ALATNI STROJEVI I

2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

I. polugodite
dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Alatni strojevi I

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Alatni strojevi 1. Raena je u dva dijela, po jedan za svako polugodite. Alatni strojevi su jedan je od strunih predmeta u programu naobrazbe strojarskih tehniara. Skripta obuhvaa alatne strojeve za obradu bez odvajanja estica.... Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu predmeta Alatni strojevi za 3. razred strojarskih tehnikih kola. Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja. Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva. Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima kako poboljati i osuvremeniti skriptu. Slade Ivo

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

SADRAJ
1. Uvod 2. Sadraj I. dijela 2 3

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja estice .............................. 5

3.1 Alatni strojevi uvod ............................................................................ 3.2 Podjela alatnih strojeva .......................................................................... 3.3 Kovaki alatni strojevi strojevi.................................................................. 3.3.1 Mehaniki batovi................................................................................. 3.3.1.1 Poluni perni bat.................................................................................... 3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac .................................................................. 3.3.2 Pneumatski batovi................................................................................. 3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima ..................................................... 3.3.2.4 Protuudarni bat ................................................................................ 3.3.2.5 Dvoradni bat na paru .......................................................................... 3.3.2.5 Batovi sa komprimiranim duikom za velike brzine kovanja ................... 3.3.3 Pree ................................................................................................ 3.3.3.1 Vretenasta runa prea .......................................................................... 3.3.3.2 Tarna (frikcijska) prea .......................................................................... 3.3.3.3 Vretenasta hidrauline prea .................................................................. 3.3.3.4 Vretenasta elektrina prea .................................................................... 3.3.3.5 Mehanike koljenaste pree ................................................................ 3.3.3.6 Ekscentar prea ................................................................................. 3.3.3.7 Hidraulika prea ................................................................................. 3.4 Alatni strojevi za duboko vuenje ............................................................ 3.4.1 Hidraulike pree za duboko vuenje .................................................. 3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vuenje ...................................................... 3.4.3 Duboko vuenje vakuumom .................................................................. Pitanja 1 ............................................................................................. 3.5 Alatni strojevi za za savijanje lima ............................................................ 3.5.1 Kruno savijanje lima .......................................................................... 3.5.1.1 Savijaice s 3 valjka ........................................................................... 3.5.1.2 Savijaice s 4 valjka ........................................................................... 3.5.2 Kutno savijanje lima ............................................................................ 3.5.2.1 Rune mehanike savijaice ................................................................ 3.5.2.2 Mehanike savijaice - pree ................................................................ 3.5.2.2 Hidraulike savijaice - pree ................................................................ 3.6 Alatni strojevi za za savijanje cijevi i profila ........................................... 3.6.1 Savijaice za rotacijsko savijanje ......................................................... 3.6.1.1 Polune savijaice .............................................................................. 3.6.1.2 Zupaste savijaice .............................................................................. 3.6.1.3 Navojne savijaice .............................................................................. 3.6.1.4 Hidraulike savijaice .............................................................................. 3.6.2 Trnovi za savijanje ................................................................................ 3.6.3 Savijaice za tlano savijanje ............................................................... 3.6.4 Savijaice za savijanje igom................................................................. 3.6.5 Savijaice s tri valjka............................................................................ Pitanja 2 ............................................................................................. 6 8 9 10 10 11 12 12 13 13 14 15 16 17 17 18 19 20 21 22 23 25 26 27 28 29 30 30 30 32 33 33 34 35 36 36 36 37 37 38 38 39 40 41 43

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

4. Sadraj II. dijela

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja estice 3.1 Alatni strojevi - uvod Dananja proizvodnja je nezamisliva kao tradicionalna proizvodnja. Runi rad i koritenje runih alata je skupo i presporo te je u serijskoj ili masovnoj proizvodnji nemogue proizvoditi bez pomoi strojeva. U modernom proizvodnom ciklusu moraju se koristiti proizvodni strojevi - alatni strojevi. Alatni strojevi su strojevi koji koriste alate. Prednosti alatnih strojeva: - zamjena fizikog rada radnika - smanjenje broja radnika - bolja iskoristivost alatnog stroja - smanjenje vremena rada - poveanje produktivnosti - smanjenje trokova izrade - poveana ekonominost
Pretvaranje snage vjetra u mehaniki rad pomou vjetrenjaa

Alatni stroj mehaniki poluni bat koji je za pokretanje koristio snagu vode

Sam alatni stroj sastoji se od nekoliko cijelina bez kojih ne moe funkcionirati. 1 Pogonski dio 2 Prijenos snage, momenta, sile 3 Izvrni radni dio 4 Upravljaki dio 5 Postolja, kuita, stupovi, grede,konzole,... Pogonski dio se mijenjao s napretkom tehnike kroz stoljea. Poevi od pogona snagom ivotinja, vode, vjetra, zatim u industrijskoj revoluciji upotrebom parnog stroja, Tesla nam je dao elektromotor koji je i danas osnovni poktreta svih alatnih strojeva.

Poeci serijske alatnim strojevima remenjem

proizvodnje na pogon

ELEKTROMOTOR Elektromotor je elektrini stroj koji pretvara elektrinu energiju u mehaniki rad. Viefazni kavezni asinkroni elektromotor se naglo razvija i upotreba se iri cijelom svijetom. Iako se nekad nije moglo precizno upravljati brojem okretaja, razvoj elektronike danas uvelike omoguuje regulaciju pokretanja, regulaciju broja okretaja i regulaciju momenta trofaznog kaveznog asinkronih elektromotora

Razliiti tipovi elektromotora

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

Prijenos snage, momenta, sile se mijenjao s promjenama pogonskig strojeva i poveanjem snage motora. Ovisno o potrebnoj pretvorbi mehanikog rada napretkom tehnike kroz stoljea Prigoni prijenosnici momenta, snage ili reduktori se dijele: preme nainu gibanja pogonjenog elementa na: - rotacijske i - translacijske prigone
Zupasti prigon rotacijski prigon

Prigon zupanik zubna letva pretvara rotaciju u translaciju

Navojno vreteno i matica translacijski prigon

Puni prigon prenosi moment s jednog na drugo mimoilazee vratilo

Mogu se podijeliti prema nainu rada na elektrine, mehanike i hidraulike.

Dvoradni hidrauliki cilindar translacijski

Tarni prigon s promjenjljivim prijenosnim omjerom

Princip rada

Prema prenosnom omjeru dijele se na prigone sa stalnim ili promjenjivim prijenosnim omjerom,....

