Medvednica

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA
PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

KNJIGA 1
NOSITELJ IZRADE
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA
Ministrica Marina Matulovi Dropuli, dipl.ing.arh.
KOORDINATOR
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE
Ravnatelj Matija Salaj, dipl.ing.arh.
STRUNI IZRAIVA
GRAD ZAGREB GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE
P.O. Proelnica: Jadranka Veseli Bruvo, dipl.ing.arh.
1
Grad Zagreb Gradski zavod za prostorno ureenje Zagreb, srpanj 2005.
ORGANIZACIJA, TIJEK IZRADE I SUDIONICI

NOSITELJ IZRADE
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

KOORDINATOR
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA Zavod za prostorno planiranje

STRUNI VODITELJ Aleksandar Bai, dipl. ing. arh U SURADNJI S
MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu prirode

Radenko Deeli, dipl. prof. biol.
STRUNI IZRAIVA
GRAD ZAGREB
GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE
VODITELJ IZRADE PLANA Sanja aban, dipl. ing. arh. STRUNA SURADNJA Sonja ic ipui, dipl. ing. arh. eljka Pavlovi, dipl. ing. gra. Nives kreblin, dipl. ing. arh. SUDJELOVANJE U IZRADI PLANA Dragica Barei, dipl. ing. arh. Vladimir Betak, gra.teh. Tomislav Bili, dipl.ing.geod. Mirela Grabundija, dipl. ing. um. Mr. sc. Valerija Kelemen - Pepeonik, dipl. ing. geogr. Tomislav Konjevi, gra. teh. Andrija Mikuli, dipl. ing. rud. Frana Marinkovi, dipl.ing.prom. Neda Raki, dipl. ek. Anica Rani, gra. lab. Mr. sc. Branka mit, dipl. ek. Rajna trek - Valentak, dipl. ing. gra. Ivana Movri, dipl. ing. prom. Jadranka Veseli Bruvo, dipl. ing. arh. Dragica Wrth, dipl. pravnik Darko iko, dipl. ing. geod. Anja Duli, dipl. ing. arh.
2

KONZULTACIJE I PODACI O STANJU U PROSTORU
Javna ustanova "Park prirode Medvednica" Nives Farka Topolnik, dipl. ing. um. Dravni zavod za zatitu prirode Davorin Markovi, dipl. ing. biol. Krapinsko - zagorska upanija Snjeana igman, dipl. ing.gra. Zagrebaka upanija eljka Kuini, dipl. ing. arh.
AUTORI STRUNIH STUDIJA

1. Studija aktivnih i moguih klizita i odrona, pojaane erozije te preteito nestabilnih podruja u PP Medvednica Medvednica eljko Miklin, dipl. ing. geol, Institut za geoloka istraivanja Zavod za hidrologiju i inenjersku geologiju, Zagreb 2003.; 2. Revizija zatienih dijelova prirode prijedlozi s teitem na posebne rezervate umske vegetacije dr. eljko panjol, umarski fakultet, Zagreb 2003.; 3. Program odmora, rekreacije i sporta u PP Medvednica Medvednica prof. Kreimir Ivani, Arhitektonski fakultet Zavod za arhitekturu, Zagreb 2003.; 4. Meteoroloka podloga za Prostorni plan posebnih obiljeja PP Medvednica Medvednice Dravni hidrometeoroloki zavod, Zagreb 2003.; 5. Konzervatorska podloga za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja PP Medvednica Medvednica Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Zagreb 2003.; 6. Vrednovanja turistikih resursa PP Medvednica Medvednica turistika sektorska studija dr. Eduard Kuen, Zagreb, srpanj 2003.; 7. Demografska obiljeja u Parku prirode Medvednica do 2001. s ciljevima i prognozama do 2015. Mr. sc. Nada Anti, dipl. ek., Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia,Zagreb, 2003. suradnici: Sanja Krito, vii ekonom., mr.sc. Tomislav Pejakovi, prof. geogr., Stjepan Renduli. vii statist. 8. Struna podloga za izmjenu granica Parka prirode Medvednica, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, srpanj 2005., Jasminka Radovi, Vlado Hrak, Neven Trenc
3
Prostorni plan Parka prirode Medvednica sastoji se od 3 knjige:
a)
KNJIGA 1: Tekstualni dio plana - Polazita i ciljevi prostornog ureenja, - Plan prostornog ureenja, - Kartogrami. KNJIGA 2: - Odredbe za provoenje Plana KNJIGA 3: Grafiki dio plana - Kartografski prikaz 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:25000, - Kartografski prikaz 2. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA u mjerilu 1:25000, - Kartografski prikaz 3. UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORA u mjerilu 1:25000, - Kartografski prikaz 4. SUSTAV POSJEIVANJA u mjerilu 1:25000.
b) c)
4
UVOD
1. POLAZITA
1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.2. 1.2.1. 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.4. 1.4.1.
PRISTUP IZRADI PROSTORNOGA PLANA Pregled zakonske osnove razvoja i zatite Pravni temelj zatite Parka prirode Medvednica OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA Obveze iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske POLOAJ, ZNAENJE I POSEBNOSTI PARKA PRIRODE MEDVEDNICA Poloaj i prostorni obuhvat Temeljna prostorna diferencijacija prostora Parka prirode Povijesni gospodarski i prostorni razvitak Medvednice Upravljanje prostorom Parka prirode PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE Prirodna osnova i resursi 1.4.1.1. Reljef, sastav i graa 1.4.1.2. Inenjerskogeoloke znaajke terena 1.4.1.3. Tlo 1.4.1.4. Klima 1.4.1.5. Potoci i izvori 1.4.1.6. Flora Medvednice 1.4.1.7. umske zajednice Medvednice 1.4.1.8. Zatieni dijelovi prirode Stanovnitvo i naselja Osvrt na povijesni razvoj naselja i naseljenosti na podruju 1.4.2.1. Medvednice 1.4.2.2. Tipologija naselja i tipovi demografskog razvoja 1.4.2.3. Struktura stanovnitva Parka prirode Medvednica Kulturna dobra Posjetiteljski programi, prostori i graevine Infrastrukturni sustavi i mree 1.4.5.1. Prometni sustav 1.4.5.2. Vodoopskrba 1.4.5.3. Odvodnja i proiavanje otpadnih voda 1.4.5.4. Elektroenergetska mrea 1.4.5.5. Plinifikacija 1.4.5.6. Telekomunikacije i pote 1.4.5.7. Postupanje s otpadom OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA PROSTORNOG RAZVOJA I UREIVANJA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA umske povrine Tlo i poljoprivreda Mineralne sirovine
11
11 11 11 14 14 15 15 17 17 19 20 20 20 21 23 24 36 36 39 45 48 48 63 66 78 82 87 87 90 91 92 92 93 93 95 96 99 99
1.4.2.
1.4.3. 1.4.4. 1.4.5.
1.5. 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3.
5

1.5.4. Ocjena mogunosti razvoja sustava posjeivanja 1.5.5. Povrine za razvoj naselja
100 102
2. 3.
3.1. 3.2. 3.2.1. 3.2.2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA , UREENJA I ZATITE PLAN PROSTORNOG UREENJA

PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA PARKA PRIRODE U ODNOSU NA STANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA IREG PODRUJA ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA Razgranienje prostora prema uvjetima koritenja i zatite prostora Razgranienje prostora prema namjeni 3.2.2.1. Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene 3.2.2.2 umske povrine osnovne namjene 3.2.2.3. Vode - izvori i potoci 3.2.2.4. Podruja i potezi odmora i rekreacije 3.2.2.5. Povrine za razvoj i ureenje naselja 3.2.2.6. Povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina 3.2.2.7. Povrine za razvoj i ureenje naselja 3.2.2.8. Ostale izgraene strukture PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Turizam 3.3.2. Gospodarenje umama 3.3.3. Poljoprivredne povrine 3.3.4. Lovstvo 3.3.5. Iskoritavanje mineralnih sirovina 3.3.6. Razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti 3.3.7. Prikaz drutvenih djeletnosti UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA Zatieni i drugi posebno vrijedni prostori i dijelovi prirode 3.4.1.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite 3.4.1.2. Zatieni pojedinani dijelovi prirode Podruja posebnih ogranienja u koritenju 3.4.2.1. Vrno podruje 3.4.2.2. Toke i potezi panoramskih vrijednosti 3.4.2.3. Seizmika 3.4.2.4. Erozija 3.4.2.5. Podruja nestabilnosti Kulturna dobra Prijedlog za izmjenu granica Parka prirode Medvednica SUSTAV POSJEIVANJA I PRATEE FUNKCIJE Glavna obiljeja i vrijednost prostora u funkciji posjeivanja i razgledavanja Oblici posjeivanja PROJEKCIJE RAZVOJA STANOVNITVA (2001.- 2015.) RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Prometni sustav 3.7.1.1. Kompleksne ulazne zone
104
109
109 111 111 113 113 114 115 117 123 123 124 124 126 126 130 131 131 131 131 132 133 133 133 150 158 158 158 161 162 162 163 167 171 171 174 179 184 184 184
3.3.
3.4. 3.4.1.
3.4.2.
3.4.3. 3.4.4. 3.5. 3.5.1. 3.5.2. 3.6. 3.7. 3.7.1.
6

3.7.1.2. Cestovni promet 3.7.1.3. eljezniki promet 3.7.1.4. Zrani promet 3.7.1.5. Pjeaki i biciklistiki promet Pota i telekomunikacije Vodnogospodarski sustav 3.7.3.1. Vodoopskrba 3.7.3.2. Odvodnja 3.7.3.3. Zatita od tetnog djelovanja 3.7.3.4. Zatita voda Energetski sustav 3.7.4.1. Opskrba toplinskom i elektrinom energijom 3.7.4.2. Opskrba plinom POSTUPANJE S OTPADOM SPRJEAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI Mjere za zatitu tla Mjere za zatitu zraka Mjere za zatitu voda Mjere za zatitu od poara Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti KARTOGRAMI Prometna (odriva) dostupnost i povezanost Medvednice Teritorijalne i statistike granice Vaea prostorno - planska dokumentacija na podruju PPM Inenjersko geoloka karta Poljoprivredno tlo Potoci i izvori Lokaliteti sa najvie zatienih, ugroenih i endemskih biljaka Zatieni dijelovi prirode Povrine za razvoj naselja Gospodarenje umama Lovstvo Klizita i stabilnost tla Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite Prijedlog za izmjenu posebnih rezervata i park uma (prema prijedlogu Hrvatskih uma) Zatieni dijelovi prirode Zatita kulturnih dobara Sustav posjeivanja Promet 186 187 188 188 188 189 189 190 191 191 191 191 192 193 194 194 194 195 195 196
3.7.2. 3.7.3.
3.7.4.
3.8. 3.9. 3.9.1. 3.9.2. 3.9.3. 3.9.4. 3.9.5.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.
7
UVOD
Ustavom Republike Hrvatske svakome je zagarantirano pravo na zdrav ivot, a zdravi okoli osigurava Drava. Ouvanje prirode i ovjekova okolia najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a Hrvatski dravni sabor i narod neposredno odluuju o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime. Sredinom 1981. zapadni dio planinskog masiva Medvednice, povrine 22.826 ha, izmeu Podsuseda i Kaine proglaen je parkom prirode (Zakon o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode1). Donoenju Zakona prethodilo je struno istraivanje i elaboriranje Republikog zavoda za zatitu spomenika prirode (elaborat "Park prirode Medvednica", Republiki zavod za zatitu spomenika prirode, Zagreb, 1979.). Prema Zakonu o zatiti prirode2, pod kategorijom parka prirode podrazumijeva se prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje s naglaenim estetskim, ekolokim, odgojno-obrazovnim, kulturnopovijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima. Zakonom o zatiti prirode utvreno je da se zatita, ureenje, unaprjeenje i koritenje nacionalnog parka i parka prirode utvruju prostornim planom te da plan donosi Sabor. S ciljem sustavne skrbi o zatiti prirodnih vrijednosti, a posebno vezano uz najznaajnije prostorne objekte zatite, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske3 u svojim smjernicama i opredjeljenjima istie vanost donoenja prostornih planova Zakonom proglaenih parkova prirode, meu kojima je i Medvednica. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja temeljni je plan u hijerarhiji prostornih planova to se donose za podruje parka prirode, s kojim ostali prostorni planovi moraju biti usklaeni. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja donosi se obvezno, uz nacionalne parkove i parkove prirode i za podruja koja su odreena Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske ili prostornim planom upanije. Okvirni sadraj tekstualnog i grafikog dijela prostornog plana podruja posebnih obiljeja propisan je lankom 7. Pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova4. Prostorni plan podruja Parka prirode Medvednica donosi se na temelju lanka 22. Zakona o prostornom ureenju5 te lanka 28. Zakona o zatiti prirode. Nositelj izrade Prostornog plana podruja Parka prirode Medvednica je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a izraiva Gradski zavod za prostorno ureenje. Uredbom o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova6 odreen je nain i postupak provoenja javne rasprave o Prijedlogu prostornoga plana. U tijeku izrade nacrta prijedloga Prostornoga plana Medvednice, a na temelju lanka 3. spomenute Uredbe, provedene su prethodne rasprave o kojima je izraeno pismeno izvjee. Savjet za prostorno ureenje Republike Hrvatske prati i usmjerava tijek izrade Plana. Zadatak je ovog prostornog plana ocijeniti sadanje stanje medvednikog prostora i kvalitetu postojee planske dokumentacije te dodatnom revalorizacijom prostora i njegovih sastavnica predloiti koncept koji e trajno osigurati racionalno koritenje prostora i prirodnih izvora, odnosno skladniji odnos izmeu prirode i njezinih vrijednosti i potreba stanovnitva (korisnika razliitih sklonosti, potreba i mogunosti), ali sve u okvirima kriterija odrivosti.
1 2
NN 24/1981. NN 162/03. 3 NN 50/99. 4 NN 106/98. 5 NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02,100/04. 6 NN 101/98
8

Kao polazite za izradu ovog plana koriteni su Strategija prostornog ureenja i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, vaei prostorni planovi razine upanija te gradova i opina i generalni urbanistiki planovi te prostorni planovi u postupku izrade ili donoenja za podruja koja zadiru u obuhvat Parka prirode Medvednica. Studije, elaborati i istraivanja izraivani za prostor Parka prirode Medvednica, iako brojni, najveim su dijelom zastarjeli i vie su povijesni pregled poimanja pojedinih aspekata tijekom vremena nego li to mogu posluiti za utvrivanje struno i znanstveno utemeljenog pristupa ureivanju i zatiti prostora Parka prirode danas. Stoga je u sklopu Pripremnih radova predloena izrada dvanaestak novih studija od kojih je kao prioritet odabrano pet s temama: klizita, odroni, erozije i nestabilna podruja, revizija zatienih dijelova prirode, program odmora, rekreacije i sporta, meteoroloka podloga, konzervatorska podloga te vrednovanje turistikih resursa. Prostorni plan Parka prirode Medvednica treba postati jedan od glavnih instrumenata upravljanja zatitom i ureenjem jer usklauje viestrukost funkcija i potreba u njemu.
9

TABLICA 1. Park prirode Medvednica: osobna karta, postojee stanje
PARK PRIRODE MEDVEDNICA Osobna karta postojee stanje

