OPR - pitanja i odgovori za kolokvij 1.Objasnite to znai skraenica CAD. (Computer Aided Design).

Tehnologija orijentirana uporabi raunala pri kreiranju, promijeni, analizi i optimalizaciji konstrukcija. CAD programske aplikacije variraju od onih koje su orijentirane manipulaciji geometrijom do aplikacija prilagoenih rjeavanju specifinih konstrukcijskih problema. 2.Objasnite to znai skraenica CAM. (Computer Aided Manufacturing). Tehnologija orijentirana uporabi raunala u planiranju, upravljanju i kontroli operacija za izradu proizvoda (direktno (DNC) ili indirektno (CNC)), te u podruju upravljanja robotima. 3.Objasnite to znai skraenica CAPP. (Computer Aided Process Planning). Tehnologija orijentirana uporabi raunala u planiranju proizvodnje i proizvodnih procesa. 4.Objasnite to znai skraenica CAE. (Computer Aided Engineering). Podruje primjene ove tehnologije je u analizi CAD geometrije (kinematika, dinamika, statika (FEM), analize raznih strujanja (CFD - Computational Fluid Dynamics), ). 5.Objasnite to znai skraenica CIM. (Computer Integrated Manufacturing). Pokuaj objedinjavanja razliitih tehnologija (CAD, CAM, CAPP, ) uz ukljuivanje neinenjerskih podruja (raunovodstvo, skladite, ). Nove tehnologije: RPT Rapid prototyping (Brza izrada prototipova), VRT Virtual prototyping (Izrada virtualnih prototipova). 6.Objasnite to znai skraenica FEM. (Finite Element Analysis). Razvoj metoda analize konanih elemenata. 7. Razvoj kojih podruja je utjecao na razvoj CAD-a? - Razvoj numeriki upravljanih strojeva (1950 MIT) - Razvoj na podruju modeliranja povrinama (Bezier, Ferguson) - Razvoj raunalne grafike - Razvoj metoda analize konanim elementima (FEM). 8.Kada su se pojavili prvi CAD i CAM sustavi? kasne 50 i 60tih. 9. Koje godine se pojavio prvi HLR algoritam i koji je autor? 1963 Roberts, Sketchpad Sutherland 10.Koje godine se pojavio interaktivni nain kreiranja FEM mree? 1970 11. Koje dvije grane u modeliranju krutim tijelima se izdvajaju 70-tih godina? 1. Boundary representation Univeristy of Cambridge (modeli se sastoje od facet-a koje su podskup ravninskih, kvadratnih i toroidonalnih povrina), 2. CSG (Constructive Solid Geometry) Univeristy of Rochester (konaan broj Boolean operacija nad poluprostorima definiranim nejednakostima).

12.Kada se pojavila tehnologija modeliranja uporabom znaajki? '80-tih razvoj FBD (Feature Base Desing) tehnologija, a krajem 80-tih pojava prvih FBD programskih aplikacija za modeliranje. 13.to je jezgra CAD sustava i za to se koristi? CAD jezgra (kernel) osnova je svake CAD programske aplikacije. Koristi se za opis geometrijskih entiteta te manipulaciju istima. 14.Koje su dvije jezgre CAD sustava danas u upotrebi? ACIS (AutoDesk) i Parasolid (Unigraphics). 15.Koje funkcionalnosti omoguuje uporaba CAD jezgre? sweep, Boolean operacije, blend, chamfer, fillet, tapering, draft, nejednoliko skaliranje, offset solida, zadebljevanje povrina (thickening), izraunavanje mase, kreiranje ljuski, eksportiranje geometrije, undo, grafiki prikaz, 16.to je raunalna grafika i za to se koristi? Raunalna grafika (Computer Graphics) obuhvaa stvaranje, pohranu i uporabu modela i slika objekata. Modeli i objekti raunalne grafike potjeu iz razliitih podruja: prirode, znanosti, inenjerstva, apstraktnih koncepata... 17.Koja je razlika izmeu raunalne grafike i obrade slike? Dok je predmet raunalne grafike sinteza slika na temelju raunalnih modela stvarnih ili imaginarnih objekata, obrnuti procesi analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obradba slike (image processing). 18.Koja podruja obuhvaa obrada slike? - poboljanje slike (image enhancement) - razvitak i primjena tehnika poboljanja kvalitete slike i poveanja kontrasta, detekcije - prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) otkrivanje standardnih uzoraka na slici ukljuujui npr. optiko prepoznavanje alfanumerikih znakova (optical character recognition) - analizu scene i raunalni vid (scene analysis and computer vision) - prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela scene na temelju vie 2D slika. 19.Nabroji neka podruja u kojima se koristi raunalna grafika te opiite oblik uporabe. Raunalna grafika danas se koristi u razliitim podrujima gospodarstva, administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog kunog ivota. Neki primjeri primjene raunalne grafike ukljuuju: korisnika suelja-veina aplikacija na osobnim raunalima i na radnim stanicama imaju grafiki sustav prozora putem kojeg komuniciraju s korisnicima. Primjeri takvih aplikacija ukljuuju obradbu teksta, stolno izdavatvo, proraunske tablice... interaktivno crtanje-u poslovnim, znanstvenim i tehnolokim primjenama raunarska grafika koristi se za prikazivanje funkcija, dijagrama, histograma i slinih grafikih prikaza sa svrhom jasnijeg sagledavanja sloenih pojava i olakanja procesa

