HRVATSKE KNJINICE NA DRUTVENOJ MREI FACEBOOK CROATIAN LIBRARIES ON FACEBOOK Ivana Paur Vojvodi Knjinica Instituta Ruer Bokovi,

Zagreb ipazur@irb.hr

Saetak Web 2.0 donio je interaktivna suelja zasnovana na kontaktu s korisnikom koji vie nije pasivni promatra ponuenih sadraja ve mu je omoguen kontakt s drugim korisnicima i mijenjanje sadraja. Jedan od takvih servisa je i drutvena mrea Facebook. Pojavljivanje novih tehnologija i trendova stavilo je, nakon bloga, pred knjiniare Facebook i pitanje trebaju li ga knjinice prihvatiti i na koji nain primijeniti u svom poslovanju. Miljenja su razliita, no svjedoimo da je na Facebook-u sve vie i vie knjinica razliitih profila. S obzirom na tu injenicu zanimalo nas je koliko su hrvatske knjinice prepoznale i prihvatile trend pojavljivanja na Facebook-u, te jesu li ga, i na koji nain, iskoristile za promociju svojih usluga i zbirki, te pribliavanje korisnicima. Kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri hrvatske knjinice prisutne na Facebook-u napravljeno je pretraivanje grupa, stranica i osoba prema razliitim inaicama rijei knjinica. Tako dobiveni rezultati mogu se podijeliti u dvije kategorije: u prvoj su grupe/stranice/osobe koje su osnovane od strane knjinice (28 rezultat), a u drugoj su isti takvi sadraji vezani za knjinice, ali osnovani od strane korisnika (9 rezultata). Gledajui u cjelini zastupljenost hrvatskih knjinica na Facebook-u, jasno je da je ona tek u povojima, pogotovo ako je usporedimo s drugim knjinicama u svijetu. Broj knjinica je vrlo mali, a ponuene informacije o samim knjinicama i uslugama koje nude su minimalne; takoer je u prosjeku mali broj lanova/poklonika i uope je slabo kontaktiranje s njima u vidu svima vidljivih poruka. Kao otvoreno ostaje nam pitanje o stavu knjiniara u Hrvatskoj o potrebi prisutnosti knjinica na Facebook-u. Kljune rijei: Facebook, hrvatske knjinice

Abstract Web 2.0 has brought interactive interfaces which allow its users to contact with each other or to change website content, users are no longer passive viewers of offered information. One of such services is the social network Facebook. Emergence of new technologies and trends put in front of the librarians, after blog, the Facebook, and a question whether they should accept it and how they could apply it in their daily job. Opinions vary, but it is evident that there are more and more different types of libraries on Facebook. Considering this fact we were interested how may Croatian libraries has recognized and accepted Facebook and whether or not as well as how they use Facebook for the promotion of their services and collections, and approaching users. In order to determine the extent of presence of Croatian libraries on the Facebook, we have performed search of the groups, pages and people using the word library. The obtained results can be divided into two categories: the first category are groups/pages/persons who are established by the libraries (28 results), while the second are groups/pages/persons who are established by the users (9 results). The overall representation of Croatian libraries on Facebook shows that they are still at the beginning, especially when they are compared with other libraries in the world. Number of existing Croatian libraries on the Facebook is very small. They offer minimum information about themselves and their services. Mainly they have small number of registered members/fans, and the interaction with them on the Wall is poor. As the open remains the question about the attitude of librarians in Croatia about the need for library presence on Facebook. Key words: Facebook, Croatian libraries

Uvod Web 2.0 je donio interaktivna suelja zasnovana na kontaktu s korisnikom koji vie nije pasivni promatra ponuenih sadraja ve mu je omoguena interakcija s drugim korisnicima i mijenjanje sadraja.1 Jedan od takvih servisa je i drutvena mrea Facebook koju je 2004. g.

Usp.Web 2.0 - Wikipedia, the free encyclopedia. [citirano 2009-09-17]. Dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0

pokrenuo Mark Zuckerberg2 na Sveuilitu Harvard, kao aplikaciju koja je namijenjena povezivanju i zabavi studenata na sveuilitu.3 Od jednog sveuilita Facebook se proirio diljem svijeta o emu jasno svjedoi broj korisnika; trenutno je preko 350 milijuna aktivnih korisnika, a zanimljivo je da je ak 70% korisnika izvan SAD-a.4 U Hrvatskoj je pak 855 480 korisnika, od toga 51% ine mukarci, a prema dobi najbrojnija je skupina 18-24 godina s 35,4%, slijedi skupina 25-34 godina s 26,6%, a trea je skupina 14-17 godina s 22,8%.5 Pojavljivanje novih tehnologija i trendova stavilo je pred knjiniare, nakon bloga, Facebook. Neminovno se postavilo i pitanje trebaju li ga knjinice prihvatiti i na koji nain primijeniti u svom poslovanju. Miljenja su o tome podijeljena, dio knjiniara smatra kako Facebook nije pravo mjesto za knjinice i njihove usluge. Dodatni razlozi koje knjiniari navode zato njihove knjinice nemaju Facebook knjininu grupu ili stranicu je nedostatak vremena, administracija ustanove ne potie ili ak brani koritenje drutvenih mrea, osoblje ne zna napraviti Facebook profil ili njihovi korisnici ne koriste Facebook. 6 Drugi pak smatraju da se Facebook moe iskoristiti za promociju knjinice, ali i kao mjesto gdje korisnicima mogu ponuditi svoje usluge i informacijske izvore.7 Istraivanja korisnika su pokazala da dosta studenata sudjelovanje knjiniara na Facebook-u smatra zadiranjem u njihov prostor koji im prvenstveno slui za zabavu. Meutim, pokazalo se da ipak postoje i korisnici s pozitivnim stavom prema knjinicama na Facebook-u i zbog kojih bi ga knjiniari ipak trebali uzeti u obzir.8 Takoer je evidentno da na Facebook-u,

