Kratak osvrt na sufizam i sufijske tarikate

Islamski uenjaci se razilaze na nekoliko miljenja kada je u pitanju osnova odakle je izvedena rije sufizam. Jedni smatraju da je rije sufizam izvedenica iz rijei el-Safa' to bi oznaavalo bistrinu i istou - uma i srca. Drugi smatraju da je rije sufizam izvedenica iz rijei el-Saff, zbog toga to su u pitanju ljudi koji su uvjek u prvom saffu pred Allahom d... Trei kau da je sufijom nazivan svaki onaj koji se uzliio na siromane ashabe koji su bili Ehlu-sofa (siromani stanovnici Poslanikove s.a.w.s., damije). etvrti kau da su sufije nazvane tim imenom zbog toga to su nosili odjeu od Sufa tj. vune. Peti kau da je rije "sufizam" preuzeta iz grkog jezika od rijei "SOPH" (sofisti), to u prijevodu znai mudrost. Sve u svemu, za ivota Poslanika s.a.w.s., se ne biljei nikakvo postojanje imena sufija-tesavvuf-tekija itd.. sve su to imena i termini koji su nastali nakon njegove s.a.w.s., smrti. Poslanik s.a.w.s., kao i njegovi ashabi, su znali samo za damije-mesdide. Tekija je za njih bila nepoznanica! Sufijski tarikat je u poetku bila kola koja se koncentrira oko misli i smjernica nekog uenjaka koji ima poseban metod u usmjeravanju uenika ka usavravanju znanja i prakse. Kada su se pojavili ovi tarikati, u poetku su to bile samo kole duhovnih, moralnih i metodolokih smjernica. Nisu bili u meusobnoj kontradiktornosti u odnosu na 'akaidske i erijatske propise. Razlika je bila samo u nainu vaspitanja i dovoenja uenika do puta Istine, kao i moralnog savrenstva to se kasnije gotovo sve izvitoperilo! to se tie onoga po emu su sufije-dervii u globalu postali poznati, poput: odvajanje od svijeta, odlazak u zabaena mjesta, celibat i neenjstvo, nerad i ljenarenje, konzumiranje duhana i alkohola, putanje brkova a izbrijavanje brada, pisanje hamajlija, hukanje, skakanje, tresanje, probadanje tijela eljeznim predmetima, kult mrtvaca i turbeta - primjetiemo da je sav taj sufijski nauk mahom preuzet od kranskih svetenika, hinduskih brahmana, jehudskih monaha i budistikih isposnika, a nikako od Poslanika s.a.w.s., i njegovih ashaba r.a.! Omiljena sufijska mjesta su turbeta i kaburovi evlija'a. Gdje god oni vode glavnu rije oni podiu kaburove, ograuju ih, uljepavaju i osvjetljvaju, a poznato je da se u islamskom svijetu irk najvie ini kod kaburova. Kod njih prizivaju mrtve ejhove od kojih se trai porod, opskrba, kia, srea, uspjeh, i sl..