Lanani prijenos, posredni prijenos s konstantnim prijenosnim omjerom Krivuljni mehanizam Za promjenu alata na CAD alatnim strrojevima

Tarni prijenos, direktni prijenos s promjenjivim prijenosnim omjerom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

Izvrni - radni dio su razliiti alati i naprave. Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom koji se obrauje koji ga preoblikuju ili mijenjaju dimenzije ili svojstva. Naprave su pomona sredstva koja se koriste u tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrauju predmet ve sudjedjeluju kao samostalni ureaji ili dijelovi alatnog stroja.

Alat bat za kovanje na kovakom stroju

Shematski prikaz preoblikovanja sirovca u 4 faze kovanjem u ukovnju.

Pneumatski kripac

Upravljaki dio alatnog stroja slui za upravljanje gibanjima alata i obratka te odabiranje parametara obrade.

Runi upravljaki panel

Upravljaka konzola

Upravljaka konzola

Upravljaka ploa

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.2 Alatni strojevi podjela

Alatni strojevi za obradu bez odvajanja estice Alatni strojevi za plastino oblikovanje Za kovanje - batovi - pree Za duboko vuenje Za savijanje - savijanje lima - savijanje cijevi Za provlaenje Za valjanje Za hladno oblikovanje Za ekstruziju Alatni strojevi za lijevanje Za kalupljenje Pei Za ienje odljevaka Alatni strojevi za spajanje Za zavarivanje Za lemljenje Za lijepljenje Alatni strojevi za obradu promjenom strukture Pei Kupke Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice (IV razred) Rezni alatni strojevi Obradni centri Fleksibilno obradni centri Industrijski roboti

Bat mehaniki poluni

Dvoradni pneumatski bat za slobodno kovanje

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.3 Kovaki strojevi

Kovaki strojevi su alatni strojevi za obradu preoblikovanjem sirovca te promjenom dimenzija. Volumen sirovca je konstantan tj. ne mijenja se po zavretku obrade. S obzirom na konstrukciju i nain rada dijele se u: Batove Pree

Bat mehaniki poluni perni

Otkivak kao gotov proizvod na batu ili otpresak kao gotov proizvod na prei se razlikuju po procesu nastajanja. Neki materijali ne podnose nagle promjene oblika (udarce na batovima) te ih je potrebno postepeno preoblikovati (na preama). Zato su konstruktivna rjeenja alatnih strojeva prilagoena materijalu proizvoda - batovima koji otkivak obrauju udarcima, odnosno preama koje postepeno preoblikuju otpresak poveavanjem pritiska te ga zadravaju konstantnim odreeno vrijeme. Samim time postoje i prednosti i nedostaci kovanja pred preanjem. - Brzine udara batova od 4 7 m/s - Kod kovanja u ukovnju (kalupu) vrijeme trajanja preoblikovanja je kratko to je dobro za radni vijek kalupa. - Udarci su brzi i jaki to je loe za radni vijek kalupa - Kod batova se sa jakim udarcima pojavljuju velike vibracije to je loe za alatni stroj i okolinu. - Obrada na batu je bra, a time i ekonominija,.... Batovi se prema konstrukciji dijele na: - Mehanike batove. Poluni perni batovi Batovi na dasku, remen ili lanac - Pneumatske batove Jednoradne gravitacijske batove Dvoradne batove za slobodno kovanje Dvoradne batove Protuudarne batove - Parne batove - Batovi sa komprimiranim duikom za velike brzine kovanja Prema primjeni batovi mogu biti: - Batovi za slobodno kovanje - Batovi za kovanje u ukovnjima Prema izvedbi bata batovi mogu biti: - Batovi sa mirujuim nakovnjem - Batovi sa pokretnim - protuudarnim nakovnjem Prema brzini malja batovi mogu biti: - Klasini batovi 4 7 m/s - Batovi sa velikim brzinama malja 20 40 m/s

Bat na remen

Pneumatski dvoradni bat

Parni bat

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.3.1 Mehaniki batovi

3.3.1.1 Poluni perni bat

Bat mehaniki poluni perni

Omjer masa bata nakovnja i temelja kod meganikih gravitacijskih batova je 1:20:200

Izolacija temelja od okoline zbog priguenja vibracija koje se stvaraju prilikom udarca bata ostvaruje se materijalima koji upijaju vibracije (pijesak, guma, stiropor,...)

Perni bat se sastoji od bata (malja) koji je privren na pero. Poluga - pero je izvedena od elinih lamela i spojena je na motku koja podie / sputa polugu. Podizanje motke ostvaruje se preko ekscentra na zamanjaku. Zamanjak preko remena dobiva okretni moment s prigona stroja. Masa bata (malja) se kree od 20 do 250 kg, dok se broj udaraca kree do 300 u minuti za lake maljeve odnosno do 120 za tee batove. Postolje, odnosno cijeli alatni stroj se sidri na temelje temeljnim vijcima. Postolje je naliveni beton u predvienom iskopu koji se izolira pijeskom ili nekim drugim materijalom koji upija vibracije. Stupanj iskoristivost pernog bata je Brzina udarca je izmeu Vt = 4 7 n/s
= 30 - 40 %

Hladno kovani obradak

Leonardo da Vinchi Bat sa automatskim pogonom vodom Dijelovi oruja kovani u hladnom stanju

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 10

Alatni strojevi I 3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac

Otkivak - radilica - izvaen iz ukovnja kovanje u toplom stanju

Otkivak vagonski kota izvaen iz ukovnja kovanje u toplom stanju

Stupanj iskoristivost batovi na dasku 30 60 % batovi na remen 40 60 % batovi na lanac 40 60 %

Bat na dasku je gravitacijski bat koji se sastoji od bata spojenog na dasku koju podiu dvije suprotno rotirajue tarenice. Batovi imaju masu od 200 kg do 1.5 t. Na visini 1.5 2.5 m konica se otputa te bat pada na nakovanj brzinom 47m/s. Moe se ostvariti do 60 udaraca u minuti pri niim visinama dizanja bata (do 1m). Koristi se za za kovanje u ukovnjima i ima veliku tonost i preciznost izratka. Pogodan je za ukovnje sa vie gravura. Regulacija je vrlo jednostavna i precizno se odreuje energija udarca (radna mo). Pogodan je za automatiziranje. Visoki je energetski stupanj djelovanja bata. Jednostavne je konstrukcije, lagano se odravaju i dosta su jeftini. Nedostatak je ograniena radna mo, utjecaj vibracija na okolinu udarcima, potrebno je veliko temeljenje, daska se troi te ju treba esto mijenjati,..