2 3

Dustin Moskovitz, Chris Hughes and Eduardo Saverin bili su mu suradnici Usp. Hendrix, D. et al. Use of Facebook in academic health sciences libraries // Journal of Medical Library Association 97, 1(2009), 43-46. [citirano 2009-10-02]. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles /PMC2605034/pdf/ mlab-97-01-44.pdf 4 Usp. Facebook Statistics. [citirano 2010-01-04]. Dostupno na: http://www.facebook.com/press/info.php?statistics 5 Usp. CheckFacebook.com [citirano 2010-01-17]. Dostupno na: http://www.checkfacebook.com/. Podatak za 11.3.2009. 6 Usp. Hendrix, D. et. al. Nav. dj. 7 Usp. Charnigo, L.; P. Barnett Ellis. The Checkin out Facebook.com: The impact of a digital trend on academic libraries // Information Technology and Libraries 26, 1(2007), 23-34. [citirano 2009-12-28]. Dostupno na: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/lita/ital/262007/ 2601mar/charnigo.pdf; Hendrix, D. et al. Nav. dj. 8 Usp. Chapman, S.; K. Varnum. Library web survey, Fall 2007. [citirano 2009-12-20]. Dostupno na: http://www.lib.umich.edu/files/services/usability/WebSurvey_Fall2007.pdf.; Mack, D. et al. Reaching Students with Facebook: Data and Best Practices // Electronic Journal of Academic and Special Librarianship 8, 2(2007) [citirano 2009-10-27]. Dostupno na: http://southernlibrarianship.icaap.org/content/v08n02/mack_d01.html; Breeding, M. Librarians face online social networks // Computers in Libraries 27, 8(2007), 30-32. [citirano 2009-10-27]. Dostupno na: http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=3&hid=105&sid=1090255e -1134-41989a1e-c0cb9fd4ca6b%40sessionmgr104; Scale, M. Facebook as a social search engine and the implications for libraries in the twenty-first century // Library Hi Tech 26, 4(2008), 540-556; Connell, R. S. Academic Libraries, Facebook and MySpace, and Student Outreach: A Survey of Student Opinion // p ortal: Libraries and the Academy 9, 1(2009), 2536.

osim uenika i studenata, postoji sve vie i vie korisnika razliitih profila i s razliitim potrebama.
9

Sudei po stalnom porastu broja knjinica na Facebook-u izgleda da je sve rairenije shvaanje kako i knjinice trebaju biti prisutne na Facebook-u, te da su knjiniari pronali nain kako njegove mogunosti upotrijebiti za svoje ciljeve. Zbog toga, kao i zbog injenice da je Facebook u Hrvatskoj postao dio svakodnevnog ivota, o kojem se puno govori ak i u medijima, zanimalo nas je u kojoj su ga mjeri prepoznale i prihvatile hrvatske knjinice te na koji ga nain koriste. Mogunosti Facebook-a Kada je Facebook nastao, svojim je korisnicima nudio iskljuivo mogunost kreiranja osobnog profila (Profiles), dok institucijski profili nisu bili dozvoljeni i brisani su sve do rujna 2006.g.10 Danas postoje tri mogunosti: kreiranje osobnog profila putem kojega registrirani lan Facebooka-a okuplja svoje prijatelje (Friends), druga mogunost je kreiranje grupe (Groups) koja okuplja lanove (Members) i trea mogunost pokrenuta 2007.g. je kreiranje stranice (Fans Page) koja okuplja poklonike (Fans).11 Osobni profil, grupa i stranica, imaju neke zajednike mogunosti, no postoje i razlike o kojima e biti rijei kasnije. Osnovni, a ujedno i najvaniji element kod sve tri mogunosti je oglasna ploa (Wall). Ona je u funkciji komunikacijskog posrednika, pokretai na njoj objavljuju svoje obavijesti, dok korisnici koji imaju pravo pristupa, mogu pisati obavijesti i davati komentare na ve postojee obavijesti.12 Obavijesti ne mogu biti dulje od etiristo i dvadeset znakova, te ukoliko se pojavi potreba za duljim tekstom on se moe objaviti pod izbornikom Notes, a na oglasnoj e se ploi automatski pojaviti dio teksta koji stane s obzirom na spomenuto ogranienje polja, te poveznica na preostali dio teksta. Na oglasnu se plou takoer mogu stavljati fotografije, multimedijalni materijali, najave zbivanja, poveznice i drugi materijali iz mnogobrojnih Facebook aplikacija koje korisnik izabere. Oglasna ploa je idealna za brzo i kratko obavjetavanje, a knjinicama moe posluiti za obavjetavanje o novim nabavkama knjiga, asopisa, o dostupnim bazama podataka i
9

Usp. Scale, M. Nav. dj. Usp. Graham J.; A. Faix; L. Hartman. Crashing the Facebook party: One library's experiences in the students' domain // Library Review 58, 3(2009), 228-236. 11 Usp. Ganster L.; B. Schumacher. Expanding Beyond our Library Walls: Building an Active Online Community through Facebook // Journal of Web Librarianship 3, 2(2009), 111-128. 12 Pokretai uglavnom ograniavaju mogunost pisanja komentara samo na one koji su ulanjeni, no posto ji mogunost i da se pisanje komentara dozvoli svim posjetiteljima.
10