odluivanja uredska automatizacija i elektroniko izdavatvo-raunarska grafika iroko se koristi za izradu elektronikih i tiskanih dokumenata projektiranje pomou raunala-CAD danas se standardno koristi za projektiranje sustava i komponenata u strojarstvu, elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijama, raunarstvu...), simulacija i animacija-raunalna grafika koristi se za znanstvenu i inenjersku vizualizaciju i zabavu; podruja primjene obuhvaaju prikaze apstraktnih matematikih modela vremenski promjenljivih pojava, TV i filmsku tehnologiju... umjetnost-raunalna grafika se koristi za kreiranje umjetnikih slika trgovina-raunalna grafika se koristi za vizualnu animaciju i elektroniku trgovinu upravljanje procesima-podaci iz senzora dinamiki se prikazuju u prikladnom grafikom obliku geografski informacijski sustavi-raunalna grafika koristi se za toan prikaz geografski raspodijeljenih i rasprostranjenih sustava i mjernih podataka npr. u telekomunikacijama i telemetriji grafiko programiranje-raunalna grafika se koristi za automatizaciju procesa programiranja virtualnih sustava npr. u instrumentaciji 20.Nabrojite glavne kategorije prikaza grafike. Vektorski prikaz i rasterski(bitmap) prikaz. 21.Do kada su vektorski grafiki sustavi bili u upotrebi? Do sredine 80-ih godina. 22.Koji je osnovni element grafikog prikaza? Crta koja povezuje dvije (proizvoljno) odabrane toke na zaslonu. 23.Koji su dijelovi vektorskog grafikog prikaza? prikazni procesor prikljuen kao U/I ureaj na glavni procesor (interpretira grafike naredbe i prosljeuje koordinate toaka vektorskom generatoru) prikazna privremena memorije - sadri prikaznu listu ili prikazni program vektorski generator - pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona za otklonski sustav prikazni ureaj 24.Koji su nedostaci vektorskog grafikog prikaza? Nemaju mogunost prikaza ispunjenih povrina i ne mogu djelomino osvjeavati prikaz. 25.to je pomoglo u irokoj dostupnosti raunalne grafike u odnosu na vektorsku? Relativno niska cijena rasterskih prikaznih ureaja u odnosu na dotada razvijenu vektorsku uinila je raunarsku grafiku iroko dostupnom te omoguila njen nagli razvitak. 26.U kojem obliku rasterski prikazni ureaji pohranjuju primitivne oblike? U obliku njihovih osnovnih sastavnih slikovnih elemenata piksela. 27.Na koji se nain slike prikazuju na povrini zaslona? Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji

predstavlja niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, (ili pravokutnu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju itavu povrinu zaslona. 28.Kakve zahtjeve na raunalno sklopovlje postavlja poveanje rezolucije rasterske slike? Vea koliina memorije na grafikoj kartici i vea brzina grafikog procesora. 29.Koji su prednosti rasterskog prikaza? jednostavni i jeftini otklonski sustavi(jednostavnije je realizirati otklonski sustav koji uvijek istom putanjom prelazi sve aktivne toke zaslona nego sustav koji moe precizno upravljati proizvoljnom putanjom zrake), mogunost prikaza povrina ispunjenih bojom ili uzorkom (vano za 3D prikaze), neovisnost postupka osvjeavanja o sloenosti slike. 30.Koji su nedostaci rasterskog prikaza? raunska sloenost-zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata), diskretna narav slike-zbog zrnate strukture slike kose i zakrivljene crte su nazubljene ili stepeniaste. 31. to je doprinijelo razvoju grafikih standarda? Trendovi razvitka otvorenih raunalnih sustava i potreba za prenosivou softvera. 32.Iz kojih svojstava proizlaze prednosti uporabe grafikih standarda? - prenosivost aplikacija neovisno o sklopovlju i operacijskom sustavu - prenosivost podataka izmeu aplikacija - prenosivost strunih znanja i vjetina 33.Koji je prvi meunarodni standard za raunalnu grafiku? GKS - Graphical Kernel System (GKS, IS 7942:1985). 34.Koja je karakteristika GKS standarda? GKS sadri metode za 2D grafiku neovisnu o ureajima i rezoluciji. 35.Koji se standard razvio na osnovi GKS standard? PHIGS - Programmers Hierarchical Interactive Graphics System (PHIGS, IS 9592: 1989) 36.Koje su karakteristike PHIGS standarda? Sloeniji grafiki sustav s poboljanom interakcijom i 3D hijerarhijskim strukturiranim modeliranjem. 37.to je CGRM i emu slui? CGRM - Computer Graphics Reference Model (ISO/IEC 11072: 1992) To je referentni model raunalne grafike aplikacije i slui za usporedbu razliitih sustava. 38.Nabrojite jedinice (okoline) na koje se grafiki sustav dijeli prema CGRM modelu. 1. konstrukcijska okolina (Construction Environment), 2. virtualna okolina (Virtual Environment), 3. prostor promatranja (Viewing Environment), 4. logika okolina (Logical Environment),

5. realizacijska okolina (Realisation Environment) 39.Objasnite konstrukciju okoline po CGRM modelu. konstrukcijska okolina - sadri grafiki model definiran u terminima i jedinicama aplikacije. Operacija kreiranja modela naziva se priprema (Preparation). 40.Objasnite virtualnu okolinu po CGRM modelu. virtualna okolina - grafiku scenu koju sainjavaju transformacije modela iz konstrukcijske okoline. Operacija transformacije modela u grafiku scenu naziva se produkcija (Production). 41.Objasnite prostor promatranja po CGRM modelu. prostor promatranja - sadri idealnu sliku koja se tvoritransformacijom scene iz virtualne okoline s definiranim smjerom gledanja i gledinom tokom. Operacija transformacije grafike scene u idealnu sliku naziva se projekcija (Projection). 42.Objasnite logiku okolinu po CGRM modelu. logika okolina - sadri sliku koja je prireena uzimajui u obzir osnovna svojstva prikaznih ureaja kao to su minimalna irina crte i broj raspoloivih boja. Operacija transformacije idealne slike u realnu sliku naziva se dovravanje (Completion). 43.Objasnite realizacijsku okolinu po CGRM modelu. realizacijska okolina - sadri krajnji prikaz potpuno prilagoen prikaznom ureaju. Operacija transformacije slike u prikaz na prikaznom ureaju naziva se prezentacija (Presentation). 44.Navedite postulate Euklidske geometrije. -Pravac se moe kreirati povezivanjem bilo koje dvije toke. -Pravac se moe produljiti u beskonanost. -Koristei konani pravac moe se kreirati krunica tako da se duina koristi kao radijus, a jedna krajnja toka kao centar. -Svi pravi kutovi su sukladni. -Ukoliko se kreiraju 2 pravca koji presijecaju trei na takav nain da je suma unutarnjih kutova manja od zbroja dva prva kuta, ta 2 pravca se moraju presjei ukoliko se dovoljno produlje. 45.Navedite neke ne-Euklidske opise prostora. Riemannov prostor (eliptini prostor), Lobachevski prostor, hiperbolini prostor. 46.Koje su karakteristike pravokutnog koordinatnog sustava? Sastoji se od koordinatnih osi koje su meusobno okomite. Poloaj se odreuje pomou koordinata x i y (2D) ili x,y, i z (3D). 47.Koje su karakteristike polarnog koordinatnog sustava? Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene toke (radijus r) i kut izmeu pozitivne x-osi i linije od ishodita do promatrane toke (azimut).

48.Koje su karakteristike cilindrinog koordinatnog sustava? Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene toke (radijus r), kut izmeu pozitivne x-osi i linije od ishodita do promatrane toke (azimut) te udaljenost promatrane toke od XY ravnine (visina h). 49.Koje su karakteristike sfernog koordinatnog sustava? Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene toke (radijus r), kut izmeu pozitivne z-osi i linije od ishodita do promatrane toke (zenit) te kut izmeu pozitivne z-osi i linije od ishodita do promatrane toke projicirane u XY ravninu (azimut). 50.Objasnite razliku izmeu 2D, 2.5D i 3D opisa geometrijskih objekata. 2D geometrijski objekti su opisani pomou dvije koordinate. 2.5D geometrijski objekti opisuju se pomou dvije koordinate i pomou dodatnog atributa koji opisuje visinu svake toke. 3D geometrijski objekti se opisuju pomou tri koordinate. 51.Navedite neke interpolacijske metode. Interpolacija polinomima, interpolacija segmentima (linearna interpolacija.) 52.Objasnite interpolaciju. Kod interpolacije krivulja prolazi (interpolira) zadane toke. 53.Objasnite aproksimaciju. Kod aproksimacije krivulja aproksimira zamiljenu krivulju odreenu tokama (ne mora prolaziti kroz toke). 54.Koji je najjednostavniji pristup modeliranju krivulje? Linearna interpolacija (prvog reda) po dijelovima. 55.Objasnite na koji se nain krivulja interpolira metodom linearne interpolacije? Krivulja se interpolira viestrukim (niz povezanih ravnih crta) ili mnogokutima. 56.ime je odreena tonost interpolacije kod metode linearne interpolacije? Odreena je brojem linearnih segmenata kojima se aproksimira pojedini dio krivulje. 57.Navedite vrste krivulja koje se kreiraju metodom aproksimacija. B-spline, NURBS i Bezierove krivulje. 58.Na koji nain se moe poveati podudarnost modela i elje krivulje pri linearnoj interpolaciji? Visoka podudarnost postie se na nain da se poveava broj linearnih segmenta. 59.to se postie uporabom krivulja vieg reda prilikom interpolacije? Postie se vea razina podudarnosti odnosno bolja interpolacija uz manji broj pojedinih segmenata. 60.Zbog ega se najee koriste polinomi treeg reda za opisivanje krivulja? Koriste se jer polinomi nieg reda ne daju dovoljno fleksibilnosti za oblikovanje razliitih krivulja, a polinomi vieg reda su raunski zahtjevniji i sloeniji za primjenu. 61.Navedite oblike matematikog prikaza krivulje. Eksplicitni, implicitni i parametarski. 62.Koje su karakteristike eksplicitnog oblika prikaza krivulje? Koordinate y i z su izraene kao eksplicitne funkcije koordinate x. [2D: y=f(x) ; 3D: y=f(x) i z=g(x)]

63.Koji su nedostaci eksplicitnog oblika prikaza krivulje? Nisu mogue viestruke vrijednosti x, nije sauvana rotacijska invarijantnost te tekoe s vertikalnim tangentama. 64.Koje su karakteristike implicitnog oblika prikaza krivulje? Jednadba krivulje ima oblik f(x,y,z)=0. 65.Koji su nedostaci implicitnog oblika prikaza krivulje? Problem s viestrukim rjeenjima, problem s kontinuitetom tangenti u dodirnim tokama razliitih segmenata. 66.Koje su karakteristike parametarskog prikaza krivulje? Sve tri koordinate jednadbe krivulje izraene su kao funkcije parametra t [x=x(t); y=y(t); z=z(t)], pa zato nema nedostatke eksplicitnog i implicitnog oblika. 67.Kako je opisan odsjeak krivulje prema parametarskom obliku? Odsjeak je opisan s 3 funkcije (polinomi 3. reda) x,y i z parametra t. x(t) = axt3 + bxt2 + cxt + dx; y(t) = ayt3 + byt2 + cyt + dy; z(t) = azt3 + bzt2 + czt + dz 68.Kako izgleda izraz za vektor smjera tangente u parametarskom obliku? d/dt Q(t) = Q'(t)= [3t2 2t 1 0]C 69.Na koji se nain tvori cjeloviti model? Sastavljanjem modela pojedinih odsjeaka. 70.Kako se izraava glatkoa krivulje na spoju dva odsjeka? Izraava se u smislu 2 vrste kontinuiteta: geometrijsko kontinuitet G i parametarski kontinuitet C. 71.Kako je definiran geometrijski kontinuitet? Geometrijskim kontinuitetom G0 i G1. 72.Objasnite geometrijski kontinuitet G0. To je neprekinutost krivulje u toki dodira odsjeaka. 73.Objasnite geometrijski kontinuitet G1. To je jednakost vektora smjera tangente u toki dodira odsjeaka. 74.Kako je definiran parametarski kontinuitet? Parametarskim kontinuitetima C1 i Cn. 75.Objasnite parametrijski kontinuitet C0. 76.Objasnite parametrijski kontinuitet C1. To je jednakost parametara t u toki dodira odsjeaka. 77.Objasnite parametrijski kontinuitet vieg reda Cn. To je jednakost n-te derivacije Q(t) u toki dodira dojeaka. 78.Objasnite odnos izmeu geometrijskog i parametarskog kontinuiteta. Parametarski kontinuitet implicira geometrijski kontinuitet, dok obrnuto to openito ne vrijedi. 79.Nabrojite uvijete za odreenje vrijednosti koeficijenata pri uporabi polinoma 3. stupnja kod modela odsjeka krivulje. Krajnje toke, vektor smjera tangente, kontinuitet u tokama dodira pojedinih odsjeaka. 80.Nabrojite osnovne vrste krivulja. Kubine, Hermitove, Bezierove, B-spline i NURBS krivulje. 81.Opiite karakteristike kubine krivulje. Krivulja je glatka zbog kontinuiranih prvih dviju derivacija, poveanjem reda krivulja raste i vrijeme

potrebno za izraunavanje, prolazi kroz zadane toke i pomicanjem jedne toke cijela krivulja se mijenja, najjednostavnija krivulja, zadaje se pomou n toaka koje ine n-1 intervala ( za svaki interval se definira kubini polinom, tj. polinom 3. stupnja.) 82.Koje su karakteristike Hermitove krivulje? Da bi spoj izmeu dva susjedna intervala bio gladak vektori tangente u tom voru moraju imati jednaki pravac. 83.Na koji se nain definira Hermitova krivulja? S 4 podatka: poetka i krajnja toka intervala te vektori tangente (pravac i veliina vektora) u tim tokama. 84.Koja je razlika izmeu Hermitove i Bezierove krivulje? Za razliku od Hermitove krivulje, Bezierova krivulja prolazi kroz poetnu i zadnju toku (interpolira ih) dok su ostale toke kontrolne, tj. krivulja ne prolazi kroz njih (aproksimira ih). 85.Na koji se nain definira Bezierova krivulja? Nizom toaka od kojih 2 predstavljaju poetnu i zadnju toku intervala i dio su krivulje, dok su ostale kontrolne toke. Oblik jednadbe odsjeaka: Q(t)=(1-t)3P1 + 3t(1-t)2P2 + 3t2(1-t)P3 + t3P4 86.to predstavljaju polinomi u jednadbi Bezierove krivulje? Koeficijent pojedinih toaka. 87.to odreuju Bernseinovi polinomi kod Bezierovih krivulja? Utjecaj pojedine toke na oblik krivulje. 88.Koje toke Bezierove krivulje imaju najvei utjecaj na ponaanje krivulje? Prva i zadnja. 89.Na koji nain se moe umanjiti utjecaj toaka na ponaanje Bezierove krivulje? Poveanjem kontrolnih toaka. 90.Koje su osobine Bezierove krivulje? -Oblik krivulje aproksimira oblik kontrolnog poligona kojeg zatvaraju zadane toke. -Krivulja prolazi kroz krajnje toke i tangentna je na prvu i zadnju stranicu poligona. -Micanjem jedne kontrolne toke mijenja se izgled cijele krivulje elastino ponaanje -Moe se formirati bez rjeavanja sustava linearnih jednadbi -Uvijek je upisana u svoj kontrolni poligon -Mogunost formiranja otrih zglobova tako da se 3 toke zaredom identino definiraju 91.Koji su nedostaci Bezierove krivulje? -zadaju se kontrolne toke koje ne pokazuju direktnu vezu s oblikom krivulje -interpolacijske toke ne mogu se direktno zadavati -stoasti oblici (posebice krunice) ne mogu se egzaktno prikazati -stupanj krivulje je za jedan manji od broja toaka kontrolnog poligona -krivulja uvijek prolazi kroz krajnje toke i uvijek je tangentna na liniju koja spaja prve dvije i zadnje dvije kontrolne toke -krivulja uvijek lei unutar konveksnog okvira odreenog kontrolnim tokama pa ne oscilira skokovito

-zadavanjem poetne i krajnje toke na istim koordinatama kreiraju se zatvorene krunice 92.Koje su karakteristike B-splinea? -oblik svakog dijela krivulje odreen je s k suksecivnih vorova, odnosno, jedan vor ne utjee na vie k intervala, to omoguava lokalnu deformaciju -aproksimira skup podataka P koji nema vie presjecita s pravcem od konveksnog zatvorenog poligona 96.Objasnite uniformnost B-splinea. Uniformnost B-krivulje znai da su vorovi postavljeni na jednakim intervalima parametra t. 97.Koja je prednost uniformiranog B-spline u odnosu na neuniformirani B-spline? 98.Objasnite neracionalnost B-splinea. Neracionalnost se ovdje koristi u smislu da se funkcije x(t), y(t) i z(t) ne daju prikazati kao omjer dva kubna polinoma. 104.Koja je razlika izmeu B-spline i NURBS krivulje? NURBS se razlikuje od B-krivulje po tome to je neuniforman i racionalan. 105.Koja karakteristika NURBS krivulje omoguava promjenu parametarskog kontinuiteta? Kontinuitet NURBS krivulje moe se zbog neuniformnosti intervala svesti s C2 na C1 te na C0 prema potrebi. Pritom je kontinuitet n-tog reda, Cn je definiran kao kontinuiranost krivulje i njenih n derivacija u danoj toki. 106.to interpolira NURBS krivulja kada je parametarski kontinuitet sveden na C1? Ako je kontinuitet sveden na C0 to znai da krivulja interpolira danu toku. 107.to je karakteristino za NURBS krivulju? -Za NURBS krivulje je karakteristina mogunost definiranja viestrukih spojnih vorova. -Neosjetljive na rotaciju, smanjivanje ili uveavanje, translaciju i perspektivne transformacije svojih kontrolnih toaka 108.Koje su osobine NURBS krivulje? -Nema viestrukih kontrolnih toaka. Kontrolni poligoni za segmente krivulje Q3 i Q4 se preklapaju, a spojni vor tih krivulja se nalazi u presjeku kontrolnih poligona. -Zadan je dvostruka kontrolna toka. Kontrolni poligoni dijele zajedniku stranicu. Spojni vor je time ogranien da lei na toj stranici. -Dana je trostruka kontrolna toka, a kontrolni poligoni su svedeni na duine koje dijele zajedniku toku. Spline je tako prisiljen interpolirati toku P1=P2=P3, ali segmenti Q3 i Q4 prelaze u pravce, a cijeli spline vie nije gladak 110.Na koji nain se konstruiraju sloenije povrine? Sloenije povrine konstruiraju se projekcijom skupa krivulja po pravcu (Tabulated cylinder) ili njihovom rotacijom oko osi (Surface of revolution).

115.Objasnite prednosti i nedostatke modeliranja uporabom geometrijskih objekata. Prednosti: brzi algoritmi za prikaz i kreiranje, manja kompleksnost baze crtea, bolja mogunost razmjene podatak s drugim CAD programskim aplikacijama; Nedostaci: mogunost neispravnosti modela, mogunost kreiranja nekompletnih modela, ograniena uporaba. 116.Koje karakteristike moraju zadovoljavati raunalni modeli krutih tijela (objasnite). Krutost-konfiguracija apstraktnog tijela mora biti neovisna o lokaciji i orijentaciji tijela u prostoru Homogena trodimenzionalnost-tijelo mora imati svoju unutranjost, a oploje ne smije imati visee bridove ili plohe Konanost-tijelo mora zauzimati konaan prostor Zatvorenost pod osnovnim transformacijama i nekim Boolean operacijama-osnovne transformacije ili operacije dodavanja ili oduzimanja kada se primjene na tijelo moraju rezultirati takoer tijelom Konanost opisa-model tijela u 3D prostoru mora se moi opisati konanim brojem pojmova Odreenost oploja-oploje tijela mora jednoznano definirati prostor unutar tijela (volumen) 117.Navedite kategorije na koje se mogu podijeliti modeli krutih tijela. Dekompozicijski modeli(decomposition models), konstrukcijski modeli (constructive models), rubni prikaz(boundary representation). 118.Objasnite dekompozicijski model krutih tijela. Predstavljaju skup ili kolekciju jednostavnih modela povezanih operacijom lijepljenje. Elementi koji tvore model se popisuju (enumeriraju) nekom od metoda. Podruje primjene je u prikazima vezanim za simulacije, video igre, renderiranje volumena, animacije te 3D prikaza generirane na osnovu digitalnih snimaka (GIS). 119.Navedite naine dekompozicije elemenata u dekompozicijskom modelu krutih tijela. Podjela s jednim korakom (Brute force), dijeljenje na etvrtine (Quadtrees) 2D, dijeljenje na osmine (octrees) 3D, volumske elije (Voxels). 120.Koje su osobine dekompozicijskom modela krutih tijela. -omoguuju aproksimativan prikaz. Rezolucija tj. kvaliteta aproksimacije ovisi o veliini elije -prikaz se ne mijenja u sluaju promjene poloaja -isti skup elija moe opisivati nekoliko objekata -jednostavna uporaba Boolean operatora kod elija 121.Objasnite konstruktivni model krutih tijela. Kreiraju se kao kombinacija geometrijskih primitiva i Boolean operacija. 122.Koja se dva pristupa izdvajaju u konstruktivnom modelu krutih tijela? Modeli kreirani uporabom poluprostora i CGS modeli. 123.Objasnite CSG prikaz modela krutih tijela. Constructive Solid Geometry je ureen binarni graf(stablo) iji meuvorovi oznaavaju osnovne operatore i pomake, a krajnji vorovi ili osnovne oblike ili pomake. Neki algoritmi dozvoljavaju ponavljanje istih struktura pa su grafovi ciklini.

124.Od kojih elemenata se sastoji CSG stablo? Opis regulariziranih Boolean operatora ili transformatora i opis primitiva. 125.Objasnite regularizirane Boolean operatore. Unija, presjek i razlika. 126.Navedite osobine CSG prikaza krutih tijela? -mogunosti ovise o klasama dostupnih poluprostora te o dostupnim osnovnim oblicima -CSG stablo osigurava ispravnost modela te omoguuje kontrolu istih -CSG stablo opisuje jednoznaan, ali nejedinstven prikaz modela jedan je razloga je i taj to se modela moe kreirati kombinacijom razliitih osnovnih oblika -unija dva razliita CSG stabla kreirat e u novo ispravno CSG stablo -u veini sluajeva za prikaz CSG modela koristi se rubni prikaz 127.Objasnite Rubni prikaz krutih tijela. Boundary Representation se temelji na pogledu na kruto tijelo pomou povrina. Modelirani objekt se potpuno definira i pokazuje preko povezanih povrina. U cilju ispravnog opisa modeliranog objekta rubni model se dodatno sastoji i od opisa toki, bridova i topolokih relacija na njima. Povrine, toke i bridovi se oznauju te tvore stablo(graf), a rubovi stabla opisuju relacije izmeu njih. Rubni prikaz se sastoji od geometrijskih i topolokih podataka. Geometrijski podaci su pridrueni vorovima stabla. 128.Opiite topoloke relacije kod rubnog prikaza krutih tijela. -kruto tijelo se sastoji od skupa povrina -svaka povrina obrubljena je skupom bridova -skup bridova je ureen skup tako da tvori zatvorenu petlju -bridovi dijele susjedne povrine koje se sijeku na bridu -bridovi su ogranieni susjednim vrhovima -vrhove dijele susjedni bridovi koji se sijeku u njima 129.Na koji nain se odreuje ispravnost Rubnog prikaza krutih tijela? Odreuje se Euler-Pointcare jednaddbom: v e + f = 2(s-h) + r [v-broj vrhova, e-broj bridova, f-broj povrina, s-broj ljuskih, h-broj provrta, r-broj prstenova] 133.to je znaajka? Znaajka posjeduje inenjersko znaenje, moe se shvatiti i kao gradivni dio definicije proizvoda ili geometrijskog poimanja proizvoda. Znaajka se mora dodijeliti generikom obliku. 134.Navedite osobine modeliranja uporabom znaajki. Osnovna motivacije za razvoj znaajki je u tome to konvencionalne geometrijske metode izrade modela proizvoda imaju sline mane. 135.Objasnite to je PLM. Product Lofecycle Menagement predstavlja tehnologiju upravljanja podacima, informacijama i

znanjem o proizvodu i procesima tijekom ivotnog vijeka proizvoda (od ideje do zbrinjavanja.) 136.Koje su osnovne kategorije znaajki? Znaajke oblika (Form feature), znaajke tolerancije (Tolerance feature), znaajke sklopa (Assembly feature), znaajke funkcije (Functional feature) i znaajke materijala (Material features). 137.Objasnite postupak izrade modela uporabom znaajki. Model temeljen na znaajkama je struktura podataka koja predstavlja dio ili sklop u terminima sadranih znaajki. Svaki znaajka u modelu je jedinstven i posjeduje eksplicitan prikaz. Oblik znaajke moe biti prikazan u terminima dimenzija, parametara, enumeriranih geometrijskih ili topolokih entiteta i relacija ili u terminima konstrukcijskih koraka potrebnih za kreiranje geometrije primjerene znaajkama. Inenjersko znaenje moe ukljuivati formalizaciju funkcije koju znaajka podrava, ili opis naina kreiranja, ili opis akcija koje se moraju poduzeti prilikom inenjerskih analiza ili opis ponaanja znaajki u razliitim situacijama. 151.Koji su nedostatci geometrijskih modela? -Tehnika dokumentacija zahtjeva interpretaciju od strane inenjera, nemogue je zapisati informacije neophodne u drugim fazama ivotnog vijeka proizvoda. -Mikroskopski podaci podaci u geometrijskom modelu se nalaze na niskom, mikroskopskom nivou. -Nedostatak podrke design intent-u problem s geometrijskim modelima je i u tome to se ne moe odrediti razlika izmeu geometrije koja zadovoljava probleme kreiranja modela od onih koji su tu da bi zadovoljili neke funkcionalne zahtjeve ili zbog nekih drugih zahtijeva kao to su izdrljivost, snaga, izradivost. -Jednorazinska struktura znai da se itava geometrijska struktura modela mora unaprijed znati tj. biti definirana u obliku koordinata vrhova, orijentacija bridova, geometrijskih lokacija. -Zamorno konstruiranje kreiranje geometrijskog modela je spor proces u kojem konstruktor troi puno vremena. 152.Objasnite nedostatak geometrijskom modela: Mikroskopski podaci Podaci u geometrijskom modelu se nalaze na niskom, mikroskopskom nivou. 153.Objasnite nedostatak geometrijskom modela: Nedostatak podrke design intent-u. Problem s geometrijskim modelima je i u tome to se ne moe odrediti razlika izmeu geometrije koja zadovoljava probleme kreiranja modela od onih koji su tu da bi zadovoljili neke funkcionalne zahtjeve ili zbog nekih drugih zahtijeva kao to su izdrljivost, snaga, izradivost. 154.Objasnite nedostatak geometrijskom modela: Jednorazinska struktura itava geometrijska struktura modela mora unaprijed znati tj. biti definirana u obliku koordinata

