04 Tokic

IzvornilanakUDK7.034(450):141.
131Michelangelo
Primljeno9.11.2009.
MarkoToki
SveuiliteJ.J.Strossmayera,Filozofskifakultet,LorenzaJgera9,HR31000Osijek
tokicmarko@yahoo.co.uk
Michelangelo i novoplatonizam u renesansnoj umjetnosti
s osvrtom na svod Sikstinske kapele i Mojsija
1
Saetak
U radu iznosimo shvaanje da je novoplatonizam u Michelangelovom kiparstvu prisutan
na dublji nain nego li to shvaaju oni koji u Michelangelovoj umjetnosti iznalaze tek sim
boliku ilustraciju odreenog novoplatonikog uenja. Novoplatonizam u Michelangelovoj
skulpturi ne vidimo kao simboliku koja upuuje na odreenu novoplatoniku teoriju. U tom
bismo sluaju o novoplatonizmu u umjetnosti govorili kao o onome izvanjskom s obzirom
na bit umjetnikog djela, budui da se samo nastajanje i jestvo umjetnikog djela ne temelji
u postupku teorijskog razmatranja, ve u rukotvorenju. Polazimo od shvaanja da je novo
platonizam s Michelangelom ostvaren izravno iz umjetnikog tvorenja u samom unutarnjem
obliku umjetnikog djela.
Kljunerijei:
umjetnost,(novo)platonizam,slikarstvo,skulptura,nasljedovanje,rukotvorenje,ikonogra
fija,dua,tijelo,priroda,materija,raspored,sumjernost,ljepota,kruenje
Luciji i Nini Zore, za sjeanje na prvi Rim
Uobiajenojedafilozofi,teoretiariipovjesniariumjetnostiurazmatranji
maskulptureislikarstvaMichelangelaBuonarrotia(1475.1564.)tragajuza
onim obiljejima koja svjedoe o utjecaju novoplatonizma.
2
Zato je vano
pojasnititosepodrazumijevapodnovoplatonizmom.
turokazano,novoplatonizamjedioplatonikihuenjautemeljenihnarazli
itimnaelimafilozofiranjakojastojeubitnojvezisPlatonovomfilozofijom.
Tanaelaproizlazeiz:(1)uenjakojavremenskiprethodePlatonu,kaotosu
orfikaipitagorejska,zakojaseusamomPlatonovomtekstuiznalazipotvrda
daimjePlatonbiosklon,i(2)teorijskihsistemakojivremenskinastajunakon
Platona,akojiseprvenstvenoodnosenauenjaAkademijeishvaajusekao
izravnosljedbenitvoPlatona.Spojavomtzv.srednjegaplatonizmadolazido
izmirenjaAristotela s Platonom, te se takva mjeavina platonike filozofije
spajasastoikim,neopitagorejskim,idovskim,kranskim,gnostikim,zo
1
Uovomradusuiznesenizakljuciistraiva
njaprovedenoguokviruznanstvenogprojekta
podvodstvomErneBaniPajninaInstitutu
za filozofiju u Zagrebu: Temeljni problemi
renesansnognovoplatonizmaihrvatskirene
sansnifilozofi.
2
Tako su na Michelangela gledali ve i neki
njegovi suvremenici, prije svega Francesco
BerniiAscanioCondivi.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
M.Toki,Michelangeloinovoplatonizamu
renesansnojumjetnostisosvrtom
34
roastrijskimiraznimdrugimuenjima,priemunastajecjelinakojasestalno
razvija,akojaunatotomutosesastavljaizrazliitih,paakimeusob
nosuprotnihuenjaostajeusebijedinstvenazboguvjerenjadanasljeduje
Platonovumisao.Utakvomspleturazliitihuenjaizdvajajusepojedinani
misaonipokuajikojimajenamjerausustavititauenja.
Prvo ozbiljnije ostvarenje usustavljivanja platonizma jest ono Plotinovo, a
shvaamoinazivamogapoetkomnovoplatonizma.Svakokasnijeusustav
ljivanje nastoji uvijek na neki svoj, novi i drukiji nain obuhvatiti srodna
uenjakojamuprethode.
Novoplatoniki sustav Marsilia Ficina, Michelangelovog suvremenika i su
graanina, koji je preveo itavog Platona, nastaje oko tisuu godina poslije
Plotina.
Novoplatonizamsenemoeshvatitikaouenjekojenastajepostupkomruko
tvorenja(qovpIu/cpuoIu),jersenaelafilozofiranjateorijskinaslje
duju.Modajezatorazboritoupozoritionogakojikreenaputtraganjaza
obiljejimanovoplatonizmauMichelangelovojumjetnostidatotoenatom
putu pronai nee u bitnom odreivati Michelangelovu skulpturu ili sliku.
Naime,skulpturaislikanastajukaorukotvorine,iupravoutomupoivanji
hovabit,abitnovoplatonizmajeteorijska.
Platoniaridredajerukotvoreenasljedovanjeoblikatrostrukoudaljenood
istine (.pI.o uo .q uzq6eIu),
3
tj. da je filozofija, kao teorijsko raz
matranjeiumovanje,oprenarukotvorenjukojimsenasljedujupojave,ane
ideje.Ipak,kodPlatonaimamjestanakojimasemoenaslutitidrukijeshva
anjeorukotvoreemumijeu.TakoseuSofistuprikaz(euzox)dijelina
sliku (eIxux) i patvorbu (x.uou), te se lue dva umijea prikazivanja
(eIuzooxq):slikanje(eIxuo.xq)
4
ipatvoreeslikanje(ux.uo.xq).
5
Slikasumjernonasljedujeuzor,premaistinskojmjeriuzora,iutomsmislu
se ne bi smjela shvatiti kao ono to je trostruko udaljeno od istine. Platon
natommjestu,uvezisaslikom,spominjeistinskirazmjerlijepoga,paotva
ramogunostzazakljuakdajetakvorukotvoreenasljedovanjevezanoza
znanje ideja (Soph. 235 d236 b).
6
Patvorba je, tomu nasuprot, uvijek ono
nesumjerno,onanenaliiubitnominaispravannainonomutonasljeduje
(Soph.236bc).Buduidaslikarikojipatvoreponajvienalikujupjesnicima
kojebitrebaloprotjeratiizpolisa,Platonusvrhuboljegrasvjetljavanjaonoga
loegupolisuuglavnomspominjepatvoreeslikarstvo,tesetakostjeekrivi
dojamdajeonojedinavrstaslikarstvakojuPlatonpoznaje.
7
Nasluujemodasunekinovoplatoniari,kojisubililanovikrugaumjetnika
na dvoru Medicija, prihvaali Platonovo razlikovanje umijea prikazivanja
tedasuznalizamogunostumjetnikognasljedovanjapremaistinskojmjeri
uzora.
8
Svisuonibilivelikipotovaociumjetnosti.MarsilioFicino,najvei
predstavnik firentinskog novoplatonizma, bio je prijatelj s braomAntoni
om i Pierom Pollaiuolom.
9
Zato ne udi da se u to vrijeme u umjetnikim
djelimapojedinihfirentinskihumjetnikaoitujeshvaanjedajeonounutar
njeiduevno,aneonovanjskoipojavljujue,svrhaumjetnikogtvorenja.
Novoplatonizamurenesansnojumjetnostiujednomtrenutkupostajemoda.
ErwinPanofskytvrdidajekodnekogtalijanskogumjetnikarenesanse,po
sebice iz razdoblja cinquecenta, lake objasniti prisutnost novoplatonikih
utjecajanegolinjihovoodsustvo.
10
Iakojetotono,ostajeinjenicadana
tim umjetnikim prikazima prepoznajemo obiljeja novoplatonizma prije
svega zato to smo upueni u teorijske sustave novoplatonikih uenja.A
utjecaji novoplatonizma se ele na isti nain potvrditi i u Michelangelovoj
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
35
umjetnosti. Meutim, kako ve i Panofsky upozorava, novoplatonizam je
bioMichelangelovizborivota,tj.Michelangelonijebiosamonaodreeni
nainsklonnovoplatonizmu,vejesvojaumjetnikadjelashvaaonunim
proizvodomvlastitoganovoplatonikognainaivljenja.
11
Ishodovogarada
nebitrebalobitipoistovjeivanjesvrheMichelangelovogrukotvorenjasmi
saonimsistemomnekognovoplatoniara.Naprotiv,pokuateserasvijetliti
i opravdati stav da se Michelangelova umjetnost ne smije shvatiti tek kao
likovnailustracijafilozofijsketeorije,veonotojestubitnomnasljedstvo
novoplatonizma.
***
Michelangelo nije polazio od ustaljenih shvaanja o postupku umjetnikog
oblikovanjakakvasuprevladavalaurazdobljuquattrocenta.Tadaseumjet
nikipostupakdovodiouvezusmoirukotvoreegnasljedovanja(imitatio)
pojavnihoblikaprirode.Michelangelo,tomunasuprot,nijehtiodasenjegovo
umjetniko oblikovanje odnosi u bitnom smislu na ono pojavljujue, jer je
htioimatiposlasamosnevidljivimoblikomonimunutarnjimumskimpoj
mom(concetto)kojispavaukamenu.
12
3
Usp.Platon,Resp.599d.
4
Podslikanjemsenunonemislinaslikarstvo
(upuIu),veproizvoenjeslikaopeni
to,igraditeljskoiskulptorskoipjesnikoitd.
5
Usp.Platon,Soph.236cd.
6
Neka druga mjesta takoer svjedoe o tomu
da Platon zna i za ono umjetniko tvorenje
koje u skladu s filozofijom nasljeduje istin
skuljepotuinaginjepravojmjeriidejausp.
Platon,Resp.505d501a;401cd;472de;
484cd;Legg.656e.USofistu(235de)je
nasljedovanje istinskog slikara opisano kao
tvorba po pravoj mjeri istinskog uzora, u
skladusumom,aslinostojiiuGorgiji(503
e504a).
7
Openito na tu temu vidi Kelus, E. C., Pla
to and Greek Painting, Leiden, E. J. Brill,
1978. Patvorei slikar je najotrije kritiziran
u10.knjiziPoliteje.TakoeriJ.Tateunutar
Platonovefilozofijeumjetnostiuviarazliku
izmeudobrihnasljedovanja,kojanasljeduju
ideje, i opakih nasljedovanja, koja nasljedu
ju vidljive modele usp. Tate, J., Plato on
Imitation, Classical Quarterly 26 (1932),
str.16169.
8
itanjePlethonajepotaknuloCosimadeMe
dicijadaosnujePlatonikuakademiju,kojuje
vodioMarsilioFicino.NaMedicijevomdvo
rusufilozofibiliokrueniumjetnicimapoput
Leona B. Albertija, Filippa Brunelleschija,
Piera della Francesca, Sandra Botticellija,
Michelangela,Vasarijaimnogihdrugih(usp.
Hendrix J. i De Girolami Cheney, L., In
troduction. Novoplatonism and theArts, u:
Novoplatonism and the Arts,TheEdwinMel
len Press, NewYork 2002., str. 5). Ficinovo
tumaenje Platonovog Simpozija bilo im je
dostupnoutalijanskomprijevodu,amnogisu
odnjihizuavaliLandinovotumaenjeDan
teove Boanske komedije; Botticelli ostavlja
u nasljee najljepi primjer novoplatonikog
nainailustriranjatogteksta.
9
Usp. Hemsoll, D., Beauty in Late Fifteenth
Century Florence, u: AmesLewis, F. i Ro
gers,M.(ur.),Concepts of Beauty in Renais
sance Art, Ashgate Publishing Ltd.,Alders
hat1998.,str.67.
10
Usp. Panofsky, E., Novoplatoniki pokret
i Mikelanelo, u: Panofsky, E., Ikonoloke
studije,Nolit,Beograd1975.,str.141142.
11
Usp. Panofsky, E., Novoplatoniki pokret i
Mikelanelo,str.142.
12
Usp. Michelangelo, Non ha lottimo artista
alcun concetto (na hrvatski preveo Olin
ko Delorko), u: Michelangelo, Soneti, Zora,
Zagreb1950.,str.35.Napomena:uovomse
radusluimhrvatskimprijevodimaO.Delor
keiM.Machieda.Pjesmeuizvornikuvidiu:
The Poetry of Michelangelo: An Annotated
Translation(ed.JamesM.Saslow),YaleUni
versityPress,NewHaven,1991.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
36
Urazdobljuquattrocentapisanesumnogeraspraveopostupkuumjetnikog
nasljedovanja oblika. Rije je o svojevrsnim uputama o nainima kako se
prikazujeodreeniosjetilnisadrajuumjetnikomprikazu.Akojeumjetnik
bioizrazitosposobanizotritinavlastiteoblikotvoreemoiprematimita
kvimpravilima,njegovojedjeloslovilokaolijepo.Ukus(elegantia)jebio
nerazdvojiv od izradbe umjetnikog djela na propisani nain. Moglo bi se
reidaseonimlijepimprijesvegasmatraosavrenuinakuspjelogpostupka
umjetnikogtvorenja.
Noutosuvrijemebilazastupljenadvamjerilaukusa.
(1) Premajednompolazitu,onolijepojestoblikovanostprikazanogausavr
enojslinostisprirodomtzv.naturalizamurenesansnojumjetnosti.
(2) Premadrugompolazitu,onolijepojestoblikprikazujuegauskladusa
spoznajompojmaljepote(pulchritudo).Takavoblikseoitovaopovrh
slinostisprirodomponajviekaosumjernost,tj.muzikiskladigeo
metrijskojedinstvomnotvakojesepojavljujeuprikazu.
13
MoemonaslutitidajeMichelangelojasnouviaokakose,zapravo,obamje
rilalijepogaukusapoklapajujerseukonanicioslanjajunaonotosepojav
ljujeuprikazuiodgovarapojavnimoblicimaprirode.
14
Ako je, primjerice, rije o slikarstvu prema renesansnom arhitektu i teo
retiaru umjetnosti Leonu B.Albertiju umjetniki postupak se temelji na
najviemuinkuizvravanjatrijuzadaa(uodreenomsmisluprvaidruga
zadaavrijedeizaskulpturu).
(1) Opisivanje (circumscriptio): ovisi o matematikom znanju uzroka pro
mjenesvojstavaveliineipresjekapovrina,promjenakojanastajeusli
jedpromjenemjestagledanja.
15
(2) Kompozicija(compositio):ovisioznanjurasporedaimjerasvihdijelova
odreenihprirodnihpojedinanihcjelina,aponajprijeseodnosinasklad
isumjernostsvihpovrina.
16
(3) Primanjesvjetla(luminum receptio):ovisioznanjusvjetloebojeiprija
teljstvaizmeuodreenihboja.
17
Pravo umijee umjetnika se sastoji u ovladavanju postupkom umjetnikog
tvorenjakojimjemoguesavrenonasljedovatisumjernostirazmjereizmeu
dijelovakojisastavljajupojedinanecjelineivogaineivogauprirodi,kao
imeusobneodnosetihcjelina,dabiseproizvelaslikarskascena(historia)u
kojojsusviprikazanioblicinasljedovani(imitatio)kaoskladniiljupki.
