirajte nick.downing@igd.com
Meutim, niko ne porie da e cijena ipak ostati najvaniji faktor odluke na mjestu prodaje. Na februarski mjeseni izvjetaj pokazuje da 47 posto potroaa vjeruje da ih, u ekonomskom smislu i po kupovnoj moi, oekuje jo tea godina. Meutim, ne treba u obzir uzeti ni samo cijenu 34 posto potroaa, u istom istraivanju, navelo je kvalitet kao izuzetno vaan faktor u odabiru proizvoda i trgovina u kojima kupuju. Iako su ovi podaci uglavnom vezani za Veliku Britaniju, oni ipak ukazuju na stanje na tritima irom svijeta. Imajui ovo na umu, kojim putem najbre vratiti uloeno?

34

april 2012 www.instore.ba

inleaflet

Promo aktivnosti atraktivnih naslova

Ovaj format trgovina zastupljen kroz lilfete u Srbiji 17, u Hrvatskoj 21, u Sloveniji 22, a u Bosni i Hercegovini 36 posto.
Autor: Ernest Gergely Project Coordinator Medialink doo, Hiper-Com

ANALIZA LIFLEtA u HIPERMARkEtIMA ZA PRVI kVARtAL 2012.

obra strana hipermarketa je to to se u njima moe nai sve, za cijelu porodicu. Hipermarketi se trude da zadovolje sve zahtjeve potroaa, a prije svega da ponude dostupne cijene, bez obzira to im to donosi ponekad i poslovanje sa malim profitom. Tako da kada se trgovci ve opredijele za vei promet i to vie potroaa, lifleti im samo mogu biti od pomoi. Neophodno je samo dobro planiranje, kako bi se izbjegle negativne promocije.

Da li se mogu izbjei negativne promocije? Praenjem deavanja na tritu to je mogue, iako mnoge analize pokazuju da ni proizvoai ni trgovci esto ne obrate dovoljno panje, pa se deava da artikal na promociji u istom periodu, kod vie trgovaca ima razliite cijene. Deava se i da kod onih manjih bude jeftiniji nego u hipermarketima. To je logino, s obzirom na to da hipermarket ima vei promet, vie potroaa, ali, ipak, gdje e otii oni kupci koji prate liflete, po taj artikal? Deava se i da najvei trgovci, iji su objekti udaljeni tek nekoliko ulica u istom mjestu, imaju na akciji isti artikal, ali po znaajno razliitim cijenama. Pitam se gdje su u svemu tome proizvoai? Zar njima to ne igra ulogu? Ili se vode tim da je vano samo da imaju artikal kod svih trgovaca, nebitno po kojoj cijeni. Nisu izuzeti ni hipermarketi od ovakvih negativnih promocija. Posljednjim pregledom nae baze, za period mart april, trgovci imaju i po 10-20 artikala, koji su istovremeno na akciji i kod njihovih konkurenata. Interesantno je da nerijetko imaju isti artikal na promociji sa kasnijim poetkom lilfeta, a sa viom cijenom, a nekada se to deava i paralelno po 7 i vie dana. Ili je to samo previd tokom pravljenja strategije i pregovora sa proizvoaem? Tu se opet pokazuje koliko je znaajno imati podatke sa trita i konstantno ga pratiti.

U prehrambenom dijelu najvie promovisani proizvodi u hipermarketima u Srbiji su domai brendovi: Medeno Srce, Jelen pivo i Knjaz Milo. U Hrvatskoj su to: Ledo, Pik Vrbovec, Fritol, Cekin, Dorina. Meu najee promovisanim u slovenakim hipermaketima u ovom periodu nali su se: Coca Cola, Ljubljanske

Mlekarne i Fanta, a u BiH Agragold, Klas i Ovako. to se tie neprehrambenih kategorija, u Srbiji su najvie promovisani proizvodi Taramont, Henkel i Paloma, u BiH Violeta, Perwoll, Silan, u Hrvatskoj Perwoll, Silan Violetta, a u Sloveniji Tissaia, Marque Repere i Rubin.

kratki pregled hipermarketa

U prvom kvartalu 2012. hipermarketi su zastupljeni kroz lilfete u Srbiji 17, u Hrvatskoj 21, u Sloveniji 22, a u Bosni i Hercegovini 36 posto. Najvee promo operacije (PO) su rasporeene sa izvjesnim vremenskim razmacima. Na primjer, u Hrvatskoj se najvea PO odigrala u periodu od 22. marta do 8. aprila, kroz trgovinu Konzum i liflet U susret Uskrsu, kao i neto ranije u Intersparu u periodu od 8. do 28. ferbuara sa naslovom 50% odmah. U Srbiji najvea promo operacija u prvom kvartalu se odigrala u periodu od 16. do 29. januara u Tempu sa naslovom Odlina Raunica, dok je u Rodi najvea kampanja bila u periodu od 15. do 28. marta pod imenom Hit Proizvodi. Najvea promo operacija u Sloveniji bila je kod trgovca Spar u periodu od 14. do 20. marta. Mercator je svoju najveu PO imao u periodu od 15 do 27. marta sa naslovom Najcenej Zdaj. U Bosni i Hercegovini mjesto najvee promo kampanje zauzela je Konzumova Najvei izbor Najbolje cijene akcija u periodu od 20. februara do 4. marta, dok je Tempo svoju imao u periodu od 23. januara do 5. februara sa naslovom Odlina Raunica.

Svi podaci su iz baze Hiper Com za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i BiH. Sva dodatna pitanja nam moete dostaviti na email adrese, koje za svaku pojedinanu zemlju moete pronai na naoj stranici www.hiper-com. com.

36

april 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje

Promocije - Uloga promotera

dobar promoter mora imati uvijek pripremljen pozdravni govor za kupca, sa kojim treba u vrlo kratkom vremenu kupca impresionirati i potaknuti interes za daljnju prezentaciju ili razgovor. Pozdravni govor kupca treba biti kratak i saet ko ste, ta moe kupac dobiti sa vama, i zato.
Autor: Patrik Zupani, PROMO.FIL d.o.o.

PRVI utISAk jE PRESudAN!

nosti argumentacije i sl.) ili doprinijeti to boljem miljenju o proizvodima ili uslugama i o samoj kompaniji.

Pristup i pozdravni govor

Prvi utisak je presudan! Prvo to vidimo je vanjtina koju ocjenjujemo. Prva pozitivna iskustva su vana za poetak i nastavak komunikacije. Dobar promoter mora imati uvijek pripremljen pozdravni govor za kupca, sa kojim treba u vrlo kratkom vremenu kupca impresionirati i potaknuti interes za daljnju prezentaciju ili razgovor. Pozdravni govor kupca treba biti kratak i saet ko ste, ta moe kupac dobiti sa vama, i zato. Da moete lake zamisliti kako malo vremena ima promoter za uspjean pozdravni govor kupca, zamislite kakav bi bio va pozdravni govor, ako biste eljeli za vrijeme vonje u liftu vae poslovne zgrade koja ima nekoliko spratova pozdraviti nekoga, koga niste jo nikada prije sreli, i pokuali bi ga/ju pozvati na pie. Vjerojatno ete se sloiti da bi trebali biti vrlo uinkoviti, uvjerljivi i zanimljivi, da bi u tako kratkom vremenu uspjeli tu osobu tako impresionirati, da bi vas sluala barem jo neko vrijeme nakon izlaska iz lifta, a kamoli da

Glavni zadaci promotera su: da obavijetava, savjetuje i stimulie u cilju da dovede kupca do proizvoda ili usluge, pomogne mu kod izbora ili odluke pri kupovini; da pokua to bolje razumjeti i zadovoljiti potrebe kupaca; izgradnja odnosa povjerljivosti kod kupca, u vrlo kratkom vremenu (poznavanje pravila i ponaanje u skladu s njima); stvoriti pozitivan utisak (izgled se sastoji iz vanjskog izgleda, mimike, retorike, samopouzdanja, sposob-

bi na kraju razgovora pristala na ruak sa vama. Dakle, promoter ima vrlo malo vremena za pozdravni govor. Ali ipak - da li vam se ini da je 20 ili 30 sekundi uasno kratko vrijeme? Pomislimo na TV reklame, koje su veinom duge od 20 do 30 sekundi - ali ipak funkcioniu. I takav bi trebao biti oglas ili pozdravni govor uspjenog promotera. Da bi pozdravni govor bio uinkovit, promoter treba: dobro poznavati sutinu svog posla (ta nudi, prodaje);

dobro poznavati najvanije prednosti svojih rjeenja; pozdravni govor treba da bude usmjeren na kupca, a ne na promotera ili kompaniju koju promoter zastupa! Promoter treba jasno izraziti ko je i ta radi, ta nudi, ta s time moe kupac dobiti i zato ba sa njim! Pristup promotera do kupaca treba da bude uvijek: uljudan odnos, sa potovanjem; ljubazan i strpljiv; urednog izgleda.

april 2012 www.instore.ba

37

Povjerenje
Kupci su esto uplaeni, pogotovo prije prve kupovine. Zato promoter mora ukloniti osjeaj rizika kod kupca. Uplaeni promoter nee nikada nita prodati uplaenom kupcu, zato dobar promoter nikad ne smije pokazati strah, nikad ne smije davati utisak da sumnja u proizvod koji eli prodati. Zamislite da ste na alpinis-

O agenciji Promo.Fil PROMO.FIL d.o.o. je agencija, specijalizirana za unapreenje prodaje, merchandising i promocije, sa vie od 20 godina iskustva sa podruja organizacije i voenja prodaje, merchandisinga, trade marketinga, promocija, degustacija, dogaaja, te upravljanja odnosa sa kljunim kupcima, upravljanja kategorija, savjetovanja i obrazovanja. Trenutno posluje u Hrvatskoj i Sloveniji.

tinoj ekspediciji na Mount Everestu. Penjate se uzbrdo, negdje ste na pola puta do vrha, sve oko vas snijeg, hladnoa i vjetar. Vezani ste na iskusnog alpinistu koji jo nije bio na Mount Everestu, ali ipak vjerujete da zna ta radi i kuda vas vodi. Kad odjednom iz ista mira, ispred jednog prevjesa, va alpinist/vodi se okrene prema vama i sa uplaenim pogledom u oima pita vas: ta misli, jesmo mi na pravom putu?. Da li bi ga slijedili dalje? Da li bi ga uopte jo sluali, ili bi se odmah okrenuli i odjurili nazad istim putem kojim ste doli? Kupac se esto ponaa nerazumno: djeluje zainteresovan, oduevljen, ali na kraju nita ne kupi. Zato? Jer oito promoter nije razumio zato je kupac nesiguran, i nije uspio ukloniti njegov strah. Zbog toga je vano da promoter ve na poetku ukloni strah kupca: 1. treba izgraditi osjeaj sigurnosti, 2. treba izgradi prijateljski, povjerljiv odnos, 3. ako je mogue, omogui pregled/testiranje proizvoda ili usluge prije kupovine. Povjerenje raste polako. Povjerenje se ne moe kupiti, moete ga samo zaraditi. Povjerenje je nagrada za sve, ta

radite i dajete. to je povjerenje vee, prodaja postaje vie savjetovanje i to je glavni cilj dobrog promotera. Ali, sa povjerenjem je na alost slino kao i sa zdravljem odlazi kao na brzom konju, a dolazi kao pu. Moete ga sruiti vrlo brzo, a ponovo uspostaviti tek poslije dugo vremena. Povjerenje gradimo uvijek od nas samih prema drugima: prvo moramo vjerovati u sebe, to die nae samopouzdanje; mi trebamo prvi vjerovati drugima (to je uvijek rizik, ali to je izjava potovanja); tek onda e drugi vjerovati nama (dvosmjerni odnos povjerenja). Line kvalitete promotera, koje kod kupaca grade povjerenje, su: sposobnost, znanje, iskustva, vrhunske vjetine, predanost i entuzijazam; kreativnost, otvorenost za ideje, pozitivan stav, velika elja, privlanost, kompletna osobnost, irina, obrazovanost; integritet, autentinost, konzistencija, koherentnost, znaajnost.

ta jo gradi povjerenje kupaca? Sve to promoteri nude: vrhunski proizvodi i usluge, pouzdana i stalna podrka, i posebno ono dodatno neto vie, neto to od promotera ne oekuju, male pozornosti ili povoljnosti, ali koje su jako vidljive i uinkovite. Iz vrstog povjerenja raste potovanje! A ta umanjuje ili rui povjerenje ? lai, nepotenje i neetiko ponaanje; sumnjiva naela i neznaajnost; male fraze kao npr. ako sam poten, vjerujte mi (izazivaju negativne osjeaje). Na tritu ne pobjeuje uvijek najjeftiniji, najbolji, najbri. Pobjeuje onaj koji ima povjerenje kupaca. Potroa je krajnji procjenitelj kvalitete usluge ili proizvoda. Kupovina naeg proizvoda je samo pola obavljenog posla. Ako smo sa odnosom i kvalitetom uvjerili kupca da se vraa, napravili smo znatno vie.
Kontakt: PROMO.FIL d.o.o. Ulica grada Vukovara 269D, 10000 Zagreb, Hrvatska E-mail: info@promo-fil.com; patrik.zupancic@promo-fil.com www.promo-fil.com/hr

40

april 2012 www.instore.ba

in Promocije

BTL promocije- ambasadori brenda

I u ovom broju predstavljamo promocije organizovane u trnim centrima Bosne i Hercegovine.

Franca
Kvalitet i prepoznatljiv okus Franca proizvoda koji zadovoljava i one najprobirljivije potroae, postali su zatitni znak fabrike Mesopromet d.o.o. koja posjeduje certifikate HACCP, ISO 22000 i HALAL. Asortiman proizvoda obuhvata: suhomesnate proizvode, konzervirani program i gotova jela. Meso se obrauje savremenom tehnologijom koja obezbjeuje visokokvalitetne proizvode, a kao dokaz napora ka unapreenju tehnologije i usavravanju strunog kadra su mnogobrojna priznanja kako na domaem tako i meunarodnom nivou. U Mesoprometu se posebna panja posveuje potroaima, stvaranjem zdravstveno bezbjedne hrane, tako da na svojim trpezama dobijaju proizvod vrhunskog kva-

liteta koji zadovoljava sve neophodne meunarodne standarde. U mjesecu aprilu u svim veim trnim centrima, Franca je organizovala i degustaciju suhomesnatih proizvoda, kao i degustaciju Franca pilee patete.

Nove Aleksandrija trudle

Aleksandrija trudle su i dalje dostupne sa svojim prepoznatljivim okusima: smokva, vinja i mijeano voe ali sada u novom redizajniranom pakovanju. Nova tehnologija, bez konzervansa, sa svjeim jajima nove Aleksandrija trudle su sada jo primamljivije. Zahtjevan i strog nain odabira sirovina te certificiranje na nivou HACCAP I HALAL daje potroaima dodatnu dozu povjerenja u kvalitet. Stoga,

ne udi to su upravo Aleksandrija trudle proizvod sa najboljim odnosom cijenakvalitet. Kompanija Aleksandrija je organizovala degustaciju svojih trudli u brojnim bh. trgovakim objektima gdje su potroai mogli na mjestu kupovine probati neodoljive okuse Aleksandrija trudli i pri tom biti nagraeni gratis Twigi keksom uz kupovinu jedne od njih. Osim degustacije trudli, potroai su mogli degustirati i Panda flips kompanije Aleksandrija, a svako dijete je dobilo gratis Panda flips 40g.

Aleva
U trnim centrima irom BiH su poele promocije Aleva supa, za tri kupljene Aleva supe, na poklon se dobije Aleva sveska ili kutljaa. Aleva je jedan od vodeih proizvoaa prehrambenih proizvoda, prisutna preko 60 godina na domaem i mnogim izvoznim tritima. To je moderna kompanija koja stalno radi na zadovoljenju potreba savremenog potroaa primenjujui najnovija znanja i standarde u oblasti proizvodnje i plasmana kvalitetne i zdrave hrane. Danas Aleva ima preko 160 proizvoda, u nekoliko grupa: mljevena zainska paprika, sueno povre, univerzalni i namjenski dodaci jelima,

klasine i instant supe, pudinzi, pjenasti deserti, ajevi, aromatizovani napici, zaini za upotrebu u domainstvu i mesnoj industriji i iroka lepeza sitnih pakovanja.

Argeta pateta - dobra strana kruha

Argeta pateta je ve dugi niz godina sinonim za najukusniju patetu na naem tritu. U mjesecu martu i aprilu organizovane su promocije Argeta patete u svim veim centrima irom Bosne i Hercegovine. Kupovinom dvije ili tri Argeta patete kupci su na poklon dobijali Argeta pvc poklopac ili Argeta dozicu za zaine. Posjetite jednu od Argeta promocija, kupite proizvod i dobit ete poklon.

Vie informacija o konceptu promocije Argeta proizvoda dobit e te od naih hostesa u prodajnim objektima. Kvalitetne nagrade za najvjernije potroae!

april 2012 www.instore.ba

41

NESCAF Coffee to go
NESCAF Coffee to Go moderan je koncept koji svojim ljubiteljima omoguava da im njihov omiljeni napitak uvijek i svugdje bude pri ruci! Na bh. tritu NESCAF Coffee to Go koncept prisutan je od 2006. godine i danas se moe kupiti na vie od 200 lokacija irom zemlje, u mnogim pekarama, kioscima, benzinskim stanicama i fast food restoranima. Mjesec april bio je u znaku degustacija napitaka NESCAF Coffee to Go, koje su odrane u 5 gradova BiH: Sarajevo, Banja Luka, Mo-

Najljepe elje Selection

Kada god poelite da posebne trenutke zainite malim znacima panje, Najljepe elje SELECTION setovi predstavljaju idealan izbor! Najljepe elje Selection ine 2 elegantna poklon pakovanja, a u svakom od njih se nalaze po 3 odabrane okolade sainjene od najfinijih prirodnih sastojaka. Jedan Selection set (uti) u svom pakovanju ima 2 mlijene okolade: sa cimetom-suhim groem i sa karamelizovanim bademom i jednu crnu okoladu sa 75% kakaoa. Drugi Selection set (crni) u svom pakovanju sadri 3 crne okolade: crnu sa malinom, sa vinjom-keksom i crnu okoladu sa narandom. Za vrijeme uskrnjih praznika, uz svaki kupljeni Najljepe elje Selection set u prodajnim objektima irom BiH

kupci su dobijali na poklon i miriljavi set sa vanila tapiima, keramikom posudom i jednom miriljavom svijeom!

star, Tuzla i Biha. Mladi, urbani, dinamini potroai, koji prate trendove i ive aktivnim i uurbanim ivotom, imali su priliku degustirati neke od napitaka koje im prua NESCAF Coffee to Go (kratka kafa, kafa s mlijekom, cappuccino, cappuccino s okoladom, moccaccino, Nesquik kakao napitak).

Metalac posue
Od 14 kompanija koje danas posluju pod kapom Metalac Grupe, najpoznatija je, svakako, Metalac posue. Proizvodnja posua je core biznis Metalca, a sam proizvod glavni je nosilac i promoter brenda Metalac ve 53 godine. Metalac je jedinstven po tome to pod istim krovom ima fabrike za proizvodnju emajliranog, inox i non-stick posua. Kombinacijama materijala, forme, boje i dekora, zahvaljujui kojima ima vie od 1.000 proizvoda u svom potfoliu, vie od 5 miliona potroaa u oko 25 zemalja svijeta se godinje opredijeli upravo za ovo posue. Osim zemalja u okruenju, fabrika u Gornjem Milanovcu posue isporuuje u Francusku, paniju, Njemaku, Italiju, Finsku, Dansku, Rusiju, Ukrajinu, Gruziju, pa sve do SAD i Australije.

tark Kolaii
Svima onima koji ve decenijama odrastaju uz tark proizvode, kompanija Soko tark pripremila je novo ukusno iznenaenje po receptu iz bakine kuhinje: tark Kolaie. Sigurni smo da e kombinacija 8 vrsta itarica i svaki od tri neponovljiva ukusa tark Kolaia kokos, okolada i ljenik, probuditi Vae slatke uspomene i podsjetiti Vas na bakine vjete ruke koje najkvalitetnije prirodne sastojke pretvaraju u prave male dragulje oko kojih se iri zanosni miris djetinjstva. Ukoliko ne moete da se odluite za omiljeni ukus, predlaemo

da izaberete sva tri savreno se kombinuju. Za vrijeme uskrnjih praznika, dva vikenda mjeseca aprila u prodajnim objektima irom BiH kupci su mogli degustirati i odabrati svoje omiljene tark Kolaie.

U aprilu, u 45 Bingo i 15 Robot prodajnih objekata, organizovana je akcija na kompletnom asortimanu Metalac posua sa 20 posto niim cijenama. U est objekata u BiH bile su organizovane i promocije gdje su promoterke informisale posjetioce o karakteristikama i benefitima Metalac posua.

