VELEUILITE U RIJECI SPECIJALISTIKI STRUNI STUDIJ CESTOVNOG PROMETA

KOLEGIJ: PROMET I ODRIVI RAZVOJ

KORITENJE BIOGORIVA U KOPNENOM PROMETU (OSOBITO U RH) - STANJE I PERSPEKTIVA

SEMINARSKI RAD

SEMINARSKI RAD SU IZRADILI: David Cetina Dubravko Podnar Marko Lutica

Rijeka, studeni, 2010.

KORITENJE BIOGORIVA U KOPNENOM PROMETU (OSOBITO U RH) - STANJE I PERSPEKTIVA

SADRAJ: 1. UVOD1 1.1. Predmet istraivanja2 1.2. Svrha i ciljevi istraivanja.......................................................................2 1.3. Struktura rada..........................................................................................2 1.4. Znanstvene metode..................................................................................2 2. BIOMASA KAO TEMELJ PROIZVODNJE BIOGORIVA..............3 3. BIOGORIVA....4 3.1. Prva generacija biogoriva....5 3.1.1. Etanol....5 3.1.2. Biodizel.....7 3.1.3. Bioplin..7 3.1.4. Biljno ulje.....7 3.2. Druga generacija biogoriva.....8 3.2.1. Biohidrogen..8 3.2.2. BIO DME..9 3.2.3. Biometanol...9 3.2.4. DMF.9 3.2.5. HTU dizel....10 3.2.6. FISCHER TROPSCH dizel..10 3.2.7. Mjeavine alkohola..10 3.2.8. Biovodik..11 4. UTJECAJ BIOGORIVA....12 5. BIOGORIVA - NUNOST ODRIVE MOBILNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ..13 6. KORITENJE BIOGORIVA U LATINSKOJ AMERICI.14

7. ZAKLJUAK..16 LITERATURA...17 POPIS SLIKA

SAETAK RADA

U radu je opisano koritenje biogoriva u kopnenom prometu (cestovnom prometu). Pojanjena su uzroci nastajanja biolokih masa iz kojih se proizvode biogoriva, kao i vrste ili generacije biogoriva s obzirom na izvore materijala proizvodnje. Prednosti i nedostaci svih vrsta biogoriva. Mogunosti adekvatne zamjene fosilnih goriva s biogorivima. Te budua primjena biogoriva na podruju RH na emisiji cestovnog prometa. Kljune rijei: bioloka masa, biogoriva, vodik, biodizel, etanol, biohidrogen, DMF, biometanol, biljno ulje, bioplin, FISCHER TROPSCH dizel, HTU dizel, BIO DME.

1. UVOD
U ovom seminarskom radu obradili smo temu Koritenje biogoriva u kopnenom prometu (osobito u RH) stanje i perspektiva. U seminaru smo opisali vrste biogoriva koja se koriste, ali vie kao alternativna goriva i koja su razvijena iz itavog niza razliitih proizvodnih procesa. Koristi za okoli od biogenih goriva zajedniki je veliki doprinos zatiti klime i resursa. Poveani zahtjevi zatite okolia i sve vee ekoloko optereenje u urbanim sredinama poetkom dvadesetih godina ponovo aktualiziraju koritenje alternativnih goriva za pogon osobnih vozila. Vrlo izraena zabrinutost za energetske potencijale na zemlji, ponajprije za naftu, osnovni energetski izvor za vozila inicirala je brojna istraivanja o mogunostima novih oblika energije (elektrine, alkohol (metanol i etanol), bioplin, prirodni plin, vodik i dr.). Me utim, s obzirom na brojne nerijeene tehniko- tehnoloke probleme, ta se vozila jo ne primjenjuju u veoj mjeri, ali s daljnjim razvojem tehnologije ti e se problemi rijeiti. U zadnje vrijeme sve se vie pria o biogorivu kao zamjeni za tradicionalna fosilna goriva i veina politiara govori o tome kao o savrenom obnovljivom izvoru energije kojega moe proizvoditi bilo tko i na taj nain smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Iako pria oko smanjenja ovisnosti o uvozu energenata stoji, malo detaljnije prouavanje nastanka, svojstava i naina iskoritavanja biogoriva rezultira zakljukom da su biogoriva izuzetno opasna za razvoj ovjeanstva. Iako je prilino teko nai neku zadovoljavajuu definiciju biogoriva, u ovom seminarskom radu e biti pokuano odre ivanje osnovnih svojstava i karakteristika biogoriva, njegovih pozitivnih strana, ali tako er i opasnosti koje donosi te utjecaj koji ima/e imati na ukupno svjetsko gospodarstvo. Stoga emo prvo krenuti od ve spomenutog definiranja biogoriva kao novog obnovljivog izvora energije, da bi zatim preko osnovnih svojstava doli do dvije najee vrste biogoriva (etanol i biodizel), ali i do same podjele biogoriva u dvije generacije. Na samom kraju rada osvrnut emo se na negativne posljedice proizvodnje ovog izvora energije, iji e temelj biti istraivanja i miljenja brojnih svjetskih strunjaka koji se, ponukani miljenjem veeg dijela ovjeanstva o biogorivima kao novoj nadi za smanjenje ovisnosti o tetnim i ve gotovo iskoritenim fosilnim gorivima, odupiru sve veoj proizvodnji jer e ona rezultirati jo veim jazom to se tie razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta.