18
Na
tajsunainspojenaobapolazitaukusaujedno.
Albertijezacijelouviaobitizvravanjaoblikotvornihumjetnikovihzadaa
kaomogunostovjekovjeivanjaonogatosepojavljujeuprirodiposebice
sispravnimtvorenjemgeometrijskeperspektiveprikazanogprostora.
Geome
trijskaperspektivapostajeijestkljunazamjerilonajviegukusaurazdoblju
quattrocenta.
19
U renesansi se nasljedovanje prirode shvaalo kao znak povratka prirodi, a
natemeljimapovratkaantici.
20
Naime,zarazlikuodgotikeisrednjovjekovne
umjetnosti,antikaumjetnostjetakoerproizvodiladjelapremamjeripriro
de.
21
Renesansniumjetnicisumjeruprirodeuglavnomtumailikaomjeruljudsko
gatijela.Nakonotkriavrijednostikojimasunaginjaliantikiumjetnici,vie
se nije smatralo bogohulnim prouavati omjere ljudskoga tijela kao u sred
njovjekovnoj umjetnosti koja nadahnuta kranskom poniznou ovjeka
ljudskatijelanasljedujeuumanjenimveliinama,neusklaenosmjerama
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
37
prirode.
22
Kao znak bliskosti s antikom umjetnou, renesansni umjetnici
poseuzamotivimaantikihfabulaiantikimlikovima.
Povratakprirodiitemapovratkaanticiestosusepoistovjeivali,atoseve
oitujeiutomutoAlbertistavljauzadatakslikarimaikiparimadadokra
jausuglaseantikufabuluiantikelikovesnjegovatrioblikotvornapoela
13
Stoga je u pojedinim renesansnim djelima
izriitgeometrijskiskladkojiukljuujemjeru
zlatnogareza,Fibonaccijevnizipitagorejski
muziki sklad. Pretjerano naglaavanje raz
mjera mogao je biti uzrok velikog udaljava
njaodnaturalistikogpoimanjaumjetnikog
djela.
14
Umjetnici quattrocenta dolaze do znanja o
svetojgeometrijiprouavajuiantiketeori
jeoumjetnostiiarhitekturi,akoristeihukr
anske svrhe, nerijetko pod utjecajem novo
platonizma. Pritom je vano napomenuti da
onipoelasumjernostinenasljedujuusvojim
djelimakaosastavniceumskeoblasti,vekao
sastavnice prirode, jer ih iznalaze u prirodi,
kao temelj boanskog stvaranja prirode, a
to i jest razlog zato se oba gore spomenu
tamjerilaukusaiakousvojimkrajnostima
kao mogue suprotnosti ipak mogu svesti
najedno.
15
Opisivanjesetiemoimjerenjavidom.Mje
renje vidom se ozbiljuje uz pomo vidnih
zrakapomoukojihseuoiutiskujuliko
viiobliciizprirode.Vidnezrakesurazapete
izmeu oka i povrine u koju ovjek gleda,
kreu se velikom brzinom, a zaustavljaju se
uslijeddodirasonimosjetnimkojejetamno
igusto.Svevidnezrakesupovezanenajed
nom mjestu, u jednoj toki. Iz oka se zrake
irepremarubovimaipoirinividnepovrine
itvorevidnupiramidu.Onekojeobuhvaaju
rubpovrinesuvanjskezrakevidnepiramide,
one koje prihvaa irina povrine su unutar
njezrakevidnepiramide,ameuunutarnjima
postojijednacentralnazrakavidnepiramide.
Sve zrake vidne piramide se mogu prikazati
kao ravne linije. O znanju mjerenja uz po
mo vidnih zraka ovisi mogunost da slikar
ispravnoprikaeperspektivuprostora.
16
Albertisavjetujeslikareda,kadajednompro
uesverazlikekojepostojemeudijelovima
nekog tijela, ih jednom za svagda i naue
Alberti,De pictura,3.54.
17
Usp.Alberti,De pictura,2.48.
18
Alberti pritom insistira na najviem stupnju
slinostisprirodomzapravopoistovjeiva
nju s njom, te se kritiki osvre prema pret
hodnicimakojijonemajutogdaraiumijea
da na slici, uzornim koritenjem oblikotvor
nihpoelaslinostisprirodom,prikauliko
ve identine s onima iz prirode (De pictura
2.39,De statua5).
19
Usputnanapomena:krajem19.stoljeaodu
evljenost povjesniara umjetnosti geome
trijskom perspektivom toliko je velika da
perspektiva postaje openito mjerodavna za
onotojelijepouumjetnostima.U19.st.je,
zapravo, vladalo shvaanje da ljudski duh u
svimrazdobljimateiuvijekjednomiistom,
atadanjipovjesniariumjetnostisuoitobili
skloni istumaiti to svagda isto kao svrni
uzrokkojiutemeljumoraodgovaratishvaa
nju oblikovanja njihove moderne stvarnosti.
StogaseuFrancuskojpoetkom19.st.poela
koristiti rije preporod kao oznaka za po
vijesnorazdobljeukojemusunastalaotkria
zasluna za razvijanje modernijeg naina i
vota. Utoliko pojam renesansa iz 19. st. ne
odgovara, primjerice, Vasarijevom znaenju
rinascita, ili Drerovom Wiedererwachsung.
Trebarazlikovatiznaenjerenesanseuonom
smislu kako na taj pojam gledaju renesan
sniumjetniciodonogatotarijeznaikao
oznaka za umjetniki stil, koju su kao takvu
odredili povjesniari umjetnosti u 19. st.
Moderno znaenje tog pojma naznauje se
prvi put 1840. godine u Trollopeovom Ljetu
u Britaniji usp. Panofsky, E., Renaissance
and Renascences in Western Art,Almqvist&
Wiksell/GebersFrlagAB,Stockholm1960.,
str.5,bilj.2.
20
U renesansi su umjetnici i filozofi shvaali
renesansuponajprijekaoobnavljanjevrijed
nostisveteantike(sancta vetustas),aznaenje
renesanseseuglavnomodnosilonaienje
dikcijeigramatikelatinskogajezikaivraa
njeizvornimgrkimspisimavelikihfilozofa,
posebicePlatonovimiAristotelovim.Srednji
vijekkaovrijemeukojemusuvladalaarap
skatumaenjagrkihizvornihspisaobilje
ava se znakom neizvornosti koja naznauje
skrivenost istine. Drugim rijeima, mislilo
seda,primjerice,IbnRudovimiliTominim
tumaenjimaPlatonaiAristotelamoemodo
prijetisamodjelominodoistine,jerdoprave
istine se stie neposrednim uvidom u njiho
ve izvorne tekstove. Petrarka je vjerojatno
prvi u tom smislu shvatio Srednji vijek kao
mranost/tminu (tenebrae), nasuprot svjetlu
izvornemislivelikihstarihmislilacaiumjet
nika,papjeva:Poteruntdiscussisfortete
nebris/Ad purum priscumque iubar remeare
nepotes.(Nakontojemranostodagnana,
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
38
pomoukojihsepostieslinostsprirodom.
23
Usvezistimeunjeganapo
sljetkuproizaiitakavukuspremakojemuuonomuprikazanom,sodree
nimgestamatijelailica,trebabitiizraenaodreenaskladnost(concinnitas)
iljupkost(gratia)duevnihkarakteratihlikova.
24
UAlbertijevimuputamausustavljenjespojgorespomenutadvapolazitali
jepogukusa,asnjegovimdodatnimzahtjevomdasetijelaprikazujuuuskla
enostisduevnimkarakterom,ukusjeznatnonadograen.Naime,nekisu
umjetniciotadaizriitonastojalinaprikazunasljedovatiduevnaobiljeja,i
tomupridavatinajveuvanost.Potonjenastojanjeuumjetnostiestojena
stajaloukoraksumjetnikovomsklonounovoplatonikojfilozofiji.
25
Botticellijeujednomrazdobljusvojegaivota,nakontose1482.vratioiz
RimauFirenzu,biopodvelikimutjecajemnovoplatonikefilozofije,posebi
ceFicinovogpoimanjaljubavi,
26
aizistogjerazlogapriizradbinekihsvojih
slikasvupanjuusmjeravaoiskljuivonaizgledpojavnogoblikauprikazu
koji personificira ono unutarnje, tj. duu.
27
Utoliko postupak umjetnikog
tvorenja, ako je rije o, primjerice, Roenju Venere, slui izradbi pojavnih
oblika na prikazu koji bi u promatrau trebali izazvati simboliki doivljaj
onoga boanskog/unutarnjeg, u skladu s mogunou raanja platonikog
erosa.BuduidaBotticelliunosinovoplatonikusimbolikuuosjetilnisadraj
prikaza,trebareidasefilozofija/novoplatonizamunjegovimslikamaoituje
kaopukaikonografija.Jerikonografijajestskupobiljejaosjetilnogsadraja
nekog prikaza, pomou kojih se moe zakljuiti o simbolici slike, ali ne i
ooblikuumjetnikeizradbe.
28
Botticellijevaslikasimbolikiilustrirajednu
filozofiju.
U Michelangelovoj skulpturi novoplatonizam nije bio prisutan na nain na
koji ga je Botticelli uveo u slikarstvo. Michelangela nije zadovoljavala i
njenica da je postupak umjetnikog oblikovanja usmjeren na izradbu scene
(historia).Jerutomsluajunovoplatonikipojamnijeostvarenizravno,ve
se u umjetnost uvodi posredno putem teorijskog tumaenja osjetilnog sadr
aja.Michelangelojehtiodanovoplatonikipojambudeostvarenkaonepo
sredniproizvodrukotvorenja,tobiznailodaumjetnikpoznajetakvuvrstu
postupkaumjetnikogoblikovanjakojimsetvorinevidljivioblik.Botticelli
nije uvidio da bi novoplatonizam mogao izvirati ve i iz samog postupka
umjetnikogoblikovanja,pautomsmislunijeotiaotakodalekokaoMiche
langelo.Timejeznaajnouvidjetidajepostupakumjetnikogoblikovanjau
Botticellijevom slikarstvu jo uvijek uskladiv sAlbertijevim uputama koje
osposobljavaju umjetnika za nasljedovanje izvanjskih oblika koji se pojav
ljujuuprirodi.
Umjetnikiuinciozbiljenjanovoplatonikihikonografijapovratnosuutjeca
linarazvojshvaanjaumjetnostikodfilozofanovoplatoniara.Utomsmislu
sunaFicinautjecalaPollaiuolovanovoplatonikanastojanjauslikarstvu;ma
njejevjerojatnodajenanjegautjecaoBotticelli.
29
TakoFicinouidaistin
skaljepotaneulaziumaterijuakoonotosepojavljujenije(1)sispravnim
rasporedom(Ordo),(2)oblikovanopomjeri(Modus)uispravnimodnosima
dijelovaicjeline,te(3)usklaenopoospoljenju(Species)sobziromnaboje
i linije.
30
Ta tri Ficinova pripremna oblikovanja materije moemo shvatiti
kaopoelaprirodnesumjernosti,asumjernostkaonuanpreduvjetozbiljenja
ljepote.
31
ToshvaanjejepovezanosgorespomenutimAlbertijevimobliko
tvornimpoelima,jerseAlbertijeveuputemogushvatitiupravokaopravila
natemeljukojihseumjetnikosposobljavazanajuinkovitijeostvarivanjesu
mjernosti, ime postaje savreno pripremljen za izradbu lijepog djela.
32
Da
suoblikotvoreemoiutomsmisluovisneomjeramaprirode,utosvakako
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
39
vjerujeAlberti,pauidaseteksodreivanjem,nasljedovanjemipamenjem
mjeraizprirodemoepostiiljepota/sumjernostnaprikazu.
33
Ficinujepoto
njeshvaanjejamanobilovrloblisko.
34
Timesvakiumjetniksnovoplatonikimnastojanjima,aliioni,poputLeonar
da daVincija,koji su izriitiantiplatoniari,polaze od shvaanja da umjet
nikraspolaepostupkomumjetnikogoblikovanjakojimseizravnoozbiljuju
istoj e se starini moi vratiti nai unuci.)
Petrarka,Africa,IX.
21
Pretpostavka povratka antici jest izuavanje
antikih izvora koji su slovili kao istina na
prostousp.Burckhardt,J.,Kultura renesan
se u Italiji,Prosvjeta,Zagreb1997.,str.179.
Alberti je tragao za znanjem o poelima lje
poteuantikimtekstovima,aliujednokon
statira potekou (difficillimus) pronalaska
ljepotenaantikimumjetninamatisuugodi
nanakonpropastiRimskogaCarstvapi
ki, M., Komentari, u: Alberti, L. B., O
slikarstvu. De pictura/O kiparstvu. De statua,
Institutzapovijestumjetnosti,Zagreb2008.,
str.137,biljeka91.
22
Izuavalaseanatomija,aujednosusepoele
proizvoditi tablice koje opisuju mjere ovje
kovefigure[usp.Alberti,De statua12;Leo
nardo da Vinci, Codex Urbinas Folio 105r
(Vatican, Codex Urbinas Latinus 1270.);
Windsor,RL12304r,19129r,19130v(Royal
Library, Collection of Her Majesty The Qu
een), u: Leonardo on Panting. An anthology
of writhings by Leonardo da Vinci with a se
lection of documents relating to his career as
an artist,Kemp,M.(ur.),Kemp,M./Walker,
M. (prijevod), Yale University Press, New
HavenandLondon1989.].Stimje,ubitnom
smislu, bila povezana perspektiva: U rene
sansnoj je umjetnosti tako, u odnosu na onu
srednjovjekovnu,vienegooitanovasvijest
o prostoru, to e doi do izraaja u uvaa
vanju zakona perspektive Novi doivljaj
prostorauskopovezujerenesansnuumjetnost
i prirodnu znanost. Usp. BaniPajni, E.,
Renesansna filozofija, u: BaniPajni, E.
(ur.), Filozofija renesanse, kolska knjiga,
Zagreb1996.,str.36.
23
Usp.Alberti,De pictura2.39;De statua5.
24
Alberti, De pictura 2.37: Jedan je slikar
naslikao Uliksa tako da si na njemu mogao
prepoznatidanjegovoludilonijebilopravo,
velanoihinjeno.(PrijevodGoraneStepa
ni,u:Alberti,L.B.,O slikarstvu. De pictu
ra/O kiparstvu. De statua,Institutzapovijest
umjetnosti,Zagreb2008.,str.96).
