Mjerenja

Sveuilite u Splitu
Pomorski fakultet u Splitu

Radovan Vlai

Mjerenja u elektrotehnici
Upute za laboratorijske vjebe

Split, 2003.

SADRAJ

1. Vjeba: Naputak za ispravno mjerenje i izradu izvjetaja o mjerenju 1

2. Vjeba: Utjecaj potronje instrumenta na pogreku pri mjerenju struje i napona 4

3. Vjeba: Kontrola tonosti instrumenata metodom usporeivanja 10

4. Vjeba: Pogreka instrumenta zbog izoblienog izmjeninog napona 14

5. Vjeba: Proirenje mjernog opsega ampermetra i voltmetra 18

6. Vjeba: Mjerenje snage 22

7. Vjeba: Mjerni transformatori 27

8. Vjeba: Ispitivanje jednofaznog indukcijskog brojila djelatne energije 31

9. Vjeba: Mjerenje otpora 35

10. Vjeba: Mjerenje induktiviteta i kapaciteta 40

11. Vjeba: Katodni osciloskop 45

12. Vjeba: Mjerenje frekvencije 49

Literatura 53

1. Vjeba: NAPUTAK ZA ISPRAVNO MJERENJE I IZRADU IZVJETAJA O
MJERENJU

Mjeriti ne znai samo oitati brojanu vrijednost s pokaznika nekog mjernog instrumenta.
ak i u sluaju najjednostavnijih mjerenja to je znatno sloeniji proces koji iziskuje
mjeriteljska znanja i vjetine. Mjerni proces je slijed radnji koje je svrhovito razvrstati u
skupine:
postavljanje zadatka mjerenja,
odabir mjerne metode,
izbor mjerne opreme,
ispravna uporaba mjerne opreme,
iskazivanje mjernog rezultata.
Postaviti zadatak mjerenja znai jasno odrediti to treba mjeriti i s kojim ciljem. Mjerna
veliina redovito je samo jedno od brojnih i sloeno meuovisnih svojstava ispitivanog
uzorka. Zato se koriste pojednostavljeni ekvivalenti stvarnih svojstava. Na primjer, ponekad
je mogue pretpostaviti da otpornik ima samo svojstvo otpora. Pritom je zanemareno, kao
sporedno u tom sluaju, postojanje termikog uma, samoinduktiviteta i parazitnog
kapaciteta, promjena otpora pri promjeni temperature, itd.
Odabrati mjernu metodu znai odrediti kako ispuniti postavljenu zadau mjerenja. Mjerna
metoda je uopeni nain provoenja mjerenja, primjerice izravna, posredna, poredbena, U-I,
mosna metoda. Slijed definiranih radnji koje su u skladu s odreenom mjernom metodom je
mjerni postupak. On je iscrpno opisan postupnikom (uputama). Po izboru mjerne metode
mogue je pregledno nacrtati mjernu shemu te procijeniti ili proraunati potrebna mjerna
podruja mjernih instrumenata i nazivne vrijednosti ostale mjerne opreme.
Izbor mjerne opreme vri se prema zahtjevima iz prethodnog koraka mjernog procesa. Nuno
je pozorno pregledati upute o svojstvima, nainu uporabe i ogranienjima izabrane mjerne
opreme. Ako je mjerna nesigurnost vea od zahtijevane vrijednosti onda valja odabrati drugu
mjernu opremu i/ili drugu mjernu metodu i ponoviti odgovarajue korake mjernog procesa.
Ispravna uporaba mjerne opreme znai da se mjerni instrumenti, mjerni izvori i pomona
mjerna oprema upotrebljavaju na nain propisan uputama proizvoaa i pri vrijednostima
utjecajnih veliina unutar referentnog podruja ili unutar nazivnog podruja uporabe.
Utjecajne veliine su na primjer poloaj mjerne opreme, temperatura i vlanost okoline,
strana magnetska i elektrina polja, itd. Ako su vrijednosti utjecajnih veliina izvan
referentnog podruja, ali unutar nazivnog podruja uporabe, treba raunati s dodatnom
mjernom nesigurnou. Pozornost valja usmjeriti na sigurnost pri mjerenju te na uine ulazno-
izlaznih impedancija mjerne opreme, elektrinih interferencija i elektrinog uzemljenja.
Ispravnoj uporabi mjerne opreme doprinose sljedee preporuke:
opremu razmjestiti pregledno i svrhovito (pokazna mjerila da ih je lako i ugodno
oitavati, promjenljive izvore i promjenljive elemente da ih je lako ugaati) i tek tada ih
meusobno povezati vodiima prema ve nacrtanoj elektrinoj shemi,
podloga na kojoj je postavljen mjerni krug ne smije biti od metala, a iz blizine mjernog
kruga treba odstraniti sve nepotrebne metalne dijelove (naroito feromagnetske i
ferimagnetske),
pri prenoenju i premjetanju mjerila treba biti paljiv jer je veina mjernih instrumenata i
ureaja osjetljiva na trenju i udarce,
najprije treba spojiti glavni strujni krug (voditi rauna o jakosti struja i odabranoj plotini
presjeka vodia), a zatim sporedne elektrine krugove,
rabiti to krae veze i izbjegavati da vodii kojima teku struje velike jakosti budu u blizini
osjetljivih instrumenata i njihovih prikljunih vodova,
1
vodie uplesti kako bi se smanjile indukcijske sprege i njima uzrokovane magnetske
poremetnje,
mjerni sklop postaviti to dalje od visokonaponskih vodova kako bi se smanjile
kapacitivne sprege i njima uzrokovane elektrine poremetnje,
pri malim razinama mjernih signala koristiti oklopljene vodie i koaksijalne kabele,
prije ukljuivanja struje provjeriti jesu li pokazna mjerila na nitici, a poloaji kliznih
otpornika, promjenljivih transformatora i drugih elemenata za podeavanje takvi da se na
mjerilima dobiju mali poetni pokazi,
ako se pri ukljuivanju oekuje strujni udar valja ampermetre i strujne grane vatmetara
kratko spojiti ili ih postaviti na najvia mjerna podruja, a ako se oekuje naponski udar
treba voltmetre i naponske grane vatmetara iskljuiti ili ih postaviti na najvia mjerna
podruja,
tek kad je mjerni krug spojen i provjeren ukljuiti izvor napajanja, a kad je mjerenje
zavreno prvo treba iskljuiti izvor napajanja,
neposredno nakon mjerenja treba, makar priblino, provjeriti mjerne rezultate kako bi se
u sluaju neoekivanih vrijednosti ili oiglednih pogreaka mjerenje moglo odmah
ponoviti.
Mjerni rezultat je proizvod mjernog procesa. Odgovorna i svrhovita primjena mjernog
rezultata mogua je jedino uz poznavanje njegove kakvoe. Mjerna nesigurnost je brojani
iskaz kvalitete mjernog rezultata. Ona odreuje raspon vrijednosti oko mjernog rezultata
unutar kojeg se s velikom vjerojatnou nalazi prava vrijednost mjerene veliine. O svakom je
mjerenju potrebno voditi biljeke na temelju kojih je naknadno mogue sastaviti izvjetaj o
mjerenju. (Prije mjerenja treba pripremiti prikladnu tablicu za unos rezultata mjerenja.)
Openito, izvjetaj o mjerenju treba sadravati: naslov, zadatak mjerenja, opis mjerne metode,
mjernu shemu, popis mjerne opreme, prikaz mjernih rezultata (tablino i grafiki ako je vie
rezultata), procjenu mjerne nesigurnosti, zakljuak, ime mjeritelja, nadnevak, vrijeme i mjesto
mjerenja.

Mjerenje u laboratoriju

1. Objasniti djelovanje zatitnog uzemljenja (slika 1.1) u sluaju kad je, zbog kvara, metalno
kuite troila na elektrinom potencijalu faznog vodia elektroenergetske mree.

elektro-
energetska
mrea
troilo
metalno
kuite
L
N
0

Slika 1.1. Zatitno uzemljenje metalnog kuita troila

2. Pomou ispitivala faznog napona s tinjalicom provjeriti elektrini potencijal prikljunica
sekundara promjenljivog autotransformatora (slika 1.2.a) i promjenljivog izolacijskog
transformatora (slika 1.2.b). Objasniti mogunost da mjeritelj doivi elektrini udar pri
uporabi promjenljivog autotransformatora.

2

L N 0
metalno
kuite
0
metalno
kuite
N L
a) b)

Slika 1.2. a) Promjenljivi autotransformator;
b) Promjenljivi izolacijski transformator

3. Objasniti razliku izmeu elektronikog mjernog instrumenta sa simetrinim (slika 1.3.a) i
nesimetrinim (slika 1.3.b) ulazno/izlaznim pristupom. Smije li se uzemljena prikljunica
elektronikog mjernog instrumenta s nesimetrinim ulazom/izlazom prikljuiti u toku
elekrinog kruga u kojoj je elektrini potencijal razliit od referentnog?

elektroniki
sklop i izvor
napajanja
izolacijsko kuite instrumenta
ulazno/
izlazni
pristup
a)
elektroniki
sklop
ulazno/
izlazni
pristup
b)
metalno kuite instrumenta

Slika 1.3. Elektroniki instrument s: a) simetrinim ulazno/izlaznim pristupom;
b) nesimetrinim ulazno/izlaznim pristupom

3

2. Vjeba: UTJECAJ POTRONJE INSTRUMENTA NA POGREKU PRI
MJERENJU STRUJE I NAPONA

Elektrinu struju I
x
u grani aktivne mree otpora R mogue je izmjeriti ampermetrom.
Prikljueni stvarni ampermetar unutarnjeg otpora r
A
> 0 mjerit e struju I
A
u razmatranoj grani
elektrine mree. Poznatim postupkom mogue je granu elektrine mree otpora R, sa serijski
prikljuenim ampermetrom, nadomjestiti mreom prikazanom na slici 2.1.

A I
x
R
r
A
I
x
- I
A
I
A

Slika 2.1. Nadomjesna mrea s prikljuenim ampermetrom

Omjer izmjerene I
A
i stvarne I
x
struje je:

( ) R I I r I
A x A A
=

A x
A
r R
R
I
I
+
= (2.1)

Relativna pogreka koja nastaje pri mjerenju elektrine struje ampermetrom unutarnjeg otpora
r
A
je:

1 =
=
x
A
x
x A
r
I
I
I
I I
g

pa uvravanje relacije 2.1. daje:

A
A
A
r
r
R
r R
r
g
+
=
+
=
1
1
(2.2)

Ampermetar s manjim unutarnjim otporom r
A
uzrokuje manju relativnu pogreku pri mjerenju
struje opisanim postupkom. U savrenom sluaju, uz r
A
0, relativna pogreka zbog
potronje ampermetra g
r
iezava.
Omjer otpora grane elektrine mree i unutarnjeg otpora ampermetra R/r
A
za koji pri mjerenju
struje apsolutna vrijednost relativne pogreke ne prelazi zadanu vrijednost q je:

q
r R
r
g
A
A
r

+
=

4
q
q
r
R
A
1
(2.3)

Unutarnji otpor ampermetra r
A
mogue je odrediti iz podataka koje navodi proizvoa
instrumenta; ako je odreena potronja P ampermetra:

2
n
A
I
P
r

= (2.4)

a ako je poznat pad napona U na ampermetru:

n
A
I
U
r

= (2.5)

gdje je I
n
nazivna vrijednost struje jednaka gornjoj granici mjernog opsega.
Ako nisu poznati ovi podaci unutarnji otpor ampermetra r
A
mogue je jednostavno izmjeriti
mjernim sklopom prikazanim na slici 2.2. sljedeim mjernim postupkom:
promjenljivim otpornikom postaviti otklon ampermetra na nazivnu vrijednost struje I
n

(gornja granica mjernog opsega),
voltmetrom izmjeriti pad napona na ampermetru U,
prema relaciji 2.5. odrediti unutarnji otpor ampermetra.