1.1. Predmet istraivanja

Predmet istraivanja ovog seminarskog rada su biogoriva kao i ostala vrsta alternativnih goriva, pregled njihovih prednosti i tetnosti za okoli i mogua imlementacija u RH i drugim lanicama EU.

1.2. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha i ciljevi istraivanja ovog seminarskog rada su mogunosti koritenja biogoriva kao goriva u automobilima, te njihova adekvatna zamjena za fosilna goriva i smanjenje oneienja okolia.

1.3. Struktura rada

Rad je podijeljen u 6 me usobno povezanih dijelova. U prvom dijelu Uvod se govori openito o biogorivima, te njihovoj moguoj zamjeni za fosilna goriva. U drugom dijelu Biomasa kao temelj proizvodnje biogoriva podrazumijeva se bioloka masa iz koje se proizvodi biogorivo, a koja se nalazi na odre enom podruju zemljine povrine. U treem dijelu, pod nazivom Biogoriva, objanjava se definicija biogoriva i vrstama biogoriva. U etvrtom dijelu pod nazivom Utjecaj biogoriva podrazumijeva se prednosti i nedostaci biogoriva u odnosu na fosilna goriva. U petom dijelu, Biogoriva Nunost odrive mobilnosti u Republici Hrvatskoj govori se o zahtjevima EU, koje RH mora ostvariti, tj. zamjeniti fosilna goriva s biogorivima ili drugim gorivima iz obnovljivih izvora. U estom dijelu je napisan zakljuak o cjelokupnom seminaru.

1.4. Znanstvene metode

U izradi seminara koritene su sljedee znanstvene metode: metoda analize, metoda indukcije i dedukcije te komparacije, odnosno metode prikupljanja informacija i podataka od domaih i inozemnih autora i na internetu.

2. BIOMASA KAO TEMELJ PROIZVODNJE BIOGORIVA

Ovaj pojam koji je zapravo skraenica pojma bioloka masa, oznaava koliinu materijala donedavno ivueg podrijetla (biljke, ivotinje i njihovi produkti) koji se nalazi na odre enom podruju Zemljine povrine. Najvie je poznat iz raznih rasprava o energiji biomase, odnosno o gorivima koja mogu biti proizvedena posredno ili neposredno iz biolokih izvora. Biomasa je obnovljiv izvor energije koji se temelji na ugljikovom ciklusu, za razliku od ostalih prirodnih izvora kao to su nafta, ugljen i nuklearna goriva. Jedno od odre enja biomase koje je prihvaeno od strane Hrvatskog Sabora je: "Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (ukljuujui tvari biljnoga i ivotinjskoga podrijetla), u umarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada". Energija biomase iz drva, ostataka etve i gnojiva su primarni izvori energije u razvijenim regijama. U nekim podrujima je biomasa i najvei izvor energije kao to je to sluaj u Brazilu, gdje je zastupljena pretvorba eerne trske u etanol ili pak u kineskoj pokrajini Seuan, gdje se gorivo proizvodi iz gnojiva. Za neka podruja u svijetu je tipina uporaba odre enih izvora biomase u proizvodnji goriva, kao to je vidljivo i iz gore navedenih primjera. U SAD-u su za sada najvie zastupljeni kukuruz, visoka prerijska trava i soja, dok Europa u proizvodnji biogoriva koristi uljanu repicu, penicu i eernu repu. U jugoistonoj Aziji prednost ima palmino ulje, a u Kini sirak i manioka. Provode se razna istraivanja u svrhu unaprje enja proizvodnje energije biomase, ali ekonomski rival nafta usporava ta nastojanja i zadrava ih na ranom stadiju razvitka.