25
Sokrat na jednom mjestu Ksenofonovih Me
morabilija (3. 10, 14) iznosi mogunost
izraavanja onoga nevidljivog u tjelesnom
obliku, a na to se osvru mnogi umjetnici
renesansnog doba (usp. Alberti, De pictura,
2.31).Napostavljenopitanjekakojemogu
e nasljedovati ono to je bez boje, osjetnog
oblikaibilokojegtjelesnogsvojstva,Sokrat
puti na razlog koji rasvjetljava injenicu da,
primjerice,onajovjekkojisaznajeonesrei
prijatelja moe oblikom lica izraavati pra
vednuprijateljskubrigubezzavistiilimoe,
akomunijestalodosreeprijatelja,imatisu
protan izraz lica. Naravno, nije rije o tomu
dasenalicuizraavabol,kolikojerijeoi
njenicidasepoizrazu/oblikuibojilicamoe
dokuiti prisutnost ili neprisutnost zavisti.
Slijedi da se vrlina, kao ono bestjelesno to
pripadarazumu,moemanifestiratinatijelu.
26
Usp.Deimling,B.,SandroBotticelli,Taschen,
Zagreb2006.,str.45.
27
UplatonikimuenjimaukojejeiBotticelli
kaolannovoplatonikogkruganamediciev
skomdvorumoraobitiupuenonoizvanj
skonajeeseodnosinatijeloionotjelesno,
aonounutarnjenaduuionoduevno.Uko
likoseuraspravamaoljepotipolaziodtakvih
odnosa, onda postavka razlikovanja onoga
izvanjskog kao tijelai onoga unutarnjeg kao
duepostajeuzrokomizjednaavanjaunutar
njeljepotesduevnomljepotom,aizvanjske
ljepote s tjelesnom ljepotom.Ako se pritom
postavljadaonoizvanjskosamonekakojest,
ali ne odista (x u/ofx x.u x), a da
onounutarnjeodistajest(x.ux)(Plotin,
Enn. I. 6, 5. 1525) na temelju ega proi
zlazi da je ono unutarnje vrjednije od onoga
izvanjskog tada slijedi da je izvanjska lje
potamanjevrijedna,iliaknevrijedna.Svaki
ukus oblikovan na temelju novoplatonikog
shvaanja ljepote poiva na potonjoj razli
ci onoga izvanjskog i onoga unutarnjeg. Za
Plotina ono unutarnje budui da je duev
nojestonotoprethodiizvanjskojljepoti,i
uzrokujeje.Onotjelesnosemoepojavljivati
kaolijepo,nonijeljepotasama,jertijelonije
sue po sebi. S obzirom na Plotinovo ema
nacijsko uenje i uenje o prvotnosti onoga
nevidljivog,tijelosetumaikaovidljiviodraz
due.Spoznajatjelesneljepotediojespozna
je duevne ljepote duevna ljepota je blia
ideji ljepote nego li ljepota tijela. O samom
odnosuFicinovogiPlotinovogpoimanjalje
poteusporedidrugopoglavljeu:Beierwaltes,
W.,Marsilio Ficinos Theorie des Schnen im
Kontext des Platonismus, Carl WinterUni
versittsverlag,Heidelberg1980.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
40
samo pojavni oblici. Dok Botticelli pojavne oblike dotjeruje u skladu s no
voplatonikomikonografijom,Leonardoostajevjeraniskljuivonaturalisti
komshvaanjuumjetnosti.
35
Moglobisezakljuitidasuserenesansniumjetnicislagalikolikogodda
su se razlikovali u polazitima i mjerilu ukusa u shvaanju da se njihova
nastojanja u umjetnosti, iako su razliita, mogu ispuniti tek usavravanjem
istogtemeljnogumjetnikogapostupka,kojiseodnosinamonasljedovanja
prirode.
Zadnje,zrelorazdobljerenesansneumjetnosti,kojejeosloboenosvihnedo
statakaunasljedovanjuprirode,poinjesdjelomLeonardadaVincija,jerje
onbio prvi, premaVasarijevomshvaanju,koji je na savrennain ispunio
umjetnikuzadauteutomsmisluispraviosvepogrekesvojihprethodnika.
36
Leonardojeposvemusudeibiosvjestantesvojeizvrsnosti,pajenaginjao
viemciljuodonogakojipostavljaAlberti.DokjeutomuLeonardobioprvi,
Michelangelo je, prema istom shvaanju, potpuno ovladao umjetnikim za
daamaquattrocentaipostaonajizvrsnijirenesansniumjetnik.Michelangelo
je tu i takvu izvrsnost nasljedovanja prirode polagao u umjetniko tvorenje
kaopoetniulog,anekaocilj.Vasarisprijateljskimoduevljenjemopisuje
njegovodjelokaonajviidosegla rinascita.
37
Timenasluujemodajetenja
svihprethodnikaLeonardaiMichelangelabiladoseisavrenstvoljudskoga
umijealjepoteunasljedovanjuprirode,
38
dokjetenjaovedvojicenakon
tosudosegliizvrsnosttevrstebilapostiidrukijicilj.
39
LeonardudaVincijuviiciljuumjetnostinijepredstavljaloozbiljenjeoblika
onoga bestjelesnog u prikazu; njemu je cilj bila sama priroda. Umjetnika
slikaislikar,premanjegovomshvaanju,morajupostatizrcaloukojemuse
ogledapriroda,apritomsvrhanijeteksavrenozrcaljenjeprirode,vepre
tvaranjezrcaljeneslikeprirodeusamoiskustvoprirode,poemuslikapostaje
drugapriroda.
40
U slikarstvu umjetnik postie svoj cilj, prema Leonardovom shvaanju, ne
prestanimitoraznolikijimgomilanjemnasljedovanjasvegaizegasesastoji
prirodakaouspinjanjenavrhnekegraevinebezpreskakanjastepenica:
eli li dospjeti do vrha graevine morat e se penjati korak po korak, u protivnom e biti
nemoguedoseivrh.
41
Pretpostavkatakvogispunjavanjaviegciljauslikarstvupoivanashvaanju
dajematerijaprirodeusebizdruenasazaokruenimsavrenstvomistinske
ivjeneljepote.
Umadrigaluiz1544.,kojipoinjesUgodinamnogoimnogokunji,Mi
chelangelokaodaseizrugujeLeonardovomshvaanjuslikarstva.Utomma
drigaluMichelangeloistieistinuosmrtnosti:nitko,paninajveislikarne
moedoseiLeonardovciljzatotojeovjekizprirodnograzlogapropadljiv.
Uzroknemogunostidaseumjetnostpretvoriusavrenioblikprirodejestne
savrenstvoprirode.SlueiseLeonardovomslikomuspinjanjanavrh,Mi
chelangeloporuujedaniumjetnikniprirodanisuonosavreno,jerpriroda
stariiumire:
Jerdouzvienihnovihdjela
ovjekkasnodopreimaloizdri.
Prirodaslino,
svremenanavrijeme,odlikadolika,
akojedovrha,lutaju,ljepotestigla
utvomboanskom,staraje,imoraumrijet
42
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
41
Pretvaranjeumjetnostiuistinuprirode,zbogsavrenstvaprirode,kojebise
trebalomoidostiisavrenimnasljedovanjemsvihlikovaizprirode,jednog
po jednog sve do vrha,
43
jest, prema Michelangelu, neispravan put, i izraz
najveegnepoznavanjabitiprirode.AMichelangelojeponajviezbogtakvog
Leonardovog shvaanja slikarstva odbijao biti slikarom te je za sve slikare
28
Usp. Panofsky, E., Novoplatoniki pokret i
Mikelanelo,str.19.
29
Botticelli i braa Antonio i Piero Pollaiuolo
bili su Ficinovi suvremenici. Botticeli je bio
mlai desetak godina odAntonija Pollaiuola
i Ficina. Ujedno valja znati da u Poklonstvu
kraljeva,jednomodnajmlaihBotticellijevih
djela,jouopenemanovoplatonikeikono
grafije, a tu sliku je naslikao desetak godina
nakontojebilazgotovljenaFicinovaraspra
vaDe Amore.MitolokeslikeRoenje Vene
re,ProljeetePalada i kentaur,kojepersoni
ficirajuodreeneoblikeduevnostiuskladus
Ficinovimshvaanjemljubavi,nastajunakon
1482., kada je Ficino bio u pedesetoj godini
ivota.TakoerinjegovicrteizaBoanstve
nu komediju, u kojima se moda najvie od
svih Botticellijevih radova odraava novo
platonika ideja, nastaju vrlo kasno, izmeu
1480.i1490.Utolikotrebapretpostavitidaje
Ficinoodgajaoukussobziromnaradovebra
ePollaiuolo,skojimajebioiprijatelj.Usp.
Hemsoll,D.,BeautyinLateFifteenthCen
turyFlorence,str.67.
30
Usp. Ficino, M., In convivium Platonis de
amore commentarium 5.VI, u: M. Ficinos
Commentary on Platos Symposium, (ur.,
prijevod, uvod: Gy. S. Jayne), University of
Missouri(studies19,1),Columbia1944.
31
Napomena:PlotinjenapoetkuspisaO lije
pom(Enn.I.6,15.)razluiodvijevrstelje
pote. Naveo je stoiki stav prema kojemu je
sumjernostpoeloljepote.Sumjernostpostoji
ako dijelovi neke cjeline stoje u skladnom
odnosu spram sebe samih te ujedno spram
cjeline.Postojanjesumjernostiuvjetjedase
ono vidljivo nazove lijepim i zdravim (Enn.
I. 6, 1. 2030). Budui da stoici sumjernost
uzimajuzapoeloljepotemeutjelesnimsu
ima, Plotin bi, da je prihvatio stoiku tvrd
nju, morao u svojemu uenju govoriti o dva
poela ljepote. Naime, za razliku od stoika,
onneuisamootjelesnimsuima,veuzta
postavlja i netjelesna sua.Ako bi prihvatio
sumjernost kao poelo tjelesne ljepote, onda
bi imao uenje o dva poela ljepote, budu
i da za poelo netjelesne ljepote neupitno
prihvaa Um. Meutim, prema Plotinovom
shvaanju,postojijednopoeloljepotezasva
sua. Da bi opovrgnuo stoike, naveo je pri
mjer tjelesnih sastavina koje jesu sumjerne,
aunatotomunisulijepe(Enn.I.1.3545).
Usto treba uoiti da Plotin ne pobija svaku
mogunost odredbe ljepote u smislu sumjer
nosti,tonovoplatonikiopravdavaFicinovo
postavljanjesumjernostikaoodreenoguvje
taljepote.Plotinsamokaedanijenajisprav
nije shvaati sumjernost tjelesnih sastavina
onime po emu su one lijepe. Naime, meu
tjelesnimsastavinamarazlikujuseonekojesu
sumjerneodonihkojenisusumjerne.Sumjer
ne tjelesne sastavine uglavnom su lijepe, ali
nesmijesemislitidasulijepeposumjernosti.
Plotin, pretpostavljajui uenje o prvotnosti
onoga umskog, smatra da sumjerne tjelesne
sastavine,zarazlikuodnesumjernih,suimaju
umskunaravistotepasestogapojavljujukao
onolijepo.Sdrugestrane,duajeizdijelova,
aivrlinakaoonoduevnotakoerimadijelo
ve.Svetoimadijelovemoebitisumjerno,
pa ona dua koja nije sumjerna ne moe biti
lijepa. Time izlaze na vidjelo dvije vrste su
mjernosti:sumjernosttijelaisumjernostdue.
(1)Tjelesnasumjernostokojojgovorestoici
odreujesebrojemikoliinom,inemoebiti
poeloljepote.(2)Duevnasumjernostnadi
lazi brojevnu/koliinsku odredljivost i moe
bitipoelomljepote;duevnasumjernostjest
onolijeponanainUma.
32
Posebice je zanimljivo usporediti Ficinov
opismjere(Modus)sAlbertijevimuputamau
svezikompozicije(De pictura2.36,2.37)ili
mjerenjaljudskefigure(De statua513).
33
Usp.Alberti,De Pictura3.55;Ficino,M.,In
convivium Platonis de amore commentarium
5.VI.
34
amore commentarium 5. VI: (1) Raspored
(Ordo):dijelovitjelesnecjelineserasporeu
ju na mjesta koja im pripadaju po prirodi.
Glava je gore, ui su sa strane itd. Raspored
nije niti jedan od tjelesnih dijelova, ve pri
mjerenrazmjetajtihdijelova,arazmjetajje
nekirazmakonokojeposebinijevidljivo.
(2)Mjera(Modus):pravilaniizjednaenod
nos dijelova, jednog spram drugih i cjeline
ujedno. Odnosi se na kolikou: tri nosa po
duinijednakasuduinilica,akosekrugi
rom otvorenih usta razdijeli na dva polukru
ga, tada ta dva polukruga odgovaraju unim
koljkama,osamglavapoduijestduinati
jelaitd.Mjeranijesamakolikoa,vegranica
kolikoe, a ta granica je nevidljiva povrina,
linija,toka.(3)Ospoljenje(Species):oblicii
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
42
tvrdio da su poput starica, djevojaka i sveenika koji robuju ljupkosti onoga
osjetilnog,neosjetljivizaistinskisklad.
44
ZatomoemonaslutitiMichelange
lovoajkadagaje1508.godinepapaJulijeIIobvezaonaoslikavanjeSik
stinskekapele.TojeMichelangelupredstavljalobolanimukotrpanzadatak.
Naroito u poetnim godinama osobnog uzdizanja u umjetnosti, njemu je
slikarstvo bilo strano; moda se tek pred kraj ivota pomirio sa sobom kao
slikarom:uslikarstvunijeiznalaziomoikojimabimogaoozbiljitionajcilj
uumjetnostikojemujeudiokaoumjetniknovoplatoniar,audiojeizradbi
koja se ostvaruje snagom odrjeivanja, odstranjivanja, struganja, oduzima
nja.
45
Buduidajetusnaguiznaaousamompostupkuskulpturnogtvorenja,
aneslikarskog,njegovnovoplatonizamoitujeseponajprijeukretanjima
dijelovaskulpture,naimeunaroitimodnosimamasekamenaiprostora.U
sluajuMichelangeloveskulpturenovoplatonizamjeprvotnoprisutanuskulp
torskom obliku, a ne sadraju, te proizlazi kao izravan uinak umjetnike
izradbe;teknaknadnojeprisutannaikonografskinain.
46
Zanjegovoslikar
stvovrijediobrnuto:novoplatonizamjeunjegovomslikarstvu,kaoiuBotti
cellijevom,najvieprisutanuikonografiji.Tomujerazlogbiotajmislioje
Michelangelotoslikarstvoovisiosnazipolaganja,aneoduzimanja.
47
JednakosuiMichelangeloiBotticellihtjelidanjihovoumjetnikodjelobude
proetoduhovnimznaenjemvrlineiliplatonikogpojmaljubavi.Botticelli
jeoblikovaolikVenere,jerjeznaodaonapredoujenebeskuljubav.Ostalo
je bilo stvar njegove slikarske sposobnosti koliko e uvjerljivo prikazati taj
lik.ZarazlikuodBotticellija,Michelangelosekaoskulptornovoplatoniar
nije mogao zadovoljiti uvjerljivim prikazivanjem likova. Zato ne smijemo
pomislitidajeMichelangelopremaslinomrazloguuskulpturioblikovaolik
Mojsija,kaotojeBotticelliuslikarstvuoblikovalolikVenere.Michelangelo
jehtioskulptorskimpostupkomodrjeivanja/oduzimanjaizravnoomoguiti
nastajanjenovoplatonikogpojma.