Allah s.v.t. onima koji tako misle poruuje: "Vi se, mimo Allaha, kumirima klanjate i lai smiljate. Oni, kojima se vi, mimo Allaha, klanjate ne mogu vas nikakvom hranom nahraniti; vi hranu od Allaha traite i Njemu se klanjate i Njemu zahvalni budite! Njemu ete se vratiti." (el-Ankebut, 17.); Iskreno ispovijedanje vjere dug je prema Allahu! A onima koji pored Njega sebi uzimaju evlije (zatitnike), i govore: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili" Allah e njima, zaista, presuditi o onome u emu su se oni razilazili." (el-Zumer, 3.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Fanatizam i pretjerivanje je karakteristino za dvije skupine islamskog ummeta: za jedan dio zabludjelih ija koji poslanicima i imamima iz Ehlu-Bejta pripisuju Allahovo d.., svojstvo uluhijjeta (oboavanja), kao i jedan dio sufija dahila koji takoer gaje slino ubjeenje po pitanju Allahovih poslanika i dobrih ljudi. (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 1/66.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Apologetiari se najvie bave potvrdom ili negacijom, postajanjem ili nestankom, kao i pitanjima ubjeenja i vjerovanja, i njihov krajnji cilj je tasdik/potvrda, 'ilm/znanje i haber/obavijetenost. Za razliku od njih, sufije svoj akcenat stavljaju na ljubav i mrnju, elju i mrskost, fizike pokrete i praksu, i njihov krajnji cilj je ljubav, podlonost, djelo i volja. to se tie spaene skupine - ehlul-'ilma i imana pobornika znanja i vjere, pravih vjernika, oni su oni koji su spojili izmeu oboje, izmeu naune sponaje i vjerovanja i praktinog djelovanja i rada utemeljenog na ljubavi, pa je njihovo vjerovanje izgraeno na znanju kao i rad i ljubav koji su takoer zasnovani na znanju. Oni su se spasili devijacija apologetiara i sufija, postiui ono to su obije skupine zagubile: 1. Govor bez znanja ako je u pitanju apologetiar, i rad bez znanja ako je u pitanju sufija, to je sve zajedno prouzrokovalo niz teorijskopraktinih novotarija koje su u suprotnosti Kur'anu i Sunnetu. 2. Apologetiari su ostali bez djela, a sufije bez rijei. Sljedbenici sunneta Muhammeda s.a.w.s., kako onog nutarnjeg tako i onog vanjskog, njihove rijei i njihova djela, kako javna tako i tajna su zasnovana i utemeljena na 'ilmu i znanju, i njihova svaka rije ili postupak su u meusobnoj sprezi, i to su istinski i pravi muslimani, koji su na pravome putu; na putu onih kojima je Allah blagodat svoju darovao, a ne na put onih na koje se rasrdio, a niti na put onih koji su

zalutali! Devijantni apologetiari su se uzliili na jevreje, dok su se devijantne sufije uzliile na krane, pa su zbog toga nad prvima (apologetiarima-jevrejima), najvei utjecaj imala slova/huruf, i ono na ta ukazuju njihova znaenja poput znanja i ubjeenja dok su nad drugima vei utjecaj imali glasovi/asvat, kao i ono to ti glasovi izazivaju i proizvode od osjeaja i pokreta. (Medmu'ul-Fetava, 2/41.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Izmiljanje neispravnih 'ibadeta koji u sebi imaju primjese irka i slinog je specifika krana ali i onih koji im se uzliie poput devijantnih pobonjaka i sufija, kao i izmiljanje neispravnih zabrana/tahrimata to je specifika jevreja kao i onih koji im se uzliie od devijantnih toboe fakiha i pravnika! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 1/87.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Nad devijantnim sufijama vie dominira elja za sluanjem pjesama i stihova nego li elja za sluanjem Kur'ana i zikra! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 2/43.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Veliki broj sufija kudi razum i smatra ga niskim i nitavnim, i smatraju da se visoka stanja i stepeni ne postiu razumom ve ba njegovim gubitkom. Prihvataju i potvruju stvari koje zdrav razum nikada ne bi prihvatio, i esto puta znaju hvaliti opitost i ludilo... (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 3/338.) Neki od najpoznatijih sufijskih tarikata: 1. Kadirijski tarikat: se vee na ejh Abdul-Kadir el-Dejlanija, koji je umro 1166.g.. Kreao se po Persiji, Iraku i Bagdadu gdje je i ukopan. ejh Abdul-Kadir el-Dejlani rhm., je daleko od onih koji mu se pripisuju isto kao to je Isa a.s., veoma daleko od hriana, koji ga oboavaju mimo Allaha d..! Danas ih najvie ima po Siriji, Turskoj, u nekim djelovima Afrike, posebno u Kamerunu, Kongu, Mauritaniji i Tanzaniji. Ima ih i u Kavkazu, eeniji i u nekim djelovima Rusije. 2. Rufa'ijski tarikat: se vee na Ebul-Abbas Ahmed el-Rufa'ija, koji je umro 1182.g., u Basri. Rufa'ije svoje "keramete" dokazuju probadanjem sabljama. Zajedniko im je sa i'ijama to to i jedni i drugi vjeruju u Daferov kitab, u dvanaest imama, da je trinaesti imam Ahmed Er-Rufa'i, i jedni i drugi oplakuju auru. Ovaj tarikat se podijelio na tri sekte: bazije, melekije i hubejbije. Danas ih najvie ima po Egiptu, Siriji, turskoj Anadoliji, Istonoj Evropi, Kavkazu, kao i u Sjevernoj Americi.