3. BIOGORIVA
Poto smo odredili biomase kao izvor za proizvodnju biogoriva, sljedei korak bio bi odre ivanje biogoriva kao takvih. Najjednostavnija definicija biogoriva mogla bi glasiti: Biogoriva su tekua ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase. Biogoriva mogu biti proizvedena neposredno iz biljaka ili posredno iz industrijskog, komercijalnog, domaeg i poljoprivrednog otpada. Postoje tri osnovne metode proizvodnje biogoriva. Prva se temelji na spaljivanju suhog organskog otpada (kuanskog otpada, industrijskog i poljoprivrednog otpada, slame, drva i treseta). Zatim je tu fermentacija mokrog otpada (gnojiva ivotinjskog podrijetla) bez prisutnosti kisika kako bi se proizvelo biogorivo sa ak 60% metana te fermentacija eerne trske ili kukuruza kako bi se proizveo alkohol i esteri. Konano tu je i energija koja je dobivena umarstvom, odnosno uzgojem brzo rastueg drvea za proizvodnju goriva. Me utim, svakako je najpoznatije fermentacija, iji su produkti dvije najpoznatije vrste biogoriva: alkohol i esteri. Oni bi teoretski mogli zamijeniti fosilna goriva, ali budui da bi bila potrebna prilago avanja strojeva, najee se koriste u mjeavini s fosilnim gorivima. Biogoriva imaju potencijal usmjeren smanjivanju produkcije ugljinog dioksida CO2. To se prvenstveno temelji na injenici da biljke, iz kojih se proizvode biogoriva, apsorbiraju CO2 prilikom svog rasta, koji se pak osloba a prilikom sagorijevanja biogoriva. Me utim, budui da je energija potrebna za rast i uzgoj biljaka te njihovu pretvorbu u biogoriva i zatim distribuciju, posve je jasno kako se osloba a dodatna koliina ugljinog dioksida. Emisije ugljinog dioksida koji se osloba a prilikom proizvodnje i distribucije biogoriva se mogu izraunati pomou tehnike nazvane "Life Cycle Analysis (LCA)" koja se temelji na praenju i izraunavanju emisije CO2 od poetka rasta biljke, odnosno stavljanja sjemenke u zemlju pa do isputanja plina tijekom izgaranja u motoru automobila. Ura ene su razliite studije za razliita biogoriva, iji su rezultati tako er bili razliito diferencirani. Veina LCA studija pokazalo je kako biogoriva u usporedbi sa fosilnim gorivima stvaraju znatno manje koliine tetnih staklenikih plinova te bi njihova uporaba, odnosno zamjena fosilnih goriva znaila znaajnu redukciju efekta staklenika.

Postoje razliite vrste biogoriva koje se dijele na prvu i drugu generaciju ovisno o izvoru materijala za proizvodnju, trokova proizvodnje, cijeni i emisiji CO2. Prva generacija biogoriva se temelji na proizvodnji iz: eera, kroba, biljnih ulja ili ivotinjskih masti,

dok se za proizvodnju druge generacije koriste: poljoprivredni i umski otpad.

3.1. Prva generacija biogoriva

Ve je spomenuto kako prva generacija biogoriva nastaje iz razliitih biljnih i ivotinjskih tvari. Najpoznatije vrste prve generacije biogoriva su etanol, biodizel i bioplin.

3.1.1. Etanol
Etilni alkohol ili etanol, C2H5OH, je prozirna, bezbojna tekuina, specifinog okusa i karakteristinog ugodnog mirisa. Najee se nalazi u alkoholnim piima kao to je pivo, vino i konjak. Zbog niske temperature ledita koriten je kao tekuina u termometrima na temperaturi ispod -40 C (-40 F), te kao antifriz u automobilima. Etanol je najee koncentriran destilacijom razrije ene otopine. Etanol koji se koristi u komercijalne svrhe sadri 95% etanola i 5% vode. Ovaj ostatak vode se moe oduzeti pomou odre enog enzima te na taj nain nastaje apsolutni etanol. Temperatura na kojoj se etanol poinje topiti je -114.1 C (-173.4 F), temperatura vrelita iznosi 78.5 C (173.3 F). Najstariji nain proizvodnje etanola jest fermentacija eera. Sva alkoholna pia i vie od polovice industrijskog etanola jo se uvijek dobiva na isti nain. krob koji se nalazi u krumpiru, kukuruzu i ostale itarice uz pomo enzima kvasca i drugih enzima pretvara se u etanol i ugljini dioksid. C6H12O6 2C2H5OH + 2CO2 Ova formula je zapravo jednostavan prikaz procesa u kome se stvara jo mnotvo drugih produkata. Tekuina dobivena na ovaj nain, koja sadri 7 do 12% etanola biva nizom

destilacija pretvorena u 95%-tni etanol. Velike koliine etanola koji nije namijenjen proizvodnji pia dobiva se sintetiki iz acetaldehida koji se dobiva iz acetilena ili pak iz etilena koji se dobiva iz nafte. Etanol moe biti oksidiran prvo u acetaldehid, a zatim u octenu kiselinu. Ukoliko se podvrgne dehidraciji, nastaje eter. Ostali proizvodi koji se dobivaju iz etanola su butadien iz kojeg se izra uje sintetika guma, zatim etilni klorid (lokalni anestetik) i mnogi drugi organski spojevi. Pomijean s benzinom etanol daje spoj gasohol koji se koristi kao automobilsko gorivo. Tako er se moe mijeati s vodom i mnogim organskim otopinama u svim omjerima. Odlino je otapalo razliitih tvari i koristi se u proizvodnji parfema, lakova, celuloida i eksploziva. Alkoholne otopine neisparivih tvari nazivaju se tinkturama. U sluaju kada podlijee isparavanju, otopina se naziva pirit. Veina industrijskog etanola je denaturirana kako bi se izbjegla njegova upotreba kao alkohola. Taj proces ukljuuje mijeanje etanola s otrovnim ili neugodnim tvarima koje ine etanol nemoguim za ispijanje. Slika 1.: Razna biogoriva na crpkama