elektronikim asopisima, o privremenim pristupima, raznim zanimljivostima vezanim za knjinice openito, dogaanjima u knjinici i sl., dakle o raznolikim sadrajima, ovisno o tipu knjinice i potrebama njezinih korisnika. Kada govorimo o obavijestima, s obzirom da je Facebook sam po sebi neformalni medij, tome bi se trebalo u odreenoj mjeri prilagoditi i koristiti jedan neformalniji stil izraavanja. O dogaanjima u knjinici moe se obavjetavati i s posebnom opcijom Events pomou koje se pozivi mogu slati i osobama izvan Facebook-a tako da se unesu adrese njihove elektronike pote. Za objavljivanje digitalnih zbirki fotografija slui izbornik Photos. One se mogu organizirati i u albume od kojih svaki sadrava i do dvjesto fotografija. Objavljivanje fotografija za knjinice prue raznolike mogunosti; osim zbivanja u knjinici, mogu se stavljati slike knjiga, foto-vodii po knjinici i sl. Kod njihove organizacije posebno je korisno dodavanje proizvoljnih oznaka (Tags); pomou kojih se mogu identificirati snimljene osobe. Klikom na osobu, otvara se polje u koje se upisuje njezino ime, a koje je kasnije vidljivo kada se s miem pree po odreenoj osobi. Osim toga jo se moe dodati i kratki opis fotografije. Ovisno o pravu pristupa, korisnici mogu komentirati fotografije i takoer dodavati proizvoljne oznake. Tako se primjerice, moe ostvariti i suradnja s korisnicima, jer oni mogu pomoi u prepoznavanju ljudi i mjesta na starim fotografijama. Korisne i zanimljive poveznice na mrei mogu se posebno izdvojiti pod izbornikom Links. Na taj se nain moe napraviti neto kaoklasina mrena stranica s listom poveznica, primjerice virtualna referentna zbirka, zbirke poveznica iz razliitih podruja znanosti i sl. Za korisnike je pogodna mogunost pretplate na primanje objavljenih poveznica putem RSS-a. Spomenimo jo mogunost pokretanja zanimljivih i aktualnih tema pod posebnim izbornikom Discussions. Ta mogunost knjiniarima, primjerice, moe pomoi za saznavanje korisnikih potreba i njihovog miljenja o kvaliteti postojeih usluga. Uz osobni profil, grupu i stranicu korisnicima Facebook-a na raspolaganju je i preko 350 000 aplikacija od kojih su mnoge razvili i sami korisnici. 13 Od aplikacija koje bi mogle biti korisne knjinicama spomenimo Books Iread. Ona slui za izradu popisa najitanijih knjiga, izradu virtualnih polica knjiga, zatim nudi preporuke za itanje, te elektronike knjige itd. Sline aplikacije postoje za filmove i glazbu (Living Social).

13

Usp. Facebook Statistics. [citirano 2010-01-04]. Dostupno na: http://www.facebook.com/press/info.php?statistics

Od aplikacija koje razvijaju knjinice, u prvom redu su one za pretraivanje knjininih kataloga, a postoje dva rjeenja: posebna aplikacija za katalog ili je katalog integriran na samoj Facebook stranici.14

Osobni Profil Osobni profil je zamiljen kao mjesto na kojem osobe predstavljaju same sebe, svoje aktivnosti, interese itd., te putem njega komuniciraju sa osobama kojima su dali pristup i uvrstili ih meu svoje prijatelje. Knjiniari su prvotno osobni profil koristili kao i svi drugi korisnici za povezivanje i zabavu kao i iz znatielje da vide to je zapravo Facebook i zato je toliko privlaan. U poecima koritenja Facebook-a u knjinine svrhe, u nedostatku drugih mogunosti, knjiniari su se putem svojih osobnih profila pokuali povezati s korisnicima. Takav pristup pomogao je u pribliavanju korisnicima, poglavito studentima, koji su knjiniare poeli doivljavati kao prave osobe. 15 Meutim, provedena su istraivanja pokazala kako veina uenika/studenata ne daje prednost osobnom pristupu ve ga smatraju zadiranjem u osobne stvari i ne ele s knjiniarima uspostaviti takvu razinu bliskosti. Traenje korisnika po Facebook-u i slanje zahtjeva da im se postane prijatelj kod korisnika moe poluiti osjeaj pritiska i nametnute obaveze. Isto tako je i pisanje komentara po oglasnoj ploi korisnika predirektni i preagresivni pristup koji knjiniari trebaju izbjegavati.16

Grupa Grupe nastaju kao mjesta koje okupljaju ljude oko teme od zajednikog interesa, no formiraju se i grupe odreenih institucija i sl. Administratori grupe odobravaju zahtjeve za ulanjenjem, to znai da grupa ima veu kontrolu nad lanovima. Grupa je kao komunikacijsko sredstvo najmanje prodorna, naime, objavljene obavijesti ne pojavljuju se kao novosti (News Feed) na osobnom profilu korisnika, stoga korisnik mora, kako bi bio u toku, grupu povremeno posjeivati. Taj se nedostatak moe ublaiti tako da administratori grupe lanovima poalju obavijesti u Facebook potanski sandui, a za pozive na dogaanja koriste opciju Events.

14

Usp. Harris, A.; S. Lessick. Libraries get personal: Facebook Applications , Google Gadgets, and MySpace Profiles // Library Hi Tech News 8 (2007), 30-32; Breeding M. Nav. dj. 15 Usp. Graham J.; A. Faix; L. Hartman. Nav. dj. 16 Usp. Mack, D. et al. Nav. dj.; Charnigo, L.; P. Barnett Ellis. Nav. dj.; Connell, R. S. Nav. dj.

Meutim, pokazalo se da se lanovi, nakon ulanjenja vrlo rijetko vraaju. 17 Ulanjenje u grupu, zapravo, najee slui kao iskazivanje stava, jer se obavijest o ulanjenju u grupu odreenog naziva pojavljuje na oglasnoj ploi osobnog profila to vide korisnikovi prijatelji. Za razliku od grupa koje pokreu knjiniari i ostalo struno osoblje studentske grupe su najee male, neaktivne i brzo zamiru. Isti sluaj je i s grupama koje su osnovane povodom nekog dogaaja kao i kod tematski uskih grupa koje se brzo iscrpe, zbog ega se preporua da imaju to iru temu, te da ne limitiraju ulanjenje.18

Stranica Stranice su pokrenute upravo radi predstavljanja kulturnih i obrazovnih ustanova, udruga, tvrtki, profesionalnih usluga, umjetnika, proizvoda itd. ime je Facebook pokazao namjeru da se odmakne od iste zabave i povezivanja pojedinaca. Stranica ima sve mogunosti kao i osobni profil te funkcionira na isti nain. Obavijesti objavljene na oglasnoj ploi automatski se pojavljuju na stranici s novostima (News Feed) osobnih profila registriranih poklonika (Fans). Tako se korisnicima direktno serviraju svjee obavijesti i ne moraju ih traiti na knjininoj stranici. No, pri tome treba paziti na uestalost objavljivanja kako se oni koji ih primaju ne bi osjetili prezasieni te se radi toga iskljuili sa stranice.

