14.3.

2010

VIZUALNAPERCEPCIJAVOZAANOU
Osnove vizualne zadae none vonje
Tijekom none vonje, nedovoljne razine osvjetljenja no vonje, ograni ograniavaju uporabu perifernog vida u dobivanju pozicijskih podataka izvan podruja osvijetljenog podru prednjim svjetlima tako da se foveal vid mora koristiti u ve mjeri. veoj mjeri. Tijekom nonih uvjeta, vizualno usredotoenje vozaa no uvjeta, usredoto voza te vi tei vie prema desnoj strani ceste u podruju na podru manje od 25 metara ispred vozila. To je suprotno od vozila. dnevnih uvjeta, tijekom kojih oko vozaa ima uvjeta, voza tendenciju fiksiranja na sredite poprita vonje, u sredi popri vonje, sredini i na vie od 80 metara od vozila.) vi vozila.)
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 1

Osnove vizualne zadae none vonje

Vjerojatnost opaanja foveal stimulacije temelji se na etiri imbenika: 1) sjajnost objekta 2) kontrastna sjajnost objekta u odnosu na njegovu neposrednu okolinu 3) veliina, boja i oblik objekta 4) vrijeme gledanja ili promatranja. ZAHTJEVI NA VIZUALNE PODATKE NE RAZLIKUJU MNOGO TIJEKOM DNEVNE I NONE VONJE
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 2

Osnove vizualne zadae none vonje

Tijekom dnevne vonje mogue je vidjeti mnotvo detalja u okolini Tijekom nonih razina osvjetljenja, s druge strane, mnogi ako ne i svi, detalji u okolini izvan dosega prednjih svjetala ne mogu se uope vidjeti. U situacijama gdje su prednja svjetla vozila jedini izvor osvjetljenja, osjetljivost vidnog polja otro se dijeli blizu ruba uzorka osvjetljenja svjetala u slici mrenice. Tako e vizualno opaanje objekata kraj rubova svjetlosne zrake prednjih svjetala biti loije od onih koji su ili unutar zrake

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

14.3.2010

Osnove vizualne zadae none vonje

Instalacije javne rasvjete namijenjene su za pruanje poveane vidljivosti stalnih elemenata ceste Javna rasvjeta trebala bi biti postavljena tako da prua dostatno osvjetljenje kako bi voza vidio dulje i ire podruje od onoga koje pokrivaju sama prednja svjetla. ak i uz ta dva izvora svjetla, vozaev uinkovit vid ogranien je na relativno kratko podruje ispred vozila. Vidom boje upravljaju gotovo iskljuivo mehanizmi unjia. To znai da znak ili signal koji koristi boju kao dio poruke mora biti ili osvijetljen ili retroreflektirajui ako ga se eli prepoznati nou kao obojenog.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 4

Osnove vizualne zadae none vonje itanje tijekom vonje

Za itanje je potreban foveal vid. Tijekom vonje nou, uvjeti osvjetljenja uvelike e ograniavati itanje na retroreflektirajue ili osvijetljene znakove, budui da samo oni mogu dati dovoljnu razinu sjaja. Znakovi zahtijevaju relativno jak kontrast izmeu natpisa i pozadine. Trebalo biti dosta prostora u okolini znaka kako bi bio upadljiv na udaljenostima veim od onih na kojima se moe itati. To daje vizualnom sustavu promatraa dovoljno vrijeme oekivanja da se pripremi za in itanja.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 5

Osnove vizualne zadae none vonje Prostorni vid

Vozai esto moraju gledati neke fine prostorne detalje objekata u blizini glave: instrumente, zemljovide i druge vizualne podraaje unutar samog vozila Rezolucija finih detalja na bliskim objektima zahtijeva postavljanje oiju tako da slika pada na obje fovee. Blisko gledanje tijekom vonje nou ukljuuje periodiko motrenje instrumenata, uglavnom uz osvijetljene displeje. Ope unutarnje osvjetljenje smanjuje kontrast objekata u nonom okoliu ceste stvaranjem svjetlosnog pokrova na staklu, to smanjuje vidljivost objekata gledanih kroz njega.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 6

14.3.2010

Osnove vizualne zadae none vonje

Tijekom none vonje mogunost gledanja finih prostornih detalja na veim udaljenostima ograniena je na objekte osvijetljene prednjim svjetlima vozila i retroreflektivnim ili osvijetljenim ureajima za kontrolu prometa. Vei broj imbenika utjee, izravno ili neizravno, na j j , , zadau none vonje. Ti se faktori dijele na dvije osnovne kategorije: degradacija vizualnog okolia i degradacija kapaciteta za vizualnu obradu kod vozaa. Optika degradacija vizualne scene kao posljedica vode na vjetrobranu utjee na vozaevu percepciju sloenih scena jae nego jednostavnijih.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 7