U
R
V
A
r
A

Slika 2.2. Mjerni sklop za mjerenje r
A

Elektrini napon U
x
izmeu vorova grane aktivne elektrine mree otpora R mogue je
izmjeriti voltmetrom. Prikljueni stvarni voltmetar unutarnjeg otpora R
V
mjerit e napon U
V

izmeu vorova razmatrane grane elektrine mree. Poznatim postupkom mogue je granu
elektrine mree otpora R, s paralelno prikljuenim voltmetrom, nadomjestiti mreom
prikazanom na slici 2.3.
Omjer izmjerenog U
V
i stvarnog U
x
napona je:

V
x
V
V
R R
U
R
U
+
=

5
V U
x
R
R
V
U
V

Slika 2.3. Nadomjesna mrea s prikljuenim voltmetrom

V
V
x
V
R R
R
U
U
+
= (2.6)

Relativna pogreka koja nastaje pri mjerenju elektrinog napona voltmetrom unutarnjeg
otpora R
V
je:

1 =
=
x
V
x
x V
r
U
U
U
U U
g

pa uvrtavanje relacije 2.6. daje:

R
R
R R
R
g
V
V
r
=
+
=
1
1
(2.7)

Voltmetar s veim unutarnjim otporom R
V
uzrokuje manju relativnu pogreku pri mjerenju
napona opisanim postupkom. U savrenom sluaju, uz R
V
, relativna pogreka mjerenja
napona zbog potronje voltmetra g
r
iezava.
Omjer unutarnjeg otpora voltmetra i otpora grane elektrine mree R
V
/R za koji pri mjerenju
napona apsolutna vrijednost relativne pogreke ne prelazi zadanu vrijednost q je:

q
R R
R
g
V
r

+
=

q
q
R
R
V

1
(2.8)

Unutarnji otpor voltmetra R
V
mogue je odrediti iz podataka koje navodi proizvoa
instrumenta; ako je odreen karakteristini otpor R
k
[k/V] voltmetra:

n k V
U R R = (2.9)

a ako je poznata potronja struje I voltmetra:

I
U
R
n
V
= (2.10)
6

gdje je U
n
nazivna vrijednost napona jednaka gornjoj granici mjernog opsega.
Ako nisu poznati ovi podaci unutarnji otpor voltmetra R
V
mogue je jednostavno izmjeriti
ommetrom ili mjernim sklopom prikazanim na slici 2.4. sljedeim mjernim postupkom:
promjenljivim otpornikom postaviti otklon voltmetra na nazivnu vrijednost napona U
n

(gornja granica mjernog opsega),
ampermetrom izmjeriti struju kroz voltmetar I,
prema relaciji 2.10. odrediti unutarnji otpor voltmetra.

U
R
V A
R
V

Slika 2.4. Mjerni sklop za mjerenje R
V


1. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 2.5. i ampermetrom izmjeriti struju I
A
pri
zadanim vrijednostima otpora R i napona U
B
stabiliziranog ispravljaa.

A U
B
R
V
stabilizirani
ispravlja
I
A

Slika 2.5. Shema elektrinog kruga za mjerenje struje

Izmjerene vrijednosti unijeti u tablicu 2.1.

Tablica 2.1. Rezultati mjerenja prema 1. zadatku

I
A
[mA]
br. mj. U
B
[V] R [k] I
x
[mA]
k k
r
A
[] g
r
%
1. 7,5 0,139
2. 7,5 0,502
3. 7,5 1,22
4. 7,5 3,24
7

Stvarna struja u elektrinom krugu (bez prikljuenog ampermetra) je:

R
U
I
B
x
=

Unutarnji otpor ampermetra mogue je odrediti prema relaciji 2.1:

A
A x
A
I
I I
R r

=

Relativna pogreka pri mjerenju elektrine struje, prema relaciji 2.2, je:

A
A
x
x A
r
r R
r
I
I I
g
+
=
=

odnosno iskazana u postotku:

100 % =
r r
g g

Izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 2.1.
Iz podataka koje proizvoa navodi za najnii mjerni opseg ampermetra:

K = U K =
n
I

odrediti unutarnji otpor ampermetra prema relaciji 2.5:

K =
=
n
A
I
U
r

2. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 2.6. i voltmetrom izmjeriti napon U
V
pri
zadanim vrijednostima otpora R otporne dekade i napona U
x
stabiliziranog ispravljaa.

V U
B
R
V
stabilizirani
ispravlja
U
V

Slika 2.6. Shema elektrinog kruga za mjerenje napona


8

U
V
[V]
br. mj. U
x
[V] R [k]
k k
R
V
[k] g
r
%
1. 7,5 100
2. 7,5 200
3. 7,5 300
4. 7,5 400

Unutarnji otpor voltmetra mogue je odrediti prema relaciji 2.6:

V x
V
V
U U
U
R R
=

Relativna pogreka pri mjerenju elektrinog napona, prema relaciji 2.7, je:

V x
x V
r
R R
R
U
U U
g
+
=
=

odnosno iskazana u postotku:

100 % =
r r
g g

Iz podataka koje proizvoa navodi za najnii mjerni opseg voltmetra:

K =
k
R K =
n
U

odrediti unutarnji otpor voltmetra prema relaciji 2.9:

K = =
n k V
U R R

9

3. Vjeba: KONTROLA TONOSTI INSTRUMENATA METODOM
USPOREIVANJA

Nakon izrade, odnosno dulje uporabe, instrumente se umjerava (badari) kako bi se odredile
njihove granice pogreaka. Pogreka analognog instrumenta definirana je indeksom klase koji
pokazuje maksimalne dozvoljene granice pogreaka iskazane u postocima dogovorene
vrijednosti. Za novije instrumente dogovorna vrijednost je jednaka:
gornjoj granici mjernog opsega ako je oznaka indeksa klase samo broj (na primjer 2,5),
stvarnoj vrijednosti mjerene veliine ako je oznaka indeksa klase broj upisan u krug (na
primjer c),
ukupnoj duljini skale ako je oznaka indeksa klase broj iznad simbola kuta.
Na primjer, voltmetar s gornjom granicom mjernog opsega 60 V i indeksom klase 1 smije, pri
referentnim vrijednostima utjecajnih veliina (temperatura, poloaj instrumenta, strano
magnetsko polje, itd), grijeiti na svakom mjestu skale najvie 0,6 V, to je 1% od 60 V.
Pokae li takav instrument 30 V prava vrijednost mjerenog napona bit e unutar podruja
(30 0,6) V, odnosno granice pogreke u postocima prave vrijednosti mjerene veliine su
2% . Mogue je zakljuiti da su pri veim otklonima kazaljke ue granice pogreaka
iskazane u postocima prave vrijednosti mjerene veliine. Zato prilikom mjerenja analognim
instrumentom valja odabrati takav mjerni opseg da je otklon kazaljke u posljednjoj treini
skale mjernog instrumenta.
Pogreku digitalnih instrumenata mogue je iskazati:
postotkom od oitane vrijednosti (% of reading, of value),
postotkom od mjernog opsega (% of range),
brojem x znamenki (x digit, count),
brojem x volti, ampera, oma, itd.
Najee se rabi kombinacija spomenutih naina za definiranje pogreke mjernog instrumenta
primjerice, 0,1% oitane vrijednosti + 0,15% mjernog opsega, 0,1% oitane vrijednosti + 5
znamenki ili 0,1% oitane vrijednosti + 2 znamenke + 0,02 .
Umjeravanje metodom usporeivanja provodi se usporedbom pokazivanja umjeravanog (x) i
umjeravajueg (n) instrumenta (najmanje pet puta vee tonosti). Pri umjeravanju voltmetra
ovom metodom paralelno spojeni voltmetri su preko sklopa za ugaanje (djelitelj napona)
prikljueni na prikladni izvor napona (slika 3.1).

V
n
U
V
x
stabilizirani
ispravlja

Slika 3.1. Umjeravanje voltmetra

Pri umjeravanju ampermetra serijski spojeni umjeravani i umjeravajui instrument su preko
sklopa za ugaanje (djelitelj struje) prikljueni na prikladni izvor napajanja (slika 3.2).
Otklon umjeravanog instrumenta (x) se pomou sklopa za ugaanje namjeta na numerirane
podjele na skali poevi od donje do gornje granice mjernog opsega, a zatim u obrnutom
smjeru. Pritom se na umjeravajuem instrumentu (n) dobiju dva oitanja za svaku numeriranu
10
podjelu skale umjeravanog instrumenta. Za pravu vrijednost mjerene veliine uzima se
aritmetika sredina ova dva oitanja:
A
x
U
R
A
n
stabilizirani
ispravlja

Slika 3.2. Umjeravanje ampermetra

( )
nsrednje n
n n n n n
n
k
k g Rd g Rd
Rdg

=
+
=
+
=
2 2
(3.1)

gdje je Rdg
n
= k
n

n
oitanje na umjeravajuem instrumentu (n) pri poveanju otklona, a
Rdg
n
= k
n

n
pri smanjivanju otklona umjeravanog instrumenta (x).
Apsolutna pogreka je:

n x a
Rdg Rdg g = (3.2)

a korekcija je:

x n a
Rdg Rdg g k = =
0
(3.3)

gdje je Rdg
x
= k
x

x
pokazivanje umjeravanog (x) instrumenta (na numeriranoj podjeli
skale), a Rdg
n
je odreeno relacijom 3.1.
Postotna pogreka je:

100
vrijednost dogovorna
% =
a
g
p (3.4)

gdje dogovorna vrijednost oznaava veliinu ovisnu o navedenom nainu oznaavanja
indeksa klase instrumenta. Ako je apsolutni iznos postotne pogreke, za sve numerirane
podjele unutar mjernog opsega umjeravanog instrumenta, manji ili jednak indeksu klase onda
instrument pripada oznaenoj klasi.

