Ukrasavanje dzamija - stavovi mezheba i uleme Pitanje: Esselamu alejkum, Da li je dozvoljeno ukraavanje damije (ukraavanje minbera, mihraba, zidova

damija i sl) sa (geometrijskim i floralnim) ornamentima, ajetima ili dijelovima ajeta, Allahovim imenima i sl. Npr. oslikati i ukrasiti mihrab ornamentima i nekim ajetom ili Allahovim imenom. Takoe, da li je dozvoljeno uzimati za to novanu naknadu? Hvala. Odgovor: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, Stavovi uenjaka i argumenti po ovom pitanju se mogu rezimirati u sljedeem: Prvi stav pokuenost ukraavanja damija zlatom, srebrom, urezivanjem, bojenjem, pisanjem i slino. Ovo je stav dumhura (veine) uenjaka malikijskog, afijskog i hanbelijskog mezheba. Ovu pokuenost dokazuju sljedeim argumentima: - hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nije mi nareena gradnja visokih (ukraenih) mesdida. A zatim je rekao Ibn Abbas, radijallahu anhuma: Vi ete njih sigurno ukraavati kao to su idovi i krani ukraavali. Hadis i predaju od ashaba biljee Ebu Davud, Ibn Hibban i Bejheki, a vjerodostojnim su ih ocijenili Ibn Hibban, Albani i uajb Arnaut. Predaju od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, biljei Buharija u svom Sahihu. - hadis od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nee nastupiti Sudnji dan sve dok se ljudi ne budu meusobno hvalisali u (gradnji) mesdida. Hadis biljee Ebu Davud, Nesai, Ibn Made i Ahmed, Darimi i Ibn Hibban, a vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Huzejme, Ibn Hibban, Albani i uajb Arnaut. - biljei Buharija u svom Sahihu da je Omer, radijallahu anhu, naredio gradnju mesdida i rekao: Zatiti ljude od kie, a uvaj se toga da boji u crveno ili uto pa da se ljudi time okupiraju. - biljee Abdurrezak i Ibn ebi ejbe i svojim Musannefima od Ebu Derda', radijallahu anhu, da je rekao: Kada budete ukraavali vae Mushafe i kada budete uljepavali vae mesdide, zadesie vas propast.

- sa strane razuma kau pogled ili gledanje klanjaa u ukraene dijelove mesdida odvode ga, okupiraju i zavode od skruenosti u namazu. Drugi stav zabrana ukraavanja damija zlatom i srebrom te obaveza da se ti ukrasi uklone kao i bilo koji drugi munker jer to predstavlja rasipnitvo, i uzrokuje slamanje srca siromaha, takoe zabrana pozlaivanja krovova i zidova i obaveza otklanjanja istog osim ako se to ne moe izvesti. Ovo je stav hanabila i afija u jednom od dva stava unutar mezheba. Prenosi se od Omera ibn Abdulaziza da im je postao halifa da htio da skine pozlaene dijelove sa mesdida u Damasku, pa kada je obavijeten da se to nee moi izvesti odustao je od toga. Kada je halifa Velid ibn Abdulmelik ukrasio zlatom Kabu, a bio prvi od halifa koji je to uinio, taj postupak su uenjaci svrstali u omraene novotarije. Trei stav preporuenost ukraavanja damija sa zlatom, srebrom, urezivanjem, bojenjem, pisanjem ili slino. Ovo je stav nekih uenjaka unutar afijskog mezheba i ovo je jedan od dva stava hanefijskog mezheba. Oni pravdaju svoj stav time to ukraavanje mesdida na ovakav nain predstavlja velianje samih mesdida i oivljavanje islamskih obuljeja. etvrti stav da nema smetnje u ukraavanju mesdida, njihovom kreenju, bojenju i urezivanju sa raznim skupocjenostima ali mimo (pod artom da se to ne radi na) mihraba, zida kible, niti desnog i lijevog zida mesdida, jer ukraavanje na tim mjestima odvode klanjaa od namaza. Na ovim mjestima je mekruh ukraavanje i uljepavanje mesdida. Ovo je zvanini stav hanefijskog mezheba. Neki uenjaci prenose da nema razilaenja meu islamskim pravnicima da nije dozvoljeno ukraavanje i uljepavanje mesdida (damija) od imetka koji je dat kao vakuf za gradnju mesdida i da je onaj ko to uradi obavezan nadoknaditi taj imetak u njegovoj vrijednosti, jer je ukraavanje zabranjeno, u njemu nema koristi i to se ne ubraja u gradnju. Zatim su naveli izuzetke od ovog propisa zabrane kod hanefija: da je dozvoljeno ukraavanje imetkom od vakufa ako postoji bojazana da e osoba kod koje se nalazi taj imetak zbog nepotenja i nepouzdanosti ili pohlepe za imetkom prisvojiti i uzeti taj imetak sebi, ili ako je ukraavanje

damije sastvani dio upotpunjavanja gradnje, ili ako sam vakif (onaj koji je uvakufio imetak za gradnju) to radi. Ovo su stavovi i dokazi uenjaka oko propisa ukraavanja mesdida. Shodno argumentima najblii stav ispravnom je pokuenost na emu je dumhur uenjaka. Iz ovoga proizilazi da je rad i zaraivanje na ukraavanju i uljepavanju damija takoe pokuen. Ve billahi tevfik. Mr. Zijad Ljakic