42

april 2012 www.instore.ba

category management
kORACI MENAdMENtA kAtEGORIjE PROIZVOdA

Formiranje kategorije proizvoda

Formiranje kategorije je prvi korak u procesu menadmenta kategorije proizvoda i predstavlja odreivanje proizvoda koji e sainjavati buduu kategoriju, podkategoriju, segmente i podsegmente kategorije.
Autor: darko Vaseli, Business development Manager BiH, Makedonija, Albanija i kosovo, johnson&johnson Segment Podsegment Podkategorija Podsegment Segment Podsegment Kategorija Podsegment Segment Podsegment Podkategorija Segment Podsegment Podsegment Podsegment Proizvod x Podsegment Proizvod y Proizvod ...

narednim brojevima smo se odluili za obradu koraka menadmenta kategorije proizvoda, kao struktuiranog i sistematizovanog pristupa samom procesu. Formiranje kategorije je prvi korak u procesu menadmenta kategorije proizvoda i predstavlja odreivanje proizvoda koji e sainjavati buduu kategoriju, podkategoriju, segmente i podsegmente kategorije. Skup proizvoda koji e initi ponudu kategorije zavisit e od strukture ciljanih potroaa i njihovih potreba. Pod pojmom ciljanih potroaa podrazumijevamo sadanje, ali i potroae koje kompanija eli privui. Maloprodaja se, slino kao i proizvoai, opredjeljuje za potroae koje eli privui, te na osnovu toga kreira asortiman koji e ih zadovoljiti. U datom sluaju asortiman se kreira od raspoloive ponude proizvoakih brendova i portfolia privatnih robnih marki. Formiranje asortimana radi se

Slika 1. Razdvajanje asortimana kategorije na podkategorije, segmente i podsegmente za pojedine klastere slinih objekata, jer nije mogue imati isti asortiman u maloprodajnom objektu od 1.000m2 i onom od 100m2. Prilikom definisanja asortimana kategorije od velikog znaaja su dobavljai koji raspolau ekspertizom u svojim kategorijama. Uoljivo je da se pri definisanju asortimana kategorije polazi od potroaa i njihovog shvatanja supstitabilnosti i kompatibilnosti proizvoda, kao i njihovog naina kupovanja istih. Da bi se izbjeglo subjektivno definisanje asortimana kategorije, potrebno je aktivno ukljuivanje maloprodaje i dobavljaa, kao i donoenje odluka na osnovu relevantnih istraivakih informacija o potroaima. Iz tih razloga se, pri odreivanju asortimana, proizvodi smijetaju u odreene podkategorije, segmente i podsegmente (slika 1), shodno tome kako kupci/ potroai donose odluke o kupovini. Na slici su jasno uoljive pojedine cjeline u okviru kategorije. Ove cjeline, kao i itava kategorija, moraju biti odvojive u informacionom sistemu maloprodaje i pogodne za upravljanje. Naime, u upravljanju kategorijom se javlja potreba za alokacijom prostora na polici, alokacijom resursa kompanije, promotivnim aktivnostima itd., na nivou pojedinog segmenta ili podsegmenta. Vrlo esto se moe javiti potreba da se, putem favorizovanja jednog segmenta unutar kategorije, privue odreeni segment potroaa. Nakon definisanja podkategorija, segmenata i podsegmenata, pristupa se odreivanju razliitih proizvoda koji e initi svaki podsegment. Na taj nain se odre-

april 2012 www.instore.ba

43

uje dubina i irina asortimana kategorije. Ipak, potrebno je znati da je polazna taka odreivanja asortimana kategorije odluka od ulozi date kategorije. U zavisnosti da li je to destinacijska, preferirana, sezonska ili usputna, asortiman kategorije se moe znaajno razlikovati. Tako moemo imati veliko razlikovanje asortimana u istoj kategoriji kod dva glavna konkurenta, ako su oni dodijelili razliite uloge toj kategoriji. Putem slike br. 2 je predstavljena segmentacija proizvoda intimne higijene. Kao to se moe vidjeti kategorija intimne higijene se dijeli na kategorije tampona, menstrualnih uloaka, dnevnih uloaka i intimne njege (ono to je ovdje predstavljeno kao kategorija, kod nekih maloprodavaca moe biti podkategorija u zavisnosti od dodijeljene uloge, strategije i organizacionog ustrojstva). Ovakva podjela je usvojena iz razloga to ena kada se nae u procesu kupovine, kupuje proizvod koji rijeava njenu stvarnu potrebu, a to moe biti potreba za menstrualnom zatitom (tamponi i mentstrualni uloci), dnevnom zatitom (dnevni uloci) ili intimnom njegom (intimne kupke i maramice). Stvarno slaganje na polici je takvo da su ove kategorije apsolutno odvojene i svaka je sloena u svoj odvojeni vertikalni blok, jedan do drugog.

KATEGORIJA INTIMNE HIGIJENE Menstrualna Menstrualni uloci Maxi/ ultra tanki Brend Nemenstrualna Intimna njega
Kupke i maramice

Tamponi Aplikator/ bez aplikatora Brend

Dnevni uloci

Brend

Brend

Cijena

Cijena

Absorbcija

Absorbcija Krilca/ bez krilaca Cijena

Stil Mirisni/ bezmirisni Komada

Stil

Cijena

Komada

Komada

Komada

Slika 2. Stablo odluivanja ena prilikom kupovine proizvoda iz kategorije intimne higijene za to je Tesco Finest, privatna marka istoimenog maloprodavca ija je prva ponuda bila u kategoriji gotovih jela i djeije hrane. Jo jedan dobar primjer je lansiranje privatne marke Carrefour Kids u saradnji sa Disney Co. koji ukljuuje ponudu oko 50 proizvoda djeije hrane sa posebnim naglaskom na prirodne sastojke. Imajui u vidu da se ponuda segmenata kategorije kreira po cjenovnim razredima, tako se prilagoava i ponuda privatne marke. Znaaj privatnih marki postaje vei ako se zna da u SAD svaka peta prodata jedinica je privatna marka, dok je u Europi duplo vee uee u ukupnoj prodaji oko 40 posto. Takoer, rast privatnih marki u zadnje dvije godine je u SAD daleko vei 8,6, dok je rast prodaje brendiranih proizvoda svega 1,5 posto. Trenutno je na razvijenim tritima, prvenstveno u hipermarket formatima, u toku smanjenje asortimana u pojedinim kategorijama gdje se nalazi veliki broj varijeteta proizvoda. Ovu inicijativu WalMart je nazvao Win-Play-Show, za ta je naveo dva osnovna razloga: lake snalaenje potroaa pred policom i odluivanje za kupovinu, te utede u lancu logistike (Wal-Mart je izvijestio da je putem ove inicijative utedio 200 miliona dolara u svom lancu logistike). Carrefour je smanjenje asortimana u svojim najveim formatima, iskoristio da cijene na policama svede u nekoliko cjenovnih razreda. Kao razlog za ovo su naveli lake odluivanje potroaa za kopovinu. Na kraju bi elio istai da je pri odreivanju asortimana kategorije potrebno se prvenstveno voditi potrebama potroaa, a ne iskljuivo prodajnim rezultatima pojedinih proizvoda i brendova. Ako bi se postupalo suprotno, lako se moe doi u zamku u kojoj se naao Wal-Mart nakon delistiranja deterdenata za ve kompanije Arm&Hammer. Obzirom da ovaj brend u Wal-Mart-u nije imao zadovoljavajuu prodaju, naao se pod udarom delistiranja. Nakon kraeg vremena, Wal-Mart je doao do zakljuka da im je pala prodaja i drugih kategorija iz razloga to je Arm&Hammer, iako mali po prodaji, imao vrlo lojalne potroae, koji su itavu svoju kupovinu preselili kod konkurencije u potrazi za svojim brendom. Shvativi ovo, veliki Wal-Mart je bio prisiljen na defanzivu i ponovno ulistavanje proizvoda Arm&Hammer. Literatura: www.economist.com Singh J, Blattberg R: Next Generation Category Management, Datamonitor PLC, London, 2001 Fishman C.: The Wal-Mart Effect, Penguin Books, London, 2006

Privatna robna marka

Privatna robna marka (private label) ima posebno mjesto u odreivanju asortimana kategorije. Danas uopte nije pitanje da li privatna robna marka treba biti ukljuena u asortiman, nego je pitanje mogunosti da se kvalitetnom ponudom privatne marke, odgovori potrebama kupaca. Ovo je uslovljeno na osnovu nivoa razvoja privatnih marki odreenog maloprodavca. Ranije je privatna robna marka bila koritena za kreiranje ponude orijentisane cjenovno osjetljivijim potroaima, meutim, od skora je privatna marka poela da se koristi i kao dio ponude potroaima usmjerenim prevashodno na kvalitet. Najbolji primjer

44

april 2012 www.instore.ba

intervju
MAG. SEAd BAI, dIREktOR HENkEL BH I HEAd OF kEy ACCOuNt MANAGEMENt, COSMEtICS

Operativnom kompanijom jaamo poziciju Henkela na tritu BiH

Henkel BH d.o.o. je jedna od najnovijih Henkelovih kompanija u svijetu koja je slubeno registrovana sredinom prole godine u Sarajevu, a prvi zaposlenici Henkel BH poeli su raditi 1. jula 2011. godine. Henkelovi proizvodi su ve dobro poznati bh. potroaima jo od sredine devedesetih godina od kada se mogu kupiti u trgovinama na podruju BiH. Godine uspjenog rada na tritu BiH su okrunjene otvaranjem operativne kompanije koja je zvanino predstavljena medijima i javnosti poetkom marta ove godine. Ovim potezom je naa zemlja dodata na Henkelovu kartu uspjenosti. Cilj Henkela BH je iskoristiti priliku za uspjeh, za strategiju i viziju koja im daje ansu da razviju vlastite kapacitete i uspjehe.
Razgovarao: Mario trojer

Otkud je dola inicijativa za otvaranje operativne kompanije Henkel BH? Trite Bosne i Hercegovine ima velikog potencijala koji mi namjeravamo u potpunosti iskoristiti. To planiramo kroz prijenos znanja i edukaciju domaih strunjaka znaajno unaprijediti trite u korist potroaa, naih partnera, zaposlenika, lokalne zajednice i naravno kompanije Henkel. Kao to sam rekao, mi nismo novi na tritu, ve otvaranjem operativne kompanije samo dodatno unapreujemo nau poziciju, jaamo brandove i nudimo jedan novi nivo kvalitete poslovanja s naim partnerima. Mene lino izuzetno veseli to je, uprkos globalnim uslovima ekonomske nesigurnosti, kompanija Henkel prepoznala potencijal lokalnog trita i odluila svoje aktivnosti dodatno ojaati snanijim korporativnim prisustvom. Kakva je pozicija Henkel BH u okviru Henkel Adria? Henkel BH najnoviji je lan Henkelove porodice u regiji Adria i samim time i najmanji. Na je tim relativno mlad, a saradnja s kolegama iz ostalih zemalja regije je vrlo intenzivna. Henkel je internacionalna kompanija, a regija Adria djeluje

kao jedna homogena cjelina, potujui naravno lokalne specifinosti svakog pojedinog trita. Unutar regije, BiH je svakako trite koje ima najvie potencijala za rast. Vrlo je specifino s obzirom na jaku konkurenciju, veliki broj brendova i veliki broj trgovaca. Da li otvaranjem operativne kompanije planirate poveati marketinke aktivnosti na naem tritu? Kada ste lider na podruju industrije robe iroke potronje, ili to elite postati, vrlo je vano da ste kontinuirano prisutni u glavama potroaa, a marketinke aktivnosti nam to omoguuju. One nam omoguuju da informiemo i educiramo

Kompanija Henkel u svijetu je poznata kao jedan od glavnih proizvoaa i dobavljaa poznatih robnih marki, a poslujemo u tri segmenta: Sektor proizvoda za pranje i ienje u domainstvu, Sektor kozmetike i proizvoda za linu njegu te Sektor ljepila i tehnologije, s poznatim brendovima kao to su Persil, Schwarzkopf, Fa, Pur, Taft, Ceresit i Loctite.

potroae o naim proizvodima i podsjeamo ih na nau ponudu. U tom smislu za nas marketing predstavlja vrijednu investiciju koja nam se redovno vraa. Snano smo orijentisani prema kupcima, zato e nae marketinke aktivnosti ukljuivati istraivanje trita, implementaciju i prilagoavanje marketinkih strategija te zadovoljavanje potreba potroaa i kupaca, dajui im najbolju vrijednost, kvalitetu i najinovativnije brendove i tehnologiju. Nedavni prijem za bh. medije zapravo je svojevrsna najava saradnje koju planiramo s medijima, jer emo u naredno vrijeme svakako provoditi marketinke i ostale aktivnosti od medijskog interesa. U vrijeme kada cijelo trite proivljava posljedice tekog ekonomskog okruenja i Henkel je na nivou regije uveo neke prilagodbe, tako da su nai marketinki planovi usmjereni na maksimalnu uinkovitost tj. elju da dopremo do to veeg broja potroaa u okviru ogranienih budeta. Koji vid marketinkih usluga je najpovoljniji za oglaavanje vaih proizvoda? Na internacionalnom nivou, Henkel se tradicionalno najvie oslanja na ATL oglaavanje te nas se uglavnom moe pre-

april 2012 www.instore.ba

45

poznati po naim TV spotovima. Vjerujem da je malo ljudi koji nee prepoznati slogan To nisam ja, to je moja Schauma ili Nije novo, oprano je Perwollom. Strategija snanog prisustva na TV-u omoguuje nam stalan kontakt s potroaima i prepoznavanje naih akcija. Takoer, istraivanja pokazuju da vie od 80 posto kupovine naih proizvoda obavljaju ene, ak i proizvode namijenjene mukarcima, a neu pogrijeiti kad kaem da ene vrlo esto kontroliu kuni budet, ne samo onaj koji se odnosi na odravanje domainstva. Moda upravo zbog toga i kreativna rjeenja koja koristimo u reklamama uglavnom komuniciraju s enskim potroaima. To ne znai da mukarci ne kupuju nae proizvode. Naprimjer, kad je rije o kozmetikim proizvodima, u zadnje vrijeme sve vie raste upotreba muke kozmetike. Mukarci su sve vie osvijeteni o potrebi pravilne njege svoje koe i kose, ali i odjee. U skladu s tim, Henkel i Schwarzkopf ak imaju posebne muke linije proizvoda za njegu kose i tijela Syoss i Fa. Vae miljenje o promocijama. Da li je to dobar nain poveanja prodaje proizvoda te kakva su Vaa iskustva sa promocijama? Promotivne aktivnosti ine sastavni dio uspjenog poslovanja bilo kojeg proizvoaa. Uvijek postoji dilema na koji nain je najuinkovitije pristupiti potroau odnosno koji vid promotivnih aktivnosti e nam osigurati najvei obuhvat potroaa iz ciljane skupine odreenog branda. U zavisnosti od samog branda i njegove namjene se i pravi plan aktivnosti. Dosadanja iskustva pokazuju da kombinacija razliitih promotivnih aktivnosti daje najbolje rezultate. Koliko Vaa kompanija u BiH ima zaposlenih i kojih su profila zaposlenici Henkela? Henkel BH d.o.o. trenutno zapoljava 15 ljudi iz oblasti prodaje i administracije, u tri naa segmenta poslovanja. Mi smo mlad i ambiciozan tim koji je motivisan potencijalom za rast i irenje na lokalnom tritu. Ukoliko budemo uspjeni u tome, odnosno ukoliko budemo u budunosti ostvarivali u kontinuitetu bolje prodajne rezultate to e vrlo vjerovatno zahtijevati angaman dodatnog broja zaposlenika pa je logino je da e i trend zapoljavanja slijediti taj rast. esto se u naoj zemlji istie problem nedostatka kvalitetnog kadra. Da li ste se i Vi susretali sa ovim problemom? Kompanija Henkel na globalnom i regi-

onalnom nivou prepoznata je kao jedna od najetinijih kompanija i jedan od najpoeljnijih poslodavaca. To je vano jer nam omoguava da privuemo najbolji kadar. Sam proces zapoljavanja u Henkel je vrlo rigorozan i zahtijeva od vas da proete nekoliko stepenica koje podrazumijevaju da vam se tokom procesa zapoljavanja testiraju razliite sposobnosti. U tom smislu nema kompromisa. Vie puta nam se desilo ak i u BiH da ne zaposlimo nikog jer kandidati nisu zadovoljili minimum postavljenih zahtjeva te da smo morali ponovo iz poetka krenuti u proces zapoljavanja za odreene pozicije. Ovo nekada dovodi do toga da proces due traje, ali kada izaberete kandidata sigurni ste da on ispunjava sve traene pretpostavke koje su osnova za daljnji razvoj pojedinca i tima. Prema profilu ljudi u mom timu, sa sigurnou mogu rei da smo upravo

takav kadar uspjeli dobiti u Henkelu, jer samo najbolji ljudi mogu zajedniki predano raditi na ispunjavanju potrebnih preduslova da ostvarimo nau korporativnu viziju, a to je da budemo globalni lider na podruju brendova i tehnologija. Henkel proizvodi su podijeljeni na tri sektora. Recite nam neto o tome. Kompanija Henkel u svijetu je poznata kao jedan od glavnih proizvoaa i dobavljaa poznatih robnih marki, a poslujemo u tri segmenta: Sektor proizvoda za pranje i ienje u domainstvu, Sektor kozmetike i proizvoda za linu njegu te Sektor ljepila i tehnologije, s poznatim brendovima kao to su Persil, Schwarzkopf, Fa, Pur, Taft, Ceresit i Loctite. U okviru svakog od naih poslovnih podruja, pojedini brendovi ili rjeenja posebno se istiu svojim rezultatima na tritu, ali i po prihvaenosti kod kupaca i potroaa. Koji je proizvod iz Henkel porodice nosilac na tritu nae zemlje? Kada govorimo o kozmetici, tu bih svakako istaknuo nae boje za kosu Palette koje su jako dobro prihvaen brend na bh. tritu ve dugi niz godina te su jedan od brendova sa najveim trinim udjelom kao i na najpoznatiji proizvod za styling, Taft, koji gotovo da je postao sinonim za cijelu kategoriju. Osim toga, naglasio bih i na najnoviji brend, Syoss, koji je od lansiranja u kategorijama njege kose i stylinga, a od nedavno i bojama za kosu, zauzeo izuzetno dobre trine pozicije. Svojim potroaima uvijek nastojimo pruiti profesionalnu njegu po pristupanim cijena, a to je neto to potroai prepoznaju i cijene. Unutar poslovanja, sredstava za pranje i ienje u domainstvu najvei porast prodaje bio je u svim glavnim

Trite Bosne i Hercegovine ima velikog potencijala koji mi namjeravamo u potpunosti iskoristiti. To planiramo kroz prijenos znanja i edukaciju domaih strunjaka znaajno unaprijediti trite u korist potroaa, naih partnera, zaposlenika, lokalne zajednice i naravno kompanije Henkel. Kao to sam rekao, mi nismo novi na tritu, ve otvaranjem operativne kompanije samo dodatno unapreujemo nau poziciju, jaamo brandove i nudimo jedan novi nivo kvalitete poslovanja s naim partnerima.

46

februar 2012 www.instore.ba

intervju
kategorijama: deterdenti, omekivai, proizvodi za runo pranje sua, a svakako moramo spomenuti i proizvode za ienje i odravanje toaleta. Poslovni segment ljepila i tehnologija ima odreene specifinosti s obzirom na karakteristino trite kojem se obraa, a najpoznatiji brendovi svakako su Loctite, Ceresit, Pritt i Teroson. partnerskim odnosima sa naim distributerom kompanijom Megamix obezbjedimo prisustvo naih proizvoda na cijelom bh. tritu. Da bi to postigli potrebno je imati dobru saradnju kako sa velikim trgovakim lancima, tako i sa malim trgovinama. S tim u vezi mogu rei da sam jako zadovoljan saradnjom s trgovakim lancima koja je vrlo profesionalna i korektna. Stvar je zapravo vrlo jednostavna jer trgovci i mi imamo isti zadatak, a taj je da ponudimo najbolju vrijednost potroaima ogranienih budeta. Henkel je snano orijentisan prema kupcima. Mi predviamo, odgovaramo i ispunjavamo potrebe naih klijenata i potroaa dajui im najbolju vrijednost, kvalitetu i najinovativnije brendove i tehnologiju. Upravo zato na je portfolio klijenata vrlo uravnoteen i omoguuje nam snanu prisutnost u svim trgovakim formatima u cijeloj regiji. Koliki je va udjel na tritu Bosne i Hercegovine? S obzirom da poslujemo u toliko razliitih segmenata i kategorija, teko je odrediti univerzalni trini udio. Meutim, veina naih brandova zauzima vodee pozicije u svojim kategorijama. Tu bih naglasio styling i bojanje kose, zatim sredstva za ienje, ali i ljepila i tehnologije. Moete li poveati svoj udio na tritu te na kojem segmentu primarno planirate poveati udjel? Svakako da moemo, to nam je i cilj. Ne bih mogao navesti pojedine toke fokusa jer svaka divizija predano radi na svom dijelu asortimana te unapreenju poslovanja s kupcima i pojaanim marketinkim aktivnostima, te svakako oekujemo rast. Kao to sam napomenuo, trite BiH ima velikog potencijala i mi ga namjeravamo iskoristiti maksimalno. Koliko je nae trite razvijeno u odnosu na trita Hrvatske, Srbije, Slovenije te koliko vaa kompanija moete uiniti po tom pitanju? Ako BiH trite uporedite recimo sa Hrvatskom i Slovenijom koje s nama ine Adria regiju, u BiH jo uvijek nije izraena tolika dominantnost velikih trgovakih lanaca tako da se na model poslovanja naravno oslanja na potrebe trgovaca i potroaa. Generalno gledano, Henkel svojim poslovanjem donosi internacionalnu kvalitetu, internacionalne brendove i internacionalni pristup poslovanju. Spajajui tu globalnu strunost s naim lokalnim iskustvom, mislim da imamo dobitnu formulu. Naim potroaima nudimo veu mogunost izbora, a svojim prisustvom indirektno djelujemo na dodatna zapoljavanja u sektoru logistike i distribucije. Koji su poslovni ciljevi kompanije Henkel BH za 2012. godinu? Na plan za BiH trite je da aktivno, u suradnji s partnerima, radimo na jaanju trita i pozicioniranja Henkelovih brandova, koji su svojim kvalitetom ve osigurali vrstu poziciju na tritu. Imamo kvalitetne ljudske, profesionalne i iskustvene kapacitete, koji e znaajno pridonijeti kredibilnosti trita Bosne i Hercegovine. Klju uspjeha Henkela svakako je ponuda najboljih proizvoda, najvee kvalitete i izvanredne usluge, a prije svega razumijevanje potreba potroaa na lokalnom nivou. Henkel ima snanu poziciju, a vjerujemo da e ona biti dodatno osnaena brojnim projektima i inovacijama koje spremamo na trite.