11

1. Provjeriti tonost voltmetra indeksa klase 2,5 na mjernom opsegu 10 V metodom
usporeivanja prema shemi na slici 3.1. Kao umjeravajui instrument koristiti prijenosni
digitalni multimetar u funkciji voltmetra tonosti 0,5% od oitanja + 1 znamenka. Promjenom
napona stabiliziranog ispravljaa namjetati otklon umjeravanog voltmetra na numerirane
podjele skale.


U
x
[V] U
n
[V]
br. mj.
k
x

x
k
x
x
U
n
U U
n

g
a
[V] p%
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
n

Apsolutna pogreka g
a
i postotna pogreka p% odreene su odgovarajue relacijom 3.2. i 3.4.
Indeks klase umjeravanog voltmetra oznaen je s 2,5 pa je dogovorna vrijednost jednaka
gornjoj granici mjernog opsega (10 V).
Izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 3.1. Postotnu pogreku u funkciji mjerene veliine
p%(U
x
) prikazati grafiki na milimetarskom papiru izlomljenom krivuljom. Odrediti pripada
li umjeravani instrument naznaenoj klasi.

2. Provjeriti tonost ampermetra indeksa klase 2,5 na mjernom opsegu 100 mA metodom
usporeivanja prema shemi na slici 3.2. Kao umjeravajui instrument koristiti prijenosni
digitalni multimetar u funkciji ampermetra tonosti 1% od oitanja + 2 znamenke, a
promjenljivi otpornik je potenciometar R = 100 . Promjenom napona stabiliziranog
ispravljaa i poloaja klizaa potenciometra namjetati otklon umjeravanog ampermetra na
numerirane podjele skale.
Izmjerene vrijednosti unijeti u tablicu 3.2. Rezultate mjerenja obraditi istovjetno kao kod
provjere tonosti voltmetra (zadatak 1).

12

I
x
[mA] I
n
[mA]
br. mj.
k
x

x
k
x
x
I
n
I I
n

g
a
[mA] p%
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
n

13

4. Vjeba: POGREKA INSTRUMENTA ZBOG IZOBLIENOG
IZMJENINOG NAPONA

Instrumenti s pominim svitkom i stalnim magnetom, koji se odlikuju velikom osjetljivou, a
mogu imati i male granice pogreaka (indeks klase 0,05), koriste se za izravno mjerenje
istosmjernih veliina. Ako se eli mjeriti izmjenina veliina ona se mora pretvoriti u
istosmjernu, odnosno ispraviti. Ispravljai mogu biti mehaniki, poluvodiki i
termopretvarai. Najee se koriste poluvodiki ispravljai s diodom u linearnom dijelu
karakteristike. Na slici 4.1. prikazan je spoj diode i instrumenta unutarnjeg otpora R
u
za
poluvalno i punovalno ispravljanje. ee se koristi spoj za punovalno ispravljanje (Greatzov
spoj) zbog vee osjetljivosti.

u
i
R
u
u
U
m
T t
t T
I
m
i
a)
u
i
R
u
u
U
m
T t
t
T
I
m
i
b)

Slika 4.1. Poluvodiki ispravlja s diodom za: a) poluvalno ispravljanje;
b) punovalno ispravljanje

Otklon pominog organa instrumenta srazmjeran je srednjoj vrijednosti mjerene izmjenine
veliine. Ako otpor propusno polarizirane diode iezava, a nepropusno polarizirane je
beskonaan (savrena dioda) srednja vrijednost struje kroz instrument za poluvalno
ispravljenu struju sinusoidalnog oblika (slika 4.1.a) je:

14
|
|
.
|
\
|
+ = =

2
0
2
0
0
2
sin
1 1
T
T
T
m
T
sr
dt tdt
T
I
T
dt i
T
I

u
m m
sr
R
U I
I = =

1
(4.1)

a za punovalno ispravljenu struju sinusoidalnog oblika (slika 4.1.b) je:

= =
2
0 0
2
sin
2 1
T
m
T
sr
tdt
T
I
T
dt i
T
I

u
m
m sr
R
U
I I = =

2 2
(4.2)

gdje su indeksom m oznaene maksimalne vrijednosti, a T je period izmjenine veliine.
Najee se izmjenina veliina iskazuje efektivnom vrijednou pa se skala instrumenta u
razmatranom spoju umjerava (badari) u efektivnim vrijednostima sinusoidalne veliine.
Efektivna vrijednost punovalno ispravljene struje sinusnog oblika za spoj na slici 4.1.b) je:

2
1
0
2 2
2
1
0
2
2
sin
1 1
(
=
(
=

T
m
T
ef
tdt
T
I
T
dt i
T
I

u
m m
ef
R
U I
I = =
2
1
2
(4.3)

Faktor oblika jednak je omjeru efektivne i srednje vrijednosti izmjenine veliine. Za
punovalno ispravljenu sinusoidalnu struju faktor oblika
0
, prema relacijama 4.2. i 4.3, je:

11 , 1
2 2
0
= =

sr
ef
I
I
(4.4)

Mjeri li se razmatranim instrumentom nesinusoidalni napon faktora oblika i prave efektivne
vrijednosti U
ef
:

sr
ef
U
U
=
sr ef
U U = (4.5)

instrument e pokazivati vrijednost:

sr x
U U = (4.6)

Relativna pogreka pri ovom mjerenju je:

15
ef
ef x
r
U
U U
g

=

a uvrtavanje relacija 4.5. i 4.6. daje:

=
0 0
sr
sr sr
r
U
U U
g (4.7)

Pritom su faktori oblika
0
i odreeni odgovarajue relacijom 4.4. i 4.5.
Instrument koji ima pretvornik (ispravlja) s odzivom na pravu efektivnu vrijednost i
badaren je u tim vrijednostima (oznaka TRUE RMS) nee grijeiti pri promjeni valnog
oblika mjerene veliine. Ispravljena, istosmjerna veliina na izlazu pretvornika s odzivom na
pravu efektivnu vrijednost napona ili struje razmjerna je efektivnoj vrijednosti izmjenine
veliine na ulazu. Ovakvo svojstvo pretvornika posljedica je kvadratine karakteristike koje
se ostvaruje sintezom pomou vie dioda , na naelu mjerenja topline ili uporabom sklopa za
mnoenje. Najvie potekoa uzrokuje mjerenje impulsnih valnih oblika, pogotovo ako je
omjer vremena trajanja impulsa i perioda vrlo malen. Redovito se za instrument koji mjeri
pravu efektivnu vrijednost izmjeninog napona ili struje navodi najvei doputeni tjemeni
faktor (crest faktor) mjerene veliine. Odreen je omjerom vrne i efektivne vrijednosti
mjerene veliine (bez istosmjerne komponente), a iznos mu je najee od 4:1 do 10:1.


1. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 4.2. i voltmetrom (univerzalni instrument na
izmjeninom naponskom podruju) izmjeriti napon U
x
sinusnog, pravokutnog i trokutastog
valnog oblika na izlazu funkcijskog generatora frekvencije f 70 Hz. Instrumentom koji
mjeri pravu efektivnu vrijednost (digitalni multimetar, TRUE RMS) izmjeriti napon U
ef
ovih
valnih oblika. Na osciloskopu oitati maksimalnu vrijednost U
m
i period T mjerenog napona.
(Vea tonost se postie oitanjem vrijednosti napona od vrha do vrha U
pp
, a maksimalna
vrijednost je U
m
= U
pp
/2; pri oitanju perioda povoljno je poveati vertikalnu osjetljivost
osciloskopa.)

V
rms
U
x
V
funkcijski
generator
osciloskop

Slika 4.2. Shema elektrinog kruga za mjerenje napona razliitih valnih oblika


16

U
x
[V]
valni oblik
k k
U
ef
[V] U
m
[V] T [ms] g
r
%
sinusni
pravokutni
trokutasti

Odrediti srednju i efektivnu vrijednost mjerenih napona:

=
T
sr
dt u
T
U
0
1

2
1
0
2
1
(
=

T
ef
dt u
T
U

i faktor oblika prema relaciji 4.5.
Relativna pogreka g
r
pri mjerenju nesinusoidalnih napona instrumentom iji je otklon
srazmjeran srednjoj vrijednosti, a badaren je u efektivnim vrijednostima za sinusoidalne
veliine, odreena je relacijom 4.7. Iskazana u postocima je:

100 % =
r r
g g


17

5. Vjeba: PROIRENJE MJERNOG OPSEGA AMPERMETRA I VOLTMETRA

Ako se ampermetru unutarnjeg otpora r
A
paralelno prikljui otpornik otpora R
S
, kao na slici
5.1.a), onda se ukupna struja I dijeli na struju kroz instrument I
A
i struju kroz otpornik I
S
.

A
R
S
r
A
U
I
S
I
I
A
a) b)
U
R
S
1
2 2'
1'
I

Slika 5.1. a) Paralelni spoj ampermetra i otpornika R
S
;
b) Strujne i naponske prikljunice shunta

Omjer ukupne struje I i struje kroz instrument I
A
je:

( )
A A S A
r I R I I U = =

S
S A
A
R
R r
I
I +
= (5.1)

eli li se ampermetrom nazivne vrijednosti struje I
A
i unutarnjeg otpora r
A
mjeriti struja do
vrijednosti I treba paralelno instrumentu prikljuiti otpornik ija vrijednost otpora R
S
slijedi iz
relacije 5.1:

A
A
A S
I I
I
r R
= (5.2)

Uobiajeni naziv za paralelno prikljueni otpornik je shunt. Redovito se izrauje od
manganina zbog malog termonapona prema bakru i mjedi te malog temperaturnog
koeficijenta otpora. Posebno se izvode strujne (oznaene s 1-1 na slici 5.1.b) i naponske
(oznaene s 2-2 na slici 5.1.b) prikljunice shunta. Nazivna struja shunta I je vrijednost struje
koja se uspostavlja kroz paralelni spoj shunta i instrumenta. Nazivni pad napona shunta U je
razlika potencijala na naponskim prikljunicama shunta pri nazivnoj struji kroz paralelni spoj
shunta i instrumenta. Nazivni pad napona shunta odabire se iz niza 30, 45, 50, 60, 75, 100,
150 i 300 mV.
Shunt je mogue prikljuiti izravno na prikljunice instrumenta ili spojiti pomou prikljunih
vodova to je pogodno pri mjerenju struja velikih jakosti jer se instrument tako udaljava iz
magnetskog polja mjerene struje. U drugom sluaju treba uzeti u obzir i pad napona na
prikljunim vodovima koji se pri umjeravanju oznaava na instrumentu ili shuntu. Ako su
shunt i instrument umjereni za jednaki nazivni pad napona U konstanta mjernog sklopa je:

max
I
k
s
= (5.3)

gdje je I nazivna struja shunta, a
max
je ukupni broj dijelova skale ampermetra.
18
Ako se voltmetru unutarnjeg otpora R
V
serijski prikljui otpornik otpora R
P
, kao na slici 5.2,
onda se ukupni pad napona U dijeli na pad napona na voltmetru U
V
i pad napona na otporniku
U
P
.