Godina proglaenja Medvednice Parkom prirode: Povrina Parka prirode: Nadmorska visina: Najvii vrh: Smjer pruanja: Teritorijalno razgranienje: Broj naselja koja su itava/dijelom u Parku prirode ukupno: u Gradu Zagrebu: u Zagrebakoj upaniji: u Krapinsko-zagorskoj upaniji: Broj stanovnika u Parku prirode, procjena 2001: s prigorske (zagrebake) strane sa zagorske strane Dostupnost: Povrina pod umama: u dravnom vlasnitvu: u privatnom vlasnitvu: Karakteristine krajobrazne makrojedinice: cjeloviti umski kompleks: pristupno podruje: Zatita pojedinanih dijelova prirode: posebni rezervati (rezervati um. vegetacije): zatieni krajolici: spomenici prirode (rijetki primjerci drvea): spomenici prirode (geomorfoloki): spomenici parkovne arhitekture: Vodotoci Rudarski objekti (kamenolomi) aktivni naputeni Kulturna dobra: 1981. (Zakon o proglaenju zapdnog dijela Medvednice parkom prirode, NN 24/81) 22.826 ha 120 - 1035 m.n.m. Sljeme jugozapad-sjeveroistok u duini od 42 km Grad Zagreb Krapinsko-zagorska upanija Zagrebaka upanija 41 13 9 19 33.413 62% 38% pjeaenje, automobil, bicikl, iara 14.550 ha 60,4% 39,6% 64% povrine Parka 36% povrine Parka 8 1 3 1 3 75 4 8 povijesne graditeljske cjeline naselja povijesni sklopovi i graevine (civilne i sakralne) etnoloka batina arheoloka batina memorijalna batina (groblja) Javna ustanova "Park prirode Medvednica" 10
Upravljanje:
1. POLAZITA 1.1. PRISTUP IZRADI PROSTORNOGA PLANA
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja mora se temeljiti na injenici da Republika Hrvatska osigurava osobitu zatitu prirode na naelima najbolje svjetske prakse.
1.1.1. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite

Povijesno, zatita prirode u svijetu see u 1853. proglaenjem ume Fontainebleau rezervatom, a 1872. osnivanjem prvog nacionalnog parka Jellowstone. Prva zatita prirode u Hrvatskoj datira od 1893. kada je prvim zakonom o lovu precizno normirana zatita ptica pjevica. Niz je aktivnosti drutava, pojedinaca i znanstvenika, kao i donoenja pravnih akata kojima se u ranim godinama 20. stoljea nastoji zatititi flora i fauna, ali i cijela podruja kao to su Plitvika jezera, Bijele stijene u Velikoj Kapeli, tirovaa i Paklenica. Prvi zakon o zatiti prirode u Republici Hrvatskoj donesen je 1960., a slijede zakoni iz 1965. te 1976. Zakon iz 1976. izdvaja po prvi put park prirode kao kategoriju zatite definirajui ga kao prostorno prirodno ili dijelom kultivirano podruje s naglaenim ekolokim, estetskim turistikim i rekreativnim vrijednostima, propisuje da ga zatienim proglaava Sabor Republike Hrvatske te doputa djelatnosti kojima se ne ugroavaju njegova bitna obiljeja i funkcije. Zakon o zatiti prirode iz 1994. godine, koji je i danas na snazi, iako jednakim u hijerarhiji nadlenosti proglaavanja i upravljanja, jasnije naglaava razliku u razini zatite nacionalnih parkova i parkova prirode. U parkovima prirode zadrava se mogunost odvijanja gospodarskih djelatnosti u skladu s osnovnim funkcijama parka, to je u nacionalnim parkovima iskljueno. Gospodarenje u parku prirode oslanja se na odrivi razvitak to podrazumijeva onaj vid gospodarenja koji ne ugroava samo prirodne ve i ostale potencijale relativno prostranog podruja parka obzirom na prostranost i raznolikost podruja, a time i kompleksnost sadraja i naina koritenja. Parkovima prirode prema Zakonu o zatiti prirode upravljaju uprave - javne ustanove u skladu s prostornim planovima podruja posebnih obiljeja moderirajui pritom razliito artikulirane, esto suprotne interese. Na taj nain parkovi prirode predstavljaju prostranu prirodnu, odnoso djelomino kultiviranu, upravljanu, dinaminu strukturu prirodnih datosti dravnog prostora kao temelj ukupnog obazrivog razvitka s visoko vrednovanim prirodnim datostima. Usporedbama zatienih dijelova prirode prema Zakonu o zatiti prirode s IUCN-ovom kategorizacijom, koja park prirode imenuje "upravljanim podrujem vienamjenskog koritenja / ili prostorom upravljanja resursima", a definira ga kao prostor na kojem se zatita prirode provodi potiui gospodarski razvitak (odrivo koritenje vodnih i drvnih resursa, ispaa stoke, turizam itd.) usaglaen s mjerama odrivog razvitka, ujedno odreuje i temeljni cilj izrade prostornog plana podruja posebnih obiljeja kao alata za upravljanje parkom.
1.1.2. Pravni temelj zatite Parka prirode Medvednica

Svijest o potrebi ouvanja uma na Medvednici i svijest da ume ne bi trebale biti koritene samo kao izvor drva za ogrijev javlja se oitije kao reakcija na Gospodarsku osnovu iz 1903. R. Erny-a za
11

gospodarsku jedinicu "Sljeme" gradskih uma7. U svom komentaru objavljenom u "umarskom listu" Ante Kern, tadanji umarski nadzornik, istie kako bi ume trebalo urediti kao "naravni perivoj" za zadovoljavanje higijenskih, turistikih i estetskih potreba stanovnika Zagreba. Istakao je i potrebu da se u skladu s tim u gospodarsku osnovu ukljui i osnova za gradnju umskih puteva. Ideje iz 1937. o gradnji objekata od Puntijarke do sv. Jakoba u turistiko-rekreativne i zdravstvene svrhe, kao i ideje o stvaranju kupaline zone na umjetnom jezeru koje bi nastalo pregradnjom potoka na sjevernoj strani Medvednice te intenzivne sjee na gori izazvale su dosta otre suprotne reakcije. Trai se da ume slue prvenstveno kao izletite graana, a u skladu s tim proglase zatitnim. Te ideje provedene su 1937. kad je usvojen zakljuak Gradskog zastupstva da se svih 1640 ha uma na Medvednici proglasi zatitnim podrujem to je rezultiralo obnovom i njegom te poumljavanjem. Godine 1950. Odjel za zatitu prirodnih rijetkosti predloio je da se ue podruje Medvednice proglasi nacionalnim parkom, a ostale ume na irem podruju zatienim umama na sjevernim, a parkovnim zelenim povrinama na junim padinama. Odluka o nacionalnom parku nije tada mogla biti donesena iz formalno-pravnih razloga. Daljnji korak u ouvanju i zatiti uma bilo je proglaenje uma Medvednice 1954. park-umama8. Odlukom su bile obuhvaene sve ume, umarci i utvreni umski parkovi bez obzira na vlasnitvo te livade i druge poljoprivrene povrine koje ine gosodarsku cjelinu sa postojeom umom. Unutar tih povrina je bilo 1957. izdvojeno 1.000 ha rezervatnih povrina unutar kojih je za bilo koji zahvat bila potrebna suglasnost Odbora odnosno Komisije za park ume. Osnovana je i Ustanova za upravljanje park umama "Sljeme" te Odbor za park-ume. Rjeenjem Narodnog odbora grada Zagreba godine 1960. park-ume Medvednice predane su na upavljanje umskom gospodarstvu Zagreb. Skuptina grada Zagreba donijela je 1961. Odluku9, kojom se cijelo juno gravitacijsko podruje Medvednice od Podsuseda preko grebena do Kainskog sedla na ukupnoj povrini od 192 km2 proglaava zatitnim podrujem grada Zagreba10. Cilj te odluke bio je da se trajno osigura ouvanje i zatitna uloga Medvednice. Skuptine opine Zaprei i Donja Stubica donijele su takvu odluku za sjeverne padine gore. Skuptina grada Zagreba je 1963.11 proglasila drutvene ume na Medvednici "izletitem", a Republiki zavod za zatitu prirode12 odredio je na povrini od 996,71 ha specijalne rezervate umske vegetacije ime su te povrine iskljuene iz svakog gospodarskog zahvata. Tom Odlukom ume na Medvednici podijeljene su u tri zone i to: podruje specijalnih rezervata umske vegetacije, podruje ue rekreacijske zone, podruje ire rekreacijske zone. Proglaenje uma izletitem imalo je za cilj da se "graanima grada Zagreba osigura koritenje uma na Medvednici za odmor i rekreaciju, a nain gospodarenja i koritenja ovih uma uskladi s tom svrhom te zatiti i ouva prirodna cjelina tog podruja". Odluka o izletnikim umama obuhvatila je, meutim, samo drutvene ume dok je izvan kontrole ostala 1/3 uma koje su u privatnom vlasnitvu. No niti za drutvene ume nisu bila propisana nikakva posebna ogranienja u pogledu eksploatacije. Ta odluka dala je, dakle, samo deklarativno rjeenje o namjeni dijela uma na Medvednici, ali sam Zakon o umama ne precizira reim u tim umama niti detaljnije govori o pojedinim izdvojenim povrinama. Osm toga, taj se zakon odnosi iskljuivo na
7 8
Ovo je druga gospodarska osnova. Prva je izraena 1877. godine. NN 15-17/1954. 9 Temeljenu na lanku 5. st. 2. Zakona o zatiti zemljita od erozije 10 SGGZ 1/61. 11 SGGZ 8/63. 12 Rjeenje br. 56/13-1963. Republikog zavoda za zatitu prirode.
12

umski plat, a ne tretira probleme uvanja i drugih vrijednosti na gori kao to su geomorfoloke pojave, botaniki rariteti i uope prizemna flora kao i cjelokupna fauna. Zakon o zatiti prirode iz 1976. godine, koji je kao novu kategoriju uveo "park prirode" dao je osnov da se Medvednica proglasi upravo tom, za njene karakteristike i oekivani nain koritenja, najprikladnijom zatitom13. Parkovi prirode znae "i zatitu i odgovarajue koritenje ne samo prirodnog inventara nego i niza drugih sadraja - ouvanje pejsaa kao ogledala povijesti sa svim svojim vrlo kompleksnim i slojevitim komponentama i ouvanje jednog sistema izoliranog niza tipinih sredina svih vrsta ukljuivi i naselja"14. Godine 1981. donesen je Zakon o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode15. Unutar njega drugim kategorijama zatite tite se pojedini manji prostori ili objekti prirode upisani u Upisnik, a zatiene su i sve one biljne i ivotinjske vrste koje su upisane u Upisnik, a nalaze se i na Medvednici.
Polazita za izradu plana zasnovana su na:

a) b) c) d) e) Zakonu o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 24/81), Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05) i podzakonskim aktima, Strategija bioloke i krajobrazne raznolikosti s akcijskim planovima (NN 81/99), Dokumentima prostornog ureenja vieg reda: Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997) i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999.), Meunarodnim konvencijama: 1. Konvencija o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonn, 1979), i Sporazum o zatiti europskih imia EUROBATS (London, 1991), 2. Meunarodna konvencija o zatiti ptica (Pariz, 1950), 3. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenza, 2000), 4. Konvencija o biolokoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992), 5. Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1997), 6. Konvencija o zatiti kulturne i prirodne batine (Pariz, 1972), 7. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju o okoliu i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Aarhus, 1998).
Polazita za izradu plana temelje se na injenici da je Park prirode Medvednica:

- ekoloko uporite stanovnika naseljenjh podruja u njezinom podnoju, - prostor planinarsko-izletnikih obiljeja i vrijednosti koje treba ouvati (planinarsko izletite, kola u prirodi), - podruje razliitih ekosustava, - prostor kulturno-povijesnih vrijednosti, - prostor koji ima svoje nosive kapacitete i moe se samo ogranieno koristiti, - prostor u kojem izgradnja infrastrukture mora biti u funkciji zatite prirode, - prostor u kojem se ne mogu gospodarski iskoritavati neobnovljivi resursi (a 4 trenutno aktivna kamenoloma moraju nakon isteka sanacijskog roka obustaviti svaku aktivnost), - prostor koji je ugroen sve veim zahtjevima za gradnjom.
13 14
U toku rasprava oko tipa zatite raspravljalo se i o kategoriji nacionalnog parka ali se od toga odustalo. Park prirode "Medvednica" - studija zatite prirode, Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb 1979. 15 Zakon o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, Narodne novine 24/81.
13
1.2.
OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA
1.2.1. Obveze iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske

Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske openito su odreeni elementi za zatitu vrijednih prostora i objekata u planovima niega reda, a prostor Parka prirode Medvednica ocijenjen je vanim rekreacijskim podrujem Grada Zagreba, u kojem je prisutan veliki broj korisnika razliitih interesa koje je potrebno meusobno uskladiti. Na upanijskoj razini nuno je odrediti (izmeu ostalog) koritenje i zatitu prostora u kontaktnim zonama uz zatiena podruja (nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih) radi moguih utjecaja na podruje pod zatitom. Naglaava se da je vano integrirati prigradske rubove u urbani sustav ali i zaustaviti irenje na raun slobodnih povrina, osobito dijelova koji imaju poljodjelsku, ekoloku i rekreacijsku vanost. U cilju sustavne brige za zatitu graditeljske batine potrebno je: - ouvanje i/ili uspostavljanje uravnoteenog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i suvremenih graditeljskih zahvata, osobito na podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina; - bolje odravanje postojeih i osnivanje novih eko-muzeja, rekonstruiranih ruralnih ambijenata sa zgradama narodnog graditeljstva, tradicijskim inventarom, biogenim vrtovima s autohtonim biljnim i ivotinjskim vrstama, otvorenim za javnost. Parkovi prirode su, uz nacionalne parkove, podruja vrhunskih vrijednosti i potencijala unutar Republike Hrvatske, pa ih treba tretirati i kao poluge lokalnog razvitka. Park prirode se osniva da bi se zatitilo odreeno prirodno podruje te uskladilo gospodarske funkcije i izgradnju koji su na prostoru ve prisutni. Na taj se nain prisutnost turizma ili drugih djelatnosti ne iskljuuje iz parka nego se omoguavaju takvi uvjeti pod kojima razvitak turizma ili drugih djelatnosti ne unitavaju temeljne funkcije zatite. Na podruju parka prirode nije mogue prakticirati samo jedan tip zatitnog reima. Budui da su parkovi prirode po povrini vea podruja, s nizom posebnih prirodnih vrijednosti, unutranja diferencijacija zatitnih reima slijedit e tu raznolikost. U prometnoj mrei zagrebakog prostora Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske odreuju kompletiranje autocestovnog prstena oko Zagreba i Medvednice novom brzom dravnom cestom izmeu vora Popovec na auto cesti Zagreb-Varadin i vora Zabok na Zagorskoj autocesti, smjerom Popovec- Soblinec- tunel Laz- Marija Bistrica- Bedekovina- Zabok, ime je na toj razini planiranja rijeeno pitanje cestovnog povezivanja Zagreba sa Zagorjem. Prema tome prostor Medvednice i u njoj smjeteni park prirode u tim se dokumentima ne tretira kao topografska barijera cestovnom povezivanju Zagreba sa Zagorjem, nego kao zatieni prostor prirode. Predvieno je istraivanje koridora eljeznike pruge za gradski i prigradski promet na trasi Zagreb (tunel Gaani) Stubike toplice (spoj na postojeu prugu II reda Zabok Gornja Stubica).
14
1.3.
POLOAJ, ZNAENJE I POSEBNOSTI PARKA PRIRODE MEDVEDNICA
1.3.1. Poloaj i prostorni obuhvat