vrhova, orijentacija bridova, geometrijskih lokacija. 155.Objasnite nedostatak geometrijskom modela: Zamorno konstruiranje Kreiranje geometrijskog modela je spor proces u kojem konstruktor troi puno vremena. 156.Koje su prednosti modeliranja uporabom znaajki. -Modeliranje pomou znaajki je tehnika modeliranja koja omoguuje integriranje geometrijskog modeliranja i konstruiranja. .Jedna od osobina ove tehnike modeliranja je obogaenje podataka vezanih za prikaz proizvoda semantikim informacijama. 157.emu koriste dodatne semantike informacije u modeliranju uporabom znaajki. Dodatne semantike informacije omoguuju napredniju i direktniju komunikaciju u procesu konstruiranja. 158.to je FBD (Feature Based Design) model (Model kreiran uporabom znaajki)? FBD model je podatkovna struktura koja prikazuje dio ili sklop preteno u smislu znaajki koji ga sainjavaju. 159.Navedite faze ivotnog vijeka proizvoda. 1. Funkcionalna razrada. 2. Konceptualna razrada. 3. Osnutak (embodiment). 4. Tehnika razrada. 5. Planiranje procesa izrade proizvoda. 6. Izrada dijelova proizvoda. 7. Sklapanje. 8. Instalacija, odravanje i nadogradnja. 9. Rastavljanje, ponovna uporaba i recikliranje. 160.Kakvi tipovi informacija se generiraju tijekom razliitih faza razvoja proizvoda? Variraju od simbolikih, kvalitativnih informacija do numerikih, kvantitativnih informacija. 161.Da li je mogue formalizirati i zapisati sve informacije o proizvodu koje se generiraju tijekom razliitih faza razvoja proizvoda, objasnite. U pojedinim sluajevima, kada se radi o inovativnim konstrukcijskim rjeenjima, nemogue je formalizirati informacije i zapisati ih. 162.Objasnite probleme vezne za tehniku dokumentaciju kao medija komunikacije izmeu inenjera? . Informacije se mogu generirati iz razliitih izvora, iz raznih baza podataka, sa postojeih modela, od strane konstruktora. U pojedinim sluajevima, kada se radi o inovativnim konstrukcijskim rjeenjima, nemogue je formalizirati informacije i zapisati ih. 163.Navedite i opiite kategorije znaajki. -znaajke oblika predstavlja dio nominalne geometrije, stereotipni oblici, -znaajke tolerancije odmak od nominalnog oblika, veliine ili poloaja, -znaajke sklopa grupiranje razliitih znaajki u svrhu definiranja relacija u sklopu, kao to su uvjeti

sklapanja, relativan poloaj ili orijentacija dijela, razliiti oblici spojeva, kinematike relacije, -znaajke funkcije skup znaajki vezanih za odreenu funkciju, moe ukljuivati "design intent" , negeometrijske parametre vezane za funkciju ili uinak, -znaajke materijala sastav materijala, tretman, uvjeti, itd. 164.Koje kategorije znaajki se mogu grupirati pod imenom geometrijske znaajke? Znaajke oblika, tolerancije i sklopa jer su usko vezani za geometriju dijela. 165.Koje informacije mogu sadravati atributi sklopova? Atributi sklopova mogu sadravati informacije kao to su mating surfaces, fits/clearances, depth of insertion ili relativne pozicije dijelova ili znaajki. 166.Koje informacije mogu sadravati atributi dijela? Atributi dijelova mogu sadravati specifikacije materijala, broj dijela ili administrativne podatke (podaci o konstruktoru, timu, ). 167.Koje informacije mogu sadravati atributi znaajke? Atributi znaajke mogu biti: pozicija, orijentacija, dimenzije, oblik ili tolerancije. 168.Koje informacije mogu sadravati atributi relacija? Atributi relacija meu znaajkama mogu sadravati informacije o relativnim odnosima, geometrijskim ogranienjima ili kompatibilnosti. 169.Koje informacije mogu sadravati atributi entiteta? Atributi entiteta koji tvore znaajku mogu sadravati informacije o kvaliteti povrinske obrade i tolerancije oblika i poloaja te informacije o donosima izmeu entiteta kao to su relativna orijentacija (okomito/paralelno), nadreenost, . 170.Navedite osobine znaajki. Osobine znaajki mogu se podijeliti na unutarnje (intrinsic) i vanjske (extrinsic). 171.Objasnite osobinu generiki oblik znaajke. Potrebno ih je definirati samo jednom za odreenu familiju znaajki. 172.Navedite u koje skupine se mogu grupirati osobine znaajki, objasnite. Osobine znaajki moemo grupirati u generike i specifine. 173.Kakve su to generike osobine znaajki? Potrebno ih je definirati samo jednom za odreenu familiju znaajki. 174.Kakve su to specifine osobine znaajki? Svaka instanca moe imati zasebne osobine. 177.Koje su unutarnje osobine znaajke, opiite? Unutarnje osobine su osobine koje su neovisne u odnosu na ostale znaajke: geometrijski oblik, imena parametara, korisniki definirane dimenzije i parametri, ovisne dimenzije i parametri, tolerancije oblika i poloaja, tolerancije orijentacije. 178.Koje su vanjske osobine znaajke, opiite?