V
R
P
R
V
U
P
U
V
U

Slika 5.2. Serijski spoj voltmetra i otpornika R
P

Omjer ukupnog napona U i pada napona na instrumentu U
V
je:

V
V
V P
R
U
R R
U
=
+

V
V P
V
R
R R
U
U +
= (5.4)

eli li se voltmetrom nazivne vrijednosti napona U
V
i unutarnjeg otpora R
V
mjeriti napon do
vrijednosti U treba instrumentu serijski prikljuiti otpornik ija vrijednost otpora R
P
slijedi iz
relacije 5.4:

V
V
V P
U
U U
R R

= (5.5)

Konstanta mjernog sklopa predotpora i instrumenta je:

max
U
k
s
= (5.6)

gdje je U nazivna vrijednost napona sklopa, a
max
je ukupni broj dijelova skale voltmetra.
Karakteristini otpor sklopa:

k
V
V P V
ks
R
U
R
U
R R
R = =
+
=

jednak je karakteristinom otporu voltmetra R
k
.


1. Proiriti mjerni opseg ampermetra I
A
= 1 mA, unutarnjeg otpora r
A
= 60 , pomou shunta
R
S
= 0,2 i izmjeriti struju I
x
u elektrinom krugu spojenom prema shemi na slici 5.3. za tri
poloaja kliznika potenciometra R = 10 . Napon stabiliziranog ispravljaa postaviti na
vrijednost U 1,5 V.
19
U
R
A
stabilizirani
ispravlja
r
A
R
S
I
x

Slika 5.3. Mjerenje struje ampermetrom proirenog mjernog opsega

Rezultate mjerenja unijeti u tablicu 5.1.


I
x
[mA]
br. mj. R
S
[] I [mA]
k
s
k
s

1. 0,2
2. 0,2
3. 0,2

Vrijednost nazivne struje shunta I odrediti prema relaciji 5.1, a konstantu mjernog sklopa k
s

prema relaciji 5.3. Struja I
x
je:

=
s x
k I

gdje je otklon (u dijelovima skale) instrumenta. Izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 5.1.

2. Proiriti mjerni opseg voltmetra U
V
= 1 V, unutarnjeg otpora R
V
= 30 k, na vrijednost
120% od oekivanog napona U = 10 V predotporom R
P
(otporna dekada). Izmjeriti tri
vrijednosti napona U
x
10 V u elektrinom krugu spojenom prema shemi na slici 5.4.

U
x
R
V
V
stabilizirani
ispravlja
R
P

Slika 5.4. Mjerenje napona voltmetrom proirenog mjernog opsega


20

U
x
[V]
br. mj. R
P
[k] U [V]
k
s
k
s

1.
2.
3.

Napon U je nazivna vrijednost proirenog mjernog opsega, a vrijednost predotpora R
P
je
odreena relacijom 5.5. Konstantu mjernog sklopa k
s
odreuje relacija 5.6. Izraunate
vrijednosti unijeti u tablicu 5.2.

21

6. Vjeba: MJERENJE SNAGE

U podruju niskih frekvencija (priblino do 1 kHz) donedavno su kao laboratorijski i kao
pogonski instrumenti za mjerenje snage prevladavali elektrodinamiki vatmetri razliitih
izvedbi. Danas ih istiskuju mjerni pretvarai snage koji na izlazu daju istosmjernu struju ili
napon razmjeran mjerenoj snazi. Izlazna veliina se onda mjeri instrumentom s pominim
svitkom, a sve ee i digitalnim instrumentom. Bez obzira na izvedbu mogue ih je nazivati
vatmetrima, a pri mjerenju snage spajaju se na nain prikazan slikom 6.1.

W A
V
A
U
g
Z
p
a)
r
A
r
W
R
W
R
V
W
V
b)
U
g
R
V
r
A
r
W
R
W
Z
p

Slika 6.1. Spoj vatmetra pri mjerenju snage

Otklon vatmetra razmjeran je djelatnoj (radnoj) snazi:

cos
1
=
W W
W
I U
k
(6.1)

gdje je k
W
konstanta vatmetra (odreena za svaki mjerni opseg), U
W
je napon naponske grane
vatmetra, I
W
je struja strujne grane vatmetra, a cos je faktor snage.
Zbog nadzora optereenja strujne, odnosno naponske grane vatmetra struja i napon troila
mjere se odgovarajue ampermetrom i voltmetrom prikljuenim kao na slici 6.1. a) ili b).
Strujnu i naponsku granu vatmetra mogue je preopteretiti (prekoraiti nazivnu vrijednost
struje i napona), a da pritom kazaljka ne postigne puni otklon na skali instrumenta. Nazivne
vrijednosti struje I
n
i napona U
n
oznaene su na instrumentu, a nazivna vrijednost faktora
snage cos
n
, ako nije naznaena, je:

n n
W
n
I U
k
=
max
cos

(6.2)

gdje je
max
ukupni broj dijelova skale vatmetra.
Kod elektrodinamikih vatmetara naponski mjerni opseg mijenja se predotporom spojenim u
seriju s naponskim (pominim) svitkom, a mijenjanje strujnog opsega postie se serijskim ili
paralelnim prespajanjem strujnih (nepominih) polusvitaka.
Za spoj vatmetra kao na slici 6.1.a) snaga troila P
p
jednaka je oitanju na vatmetru P
W

umanjenom za potronju voltmetra i naponske grane vatmetra:

|
|
.
|
\
|
+ =
V W
V W p
R R
U P P
1 1
2
(6.3)

22
gdje je U
V
napon voltmetra, R
W
je otpor naponske grane vatmetra, a R
V
je unutarnji otpor
voltmetra. Snaga generatora P
g
jednaka je oitanju na vatmetru P
W
uveanom za potronju
ampermetra i strujne grane vatmetra:

( )
W A A W g
r r I P P + + =
2
(6.4)

gdje je I
A
struja ampermetra, r
A
je unutarnji otpor ampermetra, a r
W
je otpor strujne grane
vatmetra. Faktor snage troila cos
p
za spoj kao na slici 6.1.a) mogue je odrediti iz rezultata
mjerenja:

|
|
.
|
\
|

|
|
.
|
\
|
+
=
V
V
W
V
A V
V W
V W
p p
p
p
R
U
R
U
I U
R R
U P
I U
P
1 1
cos
2
(6.5)

pri emu su U
p
i I
p
odgovarajue napon i struja troila.
Za spoj vatmetra kao na slici 6.1.b) snaga troila je:

( )
A W A W p
r r I P P + =
2
(6.6)

snaga generatora je:

|
|
.
|
\
|
+ + =
W V
V W g
R R
U P P
1 1
2
(6.7)

a faktor snage troila je:

( )
( )
A A W A V A
A W A W
p p
p
p
r I r I U I
r r I P
I U
P

+
=
2
cos (6.8)

Pri mjerenju snage vatmetrom treba koristiti spoj sa slike 6.1. a) ili b) za koji je korekcija
izmjerene snage (odgovarajue relacija 6.3. ili 6.6) zanemariva. Pri mjerenju malih snaga bit
e potrebne korekcije zbog potronje instrumenata. Kako otpori ampermetra i strujne grane
vatmetra esto nisu poznati, a i temperaturno su ovisni, za mjerenje snage koristi se tada spoj
kao na slici 6.1.a).
Radnu snagu u izmjeninom elektrinom krugu, kada nije dostupan vatmetar ili na viim
frekvencijama, mogue je izmjeriti pomou tri ampermetra ili tri voltmetra. Mjerenje radne
snage troila impedancije Z
p
pomou tri ampermetra vri se prema shemi na slici 6.2.
Paralelno troilu prikljuen je otpornik R. Ampermetrima se mjeri struja troila I, struja kroz
otpornik I
0
i ukupna struja I
1
. Pritom je struja I
0
u fazi s narinutim naponom U, dok struja I
ima prema tom naponu fazni zakret (vektorski dijagram na slici 6.2). Prema kosinusnom
pouku vrijedi:

( ) + =
o
180 cos 2
0
2 2
0
2
1
I I I I I (6.9)

Uvrtavanjem za struju I
0
= U/R i oznaavanjem s P = UIcos slijedi radna snaga i faktor
snage troila:

23
A
1
U
Z
p
A
A
0
R
I
1 I
0
I
U
I
1
I
I
0

Slika 6.2. Mjerenje snage pomou tri ampermetra

R
I I I
P

=
2
2 2
0
2
1
(6.10)

I I
I I I
0
2 2
0
2
1
2
cos

= (6.11)

Obzirom na tonost mjerenja povoljno je odabrati otpor R priblino jednak iznosu
impedancije optereenja Z
p
, a unutarnji otpor ampermetra to manji u odnosu na R i Z
p
.
Radna snaga troila impedancije Z
p
mjeri se pomou tri voltmetra prema shemi na slici 6.3.

V
1
U
1
Z
p
V
V
0
R
I
U
U
1
I
U
0
U
0
U
1
U

Slika 6.3. Mjerenje snage pomou tri voltmetra

Otpornik R serijski je prikljuen troilu. Voltmetrima se mjeri napon troila U, napon na
otporniku U
0
i ukupni napon U
1
. Pritom je napon U
0
u fazi sa strujom kruga I, dok napon U
ima prema toj struji fazni zakret (vektorski dijagram na slici 6.3). Prema kosinusnom
pouku vrijedi:

( ) + =
o
180 cos 2
0
2 2
0
2
1
U U U U U (6.12)

Uvrtavanjem za napon U
0
= IR i oznaavanjem s P = UIcos slijedi radna snaga i faktor
snage troila:

R
U U U
P
2
2 2
0
2
1

= (6.13)

24
U U
U U U
0
2 2
0
2
1
2
cos

= (6.14)

Vea tonost se postie ako je otpor R priblino jednak iznosu impedancije optereenja Z
p
, a
unutarnji otpor voltmetra to vei u odnosu na R i Z
p
.


1. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 6.1.a) i izmjeriti snagu troila pri zadanim
vrijednostima Z
p
. Navedene iznose napona U
V
postaviti promjenljivim izolacijskim
transformatorom.


I
A
[A] P
W
[W]
br.
mj.
Z
p

[]
U
V

[V]
k
A
k
A
k
W
k
W

P
[W]
P
p

[W]
cos
p
1. 100 100
2. 500 250
3. 1000

250

Snaga troila P
p
i korekcija zbog potronje instrumenta P, prema relaciji 6.3, je:

P P P
W p
=

|
|
.
|
\
|
+ =
V W
V
R R
U P
1 1
2

Iz podataka koje navodi proizvoa odrediti unutarnji otpor voltmetra R
V
, a unutarnji otpor
naponske grane vatmetra R
W
izmjeriti digitalnim multimetrom u funkciji ommetra:

K =
V
R K =
W
R


2. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 6.2. i pomou tri ampermetra izmjeriti radnu
snagu troila koje se sastoji od serijski spojenog otpora R
p
= 1 k i induktiviteta L
p
= 1,62 H.
Otpor R = 1 k, a napon izvora U = 100 V priblino postaviti na promjenljivom izolacijskom
transformatoru.