Usporedba stranice i grupe Facebook ne preporua osnivanje osobnog profila za knjininu namjenu, ali i iz samih karakteristika osobnog profila, te kao i iz spomenutih rezultata istraivanja, jasno je da osobni profil nije prikladan za knjinice. Kod odluke hoe li knjinica osnovati grupu ili stranicu, svakako treba uzeti u obzir mogunosti koje nam pruaju i na kakav nain elimo komunicirati s korisnicima. S obzirom na nain dostavljanja obavijesti korisnicima, stranica je komunikacijski prodornija od grupe koja od korisnika oekuje dolazak u grupu, tj. veu aktivnost. Stranica je i otvorenija jer nema administratora koji vri kontrolu tko se ulanjuje, kao to je sluaj kod grupe. U prilog stranici govori i mogunost ukljuivanja aplikacija, to je knjinicama vano ukoliko

17

Usp. Miller S. E.; L. A. Jensen. Connecting and Communicating With Students on Facebook. // Computers in libraries. 27, 8 (2007) 18-22; Graham J.; A. Faix; L. Hartman Nav. dj. 18 Usp. Xia Z. Marketing library services through Facebook groups // Library Management 30, 6-7(2009), 469478.

korisnicima ele ponuditi dodatne sadraje, poglavito knjinine kataloge. 19 Grupa takvu mogunost ne nudi. Openito gledano stranice su bolje za ustanove, te dulji period i intenzivniju komunikaciju s korisnicima, dok su grupe bolje za kratkoronije i ue teme za diskusije20 . Nakon pokretanja Facebook grupe/stranice vano je o njima obavijestiti i korisnike. Za to mogu posluiti ve postojei oblici informiranja o informacijskim izvorima knjinice, od tradicionalnih oblika kao to su usmena predaja, obavjetavanje na predavanjima, posteri, pa do koritenja suvremenih oblika kao to su knjinine mrene stranice, elektronika pota, forumi itd. Lovljenje korisnika po Facebook-u nije najbolji pristup, zbog prije spomenutog osjeaja prisile i obaveze, ve ih treba na neki nain obavijestiti i pustiti ih da sami pronau knjinicu i odlue o prikljuenju.21 Istraivanje hrvatskih knjinica na Facebook-u
Kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri hrvatske knjinice prisutne na Facebook-u u rujnu 2009.g napravljeno je pretraivanje grupa, stranica i osobnih profila prema razliitim inaicama rijei knjinica.22 Pokazalo se da ukupno postoji 28 grupa i stranica vezanih za knjinice. 23

One se mogu podijeliti u dvije kategorije: u prvoj je 20 grupa/stranica koje su osnovale knjinice, a u drugoj je 8 grupa/stranica osnovanih od strane korisnika. Drugo je istraivanje napravljeno u prosincu 2009.g. kada se pokazalo da je ukupno 37 rezultata, odnosno, pronaena je dvadeset i jedna grupa, dvanaest stranica, te etiri knjinina osobna profila. Dakle, u razdoblju od rujna do prosinca 2009.g. pokrenuto je jo devet knjininih Facebook grupa/stranica/osobnih profila.24 to se tie njihovih pokretaa, u dvadeset i osam sluajeva pokreta je knjinica, a u devet sluajeva su korisnici, poglavito uenici i studenti, dok se u dva sluaja radi o udrugama. S obzirom na otvorenost sadraja prema korisnicima, samo u est sluajeva sadraj je zatvoren, od toga se u dva sluajeva radi o grupama namijenjenima iskljuivo lanovima, a u etiri sluajeva radi se o osobnim profilima knjinica namijenjenima samo registriranima
19

Usp. Facebook Group vs Facebook Fan Page: Whats Better? [Citirano 2010-01-16]. Dostupno na: http://www.searchenginejournal.com/facebook-group-vs-facebook-fan-page-whats-better/7761/ 20Usp. Isto 21 Usp. Mack, D. et al. Nav. dj. 22 Rezultati istraivanja predstavljeni su na posteru na konferenciji Arhivi knjinice muzeji odranoj u Rovinju, 25-27.11.2009. 23 Kod pretraivanja je utvreno da Facebook trailica nije pouzdana, stoga je mogue da neke knjinice koje imaju svoj profil nisu pronaene. 24 Od prvog do drugog istraivanja ugaene su jedna knjinina stranica i jedna grupa.

prijateljima. Zbog nunosti registracije, sadraj tih grupa i osobnih profila, osim samog broja lanova ili prijatelja, nije uao u analizu, te je u konanici analiziran sadraj trideset i jedne otvorene grupe i stranice. Sadrajna analiza grupa i stranica obuhvaa analizu sadrajnih mogunosti koje Facebook nudi korisnicima, a trebala bi nam pokazati to knjinice koriste i u kojoj su mjeri aktivne. Analiza pak grupa/stranica koje su pokrenuli korisnici zanimljiva je tim vie jer moemo neto saznati o njihovim potrebama i kako doivljavaju knjinice. Analizirane su sljedee kategorije: broj lanova, broj obavijesti knjiniara i lanova na oglasnoj ploi (bez komentara), broj diskusija, broj poveznica, postojanje foto i video materijala, broj obavijesti o dogaanjima, datum prve i posljednje obavijesti, tko je pokreta, radi li se o grupi/stranici/osobnom profilu, te je li sadraj otvoren svima ili je zatvoren samo za lanove. Kao uzor za sadrajnu analizu posluila je analiza koju je 2009.g. napravio Z. Xia25 (Tablica 1) Stranica Knjinica Filozofskog fakulteta iz Zagreba uvjerljivo je na prvom mjestu prema broju poklonika (1014 Fans), na drugom je mjestu grupa Gradska knjinica Zadar (362 lanova), a na treem je mjestu grupa Gradska knjinica i itaonica Vinkovci (319 lanova). Kao vrijeme postanka grupe ili stranice uzet je datum prve obavijesti na oglasnoj ploi. Prema tome je vidljivo da je prva, u srpnju 2008.g., nastala grupa Knjiniar iz knjinice ''Medveak'' je bog svih knjiniara koju su pokrenuli uenici. to se tie grupa/stranica pokrenutih od strane knjiniara, najstarija je grupa Kolokviji Knjinice Instituta "Ruer Bokovi" koja je pokrenuta u sijenju 2009.g., slijedi grupa koju u veljai 2009.g. pokree Gradska knjinica i itaonica Pula, a u oujku 2009.g. je pokrenuta stranica Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Datum posljednje obavijesti na oglasnoj ploi relativni je pokazatelj aurnost, jer se ponekad datum prve i posljednje obavijesti poklapaju, posebno kod onih grupa/stranica koje su tek kreirane, zatim kod nekih je vrlo veliki vremenski razmak izmeu obavijesti pa je unato novijem datumu posljednje obavijesti sadraj zapravo neauran. Iz prikupljenih podataka vidljivo je da osamnaest grupa/stranica ima posljednju obavijest u prosincu 2009.g., slijede tri grupe s posljednjim obavijestima u studenom iste godine, dok je kod preostalih posljednja obavijest starija od tri mjeseca, pa se moe rei da su neaurne. Potpuno su neaurne i neaktivne dvije stranice i jedna grupa jer nemaju niti jednu jedinu obavijest na oglasnoj ploi.