Plan obuhvaa podruje Parka prirode Medvednica utvreno l. 1. i 2. Zakona o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode16, koje odreuje linija koja ide: "od mosta preko rijeke Krapine kraj Podsuseda cestom preko Jablanovca na Donju Bistru, Gornju Bistru te preko Galekovia, Kraljevog vrha i Strmca na novu cestu Stubike Toplice - Sljeme - Zagreb kraj sela Pila, zatim tom cestom kroz Stubike Toplice na Donju Stubicu i Gornju Stubicu ukljuujui spomen podruje Seljake bune, nadalje, cestom od Gornje Stubice preko Mateja do prijevoja Laz, odatle kainskom cestom do odvojka za Vugrovec pa preko Vugrovca i Goranca na uerje, odatle cestom do zaseoka Hulinec pa do Slanovca i Markuevake Trnave, zatim podsljemenskom cestom prema Markuevcu, Baunu, Bliznecu, Kraljevcu, estinama, Lukiu, Mikuliima, Krvariu i Borecu, Dolju i Podsusedu te cestom na poetnu toku do mosta preko rijeke Krapine." Granicom Parka prirode obuhvaena je ukupna povrina od 22.826 ha. Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu ireg prostora, dio kojega je i Park prirode, koje je bilo na snazi do 1992., (i iz kojeg vremena su na snazi jo neki prostorni planovi, dok se u skladu s novim ustrojstvom ne donesu novi), prostor Parka prirode bio je na teritoriju Grada Zagreba i Opine Stubica. Donoenjem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj 1992.17 prostor Parka prirode Medvednica pripao je Zagrebakoj upaniji (u okviru koje je bio i Grad Zagreb) i Krapinsko-Zagorskoj upaniji, a od 1997. godine, tj. donoenjem novog Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj18 pripada Zagrebakoj i Krapinsko-zagorskoj upaniji te Gradu Zagrebu. Pregledno je pripadnost prostora Parka prirode po pojedinim prostornim upravnim jedinicama, odnosno jedinicama podrune samouprave i lokalne samouprave prikazana u tablici 2 i kartogramu 2.
TABLICA 2.
Pripadnost prostora Parka prirode
Park prirode Medvednica prostire se na prostoru: Grad Zagreb/upanija Grad Zagreb Opina / grad (Grad Zagreb)19 naselje / gradska etvrt (G) naselje Zagreb dio / G Podsused Vrape20 naselje Zagreb dio / G rnomerec21 naselje Zagreb dio / G Podsljeme22 naselje Zagreb dio / G Gornja Dubrava23 urekovec / G Sesvete dio Goranec / G Sesvete dio Kaina / G Sesvete dio Kainska Sopnica / G Sesvete dio
16 17
NN 24/81. NN 90/92. 18 NN 90/97. 19 Grad Zagreb je jedinica lokalne samouprave grad, ali ima i poloaj upanije; 20 obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedea podruja: Podsusedsko Dolje, Bizek, Borec i Gorne Vrape; 21 obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedea podruja: Mikulii i Lukii; 22 obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedea podruja: estine, Kraljevec, Graani, Dolje, Bliznec, Baun, Markuevec, Trnava, Bidrovec, Deevec, Popovec i Vidovec; 23 obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedea podruja: Slanovec, Dankovec, Trstenik, uerje i Medvedski Breg;
15

Kuilovina / G Sesvete dio Kuanec / G Sesvete dio Paruevina / G Sesvete dio Planina Donja / G Sesvete dio Planina Gornja / G Sesvete dio Prekvrje / G Sesvete dio Vugrovec Donji / G Sesvete dio Vugrovec Gornji / G Sesvete dio Bukovje Bistransko Donja Bistra Gornja Bistra Novaki Bistranski Poljanica Bistranska Kraljev Vrh Ivanec Bistranski Jablanovec Donja Podgora Donja Stubica Gornja Podgora Hiakovec Milekovo Selo Pustodol Brezje Gornja Stubica Jakinec Karivaro Slani Potok Sveti Matej Volavec Pila Sljeme Strmec Stubiki Stubike Toplice ukupno 38
Zagrebaka upanija
Opina Bistra
Opina Jakovlje Grad Zaprei Krapinsko-zagorska upanija Grad Donja Stubica
Opina Gornja Stubica
Opina Stubike Toplice
ukupno 3
Ukupno 6
Vaea prostorno planska dokumentacija na prostoru obuhvata prostornog plana podruja Parka prirode Medvednica prikazana je u kartogramu 3.
16
1.3.2. Temeljna prostorna diferencijacija prostora Parka prirode

Podruje Parka prirode ine, po karakteru, dva razliita, ali komplementarna prostora: Ue podruje parka prirode - cjelovit umski kompleks - izmeu Podsuseda i Kainskog prijevoja 64% povrine Parka prirode. Taj prostor moe se dalje diferencirati temeljem niza kriterija na vrni, srednji i rubni prostor; Pristupna (prijelazna ) zona - sa svih strana okruuje umski kompleks; obiljeavaju je tipini prigorski i zagorski krajobrazi s dijelovima gradskih i prigradskih naselja i sela, poljoprivrednim povrinama i izdvojenim manjim umskim prostorima 36% povrine Parka prirode.
1.3.3. Povijesni gospodarski i prostorni razvitak Medvednice

Naziv Medvednica prvi puta spominje se u povijesnim izvorima kao Mons Ursi 1209, a kao Medwednicha 1242. godine u Zlatnoj buli kralja Bele IV, kojom daruje Zagrebu posjed u gori. Prije pojave civilizacije i razvitka Zagreba i okolnih naselja, obronci Medvednice su do svojih krajnjih izdanaka bili obrasli gustom bjelogorinom umom. Iskoritavanje Medvednice u gospodarske svrhe nije u prolosti bilo znaajno niti raznoliko. Dugo se smatralo da su ume glavna gospodarska vrijednost Medvednice. U srednjem vijeku ume su bile u posjedu Medvedgradskog vlastelinstva, Gradeke opine i Kaptola, a umjerene sjee su vrene za ogrijev, grau i kolje za potrebe vlastelina i njihovih kmetova, zatim za potrebe grada i Kaptola. Feudalni gospodari Medvedgrada poeli su jo u XVI. stoljeu poneto brinuti o eksploataciji uma, a krajem XVII. stoljea komorski slubenici meu kmetovima izabiru lugare koji e paziti na ume. Gospodarenje umama u to je vrijeme bilo stihijsko, a prevladavale su iste i neuredne preborne sjee prema potrebama vlasnika i na mjestima povoljnog izvoza, s tim da se najracionalnije gospodarilo u gradskim i donekle u umama zemljinih zajednica. Prva gospodarska osnova izraena je 1877. i to za samo 463 ha gradskih uma. Sljedea gospodarska osnova sastavljena je 1903. za novoformiranu gospodarsku jedinicu gradskih uma Sljeme koja je imala dva uvarska sreza sa sjeditem u Bliznecu. Ovom osnovom propisuje se jednodobno gospodarenje sa oplodnim sjeama i stogodinjom ophodnjom. Iste je smjernice zadrala i Leustekova osnova gospodarenja iz 1925. po kojoj se gospodarilo do kraja II. svjetskog rata, iako se uglavnom nije potivala. Prva osnova gospodarenja za kaptolske ume izraena je 1911/1912. i to za posjed Markuevaka gora. Premda Medvednica ne obiluje rudnim blagom zabiljeeno je da se jo 1347. vadila sol u Slanom potoku. Na Rudarskom vrtu pod Malim Sljemenom nalaze se ostaci rudnika galenita gdje su u XVII. stoljeu grofovi Zrinski pokuavali doi do srebra, a u XVIII. stoljeu francuski emigrant grof Carion pokuava eksploatirati galenit ispod donje stanice dananje skijake iare (tzv. Francuski rudnici). Paralelno s razvitkom i irenjem Zagreba na junom podnoju Medvednice otvarani su kamenolomi arhitektonsko-graevnog kamena (zeleni kriljevac na lokalitetima Pustodol sjeverno od Graana, sjeverno od uerja, na lokaciji kraj Markuevca, i drugdje; mramorizirani vapnenac i mramor na Adolfovcu i Vukovom dolu; litotamnijski vapnenac u Bizeku i u dolini potoka Vrape; dolomit u Zapreikom Ivancu i u Podsusedskom Dolju; dijabaz na lokalitetu Jelenje vode). Prostor Medvednice i njeno podbreje ravnopravno sudjeluju u povijesti Grada Zagreba i ireg prostora. O tome govore tragovi naseljavanja koji seu sve do kamenog doba te brojni sauvani kulturno povijesni spomenici. Prva kamena sjekira pronaena je 1866. u selu Vidovcu, a slini paleontoloki nalazi naeni su kasnije u Veternici, Kobiljaku, Mariji Bistrici, Stubici i Kraljevom Vrhu. Antiki nalazi u Vrapu i na Kozelinu svjedoe i o rimskim naseobinama u medvednikom podnoju. U XI. stoljeu, nakon osnivanja biskupije (1094.) itav jugoistoni kraj Medvednice dobiva u leno biskup i njegov kaptol. Povijesna zbivanja kroz srednji vijek vezana su uz Susedgrad na krajnjem zapadu Medvednice iznad Save, Medvedgrad na jugu, na izvanrednom stratekom poloaju, Zelingrad na istoku te Gradec i Kaptol, urbane jezgre dananjeg Zagreba. Od drugih tvrava koje su tada bile sagraene po Medvednici danas se 17

jedva znaju tragovi (npr. Tepina pica). Na sjevernoj padini dobro su sauvani mlai dvorci zagorskih feudalaca (Gornja Bistra, Golubovec, Gornja Stubica). Poetkom XIX. stoljea na obroncima Medvednice, po umovitim i vinorodnim hrptovima blie gradu, graanstvo podie svoje ljetnikovce i ladanjske kue (Villa Weiss, Okrugljak, Mallinov majur na Ksaveru, ville Solar i Vidri na Prekriju i drugi ljetnikovci na Vrhovcu, Jelenovcu i drugdje). U drugoj polovici XIX. stoljea Medvednica postaje zagrebakim izletitem. Stanovnici Zagreba posjeivali su Medvednicu i ranije, ali prvi tragovi organiziranog planinarstva naziru se 1870. godine kada je na vrhu Sljeme podignuta prva drvena promatranica (piramida). Godine 1874. osnovano je u Zagrebu prvo planinarsko drutvo (HPD), prva organizacija planinara kod nas uope. Slijedi razdoblje masovnih izleta na Medvednicu, a 1877. izgraena je prva planinarska kua, zvana Gradska kua, sa dvije prostorije za potrebe planinara te je postavljena nova via, drvena promatranica na Sljemenu. 1883.godine HPD je dobrovoljnim radom izgradilo kolni put od estina do Kraljiinog zdenca, gdje ve tada postoji nadstrenica za odmor i zatitu izletnika i planinara. est godina kasnije drvena je piramida zamijenjena elinom 12 metara visokom, koja je sluila svojoj svrsi sve do 1960. Od 1898. slijedi razdoblje izgradnje novih putova na vrh: 1898. Elvirin put od Kraljiinog zdenca do Brestovakog sedla, 1906. Miroslavov put uz potok Kraljevac do Kraljiinog zdenca i planinarski put do Stubikih Toplica te poslije Prvog svjetskog rata Leustekov put, preko Adolfovca, gdje u to doba postoji drvena nadstrenica. Godine 1924. dalje se proiruje i nadograuje Gradska kua (poveanje na 70 leaja) te dobiva ime Tomislavov dom. Ova je zgrada postojala na mjestu dananje lugarnice, zapadno od eljezniarskog doma do 1934. kada je potpuno izgorjela. Ubrzo je zapoela gradnja novog Tomislavovog doma na dananjoj lokaciji, a dovren je i otvoren 1939. Izmeu dva svjetska rata velika je aktivnost zagrepana, organiziranih u planinarska drutva unutar svojih profesija, pa nastaju nova zdanja na Medvednici: Sindikalni dom (danas eljezniarski dom), Planinarski dom Runolist, Planinarski dom Potar (danas Sindikalni dom), aki dom (danas Dom Crvenog kria) na Malom Sljemenu te Planinarski dom na Glavici. Godine 1931. izgraeno je jedno od remek djela hrvatske arhitekture, kapela Majke Boje Sljemenske (Majka Boja Kraljica Hrvata) arhitekta Jurja Denzlera. Grad je darovao zemljite, a za gradnju je upotrebljen kamen s Medvednice i drvo dobiveno krenjem prostora za kapelu. Prva misa bila je polnoka 1932. Posebno treba naglasiti izgradnju i rad bolnice za plune bolesti na Brestovcu od 1906. i njeno trajanje do ezdesetih godina kada je iseljena, a zgrade naputene. Nakon Drugog svjetskog rata na Medvednici su izgraeni planinarski domovi: Grafiar na Rudarskom vrtu, Ivan Pakovski na Puntijarki, Risnjak na Pongraevom, Izvia pokraj Prekratieve gostione, Dom na Vugrovcu i Bizek iznad Podsuseda te Planinarski dom na Lipi. Poeci skijanja, kao jednog od oblika rekreacije u prirodi, na Medvednici se javljaju krajem XIX. stoljea. Poetkom XX. stoljea skijalo se na livadi iznad Gradske kue (danas inovnika livada), a povratak u Zagreb vodio je kroz Baulovku te cestom od Kraljiinog zdenca do estina i dalje u grad. Do 1935. ureen je spust preko enskog sedla, prosjek sa inovnike livade na Krumpirite, popravljen spust Baulovka itd. Godine 1947. izgraen je Crveni spust (1000 m), a 1956. i prva sjedalna iara. Danas na Medvednici postoji i trosjedalna iara (izgraena 1988.) takoer na Crvenom spustu te jo dvije vunice (Zelena i Bijela) i neto proirenije skijake staze na sjevernoj padini grebena - uti, Crveni, Zeleni i Bijeli spust. Kabinska iara od Dolja do pod vrh Sljemena izgraena je 1963.
18
1.3.4. Upravljanje prostorom Parka prirode

Prostorom Parka prirode, u skladu sa Zakonom o zatiti prirode (lanak 21.) upravlja Javna ustanova "Park prirode Medvednica", osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 8. srpnja 1999.24. Osnovna djelatnost Ustanove je zatita, odravanje, ouvanje i promicanje Parka prirode Medvednica. Zatitom i ouvanjem titi se biljni i ivotinjski svijet, stanita, ekosustavi, geoloki i geomorfoloki oblici, voda, tlo, krajobrazne i kulturne vrijednosti te druge znamenitosti u cilju zatite podruja Parka prirode. Djelatnost se provodi putem: poticanja i organiziranja znanstveno-istraivakog rada na podruju Parka prirode; prihvata i informiranja, voenja, razgledavanja i prijevoza posjetitelja parka prirode; koordiniranja aktivnosti svih pravnih i fizikih osoba koje obavljaju doputenu djelatnost u Parku prirode; provoenje nadzora propisanih zakonom radi ouvanja njegovih prirodnih vrijednosti, osobito bioloke i krajobrazne raznolikosti, kulturno-povijesnih vrijednosti; koordinacije i nadzora doputenih gospodarskih djelatnosti u Parku prirode vodei rauna da se one obavljaju po naelu odrivog gospodarenja, odnosno odrivog razvitka; obavljanja ugostiteljsko-turistike djelatnosti; obavljanje drugih aktivnosti.
U radu Javne ustanove posebno je naglaena i briga za ograniavanje agresivne stambene izgradnje na njegovim rubovima te zadovoljavanje rekreacijskih potreba graana u skladu sa reimom zatite prirode u Parku. Plan aktivnosti utvruje se godinjim programima.
24
NN 74/99
19
1.4.
PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE
1.4.1. Prirodna osnova i resursi