Bat na dasku Bat na remen

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 11

Alatni strojevi I

3.3.2 Pneumatski batovi

3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje

Dvoradni pneumatski slobodno kovanje

bat

za

Dvoradni zrani bat za slobodno kovanje se izrauje u konzolnoj izvedbi i najee ima svoj kompresor za stlaeni zrak. Kompresori su relativno niskog pritiska. Hod bata je od 250 do 900 mm. Mase maljeva su od 50 do 1000 kg. Broj udaraca se kree do 300/min. Nakovanj moe bit izveden u jednom dijelu monolitna konstrukcija ili posebno kod veih batova. Takoer prema izvedbi bata potrebno je i temeljenje te postavljanje izolacijskog materijala za smanjenje vibracija na okoli. Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata s razdvojenim tijelom. Slui za slobodno kovanje velikih otkivaka u toplom ili hladnom stanju. Konstruktivno ima veliki razmak izmeu nogu zbog lakeg pristupa, postavljanja obratka i jednostavnijeg postavljanja masivnih alata. Dovod stlaenog zraka je iz centralnog spremita kompresorske stanice. Mase batova su od 0.5 do 30 t.

Dvoradni pneumatski bat mosnom konstrukcijom

sa

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 12

Alatni strojevi I

3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje Jednoradni pneumatski bat spada u grupu gravitacijskih batova. Pogon je jednoradnim cilindrom u kojem se podie klip - bat stlaenim zrakom. Otvaranjem ventila stlaeni zrak se isputa te bat pada na nakovanj.

Princip kovanja gravitacijskim batom

3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata za kovanje u ukovnjima slina je izvedbi batova s razdvojenim tijelom. Slui za kovanje u kalupima - ukovnjima. Kako brzina malja a time i energija udarca ne ovise o hodu (visini dizanja) malja, nego o tlaku u cilindru, za kovanje u ukovnjima koriste se vei tlakovi. Time je i konstrukcija bata masivnija. Kao i kod slobodnog kovanja laki udarci istim batom postiu se kraim hodom manjim dizanjem bata. Hodovi se kreu od 1000 do 1500 mm.

Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima

Kruni ukovanj za kovanje .

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 13

Alatni strojevi I 3.3.2.4 Protuudarni bat Protuudarni batovi su u osnovi identini pogonu dvoradnog bata, ali nemaju mirujui nakovanj, ve je nakovanj pokretan. Gibanje pokretnog protuudarnog malja je u suprotnom pravcu od radnog malja. Razlika je u nainu upravljanja i gibanja radnog i protuudarnog malja. Naini pokretanja protuudarnog malja mogu biti: - pomou eline trake - pomou hidraulikog sustava - pomou komprimiranog zraka Kod vertikalnih batova sa elinim trakama i hidraulikom protuudarni malj ima neto veu masu od radnog malja, a time i neto manju brzinu gibanja.
Protuudarni bat za slobodno kovanje shematski prikaz bata s elinom trakom mehanikom spojkom.

Protuudarni bat za slobodno kovanje shematski prikaz bata s pogonom komprimiranim zrakom

Kod horizontalnih protuudarnih batova koji se pogone komprimiranim zrakom oba nakovnja su identina. Zbog pomanjkanja mirujueg nakovnja (abota), konstrukcija je laka i jeftinija.

Protuudarni bat za slobodno kovanje shematski prikaz bata s hidraulikim pogonom hidraulilkom spojkom.

Hidrauliki protuudarni bat

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 14

Alatni strojevi I 3.3.2.5 Dvoradni bat na paru Masivni batovi za kovanje glomaznih odlijevaka, koji zahtjevaju mnogo prostora oko nakovnja. Rade kao pneumatski dvoradni batovi, ali se pune pregrijanom parom. Temelji za nakovanj i ta bat su odvojeni zbog smanjenja vibracija. Izrazito jaki udarci ali rijetki batu daju nizak stupanj iskoristivosti.

Parni bat u portalnoj konstrukciji

Dvoradni parni bat u konzolnoj konstrukciji

Koriste se kod slobodnog kovanja i kod kovanja u ukovnjima . Tlak pregrijane pare je 6 7 Mpa (N/mm2). Mogu biti izvedeni u portalnoj konstrukciji, konzolnoj ili kao poluni batovi.

Watt-ov parni poluni bat iz 1784. godine

Ukovanj za kovanje okruglih otkivaka

Postavljanje tekog otkivka elektro-hidraulikim manipulatorom u parni bat . Kovanje se odvija u toplom stanju.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 15

Alatni strojevi I

3.3.2.6 Batovi sa komprimiranim duikom za velike brzine kovanja Hidraulino ulje ulazi pod tlakom u donji dio cilindra te klip podie eki. Sabija se duik koji je iznad klipa. Nakon to klip dosegne eljenu visinu, otvara se brzootputajui ventil koji brzo isputa ulje. Komprimirani duik naglo potiskuje klip i bat udara o otkivak. Zbog visoke fleksibilnosti koju ima duik kao pokretaka snaga, eki moe koristiti osnovni nain upravljanja i kontrole te se koriste rune poluge za upravljanje bata. Ova vrsta batova je razvijena u novije vrijeme (posljednjih 15-ak godina) Batovi su izrazito velikih brzina malja )20 40 m/s.) troe do 75% manje elektrine energije od klasinih batova iste snage udarca. Nema odravanja kompliciranog sustava komprimiranog zraka, rashladnog sustava kompresora, niti treba akati postizanje radnog tlaka zraka. Princip rada bata sa mirujuim nakovnjem na komprimirani duik 1 plinska cijev visokog pritiska 2 kolektor 3 glavni ventil 4 cijev dovoda ulja 5 odvod ulja 6 elektronika kontrola 7 brzootputajui ventil 8 klipnjaa 9 bat 10 upravljaka ruica 11 prigunik cilindra 12 glavni cilindar 13 glavni spremnik 14 brtva 15 vodilica

Hidro pneumatski NITRO konzolni 5-tonski bat

Hidro pneumatski NITRO konzolni 8-tonski bat

Hidro-pneumatski cilindar sa duikom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 16

Alatni strojevi I

3.3.3 Pree
Prea je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Pree se izrauju u rasponu od malih runih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova te sa zato mogu koristiti veim silama Prema nainu rada dijele se na: - vretenaste - Vretenaste rune pree - Vretenaste tarne (frikcijske) pree - Vretenaste hidrauline pree - Vretenaste elektrine pree - mehanike - koljenaste - ekscentar - hidraulike

Runa mehanika prea od 5 t hod 500 mm

3.3.3.1 Vretenasta runa prea

Vretenasta runa prea izrauje se u portalnoj i konzolnoj izvedbi. Kolo pree se runo zakree i prenosi se okretni moment na navojno vreteno (D=78mm). Navojno vreteno je spojeno na gornju eljust pree. Hod je 260 mm, povrina pritiska 470*230 mm, dok je pritisak do 28 t. Izrazito veliki pritisak rune pree ne zahtjeva jako temeljenje, nema prijenosa vibracija, jednostavne konstrukcije, jednostavna upotreba i odravanje.