25

Usp. Xia Z. Nav. dj.

Dodatni pokazatelj aurnosti je broj obavijesti na oglasnoj ploi; no kako je ukinut nekadanji broja obavijesti i komentara, prebrojali smo obavijesti koje su objavili pokretai i lanovi grupe/stranice. Pisani komentari na njih nisu pobrojani jer se brzo uoilo kako su dosta rijetki, ak i kod onih grupa/stranica koje obiluju obavijestima i drugim sadrajima. Takoer je uoeno i da korisnici veinom koriste opciju (Like) kojom izraavaju zanimljivost odreene obavijesti. Najvei broj obavijesti, njih devedeset i devet, nudi Knjinica Filozofskog fakulteta, slijedi stranica Hrvatske knjinice na Facebook-u26 s etrdeset i etiri obavijesti, te Knjinica i itaonica "Fran Galovi" Koprivnica s trideset i est obavijesti. Od preostalih grupa/stranica njih osam nudi izmeu esnaest i trideset obavijesti, dok veina, njih sedamnaest, nudi od jedne do petnaest obavijesti. Djelomini razlozi lee u tome to su pojedine grupe/stranice tek nedavno formirane, ili imaju usku temu, ali je i dosta neaurnih. Budui da je Facebook, vrlo dinamian medij i da upravo tom svojom osobinom privlai korisnike, knjinice koje se odlue pokrenuti knjininu grupu/stranicu svakako trebaju redovito objavljivati obavijesti, jer e korisnici u protivnom izgubiti zanimanje. Prema broju pokrenutih rasprava prednjai Knjinica Filozofskog fakulteta iz Zagreba s osam tema, slijedi Gradska knjinica i itaonica Pula s pet tema i Knjinica i itaonica "Fran Galovi" Koprivnica s tri teme. Osim njih jo svega pet knjinica ima pokrenutu jednu ili dvije teme, dok veina od dvadeset i tri grupa/stranica nema pokrenutu niti jednu temu. Dio knjinica umjesto tema za diskusiju, na tom mjestu stavlja razne obavijesti o knjinici, meutim ni tu odaziv korisnika nije velik. Jedan od razloga tako malog broja pokrenutih tema za raspravu, te slabog odaziva korisnika lei u tome to su slabo vidljive; nalaze se pod posebnim izbornikom i ne pojavljuju se u lijevom rubnom stupcu oglasne ploe. Kada je nova rasprava pokrenuta pojavljuje se na oglasnoj ploi pod podnaslovom nedavna aktivnost, no kako se objavljuju nove obavijesti, ta se informacija brzo gubi meu njima, a korisnici oito rijetko provjeravaju to se krije pod samim izbornikom. Treba li Osijeku nova knjinica?, primjer je grupe nastale zbog potrebe za raspravom. Na pitanja i komentare odgovara knjiniar iz Gradske i sveuiline knjinice u Osijeku koji je i pokreta grupe. Rasprava o fizikoj dostupnosti knjiga pokazuje nezadovoljstvo korisnika sadanjim stanjem u kojem je graa nedostupna zbog pomanjkanja prostora te se dugo treba

26

Stranica je pokrenuta radi okupljanja i analize grupa/stranica vezanih za hrvatske knjinice

ekati da se do nje doe u nekom depou. Kako je od prve analize kada je prikupljen ovaj podatak grupa postala zatvorena, ne znamo u kojem je smjeru otila daljnja rasprava. Vezano za dodatne materijale koji bi se mogli ponuditi korisnicima, poput korisnih poveznica, te foto i video materijala, analiza je pokazala da ih nudi tek mali broj grupa/stranica. Poveznice nudi njih petnaest, i to veinom samo jednu do dvije. Neto je bolje s foto materijalima koje nudi dvadeset i jedna grupa/stranica, dok svega dvije grupe/stranice nude video materijal. Da ovaj rezultat nije iznimka, odnosno da knjinice na Facebook stavljaju fotografije i ne koriste ga za multimedijalne sadraje, pokazalo se i u istraivanju medicinskih knjinica.27 Najnovije poveznice, foto i video materijali pojavljuju se i u zasebnim poljima u lijevom rubnom stupcu oglasne ploe, te su tako odmah vidljivi korisnicima. Mogunost obavjetavanja o dogaajima Events, najvie je koristila Gradska knjinica i itaonica Pula (dvadeset i etiri obavijesti), pa knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dvadeset i jedna obavijest), te Knjinica i itaonica "Fran Galovi" Koprivnica (devetnaest obavijesti); jo jedanaest grupa/stranica koristilo je tu mogunost, dok njih sedamnaest nije ju koristilo niti jednom. Obavijesti se pojavljuju pod posebnim izbornikom Events, ali su vidljivi i na lijevom rubnom stupcu oglasne ploe, zbog ega su odmah uoljivi. Koritenje ove opcije ovisi i o karakteru same grupe/stranice, ali i o tipu knjinice koja ih je pokrenula, pa je za oekivati, da e ta opcija posebno biti korisna narodnim knjinicama koje esto sudjeluju u organizaciji raznih dogaanja. Knjinine grupe/stranice koje su osnovali korisnici Pokazalo se da su korisnici ak i prije samih knjiniara poeli pokretati knjinine grupe/stranice, a takav je sluaj i u Hrvatskoj. 28 Dodue, samo ih je devet i radi se iskljuivo o grupama. Knjiniarima mogu biti zanimljivi i poticajni njihovi sadraji i komentari. Ve iz samih naziva grupa kao i iz veine njihovih komentara i rasprava vidi se da su isto zabavnog karaktera, meutim, neke iza svog aljivog naziva odaju i dublji problem koji, sudei po brojnosti lanova, oito mui vei broj korisnika. Grupa Otvorite stranji ulaz na FF i traimo dulje radno vrijeme nove knjinice!! namijenjena je Za sve one koji na faks dolaze sa strane NSBa i hodaju okolo-naokolo jer je stranji ulaz uvijek zakljuan.... I za sve Vas koji imate ugave rupe u podnevnim/veernjim satima, i morate se gurat u prizemlju knjinice dok su ostala 4 kata od 16h zakljuana....Neka
27 28