Osnove vizualne zadae none vonje Bljesak

iroki spektar svjetlosnih izvora s kojim se susree tijekom none vonje potencijalni je izvor neugode i opasnosti. Bljesak se definira na dva naina. Onesposobljavajui bljesak odnosi se na smanjenje kontrasta scene ili objekta u odnosu na njegovu pozadinu kao posljedica tokastog izvora jake sjajnosti ili homogene zastirujue sjajnosti blizu vidne osi. Neugodni bljesak odnosi se na neugodu to je doivljavaju osobe koje gledaju velike varijacije sjaja irom vidnog polja.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 8

Osnove vizualne zadae none vonje Bljesak

Neugodni bljesak varira u odnosu na veliinu, poloaj u vidnom polju i raspodjelu spektralne energije izvora svjetlosti. Onesposobljavajui bljesak varira u odnosu na kut izvora prema vidnoj osi. U nonoj vonji uobiajeno je naii na obje vrste bljeska i bilo koji od njih moe negativno utjecati na vonju.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 9

14.3.2010

Osnove vizualne zadae none vonje Bljesak

Voza u vozilu A promatra cestu ispred vozila no svjetlo iz vozila B uzrokuje optiku smetnju radi koje voza vidi mutno objekt u koji gleda.

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

10

Osnove vizualne zadae none vonje Slabo osvjetljenje ceste i znakova

Nezadovoljavajue osvjetljenje ceste i znakova ili njihova nedovoljna retroreflektorizacija oteavaju navigacijsku zadau vonje. Takoer, mogu oteati izvoenje pozicijskih i situacijskih zadaa, to dovodi do smanjenja razdaljina opaanja i/ili prepoznavanja. Ureaji za kontrolu prometa trebaju biti dizajnirani, postavljeni i odravani tako da se vozau pruaju potrebne informacije na vrijeme da bi mogao izvriti sve potrebne radnje na siguran i uinkovit nain.

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

11

Osnove vizualne zadae none vonje Umor i stres kod vozaa

Mnogi osjetilni i kognitivni sustavi koriteni u vonji trpe kao posljedica umora i stresa, ukljuujui sposobnost obrade podataka, pokrete oka, vizualnu akomodaciju reakciju zjenice te vrijeme percepcije.

Uporaba alkohola p
Izvoenje zadataka koji su vezani uz vonju negativno je vezano uz sadraj alkohola u krvi. Smanjenjuje se kvaliteta u izvoenju zadaa vezanih uz vrijeme reakcije kod sloenih ili zadaama s viestrukim izborima, zadaa praenja, zadaama s podijeljenom panjom, kontrolom pokreta oka, obrade podataka i zadaama koje ukljuuju motorike vjetine i koordinaciju.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 12

14.3.2010

Kritini vizualni elementi vonje nou

Zadaa vonje podijeljena je na tri glavne podzadae pozicijsku, situacijsku i navigacijsku. Svaka od tih podzadaa ima vlastiti skup zahtjeva na obradu vizualnih podataka. Glavne kontrolne funkcije vozaa vezane su uz svaku od tih podzadaa. Kako bi izvravao kontrolne funkcije, voza mora koristiti vizualne podatke. Izvan naseljenih podruja voza moe nastaviti put prilino dobro uz ograniene vizualne informacije koje mu pruaju prednja svjetla vozila, osvijetljeni signali i retroreflektorizirani ureaji za kontrolu prometa.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 13

Kritini vizualni elementi vonje nou

Gdje je protok prometa lagan i brzine relativno male, voza ima dovoljno vremena obraditi prikazane podatke i reagirati na siguran i uinkovit nain. Gdje je brzina i/ili sloenost situacije dovoljno velika da ogranii vozaevu sposobnost pravovremene obrade vizualnih podataka postavljena je javna rasvjeta. p p j j j j Potrebno je znati koji se elementi u okolini zadatka moraju uiniti vidljivima tijekom noi. Pod izrazom "elementi" razumijevaju se svi objekti, ukljuujui njihove karakteristike poput veliine, oblika, poloaja i brzine. Ti elementi mogu biti dio autoceste ili njene okoline i mogu biti fiksni ili se kretati u prostoru.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 14