Za nas marketing predstavlja vrijednu investiciju koja nam se redovno vraa. Snano smo orijentisani prema kupcima, zato e nae marketinke aktivnosti ukljuivati istraivanje trita, implementaciju i prilagoavanje marketinkih strategija te zadovoljavanje potreba potroaa i kupaca, dajui im najbolju vrijednost, kvalitetu i najinovativnije brendove i tehnologiju.
U naoj zemlji Henkel je sinonim za proizvode za pranje i ienje u domainstvu te sektor kozmetike dok je sektor ljepila i tehnologije relativno nepoznat javnosti. Da li je marketing dobro rjeenje da se ovaj segment adekvatno predstavi javnosti? Nije udno to nas ira javnost percipira kroz nae najire koritene potroake brendove. Persil, Perwoll ili Schauma i Taft ili Pallete mogu se nai u gotovo svakom bh. domainstvu. Pozivam vas da upitate obrtnike i industriju, ili recimo keramiare, fasadere, projektante, arhitekte i sve oni koji sami ureuju svoj ivotni prostor. Sasvim sigurno e nai proizvodi kao to su Ceresit, Loctite, Pattex i Pritt biti jednako tako poznati. Ti proizvodi namijenjeni su industrijskom sektoru te samim time zahtijevaju specifian nain komunikacije. Navest u vam nedavni primjer. Na brend Ceresit, neizostavni dio svake kvalitetne gradnje, prvi put je ovog marta sudjelovao na 16. Meunarodnom sajmu graevinarstva Grames 2012 na Banjalukom velesajmu. Ta aktivnost nam je ujedno posluila i kao najava intenzivnijih aktivnosti Ceresita na bh. triu. Koliko ste zadovoljni pozicijom Henkel proizvoda na policama bh. trgovina? Vano je da se nai proizvodi mogu pronai u svakoj trgovini u svakom dijelu nae zemlje. Za to su potrebne odreene pretpostavke. Prije svega je potrebno da u

48

april 2012 www.instore.ba

istraivanje
tRyVERtISING SAd I NA POdRuju Ex yu

Raj besplatnih kupovina

Robne marke se svakodnevno suoavaju s izazovom, kako bi se izdvojile u mnotvu reklama i promocija. Zato se konstantno trae novi pristupi trgovini a jedan od njih je takozvani tryvertising prodaja u kojoj kupac proizvode plaa svojim miljenjem.
Autor: Marko Hrastar

Ideju sam dobila kad sam itala Trendwatching. Radi se o vijestima o svjetskim trendovima u svim branama, a naroito onim iz oblasti trgovine. Prilino sam se namuila sa prevodom uputa o ovom tipu trgovina, jer su one japanskog porijekla, rekla je vlasnica trgovine na Gosposvetskoj ulici 8 u Ljubljani, Irena Mareti. Uz trgovinu TestiRaj u Sloveniju je doao takozvani Tryvertising ili reklamiranje uz pomo testiranja proizvoda, koji je na tablici 100 najveih trendova u 2011. godini, zavrio na 40. mjestu. Potroai se trebaju prijaviti na zvaninom sajtu, dobijaju profil sa lanskom kartom i brojem, na kraju rezerviu datum i vrijeme posjete trgovini. Provizija iznosi jedan euro za prijavu u bazu. Kupci proizvode plate tako to u roku od 15 dana poslije kupovine ispune upitnik koji se predoi proizvoau koji ga koristi kao povratnu informaciju. Potroae koji na upitnik zaborave odgovoriti, vlasnica izbrie iz baze te im sljedei mjesec onemogui posjetu. Ovaj proces finansiraju kompanije, koje nam ponude promocije s ciljem istraivanja trita. Testiranje se radi u slubi

april 2012 www.instore.ba

49

Prvi su ovakvu trgovinu otvorili Japanci, a u Europi prva radnja otvorena je u Barseloni. Imali su veliki asortiman, potroai su navalili, proizvoda je nestalo i radnja je umalo zatvorena.TestiRaj je neovisan u odnosu na ostale trgovine irom svijeta, jer Slovenija ima specifino trite, razliite cijene.
u Mariboru i te nam pojanjava kako je uopte dolo do tryvertisinga: irom sijeta to je koncept koji se ve provodi par godina. Prvi su ovakvu trgovinu otvorili Japanci, a u Europi prva radnja otvorena je u Barseloni. Imali su veliki asortiman, potroai su navalili, proizvoda je nestalo i radnja je umalo zatvorena. TestiRaj je neovisan u odnosu na ostale trgovine irom svijeta, jer Slovenija ima specifino trite, razliite cijene. Japanci, na primjer, od naruioca dobijaju od 2500-3000 eura po proizvodu, ja dobijam samo od 400 do 1200 eura, to zavisi naravno od toga koliko je temeljno istraivanje u pitanju. Japanci za lanstvo trae 25 eura, panci 5 eura, kod nas treba platiti samo 1 euro. Potroa moe doi jedan put mjeseno, iz razloga da bi to vie kupaca isprobalo proizvode, jedna kupovina je ograniena na 5 razliitih stavki. Vie informacija o trgovini potraite na slubenim stranicama www.testiraj.eu ili na socijalnok mrei Facebook (https://www.facebook.com/testiRaj).

istraivanja, a drugi aspekt je skupljanje povratnih informacija, ali on nije nuan, i radi se iskljuivo ukoliko naruioc izriito zatrai povratnu informaciju. Nestl je, na primjer, odbio informiranje, htjeli su samo testiranje proizvoda, kae Maretieva i dodaje da treba uloiti mnogo napora za traenje zainteresovanih kompanija.

testiranje je posveeno istraivanju i skupljanju povratnih informacija

Trgovina TestiRaj za cilj ima proirenje palete proizvoda, u trenutku nae posjete imali su ih samo 13, a standardni broj kree se oko 20. Zanimljivo je spomenuti, da su u TestiRaj mjerili i usluge. Ugovori nisu dugotrajni, do sada je vlasnica kontaktirala 42 kompanije, te je, naravno, poeljela vie konkurenata.

Pored Irene, u radnji je zaposlen jedan student. Meutim, vanjski suradnici pomau pri istraivanju trita. Ja sam ujedno i vlasnica i radnik. Trenutno imamo 3047 prijavljenih kupaca. Naruioc/proizvoa nama dostavi proizvode i odlui ta eli postii - trai li samo promociju i distribuciju, ili eli jo i istraivanje s povratnim miljenjem. Na osnovu toga smo kasnije plaeni od kompanija/naruioca. Oni se uglavnom odluuju za povratne informacije. Voda Costella je takav primjer, gdje naruioc eli i jedno i drugo. Asorbio je proizvod, koji obian kupac kod nas ne poznaje i zato im je istraivanje ovog tipa esencijalno. Rauch pricer se u Austriji vrlo dobro prodaje, a sad e se na osnovu testiranja odluiti da li e se taj proizvod lansirati i kod nas, objanjava nam Irena, inae diplomant fakulteta za marketing

PREDNOSTI TRYVERTISINGA
Bolji uvid u kupovne navike Zbog direktnog iskustva sa proizvodom, testiRaj prua kvalitetnije podatake. Vei broj Vea spremnost pojedinaca za dijeljenje miljenja o proizvodima te obrnuta logika: umjesto sarauj i dobie poklon situacija u testiRaj je uzmi poklon i sarauj, to osigurava vei broj kupaca. Nia cijena Zbog inovativnog modela, potrebno je manje napora da bi se osigurali ispitanici za saraivanje u pojedinanim istraivanjima.

50

april 2012 www.instore.ba

nove tehnologije
POSLOVNA ANALItIkA I RAuNOVOdStVO

Poslovna inteligencija u PANTHEON-u

Poslovna inteligencija u PANtHEON-u omoguava pregled i interpretaciju kljunih pokazatelja poslovanja. ukljuuje preko 140 predefiniranih uzoraka izvjetaja, koji pruaju informacije za najzahtjevnije korisnike, istovremeno je dodana mogunost za veoma jednostavno i intuitivno kreiranje vlastitih pokazatelja i pregleda poslovanja.
Autor: dataLab, www.datalab.rs

oslovna inteligencija je danas jedna od najbre rastuih podruja informatike. To su prije svega podruja analize, planiranja i izvjetavanja. Prolih godina su ulaganja u sisteme poslovne inteligencije po veliini nadmaila i ulaganja u sigurnost, koja su ranije vladala na vrhu korisnikovih investicionih sredstava u informacione tehnologije. Sve ukazuje na to, da se ovaj segment poslovanja u svijetu najozbiljnije posmatra. Niko ne eli, da ga pregazi vrijeme i da konkurencija sa aurnijim i tanijim podacima poinje pridobivati strateku prednost. Jer smo svjesni, koju vanost ima prava informacija na

pravom mjestu i prije svega u pravo vrijeme, te smo u poslovno-informacioni sistem PANTHEON, koji omoguava voenje poslovanja kompanija svih veliina i djelatnosti, uveli poslovnu inteligenciju, kao pomo za planiranje, pomo i analizu poslovanja. irok raspon funkcionalnosti omoguava da sistem koriste svi u kompaniji, od vodstva do nabave i raunovodstva.

lima i funkcijama u kompaniji nude osnovu za strateko planiranje. Poslovna inteligencija u PANTHEON-u omoguava pregled i interpretaciju kljunih pokazatelja poslovanja. Ukljuuje preko 140 predefiniranih uzoraka izvjetaja, koji pruaju informacije za najzahtjevnije korisnike, istovremeno je dodana mogunost za veoma jednostavno i intuitivno kreiranje vlastitih pokazatelja i pregleda poslovanja. Pokazatelji mogu biti prikazani grafiki, tabelarno, u obliku Google Maps itd. Tako su veoma jasni i jednostavni za interpretaciju. Meu predefiniranim izvetajima posebno izdvajamo Finansijski izvjetaj mjeseni, koji se sastoji od grafikih i tabelarnih pregleda: RUC top 20 artikala, koji prikazuju 20 artikala s najveim RUC-em za zadnji mjesec; Potraivanja od kupaca, popis dunika po veliini dospjelih potraivanja; Obaveze prema dobavljaima, popis po veliini dospjelih obaveza; Obraun primljenih rauna za top 20 partnera, Obraun primljenih rauna trokova za zadnji mjesec po partnerima;

Poslovno-informacioni sistem PANtHEON u regiji

U kompaniji DATALAB Tehnologije d.d. razvijamo poslovnoinformacioni sistem (ERP) PANTHEON, koji je namijenjen da prua podrku u pokrivanju svih poslovnih procesa kompanija. Rjeenja su prilagoena potrebama korisnika i omoguavaju optimizaciju poslovanju u svakoj kompaniji, bez obzira na njenu veliinu ili djelatnost. Programska oprema PANTHEON je zakonodavno i jeziki lokalizirana za trita JI Europe. Sjedite kompanije je u Sloveniji, a podrunice su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Makedoniji, a takoer pokriva Albaniju i Kosovo.

Poslovna analitika u raunovodstvu

Raunovodstva u svijetu se sve vie oslanjaju na prednosti informacione tehnologije, koje im pomau pri preobrazbi iz zastarjelog klasinog raunovodstvenog odjela u moderne, savjetno orijentirane jedinice, koje ostalim odje-

Slika 1. Poslovna inteligencija mora obezbediti aurirane i pregledne podatke

april 2012 www.instore.ba

51

Detaljan obraun primljenih rauna prema dobavljaima; Detaljan plan priliva i odliva. Spomenimo jo i prijedlog za godinji izvjetaj. Zajedno sa partnerom, kompanijom Masset (strunjaci iz podruja finansijskog savjetovanja i

godinjih izvjetaja), napravili smo projekat automatizacije godinjeg izvjetaja. Rezultat projekta je automatizirani prijedlog za godinji izvjetaj, koji ukljuuje podatke iz PANTHEON-a i uvozi ih u obini dokument. Osim odgovarajueg skupa podataka, ureenih u grafove, tabele itd., prijedlog takoer uklju-

Godinji izvjetaj u PANTHEON-ovom ureivau na lijevoj strani i kao izvedeni predloak na desnoj strani

Slika 2 Geografske analize nam esto puno lake prikau realno stanje od tabelarnog pregleda

uje i upute za izmjene i dopune tekstova i osvrte s vanjskim podacima. Sadraj predloka je sastavljen na rezultatima istraivanja koji su istaknuli kritine take godinjih izvjetaja, kao to su potrebe za detaljnim informacijama, pravovremena proizvodnja, poveanje kvalitete, itd.

Poslovna inteligencija ve neko vrijeme nije vie presti izbranih, ve postaje obvezno orue svih kompanija, koja ele odrati korak sa konkurencijom. Danas je nezamislivo, da potpun pregled nad poslovanjem, koji ukljuuje, na primjer, ograniavanje trokova, ne bi bilo mogue u gotovo svakom trenutku.

52

april 2012 www.instore.ba

inMedia

OUTDOOR oglaavanje medij budunosti

u zavisnosti od mjesta, vremena i sadraja Outdoor medij zabavlja, promovie, podstie na razmiljanje, uveseljava, iritira, informie, iznenauje, inspirie, vrijea, umiruje, oivljava, mijenja, diskriminie, zapoinje, daje, obznanjuje, kritikuje, ubjeuje i opstaje.
Autor: Medina Avdibegovi, key Account Manager, EuroplakatBH d.o.o. Sarajevo

straivanja kau da e do 2020. godine svaki ovjek godinje prelaziti 130.000 kilometara. Dakle, mobilnost stanovnitva je u stalnom porastu. Stoga, dobro osmiljene poruke, koje se nalaze na javnim mjestima mogu proizvesti ogromne uinke na potroae/konzumente jer su nezaobilazne na putevima kojim se svakodnevno kreemo. Takav vid prenoenja poruka ini Outdoor najrasprostranjenijim i najefektivnijim medijem.

Outdoor kampanje, odnosno vanjsko oglaavanje je namijenjeno, pored ostalog, prodaji, osnaivanju brenda i stvaranju imida. Ovakav vid oglaavanja predstavlja osmiljeno osvajanje javnog prostora u skladu sa komunikacijskim ciljevima klijenata. To je medij koji ostvaruje kontakt sa potencijalnim potroaima do kojih se ne moe doprijeti na drugi nain i omoguava neometanu komunikaciju, a ujedno izuzetno ekonomian medij u odnosu na rezultat koji postie.

medij sa vrhunskim rezultatima i maksimalnim mogunostima nacionalni medij sa lokalnim znaajem

Outdoor je medij koji podrava kampanje razliitog trajanja

Raznovrsni proizvodi, kao i fleksibilan nain prodaje i media planiranja, omoguavaju klijentima da, u zavisnosti od specifinih komunikacijskih potreba i ciljeva, realizuju najrazliitije vrste kampanja - od oglaavanja na jednoj jedinoj lokaciji u odreeno vrijeme do kontinuiranih kampanja koje traju po nekoliko godina. To je medij koji je pogodan za realizaciju brojnih prateih reklamnih aktivnosti osmiljenih da poslue kao podsjetnik ili kao dopuna redovnim kampanjama tokom godine, te kao jedan od elemenata u reklamnim kampanjama koje mogu ukljuivati i kombinaciju vie razliitih medija. Mogunosti koje prua Outdoor su velike i znaajno doprinose sveukupnom efektu oglaavanja.

OutdOOR

moderan medij sa mnogostrukom primjenom univerzalni medij koji se moe prilagoavati specifinim potrebama dominantan medij sa suptilnim mogunostima intelektualno i kreativno podsticajan medij medij koji prua kvalitet po atraktivnoj ceni

april 2012 www.instore.ba

53

FORMAtI
EuroplakatBH raspolae sa vie od 4000 reklamnih povrina, sainjenih od reklamnih nosaa koji su podijeljeni u 6 razliitih grupa.

Billboard
Billboardi predstavljaju najprepoznatljiviji reklamni nosa koji pokriva sve vee gradove, 63 opine u BiH i sve glavne putne pravce. Pogodni su za realizaciju kako velikih (nacionalnih) kampanja, tako i za realizaciju kampanja koje su usmjerene na odreenu skupinu potroaa.

Citylight
Citylight reklamni nosai predstavljaju urbani medij, namijenjen pjeacima, korisnicima gradskog prevoza ali i vozaima u gradskim guvama kakve viamo na ulicama veih gradova. Pjeake zone, autobuske i trolejbuske stanice, kao i zeleni pojas izmeu saobraajnica su prepoznatljive lokacije ovog reklamnog nosaa.

EuroplakatBH

www.europlakatbh.ba

Osnovan 1997. godine, EuroplakatBH dugi niz godina zauzima vrstu poziciju trinog lidera u oblasti oglaavanja za klijente koji pokuavaju da dopru do potroaa u pokretu. Kvalitet usluge i ekspeditivnost su prepoznatljiva obiljeja te kompanije ve 15 godina. Usluge koje nudi EuroplakatBH vezane su za oblast outdoor oglaavanja na podruju cijele Bosne i Hercegovine putem mrene prodaje reklamnih povrina. Zahvaljujui ekskluzivnim ugovorima u BiH i velikom broju strateki rasporeenih reklamnih povrina, EuroplakatBH je u mogunosti udovoljiti najzahtjevnijim standardima outdoor oglaavanja i kreirati kvalitetnu mreu reklamnih nosaa rasporeenih irom BiH. Na primarni cilj je uiniti klijente zanimljivim za investitore, potovanim meu ostalim konkurentima i prepoznatiljivim kod konzumenata to uspijevamo zahvaljujui upotrebi poznatih metoda i sredstava auriranih u skladu sa najmodernijim evropskim i svjetskim trendovima.

Backlight
Dvostrani reklamni nosa sa unutranjim osvjetljenjem i elegantnim izgledom privlai panju uesnika u saobraaju kao i korisnika javnog gradskog prevoza te pjeaka. Pozicioniran na glavnim raskrsnicama, te u zelenom pojasu izmeu saobraajnica, s pravom nosi ime velikog urbanog reklamnog nosaa. Prednosti koje prua ovaj medij su kvalitet reklame kod viemjesenog zakupa i otpornost reklame na vanjske (vremenske) uticaje, mogunost viekratne upotrebe reklame i izuzetnu vidljivost.

Superboard
Reklamni nosa superboard je predvien za reklamiranje klijenata na velikom formatu. Pokrivenost graninih prijelaza, ulaza i izlaza u/iz veih gradova osigurava sigurnu primjeenost reklame od strane velikog broja putnika.

Wallscape
Predvieni za reklamiranje velikih klijenata na atraktivnim lokacijama. Veliki izbor zidova razliitih veliina osigurava ispunjenje svih zahtjeva koji se postavljaju od strane klijenta.

Stubni panoi
Stubni panoi su relativno novi u ponudi. Rije je o reklamnim nosaima koji se nalaze na stubovima uline rasvjete na podruju Kantona Sarajevo. Pokrivaju sve velike saobraajnice, ulaze i izlaze iz grada kao i glavne ulice u samom centru grada. tampaju se na vinilu - obostrano, pa je zagarantovan viemjeseni kvalitet kao i viekratna upotreba.

kulturni panoi
Kulturni panoi pokrivaju lokacije oko znaajnih gradskih objekata kao to su pozorita, muzeji, centri kulture i akademije. Namjenjeni su za informisanje prolaznika o kulturnim deavanjima u gradu Sarajevu, kao i za oglaavanje u komercijalne svrhe.

54

april 2012 www.instore.ba

licem u lice

Uvozno pivo prijetnja domaem

Hariz Altumbabi, rukovodilac sektora marketinga i prodaje tuzlanske pivare i Branislav Ignjati, komercijalni direktor Banjaluke pivare za na magazin odgovaraju na pitanja: kakav je bh. potroa, da li su privatne robne marke prijetnja domaim brendovima, kako se nose sa poveanjem cijena nafte i naftnih derivata. Pitali smo ih i o moguem poveanju PdV-a, o investicijama i ulasku Hrvatske u Eu. Pripremila: Murisa duanovi
Hariz Altumbabi, rukovodilac sektora marketinga i prodaje tuzlanske pivare

Mare su nikakve. Velike kompanije na oigled svih vre damping cijena svojih proizvoda prvenstveno u cilju ruenja domaih kompanija u Bosni i Hercegovini. Oito to rade vrlo uspjeno jer to pokazuje odnos uvoza sa domaom proizvodnjom istog proizvoda. Nita posebno ne oekujem od ulaska Hrvatske u EU. Nameti koji bi se uveli u obliku dodatnih carina e se negativno odraziti na domae proizvoae dok e uvoznici u BiH to ponovo nadoknaditi smanjenjem cijena. ak i dananje cijene njihovih proizvoda u Bosni i Hercegovini nisu realne. Pivara Tuzla d.d. je trenutno zastupljena na tritu vajcarske, Slovenije a do nedavno i vedske. Nai su planovi da idemo na trite Srbije i

Hrvatske, meutim oni imaju veoma dobro postavljene vancarinske barijere, i to e da ide zaista teko. Oni nam na sve mogue naine stvaraju bezcarinske barijere. ak se posee i za bespotrebnim zadravanjima na granici. Mogue poveanje PDV-a je loe za graane BiH jer e oni dobiti vee cijene a nikakvu korist. Zbog svega toga e se samo pojaviti vee siromatvo. itava proizvodnja je bazirana na mazutu i konstantnim rastom cijena naftnih derivata poveavaju se i trokovi proizvodnje. Pored toga Pivara Tuzla ima i svoj transportni dio koji uveliko ovisi o gorivu. Trgovake robne marke su neto od ega se ne moe pobjei. Najbolje bi bilo kada bi se one podjelile na one koje se proizvode ovdje kod nas i one koje dolaze preko granica. Danas je ak smijena situacija da se neke robne marke prodaju samo zbog imena a da ljudi nemaju pojma gdje se one proizvode i kako. Najbolji primjer su za to uvozna piva koja su svjetske robne marke a zapravo se proizvode u sumnjivim okolnostima i procesima ve u naem najbliem susjedstvu. Pivara Tuzla konstantno uvodi i ulae u nove stvari. Ulaganja bi bila i vea da nai graani ne troe svoje novce na robu iz susjednih zemalja. Pretpostavljamo da bi tako radile i mnoge druge kompanije u Bosni i Hercegovini ime bi se omoguila i vea zapoljavanja. Banjaluka pivara je jedna od najveih pivara u Bosni i Hercegovini koja takoe ima stranih problema zbog prekomjernog uvoza. alosno je to da ovakva firma koja kao i ostale pivare u BiH, proizvodi pivo koje je bolje od svih uvoznih a posluje sa kapacitetom koji je daleko od njihovih mogunosti. Mislim da ni oni nisu prihvaeni u svojoj blioj okolini jer njihovi (nai) sugraani uveliko konzumiraju piva koja dolaze iz Srbije. Da nije tako imali bi puno vei uspjeh nego sada. elim i njima i nama mnogo sree i nadam se da e drava napokon stati na nau stranu i da e shvatiti da bez zatite domae proizvodnje nema ni drave.