Usp. Hendrix, D. et al. Nav. dj. Usp. Ganster L.; B. Schumacher Nav. dj.

nam otvore bar jo jedan kat knjinice!! Pokretaica grupe obznanjuje kako je razgovarala s knjiniarima koji imaju puno pritubi na radno vrijeme i kapacitet prizemlja, ali oni o tome ne odluuju i ne mogu nita promijeniti, no moda e i ovakvo javno izraavanje o tom problemu pripomoi upravi da osluhne probleme svojih korisnika. Kako se korisnici osjeaju u knjinici i to oekuju od nje, jasno daje do znanja grupa za sve ljude koji misle da studenti rgn-a trebaju biti tihi u knjinici. Dodatno pojanjenje dano je u opisu grupe: samo zbog toga to knjinica nije kafi ve mjesto za uenje...neki ljudi trebaju i uiti...trebaju svi studenti razumjeti da je najvie to mogu raditi u knjinici uiti, aptati, imati iskljuen mobitel a ne priati viceve i derati se. Nezadovoljstvo lanova grupe bukom i uvjetima u kojima ne mogu uiti jasno je vidljivo i u njihovim komentarima. Za knjiniare posebno bi mogla biti zabrinjavajua grupa s ak sto sedamdeset i etiri lanovaNikad nisam bio u kolskoj knjinici, kao i izjava pokretaa grupe ..u osnovnoj i srednjoj koli nisam posudio ni jednu knjigu i izgleda da nije bilo potrebno... :-) Moda bi se Facebook mogao iskoristiti za pribliavanje takvim korisnicima? Primjer knjinice Instituta Ruer Bokovi Knjinica Instituta Ruer Bokovi prvo je pokrenula grupu pod nazivomKolokviji Knjinice Instituta Ruer Bokovi, u kojoj objavljuje, u prosjeku jednom mjeseno, odravanje kolokvija. Budui da je grupa tematski vrlo uska, ne obiluje s puno sadraja. Zbog toga, kao i zbog prije navedenih prednosti stranice, poelo se razmiljati o njenom pokretanju. S obzirom da je knjinica u kolovozu 2007.g. pokrenula knjinini blog, na kojem objavljuje zanimljive vijesti iz znanosti, znanstvenog izdavatva, novosti iz tehnologije, predavanja na Institutu i izvan njega, novosti u knjinici itd., radi eventualnog dupliranja posla i vremena koje bi trebalo utroiti na kvalitetno i redovito odravanje stranice, pojavilo se pitanje opravdanosti njenog pokretanja. Takoer se postavilo i pitanje korisnika koji bi se ukljuili kao poklonici (Fans), zbog pretpostavke da korisnici, tj. znanstvenici na Institutu, veinom nisu na Facebook-u. Meutim, glavni poticaj za pokretanje stranice bilo je upoznavanje ireg kruga potencijalnih korisnika, osobito virtualnih, s postojanjem knjinice i njezinim uslugama, odnosno, stranica prije svega ima promotivnu ulogu i slui za poveanje vidljivosti knjinice. Knjinica je stranicu pokrenula 3.12.2009.g. i do 31.12.2009.g. je okupila 110 poklonika, to je zadovoljavajui broj u tako kratkom vremenu posebno ako se uzme u obzir da osim usmene predaje, te poziva prijateljima i kolegama djelatnika knjinice, jo nije napravljena jaa marketinka akcija koju svakako planiramo provesti. Kako bi se smanjio obujam posla i

vrijeme koje bi zahtijevalo odravanje jo jednog servisa, odluilo se za upotrebu Facebook aplikacije za prijenos obavijesti s postojeeg knjininog blog-a. One se putem RSS-a automatski pojavljuju pod izbornikom Notes, dok je na oglasnoj ploi vidljiv samo dio teksta koji stane s obzirom na ogranienje broja znakova. Razmatralo se i koritenje aplikacije za prenoenje poveznica koje korisnike vode na cjelovite obavijesti na blog-u, no, smatrali smo kako je korisniku bolje ponuditi cjelovite tekstove i na Facebook-u. Osim toga, taj je nain u skladu sa samom filozofijom stranice koja registriranim poklonicima direktno servira obavijesti na njihov osobni profil. Iz vlastitog iskustva, jer gotovo svi djelatnici knjinice, otprije imaju osobne profile, vidjeli smo kako u ulozi korisnika i sami oekujemo cjelovitu obavijest i ne volimo klikati na poveznice koje vode izvan Facebook-a kako bi doli do nje. U budunosti planiramo ponuditi vie multimedijalnih materijala, snimke predavanja odranih u sklopu Kolokvija knjinice, kao i predavanja koja odravamo u sklopu Kratkih edukacijskih knjininih seminara (KEKS) za djelatnike Instituta, upute za snalaenje u knjinici i sl. materijale. Premda je knjinica uspjela znatno smanjiti posao oko pisanja obavijesti, radi komunikacije sa korisnicima, te kako bi se pratila popularnost, zanimljivost i posjeenost stranice, redovito se prate komentari korisnika i statistiki podaci. U lijevom rubnom stupcu nalazi se izbornik Insights vidljiv samo pokretau stranice, koji vodi na statistike podatke o ukupnom prometu na stranici. (Slika 1, Slika 2). Tako je zanimljivo vidjeti da je u prosincu, u prvom mjesecu postojanja, broj posjeta iznosio esto ezdeset, a od toga je broj jedinstvenih korisnika dvjesto sedamdeset i dva. Demografski podaci pokazuju da veinu poklonika ine ene, a prema dobi najvei dio poklonika je u grupi izmeu dvadeset i pet te trideset i etiri godine. Prevladavaju poklonici iz Hrvatske i Zagreba. Vezano za interakciju poklonika i knjinice, ukupan broj svih interakcija je trideset i tri, od toga je svega jedanaest komentara, a dvadeset puta je koritena opcija Like, dok su dvije nedavne aktivnosti (Recent activity) koje se odnose na promjenu opih informacija o knjinici. Facebook takoer pomou posebnog algoritma izraunava i kvalitetu obavijesti uzimajui u obzir broj obavijesti, ukupnu interakciju, broj poklonika, i jo neke faktore. Iz dosadanjeg kratkotrajnog iskustva, vidljivo je da je knjinica uspjela okupiti primjeren broj poklonika, a zamjetan je i broj posjeta neregistriranih korisnika. Obavijesti se redovito objavljuju, ali je, kao to je uoeno i kod drugih domaih i stranih knjinica, interakcija s korisnicima rijetka. Direktna i jasno vidljiva korist od knjinine Facebook stranice jo nije