3. Bedevijsko-ahmedijski tarikat: se vee za Ahmed El-Bedeviju, koji je roen u jednoj i'ijsko-iranskoj porodici, a umro 624.h.g. u Iraku, gdje je ukopan i iji kabur svake godine posjeti preko 3 miliona bedevija-ahmedija. Njihovo uenje je zatrovano mnotvom idolatrije i novotarija od kojih je islam potpuno ist. Ima ih u Egiptu ali i u nekim dijelovima Evrope. Tarikat im se pocijepao na esnaest sekti. 4. azilijski tarikat: se vee na Ebul-Hasen el-azilija, koji je umro 1258.g.. Ovo je jedan od veih sufijskih tarikata. Danas su rasprostranjeni u sjevernoj Africi, Egiptu, Keniji, Tanzaniji, Bliskom istoku, ri-Lanki, kao i u zapadnoj i sjevernoj Americi. 5. Mevlevijski tarikat: se vee na iranskog pjesnika Mevlanu Delaluddin el-Rumija, koji je umro 1273.g., i ukopan je u Konji. Najvie ih ima u turskoj Anadoliji, Siriji, kao i u Sjevernoj Americi. Poznatiji su kao vrtei dervii, zbog toga to se prilikom obavljanja zikra vrte u krug!? 6. Nakibendijski tarikat: se vee na Behauddina Nakibenda iz Buhare, koji je umro 1390.g.. Najvie ih ima u centralnoj Aziji, Iranu, na Kavkazu, sjevero-zapadnoj i jugo-zapadnoj Kini, Indoneziji, Indiji, turskoj, Evropi i Sjevernoj Americi. 7. Bektaijski tarikat: se vee na haddi Bektaa iz Horosana, koji je umro 1338.g.. Ovaj sufijski tarikat se odlikuje po imanju i'itskih ideja, ubjeenja i stavova. Ima ih po turskoj Anadoliji, Albaniji i Americi. 8. Ni'imetullah tarikat: se vee na Nuruddina Muhammeda Ni'imetullaha, koji je umro 1431.g., u mjestu Mehan blizu Kermana u jugo-zapadnom Iranu. Najvie ih ima u Iranu i Indiji. 9. Tidanijski tarikat: se vee na Abbas Ahmed b. el-Tidanija, alirskog berbera, koji je umro 1815.g.. Iz Alira su se najvie rasprostrli ka jugu i Sahari, kao i prema zapadnom i centralnom Sudanu, Egiptu, Senegalu, zapadnoj Africi i sjevernoj Nigeriji. Ima ih i u zapadnoj i sjevernoj Americi. 10. Derrahijski tarikat: se vee na Nuruddin Muhammed elDerraha iz Istanbula, koji je umro 1720.g.. Najvie ih ima u Turskoj, sa malim grupicama po zapadnoj i sjevernoj Americi. U Bosni su najzastupljeniji slijedei tarikati:

Nakibendijski tarikat: Sarajevo, Visoko, Busovaa, Fojnica, Bilalovac, Milodrae, Merdani, Gorica, Kakanj, Zenica, Riica, Teanj, Travnik, Mostar, Tuzla, Gornja Tuzla, Olovo, ivinice, Kladanj, Banovii, Graanica kod Tuzle, Zvornik, Klju, Buim, Cazin. Kaderijski tarikat: Sarajevo, Travnik, Pazari. Rufa'ijski tarikat: Sarajevo, Vare, Srebrenik. azilijski tarikat: Tuzla-Dubrave.

(Pogledaj: Pregled mjesta odravanja zikra u BiH, novina Kelamulifa, br.9., proljee 2006..) to se tie Sandaka, ne biljei se da igdje danas u njemu postoji iva tekija koja vue svoje korijene od ranije, niti da postoji neki organizovan tarikat koji vue svoje korijene od ranije. Sandake golgote su samo preivjele damije! Postoje pokuaji izvjesnih pojedinaca koji ele nanovo oformiti neke tekije i tarikate, posebno u Novom Pazaru, ali su to sve elje i nezvanini pokuaji pojedinaca. U ranijem periodu sufije su bile dostatno zastupljene na teritoriji Sandaka jer se to da primjetiti po mnotvu turbeta koja su ostavili za sobom, u gotovo svakom sandakom gradu izuzev Plava (elhamdulillah, to ne znai da u Plavu nije imalo dobrih ljudi! ). Jedino ispravni tarikat-pravac Jedino ispravni tarikat jeste tarikat i pravac Ehli-Sunneta velDema'ata koji se ogleda u doslovnom slijeenju potvrene prakse Allahovog Poslanika s.a.w.s., kako javno tako i tajno, kako svojom nutrinom tako i svojom vanjtinom, kao i slijeenju puta i staze prvaka ove vjere muhadira i ensarija. Sljedbenici tarikata Ehlu-sunneta vel-dema'ata se dre vasijjeta i oporuke zadnjeg Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji je rekao: Strogo se pridravajte mog sunneta, kao i sunneta pravovjerno-upuenih halifa nakon mene; vrsto se drite toga, i latite ga se kutnjacima svojim! Strogo se uvajte izmiljotina, jer je svaka izmiljotina novotarija, a svaka novotarija vodi u vatru! (Sahih: Ebu Davud, Tirmizi, Ibnu Maddeh, Ahmed.)