Kritini vizualni elementi vonje nou

Vizualni elementi" definiraju se kao oni objekti u okolini vonje koje voza mora vidjeti kako bi sigurno i neometano upravljao svojim vozilom. Primjeri vizualnih elemenata su prometni znakovi, oznake na ploniku, signali i prepreke na cesti i izvan ceste . "Kritini vizualni elementi" definiraju se kao oni elementi vizualne scene s najveim prioritetom za davanje informacija potrebnih vozau kako bi djelovao na siguran i uinkovit nain.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 15

14.3.2010

Kritini vizualni elementi vonje nou Delineacija voznih trakova i mee ruba autoceste
Ovi elementi daju podatke potrebne za odravanje lateralnog poloaja i smjera te za izvoenje manevara navoenja. Kako se smanjuje dnevna svjetlost i blie noni uvjeti obino postaje manje vidljiv i stoga ima manje vanu ulogu u vonji nou. Prikaz situacije kada se ovi elementi ne mogu koristiti.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 16

Kritini vizualni elementi vonje nou Krianja, toke ulaza i izlaza

Ovi elementi daju podatke nune za manevre navoenja i praenja rute ali za prilagodbu brzine zbog potrebnih promjena smjera ili interakcije s ostalim prometom. Krianja obino imaju znakove smjera ili signale za regulaciju kako bi se utvrdilo pravo prednosti Na veim prednosti. cestama prisutni su i znakovi upozorenja kako bi upozorili vozae na nadolazee situacije. Lokalno osvjetljenje moe sluiti kao uinkovit signal za indikaciju poloaja i prirode teko vidljivih ruralnih krianja.

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

17

Kritini vizualni elementi vonje nou Prepreke na cesti i stanje kolnika

Informacije o ovim elementima potrebne su za odluivanje treba li se zaustaviti, prilagoditi brzinu ili promijeniti poloaj u voznom traku. Pri malim brzinama, svjetla vozila obino e dati dovoljno upozorenje za potrebne manevre, ali s poveanjem brzina vidljivost na veim udaljenostima p postaje sve vanija. j j

Prisutnost nepovoljnih vremenskih uvjeta

Zaleeni (ili prekriveni slojem vode) dijelovi ceste trebaju se uoiti za kontrolu lateralnog poloaja i usmjerenja, izbjegavanje opasnosti i kontrolu brzine. Zbog privremene prirode tih uvjeta nije vjerojatno da e se instalirati neko stalno sredstvo osim ako su izrazito dominantni u odreenom zemljopisnom podruju.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 18

14.3.2010

Kritini vizualni elementi vonje nou Prisutnost drugih motoriziranih vozila

Druga vozila mogu biti prisutna kao opasnost, kao objekt koji zahtijeva planirani manevar navoenja ili prilagodbu brzine, brzine ovisno o njihovom poloaju, relativnoj brzini i smjeru kretanja. Tijekom noi prisutnost se obino uinkovito signalizira uporabom samoosvjetljavajuih signalnih sustava montiranih na vozilu. g

Brzina i poloaj drugih vozila

Pozicijska svjetla vozila daju podatke o udaljenosti, brzini i oekivanom navoenju. Za tonu procjenu brzine i poloaja poeljno je vidjeti vozilo u odnosu na njegov okoli, delineaciju i rubove ceste. Vozai imaju vie potekoa s ocjenjivanjem brzine i udaljenosti nadolazeeg vozila nou, ak i pri postojanju 4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 19 javne rasvjete.

Kritini vizualni elementi vonje nou Prisutnost pjeaka i veih ivotinja

Pjeaci nameu vozau sline funkcionalne zahtjeve kao i prisutnost vozila; no uglavnom prevladava funkcija opasnosti, posebice u urbanim podrujima. Funkcija opasnosti uvijek je prisutna to se tie veih ivotinja.

Prisutnost nemotoriziranog prometa

Zahtjevi su ovdje isti kao i kod pjeaka osim to je opasnost izgleda izraenija u predgradskim i ruralnim podrujima. Mala vozila, poput bicikala, predstavljaju naroito teak problem. Reflektorizirani signali dostatni su samo pri malim do umjerenim brzinama.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 20

Kritini vizualni elementi vonje nou Predmeti na cesti

Takvi su objekti uvijek vie ili manje neoekivani. Ne zahtijeva se samo opaanje prisutnosti ve i poloaja.