uoljiva, no knjinica e i dalje razmatrati mogunosti i aplikacije koje nudi Facebook, a koje bi mogle posluiti u promociji knjinice ili pomoi u njezinom poslovanju. Slika 1. Ukupan broj poklonika (Fans) stranice Knjinice Instituta Ruer Bokovi od 3.12.2009-31.12.2009.

Slika 2. Interakcija poklonika (Fans) od 3.12.2009-31.12.2009.

Zakljuak Facebook je doao da ostane, a na knjiniarima je da procijene mogu li i ele li ga primijeniti u svom poslovanju. Knjiniari u prosjeku nisu pretjerani entuzijasti prema Facebook-u u slubi knjinica, ali nisu ni posve protiv.29 S jedne strane prednost daju koritenju raunala za akademsku namjenu, a s druge strane smatraju da knjinice trebaju biti u tijeku ak i kada ti trendovi po prirodi nisu akademski, jer e u protivnom ostati na margini.30 Premda bi se moglo pomisliti kako je dovoljno da knjinica ima mreni posluitelj, dananji su korisnici zahtjevni i ne zadovoljavaju se postojeim, niti samo jednim nainom pristupanja informacijama. Informacije koje smo primjerice stavili na mreni posluitelj, ali nemaju veliku posjeenost, moda e na drutvenoj mrei biti uoljivije i ostvariti vei pristup. Takoer je mogue da e im pristupati i potpuno druge skupine korisnika koji ne dolaze u knjinicu niti su upoznati s njezinim ostalim informacijskim servisima.

29 30

Usp. Hendrix, D. et al. Nav. dj. Usp. Charnigo, L.; P. Barnett Ellis Nav. dj.; Harris, A.; S. Lessick Nav. dj.

Dosadanja su istraivanja pokazala da knjinice Facebook u prvom redu koriste za promociju svojih usluga, te samom prisutnou na ovoj drutvenoj mrei postiu poveanje svoje vidljivosti to bi trebao biti i jedan od prioriteta knjinica u okruenju novih tehnologija31 Koristei Facebook takoer pokazuju svoju orijentaciju prema korisnicima i njihovim potrebama, postaju pristupanije, posebno mlaim naratajima i pokazuju razumijevanje novog naina komunikacije.32 U tom vidu sadrajno zatvorene knjinine grupe/stranice nemaju smisla. Rezultati nae analize su pokazali da se tek mali broj hrvatskih knjinica odvaio na eksperiment s Facebook-om. Neke od njegovih mogunosti koriste u veoj, a neke u manjoj mjeri, no ne izlaze iz ponuenih okvira pa tako niti jedna knjinica ne nudi aplikaciju za pretraivanje kataloga ili drugih informacijskih izvora. U cjelini gledano, moe se rei da tek manji dio knjinica redovito stavlja obavijesti i odrava svoje grupe/stranice aurnima. Vrijeme e zasigurno pokazati hoe li Facebook prihvatiti vei broj hrvatskih knjinica, no o tome bi svakako mogle razmisliti manje knjinice koje nemaju mreni posluitelj, jer bi na taj nain mogle napraviti iskorak u virtualni prostor i predstaviti svoje zbirke puno irem krugu korisnika. Osim toga, osigurana im je tehnika podrka odravanja same aplikacije, a objavljivanje sadraja je brzo i jednostavno. Facebook je trenutno najeksponiranije marketinko orue, a s obzirom da privlai sve vei broj korisnika svih dobnih skupina prije nego ga se olako odbaci kao puki servis za zabavu, trebalo bi ipak razmotriti to on moe uiniti za knjinice.

31 32

Usp. Hendrix, D. et. al. Nav. dj.; Xia Z. Nav. dj. Usp. Ganster L.; B. Schumacher Nav. dj.

