MASINSKIi FAKULTET ODSJEK:

Laboratorij za:

kolska godina 2011-12

IZVJETAJ
O PROVEDENOM ISPITIVANJU LABORATORIJSKA VJEBA BROJ:

Datum:

Prezime, ime, grupa:

Ovjerio-la:

Provodnici i izolatori u elektrostatikom polju

William Gilbert je prouavao naelektrisavanje trenjem i na osnovu tih istraivanja podijelio sve materijale u dvije grupe:

supstance koje je bio u stanju naelektrisati, elektrici, supstance koje nije bio u stanju naelektrisati, neelektrici.

Kasnije se pokazalo kako razlika izmeu ove dvije grupe mterijala nije u njihovoj sposobnosti da budu naelektrisani ve u sposobnosti da zadre naelektrisanje na onom mjestu gdje je i nastalo. Danas ove materijale nazivamo izolatorima i provodnicima. Trljanjem ebonitne ploe (ili ipke) papirom dolazi do njihovog naelektrisavanja. Iako se prije trljanja ne mogu primjetiti nikakve sile izmeu ploe i papira, poslije trljanja jasno je da djeluje neka sila. Ona je privlanog karaktera, jer se radi o raznoimenim naelektrisanjima. Vano je istaknuti da se ukupna suma naelektrisanja prije i poslije trljanja nije promijenila. I pored kasnijih dodira ploe i papira nee doi do izjednaavanja naboja razliitih predznaka, jer su oba ova materijala izolatori (ne provode elektricitet). Idealnog izolatora u prirodi nema. Svaka supstanca, makar i zanemarljivo malo, ipak provodi elektricitet. Pri unoenju provodnika u elektrino polje dolazi do kretaja slobodnih elektrona i do djeliminog razdvajanja pozitivnog i negativnog naelektrisanja. Na odreenim mjestima provodnog tijela pojave se optereenja razliitog predznaka. Kretanje optereenja pod utjecajem polja odvijat e se sve dok postoji polje koje izaziva to kretanje. Prema ovome, poloaj optereenja na povrini provodnog tijela unesenog u vanjsko elektrino polje, bit e takav da izaziva polje koje e unutar provodnog tijela ponitavati vanjsko elektrino polje. Polje u provodniku, u elektrostatici, je uvijek jednako nuli. Ova pojava se naziva elektristatika indukcija. Ukoliko se na ebonitnu plou naelektrisanu negativnim naelektrisanjem stavi jedna metalna ploa, donja povrina metalne ploe se naelektrie pozitivnim naelektrisanjem, a gornja negativnim naelektrisanjem. Koliina naelektrisanja je takva da stvara polje koje unutar ploe ponitava polje negativnih naelektrisanja na ebonitnoj ploi. Poto je naelektrisanje uz izolatorsku plou vezano suprotnim naelektrisanjem izolatora, negativno naelektrisanje na gornjoj povrini metala se moe odvesti na neka druga tijela. To se jednostavno postie dodirom gornje povrine metala prstom pri emu dobar dio negativnog naelektrisanja odlazi u zemlju. Dotakne li se ovakvom ploom metalna ipka elektroskopa, doi e do otklona njegove kazaljke. Elektroskop je ureaj za dokazivanje postojanja naelektrisanja na metalnim tijelima. Dodirom metalnog tijela i ipke elektroskopa, dio naelektrisanja pree na ipku, odnosno kazaljku elektroskopa. Zbog toga to su obje kazaljke istoimeno naelektrisane dolazi do odbojne sile i otklona pokretne kazaljke elektroskopa. Ukoliko postoji i badarena skala za odreivanje naelektrisanja rasporeenog na ipki i na kazaljki, tada se ovaj instrument naziva elektrometar.

Dielektrici ne provode elektricitet. No, kao u metalima, i u njima se mogu javiti indukovana naelektrisanja. Ako kuglici naelektrisanog elektroskopa primaknemo neutralno tijelo od dielektrika, ugao kazaljke elektroskopa se smanji. Pozitivno naelektrisanje elektroskopa indukuje naelektrisanja na krajevima A i B dielektrika. Ta naelektrisanja povlae zbog privlane sile negativnog naelektrisanja blieg kraja A, dio naelektrisanja sa ipke i kazaljke na kuglicu elektroskopa, ime se otklon kazajlke elektroskopa smanji. Ukoliko bi se pokualo ponovo dovesti naelektrisanje sa dielektrika, ne bi uspjelo, zato to nije dolo do potpunog razdvajanja naelektrisanja u dielektriku, nego samo do orijentacije dipola unutar tijela dielektrika pod utjecajem vanjskog polja. Zato i rezultantno polje unutar dielektrika nije jednako nuli. Ova pojava stvaranja dipola naziva se polarizacija. Izdvojena naelektrisanja na krajevima A i B su polarizaciona ili vezana. Time se istie da je sloboda kretajna ovakvih naelektrisanja ograniena. Vezana naelektrisanja zajedno sa slobodnim naelektrisanjima elektroskopa ine rezultatno polje unutar dielektrika. Raspodjela slobodnih nalektrisanja na povrini provodnog tijela je takva da da elektrino polje ovih naelektrisanja nema tangencijalnu komponentu. Kad to ne bi bio sluaj, dolo bi do kretanja naelektrisanja po povrini metala. Ovo se dobro demonstrira ogledom s Faradejevim kavezom. Faradejev kavez je metalni cilindar nainjen od mreastih provodnika kako bi se mogle posmatrati pojave koje se odvijaju unutar cilindra. Ukoliko se na povrini cilindra rasporede listi papira, a jedan par se postavi unutar kaveza, moe se primjetiti kako se pri naelektrisavanju kaveza vanjski listii ire, dok se skoro nikakvo pomjeranje ne moe zapaziti na unutarjim listiima.

Ukoliko bi centralni tap bio izoliran od kaveza i zasebno naelektrisan, njegovi listii bi se onda razmicali. Dodirivanjem tapa i kaveza, dolazi do brzog spajanja unutarnjih listia, dok vajski neznatno poveaju svoj razmak. To je znak da je cjelokupno naelektrisanje sa tapa prelo na kavez, pa vie ne egzistira odbojna sila meu listiima. Naelektrisanje se rasporeuje po vanjskim povrinama provodnih materijala. Ova pojava ima primjenu kod zatite osjetljivih mjernih ureaja od utjecaja vanjskih elektrinih polja tako to se oni zatvaraju u provodne materijale. Faradej je tako ukazao na nain na koji jedno provodno tijelo moe u potpunosti predati naelektrisanje drugom provodnom tijelu. Tijelo koje prima naelektrisanje mora biti oblika ljuske sa jednom upljinom kroz koju je potrebno unijeti tijelo koje predaje naelektrisanje i njime dodirnuti unutarnju povrinu ljuske. Pti ovom postupku svo naelektrisanje prelazi na vanjsku povrinu ljuske. Na ovom principu radi i Van Der Grafov generator.

U razliitim izvedbama koristi se ili izvor napona za predaju naelektrisanja krunoj plastificiranoj izolatorskoj traci ili se ono proizvodi trenjem sa metalnim eljem.
Slian ealj vezan za unutarnju povrinu ljuske mora biti postavljen unutar metalne ljuske tako da dodiruje beskonanu traku. Na ovaj nain mogu se proizvesti naponi i do nekoliko miliona volti. Ograniava je jedino provodna vrstoa dielektrika oko metalne lopte (za vazduh pod normalnim uslovima oko 30[kV/cm]).

Komentar: