Professional Documents
Culture Documents
Objašnjenje Mpemba Efekta
Objašnjenje Mpemba Efekta
SAETAK Razmatrajui energetski balans tople i hladne vode prilikom njihova hlaenja, pokuava se dati objanjenje Mpemba efekta. RAZMATRANJE Pojava da se toplija voda prije ledi no ona nie temperature, ponovno je - nakon vie od dva tisuljea - otkrivena 1963. godine od strane tanzanijskog studenta Erasta B. Mpembe, po kojem se efekt i naziva. Pojava je eksperimentalno dokazana, a pokus se obino opisuje rijeima Eksperiment se izvodi pomou dvije jednake posude sa jednakom koliinom vode (ne suvie razliite temperature) zapoinjanjem hlaenja njihovog sadraja korienjem identinog procesa.. U nedostatku potpunijeg opisa, pretpostavit emo da se uzimaju jednaki volumeni tople i hladne vode, kao to se u nekim pokusima i radilo. Jednostavnosti radi, razmatrat emo volumen od 1m3 vode. Uz pretpostavku savreno jednakih posuda, koristit emo slijedee oznake: Vt = Vh V = 1m 3
t , h , 4 , 0 gustoca vode (tople, hladne, od 4C i od 0C ) mt , mh masa vode t t , t h , t 4 , t 0 temperatura vode (tople, hladne, od 4C i od 0C )
(1)
Voda pokazuje pojavu takozvane termike anomalije. Ima najveu gustou pri temperaturi od oko 4C (tonije: 3.98C), to znai da joj se poveanjem i smanjenjem temperature ispod ove, gustoa smanjuje. To pokazuju grafiki prikaz zavisnosti gustoe vode o temperaturi:
i tabelarni podaci:
Razmotrit emo pojavu Mpembinog efekta u etiri temperaturne zone iznad 4C, izmeu 0C i 4C, topla voda iznad 4C a hladna izmeu 0C i 4C, te ispod temperature od 0C. 1) Temperatura tople i hladne vode iznad 4C Promatrajmo prvo pojavu Mpembina efekta iznad temperature od 4C. Ako su volumeni tople i hladne vode isti, uslijed manje gustoe toplije vode ona e imati manju masu od hladnije: mt < m h Energetski sadraji tople i hladne vode bit e, prema Einsteinovoj relaciji: Et = mt c 2 = t Vt c 2 = t c 2 E h = mh c 2 = hVh c 2 = h c 2 Razlika energetskih sadraja 1m3 tople i hladne vode bit e: E = E t E h = ( t h )c 2 < 0 (4) (3) (2)
Topla voda ima manji energetski sadraj od hladne, uslijed manje gustoe prve. Leenje vode zapoinje pri temperaturi od 0C (uzimamo pojednostavljeno, umjesto temperature trojne toke vode od 0.01C, na kojoj su u termodinamikoj ravnotei sve tri njene faze). Topla voda e, hladei se s temperature t na t=0C izgubiti energiju: E t 0 = E t E 0 = ( t 0 )c 2 dok e hladna voda, hlaenjem na istu temperaturu (0C) izgubiti energiju: (5a)
E h 0 = E h E 0 = ( h 0 )c 2
(5b)
Vidljivo je da je gubitak energije tople u odnosu na hladnu vodu, pri hlaenju do temperature zaleivanja: E t 0 E h 0 = ( t h )c 2 = E < 0 (6)
Topla voda mora izgubiti manje energije negoli hladna! Jasno je onda da e za gubitak manje koliine energije trebati i manje vremena topla voda bre e se lediti! Ovaj zakljuak mogu donekle modificirati - ali ne i principijelno izmijeniti - prevladavajui naini gubitka energije, koji mogu biti neto razliiti za toplu negoli hladnu vodu. 2) Temperatura tople i hladne vode u intervalu izmeu 0C i 4C Kako je u tom temperaturnom intervalu gustoa tople vode vea nego hladne:
t > h
(7)
to je gubitak energetskog sadraja tople vode do toke zaleivanja vei negoli hladne vode: E t 0 E h 0 = ( t h )c 2 = E > 0 , (7)
pa Mpenbinog efekta ne bi trebalo biti. Hladna voda u tom intervalu bi se prije ledila. 3) Topla voda iznad 4C, hladna voda izmeu 0C i 4C Ovdje su mogua dva sluaja, u zavisnosti od odnosa gustoa tople i hladne vode: a) Topla voda gua od hladne nema Mpembinog efekta. b) Hladna voda gua od tople javlja se Mpembin efekt Da odredimo granice u kojima se efekt deava, posluit emo se Watanabeovom polinomijalnom formulom[3] vaeom od 0C do 44C, za odreivanje gustoe vode iz koje je odstranjen zrak:
(t ) = 0 ( A + Bt + Ct 2 + Dt 3 + Et 4 + Ft 5 + Gt 6 .
Vrijednosti konstanti su slijedee:
(8)
(9)
0 maks. gustoca pri t 0 = 3.9834C AA = 3.98152 BB = 396.18534 CC = 32.28853 DD = 609628.6 EE = 83.12333 FF = 30.24455
(9a)
U prilogu je dan jednostavni program u Mathematici, pomou kojeg moemo odrediti granice unutar kojih vrijedi Mpemba efekt u promatranom temperaturnom intervalu. Uzevi vode iz intervala: t (topla H 2O) > 6.005574C , t (hladna H 2O) (2.96908C , 3.9834C ) prema relaciji (8), odnosno iz intervala: t (topla H 2O) > 7.9668C , t (hladna H 2O) (2.07089C , 3.9834C ) (9b) (8b)
prema formuli (9), i hladei ih do smrzavanja, bre e se ohladiti toplija voda primjetit e se Mpembin efekt!
4) Temperatura i tople i hladne vode manja od 0C Naravno, u tom sluaju radilo bi se o pothlaenoj vodi. Kako i najmanji potres posude dovodi do zaleivanja, ovdje se ne moe razmatrati leenje vode hlaenjem, tj grijanjem do 0C. Ovo temperaturno podruje je izvan zone Mpembinog efekta. LITERATURA [1] Mpemba efekt, http://hr.wikipedia.org/wiki/Mpemba_efekt [2] Mate Jagnji, Zagonetka Mpembina efekta ili paradoks smrzavanja vode, Priroda, 06/2012, 44.48.,http://www.viva-fizika.org/zagonetka-mpembinaefekta-ili-paradoks-smrzavanja-vode/ [3] J B Patterson, E C Morris, Measurement of Absolute Water Density, 1 C to 40 C, Metrologia 31, http://grwavsf.roma1.infn.it/labmec/materiale/metv31i4p277.pdf [4] Density of Water (g/mL) vs. Temperature (C), Handbook of Chemistry and Physics, 53rd Edition, p.F4, http://www2.volstate.edu/CHEM/Density_of_Water.htm EXPLANATION OF MPEMBA EFFECT This work attempts to provide an explanation of Mpemba effect, considering the energy balance of a hot and a cold water during their cooling.
akovec, 06.01.2013.
Clear[t,h] Jedn1[h_]:=(h-AA)^2*(h+BB)*(h+CC)/{DD*(h+EE)*(h+FF)} Jedn2[t_]:=(t-AA)^2*(t+BB)*(t+CC)/{DD*(t+EE)*(t+FF)} Jedn3[t_,h_]:=Jedn1[h]-Jedn2[t] Print[""] Print["Takenaka i Masui:"] Print["Gusto e hladne (t<4C) i tople vode (t>4C) su jednake:"] Print[""] Print["Temperatura hladne vode"] h=0.01 Print["Temperatura tople vode"] Extract[Solve[Jedn3[t,h]==0,t], {4}] Print[""] Print["Temperatura hladne vode"] h=3.9834 Print["Temperatura tople vode"] Extract[Solve[Jedn3[t,h]==0,t], {4}] Clear[t,h] Print[""] Print["Granice unutar kojih je (topla)< (hladna), s tim da je t(toplo)>3.9834C i 0.01C<t(hladno)<3.9834C"] Print[""] FindInstance[(h-AA)^2*(h+BB)*(h+CC)*DD*(t+EE)*(t+FF)<(tAA)^2*(t+BB)*(t+CC)*DD*(h+EE)*(h+FF)&& t>3.9834&&0.01<h<3.9834, {t,h}, Reals] Print[""] Print[" (topla)< (hladna) u intervalu t(toplo)={7.9668,na vie} i t(hladno)={2.07089, 3.9834} stupnjeva Celcijusa"] Print[""]