25

I
1
[A] I
0
[A] I [A] P [W] cos

Radnu snagu i faktor snage troila odrediti odgovarajue prema relaciji 6.10. i 6.11, a
izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 6.2.

3. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 6.3. i pomou tri voltmetra izmjeriti radnu
snagu troila koje se sastoji od paralelnog spoja otpora R
p
= 1 k i kapaciteta C
p
= 4,45 F.
Otpor R = 500 postaviti na potenciometru pomou ommetra, a napon izvora U
1
= 100 V
postaviti na promjenljivom izolacijskom transformatoru.


U
1
[V] U
0
[V] U [V] P [W] cos

Radnu snagu i faktor snage troila odrediti odgovarajue prema relaciji 6.13. i 6.14, a
izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 6.3.

26

7. Vjeba: MJERNI TRANSFORMATORI

Mjerenje izmjeninih napona, struja, snaga i energija velikih iznosa instrumentima izravno
prikljuenima u mjerni krug esto je nepraktino ili neizvedivo. U takvim sluajevima koriste
se naponski i strujni mjerni transformatori koji mjerene napone i struje transformiraju na
vrijednosti prikladne za mjerenje; redovito na nazivne napone 100 V, 100/3 V ili 200/3 V
te nazivne struje 1 A ili 5 A. Pored proirenja mjernog opsega takvi transformatori ujedno
izoliraju mjerne instrumente od visokih napona u mjernom krugu.
Nain prikljuivanja mjernih transformatora u mjerni krug prikazan je na slici 7.1.

A W V
K L U
V
Z
p
k l
u
v
strujni
transformator
naponski
transformator

Slika 7.1. Shema spajanja strujnog i naponskog mjernog transformatora

Primarni namot naponskog mjernog transformatora (na slici 7.1. oznake U i V) prikljuuje se,
kao i voltmetar, paralelno troilu iji se napon mjeri. Pritom struja kroz primarni namot treba
biti zanemarivo mala u odnosu na struju troila. Primarni namot strujnog mjernog
transformatora (na slici 7.1. oznake K i L) prikljuuje se, kao i ampermetar, serijski troilu
ija se struja mjeri. Pad napona na primaru strujnog transformatora treba biti zanemarivo
malen u odnosu na napon troila. Na sekundarne prikljunice naponskog (na slici 7.1. oznake
u i v) i strujnog (na slici 7.1. oznake k i l) mjernog transformatora prikljuuju se osim
voltmetra, odnosno ampermetra i naponske, odnosno strujne grane vatmetra, varmetra ili
mjerila faze. Mjerni transformator trebao bi zato mjerenu veliinu transformirati u stalnom
omjeru i bez faznog zakreta.
Za naponski mjerni transformator navodi se nazivni omjer transformacije:

2
1
2
1
N
N
U
U
K
n
n
n
= = (7.1)

gdje je U
n1
i U
n2
(N
1
i N
2
) odgovarajue nazivni napon (broj zavoja) primara i sekundara.
Indeks klase tonosti naponskog mjernog transformatora odreuje granice naponske i fazne
pogreke transformiranog napona uz odreeno optereenje sekundara. Uobiajene su klase
tonosti 0,1 0,2 0,5 1 i 3. Normirane su vrijednosti nazivne snage sekundara 10, 25, 50, 100,
27
200 i 500 VA. Iz nazivne snage P
n
i nazivnog napona U
2n
mogue je odrediti nazivnu
impedanciju optereenja sekundara Z
n
:

n
n
n
P
U
Z Z
2
2
= (7.2)

Impedancija optereenja sekundara Z mora biti jednaka ili vea od nazivne impedancije
optereenja Z
n
. Osim nazivne snage sekundara, odnosno najvee snage do koje mjerni
transformator mora zadovoljavati u pogledu tonosti, odreuje se i granina snaga sekundara
s obzirom na zagrijavanje. Kratki spoj prikljunica sekundara izazvao bi prekoraenje
granine snage, odnosno prekomjerno zagrijavanje naponskog mjernog transformatora.
Nazivni omjer transformacije strujnog mjernog transformatora je:

1
2
2
1
N
N
I
I
K
n
n
n
= = (7.3)

gdje je I
1n
i I
2n
(N
1
i N
2
) odgovarajue nazivna struja (broj zavoja) primara i sekundara. Strujni
mjerni transformatori najee su klase tonosti 0,1 0,2 0,5 1 3 i 5 ime su odreene granice
strujne i fazne pogreke transformirane struje uz odreeno optereenje sekundara. Nazivna
snaga sekundara je najee 2,5 5 10 15 i 30 VA. Iz nazivne snage P
n
i nazivne struje I
2n

mogue je odrediti nazivnu impedanciju optereenja sekundara Z
n
:

2
2n
n
n
I
P
Z Z = (7.4)

Impedancija optereenja sekundara Z mora biti jednaka ili manja od nazivne impedancije
optereenja Z
n
. Ako bi prikljunice sekundara strujnog mjernog transformatora bile u
otvorenom krugu ukupna struja primara magnetizirala bi jezgru transformatora do zasienja,
odnosno uzrokovala bi vrlo veliku gustou magnetskog toka (magnetsku indukciju). To bi
izazvalo visoki napon na prikljunicama sekundara i velike gubitke u jezgri, odnosno
prekomjerno zagrijavanje transformatora. Zato prikljunice sekundara strujnog transformatora
ne smiju u radu nikad ostati otvorene. Ako je potrebno iskljuiti instrumente iz kruga
sekundara treba prethodno prikljunice sekundara strujnog transformatora kratko spojiti.


1. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 7.2. Izmjeriti napon U
2
na sekundaru
naponskog mjernog transformatora nazivnog omjera transformacije K
n
= 100/2 V pri zadanim
vrijednostima napona U
1
na troilu Z
p
= 100 . Navedene iznose napona U
1
postaviti
promjenljivim izolacijskim transformatorom.
Omjer transformacije K jednak je omjeru napona na primaru i sekundaru mjernog
transformatora:

2
1
U
U
K =

Naponska pogreka mjernog transformatora pri odreenom optereenju sekundara (unutarnji
otpor voltmetra) je:
28
V
1
V
2
L
N
Z
p
U
1
U
2
5 1
6 2
100/2 V

Slika 7.2. Shema spoja za mjerenje omjera transformacije
naponskog mjernog transformatora

100
_
100 %
1
1 2
=

=
K
K K
U
U U K
p
n n
u



br. mj. U
1
[V] U
2
[V] K p
u
%
1. 10
2. 25
3. 50
4. 75
5. 100

2. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 7.3. Izmjeriti struju I
2
u krugu sekundara
strujnog mjernog transformatora nazivnog omjera transformacije K
n
= 1/0,02 A pri zadanim
vrijednostima struje I
1
troila Z
p
= 100 . Struju u krugu potroaa I
1
= I
2
/10 istovremeno
izmjeriti i strujnim klijetima kojima je nazivni omjer transformacije smanjen savijanjem
vodia na primarnoj strani u obliku zavojnice od 10 zavoja. Navedene iznose struje I
1

postaviti promjenom napona promjenljivog izolacijskog transformatora.
Omjer transformacije K je omjer struja u primarnom i sekundarnom krugu mjernog
transformatora:

2
1
I
I
K =

Strujna pogreka mjernog transformatora pri odreenom optereenju sekundara (unutarnji
otpor ampermetra) je:

29
A
1
A
2
L
N
Z
p
3
1
4
2
1/0,02 A
A'
2
strujna
klijeta

Slika 7.3. Shema spoja za mjerenje strujnim transformatorima razliitih izvedbi


br. mj. I
1
[A] I
2
[mA] K p
i
% I
2
/10 [A] p
i
%
1. 0,1
2. 0,25
3. 0,5
4. 0,75
5. 1,0

100 100 %
1
1 2
=

=
K
K K
I
I I K
p
n n
i

Strujna pogreka strujnih klijeta je:

100
10
%
1
1
2
=
I
I
I
p
i


30

8. Vjeba: ISPITIVANJE JEDNOFAZNOG INDUKCIJSKOG BROJILA
DJELATNE ENERGIJE

Elektrinim brojilima najee se mjeri elektrina energija predana troilu u odreenom
razdoblju. U mreama izmjenine struje upotrebljavaju se brojila za djelatnu, jalovu i
prividnu energiju. Ona mogu biti jednofazna, trofazna s dva mjerna sustava (za mree bez
nulvodia) i trofazna s tri mjerna sustava (za mree s nulvodiem). Brojila, kao naprave za
obraunavanje potronje elektrine enrgije, moraju po svojim znaajkama odgovarati vaeim
propisima.
Brojilo se ispituje tako da se usporedi potronja koju pokazuje ispitivano brojilo W
x
s
potronjom W
s
koja se odreuje vrlo preciznim mjerenjem. Postotna pogreka brojila je:

100 %
=
s
s x
W
W W
p (8.1)

Indeks klase tonosti brojila za djelatnu energiju na niskom naponu, gdje se potronja
registrira brojilom u izravnom spoju (bez mjernih transformatora) smije biti najvie 2,
odnosno |p%| 2.
Ispitivanje brojila se moe provesti sa stvarnim ili umjetnim optereenjem. Shema spoja
ispitivanja brojila sa stvarnim optereenjem prikazana je na slici 8.1.

A W
V
ispitivano
brojilo
Zp
L
N

Slika 8.1. Shema spoja za ispitivanje brojila sa stvarnim optereenjem

Pri ispitivanju s umjetnim optereenjem naponska i strujna grana brojila su, kao na slici 8.2,
prikljuene na zasebne izvore. Pritom je izvor na koji je prikljuena naponska grana brojila
optereen samo malom strujom te naponske grane i naponske grane kontrolnih instrumenata.
Izvor na koji je prikljuena strujna grana brojila daje samo mali napon jednak padu napona u
strujnoj grani ispitivanog brojila i strujnoj grani kontrolnih instrumenata. Na taj nain mogue
je provesti ispitivanje brojila uz potronju neznatne energije, a olakano je ugaanje potrebnih
iznosa i faznih zakreta napona i struje.
Brojila elektrine energije umjeravaju se vatmetrom i stop-urom, preciznim brojilom,
sinhronim postupkom i stroboskopski. Konana provjera vri se ispitivanjem u trajnom radu.
Za svako brojilo je na natpisnoj ploici naznaena konstanta brojila, odnosno broj okretaja
31
aluminijske ploice za jedan kilovatsat. Na rubu aluminijske ploice redovito je crvena
znaka kako bi se lake mogao odrediti broj okretaja ploice.