Pivara Tuzla d.d. je trenutno zastupljena na tritu vajcarske, Slovenije a do nedavno i vedske. Nai su planovi da idemo na trite Srbije i Hrvatske.

april 2012 www.instore.ba

55

Branislav Ignjati, komercijalni direktor Banjaluke pivare

Bh. potroa je veoma edukovan pivski potroa koji cijeni iskljuivo visok kvalitet piva i apsolutno prepoznaje kvalitet! Mare u naoj dravi su relativno male i nastaju kao proizvod nelojalne konkurencije koju prave pivare iz inostranstva. Takva situacija je dovela do toga da se u pivarskom biznisu, u itavoj liniji distribucije od proizvoaa do potroaa, radi s relativno malim marama. Ulaskom u EU, hrvatski proizvoai piva imat e vee trokove poslovanja, to e neminovno utjecati na ukupno poveanje cijene. Na taj nain e hrvatske kompanije morati poveati cijene i u BiH, to e dati priliku domaim pivarama da budu konkurentnije. To e dovesti domae pivare u povoljniji poloaj i omoguiti im laki put do krajnjih potroaa, jer e nae pivo biti daleko povoljnije za potroaa. Ponosni smo na injenicu da se proizvodi Banjaluke pivare nalaze na cijelom tritu BiH. Prole godine smo napravili posebno velike iskorake uvoenjem novih proizvoda. Poeli smo s proizvodnjom Kastel piva u PET ambalai i proizvodnjom Kaltenberg piva, bavarskog kraljevskog piva, koje proizvodimo po licenci kraljevske porodice. Naravno, ne zadovoljavamo se samo bh. tritem i u ovu sezonu ulazimo s velikim ambicijama i kad su u pitanju inostrana trita, posebno ona na kojim smo ve postigli zavidne rezultate. Nae pivo trenutno izvozimo u Hrvatsku, Austriju, Finsku, vedsku, Norveku, Sloveniju, Kanadu, Ameriku i Australiju, ali neemo stati na tome. Za neka trita imamo ve spremne i nove proizvode, a javnost e o tome biti blagovremeno obavjetena. Sadanji nivo PDV-a je sa-

svim izbalansiran za nae drutvo i bilo kakve promjene bi bile direktan udar koji bi doveo do smanjenja potronje na nivou itave BiH. Efekat za dravu bio bi samo loiji jer je u ekonomiji vidljiv trend na svakom tritu, pogotovo ovako siromanom, da je koliina novca iz godine u godinu sve manja. Ukoliko doe do poskupljenja svih proizvoda, potroai e neminovno morati da se odriu mnogih stvari i to samo moe donijeti smanjenje ukupne potronje. Poskupljenje goriva je ogroman problem za normalno funkcionisanje svih privrednih subjekata, pa tako i za Banjaluku pivaru. Svako poskupljenje goriva direktno utjee na poveanje nabavnih cijena ulaznih sirovina. Meutim, pored toga, dolazi do ogromnog poveanja cijena utroenih energenata u fazi same proizvodnje i na kraju do poveanja logistikih trokova u kompletnom lancu distribucije, od proizvoaa do krajnjeg

Prole godine smo napravili posebno velike iskorake. Poeli smo s proizvodnjom Kastel piva u PET ambalai i proizvodnjom Kaltenberg piva, bavarskog kraljevskog piva, koje proizvodimo po licenci kraljevske porodice.
potroaa. Ova tri aspekta e umnogome utjecati na funkcionisanje svih subjekata u narednim godinama, jer se ogromna energija usmjerava na stalne utede, gdje se onemoguuju sredstva koja se ulau za unapreenje poslovanja, irenje i napredak. Trgovaka robna marka je globalni fenomen, koji svakim danom sve vie zauzima

svoje mjesto i na policama trgovina u BiH. Na svjetskom nivou, ovakav vid poslovanja ima veoma veliku ekspanziju i naravno, ovi proizvodi imaju svoj prostor na tritu, kod potroaa. Ono to je kod nas najvei problem je to to mi ve radimo s veoma niskim prodajnim cijenama i jednostavno imamo apsolutno suen prostor da ponudimo nae usluge u proizvodnji robnih marki zainteresovanim subjektima, a da pri tome nijednim dijelom ne naruimo prepoznatljiv kvalitet koji smo izgradili kod svojih vjernih potroaa. Naravno, otvoreni smo za sve razgovore po tom pitanju sa svim zainteresovanim stranama. Ovo je godina naih veliki investicija i samim tim i velikih oekivanja. Banjaluka pivara je odluila da krene u veliki projekat zamjene postojee staklene boce. Nae postojee smee boce 0,5l i

0,33l mijenjamo novim, jasno prepoznatljivim bocama zelene boje, koje su dosta modernije od starih, ali istovremeno ilustruju nau bogatu tradiciju i vrhunski kvalitet. Banjaluka i Tuzlanska pivara se na tritu suoavaju s identinim problemima. Koristei geografsku blizinu i ne birajui sredstva, jake regionalne punionice piva, koje su zapravo u vlasnitvu velikih svjetskih pivskih kompanija, ulaze na trite BiH i ostvaruju enormne prihode. Te kompanije pri tom ne proizvode nijednu flau piva u BiH i ni na jedan nain ne daju bilo kakav pozitivan efekat po pitanju uplate poreza i doprinosa u budete entiteta. Mi konstantno pokuavamo da tu situaciju zajedno promijenimo, jer bi to dalo veliki podsticaj privredi i postavilio odline prepostavke za bolju budunost!

56

april 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: kako opremiti radnju

ORGANIZACIjA POLICA jO jEdAN NAIN dA SMANjItE tROkOVE I uVEAtE PROdAju

Utedom prostora do vee zarade

Boljom organizacijom polica moete obezbijediti njihovu bolju popunjenost, stvoriti prostor za izlaganje veeg broja artikala i skratiti vrijeme neophodno za popunjavanje robe
Autor: dragan Bjeli, izvrni direktor, Belem

rganizacija radnje i polica je, kao i za sve ostalo u ivotu, najjednostavnije rjeenje koje nam prua mogunost da uz minimalno angaovanje resursa obezbijedimo bolje rezultate. Kako je za STR prostor najvrijedniji resurs u svakom pogledu, onda je paljivo upravljanje tim resursom od vitalnog znaaja za uspjenost male radnje. Svaka mala radnja u odreenom trenutku doe do take kada prostor postaje osnovni ograniavajui faktor za njen dalji razvoj. Ali ukoliko se bolje organizujete uz odreena ulaganja, va postojei prostor moete bolje iskoristiti i stvo-

riti viak prostora za uvoenje novih artikala. Rjeenje za to predstavljaju razliiti sistemi za dijeljenje polica (shelf dividers eng.). Police same po sebi predstavljaju idealno rjeenje da na malom prostoru izloite veliki broj artikala, a da oni ne stoje jedan na drugom. Police obezbjeuju samo vertikalnu organizaciju prostora. O horizontalnoj organizaciji prostora malo ko razmilja, a kao rezultat toga imamo da proizvodi praktino stoje jedni na drugima. Iako ste ih vi idealno postavili tako da

oni budu jedan pored drugog, kako kupci ponu da manipuliu sa proizvodima na policama, oni poinju polako da se prelivaju jedni na druge, dolazi do mijeanja proizvoda, oni ispadaju sa polica i slino. Rjeenje za ovaj problem su sistemi za horizontalnu organizaciju prostora ijom upotrebom obezbjeujete: iskoritenost 1. optimalnu prostora svaki proizvod ima svoje mjesto. Na taj nain obezbjeujete da irina prostora na policama idealno odgovora irini pakovanja artikala tako da

ne zauzimate bespotrebno prostor zbog nejednakog slaganja proizvoda. 2. jasnu fiziku i vizuelnu razdvojenost proizvoda svi proizvodi su fiziki odvojeni jedan od drugog tako da se lako prepoznaje granica izmeu dva artikla, samim tim i kupcima je lake da na polici uoe ba onaj artikal koji njima treba. 3. olakava proces popune robe na policama kako su slotovi sa proizvodima jasno postavljeni, radnik koji vri popunu robe na poli-

april 2012 www.instore.ba

57

cama troi manje vremena da bi popunio artikle koji nedostaju na policama, takoer znaajno e utedjeti vrijeme neophodno da izmjeane proizvode razdvoji i vrati ih u predvien raspored. 4. sprjeava prelivanje razliitih proizvoda prelivanje proizvoda je svakako jedan od glavnih problema kada na jednoj polici imate veliki broj artikala. Kada su oni fiziki odvojeni ovaj problem e vam se rjee javljati. 5. obezbjeuje bolje iskoritavanje dubine prostora na policama upotrebom sistema za guranje proizvoda (push eng.) moete praktino iskoristiti cjelokupnu dubinu prostora police i na taj nain eliminisati potrebu da proizvodi koji se vie prodaju stoje u dva reda. Takoer, na taj nain moete i radnicima utedjeti vrijeme koje troe na obilazak i popunu proizvoda na policama. Sistem funkcionie tako da kako kupac uzme jedan proizvod, tako sljedei proizvod dolazi na njegovo mjesto. Praktino, polica uvijek izgleda savreno popunjena iako na njoj stoje moda samo dva pakovanja. Za organizaciju polica moemo koristiti dizajnirana (fabrika) sredstva ili priruna sredstva za koja emo sami angaovati nekoga da nam uradi. Osnovna prednost fabrikih sredstava je njihova modularnost. Veina razdjelnika polica funkcionie po principu ina na koje se razdjelnici fiksiraju. Na taj nain vrlo lako vrimo promjenu irine slotova u koje se proizvodi ubacuju i prilagoavamo ih lako veliini pakovanja svakog proizvoda. Primjenom ovih sistema prostor nam je uvijek savreno organizovan i prilagoen naim potrebama, bez obzira na tip pakovanja koje u tom trenutku drimo na jednoj polici. U principu postoje 3 osnovna tipa sistema za organizaciju polica koje u vam ukratko u nastavku predstaviti: > Push sistemi odnosno sistemi za guranje proizvoda, jesu najkompleksniji sistemi koji se sastoje od graninika sa lijeve i desne strane, sistema koji gura proizvode (tzv. puera) i frontalne barijere koja moe biti zatvorena ili poluotvorena. Ovi sistemi se mogu upotrebljavati za sve vrste proizvoda bez obzira na tip pakovanja ili veliinu. > Gravitacioni sistemi da bismo uopte koristili ovaj sistem neophodno je da police imaju mogunost da budu nagnute pod odreenim uglom. Sastoje se od graninika sa lijeve i desne strane i frontalne barijere koja u zavisnosti od proizvoda moe biti poluotvorena ili zatvorena. > Klasini sistemi podrazumijevaju kombinaciju koja fiziki dijeli proizvode jedne od drugih na nain da ih fiziki odvaja. Po elji, moemo ih koristiti sa ili bez frontalne barijere u zavisnosti od tipa pakovanja i vrste proizvoda. Ovo su najednostavnija rjeenja koja moete i sami napraviti. Za izradu prirunih sredstava moete koristiti klirit ili foreks. Oba ova materijala se lako obrauju, relativno su lako dostupni i jednostavno ih moete prilagoditi vaim policama i potrebama. Iako vam na prvi pogled ova rjeenja djeluju skupa, nemojte smetnuti sa uma da je najskuplji resurs koji imate u vaoj radnji prostor. Od toga kako ga koristite i koju koliinu artikala ste u stanju da ponudite kupcima, direktno e zavisiti i va profit. Bolje iskoriten prostor i povean asortiman e svakako voditi veem prometu, a samim tim i zaradi, a inicijalna ulaganja e vam se svakako brzo vratiti.

58

april 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: franize

(NE)ujEdINjAVANjE MALIH tRGOVACA

Franize kao budunost malih radnji

Nai trgovci se tek poinju susretati sa franizama. Prva iskustva su pozitivna. da li franiza predstavlja budunost StR-ova u Bosni i Hercegovini?
Pripremio: Mario trojer

udunost malih trgovakih radnji u dananjem vremenu je pod velikim upitnikom. Kontinuirano poveanje trokova, standard bosanskohercegovakog stanovnitva neminovno vodi ka nizbrdici. Kad tome dodate ekonomsku krizu koja vlada u veem dijelu svijeta, onda je svima jasno da su se upalile sve lampice koje signaliziraju teku borbu za opstanak na tritu. Rije franiza predstavlja pravo koje pojedinac ili pravno lice ima za obavljanje poslovnih aktivnosti. Franiza se pojavljuje kada kompanija koja je davatelj franize, licencira svoje trgovako ime i nain rada odreenoj osobi ili pravnom licu koje zauzvrat prihvata poslovanje pod uslovima davatelja franize. U svijetu trgovine, danas se pojavljuju razni oblici franize koji su najee zasnovani na ovim principima. Franiza u svijetu trgovine danas se polako zauzima svoje mjesto na tritu. Sve vei broj prodajnih centara na relativno malom prostoru, nekadanjim kvartovskim radnjama je ve uzeo dobar dio trita. Jedini nain da adekvatno pariraju gigantskim trgovakim lancima je udruivanje u jedan sistem gdje bi kroz odreene aktivnosti mogli adekvatno odgovoriti na sve vee zahtjeve koji se pred njih postavljaju. Na podruju Bosne i Hercegovine, ovaj vid udruivanja

malih trgovaca u jednu organizovanu jedinicu, jo uvijek nije pronaao pravi put, ili su ti koraci jo uvijek na samom poetku. Prema naim saznanjima, na podruju nae zemlje postoje tek dva sistema koje bismo mogli opisati kao franize. Biti dio franize donosi brojne pogodnosti i privilegije. Lanac maloprodajnih objekata Atom je fokus svojih aktivnosti stavio na marketinki dio gdje su kroz aktivnu kampanju upoznali javnost sa svojim aktivnostima te se na taj nain pozicionirali kao lider malih trgovakih radnji na podruju gdje djeluju. Sve ovo su uspjeli zahvaljujui marketingu. Prednost malih STR-ova je to kao dio ove franize koriste ve poznat brend koji im sam po sebi privlai kupce i stvara povjerenje kupaca prema njima kao dijelu jednog ozbiljnog maloprodajnog lanca. Liberalnost cijelog projekta je naila na adekvatan odaziv. Brojni benefiti koje trgovci imaju u sklopu ovog sistema imaju za cilj olakati posao malom trgovcu i pomoi mu da opstane na tritu. Obostrana je elja za ovim ciljem. Mali trgovac nastoji odrati kontinuitet svog biznisa dok Atom, kao cash&carry veleprodaja zadrava svog kupca. Kupac koji se nalazi u okviru sistema ima mogunost nabavljanja robe po znatno povoljnijim uslovima te za ravnopravnog partnera ima veoma stabilnog dobavljaa koji na adekvatan nain vodi

rauna o STR-ovima koje opskrbljuje. Zajedniko svim STR-ovima je marketinke aktivnosti i puna podrka na ovom polju. Pored toga, ono to malom trgovcu mnogo znai je mogunost smanjenja trokova radnje kroz mnogobrojne pogodnosti koje osigurava davalac franize te tako direktno pomau malom trgovcu u rjeenju tekuih problema. Sve intenzivnijim ukljuenjem u rad malog trgovca efikasno eliminiu mogunost pogreke i pogrene procjene od strane trgovca. Bolja informisanost, edukacija i partnerski odnos sa jakim i stabilnim davaocem franize u mnogome smanjuje rizik od donoenja pogrenih odluka malog trgovca, a time i rizik za njegovo poslovanje, pojanjava Gado. Ve smo rekli da je ovaj vid ujedinjavanja trgovaca u naoj zemlji jo uvijek u poetnom stadiju. Iskustva iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, su slina. Najdalje je otila Slovenija gdje su franize preuzele vodeu ulogu na polju STRova. Mercator i donekle Tu su u velikoj mjeri preuzeli

tamonje male radnje koje su unificirane i napravljena je svojevrsna franiza koja je djeluje pod okriljem matine kue. U Hrvatskoj i Srbiji postoji Metro koji djeluje kao cash&carry veleprodaja sa preko 30 000 artikala. Atom se uveliko razlikuje od navedenih brandova. Mrea maloprodajnih objekata Atom nije klasina franiza. Nai partneri imaju mnogo veu samostalnost i slobodu u donoenju poslovnih odluka. Kritiari ujedinjavanja u franizu kao razloge protiv ulaska u istu navode gubitak autonomije koju vlasnici radnje imaju. Navode se primjeri gdje su vlasnici radnji koje djeluju u franizi prisiljeni uzimati robu pod veoma nepovoljnim uslovima i sa malim rabatom ime se direktno ugroava egzistencija radnje. Pojedini vlasnici su naveli i elju da sami biraju dobavljaa robe te da imaju mogunost odabira kod istih ili slinih dobavljaa. Domai trgovci svakim danom su u sve teoj situaciji. Opstanak njihovih radnji ovisi upravo od njih samih. Zajednika ocjena svih aktera u cijelom procesu je da, uz kvalitetan rad i dobru uslugu, uspjeh je zagarantovan. Kriza u svim segmentima drutva zahtijeva mnogo veu angairanost da bi se dolo do eljenog rezultata. Da li e mali trgovci to uspjeti prebroditi tu krizu, ili je njihova budunost zagarantovana jedino kroz jedan sistem franize, vrijeme pred nama e pokazati koja opcija se pokazala ispravno.

april 2012 www.instore.ba

59

u maloj radnji: predstavljamo STR

Duga na vjetrometini
Pripremila: katarina Suli

Od NAMEtA dO NELOjALNE kONkuRENCIjE

Naziv radnje: Duga d.o.o. Vlasnik: Amer Pobri Adresa: Cernica, Mostar Zaposlenih: 3 Oblinji trgovaki lanci: Konzum Duga je otvorena 1998. godine, a vlasnik Amer Pobri kae nije ni znao u to se uputa. S obzirom da je, kako kae, to bilo vrijeme propasti ono malo preostalih velikih kompanija, sa ogranienim kapitalom koji je posjedovao, odluio se za poslovnu avanturu sa vlastitom trgovinom mjeovite robe. Jedna od oteavajuih okolnosti, koja ga je u startu sprjeavala u razvijanju posla bila je i nedostatak bilo kakvog radnog iskustva u trgovini, kao i neiskustvo u otvaranju kanala za dobavu robe. Prvih godina je dobro ilo, nije bilo ni neke vee konkurencije, prisjea se Amer, ali danas su stvari puno drugaije i tee se zaradi, posebno kad se uzme u obzir veliina nameta. Gradska uprava je aurna kada su u pitanju najrazliitiji nameti, a u jednoj ulici od stotinjak metara kao to je ova daju dozvolu za deset radnji. Ne razumijem ako su tu ve dvije ili tri radnje, zato ne izdaju dozvolu za neku drugu djelatnost, jer ovako je svima teko raditi?, istie Amer. Mali trgovci imaju sve vie problema, a u njihovim objektima uglavnom se prodaju proizvodi osnovnih ivotnih namirnica gdje su mare minimalne, a zarade ograniene.

Svakodnevno komunicira sa vlasnicima lokalnih radnji i oni se ale na drastino smanjenje posla. Sve vei broj malih radnji na podruju Mostara radi u dubokom minusu. Vlasnici su duni doprinose zaposlenicima ili nemaju sredstava da izmire sve obaveze prema dobavljaima, tako da je teko zatvoriti radnju vlasnicima koji su imali manje sree od njega, zakljuuje. Amer u svojih 35 kvadrata sa neto vie od 1000 artikala, jo uvijek dobro posluje, ali strahuje od budunosti. Uz troje zaposlenih i suprugu, daje sve od sebe da Duga ne zatvori svoja vrata, pa istie kako u posljednjih godinu dana nije imao slobodnu subotu i nedjelju. Doem u sedam, odlazim u 16 ili 17 sati, pa se esto vratim i naveer na sat-dva. Jednostavno mora biti tu kako bi sve ilo bez problema. Kupci cijene radinog i usprkos svemu nasmijanog Amera, koji kae ne nabavlja nita pratei reklamne TV kampanje, savjete komercijalista i novine. Ne pripisujem nita svojoj sposobnosti, ve samo muteriji. to kupac zatrai, sutra to moram imati u radnji, kae Amer. Ne boji se za budunost malih radnji u odnosu na trne centre, jer je svjestan kupovne moi sve siromanijeg bh. stanovnitva. Danas malo tko moe otii u veliki centar, jer ovjek ode kupiti 10 artikala, pa umjesto toga uzme jo toliko manje potrebnih stvari. Vide ljudi gdje to vodi, od lakomosti do minusa na karticama, kae Amer, kojem kupac najee doe po kruh, jaja i mlijeko. U svakoj prilici namirnice nabavlja od domaih proizvoaa, pogotovo kada je u pitanju sezonsko voe i povre: Jedna od naih prednosti nad velikim lancima je mogunost svakodnevne ponude svjeih namirnica od okolnih proizvoaa, to veliki nisu u stanju ispotivati. To je jedna od stvari kojom zadravam moje stalne kupce. U terminu prosjene potroake korpe ne moe govoriti, budui velik dio zarade ostvaruje i na raun sendvia za gladne uenike gimnazije i srednje elektro-tehnike kole. Na brzi zalogaj dolaze i uposlenici Gradske uprave i drugih oblinjih javnih ustanova. Tako se ne boji konkurencije veih centara, vie se brine zbog velikog broja neregistriranih prodavaa na ulicama, koji turistima prodaju voe i povre. Nevjerojatno je da se nelegalna trgovina sasvim normalno odvija u centru grada, pred nosom nadlenih slubi, koje ne poduzimaju nita da bi legalnim trgovcima pomogli da opstanu. U dananjoj situaciji svjetske krize i recesije svakoj dravi (pa i naoj), trebalo bi biti u cilju ouvanje svakog radnog mjesta. Moemo samo zamisliti to bi se desilo kada bi tisue malih radnji zatvorilo svoja vrata. Svaka odgovorna drava bi trebalo da razmisli o izvjesnim poticajnim mjerama kako bi ljudima koji hoe da radi u svojim malim obiteljskim biznisima, omoguila da i dalje razvijaju malo poduzetnitvo u BiH, ako nikako drugaije stavljanjem rada na crno u europske okvire, kao i smanjenjem odreenih fiskalnih nameta.