1.4.1.1. Reljef, sastav i graa
Po grai Medvednica je pretenim dijelom znatne geoloke starosti. Jezgru Medvednice izgrauju stijene paleozoika: devona, karbona i perma. Najzastupljenije stijene su zeleni i glineni kriljavci te mramori, kvarciti i serpentiniti perma. Ta paleozojska jezgra okruena je mezozojskim i tercijarnim naslagama meu kojima su najizrazitije one oko Ponikava. Mezozoik ine trijaske i kredne naslage. Trijaske naslage zastupljene su tinjasto-pjeskovitim ejlovima i siltitima, pjeenjacima te vapnencima i dolomitima, koji su uvjetovali razvitak krkih pojava. Od mezozojskih naslaga prevladavaju kredne naslage, dijabazi, spiliti i gabri. Vulkanogeno-sedimentnu seriju krednih naslaga ine glineni kriljavci, ejl, ronjaci, pjeenjaci, bree i vapnenci. Tercijarne naslage predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klastine naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori) u izmjeni s pjeenjacima. Miocen tvore zelenkasto i smeasto obojeni pjeskoviti siltni i glinoviti lapori sa slabo izraenom slojevitosti. U pliokvartarnim glinama, dolaze lee ljunka s dobro zaobljenim valuticama. Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) predstavljene su klastinim nevezanim sedimentima. Prekrivaju starije naslage te ispunjavaju dna jarka i korita potoka. Neposredni kontakt stijena razliite starosti, zatim razliiti smjerovi pruanja slojeva, kao i njihovi meusobni odnosi, ukazuju na sloenost tektonskih procesa. Karakteristine su rasjedne linije, a njihovim smjerom odreen je oblik i pravac pruanja same Medvednice. U tom pogledu znaajni su rasjedi uz sjeverozapadni i jugoistoni gorski rub, kojima je gora ograniena s jedne strane prema Zagorju, a s druge prema Savskoj ravnici. Mladost tektonike ovog podruja oituje se i u potresima, koji su na junoj i sjevernoj strani gore dosta esti, a najvei broj i najjai potresi vezani su uz obronke Medvednice. Kod mjesta Kaina i Planina, bilo je arite najjaeg potresa. Seizminost na ovom podruju iznosi VIII do IX stupnjeva po MSC skali (za povratno razdoblje od 500 godina). Podruje Medvednice pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, s vrlo sloenom tektonskom graom. Za determinaciju odnosa od posebnog su znaaja pritisci koji su doveli do ekstenzije prostora. Poetna ekstenzija zbila se u razdoblju oligocen-donji miocen. Glavna ekstenzija zbila se u razdoblju egenburg-baden. Obzirom na morfoloke, a time i pejsane karakteristike Medvednica se u uzdunom smjeru moe podijeliti na tri dijela: jugozapadni, sredinji, sjeveroistoni.
Jugozapadni dio Medvednice prua se izmeu poprenih jaruga potoka Vrape i Kutinci te Podsuseda. ine ga gora s pripadajuim dijelom prigorja. Pojas horizontalne ralanjenosti reljefa gotovo u potpunosti obrubljuje sredinje dijelove jugozapadnog dijela Medvednice koji je nazvan Ponikve. Ponikve dobrim dijelom predstavljaju diseciran ravnjak uglavnom izgraen od miocenskih vapnenakih naslaga i trijaskih dolomita. Odravanju ravnjaka pogoduje poniranje vode kroz vapnenake naslage, to je uvjetovalo pojavu krkih oblika (nekoliko potoka ponornica, krkih izvora iz peine i drugih speleolokih objekata). Meu speleolokim objektima najpoznatija je Veternica sa spiljskim potokom i brojnim hodnicima. Sredinji dio Medvednice se prua izmeu sedla Planina i poprenih jaruga potoka Vrape i Kutinci. Ovaj, umom najbogatiji dio Medvednice, predstavlja geoloki najsloenije te visinom i pravilnom ralanjenou gorskih kosa najizrazitije planinsko podruje. To je dio uz koji je vezan planinski znaaj Medvednice. Izdvajanje sredinjeg dijela s obzirom na prirodne osobine moe se izvriti na osnovu 20

geoloko-petrografskog i morfolokog obiljeja. U geolokom pogledu izgraen je uglavnom od paleozojskih kriljevih stijena i gornjokrednih klastita, a u manjoj mjeri od magmatskih stijena. Po vertikali najvie poloeni dijelovi gore slabije su ralanjeni u horizontalnom smislu. Ponajprije zato, jer predstavljaju centralno bilo, odnosno vododjelnicu, koju bono zasjecaju brojne jaruge i jarci te zato to je podruje sredinjeg bila u veoj mjeri izgraeno od kompleksa zelenih kriljevaca starijeg paleozoika. Naime, oni predstavljaju otpornije stijenje, sklono gromadastom troenju u odnosu na nie poloene padine koje su uglavnom izgraene od glinenih kriljevaca mlaeg paleozoika i gornjokrednih klastita. Na dimenzije sredinjeg bila Medvednice bitno je utjecala tektonika. Ona je utjecala na veliinu uzdignutog bloka zelenih kriljevaca i nain evolucije dolinske mree. U cjelini, sredinje bilo Medvednice je dugo i izvanredno dobro razvijeno i sadrava prijevoje. Sjeveroistoni dio Medvednice je u odnosu na sredinji dio nie poloen. Ovdje tercijarne naslage ine najvie dijelove gorske kose (iznad 400 m). Seizmioloka prouavanja su pokazala da ovaj dio pripada jednoj od najznaajnijih poprenih epicentarskih zona Medvednice. Dakle, najvei dio Medvednice, izgraen je od eruptivnog kamena i to preteno od zelenih kriljevaca. Na cijeloj periferiji masiva pojavljuju se vapnenake i dolomitne naslage, nastale u mlaim geolokim razdobljima. Do visine od oko 550 m planinsku jezgru izgrauju tamni karbonski glineni kriljevci (brusilovci), lako drobljivo kamenje, koje upija velike koliine vode. Na glinene kriljevce nadovezuje se prema sjeveru podruje zelenih kriljevca, koji se pruaju u prosjenoj irini od 3 km. Na taj nain to staro kamenje izgrauje najvie planinske dijelove.
1.4.1.2. Inenjerskogeoloke znaajke terena

ire podruje Parka prirode Medvednica izgrauju stijene i stijenski kompleksi razliitih geomorfolokih sredina i stupnja tronosti. Istraivano podruje Parka prirode, ini trup Medvednice izgraen od vrstih stijena, dok su pribreja izgraena od poluvrstih i neovrslih naslaga podlonih povrinskim erozijskim procesima. U njima se pojavljuju najvei problemi u inenjerskogeolokom smislu, koji se kasnije odraavaju na izgraene graevine. vrste magmatogenetske stijene Efuzivne stijene. Dijabazi, spiliti, gabro, dacito adneziti, zauzimaju veliki prostor na Medvednici. Efuzivne stijene imaju tanki pokriva i uvjetno su stabilne. Metamorfne stijene. Nejednoliko izraena kriljavost i razliiti stupanj metamorfoze osnovni su uzrok promjenjivih fiziko-mehanikih i inenjerskogeolokih karakteristika. Stabilnost metamorfnih stijene ovisi o debljini pokrivaa. vrste sedimentne stijene Karbonatne stijene. Zauzimaju znatno prostranstvo na podruju PP Medvednica. Javljaju se preteno vapnenci i dolomiti, ali unutar njih se mjestimino nalaze manje partije laporovitih vapnenaca, lapora, kriljavaca i pjeenjaka. Znaajan je kao graevinski kamen. Klastine stijene. Osnovna karakteristika je velika litoloka heterogenost i anizotropnost uslijed este izmjene razliitih litolokih lanova s razliitim inenjerskogeolokim svojstvima. Glineni kriljavci su obino tamni smeasti i crvenkasti u svjeem stanju, a na povrini uslijed troenja postaju svjetliji ukasti ili sivocrni. Pjeenjaci su esti litoloki lan ovih kompleksa. 21

Tlo s obzirom na geoloki sastav i stabilnosti Koherentno tlo. Glavni predstavnici ovog kompleksa su lapori i gline, a u podreenim koliinama dolaze glinjaci, pijesci, pjeenjaci i rjee konglomerati. Stijene iz ovog kompleksa uglavnom su neogenske starosti. Stabilnost ovih naslaga je vrlo promijenjiva. Openito se moe rei da su naslage ovog kompleksa izdvojene kao nestabilne, s pojavom mnogih klizita. U tim naslagama nalazimo mjesta gdje su pokrenute cijele padine. Nekoherentno tlo. Najzastupljeniji inenjerskogeoloki lan ovih naslaga su pijesci i gline. Prevladavaju prainasti pijesci u kojima se javljaju proslojci gline i ljunka. U najniem dijelu dolaze tamni glinoviti lapori. Ove naslage na padinama izdvojene su kao nestabilne. U predjelima u kojima prevladava glinena komponenta klizita su gue zastupljena. Pjeskovito-prainaste naslage najzastupljenije su na sjevernim padinama Zagrebake gore. U pogledu stabilnosti relativno su stabilne zbog preteno velike kohezije. U takvim naslagama mogui su gotovo okomiti zasjeci i usjeci, ipak naslage je potrebno zatiti od djelovanja kie. Gline pijesci i ljunci genetski su podijeljeni u deluvijalne naslage, nanose rijeka i potoka te rijene terase. Mlae terase izgaraene su od pijeska, ljunka i glina, a starije terase izgraene su od ljunka i pijeska koji mjestimino nisu povezani, a javlja se dosta i glina. Deluvijalne naslage za razliku od rijenih terasa, manje su konsolidirane. U pogledu stabilnosti zaravnjeni dijelovi mlaih rijenih terasa su stabilni, a starije terase, koje su prekrivene neto debljim pokrivaem uvjetno su stabilne. U aluvijalnom materijalu preteu finoklastini materijali, pjeskovite gline i prainasti pijesci. Klizita, nestabilne padine i podruja pojaane erozije Egzogeni procesi: povrinsko raspadanje stijena, denudacija, erozija i padinski procesi rezultiraju osipavanjem, odronjavanjem i klizanjem formiraju reljef Parka prirode Medvednica. Glavni inenjerskogeoloki procesi odvijaju se u zoni kore raspadanja, dakle u glinovitim naslagama. Najugroenije su padine na kojima se odvijaju razliiti inenjerskogeoloki procesi. Nestabilnosti na istraivanom podruju ograniene su na pojedinane pojave odrona i klizanja, na linijske pojave jaruanja (putna jaruanja) i pojave s izraenom erozijom kao plone pojave. Odroni su vezani uz tok potoka i zasjeka ceste i puteva u dijelovima gdje cesta zasjeca kosinu. Klizita se iskazuju odreznom rupturom u vrnom dijelu padine. Ploha diskontinuiteta je dobro izraena. Vertikalni presjek je ravan kad se radi o translacijskom klizanju. Kad je presjek kruni, tada se radi o rotacijskom klizanju. U pjeskovitim naslagama, pokrenute su vee mase i nerijetko daju dojam plastinog teenja. Prevladava plastino teenje (plitko, sporo teenje, bez jasnih granica). Isto tako u pjeskovitim naslagama susreemo pojavu veih odrona. Od ukupne povrine Parka prirode Medvednica na stabilne terene otpada 161,31 km2 (71,63%), na uvjetno stabilne 12,45 km2 (5,53%), a na uvjetno nestabilne otpada 46 km2 (20,43%). Zabiljeeno je ukupno 243 klizita, od toga na 174 klizita ija je povrina vea od 1 ha otpada povrina od 6,475 km2. Klizita manja od 1 ha pokrivaju povrinu od 0,01 km2 a registrirano ih je 69. Samo 5,45 km2 tj. samo 2,41% ukupne povrine P.P. Medvednice je u pokrenutom stanju (klizanju). Ako ovom podatku pribroje uvjetno nestabilni tereni proizlazi da je na podruju Parka prirode u stanju klizanja ili uvjetno nestabilno ukupno 22,84% terena. Iz korelacije podataka o nagibu i podataka o pojavi klizita odnosno o uvjetno nestabilnim terenima vidljivo je da se u zoni s nagibom padine od 12-32o javlja 57% klizita i 52% uvjetno nestabilnih terena. U zoni s nagibom padine od 12-32o nalazi se i 64,4% stabilnih terena, a uzrok tomu je litoloka graa terena na tom podruju. ak 90,06% klizita nalazi se u zoni od 5-320, a samo 1,56% klizita javlja se u zoni s nagibom preko 320. Visok postotak 13,65% klizita je u zaravnjenim terenima s nagibom od 0-50 (ovo podruje je ujedno i najnaseljenije). 22

Iz ovako prikazanih podataka izdvajaju se uvjetno stabilni tereni koji pokrivaju 89,95% podruja s nagibom od 12-32o i strme padine i strmce s nagibom od preko 32o.
1.4.1.3. Tlo
U krajobraznoj ralambi Parka prirode, za razlku od uobiajeno procjenjivanih upotrebnih vrijednosti tala, poljoprivredna tla i njihova namjena imaju teite u ekolokim i krajobraznim vrijednostima prostora. Na cijelom podruju obuhvata plana, bez obzira da li se radi o prigorskoj ili zagorskoj strani, struktura upotrebne vrijednosti tala je slina i moe se svrstati u kategoriju obradivih i ostalih obradivih tala. Jedino na sjeverozapadnom podruju, uz Bukevje Bistransko u neposrednom kontaktu s aluvijalnom dolinom Krapine razvijena su osobito vrijedna poljoprivredna tla. Najzastupljenija tla obuhvata Parka su umska tla koja zajedno sa umom ine nedjeljivu cjelinu umskih stanita. TABLICA 3. Zastupljenost umskih tala i umskih zajednica DOMINANTNI TIPOVI TALA
distrino i euterino smee luvisol, koluvijalno distrino smee duboko - ilimerizirano rendzina, karbonatna i posmeena uma hrasta medunca i crnog graba kalkokambisol na vapnencu eutrino smee plitko uma hrasta kitnjaka s bekicom distrino smee, tipino plitko i srednje duboko distrino smee opodzoljeno distrino smee, tipino duboko, srednje uma kitnjaka i pitomog kestena duboko i ilimerizirano luvisol distrino smee, tipino duboko, srednje uma bukve s lazarkinjom duboko i ilimerizirano luvisol uma bukve s bekicom uma bukve i jele uma gorskog javora i obinog jasena Lipovo - tisova uma uma crne johe s dugoklasim aem uma hrasta lunjaka i obinog graba distrino smee, tipino plitko i srednje duboko, opodzoljeno distrino smee, srednje duboko, duboko koluvij distrino smee duboko i srednje duboko plitko, litogeno humusno i karbonatno tresetno, humusno glejno, bogato bazama nizinsko smee, pseudoglej, mineralno movarni semiglej
UMSKA ZAJEDNICA
uma hrasta kitnjaka i obinog graba uma hrasta kitnjaka sa aem
Erozija tla. Aktivnosti u prostoru, kao to su gradnja cesta, puteva, staza, remodeliranje reljefa, gradnja graevina i infrastrukture, a naroito uklanjanje vegetacije, otvaraju procese erozije na podrujima prirodnih obiljeja dinaminog reljefa velikih nagiba, humidne klime i erodibilnog geolokopedolokog supstrata. 23