Hidraulika prea od 12 t hod 600 mm

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 17

Alatni strojevi I
Navojno vreteno pree

3.3.3.2 Tarna (frikcijska) prea

Tarna prea postie sile do 1000 t

Gonjene tarenice

Navojno vreteno frikcijske pree -

Najei tip frikcijske tarne pree ima dva vertikalna tarna diska (Tarenicu 1 i Tarenicu 2) i jedan horizontalni gonjeni tarni disk (Tarenicu 3). Tarenica 3 je na vertikalnom navojnom vretenu (vievojnom) sa trapeznim navojima. Na drugom kraju vretena je eljust (bat) pree. Pogonske Tarenice 1 i 2 su na horizontalnom vretenu i dobivaju okretni moment od zamanjaka spojenog remenim prigonom na remenicu elektromotora. Upravljaki mehanizam omoguuje kontakt samo jedne od pogonskih tarenica s gonjenom i time odreuje pravac rotacije vretena. U kombinaciji Tarenica 1 i Tarenica 3 navojno vreteno se sputa i bat pree ima sve veu brzinu. Najvea je u trenutku kontakta sa otpreskom. Bat tlai otpresak, ali se sila ne moe poveavati, jer dolazi do proklizavanja izmeu tarenica. Obrnuti sluaj je kontakt Tarenice 2 i Tarenice 3 kada se navojno vreteno podie i odvaja bat od otpreska. Koriste se za preanje u kalupima (ukovnjima) u toplom i hladnom stanju.
Princip rada tarne pree

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 18

Alatni strojevi I
vievojno

3.3.3.3 Vretenaste hidrauline pree

Kod tarnih prea okretni moment tarenice zamanjaka se dobiva tarnim prigonom sa pogonskom tarenicom koja je spojenaq remenom na elektromotor. Kod hidraulikih vretenastih prea okretni moment zamanjaka dobiva se iz rotacije hidromotora koji okree zamanjak tarenicom.

Hidromotori smjeteni oko zamanjaka

Moderna vretenasta prea

Tipini primjeri toplog kovanja na vretenastim preama

Takoer postoje konstrukcije koje okreu zamanjak pomou zubne letve. Karakteristike vretenastih prea su jednostavnost konstrukcije, bez djelovanja na okolinu, lako se odreuje ritam rada, bez specijalnih zahtjeva za temeljenjem, duga trajnost i lako odravanje osim hidraulike, ppogodne za jednu centralnu gravuru, nisu pogodne za obradu malih predmeta u toplom stanju jer su prespore, jako troe tarne povrine.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 19

Alatni strojevi I

3.3.3.4 Vretenaste elektrine pree

Elektrine vretenaste pree imaju elektromotorni pogon koji direktno tarenicom ili sredno remenom pogoni zamanjak.

Shema direktnog vretenaste elektro pree

pogona

Elektro vretenasta prea pogonjena asinkronm motorom ds frekventnim modulatorom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 20

Alatni strojevi I

3.3.3.5 Mehanike koljenaste pree

Mehanika koljenasta prea se danas u masovnoj proizvodnji sve ee upotrebljavanju umjesto batova. Rotacijsko gibanje se iz elektromotora, reduktora i spojke prenosi na koljenasto vratilo, koje ima jedno ili dva koljena. Na koljeno je spojena ojnica (klipnjaa) koja se giba oscilacijski te pretvara rotaciju koljena u translaciju klizaa u vodilicama pree. Na klizau je bat kojim se prea obradak. Princip rada koljenaste pree

Koljenasta vratila

Koljenasta prea sa jednim koljenom

Koljenasta prea sa dva koljena

1 elektromotor 2 kontroler 3 kondenzatori 5a glavno vreteno elektromotora 5b zupani prijenos 5c koljenasto vratilo 5d spoj klipnjae i bata - kuglasti zglob 5e podeava klizaa 6 konica 7 hidraulika zatita od preoptereenja

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 21

Alatni strojevi I

3.3.3.6 Mehanike ekscentar pree

Elektromotor okree zamanjak na kojem je ekscentar (dio kljena koljenastog vratila) koji se koristi za pretvaranje krunog gibanja u pravocrtno (preko ojnice koja obavlja oscilacijsko gibanje).

Ekscentar

Princip rada ekscentar pree Koriste se za sve vrste obradaka (od najmanjih do najveih) i obrade preanjem u toplom i hladnom stanju, rade sa velikom tonou i preciznou, relativno jednostavne konstrukcije i izvedbe, ali visoke produktivnosti i ekomoninosti. Trajnost im je duga, jednostavne su za odravanje i lako se automatiziraju. Nedostatak im je visoka cijena i struno posluivanje.
Ekscentar prea

Moderna 45 tonska ekscentar prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 22

Alatni strojevi I

3.3.3.7 Hidraulike pree

Hidraulike pree se koriste za slobodno kovanje veih i teih otkivaka, za kovanje u ukovnjima, za skidanje srha te za radove u limu. Iako prema vrsti kovanja postoje i konstruktivne raznolokosti meu hidraulikim preama zajednike karakteristike su im male i jednolike brzine gibanja alata, miran rad, neto nia produktivnost od batova te vea cijena. 100 tonska hidraulina prea Pree se koriste kod velikih otkivaka da se izbjegnu veliki batovi koji negativno utjeu na okolini te za materijale loije plastinosti koji ne podnose udarce i nagle promjene oblika.