A W
V
ispitivano
brojilo
L
N
L
1
L
2
L
3

Slika 8.2. Shema spoja za ispitivanje brojila s umjetnim optereenjem

Pri ispitivanju brojila vatmetrom i stop-urom usporeuje se pokazivanje brojila, optereenog
stvarnim ili umjetnim optereenjem, s energijom odreenom pomou preciznog vatmetra i
stop-ure. Stvarna energija je:

t P W
s
= [Ws] (8.2)

gdje je P snaga izmjerena vatmetrom, a t je vremenski interval odreen stop-urom. Energija
koju registrira brojilo je:

3
10 3600 =
c
n
W
x
[Ws] (8.3)

gdje je n broj okretaja aluminijske ploice u vremenskom intervalu t, a c [okr/kWh] je
konstanta brojila. Postotna pogreka brojila odreena je relacijom 8.1.
Ako je izvor napona stabilan prikladno je postotnu pogreku brojila odrediti pomou izraza:

100 %
=
t
t t
p
x
(8.4)

gdje je t stvarno vrijeme izmjereno stop-urom, a t
x
je zahtijevano vrijeme koje je odreeno
snagom optereenja P, brojem okretaja aluminijske ploice n u vremenskom intervalu t i
konstantom brojila c:

P c
n
t
x

=
3
10 360
[s] (8.5)

32

1. Vatmetrom i stop-urom provjeriti tonost jednofaznog indukcijskog brojila djelatne
energije s umjetnim optereenjem, spojenim prema shemi na slici 8.3, za vrijednosti struje I i
broj okretaja aluminijske ploice n koji su navedeni u tablici 8.1. Serijski sa strujnom granom
brojila prikljuen je otpornik R = 10 , a ampermetar je univerzalni instrument. Iznos struje
kroz strujnu granu postavlja se promjenom napona autotransformatora. Napon naponske
grane brojila postavi se na vrijednost 220 V autotransformatorom. Konstanta brojila je
c = 600 okr/kWh.
A W
V
ispitivano
brojilo
L N
R
Slika 8.3. Shema spoja za provjeru tonosti brojila



br. mj. I [A] n [okr] t [s] U [V] P [W] t
x
[s] p%
1. 0,5 3 220
2. 1 6 220
3. 1,5 9 220
4. 2 12 220
5. 2,5 15 220
6. 3 18 220
7. 3,5 21 220
8. 4 24 220
9. 4,5 27 220
10. 5 30 220
33

Zahtijevano vrijeme t
x
i postotnu pogreku p% odrediti odgovarajue prema relaciji 8.5. i 8.4.
Izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 8.1. Postotnu pogreku u funkciji struje optereenja
p%(I) prikazati grafiki na milimetarskom papiru izlomljenom krivuljom. Odrediti pripada li
ispitivano brojilo klasi tonosti indeksa 2.

34

9. Vjeba: MJERENJE OTPORA

Ommetri su instrumenti za brzo mjerenje otpora od nekoliko do nekoliko stotina k (s
pominim svitkom i stalnim magnetom) ili do nekoliko desetaka M (digitalne izvedbe).
Skalu svakog instrumenta s pominim svitkom koji mjeri struju (napon) mjerenog otpornika
mogue je izbadariti u omima ako je napon (struja) na mjerenom otporniku konstantan.
Elektrini krug za takvo mjerenje otpora predoen je slikom 9.1.

R
x
I
1
I
2
R
V
U
B

Slika 9.1. Elektrini krug za mjerenje otpora

U serijskom spoju s instrumentom je mjereni otpor R
x
i baterija kao izvor konstantnog napona
U
B
. Ako je mjereni otpornik premoten kratkospojnikom (isprekidana linija na slici 9.1)
elektrinim krugom e tei struja I
1
koja uzrokuje otklon
1
na instrumentu:

1 1
= = k
R
U
I
V
B
(9.1)

Uz prikljueni otpornik u krugu je struja I
2
koja izaziva otklon
2
na instrumentu:

2 2
=
+
= k
R R
U
I
x V
B
(9.2)

Iz omjera struja I
1
/I
2
prema relacijama 9.1. i 9.2. mogue je odrediti mjereni otpor:

|
|
.
|
\
|
= 1
2
1
V x
R R (9.3)

Redovito se kao otklon
1
odabire puni otklon pominog organa instrumenta koji se postie
promjenom otpora R
V
uz kratkospojene prikljunice instrumenta. Tako e uz R
x
= 0 biti
pun otklon, uz R
x
= nulti otklon na instrumentu, a skala e biti nelinearna. Kad je mjereni
otpor R
x
jednak otporu R
V
otklon na instrumentu jednak je polovini punog otklona. Tada e
relativna promjena mjerenog otpora izazvati najvee pomake kazaljke pa je mjerna
nesigurnost najmanja na sredini skale instrumenta. Mjerni opseg razmatranog ommetra
mijenja se prikljuivanjem paralelnog otpora instrumentu. Kod mjerenja otpora ommetrom s
vie mjernih opsega odabire se onaj opseg kod kojeg je otklon na instrumentu blie polovini
skale.
Digitalnim voltmetrom je mogue mjeriti otpor ako instrument sadri izvor konstantne struje
kako je prikazano na slici 9.2.
35
R
x
I
V
0 I
0
U
x
digitalni
voltmetar
izvor
konstantne
struje
I
0

Slika 9.2. Blok shema digitalnog ommetra

Izvor konstantne struje generira elektrinu struju iznosa I
0
= 110
-n
A koja na mjerenom
otporu R
x
uzrokuje pad napona U
x
. Mjerenjem ovog napona dobije se vrijednost mjerenog
otpora koja se prikazuje pomnoena s faktorom 110
n
.
Tonija mjerenja otpora provode se mjernim metodama koje omoguuju meusobnu
usporedbu nepoznatog otpora s poznatim. Najpoznatije mosne metode su Wheatstoneov i
Thomsonov most. Prvi slui za mjerenje veih otpora (reda veliine od jednog do nekoliko
desetaka M), a Thomsonov most za mjerenje malih otpora (reda veliine od jednog do
). Kao nulindikatori u istosmjernim mostovima rabe se osjetljivi instrumenti s pominim
svitkom i stalnim magnetom (galvanometri). Slikom 9.3. predoena je elektrina shema
Wheatstoneovog mosta za istosmjernu struju.

U
B
R
0
I
I
1
I
3
I
5
I
2
I
4
R
x
R
2
R
3
R
4
U

Slika 9.3. Shema Wheatstoneovog mosta

Grane mosta koje se sastoje od otpora R
x
, R
2
, R
3
, R
4
protjecane su odgovarajue strujama I
1

do I
4
. Jakost tih struja ovisi o vrijednosti otpora u pojedinim granama te se odreenom
kombinacijom otpora moe postii da kroz nulindikator ne tee struja I
5
= 0 A. Tada nema
pada napona na nulindikatoru pa su jednaki padovi napona na otpornicima R
x
i R
3
, kao i
padovi napona na otpornicima R
2
i R
4
:

3 3 1 1
R I R I =
4 4 2 2
R I R I = (9.4)

Zbog I
5
= 0 A bit e:
36

2 1
I I =
4 3
I I =

pa dijeljenjem jednadbi 9.4. slijedi:

4
3
2
R
R
R R
x
= (9.5)

Nepoznati otpor R
x
odreen je iznosom otpora R
2
i omjerom otpora R
3
/R
4
. Kod esto
upotrebljavane izvedbe Wheatstoneovog mosta s kliznom icom omjer R
3
/R
4
ugaa se
pomicanjem kliznika po precizno kalibriranoj otpornoj ici. Otpor R
2
je niz fiksnih otpornika
koji se pojedinano ukljuuju u most, a otpori im se odnose kao 0,1:1:10:100 itd. Vrijednost
mjerenog otpora R
x
, kod ovakve izvedbe Wheatstoneovog mosta, mogue je oitati na skali
klizne ice i pomnoiti odgovarajuim faktorom.
Kad most nije u ravnotei kroz nulindikator mogu tei znatne struje koje ga mogu otetiti.
Zato je u seriju s nulindikatorom radi zatite prikljuen otpornik. Kad se promjenom otpora
R
2
i omjera otpora R
3
/R
4
postigne ravnotea kazaljka nulindikatora pokazuje nulu. Tada se
moe kratkospojiti dodatni otpor radi finog ugaanja omjera otpora R
3
/R
4
.
Mjerenjem pada napona i struje kroz otpor mogu se, ak i u pogonskim okolnostima, odrediti
otpori malih, srednjih i velikih iznosa. Mjerenje djelatnog otpora metodom voltmetra i
ampermetra ili UI metodom vri se prema shemi na slici 9.4.

A
V
A
V R
x
R
x
I I
I
V
I
V
U U
U
A
R R
a) b)

Slika 9.4. Mjerenje djelatnog otpora mjerenjem napona i struje

U naponskom spoju (slika 9.4.a) voltmetar je prikljuen na prikljunice mjernog otpornika pa
je oitani napon U jednak padu napona na otporniku. Ampermetar mjeri struju jednaku zbroju
struje otpornika i struje voltmetra. Mjereni otpor R
x
je:

V
V
x
R
U
I
U
I I
U
R
= (9.6)

gdje je R
V
otpor voltmetra.
U strujnom spoju (slika 9.4.b) ampermetar mjeri struju mjernog otpornika, a voltmetar zbroj
pada napona na ampermetru i pada napona na mjerenom otporniku. Ako je r
A
otpor
ampermetra mjereni otpor R
x
je:

I
I r U
I
U U
R
A A
x

=
= (9.7)

Openito se rabi onaj spoj u kojem se moe zanemariti potronja instrumenta kada je mjereni
otpor R
x
= U/I. Uputno je mjerenje zapoeti naponskim spojem (slika 9.4.a). Ako se
37
pokazivanje ampermetra zamjetno promijeni pri iskljuivanju jedne prikljunice voltmetra
treba primijeniti strujni spoj (slika 9.4.b).
Otpornici malog iznosa otpora, zbog prijelaznog otpora na spojnim mjestima, moraju imati
paljivo odabrane prikljuke. Pri mjerenju se ovakvi otpori u mjerni krug prikljuuju
etveropolno; na slici 9.5. uoava se par strujnih (oznake 1-1) i par naponskih (oznake 2-2)
prikljunica.

1
2
1'
2'
R
x
naponske
prikljunice
strujne
prikljunice

Slika 9.5. Strujne i naponske prikljunice pri mjerenju malih otpora

Padovi napona na strujnim prikljunicama, koje su izvan naponskih, ne pribrajaju se padu
napona na otporu R
x
. Zbog velikog ulaznog otpora voltmetra naponskim prikljunicama teku
male struje pa je pad napona na njima zanemariv. Mjereni otpor R
x
je otpor izmeu naponskih
priljunica.