Medvednicu obiljeavaju svi navedeni atributi te se erodibilni procesi mogu prepoznati na podrujima intenzivnijeg koritenja kao to su vrno i rubno podruje te podruja slivova potoka, kako sjevernih tako i junih padina, ijim dolinama su najee oblikovane prometnice. Povrinska erozija, kao najblai oblik erozije, prepoznaje se u svim prostorima naruenih umskih ekosustava Medvednice. Ovaj, iako neintenzivno izraen oblik erozije, kontinuirano djeluje na humusno-akumulativni horizont te uslijed stalno prisutnog procesa ne dozvoljava oblikovanje povrinskog u vii razvojni stupanj.
1.4.1.4. Klima
Za prikaz klimatskih prilika podruja Parka prirode Medvednica koriteni su meteoroloki podaci izmjereni na 12 meteorolokih postaja koje se nalaze u samom Parku, ali i neke izvan njegovih granica da bi se mogle analizirati promjene meteorolokih parametara s visinom. Od navedenih su postaja 3 glavne, 4 klimatoloke i 5 kiomjernih postaja. S obzirom da je "Meteoroloka podloga za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Parka prirode Medvednica"25 prilog Prostornom planu, u tekstualnom dijelu Plana iznosi se samo dio relevantnih podataka o klimatskim prilikama Medvednice, s posebnim naglaskom na vrno podruje. 1. Temperatura zraka Podruje Medvednice nalazi se u temperaturnoj zoni u kojoj se temperatura zraka smanjuje za 0.5 C na svakih 100 metara. Srednje godinje temperature zraka kreu se izmeu 6.2 C na Puntijarki do 11.4 C na postaji Zagreb Gri. Analizom je ustanovljeno da bazni potencijal temperature, tj. temperatura koju bi zrak imao na nadmorskoj visini 0 m, na sjevernoj strani Medvednice iznosi 11.3 C, a na njezinoj junoj strani 11.7 C, to je odraz urbanizacije i toplinskog otoka grada. Stoga je i pad temperature zraka na junoj strani Medvednice sa 0.6 C na 100 m vei nego na sjevernoj strani, gdje je on 0.5 C na 100 m. Najhladniji mjesec je sijeanj, kada je srednja mjesena temperatura zraka 3.1 C na Puntijarki (988 m n.v.). Najtopliji mjesec je srpanj, s temperaturom 15.2 C.Temperaturni reim nekog podruja nadopunjuje se podacima o broju dana s razliitim temperaturnim karakteristikama. Pri tome se najee raunaju dani s temperaturom ispod 00C i to dani u kojima je dnevna minimalna temperatura < 0 C (hladan dan), odnosno dnevna maksimalna temperatura < 0 C (studeni dan). Ovi podaci znaajno odreuju biljni ivot, a vani su i prilikom planiranja gradnje. Karakteristinost otrih zima odreena je brojem ledenih dana (dnevna minimalna temperatura -10 C). Prema temperaturnim karakteristikama najvie ledenih dana u godini ima na Puntijarki (u prosjeku 15 dana). Studeni dani se javljaju od studenog (samo na Puntijarki vrlo rijetko od listopada) do oujka, odnosno travnja. Godinje je u prosjeku na Puntijarki 121 hladan dan. Ljetni se period najee analizira statistikom broja dana s pojavom srednje dnevne temperature 25 C (topli dani), dana s maksimalnom temperaturom zraka 30 C (vrui dani) kao i dana s minimalnom temperaturom 20 C (dan s toplom noi). Na najvioj postaji Parka prirode Medvednica, Puntijarki, prosjeni godinji broj dana s "toplim" temperaturnim karakteristikama je vrlo malen. U prosjeku se 5 toplih dana godinje pojavljuje u srpnju i kolovozu, a vrlo rijetko i u lipnju, odnosno rujnu. Sputujui se na manje visine broj toplih dana raste. Tako na 620 m n.v. (Stubika Gora) ima prosjeno 4.5 puta vie
25
Meteoroloka podloga za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Parka prirode Medvednica, A: Klimatske i bioklimatske osobitosti, B: Meteoroloki potencijal, stanje oneienja i taloenje tetnih spojeva na podruju Medvednice, REPUBLIKA HRVATSKA, DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD, SLUBA ZA METEOROLOKA ISTRAIVANJA I RAZVOJ, Odjel za klimatoloka istraivanja i primijenjenu klimatologiju, Odjel za istraivanja i modeliranja atmosferskih procesa, Zagreb, srpanj 2003.
24

toplih dana godinje u odnosu na najviu postaju Medvednice. Vrui dani su relativno rijetki na visinama iznad 600 m n.v. Dani s toplom noi se javljaju najee u razdoblju od lipnja do kolovoza. Analiza broja dana s "toplim" temperaturnim karakteristikama ukazuje na veliki potencijal koritenja Parka prirode Medvednice za krae boravke kao i odmorite u ljetnim mjesecima.
Toplina tla ima posebnu vanost. Procesi pedogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i bioloki procesi ne bi bili mogui bez topline. Toplina tla utjee na energiju klijanja, nicanje, zriobu, morfologiju biljke, na reproduktivnu aktivnost, broj mikroorganizama itd. Temperatura tla pada s visinom pa je srednja godinja temperatura tla na postaji Puntijarka 7.8 C. Tlo je najtoplije u srpnju a najhladnije u sijenju, odnosno na Puntijarki u veljai.
SLIKA 1. Prostorna raspodjela srednjih godinjih temperatura zraka, razdoblje 1961-1990. 2. Oborine Prema karakteristikama godinjeg hoda oborine podruje Medvednice ima obiljeja kontinentalnog oborinskog reima s maksimumom oborine u toplom dijelu godine (IV-IX mjesec). Mjesene koliine 25

oborine najvee su na vrnom podruju Medvednice. Na postaji Puntijarka zabiljeene su najvee koliine oborine u svim mjesecima. U lipnju padne u prosjeku 138 mm oborine. Vrijednosti opadaju prema sjeveru i jugu. Maksimalne mjesene koliine oborine na vrnom podruju i na sjevernom podruju Medvednice izmjerene su u srpnju (Puntijarka-323 mm).
Na podruju Medvednice prosjeni godinji broj oborinskih dana u kojima padne bar 0.1 mm oborine najvei je na njezinom najviem dijelu i opada prema sjevernim i junim obroncima. Na postaji Puntijarka ima godinje 158 dana s oborinom (43% dana u godini). Na sjevernom podruju, u viem dijelu ima oko 128 takvih dana (35%), a uz granicu Parka oko 120 dana (33%). U junom dijelu moe se godinje oekivati od 116 do 123 dana s oborinom 0.1 mm (32-34%).
SLIKA. 2.
Prostorna raspodjela srednje godinje koliine oborine na irem podruju Medvednice. Razdoblje: 1961-1990. 26

Snjene prilike. Snjene prilike Parka prirode Medvednica izrazito su modificirane orografijom planine. O makro vremenskoj situaciji ovisi pala koliina snijega, a smjer pruanja planine i njezina visina uvjetuju njezinu prostornu raspodjelu. Srednji godinji broj dana s padanjem snijega na vrhu Medvednice iznosi 54 dana, na oko 600 m visine, na padinama prema Zagorju oko 30% dana manje (Stubika Gora 30 dana) te oko 20 dana na visinama 200 250 m. Tijekom godine snijeg najee pada u sijenju i veljai na cijelom podruju Medvednice.
30 25 20 15 10 5 0 VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI
Puntijarka
sp >= 1 cm sp >= 10 cm sp >= 30 cm sp >= 50 cm
Broj dana
Mjeseci
SLIKA 3. Srednji broj dana s razliitim visinama snjenog pokrivaem na lokaciji Puntijarka, zima 1961/62 - zima 1990/91. Prema godinjoj razdiobi uestalosti broja dana s padanjem snijega, snijeg pada na vrnom podruju od 13 do 80 dana s najveom vjerojatnou trajanja od 41 do 50 dana i 61 do 70 dana (Puntijarka), dok ve na visini 600 m pada najdulje do 60 dana godinje i to najee 21 do 30 dana (Stubika Gora). Godinji hod srednjeg mjesenog broja dana sa snjenim pokrivaem razliitih klasa visina (1 cm, 10 cm, 30 cm i 50 cm) pokazuje da je u jesen i u prvom dijelu zime (prosinac) javljanje snjenog pokrivaa rjee nego u drugoj polovici snjene sezone. TABLICA 4. Podaci o pojavi snijega i snjenom pokrivau, zima 1961/62 - zima 1990/91.
Puntijarka (988 m n.m.) VII sred sd maks min sred sd maks min sred sd maks 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 VIII 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 IX 0.5 2.7 15 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 X 1.0 3.1 16 0 0.4 1.9 10 0 0.0 0.0 0 XI 9.8 5.7 20 0 6.7 5.9 19 0 3.1 4.5 19 XII 23.9 7.2 31 6 18.3 11.0 31 0 8.9 10.8 31 I 26.2 8.6 31 2 21.6 12.0 31 0 14.9 12.4 31 II 24.0 7.7 29 2 21.5 9.2 29 0 14.6 12.7 29 III 21.8 9.2 31 4 17.6 11.3 31 0 11.6 12.5 31 IV 8.3 7.5 24 0 5.0 6.9 24 0 2.3 5.0 19 V 0.6 1.1 3 0 0.1 0.3 1 0 0.0 0.0 0 VI 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 zima 116.2 27.0 161 43 91.2 35.0 157 6 55.3 42.4 138
Broj dana sa snjenim pokrivaem 1cm
27

min 0 0 0 0 0 0 Broj dana sa snjenim pokrivaem 50cm sred sd maks min 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 1.1 3.0 14 0 3.7 8.3 31 0 0 7.0 10.2 31 0 0 8.8 11.8 29 0 0 7.3 10.9 31 0 0 0.9 3.2 15 0 0 0.0 0.0 0 0 0 0.0 0.0 0 0 0 28.8 37.1 125 0
Broj dana s padanjem snijega sred sd maks min 0.0 0.0 0 0 0.0 0.0 0 0 0.2 1.1 6 0 1.1 2.0 10 0 5.8 3.4 14 1 9.1 4.0 15 1 10.0 4.6 23 2 10.8 4.5 19 3 9.6 4.0 18 4 6.0 4.0 18 1 1.1 1.4 6 0 0.0 0.0 0 0 53.6 14.6 80 13
Maksimalna visina snjenog pokrivaa (cm) maks min 0 0 0 0 7 0 28 0 6.XI 18.IX 12.XII 94 0 95 3 135 6 140 8 141 4 90 0 17 0 22.IV 29.III 21.V 0 0 141 21
Prvi i posljednji dan sa snjenim pokrivaem 1 cm Srednji prvi dan Najraniji prvi dan Najkasniji prvi dan Srednji posljednji dan Najraniji posljednji dan Najkasniji posljednji dan
Snjeni pokriva 1 cm moe se u prosjeku oekivati na vrnom podruju Medvednice u 32% dana u godini, u 25% dana je vii od 10 cm, u 15% dana je vii od 30 cm, a u 8% dana visine barem 50 cm. Na zagorskim obroncima na visini oko 600 m prosjeno trajanje snjenog pokrivaa 1 cm iznosi 22% dana u godini, dok onog iznad 30 cm samo 7%. Na rubnim niim visinama Parka kao i na gradskim lokacijama snijeg se zadrava na tlu u oko 9-13% dana u godini. Od toga vrlo je rijetko zadravanje snjenog pokrivaa vieg od 30 cm (3-6 dana). U prosjenoj snjenoj zimi, snjeni pokriva je najei u sijenju, a zatim po uestalosti slijede susjedni mjeseci, prosinac i veljaa. Na Puntijarki i Stubikoj Gori pridruuje im se i oujak. U ostalim mjesecima snjeni pokriva je rijetka pojava. 3. Vlanost zraka Najpoznatija i najprihvaenija mjera vlage je relativna vlanost koja pokazuje stupanj zasienosti zraka vodenom parom. Iz godinjeg hoda relativne vlanosti zraka moe se vidjeti da je ona najvia u hladnom dijelu godine. Obino su najvee vrijednosti u prosincu nakon ega vlanost zraka postepeno pada sve do travnja kada uglavnom dosee minimum. Relativna vlanost je u pravilu vea na postajama s veom nadmorskom visinom zbog niih temperatura ali i bujne vegetacije na podruju parka. Apsolutni minimum relativne vlanosti zraka odnosi se na najniu terminsku vrijednost, bez obzira u kojem klimatolokom terminu motrenja je izmjerena (07, 14 ili 21 sat po mjesnom vremenu). Te viegodinje vrijednosti se kreu od 10% na Puntijarki do 22% u Zagreb Podsusedu i zabiljeene su u razdoblju od travnja do studenog. Maksimalni broj dana s relativnom vlanou zraka 30 % u analiziranom tridesetogodinjem razdoblju bio je izmeu 6 (Puntijarka, Stubike Toplice i Zagreb Podsused) i 31 dan (na opservatoriju Zagreb Gri). 28

Broj dana s relativnom vlanou zraka 80 % prilino je velik. On je najvei na Puntijarki (158 dana godinje) i smanjuje se smanjenjem nadmorske visine. Sa sjeverne strane Parka prosjeno ima 119 dana s relativnom vlanou zraka 80 %. Na junoj strani Parka taj se broj kree od 67 na postaji Zagreb Gri do 140 u Zagreb - Podsusedu.
29

4. Strujanje zraka Orografska prepreka Medvednica modificira osnovno strujanje pa se na godinjoj rui vjetra uoava najvea uestalost N i NNE vjetra (18.0% i 10.6% sluajeva redom). Zapaa se da je broj tiina relativno veliki (13.7%. sluajeva). Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3% do 7%, osim NW vjetar koji ima najmanju relativnu estinu (1.1%). U jesen i zimi pojavljuje se vea uestalost tiina (17.0% i 14.9% redom) to je povezano i sa stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. U hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka te je u takvim vremenskim situacijama mogu jak pa ak i olujan N-NE vjetar. U toplom dijelu godine za vrijeme vedrih i neporemeenih dana pojavljuje se i cirkulacija obronka. Danju se topli zrak die uz obronke Medvednice, a nou sputa niz Medvednicu. Zbog toga se ljeti i u jesen javlja najvea uestalost N vjetra u odnosu na ostala godinja doba (20.1% i 19.2% redom). Postaja Puntijarka okruena je umom, pa su gotovo podjednakom relativnom estinom zastupljeni svi smjerovi vjetra. U godinjoj rui vjetra uoavaju se razlike u uestalosti pojedinih klasa jaine vjetra te se zapaa velika uestalost jakog vjetra ( 6 Bf) od S smjera preko W smjera do N smjera. Razdioba jaine vjetra bez obzira na smjer vjetra pokazuje da je vjetar u 61.1% sluajeva jaine od 1 Bf do 3 Bf, a umjerenog vjetra ima 26.2%. Jakog vjetra je opaeno 9.3%, ali vano je napomenuti da se radi o subjektivnoj procjeni jaine vjetra i postoji mogunost da ponekad motritelj precjenjuje jainu vjetra kod jaih vjetrova. Tiina je rijetka pojava jer se javlja u 3.4% sluajeva. Meutim, analiza sezonskih rua vjetra pokazuje da strujanje na Medvednici jako ovisi o godinjem dobu. Tako je zimi dominantan vjetar iz W smjera (10.8% sluajeva), u proljee iz N smjera (11.9%), ljeti su podjednako zastupljen N i S smjerovi (10.5% i 9.5% redom), a u jesen prevladavajui smjer je S (10.4%). Jak vjetar najee se javlja zimi, a olujan vjetar ( 8 Bf) je vrlo rijedak. U najveem broju sluajeva na podruju Parka prirode Medvednica prevladavaju vrlo slabi vjetrovi (13 Bf). U odreenim vremenskim situacijama moe se pojaviti jak ili olujan vjetar u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti je s olujnim nevremenima. Prostorna razdioba broja dana s jakim i olujnim vjetrom pokazuje da su oni najei na najviim podrujima Medvednice.
30

ZGB. MAKSIMIR 1981-2000
NW N NE
13.7% 10%
tiina slab vjetar (1-3Bf) umjeren vjetar (4-5Bf)
SW
20% 30%
SE
jak vjetar (>=6Bf)
SLIKA 4.
Godinja i sezonske rue vjetra za Zagreb-Maksimir. Razdoblje 19812000.