Stacionarna vozila
Ako se takva vozila nalaze na voznom traku, posebice u ruralnim podrujima, predstavljaju opasnost na koju treba podrujima obratiti panju koja se esto privlai bljeskajuim signalima na vozilu Parkirana vozila uz cestu mogu ograniiti prostor za manevriranje. U naseljenim podrujima, jedna od vanijih funkcija javne rasvjete jest otkrivanje parkiranih vozila.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 21

14.3.2010

Uvjeti koji utjeu na kritinost vizualnih elemenata

Razliiti tipovi cesta postavljaju pred vozaa razliite vizualne probleme Tri razliite klasifikacije cesta. Unutar svakog od tih tipova mogue je razviti mnogo potklasa s razliitim prometnim i geometrijskim situacijama koje uvelike mogu utjecati na vozaeve vizualne potrebe.

Ceste za motorna vozila

Brzine su obino velike, 90 km/h ili vee. Prisutna visoka razina znakova i oznaka s velikim, lako itljivim informacijama. Znakovi navoenja za odredita uglavnom se ponavljaju dovoljno unaprijed.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 22

Uvjeti koji utjeu na kritinost vizualnih elemenata Ceste za motorna vozila

Svjetla vozila obino daju zadovoljavajue uvjete za ceste za motorna vozila uz dodatak odreenih samosvijetleih signala i obilnu upotrebu retroreflektirajuih materijala. Bljesak od nadolazeih vozila obino nee predstavljati p problem.

Dvosmjerne ceste izvan naseljenih podruja

Najvea brzina ovisi o mjesnim uvjetima i pravilima, a najee je negdje izmeu 50 i 90 km/h. Te ceste obino zahtijevaju od vozaa vie obrade vizualnih podataka nego ceste za motorna vozila.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 23

Uvjeti koji utjeu na kritinost vizualnih elemenata Ceste u urbanim podrujima

Imaju mnotva krianja i diskontinuiteta. Na takvim se cestama obino odvija mijeani promet. Za pjeake su esto predvieni plonici. Brzine su relativno male. Javnoj sigurnosti i udobnosti esto pridonosi javna rasvjeta. Za ceste kojima se u urbanim podrujima putuje veim brzinama (vie od 50 km/h) potrebna je javna rasvjeta jer prednja svjetla ne daju osvjetljenje irokog podruja koje voza mora vidjeti kako bi upravljao sigurno pri tim brzinama.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 24

14.3.2010

Uvjeti koji utjeu na kritinost vizualnih elemenata Utjecaj uvjeta smanjene vidljivosti
Nepovoljni vremenski uvjeti, poput magle, snijega, kie i praine u zraku, povremeno e smanjiti razinu vidljivosti. To ima openit uinak smanjenja vidljivosti svih vizualnih elemenata. Javno osvjetljenje i osvijetljeni signali pomau pri navoenju u podrujima podlonim ekstremnim uvjetima nepovoljnog vremena.

Kritini vizualni elementi

Prioritet za poboljanje vidljivosti bilo kojeg vizualnog elementa odreuje se u odnosu na tri imbenika: potekoe poboljanja vidljivosti elementa uz obzir na trenutna tehnoloka sredstva i vezane trokove, posljedice do kojih dolazi ako se element ne vidi i uestalost pojave elementa.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 25

Poboljanje informacijskih naputaka za vozaa u nonim uvjetima

Zadaa vonje zahtijeva od vozaa da tono reagira na mnogo vizualnih elemenata na cesti. Za identifikaciju podruja s razliitim vizualnim zahtjevima koriste se esto mnogi faktori: - broj voznih trakova - gustoa prometa u traku -j d jednosmjerni ili dvosmjerni promet j i d j i t - prisutnost ili odsutnost pjeakih prijelaza - prisutnost ili odsutnost staza za bicikliste - priroda okoline vezano uz sjajnost prozora trgovina, oglasa i drugih vidljivih elemenata koji odvraaju panju - uestalost prometnih podruja konflikta - prisutnost ili odsutnost parkiranja - ogranienja brzine.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 26

Poboljanje informacijskih naputaka za vozaa u nonim uvjetima Svjetla na vozilima

Glavni vizualni problem vozaa jest percipirati sve znaajne odlike ceste i prometne situacije na udaljenostima koje su relevantne za rjeavanje vozaevih pozicijskih, situacijskih i navigacijskih zadaa. Dizajn prednjih svjetala temelji se na kompromisu izmeu potrebe za adekvatnim osvjetljenjem ceste ispred vozila i potrebe za izbjegavanjem "osljepljivanja" oiju nadolazeih vozaa bljeskom.