3.1.2. Biodizel
Biodizel je prvi od alternativnih goriva koje je postalo poznato iroj publici te je najrairenije biogorivo u Europi. Proizvodi se iz ulja ili masti procesom transesterifikacije te je u ustroju slino mineralnom dizelu. Ulja se mijeaju sa natrijevim hidroksidom i metanolom ili etanolom, a kao produkti te kemijske reakcije nastaju biodizel i glicerol. Na deset dijelova biodizela nastane jedan dio glicerola. Biodizel moe biti koriten u svakom dizelovom motoru kada se pomijea s mineralnim dizelom. U nekim zemljama proizvo ai daju garanciju na motor ukoliko se upotrebljava i sam biodizel bez dodataka iako, npr. Volkswagen savjetuje svojim vozaima da se posavjetuju sa Volkswagenovim odjelom za zatitu okolia prije same upotrebe. Glavna prednost uporabe biodizela kao transportnog goriva injenica je da moe u usporedbi s fosilnim dizelom smanjiti neto emisije staklenikih plinova. Uporaba 100% biodizela (to nije esta) bi emisije CO2 smanjila za 50-60%, a 5%-na mjeavina bi emisije CO2 smanjila za 2-2,5%.

3.1.3. Bioplin
Bioplin je plinovito gorivo koji se dobiva anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom organskih tvari, ukljuujui gnojivo, kanalizacijski mulj, komunalni otpad ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Sastoji se uglavnom od metana i ugljikovog dioksida. U budunosti bi mogao biti vaan izvor energije (energetika). Bioplin tj. smjesa plinova u kojoj je veina metana moe se dobiti od svake biomase. Biomasa je sva organska tvar nastala rastom bilja i ivotinja. Od svih obnovljivih izvora energije, najvei se doprinos u blioj budunosti oekuje od biomase. Svake godine na zemlji nastaje oko 2.000 milijardi tona suhe biomase. Za hranu se od toga koristi oko 1,2%, za papir 1%, i za gorivo 1%. Ostatak, oko 96% trune ili poveava zalihe obnovljivih izvora energije.

3.1.4. Biljno ulje

Jestivo biljno ulje se uglavnom ne koristi kao gorivo, ali manje kvalitetno ulje se moe koristiti za tu svrhu. Kako bi se osiguralo da ubrizgava pravilno raspruje gorivo za njegovo efikasno izgaranje, biljno ulje mora biti zagrijano da bi se smanjila viskoznost. Taj postupak je laki u podnebljima sa toplijom klimom. Velike korporacije kao to su MAN B & W

Diesel, Wartsila i Deutz imaju ponudu motora koji su kompatibilni sa biljnim uljem, bez potrebe dodatnih modifikacija. Biljno ulje tako er mogu koristiti starije izvedbe dizel motora, koji ne koriste uobiajen nain ubrizgavanja goriva ili ubrizgavanje goriva pomou elektronskog sustava. Zbog adekvatnog dizajna komore za izgaranje koja omoguuje indirektno ubrizgavanje goriva, ovakvi motori su najpogodniji za pogon na biljno ulje. Ovaj sistem omoguava relativno vee molekule ulja, dakle vie vremena za izgaranje.

3.2. Druga generacija biogoriva

Druga generacija biogoriva dobivena je preradom poljoprivrednog i umskog otpada. Za razliku od prve generacije, biogoriva ove generacije znatno bi mogla reducirati emisiju CO2, a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad motora. Biogoriva druge generacije koja su trenutano u proizvodnji su: biohidrogen, BIO DME, biometanol, DMF, HTU dizel, Fischer Tropsch dizel, mjeavine alkohola i biovodik.

3.2.1. Biohidrogen
Ova vrsta biogoriva mogla bi biti najzastupljenija u budunosti, budui da je obnovljiva, ne uzrokuje emisiju staklenikih plinova pri sagorijevanju, ve osloba a energiju te se lako pretvara u elektrinu energiju pomou elija za gorivo. Kod proizvodnje biohidrogena uz pomo fotosintetikih mikroorganizama, potreban je jednostavan solarni reaktor, kao prozirna zatvorena kutija i neznatni energijski izvor. Elektrokemijska proizvodnja biohidrogena pomou solarne baterije zahtijeva, me utim, jake energetske izvore. Postoje razliiti procesi proizvodnje biohidrogena. Neke od njih su: biofotoliza vode pomou mikroalgi ili cijanobakterija, proizvodnja biohidrogena uz pomo odre enih enzima (hidrogenaza, nitrogenaza), proizvodnja pomou fotosintetskih bakterija, kombinacija fotosintetskih i anaerobnih bakterija kod proizvodnje. Sama proizvodnja biohidrogena je najzahtjevnija s obzirom na okoli. Budunost ovog procesa ovisi ne samo o poboljanjima na temelju istraivanja, ve i o ekonomskim zahtjevima, drutvenoj prilagodljivosti i razvitku hidrogenskog energijskog sustava.