48
Toznaisljedee:dokBotticelliumjet
nikioblikujevidljivi likVenere,jerjeupravonjegaodabraozasimbolnebe
skogpojmaljubavi,dotleMichelangeloskulptorskioblikuje nevidljivi oblik,
priemuvidljivilikMojsijadolaziuzgredno.
49
Michelangeloje,naravno,pokuaoiuslikarstvupostiiistiuinak.
50
Una
stojanjudapostupakslikanjausuglasispostupkomkiparskogtvorenja,ukoji
jejedinovjerovao,uspiojenakoncupostiimoratemopriznatimoda
i ono najvie to se moe postii u slikarstvu. Jer teko da netko moe ita
drugozakljuitinakontovidisvodSikstinskekapele.Notooitonijemoglo
biti ono istinski michelangelovsko, prije svega zato to Michelangelo nije
naaosebeniujednojumjetnostitolikokolikoukiparstvu,
51
izatotonovo
platonizam u njegovom slikarstvu ostaje odreen pojmom koji se uvodi u
osjetilnisadrajputemnaknadnogteorijskograzmatranjaslike.Michelangelo
nijevjerovaodaslikarstvoomoguujeumjetnikudaoslobodinovoplatoniki
pojamizravno,upostupkusamogrukotvorenja.
Prije nego li vidimo kako je Michelangelo izravno ostvarivao novoplatoni
zamuskulpturi,valjavidjetikakojeostvarionovoplatonikuikonografijuu
slikarstvu.
KakoMichelangelonijemogaonagovoritipapudaposaooslikavanjasvoda
Sikstinskekapeledodijelinekomdrugomumjetniku,danassunatomsvodu
ovjekovjeenanovoplatonikanaelaunajveemikonografskompoduhvatu
tevrste.PrematumaenjuCharlesaDeTolnaya,Michelangelojesimboliki
ralaniosvodnatrirazine.
(1) Centralni dio svoda predstavlja najviu razinu uspona ljudske due k
Bogu,asastavljenjeizprikazabiblijskihscenaPostanka,kojimaseeli
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
43
simboliki ilustrirati umska spoznaja Boje istine. Taj dio cjelokupne
scenskekompozicijesvodashvaamokaopersonifikacijuivotaduena
nadnebeskommjestu(epovpxo.o).
bojedijelovakojisastavljajucjelinu,tj.sklad
svjetlasjeneilinija.Tajskladnijeumateriji.
35
IakoLeonardodaVinciuopenijezauzimao
platoniko polazite u umjetnosti, jer je u
svojimdjelimahtioprikazatiprirodnepojave
itjelesnakretanjakaoonoistinskijeoddue
iduevnosti,ukonaniciseonmogaoprila
goditiiumjetnikimnastojanjimaokoprika
zivanjaduevnosti.Najoitijiprimjertogaje
njegova Mona Lisa (zapoeta 1505.) usp.
Hemsoll,D.,BeautyinLateFifteenthCen
turyFlorence,str.74.inisedapravirazlog
zatoseLeonardodaVincimogao,kaoizrii
tiantiplatoniar,toboeprilagoditiukusukoji
eli u prikazu ostvariti odreenu duevnost,
lei u injenici da je izraavanje duevnosti
najljepeuonompojavnomoblikukojiizra
ava mladenaku snagu prirode, a tako se
svagdaujednoslaviimaterija.Utomsmislu
Alberti puti slikare da ne slikaju nita poput
izboranoglicastarice,adatojeviemogue
prikazujumladatijela,tj.lijepooblijemate
rijeusp.Alberti,De pictura 2.35.
36
Tek nakon to su neki slikari potpuno ovla
daliAlbertijevimpravilimaslikanja,moglose
napustiti shvaanje da je cilj slikarstva moi
postii sve ono to je mogue postii iz po
znavanja oblikotvornih poela kojima se na
slicinasljedujeskladprirode.
37
Usp.Vasari, G., ivoti slavnih slikara, kipa
ra i arhitekata,CIDNOVA,Zagreb2007.,
str.20.
38
SmatralosedajeCimabue,uiteljGiotta,prvi
otkrio sklad prirode, koji su u antici nazivali
sumjernou, a u renesansi onim to je vera
proportio,alidajeGiottoprviuspjenijeuspio
oblikovati taj sklad. Kasnije umjetnici, poput
MasaccioaiDonatella,jouspjenijenasljedu
juprirodu,alinebezgreaka(usp.Panofsky,
E., Renaissance and Renascences in Western
Art,str.27).PrvijeLeonardo,premaVasari
ju,uspioostavitisveumjetnikeizasebe,jerje
slikao vrhunskim umijeem, tako savreno
danjegovuiteljslikanja,AndreadelVerroc
chio,odustajeodslikarstvausp.Vasari,G.,
ivoti slavnih slikara, kipara i arhitekata,str.
251i253.
39
Naravno, to ne znai da Leonardo i Miche
langelo nisu uviali da je umjetnost mo
proizvoenja slinosti s prirodom (at natura
similitudinem),alionitoitakvoproizvoenje
vie nisu shvaali kao ispunjavanje umjetni
kove zadae. Neki povjesniari umjetnosti
shvaaju da su Leonardo i Michelangelo na
taj nain preusmjerili umjetniko tvorenje
odAlbertijevih zacrtanih zadaa koje se u
konanici svode na vjebanje nasljedovanja
ispravne perspektive u prostoru prema
problemu opisivanja pokreta. Usp. Toman,
R. (ur.), The Art of the Italian Renaissance,
Knemann,Cologne1995.,str.434.
40
Usp. Leonardo on Painting,str.202(prijevod
Codex Urbinas Folio 33v). Prema Leonardu
daVincijusvakipoetnitrenutaktvorenjasli
keozbiljujegeometrijskelikove/oblikeizpri
rode poput matematikog umovanja, ali sli
karstvoseuzdieiznadznanostimatematike.
Slikarstvouprodiranjudoprirodesvojciljne
trebavidjeti,poputmatematike,urazotkriva
njuistinekaouinkaprirodnogiskustva,ve
trebaiidaljeodtoga:postatisamoiskustvo
i istina prirode. Usp. Leonardo on Painting,
str.18(prijevodiizCodex Urbinas Folio4r).
41
Usp.Leonardo on Painting,str.197(prijevod
izCodex Urbinas Folio31rv).
42
Buonarroti,M.,Negliannimoltienellemo
ltepruove(madrigal,Freybr.241),u:Buo
narroti, M., U kamu vrletnom i tvrdom (pri
jevod Mladen Machiedo), Istarska naklada,
Pula1986.,str.55.
43
Usp.Leonardo on Panting,str.197(prijevod
izCodex Urbinas Folio31rv).
44
Usp. Neret, G., Michelangelo,Taschen/Euro
papressholding,Zagreb2006.,str.15.Koliko
jeMichelangelobioljutzboginjenicedasu
drugiljudiuonovrijemebilivoljnisluatiLeo
nardova tumaenja stvari, to moemo raza
znatinatemeljuanegdotepripisaneAnonimu
Magliabecchianu, u kojoj je opisan trenutak
u kojemu se Michelangelo sluajno naao na
mjestunakojemususeokupiliFirentincikada
su zahtijevali od Leonarda da im istumai
Dantea, pajeLeonardo,ugledavi Michelan
gela,daorijeMichelangelu,tojeMichelan
gelo shvatio kao ismijavanje i stoga se otro
okomio na Leonardove neuspjehe u umjet
nosti usp. Frere, J.C., Leonardo. Painter,
Inventor Visionary, Mathematician, Philoso
pher, Engineer,Terrail,Paris2001.,str.121.
45
Buonarroti, M., Pismo Benedettu Varchiju
(355):Kaemdamiseinidaseslikarstvo
driboljim,ukolikoseviepribliavareljefu,
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
44
(2) Dioscenskekompozicijeizmeunajvieinajnierazinesvodasastavljen
je iz niza prikaza Proroka i Proroica, koji naznauju umsko suimanje
istineBogaipersonificirajupreporaanjedue/prosvjetljenje,kaospiri
tualis ignis.
(3) Najnia razina, smjetena u lunete i pandantive, prikazuje scene prema
knjizirodoslovljaIsusaKrista,opisaneuEvanelju po Mateju.Rijejeo
slikarskojpersonifikacijizemaljskog,najniegivotadue.
52
ZnaajnojepritomprimijetitidaTolnayneprogovaraobitnomrazlogubroja
devet na najviem dijelu svoda, a taj razlog, po svemu sudei, jest izriito
novoplatoniki.
Platon u Fedru (246 d249 a) iznaa dio jednog mita, po kojemu se krilate
ljudskedueunebeskojoblasti,prijetjelesnograanja,uzdiudonebeskog
vrhaokokojegakrueimoguupiratipogledprekonebauideje.Dueljud
skeiboanskesurasporeeneudvanaestredovakojepredvodibogZeus.
Svakioddvanaestredovauspinjanjapredvoenjejednimzasebnimblaenim
(xup)bogom.
53
Svedokseljudskeduenalazeunebeskojoblasti,raspo
reenesuutihdvanaestredova,akarakterpojedineljudskeduejeodreen
glavnimobiljejembogakojipredvodinjezinredukojijerasporeena.Kada
sejednomuspnedovrhaneba,svakaljudskaduapostajetoistinskijaijaa
tosevieuspije,krueiukruguokonadnebeskogmjesta,nagledatiideja.
Krugseispunjakadasevratiupoetnutokuodkojejenavrhunebazapoe
lakruenje.Ljudskaduanemoeujednomkruguokonadnebeskogmjesta
zaitavovrijemekruenjagledatiuideje,nitiihmoepunogledati,jernema
snaguboanskih,veljudskihkonjakrilatekoijeodkojejesastavljena,ali
tovieugledatoviestjeesnagezajojedankrug.Ideje,zakojesedua
navrhunebaboridaihtovieugleda,jesunjezinanajveahrana.tomanje
uspijevidjetiideja,tojevieispunjenazaboravomnanjih.Takooteaipo
injepadatiunajniuoblastzemaljsku.Postojidevetnainapada,tj.devet
vrstaoblikazaboravakaodevetmoguihvrstaotjelovljivanjaduenazemlji.
Dakle,nanekinain,dokjeduananebeskomvrhuidokkruioko(epI)
ideja,brojdevetjetamoprisutan,jerseljudskaduanavrhuneba,zacijelo,
okreenajedanoddevetmoguihnainazaborava.
UtolikomoemotumaitiikonografijusvodaSikstinskekapeleinasljedei
nain.
SvodSikstinskekapelejebiopoduprtsdvanaestlunetaipandantiva(etiri
ugaonapandantivasuvea),aMichelangelojeprostoreunutartihdvanaest
luneta i pandantiva ispunio scenama koje oznaavaju zemaljski ivot due.
Ljudskaduasesazemaljskerazineuzdienaneboujednomoddvanaestre
dovauspinjanja.Brojdvanaest,stoga,premamogunostiuzdizanjamorabiti
prisutannazemaljskojrazini.Utolikorasporeenostscenakojesimboliziraju
zemaljskiivotdueudvanaestlunetaipandantivamoemoshvatitikaodva
naestrazliitihzemaljskihuzletitaduepremanebeskomvrhu.Michelange
lojenadonjipojas,kojisimbolizirazemaljskurazinuuzlijetanjadueprema
nebu,dodaopojaskojijesastavioizdvanaestprikazaProrokaiProroica.Taj
pojassimbolizirasameredovenebeskoguspinjanja.Akadaseljudskadua
uzdignedosamogavrha,tadasetamo,prematumaenjumitaizFedra,moe
okretatinadevetnaina,ovisnoonjezinojsnazigledanjaideja.Ljudskadua
koja je najjaa krui na nadnebeskom mjestu na filozofijski nain, a nakon
padaeseotjelovitikaofilozof;ljudskaduakojaimanajmanjesnagekrui
poputtiraninapaepostatitiranin.Tiraninpredstavljanajslabijioblikkrue
njadeveti.
54
ZatomodanijesasvimsluajnoMichelangelopodijeliosam
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
45
vrh svoda na devet pravokutnih polja. Devet polja s devet scena Postanka
simboliziradevetmoguihnainagledanjaideja,tj.zaboravaideja.
Simbolikaikonografijesluislikovitomodreivanjupojmovakojisustvarte
orije,aneumjetnikeizradbe.Nasuprottomu,Michelangelojezahtijevaoda
senovoplatonizamuzpomoodrjeivanja/odstranjivanjaostvariuskulpturi
areljefdasedrigorim,ukolikosepribliava
slikarstvu:istogasemenivazdainilodaje
kiparstvo svjetiljka slikarstvu i da je izmeu
jednog i drugog razlika kao izmeu sunca i
mjeseca. Sad, nakon to sam proitao u va
ojKnjiici,gdjekaetedasu,filozofskigo
vorei, one stvari kojima je jedan te isti cilj
jednateistastvar;promijeniosammiljenje:
ikaemdaakoveirazboritekoa,smetnja
i naprezanje, ne dovodi do vee plemenito
sti; da su (onda) slikarstvo i kiparstvo jedna
te ista stvar; a da bi se nju dralo takvom,
ne bi smio svaki slikar ivjeti bez kiparstva
kaoislikarstva;islino,kiparbezslikarstva
i kiparstva. Ja smatram kiparstvom ono to
se izvodi snagom oduzimanja: onim to se
izvodi putem polaganja, slino je slikarstvu:
doista,jerizlazeiijednoidrugoizistogpo
znavanja,naimekiparstvo islikarstvo, moe
ihsenavestidalijeposklopemiridanapuste
tolikeprepirke;jersegubinatovievremena
negolidasestvaralikoveikipove.Onajkoji
napisa da je slikarstvo plemenitije od kipar
stva,akojetakodobroshvatio(i)drugotoje
napisao,napisalabitoboljemojasluavka.
U:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom
(prijevodMladenMachiedo),Istarskanakla
da,Pula1986.,str.106(kurzivdodan).
46
OnovoplatonizmuuMichelangelovojskulp
turiusmisluikonografijevidi:Panofsky,E.,
Novoplatoniki pokret i Mikelanelo, str.
135179.
47
Oshvaanjupolaganja/dodavanjaiodstranji
vanja/oduzimanja s obzirom na prirodu po
jedinih umjetnikih vrsta vidi uAlbertijevoj
raspraviDe statua2.
48
Michelangelonevidiukomadukamenatrae
niovjekovlik,kakotoAlbertimislizaskulp
tora (De pictura 2), ve umski pojam. Zato
zapoinje jednu svoju pjesmu: Umjetnik
vrsninemanekemisli /adaumramoruona
venespava(kurzivdodan)Usp.Miche
langelo, Non ha lottimo artista alcun con
cetto,u:Michelangelo,Soneti,str.35.Misao
koja spava u kamenu je sam novoplatoniki
pojamusp. Machiedo,M.,Praescriptum
uzPisma,u:Buonarroti,M.,U kamu vrlet
nom i tvrdom,str.16.