Vanjske osobine ukljuuju dvije ili vie znaajki: parametri i dimenzije deriviranih znaajki, pozicija znaajke, orijentacija znaajke, ogranienja veliine, lokacije ili orijentacije znaajke, vanjske tolerancije. 179.Koliko znaajki ukljuuju vanjske, a koliko unutarnje osobine? Vanjske 5 znaajki, a unutarnje 6 znaajki. 180.Kakve su to negeometrijske osobine znaajki, objasnite. Uporaba negeometrijskih osobina i povezivanje istih sa znaajkama omoguuje konstruktoru iri zapis informacija vezanih za proizvod koje se mogu uporabiti i u kasnijim fazama ivotnog vijeka proizvoda. 181.Navedite neke od negeometrijske osobina. Neke od negeometrijskih osobina su: ime materijala, identifikacijski broj materijala, osobine materijala, naini obrade, primjenljivi naini izrade (buenje, glodanje, tokarenje), informacije o trokovima izrade, informacije o obradnim alatima i strojevima. 182.to su to kompozitne znaajke, objasnite. esto je poeljno promatrati grupu znaajki kao cjelinu. Znaajke iz takvih cjelina mogu biti u relaciji prema istoj funkciji te initi jedinstveni entitet sa korisnike toke gledita. Znaajke mogu dijeliti iste informacije o izradi ili ogranienja. Za ovakve sluajeve mogu se koristiti kompozitne znaajke. 183.Gledajui sa stanovita relacija izmeu znaajki, kako moemo podijeliti kompozitne znaajke. Moemo podijeliti na kompozitne znaajke s relacijama s ponavljanjem (ablone) i kompozitne znaajke s relacijama bez ponavljanja (sloene). 184.Kako se dijele znaajke prema standardu STEP dio 48. Dijele se na volumenske, tranzicijske i ablone. 185.Na koje tipove se mogu podijeli Volumenske znaajke? 6 tipova: Passages prolazni, Depressions utori, Voids zatvorene rupe, Protrusions izdanci, Connector spojnica i Standalone samostalan volumen. 186.Objasnite to je to taksonomija znaajki i zbog ega je potrebna. Iako broj moguih znaajki nije konaan, mogue je kategorizirati znaajke u familije koje su neovisne

od domene uporabe. Sortiranje je mogue ostvariti na osnovu svojstava znaajki. Trenutno ne postoji sve prihvaena taksonomija znaajki. 187.U kojem sluaju se znaajka smatra neispravnom? Znaajke se smatraju neispravnim ukoliko je neispravan bilo koji od zahtijeva deklariran u generikoj definiciji znaajki. 188.Navedite generike tipove kontrole ispravnosti znaajki. Ispravnost prikljuivanja, Granice dimenzija, Granice lokacije i Kontrola interakcije. 189.Objasnite provjeru ispravnosti znaajki: ispravnost prikljuivanja. Ukljuuje kontrolu kompatibilnosti prema susjednim i drugim znaajkama. 190.Objasnite provjeru ispravnosti znaajki: granice dimenzija. Ogranienja na veliine vrijednosti parametara (provrt ne moe biti vei od modela. Ne smiju se pojaviti tanki bridovi). 191.Objasnite provjeru ispravnosti znaajki: granice lokacija. Ogranienja na poziciju i orijentaciju znaajke. 192.Objasnite provjeru ispravnosti znaajki: kontrola interakcije. Provjera interakcije jedne znaajke prema drugoj. 193.Navedite i opiite nekoliko primjera nastanka neispravnih znaajki. Znaajke se smatraju neispravnim ukoliko je neispravan bilo koji od zahtijeva deklariran u generikoj definiciji znaajke. Navedeni zahtjevi mogu se temeljiti na ogranienjima veliine, lokacije, orijentacije. 194.Objasnite razliku izmeu matematiki i semantiki neispravnih znaajki. Matematike neispravnosti se ovise o kontroli matematikih zakonitosti, a semantike neisptavnosti o ispravnosti operacija i rezultata. 195.O emu ovisi nain vienja znaajki? Ovisi o aplikaciji i potrebama. Neka od stajalita su konstruiranje, izrada, kontrola. 196.Kako se naziva derivacija znaajki ovisno o zadatku? Preslikavanje, transformacija ili transmutacija znaajki. 197.Objasnite znaajke oblika. Predstavlja dio nominalne geometrije, stereotipni oblici. 198.Objasnite znaajke tolerancije. Odmak od nominalnog oblika, veliine ili poloaja. 199.Objasnite znaajke sklopa. Grupiranje razliitih znaajki u svrhu definiranja relacija u sklopu, kao to su uvjeti sklapanja, relativan poloaj ili orijentacija dijela, razliiti oblici spojeva, kinematike relacije. 200.Objasnite znaajke funkcije. Skup znaajki vezanih za odreenu funkciju, moe ukljuivati "design intent" , negeometrijske parametre vezane za funkciju ili uinak. 201.Objasnite znaajke materijala. Sastav materijala, tretman, uvjeti, itd.