60

april 2012 www.instore.ba

iz etiri ugla
u EMu jE PROBLEM: VISOkE CIjENE SOFtVERA ILI NEdOStAtAk EdukACIjE?

Prednost licenciranih softverskih rjeenja

Nedavna kampanja i akcija inspekcijskih organa radi kontrole posjedovanja licenciranih softverskih rjeenja je izazvala veliku panju javnosti. u naoj zemlji tek polovina pravnih lica koristi licencirani softver. kako poveati ovu brojku, koje su prednosti licenciranih programa te kako to (in)direktno utjee na nau privredu i konkurentnost preduzea. Nai sagovornici su pokuali dati odgovore na ova, ali i druga pitanja koja se veu uz ovu problematiku.
Pripremio: Mario trojer

okviru definisanog Zakona Melisa Seleskovi-kapi, o zatiti autorskog i srodnih direktorica Microsoft BH prava postoje jasne odredbe koje se tiu zatite autorskog djela kad su u pitanju raunarski programi. Microsoft podrava sve aktivnosti koje kontroliu ovaj Zakon. Nekoliko je prednosti koje donosi koritenje licenciranog softvera, a to su prije svega otvaranje novih ranih pozicija u IT sektoru kao i stvaranje ambijenta koje je pogodno za ulazak stranih investicija u BIH. Tu je i ostvarivanje budeta za otvaranje novih investicija u IT sektor kroz naplatu poreza i ostalih dadbina. Nama je jasno da je naa drava u razvoju i da joj treba podrka. Obustavom potivanja svakog zakonskog propisa nee se postii dugoroan cilj. Kada bi pogled na smanjivanje trokova bio takav da se poduzmu sve mjere da se nezakonito koriste sve druge usluge i proizvodi, onda bi samo kriminal mogao opstati u takvoj sredini. Dolo je vrijeme promjena. Na prologodinjoj Network konferenciji Microsofta u BIH imali smo duplo manji broj posjetilaca iz IT sektora nego ove godine. Ovaj podatak govori da sektor rapidno raste i da ga treba podrati. Microsoft Windows OS, Office i ostali Microsoft proizvodi dugo su koriteni u kompanijama koje ostvaruju veliku dobit, a da pri tome nisu bili licencirani. Danas kada se vre kontrole u sklopu redovnih kontrola trnih inspekcija, mi smo bili i bit emo na raspolaganju svim pravnim i fizikim licima kako bi pruili sve potrebne podatke u cilju pravilnog licenciranja i koritenja Microsoft proizvoda. Nai partneri su organizovali veliki broj edukativnih sesija sa ciljem da svojim klijentima detaljno pojasne dinamiku i proces licenciranja postojeih koritenih programa. Cijeli Microsoft BH tim daje sve od sebe u cilju krajnjeg zadovoljnog partnera i korisnika. Svim pravnim i fizikim licima pokuali smo odgovoriti na postavljene upite. Na besplatni call centar broj 0800 20 230 i tim kvalifikovanih profesionalaca prua sve potrebne informacije o Microsoft proizvodima i naelima koritenja razliitih proizvoda to je bilo od velike pomoi mnogim kupcima.

rema nama dostupnim Haris Peljto, referent podacima preko 50 posto Marketinga Imtec d.o.o. pravnih lica koristi nelicencirani softver. Ovaj problem je manje izraen u velikim regionalnim centrima (Sarajevo, Zenica, Mostar). U manjim gradovima taj postotak je i preko 70 posto. Kada govorimo o ovom problemu, moram rei da koritenje licenciranog softvera jo u potpunosti nije zaivjelo ni u dravnim institucijama kao to su kole, pojedine agencije i slino. Ovdje treba izdvojiti Kanton Sarajevo koji je ozbiljno pristupio rjeavanju ovog problema. Od donoenja Zakona o autorskim pravima mi kao kompanija smo zaista ozbiljno pristupili rjeavanju ovog problema i stalno educiramo nae kupce o potrebi koritenja licenciranog softvera. Koliko smo ozbiljno radili na tom planu, govori podatak da smo od Microsofta dobili priznanje kao Partner godine 2011. u kategoriji maloprodaja, a poetkom 2012. godine smo dobili i Microsoft Silver status OEM i Desktop kompetencije. Nakon to su poetkom marta inspekcijski organi krenuli sa kontrolom pravnih lica po ovom pitanju dolo je do znaajnog poveanja prodaje licenciranog softvera. Microsoft sa svojim partnerima jako dugo ulae velike napore po pitanju podizanja svijesti o koritenju licenciranog softvera. Ovaj pristup estih edukacija, marketinkih kampanja i rada sa maloprodajnim raunarskim kompanijama, ve daje rezultate i treba nastaviti ovim putem. Ovo je dug proces i za naeg prosjenog kupca teko prihvatljiva injenica, jer se kroz godine naviklo koristiti tue kao da postoji puno pravo na to. Kao to smo i vidjeli tokom marta, za potpuno rjeenje ovog problema potrebno je ukljuivanje inspekcijskih organa uz ogranieno koritenje prisile. Oekujemo da za dvije godine ovo vie ne bude problem u naoj zemlji, jer e to znaiti da se ubrzanim koracima pribliavamo Europskoj uniji. Na prvi zapadni susjed Hrvatska, ve nekoliko godina nema ovaj problem, a zemlje Europske Unije, koliko znam, ga nisu nikad ni imale. Potivanje tueg vlasnitva mora postati vrijednost i u naoj zemlji.

april 2012 www.instore.ba

61

ostupak provoenja Anis Ajdinovi, ef kabineta direktora pojaanog inspek- Federalne uprave za inspekcijske cijskog nadzora nad poslove zatitom autorskih prava koritenja i prometa kompjuterskih programa u FBiH zapoeo je medijskom kampanjom od 01.03.2012.godine. Cilj medijske kampanje je bio prvenstveno podizanje svijesti kod svih graana, pravnih i fizikih lica u FBiH u vezi sa koritenjem licenciranih softvera. Pored toga, svrha medijske kampanje jeste bila da se privredni subjekti pripreme prije nego to otponu inspekcijske kontrole koje su medijskom kampanjom bile najavljene za 12.03.2012. godine, kada su otpoeli inspekcijski nadzori na terenu. Inspektori na terenu djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijama u FBiH. Kontrole su vrene neselektivno kod svih subjekata nadzora koji u svom poslovanju koriste ili se bave prometovanjem kompjuterskih programa. Kazne koje su Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima u BiH predviene za prekraje po pitanju nelegalnog koritenja kompjuterskih programa kreu se u rasponu od 1.000 do 200.000 KM. Nai inspektori na terenu su u toku pojaanog nadzora izrekli ukupno dva prekrajna naloga u ukupnom iznosu od 7.000 KM. Predvieni rok za otklanjanje nedostataka koji je ostavljen subjektima nadzora kod kojih je utvreno nelegalno koritenje kompjuetrskih programa iznosi 7-15 dana od dana vrenja inspekcijskog nadzora. Direktni efekti ovih provjera je nabavka novih softvera od vlasnika autorskih prava. Dovoljno je rei da je preko 1.000 kompanija licenciralo softverska rjeenja koja koriste u svom poslovanju. U tom periodu prikupili smo oko 700.000 KM na ime PDVa. Krajnji cilj nam je poveanje zapoljavanja u IT sektoru i jaanje pravnog sistema drave. Osim toga, elimo da graani se upoznaju sa licenciranjem softverskih programa, te kolika je ozbiljnost pravnih subjekata koji ih koriste kao i distributera tih programa. Sve ovo doprinosi razvijanju konkurentnosti na domaem tritu u domeni softvera.

va Mercator dru- eljka Mujezinovi, tva u okviru Gru- direktor informacionih tehnologija pacije Mercator Sektora Informatike Mercator BH koriste iskljuivo licencirane softvere pa tako i mi u Bosni i Hercegovini, i u Mercatoru BH i u Mercatoru Banja Luka. Naa iskustva su vrlo pozitivna jer znamo da je svaka verzija softvera koju instaliramo originalna i to nam daje nam sigurnost i garanciju kvalitetnog rada i zatite podataka. Koritenje licenciranog softvera je klju odrivog razvoja poslovanja za kompanije svih veliina. Kupci licenciranog softvera imaju besplatan pristup svim zakrpama. Registrovani korisnici mogu zatraiti pomo pri instalaciji, konfiguraciji, podeavanju licenciranog softvera od strane tehnikog supporta proizvoaa softvera, kao i upgrade na novije verzije. Nismo imali problema sa softverom zbog toga to se pozitivna praksa iz Mercator drutava drugih zemalja primjenjuje i kod nas. Mercator BH d.o.o. i M-BL d.o.o. koriste iskljuivo licencirani softver. U radu sa licenciranim softverom imamo samo pozitivna

Ukupna komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera na linim raunarima u Bosni i Hercegovini u 2010. godini iznosila je 14 miliona amerikih dolara, dok je stopa piratstva u odnosu na 2009. godinu ostala 66 posto. Prema procjenama, ilegalno skidanje softvera s interneta BiH godinje kota 11 miliona eura i 1.400 radnih mjesta.
iskustva. Nove verzije softvera se testiraju i tek nakon toga putaju u produkciju. Osim brendiranih softverskih kua, Mercator koristi i softverska rjeenja koja su namjenski razvijena za potrebe analiza i praenja poslovanja. Budui da mi, u svakodnevnom poslovanju, koristimo vie vrsta softvera i da se nae poslovanje temelji na njima, jako nam je vano da su sigurni i pouzdani, da imamo sigurnu zatitu i tehniku podrku. Osim toga, i pravno smo zatieni jer je pravo na koritenje bilo kojeg softvera zatieno licencama. Danas svako novo radno mjesto uglavnom znai i nabavku raunarske opreme iji je nerazdvojivi dio softver. U IT industriji razna softverska rjeenja su u mogunosti unaprijediti postojee poslovanje i to nekoliko puta. Iz tog razloga je Mercator u BiH primijenio SAP, softversko rjeenje u voenju finansija, a implementacija istog je donijela brojne pozitivne rezultate i lake analize poslovanja. Licencirana softverska rjeenja su garancija da e isti raditi ispravno, i da e u nekoj svojoj sljedeoj iteraciji pokriti eventualne nedostatke. Stoga bih svakome preporuila koritenje licenciranog softvera u poslovne svrhe.

Proizvoai iz Brazila, Rusije, Indije i Kine, koji su koriste piratski softver, "kradu" vie od 1,5 milijardi amerikih dolara od svojih konkurenata na tritu, kompanija koje koriste licencirani softver. U Kini, proizvoai koji koriste licencirani softver gube vie od 863 miliona dolara zbog kompanija koje koriste piratski softver.

62

april 2012 www.instore.ba

periskop

ivot je nekad siv, nekad ut...

sjesti u kafi, naruiti jednu kafu proizvedenu u Srbiji, s mlijekom iz Slovenije, te zapaliti cigaretu hrvatskih proizvoaa uz koju najbolje ide flairana voda s naljepnicom nepoznatog krajolika. Uz sve ovo ide pria kako su svi lopovi, kako nema posla, te kako sve ovo to smo naruili iz dana u dan sve vie kota. Posljednja pria koje u se ovaj put dotai govori o tome da e Bosna i Hercegovina i Sarajevo dobiti niskobudetne letove prema Europi. To bi sigurno bio jako veliki plus za bh. turizam, a i mogunost da mladi ljudi za skroman novac posjete neke od najveih europskih metropola. Ove vrste letova su ve popularne u Hrvatskoj i Srbiji, gdje se za 50-70 eura za sve trokove povratne karte moe stii do Brisela ili Londona. Meutim u ovoj prii FBiH i Ministarstvo turzima predstavljaju problem, jer se ne ele odrei 10 eura po putniku, kako poslovna politika ovakvih kompanija zahtjeva. Valjda e neko i iz ovih institucija u doglednoj budunosti prepoznati prednosti ovakve vrste saradnje, i napraviti ustupak kako bi i naa zemlja bila povezana sa ostatkom Europe. Proli lanak sam zavrio jednom izjavom Benjamina Franklina. I ovaj put u iskoristiti jednu dobru misao istog ovjeka: Ne planirati znai planirati neuspjeh.

Autor: kenan utovi

sim ovog stiha Bajage, jo jedan njegov stih me podsjetio na stanje u BiH, prvenstveno u Sarajevu. Pomenuti stih mogu slobodno pjevuiti vojnici koji ve danima trajkuju ispred Parlamenta BiH, a on glasi: Ima svet kraja dva, na jednom si ti, na drugom sam ja, nita se ne menja, jer ne eli ti, a ne mogu ja. Tuno je da je naa drava i dalje u fazi da gasi poare, a ne da radi na prevenciji. Ali kako ve i ide sa poarima, taman kad misli da si na jednom mjestu uspostavio kontrolu, on izbije na nekom drugom mjestu i to jo snanije nego prije. Zato se nai narodi jo uvijek dre izreke: Ko se jednom opri, i na hladno pue.

U ovom broju imamo i jedno kratko kviz pitanje: Dobitak na lotu u SAD 30. marta iznosio je 656 miliona dolara. Sretni dobitnik sa ovim novcem moe: a) Finansirati budet FBiH za 45%, b) Platiti cjelokupan uvoz koji je FBiH imala u februaru 2012. godine c) Dati 2.500,00 KM svakoj nezaposlenoj osobi u FBiH d) Sve od navedenog. Taan odgovor je naravno i naalost sve od navedenog. Pa vi prije nastavka teksta sada procijenite da li smo mi previe siromana zemlja i/ili je SAD svjetlosnu godinu ispred nas. Meutim, da vidimo ta je to bilo aktuelno u BiH u proteklom periodu. Svakako za BiH kompanije znaajno je to da je Privredna tampa u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH ponovno pokrenula Izbor 100 najveih kompanija u BiH. Cilj projekta jeste promocija domaih kompanija i njihovog uspjenog poslovanja u proteklom razdoblju. Osim ove akcije, aktuelna je i pria o vodi. Resurs koji Bosna i Hercegovina ima u zavidnim koliinama, na kojima joj svi za-

Tuno je da je naa drava i dalje u fazi da gasi poare, a ne da radi na prevenciji. Ali kako ve i ide sa poarima, taman kad misli da si na jednom mjestu uspostavio kontrolu, on izbije na nekom drugom mjestu i to jo snanije nego prije. Zato se nai narodi jo uvijek dre izreke: Ko se jednom opri, i na hladno pue.
vide i ija je kvaliteta neupitna. Uz sve ove pokazatelje mi smo samo u proloj godini uvezli 15 miliona KM flairane vode, to je otprilike 35 miliona litara. ta uraditi u ovom sluaju? Da li je na narod toliko slijep pa misli da idilina prirodna ljepota koja krasi ambalae raznih proizvoaa zaista preslikava kvalitetu vode? Da li mi smatramo da je uvezena voda kvalitetnija od nae domae? Meutim, ovdje postoji i trei faktor koji utjee na kupovinu. To je razmiljanje ljudi da su u trendu ako piju strane flairane vode, odnosno da su seljaci (bez obzira ta ovaj termin u stvarnosti znaio), ako konzumiraju domae. Ma sve po strani, najlake je nama

Dobitak na lotu u SAD, 30. marta iznosio je 656 miliona dolara. Sretni dobitnik sa ovim novcem moe: a) Finansirati budet FBiH za 45%, b) Platiti cjelokupan uvoz koji je FBiH imala u februaru 2012. godine c) Dati 2.500,00 KM svakoj nezaposlenoj osobi u FBiH d) Sve od navedenog. Taan odgovor je naravno i naalost sve od navedenog. Pa vi prije nastavka teksta sada procijenite da li smo mi previe siromana zemlja i/ili je SAD svjetlosnu godinu ispred nas.

64

april 2012 www.instore.ba

Periskop iz regije
POGLEd IZ SLOVENIjE POGLEd IZ HRVAtSkE
ko relativnih cijena i trokova. Drava sa veom proizvodnjom ima vee trokove i obrnuto. To znai, da bi, na primjer u Njemakoj plate trebale biti vee nego u paniji i Sloveniji. Tako bi se izjednaili trokovi, konkurentnost i kupovna mo. Rjeenje za paniju i Sloveniju unutar EU tako je znai, vei izvoz koji kod kue uveava rast i rjeava fiskalni problem. Njemci ili Holanani bi trebali vie uvoziti i tako zatvarati plateni bilans. Oboje je vezano, razliite su samo odgovornosti. Posljedice su iznenaujue. Ako snizimo plate javnog sektora u Sloveniji, zbog fiskalne uravnoteenosti u Njemakoj bi ih istog razloga trebali poveati. Vee njemake plate osnauju njemaku kupovnu mo ali i slovenski izvoz, a samim time i privredni rast. Njemci izjednaavaju platenu bilansu i slabe fiskalnu, a kod nas je ba suprotno. Drugi primjer je porez na dodatnu vrijednost. To je porez koji iz perspektive izvoza pomae kod fiskalne deprecijacije eura jer ga izvoznici odbijaju, a domai ne prihvataju. Izvozna trgovina je zato relativno u boljoj poziciji, a domaa ne. PDV, dakle, djeluje kontradiktorno, domae cijene relativno poveava, a strane sniava, kui gubimo konkurentnost, vani je dobijamo. ta u takvim uslovima uopte moemo uraditi? Za trgovinu je najvanije da domaa potronja ne opadne. Iz te perspektive, potezi vlade u Sloveniji su tetni i drugdje. Podizanje PDV je na pola puta. Pomae nam kod izvozne trgovine, ali je domai problem stvar cjenovnog prebacivanja. Ako toga nema, dio poveanja poslovno pokriva i trgovina. Trenutno se ne vidi svijetlo na kraju tunela. Zato? Jer je to sve skupa tek slaba politika krivica aktuelnih poteza.

Politiki fiskalni problem

Pie: prof. dr Bogomir kova

Hrvatska nafta ta je to?