1. Izmjeriti otpor danih otpornika ommetrom (univerzalni instrument), digitalnim ommetrom
(digitalni multimetar) i Wheatstoneovim mostom.
Relativna pogreka mjerenja ommetrom i digitalnim ommetrom iskazana u postocima
odreuje se u odnosu na mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom:

100 %
.
=
most
most om
r
R
R R
g


2. Spojiti elektrini krug prema shemi na slici 9.4.a). Izmjeriti otpor bakrene ice duljine
l = 950 mm i promjera d = 1 mm. Promjenljivi otpornik je R = 10 . Promjenom napona
istosmjernog izvora postii struju u krugu I = 1 A.
Elektrinu provodnost bakra odrediti prema relaciji:

x
R
l
d
=
4
2
(9.8)

Izraunatu vrijednost upisati u tablicu 9.2.

38


ommetar R [] W. most R [] br.
mj. k k
g
r
%
d. ommetar
g
r
%
k k
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
R []


I [A] U [V] R
x
[] [m]

39

10. Vjeba: MJERENJE INDUKTIVITETA I KAPACITETA

Induktivitet i kapacitet mogue je mjeriti metodama koje se razlikuju u mjernom opsegu,
elementima mjernog kruga, frekvenciji izvora napajanja i granicama pogreaka.
Zavojnica induktiviteta L i otpora R za izmjeninu struju frekvencije = 2f predstavlja
impedanciju iznosa:

( )
I
U
L R Z = + =
2 2
(10.1)

Iznos ove impedancije mogue je odrediti UI metodom mjerenja napona i struje zavojnice
prema shemi na slici 10.1.a). Otpor R mjeri se nekom od istosmjernih metoda mjerenja
otpora.

A
V
A
V
W
L
R
L
R
a) b)

Slika 10.1. Mjerenje induktiviteta UI metodom

Iz relacije 10.1. sreivanjem slijedi:

2
2 2 1
R I U
I
L
(10.2)

Navedeno vrijedi samo za zavojnice kod kojih su gubici jednaki pri izmjeninoj i istosmjernoj
struji. Ako zavojnica ima jezgru od ferita ili feromagnetskog materijala ili znatne gubitke u
namotu zbog skin efekta pri mjerenju induktiviteta UI metodom treba koristiti spoj prema
shemi na slici 10.1.b). Permeabilnost jezgre i gubici ovise o jakosti struje i frekvenciji pa
induktivitet zavojnice treba mjeriti pri radnim uvjetima.
Mosne metode mjerenja induktiviteta svode se na usporedbu nepoznatog induktiviteta i
pripadnog otpora s poznatim induktivitetima i otporima ili poznatim kapacitetima i otporima.
U prvu skupinu pripadaju mostovi s promjenljivim poznatim induktivitetom i most s dvije
klizne ice, a u drugu Maxwellov, Owenov, Andersonov i rezonantni most. Slikom 10.2.
predoena je elektrina shema Wheatstoneovog mosta za izmjeninu struju. Most je u
ravnotei, odnosno struja ne tee kroz nulindikator N kada je:

3 2 4 1
Z Z Z Z = (10.3)

Ako se impedancije u granama mosta prikau u obliku Z = R + jX iz jednadbe 10.3, s
kompleksnim veliinama, slijedi meusobna jednakost realnih i imaginarnih komponenti:

40
Z
0
Z
2
Z
4
N
Z
1
Z
3

Slika 10.2. Shema Wheatstoneovog mosta za izmjeninu struju

3 2 3 2 4 1 4 1
X X R R X X R R =
(10.4)
2 3 3 2 1 4 4 1
X R X R X R X R + = +

Ove dvije jednadbe omoguuju odreivanje realne i imaginarne komponente nepoznate
impedancije u jednoj grani mosta uz poznate realne i imaginarne komponente ostalih
impedancija mosta.
Mjerenje meuinduktiviteta se osim posebnim metodama moe provesti i metodama za
mjerenje induktiviteta (samoinduktiviteta). Spajanjem u seriju zavojnica induktiviteta L
1
i L
2
,
iji se meuinduktivitet M mjeri, tako da im se magnetski tokovi zbrajaju dobiva se
induktivitet:

M L L L 2
2 1
+ + = (10.5)

a spajanjem u seriju tako da im se magnetski tokovi oduzimaju dabiva se induktivitet:

M L L L 2
2 1
+ = (10.6)

Oduzme li se relacija 10.6. od relacije 10.5. sreivanjem slijedi meuinduktivitet razmatranih
zavojnica:

4
L L
M

= (10.7)

Kondenzator kapaciteta C i zanemarivo malih gubitaka za izmjeninu struju frekvencije
= 2f predstavlja impedanciju iznosa:

I
U
C
Z = =
1

ili:
U
I
C
(10.8)
41

Kapacitet je mogue odrediti UI metodom mjerenja napona i struje kondenzatora. Obino se
pritom korist spoj kao na slici 10.3. jer je najee unutarnji otpor ampermetra zanemarivo
malen u odnosu na impedanciju kondenzatora.

A
V C

Slika 10.3. Mjerenje kapaciteta UI metodom

Kapacitet velikog iznosa (posebno elektrolitskih kondenzatora) mogue je mjeriti metodom
gubitka naboja prema shemi na slici 10.4. Kondenzator nepoznatog kapaciteta C, nabijen u
trenutku t
1
na napon U
1
, prazni se preko poznatog otpora R (na slici 10.4. preko unutarnjeg
otpora voltmetra R
V
).

V C U
1
R
V

Slika 10.4. Mjerenje kapaciteta metodom gubitka naboja

Uz pretpostavku da je kondenzator bez gubitaka i da je ulazni kapacitet voltmetra zanemarivo
malen vrijedi:

2
1
1 2
ln
U
U
t t
R C

= (10.9)

gdje je U
2
napon na kondenzatoru u trenutku t
2
. Odabere li se:

1
1
2
3679 , 0 U
e
U
U =
relacija 10.9. je:
R
t
C

= (10.10)

gdje je t = t
2
t
1
vrijeme trajanja pranjenja kondenzatora.

42

1. UI metodom, koristei spoj prema shemi na slici 10.1.a), izmjeriti induktivitet L
1
i L
2

zavojnica namotanih na zajednikom tijelu bez jezgre. Na isti nain izmjeriti induktivitet L
zavojnica serijski spojenih tako da im se magnetski tokovi zbrajaju i induktivitet L
zavojnica serijski spojenih tako da im se magnetski tokovi oduzimaju. Frekvenciju signal
generatora pri ovim mjerenjima postaviti na f = 1 kHz. Otpor zavojnica R
1
i R
2
izmjeriti
ommetrom (digitalni multimetar u funkciji ommetra).


f [kHz] U
1
[V] I
1
[mA] R
1
[] L
1
[mH] U
2
[V] I
2
[mA] R
2
[] L
2
[mH]
1

f
[kHz]
U
[V]
I
[mA]
R
1
+R
2

[]
L

[mH]
U
[V]
I
[mA]
R
1
+R
2

[]
L
[mH]
M
[mH]
1

Induktivitet L
1
, L
2
, L i L odrediti prema relaciji 10.2, a meuinduktivitet M prema relaciji
10.7.

2. Induktivitete L
1
, L
2
, L i L iz 1. zadatka izmjeriti RLC-metrom (mosni spoj za mjerenje
induktiviteta).


L
1
[mH] L
2
[mH] L [mH] L [mH] M [mH]

Meuinduktivitet zavojnica odrediti prema relaciji 10.7, a izraunatu vrijednost unijeti u
tablicu 10.2.

3. Kapacitet kondenzatora C izmjeriti UI metodom koristei spoj prema shemi na slici 10.3.
Frekvenciju signal generatora postaviti na f = 1 kHz.
Kapacitet istog kondenzatora C izmjeriti RLC-metrom (mosni spoj za mjerenje kapaciteta).
Koristei spoj prema shemi na slici 10.4. izmjeriti metodom gubitka naboja kapacitet istog
kondenzatora C. Kondenzator nabiti na napon U
1
= 10 V te izmjeriti vrijeme t za koje se
kondenzator isprazni, preko unutarnjeg otpora voltmetra R
V
= 10 M (digitalni multimetar u
funkciji voltmetra), na napon U
2
= 3,679 V.
43

f
[kHz]
U
[V]
I
[mA]
C C
[F]
U
1

[V]
U
2

[V]
R
V

[M]
t
[s]
C
1 10 3,679 10
[] [F]

Kapacitet kondenzatora C odrediti prema relaciji 10.8, a kapacitet C prema relaciji 10.10.
uz R = R
V
. Izraunate vrijednosti unijeti u tablicu 10.3.

44

11. Vjeba: KATODNI OSCILOSKOP

Osciloskop je temeljni instrument za analizu signala u vremenskom podruju. Njime je
mogue mjeriti parametre signala, na primjer vrnu (maksimalnu) vrijednost napona,
frekvenciju (period), faznu razliku, a za impulse irinu (pulse width), vrijeme kanjenja (delay
time), vrijeme porasta (rise time) i vrijeme pada (fall time). Osciloskop se sastoji od katodne
cijevi i njoj pridodanih upravljakih i ulaznih sklopova. U katodnoj cijevi (slika 11.1)
elektroni, generirani na posredno arenoj katodi i fokusirani u tanki mlaz, bivaju ubrzani
prema fluorescentnom zastoru. Na mjestu udara mlaza elektrona zastor zasvijetli. Mlaz
elektrona je lako otkloniti u okomitom i vodoravnom pravcu naponom narinutim na
odgovarajue otklonske ploice.

Slika 11.1. Katodna cijev

Najee mlaz elektrona u vodoravnom pravcu otklanja pilasti napon generiran u sklopu
vremenske baze dok promatrani valni oblik vri otklanjanje u okomitom pravcu. Tako na
zastoru katodne cijevi nastaje vremenski prikaz napona ulaznog signala. Slikom 11.2.
predoena je pojednostavljena blok shema dvokanalnog osciloskopa s jednomlaznom
katodnom cijevi.

45
atenuator
vertikalno
pretpojaalo
atenuator
vertikalno
pretpojaalo
V/div. Y pos.
V/div. Y pos.
0
0
AC
AC
DC
DC
A
B
linija za
kanjenje
vertikalno
izlazno
pojaalo
katodna cijev
V
A
B
MUX
A B
TRIGGER
INTENS.
FOCUS
horizontalno
izlazno
pojaalo
vremenska
baza
atenuator okidni sklop
X
H
INT.
LINE
EXT.
LEVEL SLOPE TIME/div. X pos.
SWP
X
DEFL

Slika 11.2. Blok shema katodnog osciloskopa


1. Provjeriti tonost mjerenja istosmjernih napona osciloskopom (atenuator u poloaju
1 V/div) metodom usporeivanja prema shemi na slici 11.3.