3.2.2. BIO DME

Bio DME ili biodimetileter je jako slian biometanolu o kojem e biti rije kasnije. Moe se proizvesti neposredno iz sintetikog plina, koji je jo uvijek u razvitku. Me utim, u kemijskoj industriji, DME se proizvodi iz istog metanola procesom katalitike dehidracije, kojom se kemijski razdvaja voda od metanola. Ovakav metanol moe se proizvesti iz ugljena, prirodnog plina ili biomase. esto se produkcija metanola i DME obuhvaa jednim procesom. Tek nedavno se na DME poelo gledati kao na mogui izvor goriva. U prolosti je bio koriten kao zamjena kloroflourkarbonu u sprejevima. Me utim, zbog svoje niske temperature sagorijevanja i visokog oktanskog broja pogodan je kao gorivo u dizelskim motorima. Iako ne potie koroziju metala (kao bioetanol i biometanol), DME utjee na odre ene vrste plastike i gume nakon odre enog vremena. Na sobnoj temperaturi je u plinovitom stanju, dok u tekue prelazi ukoliko je tlak iznad 5 bara ili na temperaturi nioj od -25 C.

3.2.3. Biometanol
Ova vrsta goriva druge generacije moe tako er biti proizvedena iz sintetikog plina, koji se dobiva iz biomase. Moe se koristiti kao zamjena nafte u paljenju motora na iskru zbog visokog oktanskog broja. Ba kao i kod bioetanola, kod upotrebe ovog goriva trebali bi u obzir uzeti niski tlak isparavanja, nisku energiju gustoe i nekompatibilnost s materijalima u motoru. 10 20% biometanola pomijeanog s naftom moe se koristiti u motorima bez potrebe za njihovom modifikacijom. Budui da biometanol gori nevidljivim plamenom i znatno je otrovan, treba prilikom uporabe poduzeti stroge mjere opreza.

3.2.4. DMF
DMF ili dimetilformamid je organski spoj ija kemijska formula glasi (CH3)2NC(O)H. Ova bezbojna tekuina se moe mijeati s vodom i veinom organskih spojeva. Tako er se esto koristi kao otopina u kemijskim reakcijama. Dobiva se procesom reakcije dimetil amina i ugljinog monoksida pri niskom tlaku i temperaturi. Svoju upotrebu, osim kao gorivo, pronalazi u farmaciji, proizvodnji pesticida, sintetikih vlakana i slinih materijala. Smatra se kako DMF uzrokuje rak u ljudi te tako er neke mane prilikom ro enja. 9

3.2.5. HTU dizel

HydroThermalUpgrading (HTU) je tehnologija pretvorbe biogoriva iz izvora kao to je mokra biomasa ivotinjskog podrijetla. Na temperaturi od 300 - 350 C i visokom tlaku biomasa se pretvara u organsku tekuinu koja sadrava mjeavinu ugljikovodika. Nakon procesa katalitike hidrodeoksigenacije (HDO) moe se proizvesti tekue biogorivo, slino fosilnim gorivima. Za sada se ova tehnologija koristi samo u Nizozemskoj, gdje se i nalazi pokusni HTU pogon.

3.2.6. FISCHER TROPSCH dizel

Fischer Tropsch proces je katalitika kemijska reakcija prilikom koje se ugljikov monoksid i vodik pretvaraju u tekui ugljikovodik razliitih oblika. Pri tome se koriste tipini katalizatori kao eljezo ili kobalt. Formula je: (2n+1)H2 + nCO CnH(2n+2) + nH2O. Osnovni cilj ovog procesa je produkcija sintetike zamjene nafti, prvenstveno od ugljena ili prirodnog plina, a da bi se upotrijebila kao sintetiko ulje za podmazivanje ili sintetiko gorivo.

3.2.7. Mjeavine alkohola

Sintetiki plin, mjeavina ugljikovog monoksida i vodika, moe se proizvesti iz biomase kroz niz termalnih procesa, kao isparavanje. Katalitikim reakcija se moe pretvoriti u goriva, kao etanol i kemikalije velike vrijednosti, kao propanol i butanol. Trenutani katalizatori za sintezu "mjeanih alkohola" su proizvedeni za sintetiki plin dobiven iz ugljena ili pare metana. Me utim, oni nisu ba najbolje rjeenje te se pokuavaju proizvesti poboljani katalizatori koji bi usavrili proizvodnju ove vrste biogoriva.