Princip rada hidraulikog cilindra

Proizvodna linija 2500 tonskim hidraulinim preama

Shema rada hidraulike pree

Hidrauliki motor je pretvara mehanike energije nekog pogonskog stroja (najee elektromotora) u energiju tlaka tekuine (ulja). Hidrauliki motori se dijele prema konstrukciji i tlaku koji mogu ostvariti u hidraulikom sistemu. Najee pumpe su - Zupaste sa vanjskim ozubljenjem - Zupaste sa vanjskim ozubljenjem - Lamelne pumpe - Vijane pumpe - Klipne pumpe
Princip stvaranja pritiska fluid u pumpi

20 tonska hidraulina prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 23

Alatni strojevi I

Zupana pumpa s vanjskim ozubljenjem

Prednosti hidraulikog prijenosa energije su: u prijenosu velikih sila, dok je postrojenje malih dimenzija, - laka promjena smjera kretanja izvrnog lana (klipa ili hidromotora), - laka i kontinuirana promjena brzine pomou prigunica ili ragulatora protoka, - lagan i brz prijelaz s malih na velike brzine (i obrnuto), - lagani prijelaz s rotacionog u translacijsko gibanje, - kontinuirana regulacija i lako ogranienje pritiska, - tihi rad i jednostavna konstrukcija, - u sluaju preoptereenja jednostavno iskljuivanje i zaustavljanje, - lagana automatizacija sustava. Zbog ovih prednosti hidraulike koritenje hidraulikih prea je vie nego opravdano.

Zupana pumpa s unutarnjim ozubljenjem

Vijana pumpa

Radijalna klipna pumpa Lamelna (krilna) pumpa

Aksijalne klipne pumpe

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 24

Alatni strojevi I

3.4 Alatni strojevi za duboko vuenje

Duboko vuenje metala je proces u kojem se obradak platina ili rondela najee u hladnom stanju provlai kroz jednu ili vie matrica u novi eljeni oblik koritenjem specijalnih alata.

Proizvodnja limenke - u vie faza od rondele do gozove limenke za sok

Duboko vuenje rondele u plitku posudu

Faze dubokog vuenja i redukcije presjeka rondele

Alat za duboko vuenje

Proizvod dubokog vuenja

Duboko vuene proizvode karakterizira dubina proizvoda koja je vea od polovice promjera rondele. Proizvodi mogu imati razliite poprene presjeke s ravnim, konusnim ili zakrivljenim stjenkama, ali najei oblici su cilindrine ili pravokutne geometrije Duboko vuenje upotrebljava rastezljive metale kao to su aluminij, mesing, bakar i meki elici u proizvodnji auto dijelova, limenog sua i ambalae, municije,.... Alatni strojevi na kojima se moe obraivati metal dubokim vuenjem su: - Hidraulike pree - Ekscentar pree - Duboko vuenje vakuumom Duboko vuenje moe biti bez i sa stanjenjem stijenke,

Hidraulika prea za duboko vuenje

Mehanika prea za duboko vuenje

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 25

Alatni strojevi I

3.4.1 Hidraulike pree za duboko vuenje

Hidraulilke pree se koriste za duboko vuenje materijala koji ne podnose naglu promjenu oblika. Mogu se postii izuzetno male brzine i velike sile kod hidraulikih prea to su najbolji parametri za obradu metala. Pree se izrauju u mosnoj (portalnoj) izvedbi koja osigurava minimalne pomake kod postizanja velikih pritisaka. Nekoliko hidraulikih cilindara osigurava pritisak tlanog prstena koji tlai platinu na matricu. Glavni hidrauliki cilindar na kojem je alat u formi eljenog proizvoda prolazi kroz tlani prsten i matricu te vue platinu. Poloaj iga, tlanog prstena i matrice i izbacivaa u dvije konstrukcijske izvedbe ig tlai prema dole i ig tlai prema gore.
Shematski prikaz rada hidraulike pree za duboko vuenje

Portalna hidraulika prea za duboko vuenje sa tlanim prstenom

Ovisno o oblliku gotovog proizvoda suboko vuenje moe biti u jednoj fazi ili vie faza kod kompliciranije konstrukcije

Proizvodi dubokog vuenja

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 26

Alatni strojevi I

3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vuenje

Ekscentar pree se proizvode u verzijama od 3 do 250 tona. Konstrukcijski se izvode u konzolnim (za manja optereenja) i portalnim (za velika optereenja) verzijama. Kuite - okvir je izraeno od eline konstrukcija tekih presjeka i kruti dizajn osigurava minimalni otklon te tono voenje. Zamanjak: zamanjak je izraena od visoko kvalitetnog elika i mora biti centriran i uravnoteen kako bo obavljao odgovarajue operacije pod pritiskom. Ekscentar ili koljenasto vratilo je izraeno od posebne legure elika koja moe izdrati visoko optereenje, a da zadri visoku tonost. Prednosti mehanikih prea su u relativno visokim brzinama vuenja, visoka uinkovitost, bez udarnih ok-optereanja, male snage elektromotora niske potronje, lako za rukovanje, visoka sigurnost, niska razina buke,moe biti opremljena runim ili CNC upravljanjem, itoka primjena Koriste se za izradu limenog posua (lonci, tave, alice, pokrila, itd. od nehrajueg elika, mesinga, aluminija, bakra i sl.
Proizvodi dubokog vuenja

Shematski prikaz rada mehanike ekscentar pree za duboko vuenje

Portalna ekscentar prea za duboko vuenje

Konzolna ekscentar prea za duboko vuenje

Faze dubokog vuenja

Proizvodi dubokog vuenja bez stanjenja stijenke Alat za duboko vuenje sa proizvodima

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 27

Alatni strojevi I

3.4.2 Duboko vuenje vakuumom

Obavlja se samo kod tankih folija. Rola folije (a) odmata se te preko valjka R1 dolazi na specijalni valjak (b). Na valjku su matrice preko kojih je napeta folija. Infracrveni grija (c) zagrijava foliju na potrebnu temperaturu.U bubnju vlada vakuum koji usisava ugrijanu foliju i formira ju prema obliku matrice. Na izlazu iz matrica formirana folija se hladi (d) te prako valjka (R2) odvaja od valjka te ide na transportnu traku (e) gotovog proizvoda gdje se ree ili izbija oblik iz folije.