49
PrimjeujemodadvastoljeaposlijeKantui
da umjetniko djelo sainjava istinski pred
met suda ukusa s obzirom na njegov oblik,
a ne sadraj. Nije prikaz odreenog cvijeta
ono lijepo, ve ispreplitanje poteza kojima
suoblikovanelinije[usp.Kant,I.,Kritik der
Urteilskraft 4.(B11),FelixMeinerVerlag,
Hamburg, 2006., str. 53]. Kant kae da pri
kaznekogovjekainjegovogtijelanemoe
uumjetnikomdjelubitipovezansumjetni
komljepotomakoseprigledanjupretpostav
lja pojam prema kojemu se odreuje prikaz
[usp. Kant, I., Kritik der Urteilskraft 16.
(B50),str.84].Naumjetnikomdjelulijepo
je ono to se odnosi na skladno ispreplitanje
dijelovaumjetnikecjeline,ausluajuskulp
ture to su dijelovi mase skulpture, pa, stoga,
kiparoblikujeodnoseizmeumaseiprostora,
aneMojsija.Akoskulpturuodreujemopre
ma pojmu i simbolikom znaenju Mojsija,
tadajeljepotasameskulpturepodreenateo
rijskomrazmatranjustvari,aneestetikom.
50
Stimusvezijednanapomena:renesansnisli
kari,osimnapreteitojednobojanchiaroscu
ronain,postiujedinstvo/skladbojeisklad
nimritmikimodnosimaintenzivnihkrivihi
komplementarnihparovaboja.Prvinainpri
pada Firentinskoj koli, drugiVenecijanskoj.
Michelangeloje sve scene na svodu Sikstin
ske kapele koje simboliziraju zemaljski/pri
rodnividdueslikaopretenonachiaroscuro
nain.ToneudiakoznamodajeLeonardu,
najveem predstavniku naturalizma u rene
sansnoj umjetnosti, chiaroscuro predstavljao
glavnu stvar u nasljedovanju istine prirode.
Pratimo li koliko i gdje se Michelangelo na
svoduSikstinskekapelekoristiochiaroscuro
tehnikom, uoit emo da su prema sreditu
svodaprikazisvevieodrijeeniodprimanja
svjetlosti na chiaroscuro nain.Ako izdvoji
mo,primjerice,Perzijskuproroicu irazmo
trimo oblikotvorno poelo primanja svjetlo
sti, tada uviamo jednu sloenost u stupnje
vanju svjetline, po kojoj primanje svjetlosti
odudara od chiaroscuro naina. Razvedena
plohahaljinejezeleneboje.Jedandioteplo
he je izriito svijetao, drugi je taman: gruba
podjela svijetlog i tamnog. Potom se u onoj
izriitosvijetlojpolovici,sjednestrane,teu
tamnoj polovici, s druge strane, izvrava jo
jedno stupnjevanje svjetloe: u svjetlijem
dijelu stupnjevanje svjetloe je jednako kao
i u tamnijem dijelu, ali u svjetlijem dijelu je
svjetlije, a u tamnijem tamnije. U razliitim
razinama svjetloe iste boje isti postupak
stupnjevanja svjetline u konanici uravnote
uje mnotvo razina svijetlog i tamnog iste
boje. Uinak jest postignue jednobojnosti
bezobziranarazliitosti.Jednobojnostjepre
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
46
kaonevidljivioblikiizravanuinakpostupkarukotvorenja;dubokojevjero
vaodanovoplatonikanaelanisuiskljuivostvarmisaonoteorijskihmoi,
vedamogubitiistvarmisaonorukotvoreihmoi.Zarazlikuodslikarstva,
Michelangelouskulpturinastojiosloboditiumjetnikipostupaksvakevezes
pojavnimoblicima,papreokreebitpostupkarenesansnogumjetnikogtvo
renja.
Michelangeloseukiparstvunetrudinasljedovatiprirodneoblike,ve,tomu
nasuprot,teidasesamaprirodapretvoriuumjetnikioblikiljepotu.Odno
sno,akouopetrebainsistiratinaodnosuizmeuumjetnostiiprirode,tada,
premanjegovomshvaanju,nijeumjetnosttakojauiiusavravasamusebe
premauzorukojiiznalaziuprirodi,vebitrebalobititakodaseprirodatvori
ioblikujepremauzorimakojiseiznalazeuumjetniku/umjetnosti.
Umanjivanjem vrijednosti nasljedovanja prirode, a isticanjem savrenstva
umjetnikogpostupka,Michelangeloje,zapravo,zapoeosneimtobise
mogloshvatitikaoskonavanjeprirodeuumjetnosti.tojeprirodabliakra
ju, to je unutarnji ivot due istinskiji: u madrigalima prirodni ivot naziva
onmrtvimivotom.Stogabisemonjegoveumjetnostitrebalasastojatina
usmjeravanjuprirodepremanjezinomkraju.Michelangelo,meutim,uvia
da je priroda spremna umrijeti samo ako ostvari najvii stupanj ljepote, pa
skonavanje prirode u umjetnosti ne znai nita drugo do li to da je treba
umjetnikiuljepatidonjezinasavrenstva.
Michelangelo u jednom madrigalu bolje pojanjava bit svojeg nastojanja u
umjetnosti.
55
Dokseumjetniktrudiuljepatiprirodudonjezinasavrenstva,dabisepri
rodaogledalauumjetnikomprikazukaoravnaraju,dotle,sdrugestrane,
takavumjetnikovposaojestonajkojiporunjujeumjetnika.Slueiprirodi,
umjetnikpostajesvestarijiiruniji.Utomsmisluumjetniknanekinainbiva
nasamarenodprirodeispravommusemoenasmijati,jerproizvodeinajvii
stupanjprirodneljepoteujednodokrajujesvojuprirodnuljepotu.PotomMi
chelangeloipakzakljuujenetoneoekivano:umjetnikamoespasitivjera
uljepotuonostranogoblika.Naime,akoumjetnikistinskinaginjeonostranoj
ljepoti,tadaznada,zapravo,nijeodanprirodi,padokjeuljepava,nitagane
prijeidajeiznevjeri.Pobjedonosnozakljuujedaseumjetnikovposaouljep
avanjaprirodemoeismijatiako,isamoako,umjetnikdopustiprirodidaga
ismije.
56
ZatoMichelangelo,nedoputajuiprirodidaganasamariiismije,s
vjeromuljepotuonostranogoblika,preokreepostupakumjetnikogtvorenja
uupravljanjekojimseuprirodiuzpomoumjetnostitvorioblikunutarnjega
umovanja.Umjetnikimpostupkomodrjeivanja/odstranjivanja,onskonava
ivotpojavnomobliku,tj.prirodi,aporaaivotpojma.
***
Prema novoplatonikom shvaanju, ljudska dua moe postati u sebi jedin
stvena,alinikadaionojednonaprosto.Duajestsastavinaizdvijevrstesvje
tlosti,odkojihjejednanatprirodna,adrugaprirodna.
57
Natprirodnasvjetlost
uovjekujestmouenjazaBogom,aprirodnasvjetlostzaonimzemalj
skim.
PrirodnusvjetlostMichelangeloshvaakaomoputeneljubavi,auodree
nom smislu je vee za neisklesanu, sirovu i tvrdu koru kamena: sve dok se
tvrdoa i sirovost kamena ne oplemene odrjeivanjem od svega prekomjer
nog,dotlejeovjekpukirobopakihudnji,zavedenzemaljskomljubavlju.
58
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
47
Prirodnasvjetlostnedoputaprodornatprirodnesvjetlosti,vejojseopire,
kao to se oko naviknuto vidu u tami opire izravnoj svjetlosti sunca. Bez
natprirodnesvjetlostiduaostajepoputneobraenogkamena:sirovaitvrda.
Kaotookoviditjelesneoblikepomousunevesvjetlosti,takoduaprima
bestjelesneoblikeizravnimgledanjemuliceBogauboanskojsvjetlosti.
NatprirodnasvjetlostduepremaFicinujestmoboanskihzrakakojeosje
tilnookonemoevidjeti,aMichelangelotezrakespominjenaistinain,pa
kaedaonepogaajusrcekrozzatvoreneoi,
59
idodajedaonedraguljima
dajuveisjajnegotogaimajutemeljemvlastitihsvojstava.
60
Odnosprirodneinatprirodnesvjetlostiubitnomjevezanzaodnosbijelog/do
brogicrnog/opakogkonjakrilatekoijekojuPlatonuFedru(246a253d)
prispodobljujesduom.Ljudskaduajepodijeljenanadvadijela.(1)Bijeli
konj s moima natprirodne svjetlosti je slikovit opis besmrtnog/boanskog
vidaljudskeduerazumnost/razboritost,(2)acrnikonjsmoimaprirodne
svjetlostijeslikovitopissmrtnog/zemaljskogvidaljudskedueuenjeza
onimtjelesnim.Ficinonetumaicrnogkonjakaoopakogposebi,veuzrok
njegove opakosti vidi u prianjanju uz kretanja prirode koja su pod znakom
razliitosti(alteritas),aneistosti(identitas).
61
Obakonjasukrilata,adabise
duakaokoijauzdigladoidejeljepote,konjisemorajumeusobnosloitii
zdruiti.Tojemoguejerbijeli/dobarkonjimamoodnjegovaticrnog/opa
maplatoniarimajednaodnajveihvrijedno
stionogaosjetnog(usp.Platon,Phil.53ad;
Ficino, M., In convivium Platonis de amore
commentarium 5. VI). Tolnay uvia uinak
jednobojnostiucjelinikoloristikekompozi
cijesvodaSikstinskekapele(usp.Tolnay,C.,
The Sistine Ceiling,PrincetonUniversityPre
ss, Princeton,1945., str. 99101). O ienji
mabojenafreskiizmeu1964.i1993.vidiu:
Mancinelli, F., The Sistine Chapel, Edizioni
MuseiVaticani,Vatican2004.,str.98111.
51
Svagdasepotpisivaosoznakomkipar,nikada
drukije.
52
Osvemutomeponajboljevidiu:Tolnay,C.,
The Sistine Ceiling;usp.Damjanov,J.,Vizu
alni jezik i likovna umjetnost,kolskaknjiga,
Zagreb1991.,str.171175.
53
Ficino Zeusa imenuje Jupiterom i tumai ga
kao duu svijeta, a imune bogove shvaa
kaobesmrtneupravljaedvanaestzemaljskih
sferausp.Ficino,M.,Commentaryonthe
Phaedrus,2.II,u:Ficino,M.,Commentaries
on Plato, Volume 1. Phaedrus and Ion (ur.,
prijevod:MichaelJ.B.Allen),HarvardUni
versityPress,Cambridge/MassachusettsLon
don/England2008.
54
U Platonovom Fedru (248 d249 a) iznesen
jesljedeiporedakkruenjadue,odnajjae
duepremanajslabijoj:1.filozof,ljubiteljlje
poteilinetkotkoimamuzikuiljubavniku
narav, 2. kralj, ratnik ili vladar, 3. politiki
slubenik ili gospodarstvenik, 4. trudbenik
gimnastiarililijenik,5.proricateljilisvee
nik,6.pjesnikilinekidrugiumjetnik,7.obrt
nikilizemljoradnik,8.sofistilidemagog,9.
tiranin.
55
Buonarroti,M.,Costeipursidelibra(Frey,
br.172),u:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom
i tvrdom,str.53.
56
Ibidem:nopresretnimsesmatratmogu,/
akosvladam,ljepaju,prirodu.Napomena:
dokjeLeonardovviiciljuumjetnostipostati
samaljepotaprirode,dotlejeMichelangelov
vii ciljpobijeditiprirodu u tvorenju njezine
ljepote.
57
Usp. Ficino. M., In convivium Platonis de
amore commentariumIV.4.
58
Usp. Buonarroti, M., Si come per levar,
donna,sipone(Freybr.152),u:Buonarroti,
M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.50.
59
Usp. Buonarroti, M., Dagli occhi del mio
bensiparteevola(Freybr.30),u:Buonar
roti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.34.
60
Usp.Buonarroti,M.,Lezi,vezzi,carezze,or,
festeeperle(Freybr.115),u:Buonarroti,M.,
U kamu vrletnom i tvrdom,str.43.
61
Ficino,M.,Commentary on the Phaedrus,2.
VII.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
48
kogkonja,
62
tj.prirodnasvjetlostuzpomonatprirodnesvjetlostimoeposta
tiplemenitapaudnjemogudopustitirazumudaupravljanjima.
Dobarkonjsvojimkrilimasvagdaupravljakoijupremavrhuneba,nebili
duakruilaokonadnebeskogmjestauskladusprirodomumskogkruenja.
Akoljudskaduausebipostigneslonostivjenanjeizmeusvojegsmrt
nog i svojeg besmrtnog vida, tada, prema Ficinovom shvaanju, nalikuje
savrenomkruenjukrilatekoijeduesvijeta.
63
Utomsluajuljudskadua
postajepoputnebeskogtijelasbesmrtnomduom,jerseucjelinisasobom
kree jednako kruno, to Ficino tumai kao povratak ljudske due samoj
sebi.
64
Michelangelovistihovipotvrujudaseionslagaospotonjimshvaanjem
kako je za uzdizanje due do vrha neba potrebno postii slaganje zemalj
skogvidaduesboanskim.UsonetimaposveenimTomasuCavalieriju,
65
sasvimsejasnooitujeMichelangelovaunutarnjaborbaizmeudvijevrste
ljubavnihudnji.
66
Umnogimstihovimapjevaobesmrtnojudnjizanebe
skomljubavlju,kojusprjeavazemaljskaputenost.PremaMichelangelovim
stihovimanasluujemodapostignueunutarnjegsklada,zdruivanjedobrog
i opakog konja krilate koije, nikada nije i ne moe biti ono zgotovljeno,
dokrajaostvareno,veje,naprotiv,onokojesesvagdaraa.Michelangelo
uvia da e nebesku ljepotu dosei u platonskoj ljubavi u kojoj je snaga
besmrtnihkriladovoljnojakadapodignepremavrhunebaizemaljskuud
nju.
67
(1) Naraziniprirodeoplemenjivanjematerijeizvravaduhsvijeta(spiritus
mundanus).
68
Onpripremaprvotnumaterijunaprimanjeoblikaljepote.
69
Tako duh svijeta u prirodi posreduje izmeu prvotne materije i oblika,

proizvodeioblikprirode,iomoguujeprirodidaprimaljepotu.
(2) Narazinipojedinanogovjekaoplemenjivanjesmrtnog/zemaljskogvida
due izvrava duh ovjeka (spiritus humanus). On oplemenjuje udnje,
posredujeizmeudueitijelaispajaihujedno.Takoduhovjekapro
izvodioblikduekojiprimaljepotu,priemuovjekpostajevrl.