N NE
PUNTIJARKA 1981-2000
NW
3.4% 10%
SW
20% 30%
SE
jak vjetar (>=6Bf)
SLIKA 5.
Godinja i sezonske rue vjetra za Puntijarku. Razdoblje 19812000.

N NE
ST. GORA 1981-1996

NW
12.1% 10%
SW
20% 30%
SE
jak vjetar (>=6Bf)
31

SLIKA 6. Godinja i sezonske rue vjetra za Stubiku Goru. Razdoblje 19811996.
N NE
ST. TOPLICE 1981-2000

NW
6.1% 10%
SW
20% 30%
SE
jak vjetar (>=6Bf)
SLIKA 7. 5. Naoblaka
Godinja i sezonske rue vjetra za Stubike Toplice. Razdoblje 19812000.
Srednja godinja naoblaka na podruju Parka prirode Medvednica iznosi oko 6 desetina, pri emu je naoblaka na postajama u podnoju Medvednice neto vea nego na njezinu vrhu. Posljedica je to prije svega zimskih situacija s temperaturnim inverzijama kod kojih se pojavljuje magla ili niska naoblaka pa su doline oblane ili maglovite, a na vrhovima je vedro. To potvruju i podaci o naoblaci po mjesecima iz kojih se vidi da je od studenoga do veljae naoblaka na Puntijarki i Stubikoj Gori manja nego na ostalim postajama. U godinjem hodu najvie naoblake ima u prosincu (7 do 8 desetina), a najmanje u srpnju i kolovozu, kada je na svim postajama srednja naoblaka manja od 5 desetina. Sukladno naoblaci, uestalost vedrih dana neto je vea na veim nadmorskim visinama, ali i na sjevernoj strani Medvednice nego u podnoju na gradskoj strani. Oblani su dani oko 2 puta ei od vedrih, a razike izmeu njihovih uestalosti najvee su na zagrebakoj strani Medvednice. Najmanje oblanih dana ima na Puntijarki (118) i Stubikoj Gori (119), dok ih je na manjim nadmorskim visinama na jednoj i drugoj strani Medvednice izmeu 130 i 140. Vie vedrine na Medvednici nego u gradu, posebno za zimskih anticiklonalnih situacija dobar su razlog za ugodne zimske izlete ne Sljeme. 6. Meteoroloke pojave Neke meteoroloke pojave mogu u velikoj mjeri utjecati na ivot i aktivnosti ljudi. Tako primjerice magla moe uzrokovati potekoe u prometu, spreava prodor sunevih zraka do povrine Zemlje, pa due zadravanje magle sniava temperaturu zraka. Tua moe uzrokovati tete na objektima i osobito u poljoprivredi, a grmljavinska nevremena mogu uzrokovati tete na energetskim sustavima. Sve te pojave mogu i ograniiti pa ak i onemoguiti boravak na otvorenom. Broj dana s maglom. Na postaji Puntijarka, koja je najvia na ovom podruju, moe se oekivati najvei godinji broj dana s maglom (148). esto se naime dogaa da niski oblaci pokrivaju vrh Medvednice, to se na vrhu motri kao magla a u dolini kao naoblaka. Na svim postajama maksimumi nastupaju zimi (od prosinca do veljae), a minimumi ljeti. Na postaji Puntijarka u svim mjesecima ima vie dana s 32

maglom nego na ostalim lokacijama, najvie u.prosincu (17 dana) te u sijenju (16) i veljai (15). U ljetnim mjesecima (od lipnja do kolovoza) na Puntijarki je zabiljeeno od 7 do 10 dana s maglom. Broj dana s grmljavinom. Na svim postajama najvie grmljavinskih dana ima u toplom dijelu godine (od travnja do rujna), kada su esto vezane uz pljuskove (Puntijarka 32). Grmljavinski dani najbrojniji su u lipnju (Puntijarka 7). U zimskim mesecima moe se oekivati najvie jedan dan s pojavom grmljavine. Broj dana s tuom. Tua je oborina koja nastaje iskljuivo u oblacima izrazitog vertikalnog razvoja (cumulonimbusima). Pada u obliku zrna leda veliine 5-50 mm, pri temperaturi zraka veoj od 0C u toplom dijelu godine kada su uvjeti za nastanak ovakvih oblaka najpovoljniji. Godinje se najvie dana s tuom moe oekivati na najviem dijelu Medvednice gdje je na Puntijarki zabiljeeno oko 3 dana s tuom. 7. Bioklimatske prilike Na podruju Parka prirode Medvednica bioklimatske prilike su ocijenjene pomou takva kombiniranog indeksa, koji za procjenu osjeta ugode uzima u obzir istovremeni utjecaj temperature i vlanosti zraka te brzine vjetra (indeks temperature, vjetra i vlage, TWH). Osjet ugode klasificiran je u sljedeih devet stupnjeva: iznimno hladno (IH), vrlo hladno (VH), hladno (H), svjee (S), ugodno (U), toplo (T), vrue (V), vrlo vrue (VV), iznimno vrue (IV). U prosjeku se osjet vrlo hladnoga pojavljuje samo na vrnom dijelu Medvednice (Puntijarka), pri emu su jutra i veeri vrlo hladni od poetka studenoga do sredine travnja, dok u popodnevnim satima taj osjet prevladava od sredine studenoga do poetka oujka. U proljee i jesen na vrhu Medvednice je hladno, a na manjim nadmorskim visinama svjee. U svibnju i lipnju kao i u rujnu na vrhu Medvednice je svjee, a jutra ostaju svjea i tijekom itavoga ljeta. Krajem srpnja i poetkom kolovoza na Medvednici se moe nai ugodno osvjeenje. Opisane znaajke odnose se na prosjene vrijednosti biometeorolokoga indeksa. U stvanosti biometeoroloke prilike u pojedinim situacijama mogu i znatno odstupati od prosjenih prilika, o emu svjedoi i vjerojatnost pojavljivanja razliitih osjeta ugode ujutro, popodne i naveer tijekom godine. Tako se, primjerice, osjet izvanredno hladno koji se uope ne pojavljuje u srednjim vrijednostima biometeorolokoga indeksa na Puntijarki, pojavljuje primjerice u jutarnjim i veernjim satima od poetka listopada do kraja svibnja, a u sijenju i veljai ak i u oko 30% sluajeva. S druge strane, premda je ljeti na Puntijarki svjee, ujutro i uveer moe ponekad biti i svjee pa i hladno, ali i toplo pa i vrue, premda rijetko i samo u popodnevnim satima. Puntijarka
100 100% 80 80% Vjerojatnost (%) 60 60%
40% 40 20% 20
7h
0 0%
1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
34
XII
33

100 100% 80 80% Vjerojatnost (%) 60 60% 40 40%
20% 20
14 h
0 0%
1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31
II
III
IV
VI VII VIII 21 h
IX
X XI
100 100% 80 80% Vjerojatnost (%) 60 60% 40 40%

20% 20
0 0%
1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31
II
III
IV
VI
VII VIII
IX
XI
SLIKA 8.
Vjerojatnost pojavljivanja razliitih osjeta ugode na podruju Parka prirode Medvednica. Razdoblje: Puntijarka 1981-2000.
8. Agroklimatske znaajke Razvojne faze umskog drvea i grmlja. Fitofenologija (biljna fenologija) prouava zakonitosti nastupa razvojnih faza biljaka i njihovu zavisnost od imbenika okolia od kojih su najutjecajniji vrijeme i klima. Na podruju Parka prirode Medvednica opaanja su obavljana i na Kraljiinom Zdencu, Puntijarki i Jazbini, ali su samo na Stubikoj Gori i na postaji Zagreb-Maksimir obavljana tijekom tridesetogodinjeg razdoblja (1961-1990). Motrenja obuhvaaju sveukupno est fenolokih faza: 1. poetak listanja, 2. poetak cvatnje, 3. opa (puna) cvatnja, 4. pojava prvih zrelih plodova, 5. ope uenje (promjena boje) lia, 6. ope opadanje lia. Iako stanine prilike za sve fenoloke objekte nisu posve iste (razliita ekspozicija, nagib, gustoa i visina drvea, dubina tla i druge), redoslijed srednjih datuma nastupa fenofaza je za razdoblje 1961-1990. Oigledno je da vegetacija na veoj nadmorskoj visini kasnije zapoinje, a ranije zavrava. Prosjeno trajanje vegetacije breze obine je na postaji Zagreb-Maksimir 200 dana, a na Stubikoj Gori 166, lipe velikolisne 195 i 159, bukve 193 i 164 te topole trepetljike 183, odnosno 152 dana. Prema prosjenim podacima za obje lokacije oigledno je da biljne vrste koje kasnije ponu listati imaju u prosjeku krau vegetaciju. Vegetacijsko razdoblje na Stubikoj Gori prosjeno je oko 33 dana krae nego na postaji Zagreb-Maksimir (za lipu velikolisnu krae je za 36 dana, za brezu obinu 34, za topolu trepetljiku 31, a bukvu 29 dana). Pretpostavljajui da nastup neke fenofaze (1.- 4.) pod analognim prilikama postepeno i vie manje jednoliko vremenski zaostaje s visinom, izraunato je da gradijent s nadmorskom visinom za veinu fenolokih faza iznosi prosjeno oko 4.0 dana na 100 metara. Iznimke su faze poetak cvjetanja vrbe ive za koju je to 2.6, poetak listanja bukve oko 3.0 te pojava prvih zrelih plodova lijeske obine 2.4 dana. Fenofaze ope promjene boje i opadanja lia na veoj nadmorskoj visini nastupaju ranije pa nastup tih 34
34
34
XII
XII

fenofaza zaostaje sa smanjenjem visine. Za svakih 100 metara to je, za fenofazu ope promjene boje lia navedenih biljnih vrsta, oko 3.0 dana. Uoljivo je, takoer, da se zamalo podudaraju najraniji datumi poetka vegetacije (poetak listanja) na Stubikoj Gori sa srednjim na postaji Zagreb-Maksimir, kao i srednji datumi zavretka vegetacije (promjena boje lia) u Maksimiru s najkasnijim viegodinjim datumima na Stubikoj Gori. 9. Meteoroloki potencijal i klimatologija oneienja Medvednica je posljednjih 20 godina pod velikim optereenjem oneienja koje se taloi na tlo iz atmosfere putem oborine. Spada u jedno od najoptereenijih podruja u Hrvatskoj. Pri tome neke tetne tvari imaju uzlazni trend (npr. nitrati, koji sudjeluju i u zakiseljavanju oborine i tla i u eutrofikaciji, a oboje je vrlo tetno za umska stanita). Veliki dio mokrog taloenja porijeklom je od udaljenih izvora izvan granica Hrvatske, ali dio potjee i od hrvatskih, osobito zagrebakih izvora. Meteoroloki uvjeti prilino su nepovoljni. Sama Hrvatska nalazi se na "raskru" putanja zranih masa iz sjeverne, zapadne i jugozapadne Europe. Zrane mase koje dolaze do Hrvatske prelaze preko industrijski razvijenih dijelova Europe i susjednih zemalja, donosei sobom i atmosfersko oneienje. Zbog svog geografskog poloaja na sinoptikoj i manjoj skali podruje Medvednice prima godinje veliku koliinu oborine, to je dodatan razlog da je koliina oneienja koje se taloi na tlo velika, ak i ako su koncentracije tvari u oborini relativno niske. Velika koliina oborine pospjeuje ispiranje tla, pa tetne tvari s povrine prodiru i u dublje slojeve, prijetei tako oteivanju i sitnog korjenovog sustava biljnog pokrova.
sumporni spojevi SLIKA 9.
duikovi spojevi
amonijak
Komponente prosjene godinje bilance taloenja na podruju Hrvatske, 19851998. (crne strelice oznaavaju koliinu istaloenih spojeva na tlu Hrvatske porijeklom od europskih izvora, smee taloenje koje je rezultat emisije hrvatskih izvora, a crvene taloenje u Europi zbog emisije hrvatskih izvora).
U meteorolokim uvjetima kada je sloj mijeanja nad irim podrujem Zagreba dobro razvijen (osobito u toplom dijelu godine) veliki dio oneienja porijeklom od izvora iz zagrebake regije dospije do Medvednice, od njenog podnoja pa sve do vrha. U takvim situacijama znaajnu ulogu ima i suho taloenje atmosferskog oneienja, koje nakon to padne oborina takoer dospijeva u dublje slojeve tla. Medvednica je, dakle, pod kombiniranim utjecajem udaljenih i lokalnih/regionalnih izvora atmosferskog oneienja. Veliki dio, 7080% oneienja koje se oborinom istaloi na tlu Medvednice i openito Hrvatske, porijeklom je od udaljenih izvora, i to veine susjednih zemalja, od kojih je doprinos svake pojedinano mali, ali zajedno prevladavajui. Stoga imperativ Hrvatske treba biti meunarodna 35

suradnja i potpisivanje i ratificiranje meunarodnih ugovora i programa koji e osigurati smanjenje emisije oneienja u atmosferu u Europi. Praenjem kakvoe zraka i oborine prati se i efekt smanjenja emisije, a dugi nizovi kvalitetnih podataka omoguavaju praenje trenda. Na Puntijarki se jo uvijek ne provodi kompletan program praenja kvalitete zraka i oborine, koji omoguava praenje stanja svih relevantnih parametara opasnih osobito za umske ekosustave.
3.00 2.50 2.00 Puntijarka: NO3-N Puntijarka SO4 1.50 1.00 0.50 0.00 1980 -0.50 -1.00 godina Razina signifikantnosti:
1.20
****
1.00 0.80 0.60 0.40 0.20 0.00 1980 -0.20 -0.40 godina
Razina signifikantnosti:
***
1985
1990
1995
2000
1985
1990
1995
2000
2.50 2.00 1.50 Puntijarka CL 1.00 0.50 0.00 1980 -0.50 -1.00 godina Puntijarka CA Razina signifikantnosti:
2.50
2.00 1.50 1.00 0.50 0.00 1980 -0.50 -1.00 godina
Razina signifikantnosti:
**
1985
1990
1995
2000
1985
1990
1995
2000
5 .60
5 .40
5 .20
pH
5 .00
4 .80
4 .60
R az ina sign ifik ant nos ti:
2 000
4 .40 1 980 1 985 1990 1 995
Podaci Granica 99 % sign. min Granica 95 % sign. min Ostatak
Procjena trenda Granica 99 % sign. max Granica 95 % sign. max
SLIKA 10. Trend koncentracija iona sulfata (SO42--S), nitrata (NO3--N), klorida (Cl-), kalcija (Ca2+) i pH vrijednosti oborine na Puntijarki, za razdoblje 19812001.
36
Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA 1.4.1.5. Potoci i izvori

