Phylum: Mollusca

Mekuci (Mollusca)
su vodene, rjee kopnene ivotinje, koje su graene od visceralne mase koju pokriva ljutura ili plat. Danas na zemlji ivi oko 50000 vrsta mekuaca.

Mekuci (Mollusca)
U fosilnom obliku poznati su jo iz razdoblja pretkambrija. Nauka koja se bavi mekucima naziva se malakologija ili malakozoologija.

Graa mekuaca
To su bilateralno simetrini organizmi, posjeduju tijelo koje se sastoji od glave, utrobne kese, plata, stopala i ljuture. Nervni sistem je ganglijski. Krvni sistem je otvorenog tipa. Celom je slabo razvijen. Ekskrecija se vri metanefridijama. Diu pomodu krga, pluda ili cijelom povrinom tijela.

Slika 1: Graa mekuaca

Klasifikacija mekuaca do nivoa klase:

Phylum Mollusca:
Classis Caudofoveata Classis Aplacophora Classis Polyplacophora Classis Monoplacophora Classis Scaphopoda Classis Bivalvia Classis Gastropoda Classis Cephalopoda

Classis Caudofoveata
cauda - rep + fovea mala jama To su crvoliki bezljuturai. Imaju krenjake spikule, nemaju oi, tentakule, statociste, stile, stopalo i nefridije. ive u dubokim morskim vodama. Dosad opisano oko 150 vrsta.

Slika 2: Chaetoderma canadense

Classis Aplacophora
a bez + plak ploe + phoros oblik To su bezljuturai. ive na koralima i drugim podlogama. Opisano je oko 320 vrsta. Nemaju stopalo. Kredu se tako to puu ventralnom stranom tijela.

Slika 3: Epimenia australis

Classis Polyplacophora
poly mnogo + plak ploa + phoros oblik mnogoljuturai Nazivaju se i hitoni. Kredu se tako to puu po podlozi. Spolovi kod hitona su razdvojeni. Razmnoaavanje je seksualno. Opisano oko 1000 vrsta.

Slika 4: Lepidopleurus cajetanus

Slika 5: Acanthochiton communis

Slika 6: Chiton olivaceus

Classis Monoplacophora
monos jedan + plak ploa + phoros oblik To su jednoljuturai ive na ekstremnim dubinama. Imaju razdvojene spolove. Tijelo im je bilateralno simetrino.

Slika 7: Neopilina galathea

Classis Scaphopoda
skaphe brod + podos stopalo koponoci Na tijelu se razlikuje glava i stopalo koje prekriva ljutura. Ispod ljuture nalazi se plat koji je produen pa prekriva cijelo tijelo sa dorzalne strane. Spolovi su razdvojeni. Opisano je oko 350 vrsta.

Slika 8: Dentalium dentale

Slika 9: Dentalium vulgare

Classis Bivalvia
bis dva + valva list Opisano je oko 30000 vrsta. Dijele se na 6 potklasa:
- Palaeotaxodonta - Cryptodonta - Pteriomorphia - Paleoheterodonta - Heterodonta - Anomalodesmata

Classis Bivalvia
Tijelo je bilateralno simetrino izgraeno od dva poklopca. Zatita kod koljaka omogudena je miidima zatvaraima na dorzalnom dijelu tijela. Oni omogudavaju vrsto zatvaranje poklopca. Vedina koljki je razdvojenih spolova. Postoje vrste koje su dvospolne.

Slika 10: Mytillus galoprovincialis (dagnje)

Slika 11: Lithophaga lithophaga (prstac)

Slika 12: Ostrea edulis (ostriga, kamenica)

Classis Gastropoda
gaster crijevo + podos stopalo Puevi su najbrojnija skupina mekuaca. Opisano je oko 75000 vrsta. Puevi posjeduju jasno izdiferencirano stopalo. Kod nekih pueva stopalo je prekriveno cilijama, dok kod nekih stopalo pokredu dobro razvijeni miidi.

Classis Gastropoda
Spolovi su razdvojeni. Dijele se na 3 potklase:
Prosobranchiata (prednjokrgai) Opisthobranchiata (stranjokrgai) Pulmonata (pludnjaci)

Slika 13: Haliotis lamellosa

Slika 14: Bolinus brandaris

Slika 15: Lymnea stagnalis

Slika 16: Limax maximus

Classis Cephalopoda
cephalic glava + podos stopalo To su glavonoci. Najkompleksniji mekuci. Na tijelu se razlikuje glava i stopalo. Na anteriornom dijelu stopala razvijene su krune tentakule pomodu kojih hvataju plijen, privrduju se za podlogu, pokredu se i pare.

Classis Cephalopoda
Klasa Cephalopoda dijeli se na dvije potklase:
Tetrabranchiata Dibranchiata

Tetrabranchiata
Imaju 4 krge. Jedini predstavnik je Nautilus pompilius (indijska laica).

Slika 17

Dibranchiata
Imaju dvije krge i obino 10 krakova. Podijeljene su u dva reda:
Decapoda Octopoda

Slika 18: Sepia officinalis

Slika 19: Loligo vulgaris

Slika 20: Octopus vulgaris