Stroj za duboko vuenje folija vakuumom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 28

Alatni strojevi I

Pitanja 1. 01. Koje su prednosti alatnih strojeva? 02. Koji su osnovni sklopovi alatnih strojeva i koja im je funkcija? 03. Kako se dijele alatni strojevi za obradu bez skidanja estice? 04. to su kovaki strojevi? 05. Koja je razlika izmeu batova i prea? 06. Kako se dijele batovi? 07. Koji su osnovni dijelovi pernog bata i koja im je funkcija? 08. Kako se kuje pernimm batom, a kako batom na dasku? 09. Koji su osnovni dijelovi bata na dasku i koja im je funkcija? 10. Kako se dijele pneumatski batovi? 11. Koji su osnovni dijelovi i funkcija dvoradnog pneumatskog bata? 12. Kako radi gravitacijski jednoradni pneumatski bat? 13. U emu je razlika izmeu dvoradnog pneumatskog bata za slobodno kovanje i 14. Kako radi protuudarni bat? 15. Koji su naini pokretanja protuudarnih batova? 16. Kako radi i za to se koristi bat na paru? 17. Koja je prednost rada na batovima sa komprimiranim duikom? 18. to su pree, emu slue i kako se dijele? 19. Kakvih vrsta vretenastih prea ima? 20. Objasniti dijelove tarne pree? 21. U emu je razlika izmeu hidraulikih i elektrinih vretenastih prea? 22. Koji su djelovi koljenastih prea i emu slue? 23. Objasniti rad ekscentar pree? 24. Koji su osnovni dijelovi hidraulike pree i koja im je funkcija? 25. Objasniti naine postizanja tlaka u hidraulikom sustavu pree? 26. Objasniti prednosti i nedostatke hidraulilke pree ? 27. Usporediti rad na hidraulikoj i ekscentar prei? 28. Usporediti rad na pernom batu i koljenastoj prei? 29. Usporediti rad na parnom batu i hidraulikoj prei? 30. Usporediti rad na batu na dasku i tarnoj prei? 31. Usporediti rad na dvoradnom pnaumatskom batu i vretenastoj hidraulilkoj prei? 32. to je duboko vuenje i na kojim se alatnim strojevima obavlja? 33. Kako rade hidraulike pree za duboko vuenje i koji su dijelovi stroja? 34. Kako rade ekscentar pree za duboko vuenje i koji su dijelovi stroja? 35. Kako rade alatni strojevi za duboko vuenje vakuumom i koji su dijelovi stroja?
kovanje u ukovnima?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 29

Alatni strojevi I 3.5 Alatni strojevi za savijanje lima Savijanje se postupak obrade metala bez skidanja strugotine kod kojeg se u poprenom presjeku unutranji dio skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i optereen je na vlak. Savijanje lima se dijeli na: - kruno savijanje - savijanje pod kutom odnosno otrokutno - profilno savijanje Prema vrstama savijanja razvijeni su i alarni strojevi:
Krno savijanje lima savijaicom s 3 valjka Savijaica sa 3 valjka za izradu kotlova muzejski primjerak

3.5.1 Kruno savijanje lima 3.5.1.1 Savijaice s 3 valjka

Savijaica sa 3 valjka za limove

Savijaica sa 3 valjka za ploe

Moderna savijaica s 3 valjka

Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje cilindrinih plateva. Dva donja valjka (1 i 2) su pogonska i slue kao oslonac, dok je trei valjak mako vei te nema svoj pogon. Osim rotacije veliki valjak se moe vertikalno pomicati i time definirati radijus savijanja lima. Pogon je mehaniki odnosno okreni moment se s elektromotornog pogona prenosi na spojku, zatim na prigon kojim se regulira brzina i smjer rotacije te na pogonske valjke. Vertikalno pomicanje veeg valjka moe se ostvariti mehaniki navojnim vretenom i maticom kod konstruktivno jednostavnijih strojeva ili hidrauliki kod veih strojeva koji zahtjevaju postizanje veih sila savijanja. Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillindrinih plateva duljina valjaka ne prelaze 4000 mm. Promjeri valjaka variraju prema deblini lima koji se savija te radijusu na koji se lilm savija.
Podaci za savijaicu KV 6 x 3200 Prvomajska

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 30

Alatni strojevi I

Savijaica s runim vertikalnim pomicanjem valjka

Numeriki upravljiva savijaica s 3 valjka

Proizvodi od savinutog lima

Podaci o savijaicama firme Akyapak

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 31

Alatni strojevi I Iako su valjci paralelni postoje i verzije strojeva kod kojih se pogonski valjci mogu horizontalno razmaknuti s jedne strane alatnog stroja u svrhu dobivanja cilindrino zaobljenja proizvoda.

Proizvod konusnog savijanja na savijaici s tri valjka

Neki sistemi s 3 valjka mogu tako pribliiti valjke da mogu raditi i predsavijanje. 3.5.1.2 Savijaice s 4 valjka Konstruktivna rjeenja savijanja lima na savijaicama s 4 valjka omoguuju razliite radne reim. Samo je jedan valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati poloaj kako bi savijali cilindrine ili konusne plohe, obaviti predsavijanje ili savijanje formi Princip rada je isti kao i kod savijaice s 3 valjka, ali kod savijaica s 4 valjka dodan je jo jedan pomoni koji poboljava karakteristike savijaice. Pomicanje valjaka verikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidrulikim cilindrima. Upravljanje je pomou mikroprocesora numeriko upravljanje.

Princip valjanja savijanja lima na savijaicama s 4 valjka u cilindrinu formu

Savijaica s 4 valjka

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 32

Alatni strojevi I

3.5.2 Kutno savijanje lima

Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova. Alat koji se koristi kod savijanja lima ima dva dijela. Donji dio je matrica-kalup u kojoj je V utor. Gorni dio alata je ig koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanje lima. Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je prea sa prosjenom snagom od oko 25 tona po metru duljine savijanja. Za kutno savijanje limova koriste: - rune pree kod manjih i tanjih obradaka, - mehanike ekscentar i koljenaste pree - hidraulike pree

ig Platina Graninik Matrica

Proizvodi kutnog savijanja lima

3.5.2.1 Rune mehanike savijaice

Nain kutnog savijanja lima na prei

Na metalnom radnom stolu nalazi se ploa koja savija tanji lim dimenzija debljine do 2 mm i irine do 2000 mm. Savijanje se obavlja ruicom polugom. Kut savijanja odreuje se oitanjem kuta kazaljke. Graninik je jednostavan blokada koja zaustavlja lim kod odabrane duline prepusta.