U
x
stabilizirani
ispravlja
osciloskop V
n

Slika 11.3. Umjeravanje osciloskopa

Kao kontrolni voltmetar koristiti digitalni multimetar. Za napon U
x
= 0 V pomou Y-Pos.
postaviti trag na najnii podiok na mrei zastora osciloskopa. Promjenom napona
stabiliziranog ispravljaa postavljati trag redom na sve podioke na mrei zastora. Digitalnim
voltmetrom izmjeriti potrebne napone U
n
. Ponoviti postupak uz smanjivanje napona
stabiliziranog ispravljaa i digitalnim voltmetrom izmjeriti potrebne napone U
n
.
46

br. mj. U
x
[V] U
n
[V] U
n
[V] U
n
[V] p%
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Napon U
n
je aritmetika sredina napona U
n
i U
n
. Relativna pogreka osciloskopa pri
mjerenju istosmjernog napona iskazana u postocima u odnosu na mjerenu veliinu odreena
je relacijom:

100 %
=
n
n x
U
U U
p


2. Pomou osciloskopa na generatoru valnih oblika (funkcijski generator) postaviti sinusni
signal napona U
ef
= 1 V, frekvencije f = 1 kHz s istosmjernom komponentom (DC offset)
U
DC
= 1,414 V.
Skicirati izgled signala na zastoru katodne cijevi:

47
3. Na generatoru valnih oblika odabrati pravokutni signal proizvoljnog napona frekvencije
priblino 100 kHz. Osciloskopom izmjeriti:
vrijeme trajanja impulsa T/2 = . . . . . . . . s,
vrijeme porasta impulsa t
r
= . . . . . . . . s,
vrijeme pada impulsa t
f
= . . . . . . . . s.

4. Kompenzirati osciloskopsku sondu 10:1 i skicirati izgled signala na zastoru katodne cijevi
za podkompenziranu, ispravno kompenziranu i nadkompenziranu sondu:

48

12. Vjeba: MJERENJE FREKVENCIJE

Frekvenciju je, ovisno o mjernom opsegu i granicama pogreaka, mogue mjeriti raznim
metodama. U podruju niskih frekvencija esto se kao pogonski instrumenti upotrebljavaju
frekventometri s titrajuim jezicima. Mjerni im je sustav niz elinih pera od kojih svaki
rezonira na razliitoj frekvenciji. Prikljueni napon mjerene frekvencije uzrokuje titranje
jezica ija je rezonantna frekvencija jednaka ili vrlo bliska dvostrukoj frekvenciji izvora.
Mjerena frekvencija oitava se na skali uz titrajui jeziac.
Digitalni frekventometri su najtonija mjerila frekvencije. Naelo mjerenja frekvencije ili
perioda nekog signala digitalnim nainom vrlo je jednostavno. Frekvenciju f
x
mjeri se tako da
se brojilom izbroji N impulsa koji u zadanom intervalu vremena T
0
prou zatvorenom
sklopkom do brojila:

0
T
N
f
x
= (12.1)

Kako se ovaj postupak ostvaruje prikazano je slikom 12.1.

Schmittov
okidni sklop
sklopka
Schmittov
okidni sklop
djelilo
1/n
brojilo
pokaznik
T
0
f
x
f
0

Slika 12.1. Blok shema digitalnog frekventometra

Napon ija se frekvencija mjeri valja prethodno pojaalom pojaati do odreene razine, a
zatim se takav signal Schmittovim okidnim sklopom oblikuje u impulse jednake frekvencije.
Sklopka je zatvorena odreeno vrijeme T
0
koje odreuje vrlo stabilan oscilator s kristalom. O
tonosti vremena T
0
ovisi i tonost izmjerene frekvencije f
x
. Sklopka koja je ostvarena I
logikim sklopom proputa impulse frekvencije f
x
tako dugo dok traje impuls T
0
. Period T
0

dobije se dijeljenjem s n osnovne frekvencije f
0
oscilatora s kristalom. Sinusni napon iz
oscilatora pretvara se u pravokutne impulse Schmittovim okidnim sklopom. Omjer dijeljenja
u koracima po 10 mogue je po volji mijenjati to odgovara pomicanju decimalne toke na
pokazniku.
Za signale niskih frekvencija pogodnije je mjeriti njihov period T
x
kako je naznaeno blok
shemom na slici 12.2. Razlika u odnosu na blok shemu mjerila frekvencije je u tome to za
vrijeme mjerenog perioda signala T
x
sklopka proputa impulse iz osnovnog oscilatora
frekvencije f
0
/n do brojila. U ovisnosti o broju N izbrojenih impulsa odreen je period
signala:

0
f
n
N T
x
= (12.2)

49
Naravno, mjerena frekvencija f
x
jednaka je recipronoj vrijednosti izmjerenog perioda
signala:

n
f
N T
f
x
x
0
1 1
= = (12.3)

Schmittov
okidni sklop
sklopka
Schmittov
okidni sklop
djelilo
1/n
brojilo
pokaznik
T
x
f
x
f
0
f
0
/n

Slika 12.2. Blok shema digitalnog mjerenja perioda

Poredbene metode mjerenja frekvencije mogue je provesti i pomou osciloskopa. Uz
iskljuenu vremensku bazu na horizontalne i vertikalne otklonske ploice (sa x i y ulaza)
osciloskopa dovodi se odgovarajue signal poznate frekvencije f
n
i signal mjerene frekvencije
f
x
. Na zastoru katodne cijevi nastaju Lissajousove krivulje iji oblik ovisi o omjeru
frekvencija i faznom zakretu promatranih signala. Omjer mjerene i poznate frekvencije f
x
/f
n

mogue je odrediti iz omjera broja dodirnih toaka na vodoravnoj i okomitoj tangenti
Lissajousove krivulje. Kad je omjer frekvencija vei od 2:1 ili 3:2 Lissajousove krivulje
postaju isuvie zamrene. Osim toga ako omjer frekvencija nije toan ili se mijenja fazni
zakret izmeu signala krivulje na zastoru katodne cijevi nisu stacionarne.
Veina osciloskopa ima ulaz za modulaciju intenziteta mlaza elektrona (obino konektor sa
stranje strane oznaen kao z-os). Modulacija signalom mjerene frekvencije f
x
na z-osi moe
posluiti u poredbenoj metodi mjerenja frekvencije. Prethodno je na zastoru katodne cijevi
potrebno dobiti priblino krunicu koja nastaje ako se na x i y ulaz dovedu signali jednake
poznate frekvencije f
n
s zakretom faza od 90. Za vrijeme negativne poluperiode signala
mjerene frekvencije mlaz elektrona e biti zakoen to e na krunici na zastoru katodne
cijevi uzrokovati pukotine. Omjer mjerene i poznate frekvencije f
x
/f
n
jednak je broju pukotina
na krunici. Kad omjer frekvencija f
x
/f
n
nije toan ili se mijenja fazni zakret izmeu signala,
pukotine na krunici rotiraju.
Spomenuti fazni zakret izmeu dva signala jednake frekvencije mogue je priblino odrediti
osciloskopom. Signali se dovode na A i B ulaz osciloskopa, a na zastoru katodne cijevi se
prikazuje neto vie od jednog perioda. Potenciometrom u sklopu preklopke vremenske baze
(Time/div) postavi se period jednog signala na odreenom broju podioka na mrei zastora, na
primjer 8 podioka. Jedan period signala odgovara faznoj promjeni od 360 pa u ovom sluaju
horizontalna os na zastoru katodne cijevi ima mjernu konstantu:

podiok 45
podioka 8
360
=
= k (12.4)

Razmatrani signali su na zastoru katodne cijevi pomaknuti za odreeni broj podioka, a
umnoak broja podioka i mjerne konstante k daje fazni zakret u stupnjevima.

50

1. Frekventometrom s titrajuim jezicima izmjeriti frekvenciju napona elektrine mree:

Hz K = f

2. Spojiti mjerni krug prema blok shemi na slici 10.3. Osciloskopom izmjeriti po tri
frekvencije iz svakog radnog podruja (na poetku u sredini i pri kraju opsega) RC oscilatora
s ugraenim digitalnim frekventometrom.

digitalni
frekvento-
metar
RC oscilator osciloskop

Slika 12.3. Blok shema elektrinog kruga za mjerenje frekvencije



T
x
[s]
br. mj. f [Hz]
k k
f
x
[Hz] g
r
%
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Frekvencija signala f
x
odreena je recipronom vrijednou perioda T
x
oitanog na
osciloskopu:

x
x
T
f
1
=
51

Relativna pogreka pri mjerenju frekvencije osciloskopom iskazana u postocima u odnosu na
vrijednost izmjerenu digitalnim frekventometrom je:

100 %
=
f
f f
g
x
r


3. Na y ulaz osciloskopa prikljuiti sinusni valni oblik iz generatora valnih oblika (funkcijski
generator) frekvencije f
x
oko 1 kHz. Na x ulaz osciloskopa prikljuiti signal iz RC generatora
s digitalnim frekventometrom te promjenom frekvencije f
n
postii stacionarnu Lissajousovu
krivulju. Odrediti tonu frekvenciju signala iz generatora valnih oblika:

Hz K =
x
f

4. Na jedan horizontalni ulaz osciloskopa prikljuiti signal iz RC generatora frekvencije
f = 1 kHz, a na drugi horizontalni ulaz isti signal prethodno proputen kroz zakreta faze. Za
razliite zakrete odrediti fazni pomak ovih signala.


[]
br. mj.
k k
1.
2.
3.

5. Na ulaz za modulaciju intenziteta mlaza elektrona (z-os) prikljuiti pravokutni valni oblik
iz generatora valnih oblika (funkcijski generator) frekvencije f
x
oko 1 kHz. Na x i y ulaz
osciloskopa prikljuiti sinusne signale iz RC generatora s faznim zakretom (jedan signal
izravno iz RC generatora,a drugi prethodno proputen kroz fazni zakreta). Promjenom
frekvencije signala iz RC generatora postii stacionarnu krunicu (elipsu) s pukotinama.
Odrediti tonu frekvenciju signala iz generatora valnih oblika:

Hz K =
x
f

52
53

LITERATURA

[1] Bego, V., Mjerenja u elektrotehnici, 6. izdanje, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.

[2] Bell, D. A., Electronic instrumentation and measurements, 2
nd
ed., Prentice Hall,
Englewood Cliffs, 1994.

[3] Coombs, C. F. (ed.), Electronic instrumentation handbook, 2
nd
ed., McGraw Hill, New
York, 1995.

[4] Godec, Z., Iskazivanje mjernog rezultata, Graphis, Zagreb, 1995.

[5] Iddings, R., Using the oscilloscope, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1995.

[6] Kuzmani, I., Elektrina mjerenja, skripta, Pomorski fakultet Dubrovnik, Studij u Splitu,
Split, 1992.

[7] anti, A., Elektronika instrumentacija, 3. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

[8] Thompson, L. M., Electrical measurements and calibration: Fundamentals and
applications, 2
nd
ed., Instrument Society of America, Research Triangle Park, 1994.

[9] Wolf, S., R. F. M. Smith, Student reference manual for electronic instrumentation
laboratories, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1990.

Mjerenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mjerenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Splitu

Pomorski fakultet u Splitu

You might also like