70
Unutarnjeprimanjeljepoteuljudskojduije,posvemusudei,nasljedovanje
ideje ljudske due. Ficino e rei, tumaenjem Fedra, da je nasljedovanje
idejeljudskedueumskokruenje(circuitus intelligentiae)udui.
71
Rijeje
oposlukoijaadue,aizvrsnostnjegovogposlamoeomoguitivjenanje
dobrogiopakogkrilatogkonjadue.Akosekonjimeusobnozdrue,tada
seumskokruenjeubijelomkonjuoitujekaokruenjerazuma,aucrnom
konjukaokruenjeprirode.Ljudskaduakojanatajnainkrui,najviena
likujeduisvijeta,jerzbogsavrenogkruenjaduesvijeta,sveseuprirodi
kreekrunoisasobomistovjetno.
72
Natemeljushvaanjaslinogustrojstvadueovjekaiduesvijeta,Miche
langelo je morao doi do sljedeeg uvida: budui da dua svijeta, kruei
nasavrennainujedinstvusasobom,moeuvidutvorbesvjetskogaduha
uzrokovatiunutarnjejedinstvouprirodi,tadaeovjek,akopostaneusklaen
sasobompoputduesvijeta,moitakoerproizvoditisumjernostumateriji
i unutarnji oblik u dijelovima prirode.
73
Ali dok je jedinstvena dua svijeta
uzrokoblikovanjaljepotesveukupneprirode,dotlejedinstvenaduaovjeka
moe biti uzrok oblikovanja ljepote samo nekog izdvojenog dijela prirode,
primjerice, komada mramora.
74
Pritom stoji da ljepota utisnuta u materiju
svekolikeprirodejestnajednaknainonoopekaoiljepotautisnutaupoje
dinanikomadkamena.
75
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
49
Dokgodovjekkaoumjetnikodgajasvojudeidiodueizabiruiplaton
sku ljubav namjesto putenosti, dotle je u mogunosti gledati Boji oblik, a
onsenalaziunutarsvega,paiunutarkomadamramora.
76
BuduidajeMi
62
Ibidem,2.VII.
63
Ibidem,3.19.
64
Ficino, M., Commentary on the Phaedrus,
3. 19: Currum vero proprie corpus caeleste
vocamuscumimmortaliqualibetanimasem
piternum sphaericumque natura motuve ce
lerrimum.Animamquoquecurrumappellare
possumus propter motum, rotas autem duas
conversionem animae ad se ipsam conversi
onemqueiterumadsuperna.
65
Usp.Francese,J.,OnHomoeroticTensionin
Michelangelos Poetry, Modern Languages
Notes117(1/2002),str.1747.
66
MichelangelouzadnjemstihusonetaAche
pi debbio mai lintensa voglia spominje
konjanika. Stih glasi: Naoruan konjanik u
ropstvumedri(RestoprigiondunCava
lierarmato).Cavalieriodgovaranovoplato
nikomznaenjukonjanikakojiupravljakri
latomkoijomduepremavrhuneba.Vano
jepritomuvidjetidajeFicinouIn Convivium
pripisaoFedrovgovorizPlatonovogSympo
sija Giovanniju Cavalcantiju, jer Cavalcanti
nalatinskomitalijanskomjestimenikioblik
glagola cavalcare (jahati). Tako Cavalcan
ti moe primjereno oznaavati bit koijaa
prema mitu o dui koji se nalazi u Fedru,
odnosno, poistovjetiti se s Fedrom. Miche
langelo oito po uzoru na Ficina dodjeljuje
isto znaenje svojemu ljubavniku, budui
da su Cavalieri i Cavalcanti iste etimologije
usp.Allen,M.J.B.,Introduction,u:Fi
cino,M.,Commentaries on Plato. Volume 1.
Phaedrus and Ion,HarvardUniversityPress,
Cambridge/MassachusettsLondon/England
2008., str. xliv, bilj. 44. (Napomena: Delor
ko u istom sonetu ne prevodi Cavalier kao
koija,vekaovitez.Takonaruavapla
tonikoznaenjesonetausp.Michelangelo,
Soneti,str.31.)
67
Usp. Michelangelo, Sun casto amor, suna
piet superna (na hrvatski preveo Olinko
Delorko),u:Michelangelo,Soneti,str.19.
68
Aneoskium,duasvijetaiprirodakaotri
oblastikojenastajuizBogaimajusvojuma
teriju. Naime, Ficino ui o tri materije (usp.
Ficino, M., In convivium Platonis de amore
commentarium I. 3). (1) Materija aneosko
ga uma spaja se s oblicima aneoskog uma
naprosto.(2)Materijaduesvijetasetakoer
spajasoblicimaduesvijetanaprosto.Utoliko
aneoskiumiduasvijetapostaju,svakoza
sebnousebi,onojednoijedinstveno.(3)Do
im se materija prirode, tj. prvotna materija,
nikadanemoespojitisoblicimaprirode,jer
jepredalekoodBoga.Iztograzlogaduhsvije
takaomoduesvijetakojaprodireusamu
oblast prirode posreduje izmeu prvotne
materijeioblikaprirode,sjedinjujuiprvotnu
materiju s oblicima. Djelo tog i takvog sje
dinjavanja jest sklad/sumjernost prirode, ali
nikada i istinsko jedinstvo materije i oblika,
kao to se postie u aneoskom umu ili dui
svijeta.Aupravozatotoprvotnamaterijane
moepostatinaneposredannainonojednos
prirodom,slijedidaukonanici,zapravo,nisu
tri razliite i zasebne oblasti nastale iz nad
jednog, ve etiri: (1) aneoski um, (2) dua
svijeta,(3)prirodai(4)materija.
69
Proizvodei sumjernost prema Rasporedu,
MjeriiOspoljenjuusp.Ficino,M., In con
vivium Platonis de amore commentarium 5.
VI.
70
amore commentarium 6.VI.
71
Ibidem,2.VII.
72
Ibidem.
73
ToshvaanjeMichelangeloizraavaumadri
galu:Freybr.152.
74
Dua svijeta se moe shvatiti kao formalni
uzroknastajanjaljepoteuprirodi,aduhsvije
taboanskirukotvorackaotvorbeniuzrok.
Utolikoseljudskaduakojasekreeuskladu
sumommoeshvatitikaoformalniuzrokna
stajanja ljepote u komadu kamena, a ljudska
morukotvorenjakaotvorbeniuzrok.
75
Prema Michelangelovom shvaanju, umjet
nikotvorenjeeostvaritisvojusvrhuakose
umjetnikpoistovjetisa:(1)spiritus humanusu
usklaivanjutijelasduom,egajeproizvod
vrlina,te(2)spiritus mundanusuusklaiva
njuprvotnematerijesoblicimaprirode,ega
jeproizvodkakobitoFicinorekaotree
zrcaloukojemuseosvjetljavaliceBoga.
76
Takvo shvaanje je u skladu s Ficinovim.
Naime, u Ficinovom In convivium (3. IV)
izriito stoji da je Bog svuda, i da poiva u
unutarnjemivotusvega.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
50
chelangelobioumjetnik,raanjeudnjezanebeskomljubavljuponajvieje
shvaao kao prodiranje natprirodne svjetlosti iz njegove due u unutarnjost
kamena,dabiuunutarnjostikamena,rukotvoreimodstranjivanjemobuzdao
iskonaoprirodu/materijuteporodionevidljivioblikkojitamospava.Time
sebiotvaravratakonostranom.Rijejeovrlonaroitomrukotvoreemnaslje
dovanjuljepote.
Michelangelosebiprvotnostavljauzadatakstjecanjeunutarnjegskladadue,
jer je to nuan uvjet razotkrivanja ideje ljepote u kamenu. Michelangelu se
unutarnjeumjetnikovousklaivanjetijelaidue,iumjetnikovoustrajavanje
uplatonskojljubavi,pokazujekaojedinopravoosposobljavanjeumjetnikaza
izraivanjelijepihoblika.Timeonpostavljaboanskoznanjeoistinskojpri
rodiovjekakaotemeljnumodosezanjasavrenstvaumjetnikogtvorenja.
Buduidajeumjetnikotvorenjeljepoteuzrokovanounutarnjimusklaiva
njem due, postupak umjetnikog tvorenja mora odgovarati duhovnom po
stupku raanja sklada u ljudskoj dui. Sklad u ljudskoj dui odgovara um
skomkruenjuduesvijeta.
Michelangelotakodolazidonajdubljeguvidaosvojojumjetnosti:skladljud
skedueinjezinouzdizanjepremanebuuvjenomraanjusavrenogkru
enjaponajvieovisioodrjeivanju/odstranjivanjuljudskedueodputenosti,
pasklad koji se raakao nevidljiviiistinskioblik u kamenu nuno ovisio
takvompostupku:
Kaotoodstranjuju,gospo,posadise
ukamvrletanitvrd
ivafigura
toondjevierastegdjekamvieslabi;
takoponekadobradjela,
zaduukojaipakdrhti,
skrivaprekomjernostvlastiteputi
sneklesanomsvojomsirovomitvrdomkorom
77
Michelangelo shvaa da je nauio umjetniki postupak odrjeivanja/odstra
njivanjapouzorunaboanskumokojasnjegoveduestrueonozemaljsko
togamui:
Slinoslabjemodelimojporodbio
dananjegmene,negpomoutvojom
jasamse,gospo,savpreobrazio.
Aakotismenestruetomemui,
kajanje,toesdivljomudnjommojom,
kadmeradtvojtakokanjavaiui?
78
Umjetniko tvorenje je mogue jedino kao odrjeivanje od onoga preko
mjernog,aonosenajboljeostvarujeuskulpturi.Michelangelosvojpostupak
umjetnikogtvorenjaozbiljujekaoboanskolomljenjekorekamena(per for
za di levare).
Onteizapostupkomodrjeivanja/odstranjivanjaucjelokupnostiumjetni
kogtvorenja.Zatoistipostupakelinekakosprovestiiuslikarstvu.
ZasvodSikstinskekapeleprvotnojenapravionekolikoskicamoguiharma
turakadra.
79
itavsvodkapeleuzimamokaojedankadar.Odreenaarmatura
predstavlja jednu strukturnu mogunost oblika kadra, a budui da se svaki
oblikkadramoestrukturiratinabeskrajnomnogonaina,izborpojedinear
mature ukida sve druge mogunosti.Ako pretpostavimo da samo jedna od
svihmoguiharmaturaposebinajboljeodgovaranekomumjetnikomprika
zukojiimanastatiutomkadru,tadajemoguegovoritionunostipostupka
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
51
oslobaanjaistinskearmatureizbeskrajnogmnotvamoguiharmaturatog
kadra.Utolikobismoovooslobaanjemoglishvatitikaoizdvajanjeistinske
armatureodstranjivanjemlaniharmatura,usmislupostupkaodrjeivanjaod
onogaprekomjernog.UskladustimCharlesDeTolnayzakljuuje:
Prihvatioje[sc.Michelangelo]zakrivljenupovrinukojaposebipruaiiznaasvijetvelikih
utvaraotjelovljenjavitalnihenergijapotencijalnoprisutnihusamomesvodu.Tajpostupakje
istovjetansnjegovimpostupkomskulpture,premakojemuizvlaiizmramornogblokaumjet
nikiobliklatentnounjemuprisutan.
80
AMachiedozakljuujeioMichelangelovompjesnitvuslinustvar:
Michelangeloje,upoeziji,neodluanizmeuoblikanaslijeenihodmetriketradicijeipo
trebedaihlomi,bariznutraakoneuvijekizvana.Njegovajesintaksaodsjeena,dominiraju
anakoluti,antitezeigradacijesvojevrsnirezoviskalpelommeuretorikimfigurama
81
Uinak postupka odrjeivanja/odstranjivanja, barem prema Michelangelo
vom shvaanju, najjasnije se pokazuje u skulpturi. To znai da u skulpturi
najjasnijeizlazinavidjelopravabitMichelangelovognovoplatonizma.
Prvim pogledom na sjedeu figuru Mojsija
82
razdjeljujemo cjelinu kamene
maseskulpturenagornjidiostrupomiglavomidonjidiosnogama.Izta
kvog poetnog dijeljenja mase uoavamo kretanje naprijednazad: noge su
isturenenaprijed,amasaoblikovanakaotrupsglavompovlaiseupogledu
nazad.Potomodmahuoavamopomakidaljnjuralambukretanjadijelova
mase. Donji dio se u sebi takoer dijeli na dva dijela prema vrsti kretanja
naprijednazad,jersejedandiotedonjemaseskulpture,kojioblikujelijevu
nogu, doimlje da se povlai prema nazad. U isto vrijeme kretanje unazad
lijevenogejekretanjepremadolje,jersediomasekojioblikujelijevunogu
lomi,tesenatommjestu,oblikovanomkaokoljeno,nalazisreditesputanja
masepremadolje.Nasuprottomu,inisedajedesnokoljenosreditepodi
zanjamasepremagore.
83
Na gornjem dijelu skulpture lijevi lakat odnosno, lom uglato izduenog
kontinuitetamaselijeverukenijesreditekretanjatogdijelamase,veMoj
sijevaaka.Uoavamodaotvorenaaka,zapravo,centrirasvakretanjanapri
jednazad/goredolje,igornjegidonjegdijelaskulpture.
77
Usp. Buonarroti, M., Si come per levar,
donna, si pone (madrigal pod br. 152), u:
Buonarroti, M., U kamu vrletnom i tvrdom,
str.50(kurzivdodan).
78
Usp. Michelangelo, Se ben concetto ha la
divinaparte(nahrvatskipreveoOlinkoDe
lorko),u:Michelangelo,Soneti,75.
79
Oznaenjuarmaturevidiu:Damjanov,J.,Vi
zualni jezik i likovna umjetnost,str.129.
80
Tolnay,C.,The Sistine Ceiling,str.16.
81
Machiedo, M., Klesani stih Michelangela
Buonarrotija,u:Buonarroti,M.,U kamu vrlet
nom i tvrdom,str.7.
82
SkulpturasenalaziucrkviSan Pietro in Vin
coliuRimu.Predstavljasredinjidiogrobnice
papeJulijaII.Grobnicajeprvobitnobilaza
miljena kao arhitektonskoskulpturni objekt
sastavljen iz tri kata s mnotvom skulptura,
odkojihjeMojsijeizraen1513.1516.godi
nezadrugikatgrobnice.Od1505.1542.pro
jektgrobnicejevieputareduciran,aMojsije
jenaposljetkupremjetensdrugogkatadolje,
ipostajesredinjaskulpturagrobnice.
83
Takav sjedei poloaj nogu, koji naznauje
mogue ustajanje tijela, jest po sebi motiv
kojijeMichelangelorazradioiunekimdru
gim svojim djelima, primjerice, bronanoj
skulpturiJulijaIIuBologni(1507.),Giuliana
deMediciauFirenzi(1530.),ilinaslicipro
rokaJoelanasvoduSikstinskekapele.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
52
Jonezakljuujemoosvimkretanjimaglavnihdijelovamaseskulpture,ve
razmatramoposebnodonji,paposebnogornjidio.