Sljedbenici tarikata Ehlu-sunneta vel-dema'ata znaju da je najvrijedniji govor - Allahova d.., knjiga, i da je najbolja uputa uputa Muhammeda s.a.w.s.. Oni daju prednost Allhovim d.., rijeima nad bilo ijim drugim govorom, i daju prednost Sunnetu i praksi Muhammeda s.a.w.s., nad bilo ijom drugom i drugaijom praksom! Zbog ovoga se zovu Ehlul-Kur'an i Ehlu-Sunnet! Ehlu-dema'atom su nazvani zbog toga to se pridravaju konsenzusa i idma'a ashaba i sve sunnetske uleme nakon njih, i zbog toga to su to pravi uvari demata muslimana i oni koji su u stanju ginuti za njega, i braniti ga od napada nevjernika, za razliku od svih ostalih novotarskih skupina koje su najprepoznatljivije po tome to redovno udaraju po dematu muslimana, to se dijele na razne frakcije i skupine, pomagajui esto puta svojom praksom nevjernike protivu muslimana! Ehlu-sunnet vel-dema'at posmatra sebe ali i sve druge kroz lupu Kur'ana, Sunneta i Idma'a, pa sve to se poklapa s njima to podravaju, a sve to se suprostavi njima protiv toga se bore. Ehlu-sunnet vel-dema'at su oni koji trae da se ini dobro, a od zla odvraaju, onako kako to eri'at zahtijeva, i smatraju da e se hadd, dihad, dume i bajram namazi obavljati za emirima i voama bili oni dobri ili loi. Ehlu-sunnet vel-dema'at su uvari damijskih demata, i na svoju vjeru gledaju kao na nasihat. Uvjek su svjesni Allahovih d.., rijei: Vjernik je vjerniku poput cigli u zgradi koje dre jedna drugu!, ili: Vjernici su poput jednog tijela, kada jedan dio tijela oboli ostali dio tijela ga proprati temperaturom i nesanicom! Ehlu-sunnet vel-dema'at trai od muslimana sabur i strpljenje pri belaju i iskuenjima, kao i ukr i zahvalu prilikom rahatluka i uivanja; trai i raziluk i zadovoljstvo Allahovim d.., kada i kaderom tj. sudbom i odredbama! Ehlu-sunnet vel-dema'at poziva visokom moralu i dobrim djelima, i ne zaboravljaju rijei Poslanika s.a.w.s., koji je rekao: Najsavrenijeg i najljepeg imana su oni koji su najljepeg ponaanja i ahlaka! Ehlu-sunnet vel-dema'at poziva odravanju rodbinskih veza, i da da onome ko tebi ne daje, i da oprosti onome ko ti je zulum nanio, i

da si pokoran roditeljima svojim, i da odrava dobrosusjedske odnose, i da si dobroinitelj prema siroadima, i siromanima, i putnicima, i robovima... Ehlu-sunnet vel-dema'at zabranjuje oholjenje i uzdizanje nad drugima, nanoenje nepravde, nasilja i zuluma drugima s pravom ili bez prava! Dakle, ehlu-sunnet vel-dema'at su ljudi koji slijede Kur'an i SahihSunnet, onako kako su ga prve generacije islama (selef), tumaile i slijedile, a ne kako ga tumae ili praktikuju oni koji nisu selef ovoga ummeta! Molimo Allaha d.., da nas uputi istini i pravome putu! Amin. Priredio: Sead ef. Jasavi, prof.fikha