Runa stolna mehanika prea Pritisak ostvaruje zakretanjem navojnog vretena na koje se nastavlja ig

Princip rada rune savijaice

Runa mehanika prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 33

Alatni strojevi I

3.5.2.2 Mehanike savijaice pree

Ekscentar mehanike pree

Na elinom postolju nalazi se radni stol na koji se montira matrica. ig je montiran na dra alata koji je spojen polugom (oijnicom, klipnjaom) na ekscentar pree koji se nalazi na zamanjaku. Okretni moment zamanjaku se prenosi iz prigona kojim se regulira brzina vrtnje. Pogon je elektromotorni trofaznim asinkronim kaveznim elektromotorom. Postavljanje obratka limene ploe je runo. Kontrola dubine savijana i kuta savijanja je nakon postavljanja parametara automatska.

Razliite forme igova i matrica kod prea

Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultantna sila pada u os iga i matrice. Ako postoji razlika u osima alata dolazi do deformacije alata, nesimetrinog zazora, istupljivanja te zaribavanja iga i matrice
Pravilan odnos osi iga i matrice Obradak u zahvatu alata

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 34

Alatni strojevi I
Upravljaki panel savijaice

3.5.2.3 Hidraulike savijaice pree

Kad mehanike ekscentar pree vie ne mogu zadovoljiti potrebe tlaenja obratka, nastavlja se s savijanjem na jaim hidraulikim preama koje postiu mnogo puta vee tlakove. ig je spojen na dra alata na hidraulikom cilindru i obavlja glavni rad pritiskom limene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po meuprostoru koji je izmeu iga i matrice. Kutno savijanje poinje od ravne trake koja se moe vie puta okretati i ponovo savijati kako bi se izradili sloeni profili postupak profilnog savijanja. Graninik moe biti kontroliran raunalom ( numeriko upravljanje) kako bi se omoguila izrada niza operacija uz visoki stupanj tonosti. Takoer se moe snimiti toan poloaj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u memoriju raunala. Ponovljene operacije omoguuju savreno postizanje istog oblika svih ostalih obradaka. Osim rada s igom i matricom kod profilnog savijanja mogu se koristiti i sloeni alati koji omoguuju izredu specijalnig formi u samo jednom zahvatu.

Postavljanje alata u pravilan poloaj

Primjeri redoslijeda operacija kod profilnog savijanja

Specijalni alati za profilno savijanje na preama u jednom zahvatu

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 35

Alatni strojevi I 3.6 Alatni strojevi za savijanje cijevi i profila Savijanje cijevi je postupak obrade metala bez skidanja strugotine kod kojeg se ravna cijev savija za neki kut. Pri savijanju cijevi pola cijevi u poprenom presjeku - unutranji dio se skrauje i optereen je na tlak, dok se druga polovica cijevi u presjeku - vanjski dio produljuje i optereena je na vlak. Ta naprezanja dovode do deformacija presjeka smanjenja ili ak do potpunog zatvaranja presjeka. Strojevi za savijanje cijevi moraju odrati nakon savijanja konstantni presjek cijevi. Po konstrukcije se dijele na:
Nain pravokutnog savijanja cijevi

3.6.1 Savijaice za rotacijsko savijanje Kod rotacijskog savijanja cijevi cijev se ukljeti izmeu profila po kojem se savija i stezaljke (graninika). Rotacija klizaa alata i profila koji datje kut savijanja odvija se oko osi profila. Tlani dra slui za spreavanje deformacija koje nastaju zbog radijalnog naprezanja koje nastaje tijakom savijanja i odrava jednaki oblik cijevi u zavoju i visoku kvalitetu obrade. Kod cijevi koje ne mogu zadrati oblik ili kod tankostjenih cijevi, jer dolazi do prevelikih deformacija oblika presjeka koriste se trnovi za odravanje unutranjeg presjeka. Savijaice se dijele na: - polune savijaice - zupaste savijaice - navojne savijaice - hidraulike savijaice

Primjer savijanja inox cijevi

Savijanje cijevi za izmjenjiva topline

3.6.1.1 Polune savijaice Poluga je kruto spojena na alat koji je profilni valjak s unutarnjim radijusem jednakim radijusu cijevi za savijanje. Alat se zakree oko profila, koji takoer ima unutranji radijus profila koji odgovara radijusu cijevi i odreuje radijus savijanja cijevi. Kut hladnog savijanja odreuje se graninicima i mogue je savijanje od 360. I.tehnika kola TESLA Slade Ivo 36

Hladno savinute cijevi

Alatni strojevi I 3.6.1.2 Zupaste savijaice U kuitu se nalazi reduktor sa kaljenim zubima velikog prijenosnog omjera. Okretanjem ruice dolazi do pomaka draa cijevi u kojem je cijev pritegnuta oko profila koji odreuje radijus zakrivljenja. Kut zakrivljenja moe biti do 180. Promjeri cijevi koje se hladno savijaju je do 40 mm za bakrene, mesingane, aluminijska i elilne cijevi, dok je za cijevi od nehrajueg elika inox promjer do 30mm. Debljina stjenke je za meke materijale do 3 mm dok je za krue materijale do 1.5 mm. Standardni radijusi savijanja su 3 4 radijusa cijevi. 3.6.1.3 Navojne savijaice Kuite je najee od aluminija. U njemu je asinkroni elektromotor koji okree navojno vreteno. Vreteno potiskuje alat koji savija cijev prema profilu. Bolji modeli su opremljeni mikroprocesorski upravljanim digitalnim ureajem za kontrolu kuta savijanja. Postoji mogunost memoriranja vie razliitih programa savijanja. Pogodno je za savijanje: - bakrene cijevi promjer 55 mm i debljine stjenke do 4 mm - aluminijske cijevi D=55 mm i s=5 mm - eline cijevi promjer 55 mm i debljine stjenke do 3 mm - inox cijevi promjer 45 mm i debljine stjenke do 2 mm - kvadratne cijevi do 50 mm i debljine stjenke do 4 mm Radijusi savijanja su standardni 3 r radijusa cijevi.

Proizvod od savinutih profila

Alati za savijanje

Stolna navojna savijaica

Alati za savijanje

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 37

Alatni strojevi I 3.6.1.4 Hidraulike savijaice Hidraulike savijaice se koriste za savijanje razliitih promjera cijevi od ugljinih elika, mekanih elika, legiranih elika, nehrajuih inox elika, aluminija i legura, bakra i legura, mesinga,.... Promjeri koji se savijaju su cijevi okrugle, pravokutne, kvadratne, ovalne, razliitih profila, ipke, trake,.. Savijaice su opremljene hidraulikim pogonom kojim se kontrolira stezanje cijevi, savijanje, pozicioniranje trna s velikom preciznou (kod savijanja ispod 0.1) Kontrola je pomou PLC koja moe biti poluautomatska ili potpuno automatska, programi se mogu spremati u memoriju (do 200 programa).