10

3.2.8. Biovodik
Ideja o uporabi vodika kao goriva ro ena je davno. Vodik se smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za gorivo budunosti. On se ve nekoliko desetljea koristi kao gorivo u svemirskom programu. Prednosti vodika su oite: moe se pretvoriti u korisne oblike energije na nekoliko naina s visokom uinkovitou i bez ikakvih tetnih posljedica za okoli. Vodik je obnovljivo gorivo-moe se proizvesti iz vode, ali uz utoak energije vei nego to se moe povratiti natrag. Kada se vodik kombinira s obnovljenim izvorima energije, rezultat je trajan i ekoloki prihvatljiv energetski sustav. Cestovni promet sudjeluje sa 70% antropogene smjese u obliku ispunih plinova. Pri tome fosilna goriva sudjeluju sa 88%, nuklearna energija s 5% i vodik sa 7% u proizvodnji primarne energije. Dobivanje vodika ima veliko ekoloko ekonomsko znaenje. Fosilnih goriva koja se danas najvie koriste ima u malim zalihama, dok se nasuprot tome vodik nalazi u vodi i rezerve za potrebe suvremene industrije su neiscrpne. Vodik se moe proizvoditi raznim postupcima iz vode u neogranienim koliinama, ak i upotrebom alternativnih izvora energije, kao to su solarna energija, energija vjetra, plima, oseka, iz morskih valova, kemijskim reakcijama termolize i hidrolize ugljikovodika (derivati nafte i zemnog plina) i slino. Vodik se uva, skladiti i prevozi u plinovitom i tekuem stanju ili u obliku metalnih hibrida. To je plin bez boje, okusa i mirisa, te je najlaka tvar poznata ovjeku. Tako 1 litra vodika u normalnim uvjetima ima masu 0,08988 g. Kritina mu je temperatura 33,1 K, a kritini tlak 12,8 bara. Vodik tvori eksplozivne smjese (praskavi plin) negdje od oko 5-80% udjela u smjesi sa zrakom. Upotreba vodika kao pogonskog vozila cestovnih vozila provodi se izravno primjenom duboko ohla enog vodika, deapsorpcijom vodika iz metala hibrida te posredno upotrebom vodika u obogaenim derivatima nafte i sintetikim gorivima (metanol, amonijak, hidrazin). Upotreba vodika kao pogonskog goriva ima jo dosta nerijeenih ekonomskih i tehnolokih pitanja. Ako se uzmu u obzir ekoloke prednosti, prevladat e se i ti nedostaci. Benzinski motor vrlo lako se prera uje na pogon s vodikom, dok je kod diesela to problem. U motoru na vodikov pogon, vodik isparava u elektronski reguliranom isparivau odakle se tono odre ena koliina dovodi u usisnu granu gdje se mijea sa zrakom te smjesa ulazi u

11

cilindre na sagorijevanje. Prema drugom tehnikom rjeenju, ispareni vodik ubrizgava se izravno preko usisne grane u cilindre, gdje se mijea s ve usisanom odgovarajuom koliinom zraka. Vodikov pogon omoguava laki start hladnog motora. Ako se vodik sa zrakom mijea u usisnoj grani, postoji opasnost povratka plamena i prijevremenog paljenja. Drugi ozbiljniji problem vodikovog pogona cestovnih motornih vozila su spremnici pod tlakom, Dewarove posude s tekuim vodikom i spremnici s metal hidridima. Spremnik na automobilu sa sadrajem plinovitog vodika s radijusom kretanja 500 km, mora biti pod tlakom od priblino 500 bara. Za takve uvjete uvanja vodika na vozilu samo bi spremnik morao imati masu vie od 2000 kg. Gorenjem u motorima cestovnih motornih vozila vodik emitira od tetnih tvari jedino NOx (duikovi oksidi).

4. UTJECAJ BIOGORIVA
Biogoriva kao zamjena fosilnih goriva svakako nose sa sobom pozitivnu notu to se tie utjecaja na okoli jer za razliku od fosilnih goriva, koja malo po malo bivaju iskoritena, ona znatno reduciraju negativne posljedice koje nastaju upotrebom fosilnih goriva. No ukoliko uzmemo u obzir izvor za proizvodnju biogoriva, moramo se zapitati, jesu li ona zaista dobro rjeenje za sveope puanstvo svijeta. Naime, proizvodnja biogoriva je zapravo direktna pretvorba hrane u naftu, pa bi dodatna potranja za nekim vrstama hrane mogla dii cijenu te hrane i tako izravno poveati rasprostranjenost gladi u svijetu jer vea cijena znai i manju dostupnost te hrane siromanijim dravama. Jean Ziegler, UN-ov specijalni izvjestitelj iz programa "Pravo na hranu" (Right to Food), izjavio je 2007 da e proizvodnja biogoriva poveati glad u svijetu, a svoju je izjavu potkrijepio injenicom da je proizvodnja biogoriva pripomogla dizanju cijena nekih vrsta hrane na rekordne razine. Tako er je rekao da smatra legitimnim pravom drava da proizvode biogoriva, ali smatra da "efekt pretvorbe stotina i stotina tisua tona kukuruza, penice, grahorica i palminog ulja u gorivo je apsolutna katastrofa za gladne ljude". Dodao je i da se cijena penice na svjetskoj razini udvostruila u zadnjih godinu dana, a cijena kukuruza se u istom periodu ak uetverostruila i time su siromane drave u Africi dole u situaciju da si vie ne mogu priutiti uvoz hrane. Na kraju je zakljuio da je proizvodnja biogoriva zapravo zloin protiv ovjenosti. Utjecaj proizvodnje biogoriva na cijenu hrane moda je najbolje vidljiv u SAD-u.