Medvednica je ocjedita i oborinske se vode brzo slijevaju, ovisno o nagibu i sastavu terena. Na kriljevcima je vode sve vie, javljaju se izvori i intenzovna dolinska disekcija, to se u reljefu oituje kao duboka potona dolina, npr. Bliznec. Na vapnenakim i dolomitnim stijenama nema povrinskog otjecanja vode, ve se oblikuju tipini krki oblici (iri prostor Ponikava). Prigorski se oblici razlikuju po ocjeditim rebrima i vlanim dolinama. Za medvednike se izvore openito moe rei da su skromnog kapaciteta, ali su mnogobrojni, to omoguuje opskrbu vodom manjih naselja, pa su manjim udjelom ukljueni u gradski vodoopskrbni sustav. Glavnina ih izvire iznad 750 m.n.m. i u poumljenim pdrujima, pa na tim prstorima nema opasnosti od erozije o kojoj inae pri intervencijama treba posebno voditi rauna. Izdanost izvora, a samim tim i protoka u potocima uvjetovana je padalinama. U sredinjem dijelu prisojne strane Medvednice javlja se oko 60- tak izvora, a izvori koji su predvieni za koritenje u sistemu vodoopskrbe sljemenske zone imaju prosjeno raspoloivu koliinu vode od oko 18 l/sek. Glavni medvedniki potoci, od njih ezdesetak na junim obroncima su: Dolje, Dubravica, Medpotoki, Vrapak, Kustoak, rnomerec, Kuniak, Jelenovec, Zelengaj, Kraljevec, Kraljeveki potok, Graanski potok, Remetski potok, Bliznec, tefanovec, Trnava, uerska Reka, Goranec i Vugrov potok. Potoci jugoistonih obronaka Medvednice su: Kaina, Vukov dol, Blagua, rnec potok, Gravniica i Nespe. Potoci sjeverozapadnih obronaka Medvednice geografski pripadaju slivu rijeke Krapine kao njezini lijevi pritoci, a to su: Dedina, Bistra, Poljanica, Kutinci i Ivanak. Na sjeveru su: Slani potok, Rijeka, Meseaj, Lampu, Vidak, Jamina. Postojanje toplih (Dubravica, Podsused, Pustodol) i slanih vrela (Gornja Stubica) do sada nije bilo odgovarajue iskoriteno. Na kontaktnim dijelovima ume i naselja uz potoke se grupirala izgradnja, hidrotehnike mjere promijenile su njihov prirodni izgled, a kvaliteta vode je ugroena fekalnim i drugim otpadnim vodama te odlaganjem otpada.
1.4.1.6. Flora Medvednice

Sukladno raznolikosti prirodnih datosti Medvednice na srazmjerno malom prostoru zastupljene su brojne biljne vrste. U parku prirode sistematizirano je 1346 svojti, s 59 podvrsta i to sa statusom zatienih (18), endemskih (14), kultiviranih (58) te naturaliziranih (29) od kojih je nekolicina (6) dvojbenih za prisustvo na Medvednici. Prema kategorijama ugroenosti (IUCN) na Medvednici su prisutne 93 vrste i to kritino ugroenih 6, ugroenih 15, osjetljivih 32, najmanje zabrinjavajuih 10, niskorizinih 28 te regionalno izumrlih 2.26 93 vrste prema kategorijama ugroenosti (prema IUCN-u): 6 kritino ugroenih (CR) 15 ugroenih (EN) 32 osjetljivih (VU) 10 najmanje zabrinjavajuih (LC) 28 nisko rizinih (NT)
26
Nikoli T., Zatiene biljne vrste PP Medvednica, dio projekta Vaskularna flora Parka prirode Medvednica, Hrvatsko prirodoslovno drutvo
37

2 regionalno izumrle (RE) KRITINO UGROENE (CR) (6) Anemone sylvestris -velika umarica Betula pubescens - cretna breza, briza Corynephorus canescens -sivkasta gladica Myricaria germanica -kebra Vaccaria hispanica -sapunika crljena Ventenata dubia - njeni bodljozub UGROENE (EN) (15) Adonis aestivalis -ljetni gorocvijet Blackstonia perfoliata - jednoilna uka Carex divisa - razdijeljeni a Carex echinata - zvjezdasti a Carex flava - uti a Carex nigra - crni a Carex serotina - crni a Dactylorhiza incarnata - kukuljiasti kaun Dactylorhiza majalis - irokolisni kaun Eleocharis ovata - jajolika jezernica Eriophorum latifolium - irokolisna suhoperka Gentiana pneumonanthe - pluni sranik, pluna siritara Hibiscus trionum - vraa sljezolika Ophrys apifera - pelina kokica Rhinanthus rumelicus - ljezdasti ukavac OSJETLJIVE (VU) (32) Alopecurus aequalis - crvenouti repak Alopecurus geniculatus - koljenasti repak Alopecurus rendlei - mjeinasti repak Cardaminopsis halleri - Halerova guarka Carex panicea - prosasti a Carex riparia - obalni a Cyperus flavescens - ukasti otrik Cyperus fuscus - smei ilj Daphne blagayana - Blagajev likovac Dianthus giganteus ssp. Croaticus - hrvatski karanfil Equisetum hyemale - zimska preslica Glyceria fluitans - plivajua pirevina Glyceria plicata - naborana pirevina Helleborus niger ssp. macranthus - velecvjetni kukurijek Ilex aquifolium - boikovina Iris croatica - hrvatska perunika Lilium carniolicum - kranjski ljiljan Lilium martagon - ljiljan zlatan Ophrys fuciflora - bumbarova kokica Ophrys fusca - smea kokica Ophrys insectifera - muhina kokica Ophrys sphegodes - kokica pauica Orchis coriophora - koasti kaun Orchis pallens - bljedoliki kaun 38

Orchis purpurea - grimizni kaun Orchis simia - majmunov kaun Orchis tridentata - trozubi kaun Orchis ustulata - crnocrveni kaun Platanthera bifolia - mirisavi dvolist Polygonatum latifolium - irokolisni Salamunov peat Taxus baccata - tisa Trifolium pannonicum - panonska djetelina NAJMANJE ZABRINJAVAJUE (LC) (10) Achillea distans ssp. Distans - vunasti jeziac Aethusa cynapium - divlji perin Allium vineale - vinogradski luk Forsythia europaea - europska forsitija Galanthus nivalis - visibaba Helleborus atrorubens - crnocrveni kukurijek Lycopodium clavatum - kijaasta crvotoina Ruscus aculeatus - bodljikava veprina Serratula tinctoria - bojadisarski srpac Vitis vinifera ssp. sylvestris - divlja lozika NISKO RIZINE (NT) (28) Adiantum capillus-veneris - gospin vlasak Agrostis canina - pasja rosulja Anacamptis pyramidalis - vratielja Carex pilulifera - busenasti a Carex praecox - rani a Cephalanthera damasonium - bijela naglavica Cephalanthera longifolia - dugolisna naglavica Cephalanthera rubra - crvena naglavica Chenopodium bonus-henricus - trokutnolisna loboda Corydalis acaulis - bijela upaljka Cyclamen purpurascens - umska ciklama Daphne laureola - lovorasti likovac Daphne mezereum - obini likovac Digitalis grandiflora - velecvjetni naprstak Doronicum orientale - kavkaski divokozjak Eranthis hiemalis - rana ozimica Gentiana asclepiadea -umski sranik, umska siritara Ophioglossum vulgatum - ljetni jednolist Orchis laxiflora - rahlocvjetni kaun Orchis mascula - muki kaun, veliki kaun Orchis morio - mali kaun Paeonia officinalis - obini bour Platanthera chlorantha -zelenkasti dvolist, zelenkasti vimenjak Poa palustris - movarna vlasnjaa Primula auricula - planinski jaglac, alpski jaglac Ruscus hypoglossum - mekolisna veprina, irokolisna veprina Veronica agrestis - divlja estoslavica Veronica verna - proljetna estoslavica 39

REGIONALNO IZUMRLE (RE) (2) Botrychium matricariifolium - perolisni mjeseinac Cuscuta epilinum - lanova vilina kosa x) ENDEMSKE VRSTE Achillea virescens - zelenkasti stolisnik Cardamine kitaibelii - vielisnata reuha Cardamine waldsteinii - trolisna reuha Corydalis acaulis - bijela upaljka Dianthus ferrugineus ssp. Liburnicus - liburnijski karanfil Dianthus giganteus ssp. croaticus - hrvatski karanfil Euphrasia illyrica - ilirska oanica Helleborus atrorubens - tamnocrveni kukurijek Helleborus niger ssp. macranthus - velecvjetni kukurijek Iris croatica - hrvatska perunika Onosma echioides - otrika etinasta Onosma javorkae - rumenjaa Peucedanum coriaceum - koasta pukovica, koasti smudnjak Sesleria tenuifolia - uskolisna aika
1.4.1.7. umske zajednice Medvednice27

U umama Medvednice nalazimo s fitocenolokog i prirodno-znanstvenog stajalita vrlo raznolike i zanimljive umske zajednice, koje uz gospodarsko znaenje imaju dominantno izraene opekorisne vrijednosti (bioloka raznolikost, potrajnost, zatitna, estetska, rekreacijska, zdravstvena, turistika, obrazovna i dr.). umske sastojine Medvednice predstavljaju veliko bogatstvo biljnih vrsta i raznolikosti umskih oblika. Rezultat je to razvitka vegetacije ovoga prostora u prolosti i vrlo raznolikih sinekolokih uvjeta (klimatskih utjecaja, nadmorskih visina, izloenosti, nagiba, tipova i dubina tala i sl.) pod kojima su se umske zajednice razvile u dananjem obliku. To se posebno odnosi na june padine Medvednice, koje predstavljaju jedan od najboljih primjera zoniranja umske vegetacije u Hrvatskoj. umske zajednice Medvednice pripadaju eurosibirsko-sjevernoamerikoj umskoj regiji i europskoj subregiji. 1. Nizinski ili planarni vegetacijski pojas (80-150 m.n.v.) zastupljen je zajednicom hrasta lunjaka i obinoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris). Ovo je jedna od najpoznatijih i najbolje istraenih umskih zajednica nizinske Hrvatske, a na Medvednici se pojavljuje samo u parku Golubovec. Hortikulturnim oblikovanjem promijenila je svoju fizionomiju i veim je dijelom pretvorena u park engleskog stila. 2. Breuljkasti ili kolinski vegetacijski pojas (150-400 m.n.v.) vrlo je raznolik, pa tako na silikatnoj matinoj podlozi pridolazi vegetacijska zona acidofilnih uma hrasta kitnjaka sa zajednicama hrasta kitnjaka i pitomoga kestena (Querco-Castaneetum sativae) i hrasta kitnjaka s runjikom (Hieracio racemosi-Quercetum petraeae), Slika 11., zatim vegetacijska zona termofilnih uma hrasta medunca, crnoga graba, crnoga jasena, brekinje i drugih termofilnih vrsta, na najtoplijim i najsuim stanitima junih padina predstavljena sa ekstrazonalnom zajednicom hrasta medunca i crnoga graba (OstryoQuercetum pubescentis), Slika 12. te na manje ili vie neutrofilnim tlima, najznaajnija, klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i obinoga graba (Epimedio-Carpinetum betuli), Slika 13.
27
izvadak iz studije "Revizija zatienih dijelova prirode na podruju Parka prirode Medvednica", doc. dr. eljko panjol i suradnici, Zagreb, prosinac 2002.
40
SLIKA 11.
Acidotermofilna uma hrasta kitnjaka s runjikom
SLIKA 12.
Karakteristian izgled ume hrasta medunca i crnoga graba na Medvednici 41
SLIKA 13.
Epimedio-Carpinetum betuli klimazonalna zajednica breuljkastog pojasa Medvednice
Na Medvednici nema drastinih primjera regresije zajednice hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, ali je suenje stabala pitomoga kestena vrlo izraeno pa se florni sastav zajednice mijenja i zajednica postupno na loijim lokalitetima prelazi u iste acidofilne kitnjakove sastojine dok na boljim lokalitetima prelazi u mjeovite kitnjakovo-kestenovo-bukove ume. Znaenje ove zajednice, kako s gospodarskoga tako i s ekolokog i zatitnog stajalita, vrlo je veliko. Hrast kitnjak i pitomi kesten gospodarski su vrijedne i zanimljive vrste koje su imale i imaju znaajnu gospodarsku primjenu. No, danas veliki problem predstavlja suenje stabala pitomoga kestena uslijed raka kestenove kore (Endothia parasitica) pa su stabla veinom loeg izgleda, suhovrha, natrula i na razne naine oteena, a mlaa stabla su veinom po porijeklu izbojci iz panja. Iz svega prethodno reenoga moemo zakljuiti da je zajednica Querco-Castaneetum sativae danas jedna od najugroenijih umskih zajednica u Hrvatskoj te je u dananjim uvjetima vrlo poremeene bioloke ravnotee i gotovo je nemogue sauvati njenu prirodnu strukturu i osigurati joj opstanak. S obzirom da je zajednica izgubila svoju gospodarsku vrijednost potrebno je usmjerenje na zatitna i vrlo osjetljiva uzgojna i ureivaka djelovanja. Podaci takoer pokazuju da se povrine pod ovom zajednicom smanjuju i bilo bi neodgovorno da se takvo stanje nastavi te da u skoroj budunosti ova viestruko znaajna i vrijedna 42