Princip rada trna za savijanje

3.6.2 Trnovi za savijanje Trn je alat koji se upotrebljava kod hladnog savijanja tankostijenih cijevi da bi se odrao kontinuitet presjeka na mjestu zakrivljenosti. Proizvode se prema unutarnjem presjeku cijevi koja se savija, a prema obliku dijele se na: - cilindrine - liaste - kugline - zglobne

liasti trn

Kuglasti trn

Zglobni trn

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 38

Alatni strojevi I 3.6.3 Savijaice za tlano savijanje Tlano savijanje je slino rotacijskom. Kliza alata rotira oko nepominog profila za koji je stegnuta cijev. Kutlano savijanjet savijanja je naee do 90, a moe biti i do 180.

Tlana savijaica Savijaica za teke profile ima kuite izrazito vrste konstrukcije. Standardno je opremljena elektro mehanikim prigonom koji tlai alat za savijanje. Stazanje cijevi je hidraiuliko. Upravljanje je elektronsko kojim se definira duljina i kut savijanja. Savijaice su opremljene napravama za brzu izmjenu alata. Povrat trna se takoer moe programirati

Alat za tlano sastoji se od vodilice, trna, tlanog kalupa matrice i alata za savijanje

Alat za tlano savijanje

Produkti savijanja

Otvoreni alat za savijanje na savijaici

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 39

Alatni strojevi I 3.6.4 Savijaice za savijanje igom Kod savijanja sa igom, zaobljeni alat na igu daje profil radijus zaobljenja pritiskom na obradak poloen na dva oslonca - klizaa. Sila savijanja moe se ostvariti runo (poluno) ili koritenjem hidraulike. Kod ove vrste savijanja ne mogu se koristiti trnovi koji se umeu u cijevi pa je ova metoda savijanaj pogodna je samo za debelostjene cijevi i velike radijuse savijanja.
Runa hidraulika 10 tonska savijaica za savijanje igovima razliitih radijusa savijanja

Upravljaka konzola numeriki upravljane savijaice

Kuite savijaice je jako dimenzionirano jedinstveni blok kako bi moglo zadovoljiti potrebna naprezanja koja nastaju prilikom savijanja. Radni cilindar u jednoj operaciji savija postavljeni obradak oslonjen na klizaima. Graninik se moe programirati kao i cijeli postupak savijanja te spremiti u memoriju stroja. Numeriko upravljanje strojem omoguuje visoku preciznost savijanja ( do 0,1 mm). Preko numeriki upravljanje konzole mogu se precizno regulirati radni tlak, broj koraka, brzina i kutevi savijanja. Veliina obratka dimenzije , debljina stijenke ovise o snazi stroja te orjentaciji obratka.

Savijaica za savijanje igovima

Za kvalitetu obrade potreban je i kvalitetan alat te to vei izbor alata.

Savijanje okrugle ipke

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 40

Alatni strojevi I 3.6.5 Savijaice s tri valjka Savijanje s 3 profilna valjka se koristi za izradu obradaka s velikim radijusima savijanja. Ova metoda koristi jedan pogonski - radni valjak i dva stacionarna protuvaljka koja rotiraju. Obradak koji prolazi izmeu valjaka postepeno dobiva zaobljenje radijusa koji ovisi o razmaku meu valjcima. Strojevi za savijanje cijevi s 3 valjka su robusne eline konstrukcije koja mora podnijeti velike sile savijanja. Radna pozicija valjaka moe biti u horizontalnoj ili vertikalnoj izvedbi. Pogonski valjak je jedan, ali kod velikih strojeva postoje izvedbe sa 2 ili sva 3 pogonska valjke. Kako ne bi dolo do gubitka okretnog momenta na valjcima, hidrauliki motori su spojeni direktno preko prigona sa planetarnim zupanicima. Pogonski valjak se hidrauliki pokree i podeava, digitalno se oitava poloaj, odreuje brzina rotacije valjka. Sve se moe spremiti u memoriju i pozvati po potrebi numeriko upravljanje alatnim strojem.

Vertikalna savijaica s 3 valjka

Horizontalna savijaica s 3 valjka

Horizontalna savijaica za cijevi velikih promjera

Horizontalna savijaica za velike profile

Prema obliku sirovca potrebno je odabrati profil alata

Cijev u zahvatu profilnih valjaka

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 41

Alatni strojevi I

Radijus savijanja, dimenzije obratka i orjentacija obratka ovise o veliini i snazi stroja te ih svaki proizvoa deklarira u podacima o stroju, te je primjer prikazan u tablici.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 42

Alatni strojevi I

Pitanja 2. 01. Kako se dijele postupci savijanja lima, a time i alatni strojevi? 02. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijaice ta savijanje lima s 3 valjka ? 03. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijaice ta savijanje lima s 4 valjka ? 04. U emu je razlilka u savijanju na savijaicama s 3 i 4 valjka ? 05. Kakav je poloaj valjaka kod savijanja cilindrinih i konusnih plateva ? 06. Koji su alatni strojevi potrebni za kutno savijanje lima ? 07. Za to se koriste rune mehanike pree kod savijanja limova ? 08. Koji su osnovni dijelovi kutnih savijaica limova i kako rade ? 09. Kakvi alati se koriste kod kutnog savijanja lima ? 10. Kako rade hidraulike savijaice pree za savijanje lima ? 11. Kakvi alati se koriste kod hidraulikih prea za savijanje lima ? 12. Koja je prednost specijalnih alata kod savijanja lima ? 13. Koji problemi se pojavljuju kod savijanja cijevi ili profila ? 14. Kako se dijele alatni strojevi za savijanje cijevi i profila ? 15. Kako rade savijaice za rotacijsko savijanje? 16. Kako rade savijaice za tlano savijanje? 17. Kako rade savijaice za savijanje igom? 18. Kako rade savijaice za savijanje s 3 valjka? 19. Koji su osnovni dijelovi i princip rada polunih savijaica ? 20. Koji su osnovni dijelovi i princip rada navojnih savijaica ? 21. Koji su osnovni dijelovi i princip rada zupastih savijaica ? 22. Koji su osnovni dijelovi i princip rada hidraulinih savijaica ? 23. Kakvih trnova za savijanje ima i emu slue ? 24. Kada se mora i kod koji savijaica koristiti trn ? 25. Kakvi se alati koriste kod savijaica s 3 valjka za savijanje cijevi i profila ?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo 43