12

U SAD-u se poljoprivrednici sve vie posveuju proizvodnji kukuruza koji se kasnije pretvara u etanol, a poveana proizvodnja kukuruza znai smanjenju proizvodnju ostale hrane i dizanje cijene te hrane. Uz smanjenje proizvodnje ostalih itarica usporedno se doga a i nadmetanje proizvo aa etanola i proizvo aa mesa za kukuruz, pa se poveava i cijena kukuruza kojeg se zbog dobiti proizvodi sve vie, a samim tim e se u budunosti poveati cijena mesa. Biogoriva se trenutno najvie proizvode od eerne trske, kukuruza, soje i uljane repice, a istovremeno trenutno u svijetu postoji oko 850 milijuna ljudi koji nemaju dovoljno hrane. Kad se uzme u obzir trenutni trend pretvaranja hrane u gorivo u bogatim dravama, lake je shvatiti izjavu koju je jednom dao Jean Ziegler: Svako dijete koje umre od gladi u dananjem svijetu zapravo je ubijeno dijete (2006) (Every child who dies of hunger in today's world has been murdered - 2006).

5. BIOGORIVA - NUNOST ODRIVE MOBILNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Cjelokupna svjetska ekonomija danas poiva na nafti. Me utim, njezine su zalihe ograniene, cijena joj stalno raste i usko je povezana sa svjetskim krizama, a sigurnost opskrbe postaje jednim od primarnih problema. Izgaranjem fosilnih goriva poveava se koncentracija staklenikih plinova u atmosferi. Biogoriva usprkos nekih nedostataka imaju znaajne prednosti. Ona spadaju u obnovljive izvore energije, njihovom se primjenom smanjuju emisije staklenikih plinova i mogu se proizvoditi u Hrvatskoj. Cilj je istraiti utjecaj primjene razliitih vrsta biogoriva u razliitim mjeavinama s fosilnim gorivima na rad motora s unutarnjim izgaranjem. Dosadanja istraivanja pokazuju da sva biogoriva nisu podjednako pogodna za rad motora. Smatramo da se gledano u cjelini mogu postii performanse i trajnost motora, te ekonominost i pouzdanost pogona vozila usporedivi s fosilnim gorivima. U tom bi se pogledu razmatrale razliite mjeavine biogoriva i fosilnih goriva. Promatrala bi se i promjena emisija tetnih produkata izgaranja te emisija staklenikih plinova. Istraivale bi se mogunosti primjene novih procesa izgaranja u motoru pri pogonu biogorivima. Izvrila bi se analiza utjecaja razliitih scenarija budue primjene biogoriva u RH na emisije cestovnog prometa. Kao rezultat se oekuju rjeenja nekih tehnikih problema koji danas ine prepreku iroj upotrebi biogoriva u prometu. Isto tako dati e se odgovor na pitanja kakvi e biti ekoloki uinci u pogledu emisija motora cestovnih vozila u RH kod

13

primjene biogoriva. Izraditi e se simulacijski modeli novih procesa izgaranja u motoru kod primjene biogoriva. Istraivanja e se provesti ispitivanjem motora u laboratorijskim i u realnim uvjetima, te simulacijama procesa izgaranja u motoru. Hrvatska u okviru uskla ivanja svog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije mora implementirati direktivu 2003/30/EZ. Njom se propisuje da do kraja 2010. g. treba 5.75% fosilnih goriva u prometu zamijeniti biogorivima ili drugim gorivima iz obnovljivih izvora. Prema planovima EU i prognozama svjetskih institucija ovaj e udio u blioj budunosti biti znatno vei. Ovi se ciljevi ne mogu dostii budu li se biogoriva primjenjivala samo kao aditiv fosilnima. Potrebno je istraiti probleme kod primjene biogoriva i razbiti nepovjerenje javnosti. To bi bio doprinos poticanju proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj, to bi smanjilo nezaposlenost, a i ovisnost o uvoznim energentima. U Hrvatskoj nema dovoljno proizvedenog biogoriva, za sada niti jedan posto u ukupnoj koliini goriva na tritu. Biogorivo za sada proizvode tek dva pogona, u Ozlju i Virovitici, a u planiranima je proizvodnja upitna zbog manjka sirovine. Ona u dovoljnim koliinama ne stie niti iz uvoza, jer se u svijetu vodi bitka izme u proizvodnje hrane i goriva. Ako se na me unarodnoj razini prihvate ciljevi smanjenja emisija CO2 i drugih staklenikih plinova za 50 posto do 2050. godine, to nije uspjelo u prosincu 2009. godine u Kopenhagenu, onda su temeljna pitanja razvoja energetskog sektora: kako to ostvariti, u kojoj dinamici i uz koju cijenu. Za Hrvatsku je dodatno pitanje - moe li sudjelovati u razvoju novih tehnologija ili e koristiti uvezene tehnologije.