Autor: Prof. dr sc. Mladen Vedri

jeavanje europske finansijske i dunike krize veina drava i vlada gleda kao otar rez u sniavanju dravne potronje. Uz to mnogi spremaju i poresku reformu, gdje se uz odreena snienja neposrednih taksi poveava porez na dodatnu vrijednost. Oboje, paketi tednje kod potronje i vii prometni porezi snano utjeu na slabiji poloaj trgovinske djelatnosti. Za trgovinski sektor to nisu dobre vijesti. Veina rezova tednje u potronji direktno utjee i sniava efektivnu potranju. Ekonomika potranje za trgovinu je odluujua i kljuna. U krizi, snienje privatne potronje esto moe zamijeniti drava, a ako tedi i ona, potronju moe zamijeniti barem izvozna potranja u inostranstvu. I tu je glavna prepreka. Ako one drave koje su vie zaduene ele rijeiti svoje dunike krize i deficit, treba im rast, koji se prije svega zasniva na vanjskoj trgovini. Ali ako ele, kao naprimjer dravna grupa PIGS da izvoze, neko drugi mora kupovati, na primjer centralni dio EU. Odjednom, prihod ne ide samo za balans budeta nego i platenih bilansi o emu fiskalni pakt ne govori. I ba to drugo usklaivanje, europsku priu tednje postavlja na glavu. U meunarodnoj trgovini konkurentnost drava i kompanija postaju sve vaniji. Ako imamo jedinstvenu valutu i razliitu produktivnost, razlike se izjednaavaju pre-

ivotpisu svakog od nas, a isto tako i prezentaciji svake zemlje ili regije, u prvi plan se stavlja snaga i kvaliteta, potencijal i vrijednosti koje ta osoba, podruje ili drava posjeduje. Osoba naglaava svoje obrazovanje ili izuzetan talent to je trino unovivo... Drava, ako je to mogue, pohvalit e se onim to je najvidljivije i najisplativije: ako posjeduje bogata nalazita nafte ili plina, tada su i prihodi stabilni i shodno trendovima, stalno rastui. ta je s onom ogromnom veinom drava koje ne posjeduju rudno i mineralno bogatstvo; nego i obratno, prisiljeni su biti uvoznici i taj uvoz skupo plaati, jer i njeni graani se moraju grijati i prevoziti, a ekonomija troiti gorivo za proizvodnju. Takve drave tada stvaraju svoj ekvivalent za naftu i plin u vrijednostima kojih ih ine prepoznatljivima i koje su visoke dodatne vrijednosti. Na primjer, kada je rije o vajcarskoj, to su Alpe, bankarstvo, ekskluzivna proizvodnja satova... Njemaka industrija opreme visoke tehniko-tehnoloke vrijednosti... Slovaka- drava gdje se u Europi proizvodi najvie automobila po stanovniku. Kina drava gdje je mogue proizvesti gotovo sve, i to po najniim cijenama. Italija to je pojam dizajna, mode i u-

Rjeenje za paniju i Sloveniju unutar EU tako je znai, vei izvoz koji kod kue uveava rast i rjeava fiskalni problem. Njemci ili Holanani bi trebali vie uvoziti i tako zatvarati plateni bilans. Oboje je vezano, razliite su samo odgovornosti.

april 2012 www.instore.ba

65

vene talijanske kuhinje. to je tomu svemu zajedniko? injenica da sve te novostvorene vrijednosti postaju plateno sredstvo, eton u meunarodnoj razmjeni; nafta i plin za te drave, a esto i znatno vie od toga. I sada...to je to hrvatska nafta? Jedan je mogui pravac vrednovanje savrene geoprometne lokacije; efikasne eljeznice i prostorno izuzetno dobro smjetenih aerodroma, uz koritenje vodenih puteva. Sve to moe uiniti Hrvatsku u iduem deseteljeu atraktivnom logistikom platformom na relaciji EU globalno okruenje. To je sutra. Ali, to to moe biti hrvatska nafta ve danas? To je sigurno procesna prehrambena industrija. Iskoritenje poljoprivrednih povrina za uzgoj kultura koje se zatim diu na razinu vie dodatne vrijednosti: vrhunska vina, sirevi, suhomesnati proizvodi, nacionalna kuhinja od tartufa i paroga do tune i Vegete, tek je naznaka dijela proizvodnog asortimana kojeg Hrvatska moe ponuditi na trite EU, ali i izvan tih granica: Bliski i Daleki Istok. Kako sebe mijenjati i prilagoditi se novim vremenima i novim okolnostima? Kako se nositi s injenicom da je veina izvoznih proizvoda stara po datumu inovacije, dok je u veini tranzicijskih drava, zahvaljujui novim investicijama glavnina izvoznih proizvoda posljedica novih ulaganja i novih tehnologija. Na primjer, Hrvatska je prije nekoliko godina otpoela proizvodnju HALAL proizvoda. Danas je ve niz proizvoaa koji su se okrenuli tim novim, ali zahtjevnim i financijski snanim tritima. Novi proizvodi usklaeni sa zahtjevima tog segmenta kupaca i tih trita itekako su vaan dodatni okvir za stvaranje ekonomije razmjera u postojeim i novim proizvodnjama. Takav zaokret zahtijeva uspostavljanje nove komunikacije koritenjem i diplomatskih kanala, mree distributera, te povezivanja s onima koji na tom tritu ve imaju i iskustva i uspjeha. Sve je to bitna pretpostavka i za vlastiti uspjeh. Nove okolnosti, nova sociologija, otvaraju i stvaraju nove trine nie. I tako redom, anse i prilike i postoje i pristiu. Kako ih iskoristiti? Kako biti u poziciji rei da i Hrvatska moe stvoriti svoj ekvivalent nafte za uspjeh na domaem i vanjskom tritu. Sjetimo se programa UN-a: HRANA ZA NAFTU, za vrijeme Zaljevskog rata. Kako biti jo uspjeniji u miru kada uz krizu, gdje kada ukupna potronja pada, obje ove vrste proizvoda troi sve vie ljudi i trae se u sve vie drava. To su: hrana i nafta. I, i ne najmanje za ovu priu vano, koliko je to novih, a ne izgubljenih radnih mjesta u Hrvatskoj.

POGLEd IZ SRBIjE

Med i mlijeko
Autor: Milan ulibrk, urednik u NIN-u

ti ih kako se utrkuju u obeanjima. Ma kakva Europska unija? Veih subvencija nema nigdje na svijetu. Problem je samo to e one trajati do 6. maja u 20 asova, odnosno do zatvaranja birakih mjesta. Poslije toga neko e morati da ugasi svjetlo u krmi punoj ne toliko dima koliko praznih obeanja. I da naplati sve to se tokom kampanje pojelo i popilo. Tek kada se sve to sabere vidjet e se koliki je bio troak. Sada se zna samo ko e to da plati. Naravno, oni koji nisu ni jeli, ni pili. Dakle, poreski obveznici. Da im drugi ne bi zavidjeli, nee biti bolje samo farmerima. I strani investitori imaju razloga da trljaju ruke. Njima je odlazea Vlada, samo mjesec i po prije kraja mandata, poveala najnie subvencije za svako novo radno mjesto sa 2.000 na 4.000 eura, dok je gornji limit, vjerovatno grekom nekog nepaljivog inovnika, ostao nepromijenjen, 10.000 eura. U Vladi moda raunaju da je to dovoljna nadoknada za duevnu bol, koju strani investitori preivljavaju u redovima za brojne dozvole, koje ponekad moraju da ekaju i vie od 200 dana. Pa, zar nije bilo i jeftinije i lake ukinuti nepotrebne procedure i prepreke za biznis, koje tjeraju ionako sve manji broj zainteresovanih investitora da Srbiju zaobilaze u irokom luku. U nemoi da se sa politikim konkurentima izbore na drugi nain, lideri pojedinih stranaka rijeili su da pokau crveni karton Meunarodnom monetarnom fondu. To bi moglo da se pripie uobiajenom predizbornom folkloru da iza takve izjave ne stoji zamjenik premijera i ministar policije Ivica Dai. Uz to, on je, po svemu sudei, samo rekao ono to misli i veina njegovih kolega u kabinetu premijera Mirka Cvetkovia. Samo se plae to javno da kau. Ali su svojim djelima ve pokazali ta misle o MMFu. Najprije su uradili sve da se do okonanja izbora stopira ranije dogovoreni aranman iz predostronosti, a onda su u prva dva mjeseca iz budeta potroili 37 milijardi dinara vie nego to se u dravnu kasu slilo od naplaenih poreza, carina, akciza i drugih dabina. Pri tome su MMF-u obeali da taj manjak u prva tri mjeseca nee biti vei od 26 milijardi. Politiki vrh zemlje je, dakle, izigrao MMF. ta onda da oekuju obini graani? Tim prije to oni nemaju u svojim rukama ni tap, ni mrkvu u vidu milijardu eura novih kredita, na koje Srbija moe da rauna samo ako bude vodila razumnu ekonomsku politiku.

rava je teta to su izbori na svim nivoima u Srbiji zakazani za 6. maj. Samo do tada, naime, zemljom e tei med i mlijeko. Uzgred, ne samo da e mlijeko tei, ve e i seljacima, ako je vjerovati ministru poljoprivrede Duanu Petroviu, biti poveane premije na pet dinara za litar. Na stranu to zlobnici tvrde da su premije morale da se poveaju, jer su krave poele da daju manje mlijeka. Nemaju mira od silnih politiara, koji od poetka predizborne kampanje, ne izlaze iz tala.

Ma kakva Europska unija? Veih subvencija nema nigdje na svijetu. Problem je samo to e one trajati do 6. maja u 20 asova, odnosno do zatvaranja birakih mjesta.
Samo da ne podbace i prinosi u staklenicima i na njivama. Jer, politiari od roenja nisu obili vie poljoprivrednih gazdinstava nego u posljednjih mjesec dana. Toliko vole svoju zemlju. Ili, moda, vie vole glasae, koji tu zemlju obrauju. Svima je, takoer, zajedniko obeanje da e, im dou na vlast, udvostruiti agrarni budet. Prosto je milina slua-

Za najfiniju i zdravu zimnicu!

Uspjena sezona zimnice i jo vie vonog okusa

Jo vea uteda eera za potroaa s novim omjerom 3:1!

68

april 2012 www.instore.ba

regija

Do 2015. pod srednju klasu u centralnoj i istonoj Europi e potpasti 10,6 miliona domainstava (CEEMEA Business Group)

PRIHOdI I POtROAkI tRENdOVI u CENtRALNOj I IStONOj EuROPI

Kako ivi srednja klasa?

koliko zarauje prosjean Rus? Na ta esi najvie troe novac? koji procenat mjesene zarade odlazi na kiriju i reije u Poljskoj? da li turska srednja klasa ivi u Istanbulu? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja donose rezultati najnovijeg istraivanja koje je sprovela CEEMEA Business Group a u vezi sa primanjima, potroakim navikama, lokalitetom i prognozama rasta domainstava srednje klase na tritima centralne i istone Europe.
kontakt: Nenad Pacek, nenad.pacek@globalsuccessadvisers.eu

Regionalni trendovi
Veina domainstava srednje klase ivi van glavnih gradova, i njihov broj raste; Procjenjuje se da od 60 do 90 posto domainstava srednje klase ivi van prijestonice ili najveeg grada; U zavisnosti od veliine grada, u politikim i trgovinskim centrima ivi ili samo 7 posto srednje klase, kao to je to sluaj u Varavi, ili 29 posto, koliko se biljei u Istanbulu; Njihov broj u glavnim gradovima raste sa poveanjem prihoda, ali jedino u Ukrajini veina pripadnika srednje klase sa primanjima od 50.000$ i vie ivi u prijestonici u Kijevu ih je 69 posto; U Rusiji, svega 10 posto srednje klase ivi u Moskvi, od kojih 24 posto zarauju 50.000$ i vie.

Prihodi po domainstvu i kupovna mo

Razlike u prihodima u zemljama centralne i istone Europe su velike: prosjeno domainstvo u najbogatijoj zemlji, Sloveniji, zarauje gotovo 3 puta vie od prosjenog rumunskog domainstva, posljednjeg na listi; 4 zemlje Slovenija, eka, Rusija i Slovaka imaju prosjene prihode iznad 20.000$; Poljska im je na tragu sa 19.338$, a slijede Hrvatska sa 17.815$ i Turska sa 16.646$; Maarska, koja je nekad bila blia vrhu liste, u 2011. zabiljeila je prosjena godinja primanja od 15.748$; Srbija i Kazahstan, nove u analizi, imaju prosjean prihod od 12.592$ i 12.478$, a slijede Ukrajina sa 12.104$), Bugarska sa 11.466$ i Rumunija sa 9.544$.

Veliina srednje klase do 2015.

Do 2015. pod srednju klasu u centralnoj i istonoj Europi e potpasti 10,6 miliona domainstava

distribucija prihoda u zemljama centralne i istone Europe

Lijevo: prosjean godinji prihod po domainstvu
0% 27,871 $ 24,052 $ 22,617 $ 20,711 $ 19,338 $ 17,815 $ 16,646 $ 15,748 $ 12,592 $ 12,478 $ 12,104 $ 11,464 $ 9,544 $ Slovenija eka Republika Rusija Slovaka Poljska Hrvatska Turska Maarska Srbija Kazahstan Ukrajina Bugarska Rumunija Vie od 50,000 $ 25,000 do 50,000 $ 15,000 do 25,000 $ Manje od 15,000 $ 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Prosjeno domainstvo u Rumuniji zarauje manje od 10.000$ godinje (drugim rijeima, polovina domainstava zarauje manje, a polovina vie od ove cifre); Gotovo 2 miliona domainstava zarauju vie od 15.000$ godinje teoretski, ovo je donji prag zarade za srednju klasu; Rumunija je, meu 13 zemalja, na 6. mjestu po veliini svoje srednje klase; U 13 zemalja ove regije ima oko 76 miliona domainstava srednje klase (80 posto ukupne populacije regije); Rusija je 1. mjestu, sa 36 miliona domainstava, od kojih dvije treine godinje zarauju 25.000$ i vie; Srednja klasa u Turskoj ini 15 posto populacije, a u Poljskoj 12 posto; Vie od polovine domainstava u Turkoj, Hrvatskoj i Maarskoj, i dvije treine poljskih i ruskih domainstava sada se klasifikuje kao srednja klasa; eka Republika, proporcionalno svojoj populaciji, ima najvei broj domainstava srednje klase (87 posto zarauje vie od 15.000$ godinje), to predstavlja 5 posto ukupne populacije u regiji; Ukrajina broji gotovo 6 miliona domainstava srednje klase, ili 7,5 posto totala na nivou regije, sa prosjenom godinjom zaradom od 15.000-25.000$; Dvije treine domainstava u Ukrajini, Kazahstanu i Srbiji, i tri etvrtine u Bugarskoj i Rumuniji zarauju ispod praga srednje klase; Regija centralne i istone Europe je, meu tritima u razvoju, najvie bila pogoena krizom 2008.-09., i potrebno joj je najvie vremena za oporavak.

april 2012 www.instore.ba

69

trendovi potronje
Zemlje regije sa viim srednjim primanjima obino troe manje na osnovne potreptine kao to su hrana i bezalkoholna pia, a vie na rekreaciju i restorane; Meu zemljama u regiji, domainstva u ekoj Republici najmanje troe na hranu, 18 posto, u poreenju sa 48 posto u Ukrajini, i oko 37-38 posto u Bugarskoj i Rumuniji; Na drugim tritima, prosjek je od 22 do 24 posto; Rumunska domainstva, proporcionalno primanjima, najvie troe na alkohol i duhan (5,2 posto mjesene zarade), to je dijelom posljedica poveanja akciza ulaskom u EU; Rusi najvie troe na odjeu i obuu 8,2 posto, za 2 procenta vie od sljedee zemlje na listi; Trokovi stanovanja i reija vrlo se malo razlikuju od trita do trita, prije svega zbog injenice da je visina kirije proporcionalna platama i prihodima u prosjeku, na ovu vrstu trokova odlazi oko 25 posto prihoda (u Poljskoj oko 30 posto); esi najvie troe na trajna potrona dobra, popravke i renoviranja, skoro 6,2 posto mjesene zarade, a Ukrajinci najmanje 2,6 posto; Trokovi zdravstva su za veinu domainstava zanemarljivi, oko 2 posto mjesenog budeta (udio privatnog osiguranja Najvea trita, sa najveim razvojem, bie Rusija sa 3,5 miliona, Ukrajina sa 2,5 miliona, Turska sa 1,9 miliona i Poljska sa 0,9 miliona domainstava Broj pripadnika srednje klase porast e u Kazahstanu, na 0.7 miliona Gotovo itava ruska i poljska srednja klasa bie u kategoriji prihoda od 25,000-50,000$ i 50,000$ i vie U Turskoj e broj domainstava koja zarauju od 25,000-50,000$ porasti za 0.9 miliona Trite e najvie porasti u nioj kategoriji primanja, od 15,000-25,000$ Kada se prihodi vrate na nivo pre krize, broj pripadnika srednje klase u Bugarskoj i Rumuniji e porasti za 300.000400.000
Bugarska

na ovim tritima jo uvijek je mali), iako u Bugarskoj na zdravstvene usluge odlazi 5,2 posto mjesenog budeta, a u Maarskoj i Poljskoj oko 4,5 posto, vjerovatno kao posljedica dodatne nadoknade dravnim slubama, i plaanja po svakoj posjeti medicinskoj ustanovi; Turska ima najvie cijene prevoza, na koje odlazi 13 posto budeta, zahvaljujui visokom porezu na gorivo, dok Rumuni i Ukrajinci, proporcionalno, odvajaju duplo manje; eka Republika predvodi u troenju na rekreaciju 9,6 posto, dok Bugari odvajaju svega 1,8 procenata; Na obrazovanje odlazi veoma mali procenat (manji od 1 posto), mada u Turskoj, zbog porasta broja privatnih institucija, taj broj iznosi 2,1 posto; Na hotele i restorane odlazi 5,8 posto trokova u Slovakoj, a slijede eka Republika i Turska sa 4,9 posto; Rumuni i Bugari malo troe na odmore i restorane 1-1,5 posto mjesenog budeta; Na ostalu robu i usluge odlazi ostatak trokova, a ukljuuje kategorije kao to su lina njega i finansijske usluge. Najvie se troi u ekoj Republici - 10,3 posto, a najmanje u Ukrajini2,0 procenta.

Procenat srednje klase u glavnom ili najveem gradu

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%

eka Republika

Maarska Lower Poljska Middle Upper Rumunija Total middle class

Rusija

Turska

Ukrajina

Promjene u veliini srednje klase po tritu, 20112015.

Broj domainstava, u hiljadama.
0 Bugarska Hrvatska eka Maarska Kazahstan Poljska Rumunija Rusija Srbija Slovaka Slovenija Turska Ukrajina 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000

Veliina srednje klase u centralnoj i istonoj Europi, po tritu i kategoriji prihoda, 2011.
Broj domainstava, u milionima
0 Rusija Turska Poljska Ukrajina eka Maarska Rumunija Kazahstan Slovaka Hrvatska Srbija Bugarska Slovenija 15.000 do 25.000 $ 25.000 do 50.000 $ Ve od 50.000 $ 5 10 15 20 25 30 35 40

70

april 2012 www.instore.ba

inPoslovi
PRIMjERI dOBRE kAdROVSkE PRAkSE

Briga za zaposlene 55+

ivotni vijek ljudi se produava. kao posljedica toga produava se i radni vijek. O meugeneracijskoj solidarnosti i saradnji izmeu zaposlenih danas se puno pria i pie.
Autor: Mag. Marijana jazbec, izvrni direktor za strateke kadrove i korporacijsku kulturu, Mercator

raksa je potvrdila da razliite generacije imaju razliite preferencije, drugaiji odnos prema radu, drugaije motive, potrebe i oekivanja. Sa stanovita poslodavca prihvatanje razliitosti nije samo uobiajena fraza nego je potreba kod svakodnevnog rada. Zbog toga smo u Mercatoru u kadrovskoj strategiji posebnu panju posvetili starijoj i mlaoj generaciji sa namjerom, da njihove karakteristike detaljniije upoznamo, da ih razumijemo i prihvatimo u oblikovanju kadrovske politike. Za uspjean razvoj kompanije trebaju nam kako stariji tako i mlai radnici. Ovaj put emo predstaviti pristup ka postupanju i odnosima sa saradnicima 55+. Stariji zaposleni nisu homogena grupa. Razlikuju se u pogledu obrazovanja, radnog iskustva, interesa, zdravlja, situacije u porodici, geografskog okruenja. Individualne razlike rastu sa godinama. Stariji saradnici koji brinu o zdravlju i obrazuju se, staraju se o fizikoj i psihikoj kondiciji, mogu da se takmie sa mlaima na tritu rada i koriste to to su stariji i iskusniji. Prednosti zaposlenih 55+ su: iskustvo (radno i ivotno), lojalnost, pouzdanost, odgovornost, briga (za ljude, za robu), pristupanost, manje porodinih obaveza, imaju vie vremena, emotivno su stabilni, sposobni za izvoenje kompleksnih naloga, ciljno predvidljivi, pouzdani,

zainteresovani za saradnju, imaju manje potrebe za Ja i vie za Mi, usmjereni ka smisaonom poslu, ne ele da gube vrijeme na nepotrebne aktivnosti, razumiju potrebe starijih kupaca te spremnost i elja za radom... Nedostaci zaposlenih 55+ su: sporiji su, imaju problema sa informacionim tehnologijama, trae predvidljive situacije i sa problemom prihvataju brze promjene, manje su inovativni, ranjiviji su i osjetljiviji, esto su bolesni, preesto se vraaju nazad, u prolost, skuplji su od mlaih saradnika (minuli rad), gube operativnu snagu, bolji su savjetnici nego operativci, previe temelje sve na iskustvu, premalo ue, one na viim pozicijama, koji su skupi, teko je poslati u penziju... Zaposleni 55+ rjee mijenjaju posao. Kao poslodavci, moramo biti svjesni da emo veinu starijih saradnika imati sve do penzije. Sadanje radno zakonodavstvo titi starije radnike na vie nivoa. U Sloveniji dodatak na minuli rad iznosi 0,5% od osnovne plate za svaku godinu radnog staa. Status starijeg radnika dobija se u 55. godini, i od tada dalje radnika nije mogue otpustiti, osim u sluaju teeg prekraja. Minimalni uslovi za penzionisanje kod mukaraca su 58 do 63 godine starosti i 40 ili 20 godina penzijskog doba; ene se mogu penzionisati sa 57 godina i 4 mjeseca starosti odnosno sa 37 godina i 9 mjeseci radnog staa, ili 61 godinom starosti i najmanje 20 godina

penzijskog vijeka. I u Srbiji Zakon o radu odreuje dodatak na minuli rad u visini 0,4% od osnovne plate za svaku godinu radnog doba. Penzionisanje je predvieno sa 65 godina starosti, sa 15 godina plaenog penzionog osiguranja. U Hrvatskoj je odreen dodatak za minuli rad u visini od 0,5% od osnovne plate za svaku godinu radne dobi. Penzionisanje je mogue u 65-oj godini starosti sa 15 godina uplaivanja penzionog osiguranja. U BiH, u Zakonu o radu Federacije BiH postoji odredba o dodatku na minuli rad u visini 0,6% od osnovne plate za svaku punu godinu radne dobi. Penzionisanje je mogue u 60-oj godini sa 20 godina uplaenog penzionog osiguranja ili poslije 40 godina plaanja penzionog osiguranja. U Republici Srpskoj dodatak na minuli rad je 0,5%. Mukarci se mogu penzionisati poslije 40 godina uplaivanja za penziono osiguranje i 60 godina starosti, ene poslije 35 godina staa i 58 godina starosti. U Crnoj Gori odredbe dodatka za minuli rad su razliite, do 10 godina radnog staa 0,5%, od 10 do 20 godina 0,7%, a za vie od 20 godina 1,00% od osnovne plate za svaku godinu zajednikog radnog doba. Zaposleni se moe penzionisati sa 67 godina i plaanja penzionog osiguranja od najmanje 15 godina. U Grupi Mercator je prosjena starost zaposlenih 39,5 godina. Najvia je u Sloveniji, 42,5 godina, najnia u Albaniji, 30 godina. Krajem 2011. godine u Mercatoru u Sloveniji bilo je zaposleno 846 saradnika 55+, tj, 8.1 %, u 2015. bit e ih 925, tj. 8,8, %, u 2020. e ih biti 1.049, tj. 10,1%. Veina zaposlenih izmeu 55+, tj. 99,1%, je zaposleno za neodreeno vrijeme. Rezultati istraivanja koje smo sproveli meu saradnicima 55+, pokazuju da su odnosi sa mlaima korektni i da rukovodstvo podjednako brine i o jednima i o drugima. Stariji saradnici se ne osjeaju zapostavljenim u svojoj radnoj okolini. Za njih je najprimjereniji nain obrazovanja uenje na praktinim primjerima, grupni rad, kao i kratki kursevi. Za njihovo

april 2012 www.instore.ba

71

udio zaposlenih i prosjena starost u godinama 2011., 2015. i 2020.