Literatura

Breeding, M. Librarians face online social networks // Computers in Libraries 27, 8(2007), 30-32. [citirano 2009-10-27]. Dostupno na: http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=3&hid=105&sid=1090255e-1134-4198-9a1ec0cb9fd4ca6b%40sessionmgr104 Charnigo, L.; P. Barnett Ellis. The Checkin out Facebook.com: The impact of a digital trend on academic libraries // Information Technology and Libraries 26, 1(2007), 23-34. [citirano 2009-12-28]. Dostupno na: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/lita/ital/262007/2601mar/charnigo.pdf Chapman, S.; K. Varnum. Library web survey, Fall 2007. [citirano 2009-12-20]. Dostupno na: http://www.lib.umich.edu/files/services/usability/WebSurvey_Fall2007.pdf Facebook Group vs Facebook Fan Page: Whats Better? [Citirano 2010-01-16]. Dostupno na: http://www.searchenginejournal.com/facebook- group- vs-facebook-fan-page-whatsbetter/7761/ Connell, R. S. Academic Libraries, Facebook and MySpace, and Student Outreach: A Survey of Student Opinion // portal: Libraries and the Academy 9, 1(2009), 2536. Facebook Statistics. [citirano 2010-01-04]. Dostupno na: http://www.facebook.com/press/info.php?statistics CheckFacebook.com [citirano 2010-01-17]. Dostupno na: http://www.checkfacebook.com/. Ganster L.: B. Schumacher. Expanding Beyond our Library Walls: Building an Active Online Community through Facebook // Journal of Web Librarianship 3, 2(2009), 111-128. Graham J.; A. Faix; L. Hartman. Crashing the Facebook party: One library's experiences in the students' domain // Library Review 58, 3(2009),228-236. Harris, A.; S. Lessick. Libraries get personal: Facebook Applications, Google Gadgets, and MySpace Profiles // Library Hi Tech News 8 (2007), 30-32. Hendrix, D. et al. Use of Facebook in academic health sciences libraries // Journal of Medical Library Association 97, 1(2009), 43-46. [citirano 2009-10-02]. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2605034/pdf/mlab-97-01-44.pdf Mack, D. et al. Reaching Students with Facebook: Data and Best Practices // Electronic Journal of Academic and Special Librarianship 8, 2(2007) [citirano 2009-10-27]. Dostupno na: http://southernlibrarianship.icaap.org/content/v08n02/mack_d01.html Miller S. E.; L. A. Jensen. Connecting and Communicating With Students on Facebook // Computers in libraries 27, 8(2007) 18-22. Scale, M. Facebook as a social search engine and the implications for libraries in the twentyfirst century // Library Hi Tech 26, 4(2008), 540-556. Web 2.0 - Wikipedia, the free encyclopedia. [citirano 2009-09-17]. Dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 Xia Z. Marketing library services through Facebook groups // Library Management 30, 6-7 (2009), 469-478.

Tablica 1 Analiza hrvatskih knjininih grupa/stranica33

KNJINICA BROJ LANOVA BROJ OBAVIJESTI knjiniara lanova komentara) Knjinica Filozofskog fakulteta Gradska knjiznica Zadar Gradska Vinkovci Gradska knjinica i itaonica Pula "DISLEXIA" knjinica i 284 272 26 10 7.2.2009 18.10.2009 30.12.2009 12.11.2009 Knjinica Udruga grupa grupa otvoren otvoren knjinica i itaonica 1014 362 319 99 21 19 12.3.2009 18.11.2009 8.6.2009 28.12.2009 28.12.2009. 8.12.2009 Knjinica Knjinica Knjinica stranica grupa grupa otvoren otvoren otvoren i (bez PRVA OBAVIJEST POSLJEDNJA OBAVIJEST POKRETA STRANICA/ GRUPA/ OSOBNI PROFIL OTVORENI ILI ZATVORENI SADRAJ ZA NELANOVE

itaonica slobodarske literature Knjinica O Darda Knjinica i itaonica "Fran Galovi" Koprivnica Narodna Knjinica Buzet Gradska Knjinica Pazin Nikad Gradska nisam bio u kolskoj Umag 225 175 174 / / 2 / / 10.3.2009 / / 10.3.2009 Knjinica Knjinica Uenici Knjinica osobni profil osobni profil grupa zatvoren zatvoren otvoren 261 243 5 36 31.10.2009 16.10.2009 24.12.2009 28.12.2009 Knjinica Knjinica stranica stranica otvoren otvoren

knjinici! knjinica 171 4 4.12.2009 9.12.2009 grupa otvoren

Biblioteca Civica Umago

33

Nazivi grupa/stranica/osobnih profila preuzeti su tono kako su navedeni na Facebook-u

Knjiznica u Salima Oboavatelji Gradske knjinice i itaonice Virovitica Otvorite stranji ulaz na FF i traimo dulje radno vrijeme nove knjinice!! Gradska knjinica Slavka Kolara Gradska knjinica urevac Knjinica Instituta Ruer Bokovi Knjinica Petrinja Knjinica O Frana Krste Uiteljskog Fakulteta

164 138

3 8

8.12.2009 14.8.2009

28.12.2009 26.8.2009

Knjinica Knjinica

grupa grupa

otvoren otvoren

130

7.4.2009

29.4.2009

Studenti

grupa

otvoren

127 115 110 90

18 15 24 /

15.4.2009 10.11.2009 3.12.2009 /

16.12.2009 24.12.2009 30.12.2009 /

Knjinica Knjinica Knjinica Knjinica Knjinica Knjinica Knjinica Studenti Knjinica

grupa stranica stranica osobni profil

otvoren otvoren otvoren zatvoren

76

16

13.11.2009

3.12.2009

stranica

otvoren

Frankopana Osijek Knjinica Osnovne kole Bilje Treba li Osijeku nova knjinica? Sveucilisna knjiznica Rijeka Gradska Knjinica Marka Marulia - Split Za sve ljude koji misle da studenti rgn-a trebaju biti tihi u knjinici Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu Kolokviji Knjinice Instituta 38 9 29.1.2009 11.12.2009 Knjinica grupa otvoren "Ruer Bokovi" 41 5 18.6.2009 19.11.2009 Knjnica grupa otvoren 53 4 12.6.2009 15.6.2009 Studenti grupa otvoren 73 72 57 57 7 / 18 0 22.10.2009 / 3.3.2009 0 4.12.2009 / 8.11.2009 0 stranica grupa grupa stranica otvoren zatvoren otvoren otvoren

eljko - legenda knjinice EFZGa!!! :P Medioteka Zagreb Gradska Knjinica Solin Knjinica i itaonica IV. osnovne kole Bjelovar Knjiniar ''Medveak'' knjiniara Medioteka - Djecja Knjiznica Knjinica O Braa Ribar Hrvatska knjinica, udruga arhiva muzikih i iz je knjinice bog svih

34

4.5.2009

7.5.2009

Uenici Knjinica Knjinica Knjinica Uenici

grupa

otvoren

31 23 21

/ 3 17

/ 2.12.2009 27.11.2009

/ 21.12.2009 20.12.2009

osobni profil stranica grupa

zatvoren otvoren otvoren

20

2.7.2008

9.2.2009

grupa

otvoren

8 8 7

0 / 1

/ / 15.7.2009

/ / 15.7.2009

Korisnik Knjinica Udruga graana Knjinica Knjinica

grupa grupa grupa

otvoren zatvoren otvoren

dokumentacijskih centara Knjinica i itaonica Kutina Djeji odjel Gradske knjinice 3 3 2 0 23.12.2009 / 23.12.2009 / stranica stranica otvoren otvoren

Velika Gorica