Pratei nabore haljine uoavamo da je rije o uinku plonih istanjivanja
mase.
Plonaistanjivanjamaseiznaddesnogkoljenaizvravajusedubokimiplit
kim, nepravilnim i tankim rezovima, jedan iznad drugoga, odnosno, nizom
usporednihpliihilidubljihusjeklinaumasu.Tenjajeproizvestislojevite,
plono istanjene dijelove mase, koji e u padu s gornjom granicom ovala
zatvoritizbijenumasunoge.Naeokovidiizboineizmeuusjeklinakao
svijetle linije, a pojedina mjesta rezova kao tamne linije, ovisno o kutu
gledanjalinijesevidekaoirokeilitanke,atamnelinijekatkadsevidekao
izrazitotanke.
Izmeu najvie izboine nabora haljine prebaene preko desne noge koja
predstavljavanjskugranicuovala/elipseizatvaratajdiomaseskulpturei
konveksnogdijelamasekoljena,nalazisetokasreditaizkojegizviruizbo
inenaborahaljinekaopadinenalijevustranuiizboinekaopadinenadesnu
stranu.Utojtokikaodasuskupljenivrhoviizboinanaborahaljine,pase
doimljedajetatokaizvorzrakastogirenjalinija(vidisliku1).irenjezra
kastihlinijapremaispunjenjukrunognainairenjaogranienoje:(1)nu
noupadaizboinanalijevuidesnustranuuzdukontinuitetamasenogei
(2)gornjimovalnimobodom.Takodijeloviizboina,ovisnookutugledanja,
ukonanicikaodaseguvaju,amanjeilivietvoreraljasturazgradnju,
poput grana drva, kojima je izvorite isto ono mjesto koje smo vidjeli kao
centarnastajanjanjihovogzrakastogirenja.
Slika 1.
Dvijestranjetakveizboineprelazenapovrinumaselijevenoge.Onenataj
nain,zapravo,zrcalepomakeuglavnomkretanjulinijskihistanjenamasena
gornjemdijeluskulpture,kojaoblikujupramenoveMojsijevebrade.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
53
Glavnismjerovikretanjaizboinaplonoistanjenihmasanaborahaljineili
nijskihistanjenjapramenovabradejesupremadolje.Izboineplonihistanje
nja nabora haljinepadaju u ovalnom obliku, a linijska istanjenja valovitih i
spiralnihpramenovabradepadajupreteitouokomici.Doksedvijeizboine
nabora haljine na nozi pomiu od glavnog smjera kretanja u smjeru prema
desno,nabradisedvadebljauvojkabradeodmiuodglavnogsmjerabrade
nalijevo.
Valjaprimijetitidabismo,kadanebibilotihpomaka,mogligovoritiouspo
stavljanjuspajanjapovrinskihizboinasgornjegidonjegdijelaskulpture,s
tenjomutemeljenjaokomiceodglavepremanogama.
Mjestoukojeupirekaiprstdesnerukeoznaavajojedanizriitcentarzra
kastogirenja.Linijskoistanjenjemasekojaoblikujekaiprstvidimokaodio
togzrakastogirenja(vidisliku1).Duljimrazmatranjemzrakastogikrunog
irenjalinijskihistanjenjamasenatomdijeluskulpturegubimopojamozna
enjupramenovabrade,panastajeistosjetoblikakojisastavljajutokruno
kretanje. Vie uope ne tumaimo osjet prema znaenju pojmova Mojsije
ili pramenovi velike i duge brade, ve vidimo samo ono to je dio osjeta
kaotakvog.Naime,odrijeeniupogleduodznaenjatemeljenihnaznanjima
anatomije(kaotojeznaenjebrade)ipovijestireligije(kaotojeznaenje
Mojsija) u mogunosti smo vidjeti osjetilne oblike kao takve, tj. imati ist
osjet.
84
Tako s istim osjetom primjeujemo da se na tom mjestu u jednoj toki
skupljajulinijskiistanjenemase,kojeokovidikaonejednakeivrstekri
vuljeuprostoru.Svakaodtihlinijskiistanjenihmasakreesevalovitou
tenjispiralnogokretanjaokounutarnjeosisvojegvalovitogkontinuiteta.
Nadalje,oplojesvakeodtihvrstihiopipljivihkrivuljarazraenojeprvo
vieslojnimdubljimiirimusjeklinama,apotomibogatimnizomizrazito
plitkih i tanjih usporednih usjeklina, nainom da sve te usjekline strogo
pratelogikuspiralnogkontinuitetanavalovitomlinijskomistanjenjumase.
Uspostavljanje krunog naela oblikovanja mase u istom osjetu je bez
ogranienja.
Zatouviamorazlogzatosulinijskaistanjenjamase,kojapredstavljajuMoj
sijevubradu,izrazitovalovitaispiralna,tezatosuizboinenaborahaljine
prebaeneprekodesnenogeukontinuitetuovala.Bitjeuzaokruivanju sve
gapoprirodiravnolinijskog.Azaokruivanje,biloizvanauoblicimaovalaili
spirala,biloiznutrakaozrakastihirenja,najdubljejepovezanasnovoplato
84
Usp.Platon,Theaet.163bd.Natommjestu
Teeteta Platonjepojasniodajemogueraz
luiti ono znanje (co.qq) koje stjeemo
duom nevezanom za tijelo od onoga znanja
koje stjeemo duom svezanom za osjetila i
osjet.Vidjetionoosjetivonanainistog osje
taznaiimatiznanjeoblikaiboje(.o oqu
xu .o puu)vidljivogprikaza.Slijedida
ako ovjek gleda, primjerice, u prikaz , da
tadamoevidjetioblikibojulinijeizkojeje
prikaz ispisan, pa shodno tomu tumaiti pri
kaz u likovnoosjetilnom smislu.Ali ovjek,
poznavajui gramatiku, nee tumaiti prikaz
natajnain,ponaelimarukotvorenjapisma,
veegatumaitipremagramatikimnaeli
ma.Naime,naupitotomutovidikadagleda
uprikaz,ovjekereidavidislovoiime
q.u,aneereidavidikretanjeravnelinije
kojaseuspinjepremagore,privrhu rotirau
suprotnom smjeru i zgotovljuje se tvorbom
jojednenejednakekrivuljepremadolje.Bu
duidapotonjekretanjelinijetvorirukadok
ovjek pie prikaz , upravo to znanje jest
onokojejeposamimnaelimarukotvorenja.
Stoga,elimolispoznatimoelirukotvorenje
prikaza nasljedovati istinu, tada se traganje
za tom spoznajom mora usmjeriti na osjetil
nolikovna svojstva prikaza, jer je to znanje
jedinoispravnoutomsmislu.Agledanjepri
kazanapotonjinainjestisti osjet,jerjeu
takvomosjetuprisutnosamoono osjetno,tj.
osjetjeoienodznanjagramatike.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
54
nikim postupkom odrjeivanja od onoga prekomjernog/neogranienog kao
prirodematerije.
I odista, nakon uvida u kruenje kao bit svekolikih kretanja dijelova mase
skulpture, mogue je u svakom dijelu primijetiti daljnju i drukiju razradu
kruenja.Moguejenajednomuvidjetidaonomjestonaskulpturigdjesena
lazidesnaakajestcentarkojiskrajevaskupljasvakretanjamaseskulpture
premasebikaosreditu,iutolikopredstavljaizvornumokrunogirenjai
zaokretanjamaseiznutra.
Kadgodimamoistosjetkruenja,toznaidajesreenaneureenostkame
na,kojuuzrokujesilovitostravnolinijskihkretanjamaterije:naprijednazad,
goredolje,lijevodesno.
Akopovratakdueksebinovoplatonikishvaenooznaavanasljedova
njeumskogakruenja,kojekaotakvojestznakodrjeivanjadueodprianja
njazaonoputeno/opako,tadatvorenjeunutarnjegoblikaukomadumramora
takoerjestraanjekruenja,alirukotvoree.Onoseozbiljujekaoskulpturni
postupakodrjeivanjakamenaodneureenihravnolinijskihkretanjakojasu
dionjegoveprirodekaoneivematerije.
Kruenjekojejenaelooblikovanjadijelovamaseskulpturemoemoshvatiti
kaoistinskisimbolBoga,jerpremanovoplatonikomshvaanjukruenje
jeuzrokjedinstvamnotva,aBogjesvudagdjesepojavljujejedinstvomno
tva;jedinstvo posebijestBog.
85
Mnotvojesastavljenoizravnolinijskihkretanjakojaposvojojprirodinagi
njusvagdaonomudrugomeipretvorbiudrugo.Upoetnomvienjudonjeg
dijela skulpture odmah smo uoili da se, primjerice, lijeva noga u odnosu
nadesnukreepremanazad,alidajojjeteitekretanjapremadolje.Utoli
koonopremanazadjestujednoionopremadolje.Mopreobrazbejednog
pravolinijskog kretanja u drugo jest mo kretanja prirode. Poradi iste moi
izvodeilimoranastajenetodrugo:zrak,paraioblak,aizoblakaopetne
to drugo: voda kao kia. Na skulpturi tu mo prirodne preobrazbe vidimo
u kretanju dijelova mase koja se preobraava iz onoga nazad u ono dolje,
onogaulijevouonopremagoreitd.,aupravopreobraavanjeravnolinijskih
kretanjajednihudrugenovoplatoniarishvaajukaoprirodnubezoblinost.
Kakosvakabezoblinostjestujednoineureenost,aneureenostjerunoa,
uviamodaseciljMichelangelovognovoplatonikogpostupkaskulpturnog
tvorenjamoraosastojatiuproizvoenjuoblikaunutarpravolinijskihkretanja
mase.
Utoliko Michelangelovo rukotvoree odrjeivanje od onoga prekomjernog
nijenitadrugodoliograniavanjemnotvaipreokretanjeonogabezobli
noguonooblikovano.Kadauonombezoblinomnastajeokretanjeioblik,
tadaonopostajetakvonastajuekojesepoinjekretatiuskladuskretanjem
due,jerduajekrunokretanje.Zatokaotakvoutomtrenutkupostajeivo.
Rukotvorenjekruenjaukomadumramorajetvorenjeivefigure:
Kaotoodstranjuju,gospo,posadise
ukamvrletan
iva figura
toondjevierastegdjekamvieslabi
86
Nedvojbenojedasvakiplatoniarshvaaduukaopoeloivota,aduuu
njezinomistinskomkretanjukaokruenje.Kruenjeuzrokujeivufiguru,a
ujednovodikBogu.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
55
PremaPlatonovommitu,ljudskaduananajviojrazinidokojemoeuzletje
tikruinanadnebeskommjestu.Tokruenjejeostvarenokaojedinstvodue
sasamomsobom,istioblikdue,kojije,premanovoplatonikomshvaanju,
odraz Bojeg oblika. Zato bi bilo lakomisleno pomisliti da je Michelange
loskulpturnimtvorenjemhtioproizvestibilotodrugodoliupravoistinski
odraz tog i takvog kruenja, jer samo to i takvo kruenje jest istinski oblik
ljepotekojivodikBogu.
Kruenjeukamenunijelakovidljivo,onosenaonomupojavljujuemmoe
vidjetitekistimosjetom,kojiMichelangelonazivajoizdravimpogledom:
Odsvojegtvorcakadseduarasta
Amormidadepogled[sc.osjet] ist i zdrav
87
ovjekujeodsveganajteevidjetitokruenjenaliculjubavnika,jerjetada
osjetoneienputenou.Nounatostalnojsmetnjionogaputenog,ovjek
ipakmoeimatiistizdravosjetsamogkruenjakojejeduaakoseuznosi
k Bogu. Nasluujemo da je Michelangelo na licu svojeg ljubavnika mogao
vidjetineiskazivookretanjejerjespramnjeganjegovaoplatonsku,aneze
maljsku ljubav. Postupak odrjeivanja/odstranjivanja omoguio mu je vee
iskustvoistogosjeta.Onpiesvojemljubavniku:
Onototekoiskazatimogu,
gospodine,vidimnatvomlijepomlicu,
estomojuduu,uputigrenicu,
odvelojeono,sovezemlje,kBogu.
88
Michelangelonastojisamojednoiznjedriti,napojavnomoblijubilolicu
ljubavnika,bilokomadumramoraistinskuidejuilikBoga,auskladustim
iskazujesljedeumisao,sobziromnavlastitovienjelicaljubavnika:
Dabisevratiotamogdjejebio
tvojbesmrtniliksredzemaljskerake
koaneodoe,punmilostisvake,
timnasjenaviiivotpodsjetio.
Zbogtogasamzaljubljenjautvojulijepost.
Mislim,daBognijenikadniuemu
prisutanstolikomilostiinade
isamonjegljubimjerjeOnunjemu.
89
Onaduakojaupojavnimoblicimatraionozemaljskoiputenokojeugaa
osjetilima,nijeonakojaimaperjeileti,jerupriljubljenostiuzputenostkrila
jojgubeperje.Kaotakvanemoegledatiuonopojavljujueuistoiosjeta,
nitividjetiuonomuosjetnomkretanjaduekojaodvodekBogu.Osjetkojije
oneienputenoubacasjenunaliceljubavnika,kaoinakamenskulpture.
85
Ficino, M., Theologia Platonica 3. I (pre
veleZamola,D.iJeli,I),u:BaniPajni,E.
(ur.),Filozofija renesanse,str.152.
86
Buonarroti, M., Si come per levar, donna,
si pone (Frey, br. 152), u: Buonarroti, M.,
U kamu vrletnom i tvrdom(prijevodMladen
Machiedo),str.50(kurzivdodan).
87
Michelangelo,Lavitadelmioamornonl
cor mio (na hrvatski preveo Olinko Delor
ko), u: Michelangelo, Soneti, str. 40 (kurziv
dodan).
88
Michelangelo, Veggio nel tuo bel viso, Si
gnormio(nahrvatskipreveoOlinkoDelor
ko),u:Michelangelo,Soneti,str.26.
89
Michelangelo, Per ritonar la donde venne
fora(nahrvatskipreveoOlinkoDelorko),u:
Michelangelo,Soneti,str.66.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
56
Samoonajpogledkojiproizlaziizletakrilateduemoerazotkritioblikkru
enjanaliculjubavnikailinaskulpturi:
Alprevarihse,zatoduapati,
jerkojizaanelombezkrilakoraca,
vjetrurijeidaje,nakmsjemebaca,
nastojidaBogasvojimumomshvati.