Prosjena starost i udio zaposlenih 55+ 45 44,5 44 43,5 43 42,5 42 41,5 41 40,5 40 6 12

Zdravlje
Zdravlje je ovjekova najvea vrijednost. Mladi su zdraviji od starih. Zdravlje, bilo fiziko ili psihiko, se s godinama smanjuje. Primjetno je vie odsustava kolega starijih od 55 godina, nego mlaih. Imamo i veoma visok procenat invalida. U Mercatoru smo svjesni da smo kao poslodavac odgovorni za odreene zdravstvene tegobe koje su direktna posljedica rada. Pozitivan pristup u smislu tu ete doivjeti penziju i raditi bez stresa doprinijet e boljim rezultatima rada. Projekt Promocija zdravlja ima znaajnu ulogu kod dugorone brige za zdravlje zaposlenih 55+. Naglaavamo da je zdravlje prije svega briga svakog pojedinca, a onda i kompanije. Briga za zdravlje kolega 55+ koji rade u strunim slubama je vei izazov nego briga za one koji su na pozicijama u strunim odjeljenjima kompanije. Program odnosa sa saradnicama i saradnicima 55+ obuhvatit e razliite aktivnosti, izmeu ostalog: osposobljavanje voa za rad te razgovor sa starijim saradnicima, osposobljavanje na sadanjem radnom mjestu, oblikovanje novog radnog mjesta, planiranje nasljedstva, aktivno sudjelovanje kod oblikovanja radno pravnog zakonodavstva, aktivno praenje bolovanja, poboljanje statusa zaposlenih 55+, meugeneracijska pomo i ukljuivanje savjeta radnika i sindikata.

10,1 8,1 8,8

10 8

42,5

42,9

43,4

4 2 0

2011

2015

2020

Interne kalkulacije i interni kadrovski informacioni sistem SAP dobro raspoloenje vane su dobre voe, korektni meuljudski odnosi, plata i potovanje saradnika. Meutim, voe i mlai saradnici ocjenjuju da postoje problemi u komuniciranju sa starijima koji su vie vezani za tampane medije, dok su mlaima blii razliiti oblici e-komunikacije. A gdje voe i mladi vide najvei problem? Na etiri podruja: upotreba informacione tehnologije, brzina prilagoavanja, inovativno razmiljanje i umor. je kompetencija za rad je vei izazov za strune slube/vodee radnike nego za operativu.

Motivacija za rad
Motivisani ljudi bolje obavljaju svoj posao od onih koji nisu motivisani. I to je u velikoj mjeri povezano sa obrazovanjem. Zaposleni u strunim slubama po pravilu vie uivaju u svom poslu nego oni u operativnoj djelatnosti. Za nie obrazovane, usko osposobljene saradnike nema puno mogunosti za unutranje kadrovanje jer imaju male kompetencije za rad. Izmeu starijih 55+ ima i razlika u iekivanju penzije. Saradnici u operativi penzioniu se odmah kada steknu uslove. Saradnici u strunim slubama esto trae mogunosti da produe radni vijek. Prvi su fiziki i psihiki vie umorni i iscrpljeni od drugih. Poto se motivacija za rad sa godinama moe iz razliitih razloga mijenjati kod saradnika 55+ potrebno je provjeriti da li rade ono to najbolje znaju i mogu. Ako su izgubili operativnost i brzinu treba ustanoviti ta je ostalo, u emu su dobri. Potrebna je ocjena motivisanosti za rad. ta su potrebe starijeg, a ta kompanije? Gdje misli da e zaposleni 55+ najvie pomoi? Kakav odnos ima prema promjenama? Da li mora neto novo nauiti? Potrebni su razgovori, razumijevanje novih ivotnih i radnih okolnosti. Ouvanje motivacije za rad je izazov kako za operativu tako i za strune slube.

kadrovska politika za odnose sa zaposlenima 55+

Kadrovska politika je naroito usmjerena na sljedea tri, za starije zaposlene, vana podruja: kompetenciju, motivaciju i zdravlje. Cilj: zadravanje kvalitetne zaposljivosti saradnika 55+.

Zakljuak
Izbalansirani kadrovski razvoj preduzea podrazumijeva i brigu za starije saradnike, naroito na podruju razvoja i ouvanja njihovih kompetencija za rad, obezbjeivanja odgovarajueg rada, motivacije i zdravlja, dok ne steknu uslove za penzionisanje. Poslije je potrebno prepustiti mjesto mlaima koji ekaju na zaposlenje. To je osnovno usmjerenje u kadrovskoj politici na podruju solidarnosti izmeu generacija u Mercatoru. Oekujemo da e novo radno pravno zakonodavstvo omoguiti vitalnim starijim zaposlenicima nove fleksibilne vrste zaposlenja koje e im nuditi lino zadovoljstvo.

kompetencije za rad
Kompetencije za rad i zaposljivost u najveoj mjeri obezbjeujemo obrazovanjem. Kroz rad stiemo razliita iskustva, ali nisu sva radna iskustva pozitivna. Saradnici koji su na istom radnom mjestu, na primjer, vie od 15 godina, esto gube mentalnu vitalnost. Iako su se zahtjevi promijenili, neki i dalje rade na stari nain. Loe navike, rutinski rad, preveliko oslanjanje na radna iskustva, nezainteresovanost za nove pristupe, negativni su vidici radnih iskustva. Oni, koji sauvaju zainteresovanost za uenja, produavaju radnu sposobnost i znaju da sauvaju svjeinu na svom radnom mjestu. Ouvan-

72

april 2012 www.instore.ba

humanost na djelu

Mercator: Kad malo znai mnogo

U Mercator Centru Banja Luka, kao i u ostalim Mercator marketima na podruju Banja Luke postavljene su humanitarne kutije za prikupljanje novanih donacija koje e biti usmjerene za potrebe Dnevnog Centra za djecu u riziku. Cilj ovog projekta je podizanja svijesti o problemu djece koja su prinuena da ive i rade na ulici, kao i djece koja su rtve i svjedoci porodinog nasilja. Izvrna direktorica udruenja Nova generacija, Maa Mirkovi ovom prilikom je izjavila: Humanitarna akcija Kad malo znai mnogo koje je Udruenje Nova generacija pokrenulo u oktobru mjesecu prole godine je zamiljena kao kontinuirana humanitarna akcija koja e imati za cilj prikupljanje donacija - hrane, higijene, garderobe, novanih sredstava i svega onoga to bi na bilo koji nain pomoglo ili unaprijedilo rad ovog Udruenja. Do sada smo imali dobar odaziv graana iz lokalne zajednice, pojedinih nevladinih organizacija kao i kompanija pomou kojih smo prikupili graevinski materijal za sanaciju objekta u kojem korisnicima pruamo odreene usluge, kao i hranu, garderobu, kolski pribor, namjetaj i slino. U toku prole godine smo ve uspostavili saradnju sa Mercator centrom u Banja Luci ije su nam donacije bile od velike pomoi i koristi. Moram rei da sam jako ponosna i zadovoljna to se ta saradnja nastavlja i u ovoj godini i da e Mercatorovo prikljuivanje humanitarnoj akciji Kad malo znai mnogo dati jednu novu notu i poveati njen znaaj. Direktor Mercatora Banja Luka, Damjan Davidovi simbolino je otvorio projekat,

ubacivanjem novane donacije u Humanitarnu kutiju i poruio: Ovom zajednikom projektu u Mercatoru dajemo veliki znaaj upravo iz razloga to moemo da pruimo podrku radu Udruenja i pomognemo razvoju Dnevnog centra za djecu u riziku. U Udruenju Nova generacija smo prepoznali entuzijazam, ozbiljnost i profesionalnost u realizacijih njihovih humanitarnih projekata i iz tog razloga smo odluili da ih podrimo kako u ovom projektu, tako i kroz kontinuiranu donaciju prehrambenih artikala i sredstava za higijenu za potrebe djece u Dnevnom centru. Meutim, ono to mi kao drutveno odgovorna kompanija koja je aktivno ukljuena u ivot i rad nae zajednice elimo da postignemo kroz ovaj projekat, je da animiramo i druge kompanije i pojedince da u okviru svojih mogunosti pomognu onima kojima je pomo najpotrebnija.

Tu donacija za Udruenje roditelja, djece i omladine s posebnim potrebama Teanj

Tu u svome radu veliku panju poklanja drutvenoj odgovornosti. Ovoga puta povodom otvaranja Tu supermarketa, donaciju u vidu pet punih potroakih kolica prehrambenih i neprehrambenih proizvoda po vlastitom izboru, namijenjenu Udruenju roditelja, djece i omladine s posebnim potrebama Teanj, uruio je Tine Kek predstavnici udruenja gospoi Jasni Katica.

Osim primjene najviih tehnolokih standarda poslovanja u domenu usluge i trgovine, Mercator Banja Luka kontinuirano prua podrku brojnim humanitarnim akcijama, sponzorie kulturne i sportske manifestacije irom Republike Srpske i Distrikta Brko. Mercator njeguje tradiciju pruanja aktivne podrke zajednici u kojoj radi, gdje ive i posluju njegovi kupci i zaposleni. Od svog ulaska na trite Republike Srpske, Mercator Banja Luka je podrao brojne projekte, a do kraja godine planirano je ulaganje u projekte koji u fokusu imaju pomo i podrku najmlaim lanovima naeg drutva, te kulturnim i sportskim manifestacijama. Izmeu brojnih drutveno odgovornih aktivnosti, kompanija je proteklih godina donirala Centar Zatiti me, porodilite u Banjaluci, obezbijedila kolski materijal za tienike Doma Rada Vranjeevi i Centara za socijalni rad u Gradici i Brkom, sponzorisala meunarodni festival folklora Dukatfest i Narodno pozorite Republike Srpske, te donirala mnogobrojna udruenja i organizacije kao i manifestacije od opteg drutvenog znaaja. Na ovaj nain Mercator Banja Luka pokazuje svoju svijest o problemima i potrebama okruenja u kojem posluje i elju da uestvuje u to vie projekata podrke i pomoi kroz svoje drutveno odgovorno djelovanje.

74

april 2012 www.instore.ba

slovo zakona

Kako izbjei kazne za nepravilnu deklaraciju?

Pored Zakona o deklariranju, potroai u BiH suoeni su sa sakrivenim deklaracijama, nevidljivim rokovima trajanja i sumnjom u ono to kupuju. S druge strane, kazne za nepravilno deklariranje su velike, a povjerenje potroaa izgubljeno.
Pripremila: Murisa duanovi

ZAkON O dEkLARIRANju PROIZVOdA

esto su potroai u BiH prinueni lupom traiti deklaraciju. Ponekad je to zaista teak posao, pogotovo kad je rije o porijeklu voa i povra u trgovakim centrima. Takve deklaracije ili ne postoje ili se pitate je li postojea deklaracija zaostatak od prije ili je ona trenutno vaea. Na kraju se ipak odluite kupiti takav proizvod, ali sumnjajui u to ta ste kupili i razoarano izlazei iz trgovakog centra. Da se proizvoai, ali i trgovci ne bi dovodili u ovakve situacije i gubili povjerenje potroaa, u ovom broju In Store Magazina donosimo pravila o deklariranju proizvoda.

s originalne deklaracije, obavezno navesti i datum prepakovanja. Zemljom porijekla smatra se zemlja u kojoj je proizvod proizveden, odnosno zemlja u kojoj je hrana podvrgnuta tehnolokom procesu koji je bitno promijenio njena svojstva.

Oznaavanje sastojaka
Sastojak hrane je svaka komponenta, odnosno materija, ukljuujui aditive i enzime, koja se upotrebljava u proizvodnji ili u pripremi namirnica i prisutna je u gotovom proizvodu ili u izmijenjenom obliku. Oznaavanje sadraja sastojaka ili kategorije sastojaka upotrijebljenih u proizvodnji hrane obavezno je u sluajevima kada je sastojak ili kategorija navedena u nazivu hrane ili naziv obino navodi na taj sastojak. Takoer, ako je sastojak ili kategorija sastojka izraena na deklaraciji rijeima, slikom ili grafikom. Sadraj sastojaka ili kategorije sastojaka moraju biti izraeni u postotcima i odgovarati sadraju sastojaka ili kategorije sastojaka u vrijeme njihove upotrebe pri proizvodnji hrane. Postotak moe biti naveden u nazivu hrane ili pored naziva, ali i u listi sastojaka. Deklariranje se ne primjenjuje na nenamjerno prisustvo GMO-a u konvencionalnoj hrani, pod uslovom da to prisustvo nije vee od 0,9 posto bilo kojeg sastojka ili same hrane, a odnosi se samo na one GM organizme i modifikacije koje imaju dozvolu za stavljanje u promet.

Podaci na deklaraciji
Pravilnik o opem deklariranju jasno je naveo kako podaci na deklaraciji ne smiju potroaa dovoditi u zabludu u sluaju porijekla, sastava, neto koliine, roka upotrebe, naina izrade ili proizvodnje hrane. Takoer, proizvodu se ne smiju pripisivati svojstva ili osobine koje on nema, kao ni posebna svojstva koja ima svaka hrana. Ne smiju se pripisivati ljekovita svojstva na nain izljeenja, osim u sluaju dijetetskih proizvoda, koji se dalje deklariraju u skladu sa posebnim propisima. Deklaracija najmanje mora da sadri naziv hrane, rok upotrebe, naziv i adresu proizvoaa ili onoga ko hranu pakuje, a gdje je potrebno, i druge podatke odreene posebnim propisom. Za hranu u zbirnom pakovanju pojedinane neto teine do 100 g ili 100 ml mogu se navesti samo sljedei podaci: naziv pod kojim se namirnica prodaje, neto koliina, datum proizvodnje i pakovanja te rok upotrebe, pod uslovom da su ostali podaci navedeni na zbirnom pakovanju.

ka u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Deklaracija mora biti lako i jasno uoljiva, itka, nepromjenjiva, neizbrisiva i ne smije biti prekrivena drugim tekstom, naljepnicama ili oznakama. Ona podrazumijeva sve pisane oznake, trgovaku oznaku, zatitni znak, naziv marke, grafiki prikaz ili simbol koji se odnosi na hranu, a stavlja se na ambalau, naljepnicu, omot namirnice, te na dokumente i obavjetenja koja prate ili se odnose na tu hranu. Slova kojima su tampani nazivi proizvoda i naziv proizvoaa moraju biti vea od slova kojima su tampani ostali podaci u deklaraciji, ija veliina mora omoguiti potroau da lako dobije jasne podatke i saznanja o proizvodu. Dozvoljeno je viejeziko deklariranje. Hrana iz uvoza mora imati deklaraciju napisanu jednim od pisama i na jednom od jezika u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Podaci navedeni na jednom ili vie drugih jezika ne smiju poricati ili biti u suprotnosti sa podacima napisanim na naem jeziku.

Pisanje deklaracije
Za hranu koje se stavlja na trite Bosne i Hercegovine deklaracija mora biti napisana jednim od pisama i na jednom od jezi-

ko pie deklaraciju?
Za deklariranje upakovane hrane odgovoran je onaj ko namirnicu stavlja na trite. S druge strane onaj koji prepakuje hranu duan je pored navoenja podataka

Deklariranje ili oznaavanje je stavljanje pisanih (slovnih) oznaka, robnih-trgovakih znakova, zatitnih oznaka (igova), naziva proizvoda, grafikih oznaka ili simbola koji se odnose na hranu, na ambalau, etiketu, naljepnicu, privjesak, alkicu ili omot hrane, a u sluaju neupakovane hrane u rinfuzi, na mjesto vidljivo potroau.

april 2012 www.instore.ba

75

na mjestu dogaaja
HRANA I PIE
Beerfestival
Datum: 01.-02. juni Mjesto: Vystaviste Ceske Budejovice, Ceske Budejovice, eka Republika Beerfestival je dogaaj koji se fokusira na sektor pia. Ovaj dogaaj okuplja vodee proizvoae piva te je zanimljiv ljubiteljima piva i strunjacima iz ovog sektora. Izlagai uspostavljanju kontakte te se potie poslovna saradnja s klijentima. Beerfestival je platforma za susrete proizvoaa i distributera.

kOZMEtIkA
Cosmetic Business event
Datum: 14.-15. juni Mjesto: Espace Gruyere Halles, Minhen, Njemaka Cosmetic Business event je dogaaj koji predstavlja razliitosti u industriji kozmetikih proizvoda. Okuplja distributere i proizvoae kozmetike. Dogaaj obuhvaa b2b informacijske i komunikacijske platforme. Ovaj dogaaj za cilj ima premoavanje jaza izmeu kupaca i prodavaa. Cosmetic Business event smatra se jednim od najatraktivnijih sajmova ovog tipa u Europi.

MidPack

Datum: 19.-21. juni Mjesto: McCormick Place Convention Center, ikago, SAD MidPack najvei je sajam u industriji ambalae u Americi. Razlikuje se od slinih dogaaja po rasponu, raznolikosti i kvaliteti izloenih proizvoda (alati, maine i softver za ambalau, posude i vreice). U sklopu sajma organizovane su interaktivne demonstracije. Izlagai imaju priliku da komuniciraju sa strunjacima iz prehrambene, automobilske, te industrije line njege.

Vie Vinum

Datum: 02.-04. juni Mjesto: Hofburg Vienna, Be, Austrija Vie Vinum je jedan od najveih vinskih dogaaja te vrste koji e okupiti vinare i vinske trgovce iz cijelog svijeta. Ovaj dogaaj je isplativ za izlagae, budui da se na sajmu okupljaju glavni igrai iz vinske industrije koji ele sklopiti partnerstva. Na Vie Vinumu sudjeluje vie od 530 izlagaa. Na sajmu bit e predstavljen irok spektar austrijskih i internacionalnih vina.

LOGIStIkA
transfairlog
Datum: 12.-14. juni Mjesto: Hamburg Exhibition Centre, Hamburg, Njemaka Transfairlog je meunarodni sajam logistike koji kompanijama pomae pri optimizaciji logistikih procesa, te predstavlja proizvode, usluge i rjeenja na lokalnom i na globalnom novou. Okuplja donosioce odluka i strunjake koje se bave logistikom.

Beauty Eurasia

the Seaexpo turkey

Datum: 14.-17. juni Mjesto: Istanbul Expo Center, Istanbul, Turska The Seaexpo Turkey je jedinstven dogaaj posveen ribarstvu i industriji plodova mora. Izlagai predstavljaju proizvode i rjeenja dizajnirana za snabdjevanje prema specifinim potrebama kupaca, velikom broju posjetioca iz razliitih dijelova svijeta. Posjetioci mogu sudjelovati u raspravama o uinkovitosti najnovijih tehnologija u ribolovu.

Datum: 14.-16. juni Mjesto: Tuyap Bursa International Fair & Congress Center, Bursa, Turska Beauty Eurasia je meunarodni sajam proizvoda i usluga vezanih za kozmetiku, parfeme, kozmetike salone, ambalau, sirovine, wellness, SPA i prirodnu kozmetiku. Na sajmu predstavit e se vie od 400 izlagaa iz 40 zemalja. Dogaaj posjeti vie od 20.000 posjetioca iz 80 zemalja svijeta.

Logistic Link-Live

POtROAkA dOBRA
Ambiente japan
Datum: 06.-08. juni Mjesto: Tokyo International Exhibition Center (Tokyo Big Sight), Tokio, Japan Ambiente Japan je meunarodni sajam s naglaskom na iroki spektar inovativnih i kvalitetnih roba iroke potronje. Otvara svoja vrata 11. put za izlagae iz Europe i cijelog svijeta.

Datum: 13.-14. juni Mjesto: NEC, Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo Posjetom Logistic Link-Liveu ostat ete upto-date sa najnovijim inovacijama za poveanje uinkovitosti vaeg poslovanja.

tEHNOLOGIjA
u Connect LIVE
Datum: 04.-08. juni Mjesto: Aria Resort & Casino, Las Vegas, SAD U Connect Live u potpunosti je posveen poboljanju uinkovitosti i prepoznatljivosti ponude i potranje na globalnom nivou u vie sektora. Ovaj dogaaj je dobra platforma za kompanije koje zaista ele postii vidljivost lancu vrijednosti te optimizirati uinkovitost i sigurnost. U Connect LIVE naglaava koritenje GS1 standarda za postizanje bolje vidljivosti ponude i potranje.

Meat days

Datum: 22.-24. juni Mjesto: METROPOLITAN EXPO Center, Atina, Grka Meat Days je najpouzdaniji i najinformativniji sajam mesne industrije te predstavlja proizvode, tehnologije i inovacije na ovom tritu. Cijeli spektar mesnih proizvoda e biti izloen a naglasak je dat najnovijim trendovima u industriji. Dogaaj je izuzetno koristan za uesnike jer ukljuuje konferencije sa fokusom na tehnoloka zbivanja u preradi mesa i skladitenje.

Bionazur Exhibition

Datum: 15.-17. juni Mjesto: Nice Palais des Expositions, Nica, Francuska Bionazur Exhibition je specijalizirani sajam proizvoda za njegu, zdravlje, higijenu, obuu i odjeu, nakit, ureenje doma i vrta, posteljinu i tekstil.