Koristi od javne rasvjete

Javna rasvjeta otkriva oznake na kolniku i rub kolnika potrebne za pozicijsku zadau.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 27

14.3.2010

Poboljanje informacijskih naputaka za vozaa u nonim uvjetima Koristi od javne rasvjete

Sustavi javne rasvjete obino su dizajnirani kako bi dali viu razinu prilagodbe na veem podruju nego to to moe pokriti rasvjeta vozila, smanjujui tako negativni uinak bljeska od nadolazeih vozila.

Mogunosti za poboljanje izobrazbe vozaa

Oekivanja vozaa imaju veliku ulogu u vezi s onim to se opazi ili previdi kao nevano za trenutnu zadau vonje. Stoga je vrlo vana prikladna izobrazba vozaa. Veina vozaa ne primjeuje kako mali dio ceste i njezine okoline mogu vidjeti nou i ne prilagoavaju svoje ponaanje nonim vizualnim uvjetima.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 28

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
Vonja nou je znatno opasnija od vonje danju. Nou je smanjena vidljivost, smanjen je kontrast izmeu objekata na cesti, a problem zasljepljenosti od svjetala dolazeeg vozila je stalno nazoan. Statistiki podaci o prometnim nesreama pokazuju da se nou dogaa oko 55 % nesrea, a od nesrea s traginim posljedicama ak 62 % dogaa nou. Ti podaci moraju se promatrati kroz podatak da od ukupne vonje nou se odvija tek 25 %.

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

29

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
Svako tijelo zrai tzv. toplinsko zraenje i energija zraenja zavisi u prvom redu o temperaturi tog tijela. Najvei dio energije tijelo zrai na valnoj duljini odreenoj temperaturom tijela (Vienov zakon). Tako ovjek s 37 C ima maksimalno zraenje na valnoj duljini od oko 9 m. Atmosfera je sredstvo koje se za infracrveno zraenje ponaa kao uskopojasni filtar tako da neznatno apsorbira zraenje samo u podruju od 3 do 5 m i od 8 do 12 m, dakle to zraenje se moe propagirati kroz atmosferu.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 30

10

14.3.2010

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
Sustavi za "gledanje" nou i u uvjetima slabe vidljivosti nazivaju se IC (infracrveni) sustavi. IC sustav se sastoji od pet podsustava: a) optike, b) detektora s pripadajuom elektronikom, c) digitalizacije, d) obrade slike i e) rekonstrukcije slike.
4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 31

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
Kada toplinsko zraenje padne na detektor uzrokuje signal proporcionalan tom zraenju. Signal je slab i treba se pojaavati i obraditi kako bi IC sustav dao sliku koja odgovara raspodjeli temperature objekta, odnosno scene A koju IC sustav "vidi". B
A - IC kamera (smjetena iza maske), B - projektorski ureaj koji infracrvenu sliku scene projicira na vjetrobransko staklo, C podeavanje intenziteta i svjetloe IC slike kao i ukljuivanje/iskljuivanje IC sustava.
32

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
IC kamera smjetena je iza maske vozila, na prednjoj strani vozila, te zahvaljujui irokokutnoj optici vidi cestu ispred vozila i to na veim udaljenostima. Toplinsko zraenje od objekata, koje kamera vidi, pretvara se u crno-bijelu (ili kolor) sliku koja se projecira na vjetrobrasnko staklo, odnosno displej, odnosno na donji dio u podruje perifernog vida vozaa

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou

33

11

14.3.2010

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
Sustav ne zamjenjuje gledanje u vidljivom dijelu spektra ve ga dopunjuje te se zato slika iz tog sustava projecira na periferiju vidnog polja vozaa kako bi on povremeno "bacio" pogled i na tu sliku ceste.

Lijevo je slika u optikom a desno u infracrvenom dijelu spektra.

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 34

Poveanje vizualne percepcije u uvjetima none ili oteane optike vidljivosti primjenom infracrvenih sustava
IC sustav poveava vidljivost ceste tri do pet puta spram vidljivosti u optikom dijelu a pri vonji nou. To znai da pri brzinama vozila od oko 100 km/h vrijeme za reakciju vozaa se poveava od nekih 3,5 sekunda na gotovo 15 sekundi, to znai drastino poveanje sigurnosti vonje.
C B A

A - doseg kratkog snopa, B - doseg dugog snopa, C - doseg IC sustava

4-8-Vizualna percepcija vozaa nou 35

12