90
Naime,Michelangelojeuvidiodaljudskaduaroenanazemljimoeimati
istizdravosjet,bezpreprekaravnolinijskogbezoblijakojasuuznaku
putenosti, ako i samo ako u onomu osjetnom vidi duu i umsko kruenje,
premdaujednoznadajeistizdravosjetsvagdaizloenopasnostidaega
unititi snaga putene udnje. Zato Michelangelo, tragajui na licu svojega
ljubavnikazaumskimkruenjemkrilatedue,uistovrijemetrpizanospute
nosti:
Odsvojegtvorcakadseduarasta
Amormidadepogledistizdrav
itebekosvjetlo;pasamzanijetsav
sasmrtnimnatebiinevoljanasta.
91
Ako se u skulpturi porodi kruenje, tada se taj oblik vie ne oblikuje kroz
ono drugo/razliito od njega, ve se razvija iz sebe prema obliku navlastite
biti.ToznaidakadaseMichelangelovimskulptorskimpostupkomproizve
dekruenjeikrunokretanje,ondasetokruenjeneoslanjavienapravo
linijskakretanja,vesedaljerazvijausebiizsebe.Tajtrenutaknaskulpturi
moemoshvatitikaoroenjekruenjaizunutarnjostikamena.
92
Tokruenje,
prijeskulptorskogzahvataodrjeivanjaodonogaravnolinijskog,spavaloje
ukamenu.
(1) Sraanjemkruenjamoemogovoritiokretanju skulptureiz sebe prema
svojem obliku.Svetojekrunonekreesedrukijedolinanainkruga,
jerkrugjestsavrenoblik.KadasmoistimosjetomnaMojsijuuvidjeli
zrakastairenja,ovalnozaokruivanjeizboinaplonihistanjenjamase,
kruenjaspiralnihkrivuljalinijskihistanjenjamase,isvadrugakruenja,
tadavieupogledunismoninakojinainmogliimatiosjetonogapre
komjernogmaterije.
(2) Sa zgotovljenou kruenja moemo govoriti i o kretanju skulpture iz
sebe prema svojem temelju,jerakocjelinuskulpturerazmatramouistom
osjetukruenja,tadavienestavljamooblikkruenjaniukakavodnos
spramravnolinijskihkretanja.Doksetekimaoporoditioblikunutaronoga
bezoblinogmaterije,raanjekruenjabilojeoslonjenonaonodrugo/ra
zliitoodsebe,jerjeizrastaloizbezoblinostiupostupkuodstranjivanja
temelja onoga ravnolinijskog. Potom u trenutku poroenosti kruenja,
oblikskulpturesevieneoslanjanaravnolinijskakretanja,vekruenje
u tom trenutku moramo shvatiti kao trenutak kretanja skulpture prema
svojemtemeljuonomuumskomkaoistinskomuzrokusvakogkruenja.
Kroz povrinu dijelova mase, oblikovanih i utemeljenih kao kruenja i
krug,ukonaniciseuspostavljajedinstvomnotvaiivafigura.
(3) Sjedinstvom,skulpturajeodrijeenaodpravolinijskihkretanjamaterije
naprosto.Takorukotvorenioblikskulptureprelazinazaduonostrano.
93
Ukonaniciitavuskulpturumoemopogledomobuhvatitikaovrtlonioblik
spirale koja se uspinje prema nadnebeskom mjestu u tri koraka. (Vidi sliku
2:crnidiolinijeoznaavapogledsprijeda;bijelidiolinijeoznaavapogled
straga.)
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
57
Slika 2.
(1) Najprije linijski pratimo uzdizanje mase od unazad odgurnutog lijevog
stopalapremapovienomdesnomkoljenu,alinesprijeda,vestraga,ina
tajnaindijagonalnozaokruujemodonjidioskulpture.
(2) Potomnastavljamozaokruivanjeskulpture.Odlijevogkoljenapoinje
mosnovimzaokruivanjem,ovajputokotrticeipojasa.Nakontosmo
obuhvatiliMojsijevpojaspratimouspinjanjespiralnelinijeprekolijeve
rukepakrunoobuhvaamogornjidioskulpture.
(3) Nakon zaokruivanja gornjeg dijela lea spirala se nastavlja razvijati
preko desne ruke i brade prema glavi da bi u pogledu itava nestala u
onostrano.
Na Mojsiju kruenje naputa svoje vidljive temelje u zagonetnom pogledu
proroka,krozmjestonatijelukojeoznaavazrcalodue.
94
Nasluujemodaje
natajnainuprikazuoveskulptureskonanoonopojavljujue,aotkriveno
ononevidljivosamo.
90
Michelangelo,Imicredetti,ilprimogiorno
chio (na hrvatski preveo Olinko Delorko),
u:Michelangelo,Soneti,str.37.
91
Michelangelo,Lavitadelmioamornonl
cor mio (na hrvatski preveo Olinko Delor
ko),u:Michelangelo,Soneti,str.40.
92
Umjetnik vrsni nema neke misli, / a da u
mramoruonavenespava,/irukasamotada
ciljpostizava,/kadsepokoravanjegovojza
misli(kurzivdodan)Michelangelo,Non
halottimoartistaalcunconcetto(nahrvat
skipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,
Soneti,str.35.
93
Natajnain,zapravo,Ficinoshvaaokretanje
bitidueusamusebe,usveziumskogokreta
njakojejeuznakujedinstvadvostrukokrila
te koije due usp. Ficino, M., Theologia
Platonica9.I(preveleZamola,D.iJeli,I.),
u:BaniPajni,E.(ur.),Filozofija renesanse,
str.162i163.
94
Mogli bismo rei da Mojsije tematizira po
vratak unutarnjeg oka povijesnog Mojsija
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
58
***
ZanimljivojedaPanofskyikonolokimtumaenjemgrobnicepapeJulijaIIi
Mojsijazakljuujeoneuspjehunovoplatonikogpothvata.
95
Tojezatotose
konanioblikgrobniceuvelikerazlikujeodprvotneMichelangelovezamisli.
Skulpturnacjelinagrobnicejebilaisprvazamiljenakaocjelinasastavljenaiz
tridijela,kaospomenikodtrikata,odkojihjesvakitrebaobitisastavljenod
nizaskulpturakojekaoodreenimotivisimbolizirajudijelovepojedinihrazi
naivotadueuuspinjanjupremaonostranom.
96
Mojsijejetrebaopripadati
skupinimotivakojisastavljajusrednjurazinuskulpturnecjeline.
97
Udananjemoblikugrobnicanijesastavljenaiztrikata;unjojnijeprikazana
zemaljskarazina,jerisklesaniRobovinakrajuuopenisuuvrteniukompo
zicijugrobnice,
98
aisklesaniMojsijejesputensasrednjegkatadolje.Time
jeunitenapoetnozamiljenanovoplatonikaikonografija.
Ikonografsko tumaenje je usredotoeno na objanjenje simbolike ukupnosti
motivakoji sastavljajuscenskisadrajumjetnikogdjela.Za takvo shvaa
njejevrlobitnodaneizostanenitijedanmotivikonografskogprojekta,jer
svrhacjelinetadagubisvojepotpunoznaenje.Valjaprimijetitidanatajna
inMojsijepredstavljatekdiozbirarastavljivecjelinedijelova,tedajetak
voshvaanjeupotpunomneskladusnovoplatonikimshvaanjemcjelinei
dijelova.Naime,novoplatoniarineshvaajudiolijepoureenecjelinekao
ono pojedinano koje se dodaje ukupnom zbiru rastavljive cjeline dijelova,
ve kao ono ope. U svakom dijelu lijepo ureene cjeline nuno se, prema
novoplatonikomshvaanjuljepote,odraavabitcjeline.Rijejeoorgani
kompoimanjucjelineidijelova.Utolikonasluujemo daMojsijebuduida
predstavlja ivu figuru roenu novoplatonikim postupkom raanja ljepote
nasljedujebitcjelinekojusastavlja.
99
AkoseMojsijerazmatrakaooblikkruenjakojimsuusklaenidijelovimase
komada mramora u istom osjetu, odnosno, ako se razmatra kao djelo Mi
chelangelovog postupka umjetnikog tvorenja, tada, kao dio cjeline, odista
nasljedujebititavogprojektapoetnozamiljeneikonografije.
(1) VjerujemodajesimbolikaRobovauMojsijuprisutnauoslobaanjubez
oblinog komada mramora od tvrde i sirove kore kamena, a simbolika
Pobjeda u nastajanju kruenja na Mojsiju: obliku ovala sastavljenog iz
izboinaplonihistanjenjamasehaljineizrakastomirenjuspiralnihli
nijskihistanjenja.
(2) Ujedno vjerujemo da je i simbolika srednjeg kata grobnice prisutna u
Mojsiju,jerseuosjetuskupljajusvakretanjamaseskulpturesvanjskih
rubovaskulpturepremalijevojacikaosreditukruenja,atakvocentri
ranjepremaunutrananajljepinainobiljeavaVita contemplativaiVita
activa.
(3) SimbolikaAnelakojisupoetnobilizamiljenidaseizradenatreem
katugrobnice,vjerujemodajeudananjemMojsijuprisutnakaospiral
nokretanjeskulpture,kojekretanjeistupakrozMojsijeveoiuonostra
no.
100
ToneznaidaPanofskynijeispravnozakljuio,noskulpturasemoe,osim
naikonografskinain,razmatratiikaoonotoonajestposebi.Razmatranje
skulptureupotonjemsmisluznaigledatinjezinkrunioblikskladnoodno
enjedijelovamaseskulpture,jerjetoonooemuduasudikaoolijepom.
101
(1)Michelangelosvojimpostupkomoblikujeupravosamoblikkojimateriju
kamena,ukojojsekrunioblikbudi,odrjeujeodonogaprekomjernog.(2)
UistovrijemeMichelangelouspijevapostiidatakavoblikpodsjeanaMoj
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
59
sija,tetime,naakcidentalannain,odreujesimbolikoznaenjeskulpture,
odnosno,ikonografiju.Onjejamanorazmatraopoduhvatpapinegrobnice,i
skulpturuopenito,svagdanaobanainaujedno.
injenica da se u Michelangelovoj skulpturi novoplatonizam ne ozbiljuje
samokaoikonografija,ve prvotnokao krunioblik umovanja koji nastaje
naroitimpostupkomumjetnikogtvorenja,ukazujenadubljeshvaanjeno
voplatonizmaopenito,tezacijeloproirujetemeljnuproblematikurenesan
snognovoplatonizma.
samome sebi. Popularno tumaenje Mojsi
jevog zagonetnog pogleda upuuje na povi
jesni trenutak u kojemu je Mojsije ugledao
zastraujuprizoridovakojipleuokozlat
nogteletakojegsuupravoizradili.Tojebio
razlog da Mojsije poskoi i razbije ploe sa
Zakonimakojedriispodruke.Panofskypri
mjeujedaovotumaenjenebibilomogue
dajeMojsijeostaonadrugomkatugrobnice,
gdje mu je isprva bilo predodreeno mjesto
usp.PanofskyE.,Novoplatonikipokreti
Mikelanelo,str.152;Freud,S.,Michelan
gelovMojsije,u:Freud,S.,Freud i Mojsije.
Studije o umjetnosti i umjetnicima,Prosvjeta,
Zagreb2005.,str.112.
95
PanofskyE.,NovoplatonikipokretiMike
lanelo,str.156.
96
Neslausesvistakvimikonolokimtumae
njem.Primjerice,GabrieleDonatiistiedase
novoplatonikotumaenjegrobnicenemoe
iscrpsti iz svjedoanstava, niti Vasarijevog,
niti Condivijevog, ali niti iz sauvanih nacr
tagrobnice,kaonitiizkonanogoblikadjela
usp.Donati,G.,Grandi Scultori. Michelan
gelo, Gruppo Editoriale LEspresso, Roma
2005.,str.28.
97
Michelangelo je mislio izraditi srednji kat
grobnice iz dvije skulpture koje simbolizi
raju Vita Activa i Vita Contemplativa, jedne
skulpturesv. Pavlakojabisimboliziralaotje
lovljenje moralnog ivota i jedne skulpture
Mojsijakojabiutojcjelinisimboliziralaotje
lovljenje umskog ivota. Donji kat je trebao
simboliziratizemaljskurazinu,bitisastavljen
iz skupine Robova koji bi simbolizirali ljud
sku duu neodrijeenu od onoga putenog i
skupinePobjedakojebisimboliziraleljudsku
duu odrijeenu od onoga putenog. Najvii
katjetrebaobitisastavljenizAnelakojibi
simbolizirali umsko kretanje (intellectus an
gelicus), uznosei Papu prema besmrtnosti.
Aliuvremenskomrazdoblju1505.1542.po
etna novoplatonika ikonografija je krajnje
izmijenjena,itovieputa.Mojsijejeizraen
1513.1516.godinezadrugikatgrobnice,au
istomrazdobljusuizraenaidvojicaRobova
zaprvikatgrobnice.
98
Dvojica Robova, koji su bili namijenjeni
donjem katu grobnice gdje je sada smjeten
Mojsije,nalazeseuLouvreu.
99
Netko bi mogao prigovoriti da su onda i
isklesani Robovi mogli biti uvrteni u grob
nicu. Meutim, takav prigovor ne stoji jer,
nakon odustajanja od poetnog nacrta grob
nice, Michelangelo je iz reduciranog izdanja
grobnicemoraoodstranitisvetojeodpret
hodnog projekta ostalo kao suvino. Iz sli
nog razloga Michelangelo je odstranio nogu
Kristu iz Piet Bandini (odlomljena noga je
bila u posjedu Daniela da Volterrea, kasnije
seizgubilausp.Damjanov,J.,Vizualni jezik
i likovna umjetnost, kolska knjiga, Zagreb
1991.,str.90).
100
Gdjesedogaaistinskokruenjecitirajui
Ficinatamosedogaaiodlazakionoto
je tomu suprotno Ficino, M., Theologia
Platonica9.I(preveleZamola,D.iJeli,I.),
u:BaniPajni,E.(ur.),Filozofija renesanse,
str.163.
101
Vidigorebiljeku49.
117118God.30(2010)Sv.12(3360)
60
MarkoToki
Michelangelo and Neo-Platonism in Renaissance Art
Concerning the Sistine Chapel Ceiling and Moses
Abstract
In the paper we propose attitude that Neoplatonism in Michelangelos sculpture is present in
a deeper way than it is understood by those who in Michelangelos art find merely simbolic
illustration of specific Neoplatonic learning. In Michelangelos sculpture we do not see Neopla
tonism as a symbolism that is indicating a specific Neoplatonic theory. In that case we would be
talking about Neoplatonism in the art as the external considering the proper essence of the work
of art, since the proper emergence and beingness of the work of art is not founded in the act
of theoretical consideration, but in handicrafting. Our starting point is the understanding that
Neoplatonism with Michelangelo realizes itself directly out of artistic formation in the proper
internal form of the work of art.
Key words
art,Neoplatonism,painting,sculpture,imitation,handicraft,iconography,soul,body,nature,matter,
disposition,symmetry,beauty,circuit

04 Tokic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 Tokic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IzvornilanakUDK7.034(450):141.

Tako duh svijeta u prirodi posreduje izmeu prvotne materije i oblika,

You might also like