Modern Bakery

AMBALAA
Rosupak Expo
Datum: 18.-22. juni Mjesto: Crocus Expo International Exhibition Center, Moskva, Rusija Rosupak Expo platforma je za predstavljanje tehnologije, opreme i maina za ambalau te logistiku za sve industrije. Prilika je za uspostavljanje novih poslovnih kontakata te uvrivanje postojeih.

Datum: 13.-15. juni Mjesto: Expocentre Fairgrounds, Moskva, Rusija Sa 200 izlagaa iz svih segmenata pekarske industrije, Modern Bakery je jedinstvena platforma za informacije i kontakte za vie od 15.000 strunih posjetioca iz svih krajeva Rusije i svijeta. Raspon u ponudi na sajmu pokriva cijeli spektar opreme i sirovina za pekare.

Search Marketing Expo Paris

Datum: 07.-08. juni Mjesto: Salons Hoche Paris, Paris,Francuska SMX Paris je dogaaj posveen boljem upoznavanju dananjih kupaca u kompleksnom poslovnom svijetu u kojem nove metodologije privlae i dre panju kupaca. Strunjaci na konferencijama razgovaraju o pitanjima i izazovima na podruju SEO i PPC.

76

april 2012 www.instore.ba

vjerovali ili ne
uz pomo nauke do Napravi jedno hladno boljeg sladoleda
U kompaniji Nestl koriste specijalizovane tehnologije kojima se slue naunici koji prouavaju snjene pojave, kako bi poboljali kvalitet sladoleda. Strunjaci posmatraju razvoj kristala leda u snijegu i kako to utjee na njegove karakteristike, to je kljuni faktor za razumijevanje formiranja lavina. Kristali leda utjeu na karakteristike sladoleda na slian nain, mijenjajui, svojim rastom i promjenom oblika, njegovu teksturu i strukturu. Sladoled je inherentno nestabilna supstanca, kae Dr Hans Jrg Limbach, naunik iz Nestl istraivakog centra u vajcarskoj. Led e se odvojiti od originalnih sastojaka, poput krema i eera, usljed prirodnog procesa. Kada ostavite sladoled u zamrzivau kod kue na dui period, na kraju ete vidjeti komadie leda kako se formiraju u proizvodu. Nestl e rezultate ovog istraivanja iskoristiti u rjeavanju problema koji je svojstven svakom proizvoau sladoleda - kako da se due odri originalna tekstura i struktura proizvoda. Studija je ve pokazala da neki kristali leda rastu i spajaju se, stvarajui vee kristale koji unitavaju teksturu sladoleda. Ukoliko se identifikuje glavni mehanizam rasta kristala, moe se nai bolji nain kako bi se taj proces usporio. Oscilacije temperature, do kojih moe doi u razliitim fazama transporta i skladitenja proizvoda, nisu dobre za kvalitet sladoleda. U Nestlu predano radimo na receptima da osiguramo kvalitet i stabilnost sladoleda pri ovakvim temperaturnim oscilacijama, ali uvijek traimo naine da ih uinimo jo otpornijim, objanjava dr. Limbach. Da je pivo najpopularnije pie meu mukarcima, to svi znamo. Meutim, kada momci u Americi poele da popiju jedno hladno, oni umjesto u trgovinu odu u kuhinju. Procjenjuje se da je danas meu Amerikancima vie od milion pivara-amatera. Kada proizvodite svoje pivo, moete da mijenjate recepte, da dodajete ili izbacujete odreene sastojke i pravite ukus koji se vama svia, a ne da pijete pivo koje proizvode velike pivare, objanjava Bob Ruz, koji ve godinama usavrava svoju tehniku. Bob vikendom traga za sastojcima u lokalnoj prodavnici zdrave hrane i eksperimentie sa novim ukusima. Potrebna vam je samo posuda, dok jeam kupujete u prahu i dodajete vodu i kvasac. Domae pivo sve je popularnije, a uputstva i sredstva za pripremu sve traenija. Iako domai pivari ne mogu da prodaju svoje pivo, vole da se drue i uporeuju ukuse na lokalnim takmienjima. Na ovogodinjem takmienju iznenaeni koliko bogatih ljudi trenutno ima problema sa kreditima, kae za Rojters Jordan Tabach-Bank, vlasnik jedne zalagaonice na Beverli Hilsu, u Kaliforniji. U banci morate da ekate po nekoliko sedmica ili mjeseci da dobijete zajam. Kada Cherry Blossom (Trenjin cvijet) pobjedu su odnijeli Pit i Kodi, ije je pivo sa ukusom rue i hibiskusa proglaeno za najpitkije. Moete da kombinujuete razliite ukuse. Plus, od kolaa ne moete da se napijete, ali od piva moete, kae Kodi.

u vinu je zalog
Kada im je neophodan novac, ljudi obino u zalog daju neki komad nakita ili umjetniko djelo, ali u posljednje vrijeme sve je vie onih koji nude skupocjene boce vina. Bili biste

mi dajemo pozajmicu, to obino inimo istog dana, objanjava on, dodajui da je njegova zalagaonica pozajmljivala novac menaderima kompanija, bankarima, pravnicima, ljekarima, pa ak i pojedinim oskarovcima. Za pozajmice se u zalog daju uglavnom boce starog vina, koje na aukcijama redovno dostiu vrijednost od nekoliko desetina hiljada dolara, a zalagaonica borro.com nedavno je pozajmila 120.000 dolara u zamjenu za 128 boca vina Chteau dYquem, ija je trina vrijednost procijenjena na 250.000 dolara. Pozajmljujemo novac u visini od 70 posto vrijednosti vina, a rok za vraanje duga je obino sedam mjeseci, navode zalagaoniari. prati vijesti o krizi eurozone i da je veoma zabrinut.

Rjeenje za Grku
Holananin Jur Hermans nije se naao meu finalistima Wolfson ekonomske nagrade vrijedne 285.000 eura, za onog ko napie najbolji rad na temu rjeenja krize u eurozoni, ali su mediji, kao i struni iri, izdvojili i simbolino nagradili prijedlog ovog simpatinog desetogodinjeg deaka. Naime, Hermans smatra da Grka treba da napusti eurozonu, a prema njegovom prijedlogu, koji je ilustrovao i crteom, Grci bi trebalo da zamijene eure za drahme u bankama,

koje bi zatim te dobijene eure proslijedile grkoj vladi. Svi ti euri zajedno formiraju palainku ili picu. Sada grka vlada moe da pone da vraa sve dugove, a svako kome duguje dobije komad pice, objasnio je Hermans u svom pismu. On je predloio i da se Grcima koji pokuaju da zadre svoje eure, i saekaju da njihova vrijednost poraste u odnosu na drahmu, odrede penali u duploj vrijednosti sume koju su eljeli da zadre. Ovako bi svi euri dospjeli u banke i tako bi grka vlada mogla da vrati svoje dugove, kae Hermans. Djeak u svom pismu kae da redovno

april 2012 www.instore.ba

77

Proitaj, pa pojedi

Coca-Cola nosi Pradu

Dobro poznata flaa CocaCole nedavno je doivela pravi modni preobraaj zahvaljujui nekim od najveih dizajnera u italijanskoj modnoj industriji, poput Moschina, Donatelle Versace, Angele Missoni, Blumarinea, itd. Poznati dizajneri udruili su snage kada je pokrenuta dobrotvorna akcija po nazivom Tribute to fashion, kako bi se prikupio novac za rtve zemljotresa u Abrucu, pa su za flaice kreirali novo

odijelo koje nosi prepoznatljiv modni peat svakog od dizajnera. Ova mala umjetnika djela su izloena u Centru mode u Milanu. Nedavno je i Karl Lagerfeld dao doprinos ogranienoj seriji flaica Coca-Cole svojim aluminijskim dizajnom koji dolazi u posebnoj kutiji sa otvaraem.

Neobiana poslastica u kini

Stanovnici grada Dongyang imaju specijalitet na koji veina zapadnjakog svijeta gleda sa nevjericom, a popularnost mu je toliko velika da ga je lokalna zajednica proglasila kulturnim nasljeem. Naime, prodavci na lokalnoj pijaci u ovom gradu istone kineske provincije njeguju vjekovnu tradiciju kuhanja jaja u mokrai deaka mlaih od 10 godina, skupljenoj u toaletima osnovnih kola. Virgin boy eggs redovno kupuju i konzumiraju i stari i mladi zbog, kako kau, svjeeg i slanog ukusa, a cijena im je oko 1,5 juana (15 euro centi). Mjetani tvrde da su izuzetno zdrava, da smanjuju tjelesnu temperaturu, poboljavaju cirkulaciju i uvaju vitalnost organizma, umanjuju bol u nogama i zglobovima i daju potrebnu energiju. Na pripremu odlazi i po itav dan, jer se najprije kuhaju u ljusci, a zatim oljutena, i to po nekoliko sati.

Pravi kuhar (The Real CookBook) je kuhar koji moete ne samo da itate, ve i da pojedete! Naime, stranice ovog neobinog kuvara napravljene su od svjeeg tijesta na kojem je odtampan recept za lazanju. Nakon itanja, stranice se mogu koristiti kao kore za pripremu uvenog italijanskog recepta. Potrebno je samo da nanesete smjesu od sira, mljevenog mesa, sosa od paradajza i zainskog bilja i sve zajedno stavite u rernu da se zapee. Prema pisanju sajta Foodista, ovu originalnu knjigu recepata osmislio je njemaki studio za dizajn Korefe za izdavaku kuu Gerstenberg, poznatu po luksuznim izdanjima o kulinarstvu i umjetnosti.

Najvie piju Europljani

Sa prosjenim godinjim ispijanjem od 12,5 litara istog alkohola po glavi stanovnika, Europljani prednjae u svijetu po konzumaciji alkohola, objavile su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i

Europska komisija. Prosjena dnevna konzumacija alkohola nekog Europljanina jednaka je ispijanju gotovo tri ae vina, to je dvostruko vie nego u ostalim dijelovima svijeta. Najvie alkohola se popije u srednjeeuropskim i istonoeuropskim zemljama - 14,5 litara istog alkohola po stanovniku. Iako stanovnici skandinavskih zemalja u prosjeku piju manje alkohola od ostalih Europljana (10,4 litara istog alkohola po osobi godinje), u ovim zemljama se biljei najvea uestalost opijanja.

FOtO-VIjESt
Cash Mobs, inicijativa grupe online aktivista za pruanje ekonomskog stimulansa lokalnim radnjama koja je poela da se iri Amerikom prolog novembra, sada ve postaje globalni fenomen. Osniva pokreta je klivlendski advokat Andrew Samtoy koji doao na ideju da, putem drutvenih mrea Twitter i Facebook, poziva potroae da se masovno okupljaju u lokalnim trgovinama, kupuju svoje uobiajene potreptine u vrijednosti od najmanje 20 dolara, i time poboljaju poslovanje malih trgovaca pogoenih krizom. Pomaemo vlasnicima, inimo ljude sretnim, kupujemo stvari koje nam i inae trebaju, zabavljamo se i upoznajemo nove ljude, izjavio je Samtoy pred oko 300 potroaa koji su krajem marta u roku od 3 sata potroili 9.000 dolara u marketu Natures Bin u Klivlendu. Masovne kupovine ovog tipa sada su popularne i u Kanadi, Austriji, Velikoj Britaniji, vedskoj, Italiji, Njemakoj, Holandiji, Australiji i Junoj Koreji, a vlasnici radnji biljee i do 8 puta vei promet nego obinim danima.

Izvor: Summer Shepherd, Cash Mobs, Klivlend, SAD

78

april 2012 www.instore.ba

svijet u brojkama
OBIM, VRIjEdNOSt I PROGNOZE RAStA tRItA ALkOHOLNIH PIA

Narod Venecuele konzumira najvie piva 83 litre po glavi stanovnika godinje (The Economist)

in vino veritas
Ljubav prema vinu u zapadnoj Europi je jasna, dok estoka pia, istorijski, dominiraju regijama istone Europe i Pacifike Azije. Poveana dobit oekuje se u gotovo svim kategorijama u budunosti.
Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com 28 milijardi litara 191 milijarda litara

Vino Pivo

Alkoholna pia
245 milijardi litara

estoka pia
20 milijardi litara 4 milijarde litara 2 milijarde litara

Gotova pia / Miksevi Cider

Globalna slika
Alkoholna pia u periodu 2006.-2011.
250 Totalni obim (milijardi litara) 200 150 100 50 0 2006 2007 Obim proizvodnje 2008 Obim rasta u % 2009 2010 Rast vrijednosti u % 2011 6 5 4 3 2 1 0 rast u % na godinjem novou

top 10

top 10 trita po obimu u 2010.

Kina SAD Brazil Rusija Njemaka Japan Meksiko UK Francuska panija

top 10 trita po vrijednosti u 2010.

SAD Kina Japan UK Njemaka Francuska Brazil Rusija Kanada Italija

trita alkoholnih pia obim & vrijednost

april 2012 www.instore.ba

79

Regionalni pregled

Alkoholna pia: regionalna perspektiva

Dominaciju u obimu prodaje u svim regijama biljei kategorija piva. Ovaj trend je i bio oekivan. Sa druge strane, neke kategorije, tradicionalno, biljee veu penetraciju u odreenim regijama. Ljubav prema vinu u zapadnoj Europi je jasna. U Australaziji vino se nalazi na drugom mjestu ljestvice, dok je u Sjevernoj Americi industrija ovog pia manje razvijena. estoka pia, istorijski, dominiraju regijama istone Europe i Pacifike Azije. Ove razlike e potencijalno utjecati na prodaju u budunosti. Sa druge strane, brendovi uvoznih pia koji dobijaju oznaku premium imaju priliku za rast na tritima na kojima je konzumacija estokih pia duboko ukorijenjena u tradiciju, pa e ova kategorija zabiljeiti rast potronje. Promjene su vidljive i u prodaji proizvoda sa manjim procentom alkohola, kao to su vino, pivo i cider. Vino se dobro prodaje u Pacifikoj Aziji, a sve tri kategorije biljee sve bolje rezultate u istonoj Europi.

Alkoholna pia po regijama: ukupan obim po kategorijama i geografskom poloaju u 2011. godini
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% ZE IE SA LA AP AUS DIA Vino Pivo estoka pia RTD/Miksevi Cider ZE-zapadna Europa; IE-istona Europa; SA- Severna Amerika; LAJuna Amerika; AP-Azija i Pacifik; AUS-Australazija; DIA-Daleki Istok i Afrika

Prognoze do 2016.
Poveana dobit oekuje se u gotovo svim kategorijama alkoholnih pia u budunosti. Kategorija piva e zabiljeiti dodatni rast obima prodaje. Cider kao kategorija zadrala je nepromijenjenu poziciju i nije bila posebno ugroena recesijom, pa se oekuje dalji snaan rast. Gotova pia / Miksevi, nosioci kategorije koja je, uprkos ekonomskoj nestabilnosti, doivijela preporod, ostvarie dalji rast, prije svega zahvaljujui konzumaciji ovih pia u pabovima, klubovima i restoranima.

estoka pia takoer biljee rast, zahvaljujui neutaivoj ei indijskih potroaa za drugom vrstom viskija brendijem i njegovom pristupanom cijenom, zatim dobroj poziciji irskog viskija na zrelijim tritima, kao i poveanom potranjom za rumom na tritima cijelog svijeta.

Rezultati i oekivanja po kategorijama za period 2006.-2016.

% totalni obim prosjene godinje stope rasta 6 5 4 3 2 1 2006-2011 0 Alkoholna pia Pivo Cider RTD/Mixevi estoka pia Vino 2011-2016

80

april 2012 www.instore.ba

vox populi

ekajui grant
Prosjaci. ovek se ljuti na njih i kad im da i kad im ne da. Isto je znai sve danas kao to je bilo i u Nieovo vrijeme. elio bih da ako ve dajem milostinju inim to bez gorine, jer mi, gle, ba kad udijelim neto sine koliko je to nitavno, ali tako mi i treba, em sam dao premalo, em u tom Autor: Ljubomir ivkov siromakom srcu nisam ostavio nikakvog traga u jednoj beogradskoj ulici dao sam prosjaku dvadeset dinara, vraam se ubrzo istom ulicom, moj me tienik oslovljava rutinski kao da se prvi put vidimo: Pa dao sam vam prije deset minuta, ne treba da me zbog toga nosite u sjeanju godinama, ali morali biste se toliko usredsrediti da pamtite jedno dvadeset minuta, a nekog ko bi dao sto dvadeset dinara moda i dva sata... Jao, jeste, dao si, izvini... Ostajemo dobri, ali ve u drugoj ulici, istog dana, na drvenom stepeniku radnje koju je kapitalizam zatvorio sjedi bradonja neodredive ivotne dobi, mrmlja neto, nisam naisto je li samo pijan ili usput i prosi, i jedno i drugo ini, pri emu inicijativu preputa prolaznicima: moe i da promarira kraj njega, a moe i da se zainteresuje... Priem mu i razaberem samo rije cigare, tja, nisam pua, ali ba zahvaljujui tome dosta sam i utedio, mogao bih bratu u Hristu da pomognem oko nabavke te sve u svemu tetne supstance, nemam nita sitnije od pedesetice, da item kusur od njega ne ide, dam mu tu modru banknotu, na ta e on, sad sa ve neto boljom artikulacijom: Cigare su sto dinara! Nisam znao, ali ima jo dobrih ljudi u ovoj ulici, i boljih svakako od mene... Nije oaran mojom dosjetkom: nekad su cigarete prodavane na komad, danas zavisnika industrija prisiljava da ide na sve ili nita, ah, hou li ikada o prosjatvu napisati makar esej ako ve nemam grant za valjano nauno istraivanje? Poglavlje o korijenima prosjatva imam u glavi, treba samo da ga bacim na papir (kao Mocart operu: napisana je, ree, ovdje je unutra, treba samo da je prepiem), vie me kopka klasifikacija prosjaka: 1. amateri i profesionalci; 2. poetnici i stare kuke; 3. sezonci i stalno zaposleni. 4. usamljenici i oni koji nose neja u naruju. 5. oni koji rade utke i oni koji investitorima unaprijed sami govore gdje e ulog zavriti (sluaj puaa sa praga zatarabljene radnje). Rednim brojem 4. obuhvaen je starac, blag i strpljiv, koji u jednoj ruci dri neto nalik na manjerku, a u drugoj dvogodinje dijete bebisiter i prosjak istovremeno: nekome obezbjeuje da sat ili dva predahne od materinstva, a sebe predstavlja kao samohranog dedu, vidi se da mali i on nisu krvni srodnici nego su ortaci koji se utke potpomau, napokon mada nije napokon, ima toga jo! ima prosjaka koji strogo razdvajaju prvobitnu akumulaciju od potronje, dok drugi troe naoigled dobrotvora (poput postarije graanke vatreno crvene kose koja nakon prvih prosjakih postignua dostojanstveno zasjedne u Kosta kafeu i pije kapuino): ta me gledate, ako ste mi neto i udijelili, treba li od vaih milodara da kupim kakvu nekretninu ili da zaigram na njujorkoj berzi?

U korpi poznatih
Pripremila: Murisa duanovi

SAZNAJEMO GDJE POZNATI KUPUJU

InStore Magazin zavirio je i ovog mjeseca u korpu poznatih. oping smo obavili sa voditeljicom i urednicom Dnevnika na BHT 1, Ivanom Crnogorac i njenim radnim kolegom, poznatim voditeljem Vijesti Antoanom Oruliem. Ivana: Konzum je moj izbor
Posao na televiziji moe se obinom gledaocu initi jednostavnim. Meutim iza kamere, situacija je potpuno drugaija. Naime, ovaj posao je brz, intenzivan i stresan. Stoga je bilo posebno zanimljivo zaviriti u korpu poznate voditeljice i urednice Dnevnika na BHT1, Ivane Crnogorac. Kad je u pitanju odnos prema kupovini Ivana se okarakterisala kao tipina ena, koja voli sve vrste kupovine i u tome zaista uiva. Nije bitno, kae da li se radi o prehrambenim, odjevnim ili proizvodima za higijenu, kupovina je za nju neto emu se zaista posveti. U razgovoru smo ipak saznali da ne odlazi u velike kupovine, jer ih ne voli. Kupuje po potrebi i najee u supermarketima, koje je odabrala jer se u njima lae snalazi. Male radnje za nju su rezervisane samo u hitnim sluajevima. U kraju gdje ivim imam tri velika trgovaka centra, ali po viegodinjoj navici, idem samo u jedan- Konzum. Najbolji asortiman jeste bitan razlog takvog izbora, ali nije presudan. Rezultat je to navike na lokaciju, ponudu i raspored proizvoda u trgovini, pa i na ljubazno osoblje, kazala nam je Ivana. Ono to joj prilikom kupovine najee zasmeta jesu guve i redovi na kasama, posebno u sluaju praznika, kad od mnogobrojnih kasa radi samo jedna. Potrebno je, kae Ivana, vie kasa za kupce koji kupuju samo jedan proizvod.

Antoan: Preferiram trgovake centre

Jednako kao Ivana, i Antoan je naklonjen trgovakim centrima, te preferira male kupovine. Kae, to je odlika samca. Ipak, glavni razlog zato posjeuje trgovake centre jeste to po njemu, imaju vei izbor i svjeije namirnice. Meutim, za razliku od Ivane, koja preferira Konzum, Antoan posjeuje Bingo i Merkator. Privatne trgovake marke ne voli i kae dri se parole to skuplje, to bolje. U razgovoru s njim saznali smo i da ne postoji neto to mu smeta prilikom kupovine, jer kad doivi neugodnost, on jednostavno promijeni radnju i u njoj vie ne kupuje, a dogaala su se i takva iskustva. Desilo mu se kae da kupi proizvod kojem je istekao rok trajanja ili da je osoblje neljubazno. Ipak, kupovinu je okarakterisao kao uitak. Poto sam bik u horoskopu, a za taj horoskopski znak kau da im i ljubav prolazi kroz eludac, onda bih za kupovinu namirnica rekao kako predstavlja preduitak koji e nakon toga uslijediti, kazao nam je Antoan.