6. KORITENJE BIOGORIVA U LATINSKOJ AMERICI

Procvat biogoriva u Latinskoj Americi koristi velikim korporacijama, a ne mjesnom stanovnitvu koje se pretvara u robove, upozoravaju zeleni uoi glasovanja o planovima za poveanje koritenja biogoriva u EU. Friends of the Earth, koji okuplja vie od 5.000 organizacija za zatitu okolia u svijetu, upozorava u izvjeu "Poticanje unitenja u Latinskoj Americi" da zemlje Latinske Amerike "poveavaju proizvodnju kultura za biogoriva alarmantnom brzinom" ne bi li zaradile na rastuoj potranji. "Poveanje povrina pod kulturama za proizvodnju biogoriva znai poveano unitavanje uma, vei broj sukoba oko zemlje, protjerivanje ruralnog stanovnitva, loe uvjete rada i zaga enje okoli", navodi se u izvjeu. Izvjee osobito izdvaja Brazil, optuujui ga da ne ini dovoljno kako bi proizvodnja biogoriva bila odriva te da brazilska industrija prisiljava 500.000 rezaa trske na rad u gotovo robovskim uvjetima. Napominje da etiri od deset najveih kompanija za

14

proizvodnju etanola u Brazilu imaju strane ulagae, te da europske kompanije poput BASF-a i Syngente profitiraju od prodaje pesticida brazilskim uzgajivaima eerne trske. Amerike i europske biotehnoloke kompanije tako er genetski modificiraju eernu trsku. U proizvodnju biogoriva ukljuile su se i zemlje Sredinje Amerike poput Salvadora, Kostarike i Gvatemale, ali u manjem opsegu i proizvodnja je uglavnom namijenjena domaem tritu. Ipak, u Salvadoru je "30.000 djece sudjelovalo u etvi eerne trske", a proizvodnja u Gvatemali prijeti zalihama vode. Brazil tako er koristi zemlje Sredinje Amerike da bi izbjegao plaanje poreza na izvoz u SAD. "Vie biogoriva znai da e korporacije, financijski spekulatori i veliki zemljoposjednici ostvariti goleme profite na utrb ljudi i okolia", rekao je voditelj kampanje Paul de Clerck. Kritiari proizvodnje etanola iz poljoprivrednih kultura smatraju da je to tetno za okoli te da se time smanjuje proizvodnja hrane u vrijeme rekordnih cijena na svjetskom tritu. Biogoriva bi u EU do 2020. trebala initi 10 posto ukupne potronje goriva. SAD je najvei svjetski proizvo a biogoriva, koje proizvodi iz kukuruza. Brazil je na drugom mjestu (etanol iz eerne trske) i najvei izvoznik.

15

7. ZAKLJUAK
Na temu koju smo obradili moemo zakljuiti, kako biogoriva nisu savrenstvo iju upotrebu treba im prije omoguiti, ve treba sagledati i negativne strane koje ono sa sobom donosi. Naravno da u usporedbi s fosilnim gorivima, kojih ima sve manje i ije zalihe se blie kraju, ona se ine kao primjereno rjeenje. Iz miljenja razliitih strunjaka i provedenih istraivanja lako je zakljuiti kako, unato brojnim prednosti biogoriva, ona ne smiju biti uzimana zdravo za gotovo, ve se treba posvetiti drugim stranama, kao to je usavravanje procesa proizvodnje biogoriva i uklanjanja njihovih tetnih posljedica. Znanstvenici se desetljeima bore kako bi donekle smanjili tetan utjecaj fosilnih goriva pa kako e se onda suoiti s ovom novom vrstom goriva koje je tek u razvoju i zapravo tek treba odrediti sve posljedice koje moe imati njihova upotreba. to se svjetskog gospodarstva, a pogotovo siromanih drava tie, tako i RH, mora se nai neko rjeenje koje bi omoguilo da ako ne poboljaju svoj poloaj, barem ne potonu u jo veu bijedu i siromatvo. Jer to i donosi proizvodnja biogoriva, iji temelj su organske tvari, a prvenstveno hrana u smislu itarica, koje ine najvei udio u proizvodnji. Zbog ve spomenutog porasta cijena hrane, pitanje je vremena kada e siromano puanstvo u nerazvijenim predjelima u potpunosti izumrijeti kao posljedica sve veeg porasta trokova osnovnih namirnica. Stoga se, barem za sada moramo sloiti s ve spomenutom izjavom kako je svako dijete koje umre od gladi u dananjem svijetu zapravo ubijeno dijete, a emu e, po svemu sudei, proizvodnja biogoriva jo vie pridonijeti.

16

LITERATURA
1. Prof.dr.sc. Jasna Golubovi: Promet i okoli, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1999. 2. Potonik, V., Lay, V.: Obnovljivi izvori energije i zatita okolia u Hrvatskoj, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ure enja Republike Hrvatske, Zagreb, 2002. 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva 4. http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_ 5. http://www.izvorienergije.com/biogoriva 6. http://www.zamirzine.net/spip.php 7. http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/clanci/vizija_2050.html 8. www.poljoprivreda.ba/index.php/

17

POPIS SLIKA
Redni br. 1. Razna biogoriva na crpkama Naziv slike Broj stranice 6

18