zajednica nestane. Nadalje, sastojine treba valorizirati i u sklopu turistike, rekreacijske i povijesnokulturne ponude. Zajednica hrasta kitnjaka s runjikom veinom je primarnog postanka i razvijena kao trajni stadij. U progresivnom sekularnom smjeru njen razvoj zavrava najee zajednicom Querco-Castaneetum, a u regresivnom smjeru zavrava bujadima i vritinama. Vano je napomenuti da se degradacija u sastojinama zajednice, u loim staninim uvjetima, odvija vrlo brzo, a progresija, naprotiv tee vrlo, vrlo sporo. Nadalje, u odnosu na sjevernu i srednju Europu ova zajednica predstavlja posebnost te i na taj nain ima svoje mjesto i ulogu na flornoj slici Europe kao specifina acidotermofilna zajednica. One takoer, u okviru nae vegetacije obogauje bioloku raznolikost biljnih vrsta i biljnih zajednica te omoguava potrajnost uma u tekim ekolokim uvjetima. umska zajednica hrasta medunca i crnoga graba zauzima na Medvednici ograniene povrine sa specifinim uvjetima, kao to je to sluaj na lokalitetima iznad Podsusedskog Dolja, zatim Kameni svatovi, rezervat umske vegetacije Graec - Lukavica - Rebar, iznad kamenoloma kod potoka Bliznec, u istonom dijelu stjenovitih vrhova Otrc-Peovje-Vitelnica te uz potok Trnava. Zbog tekih uvjeta razvoja zajednica esto ostaje kao trajni stadij i manje-vie sve meduneve sastojine imaju zatitni karakter i izuzete su iz redovitoga gospodarenja. Njihovo je znaenje u ouvanju bioloke raznolikosti i genofonda vrlo veliko. Zajednica hrasta kitnjaka i obinoga graba predstavlja vegetacijski klimaks breuljkastog pojasa veeg dijela Hrvatske te nastanjava potpuno razvijena tla i najbolje je prilagoena opim klimatskim prilikama tog podruja. Sve ostale kitnjakove zajednice breuljkastoga pojasa u svom progresivnom razvitku tee u konanici ovoj zajednici izuzev onih koje se nalaze u izrazito tekim uvjetima razvitka. Zajednica ima vrlo veliko opekorisno i gospodarsko znaenje. To su gospodarski vrijedne ume s velikom drvnom zalihom i kvalitetnim stablima hrasta kitnjaka i obine bukve. Ove ume se najee nalaze u neposrednom dodiru s naseljima i poljoprivrednim povrinama pa imaju veliko znaenje u ublaavanju klimatskih ekstrema, u hidromeliorativnom djelovanju i opskrbi pitkom vodom. Pored toga je vrlo naglaeno estetsko znaenje, mogunost rekreacije, odmora i oporavka ljudi, edukacija uenika i graana i ostale opekorisne funkcije ume. Sa stajalita bioloke raznolikosti ova zajednica ima veliko znaenje jer je vrlo bogatoga i raznolikoga flornoga sastava te u dananje vrijeme postaje sve vie rijetkost za urbanu Europu. Upravo fitocenoloka istraivanja pokazuju da su ove ume izloene jakom antropogenom utjecaju, pa ouvanje prirodnih rezervata, kao naprimjer Babji zub - Ponikve, vie nikada ne bi trebalo doi u pitanje, kao i promjene granica. 3. Brdski ili montanski vegetacijski pojas (400-800 m.n.v.) gotovo u potpunosti karakterizira ilirska vegetacijska zona neutrofilnih bukovih uma s klimazonalnom zajednicom obine bukve s mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae), Slika 14, dok na manjim povrinama, na silikatima i pliim tlima, pridolazi bukova uma s bekicom (Luzulo-Fagetum sylvaticae), Slika 15, koja pripada srednjoeuropskoj vegetacijskoj zoni acidofilnih bukovih uma. Za razliku od mnogih susjednih i drugih podruja u srednjoj Europi, bukva je u ovom podruju u svom prirodnom arealu i nije znatno unitena podizanjem smrekovih i borovih kultura na stanitima koja pripadaju zajednici obine bukve s mrtvom koprivom. Ouvanosti bukovih sastojina pridonijelo je i relativno kasnije otvaranje te nepristupanost brdskoga i gorskoga podruja, zbog ega nisu izgraena naselja, prometnice, vinogradi ili pak podignute poljoprivredne kulture. Obnavljaju se prirodno, uglavnom klasinim oplodnim sjeama. Zbog bioloko-ekolokih i umskouzgojnih svojstava bukve u ovom podruju, zbog njezine izrazite konkurencijske snage prirodna obnova obavlja se bez posebnih tekoa. Uvjet za to je svakako povoljna sastojinska struktura i pravilno izvedena oplodna sjea. Acidofilne bukove ume s bekicom predstavljaju vanu gospodarsku umu na svim boljim lokalitetima, no na znatnim povrinama po kvaliteti predstavljaju sastojine vrlo loe kvalitete pa im je osnovna funkcija ne gospodarska, ve zatitna i to zbog veih nagiba terena na kojima dolaze a prvenstveno 43

protuerozijska. Takoer je velika vrijednost ove zajednice i u smislu bioloke raznolikosti budui je specifine fizionomije i flornoga sastava. Posebno se to odnosi na izuzetno razvijen sloj mahovina koje je potrebno zatiti i detaljnije istraiti.
SLIKA 14.
Bukove ume na Medvednici
44
SLIKA 15.
Jednolian izgled ume bukve s bekicom
4. Gorski ili altimontanski vegetacijski pojas (600/800-1000 m.n.v.) takoer gotovo u potpunosti karakteriziraju ilirske ume, ali ovaj puta bukve i jele (Abieti-Fagetum "pannonicum") koje pripadaju amfipanonskoj vegetacijskoj zoni i predstavljaju klimazonalnu vegetaciju. U okviru ovoga pojasa razvijaju se u posebnim sinekolokim uvjetima uvala i sastojine gorskoga javora i obinoga jasena (Chrysanthemo macrophylli-Aceretum pseudoplatani). Na Medvednici ume bukve i jele zauzimaju vrnu zonu Sljemena (800-1.000 m.n.v.) dok se na sjevernim padinama sputaju do 400 metara nie, ak i do 250 m.n.v. (iznad Gornje Bistre). U tom dijelu prevladava jela. Vrna zona Medvednice, sa svim turistikim i rekreativno-sportskim sadrajima (planinarski domovi, skijake staze) obrasla je ba ovim umama. U tom dijelu jela je ugroena bespravnom sjeom za boina drvca te kresanjem grana za potrebe cvjearstva. Hrvatske ume gorskoga javora i obinoga jasena pripadaju posebnoj endeminoj asocijaciji. Iako je slabo rasprostranjena ova je zajednica u prolosti bila gospodarstveno vrlo znaajna28. Za javor i jasen se kae da su plemenite listae jer imaju posebnu teksturu drva te se od njih izrauje skupocjeni namjetaj, skulpture i drugo, visokih estetskih vrijednosti. Takoer se smatraju i meliorativnim vrstama jer imaju sposobnost uzimanja biogenih elemenata iz nekih kemijskih spojeva te time bolje iskoritavaju zalihe u tlu. Svake godine otpalo lie, cvjetne pupove, plodove i druge odbaene dijelove nakon mineralizacije, predaju na koritenje drugim vrstama u pristupanijem obliku. 5. Uz brdske potoke razvija se i zajednica crne johe s drhtavim aem (Carici brizoidis-Alnetum glutinosae), Slika 6., dok posebnu vrijednost predstavljaju reliktne ume lipe i tise (Tilio-Taxetum) na vapnenakim blokovima.
28
o tome su iscrpno pisali Petrai i Ani (1952.)
45
SLIKA 16.
Crna joha na Medvednici
Na veini lokaliteta zajednica crne johe s drhtavim aem predstavlja trajni stadij razvitka vegetacije, no na slabije plavljenim lokalitetima mogla bi se postupno razviti u grabove i kitnjakovo-grabove sastojine. Izrazito je reliktnog karaktera i na ovim se stanitima odrala od glacijala. Dinamika kolebanja podzemne vode je vaan imbenik razvitka zajednice pa je posljednjih godina, zbog izgradnje hidroenergetskih i meliorativnih sustava njezin areal smanjen. Gospodarsko znaenje zajednice je zanemarivo, ali ima zatitno znaenje. Lipovo - tisova uma pridolazi u pojasu brdske bukove ume, a na Medvednici je nalazimo na sjevernim stjenovitim strmim padinama, na rendzini iznad vapnenca i dolomita koji esto izbijaju na povrinu (Horvatove stube, Orlove stijene, Velika pe). Zajednica se nalazi pod zatitom, budui je tisa (Taxus baccata) zatiena Zakonom o zatiti prirode. No, tisa, a s njom i tipski graena zajednica, na mnogim je mjestima potpuno nestala pa preostale lokalitete treba najstroe zatititi.
1.4.1.8. Zatieni dijelovi prirode

Valorizacije prirodnih i stvorenih vrijednosti provoene za potrebe izrade dokumenata prostornog ureenja, znanstvenih i strunih radova naglaavale su vrijednost niza pojedinanih prirodnih prostora i pojava, a ije prisustvo upravo i daje vrijednost cijelom prostoru kao prirodno i krajobrazno raznolikom, i posebnom u cjelini i pojedinim njegovim dijelovima. Takvi se prostori i pojedinani dijelovi prirode nalaze i unutar cjelovitog umskog kompleksa - ueg prodruja parka prirode i unutar pristupnog podruja. Osam posebnih (ranije specijalnih) rezervata umske vegetacije proglaeno je jo 1963. kako bi se iz redovitog umskog gospodarenja izuzeli i time zatitili najljepi dijelovi uma. Izvan njih zatiena su tri 46

pojedinana stabla. I dio prizemne flore Medvednice posebno je zatien ime se eljelo pridonijeti prestanku njihovog unitavanja branjem i nemarnim ponaanjem. Nije, meutim, posebno zatien niti jedan prostor vee koncentracije rijetkih biljnih vrsta kategorijom botanikog rezervata, iako se po svojim osobinama posebno istie Vitelnika stijena i njena okolica predloena za zatitu jo 1972. te jo niz lokaliteta. Isto tako zatiene su samo pojedine ivotinjske vrste. Krajolik Lipa - Rog obiljeava smjena umskih prostora i planinskih livada sa dominacijom dva vrha i drugi preteito kultivirani krajobraz, zatieni su posebnim odlukama u kategoriji zatieni (ranije znaajni) krajolik prije proglaenja zapadnog dijela Medvednice parkom prirode. Vrlo raznolika geoloka slika gore sadri u krkom prostoru znaajan geomorfoloki spomenik prirode peinu Veternicu vrijednu ne samo po svojoj duini, spiljskom nakitu, prisutnosti vode ve i po bogatim paleontolokim i arheolokim nalazima. Niz je i drugih zanimljivih geomorfolokih oblika te speleolokih (peina, jama, vrtaa, ponora) karakteristinih za krke prostore. U preteito kultiviranom prostoru to okruuje uu zonu parka prirode - cjeloviti umski kompleks zatiena su tri spomenika parkovne arhitekture. Zatieni dijelovi prirode temeljem Zakona o zatiti prirode Na podruju Parka prirode Medvednica temeljem Zakona o zatiti prirode, posebno su zatieni, u godinama prije proglaenja zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, sljedei dijelovi prirode ija zatita aktom proglaenja nije ukinuta te se i danas vode u upisniku kao zatieni dijelovi prirode: 1. posebni rezervati umske vegetacije Bliznec - umarev grob (1963.) - uma bukve i jele na Medvednici, povrina 175,73 ha, podruje Grada Zagreba; Graec - Lukovica - Rebar (1963.) - termofilne ume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici, povrina 23,41 ha, podruje Grada Zagreba; Mikuli potok - Vrabeka gora (1963.) - brdska bukova uma na Medvednici, na podruju Grada Zagreba; Puinjak - Gorica (1963.) - brdska bukova uma na Medvednici, povrina 186,79 ha, podruje Grada Zagreba; Rauchova lugarnica - Desna Trnava (1963.) - uma bukve i jele na Medvednici, povrina 101,01 ha, podruje Grada Zagreba; Markovak - Bistra (1963.) - uma bukve i jele; povrina 250,24 ha, podruje opine Bistra; Tusti vrh - Kremenjak (1963.) - uma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici, povrina 20,0 ha, podruje Grada Zagreba; Babji zub - Ponikve (1963.) - uma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici, povrina 148,60 ha, podruje Grada Zagreba;
2. zatieni krajolici Lipa - Rog (1975.) - povrina 200 ha, nalazi se na istonom dijelu Medvednice na podruju Grada Zagreba; obuhvaa vrno podruje Rog 762 m i Lipa 709 m; vegetaciju ine umske povrine s livadama; granicu ini izohipsa 500 m;
3. spomenici prirode 3.1. geomorfoloki: Veternica - spilja (1979.) - horizontalni speleoloki objekt s vrlo sloenom mreom kanala etanog tipa, nekoliko vodenih tokova, nalazite fosilnog ovjeka, podruje Grada Zagreba; 3.2. rijetki primjerci drvea: Horvatove stube tisa (1964.) - stara tisa (Taxus baccata L.) kod Horvatovih stuba na Medvednici, podruje opine Stubike Toplice; Gupeva lipa Tilia platyphyllos Scop (1957.); 47

upljak tisa stara tisa (Taxus baccata L.) u upljaku na Medvednici (1964.), podruje opine Bistra;
4. spomenici parkovne arhitekture Stubiki Golubovec park oko dvorca (1952.) - pejzani perivoj 19. st. (barun W.Ch. Steeb, javni park); Gornja Bistra ljeilini park (1971.) - pejzani perivoj 18.st., povrina 7,72 ha (grof Krsto Ori, Bolnica za djecu i omladinu), podruje opine Bistra; Zagreb park uz dvorac Junkovi (1971.) - perivoj 19.st. (obitelj Junkovi i drutveno vlasnitvo), ostaci nekadanjeg perivoja, podruje Grada Zagreba. 5. pojedine biljne vrste lijer, turska alma, Paeonia mascula (L.) Mill. PLANINSKI BOUR, Platanthera bifolia MIRISAVI DVOLIST, BIJELI VIMENJAK, Platanthera chlorantha - ZELENKASTI DVOLIST, ZELENKASTI VIMENJAK, Primula auricula L. ALPSKI JAGLAC, Ruscus hypoglossum L. IROKOLISNA VEPRINA, Scopolia carniolica Jacq. - KRANJSKI BIJELI BUN, Taxus baccata L. TISA. Anacamptis pyramidalis L. VRATIELJA, Betula pubescens - CRETNA BREZA65, 3. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce BIJELA NAGLAVICA, bijela zavrata, Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch. DUGOLISNA NAGLAVICA, Cephalanthera rubra (L.) L. C. M. Rich. CRVENA NAGLAVICA, crvena zavrata, Daphne blagayana Freyer BLAGAJEV LIKOVAC29, maslinica, Daphne laureola L. LOVORASTI LIKOVAC, lovorica, Doronicum orientale Hoffm. (syn. D. caucasicum Bieb.) KAVKASKI DIVOKOZJAK, Erantis hiemalis - RANA OZIMICA, Gentiana acaulis - KOHOV SRANIK, KOJOVA SIRITARA, Ilex aquifolium L. - BOIKOVINA, Lilium carniolicum Bernh. Ex Koch KRANJSKI LJILJAN, Lilium martagon L. LJILJAN ZLATAN, zlatoglavi lijer, turska alma, Paeonia mascula (L.) Mill. PLANINSKI BOUR, Platanthera bifolia - MIRISAVI DVOLIST, BIJELI VIMENJAK, Platanthera chlorantha ZELENKASTI DVOLIST, ZELENKASTI VIMENJAK, Primula auricula L. ALPSKI JAGLAC, Ruscus hypoglossum L. IROKOLISNA VEPRINA, Scopolia carniolica Jacq. - KRANJSKI BIJELI BUN, Taxus baccata L. TISA. 5a. pojedine vrste gljiva glagva (Amanita caesarea), oujka (Hygrophorus marzuolus) i kraljevka (Boletus regius).
6. pojedine ivotinjske vrste BESKRALJENJACI mravi (1 zatiena vrsta sa podvrstama): umski mrav (Formica rufa, rufopratensis minor et maior) leptiri (5 zatienih vrsta): preljevnica mala (Apatura ilia), preljevnica velika (Apatura iris), velika ledena ptica (Limenitis populi), lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius); rakovi (1 zatiena vrsta): potoni rak (Austopotamobius torrentinum);
29
dvojbeno da li je prisutna na Medvednici
48

KRALJENJACI vodozemci (10 zatienih vrsta): smea krastaa (Bufo bufo), zelena krastaa (Bufo viridis), obina gatalinka (Hyla arborea), umska smea aba (Rana dalmatina), livadna smea aba (Rana temporaria), uti muka (Bombina variegata), pjegavi dadevnjak (Salamandra salamandra), obini vodenjak (Triturus vulgaris), planinski vodenjak (Triturus alpestris), veliki vodenjak (Triturus carnifex) gmazovi (7 zatienih vrsta): sljepi (Anguis fragilis), smukulja (Coronella austriaca), obina bjelica tj. eskulapov gu (Elaphe longissima), livadna guterica (Lacerta agilis), zelemba (Lacerta viridis), bjelouka (Natrix natrix) i njen varijetet kockasta vodenjaa (Natrix natrix v. persa), zidna guterica (Podarcis muralis); ptice - zatiene su sve ptice osim ptica zatienih lovostajem te svraka, siva vrana i ojka (sve ptice pjevice i ptice korisne za poljoprivredu i umarstvo, ptice grabljivice i ptice movarnih i vodenih stanita) (77 zatienih vrsta gnjezdarica): jastreb kokoar (Accipiter gentilis), kobac (Accipiter nisus), sjenica dugorepa (Aegithalos caudatus), poljska eva (Alauda arvensis), obina trepteljka (Anthus trivialis), sivi uk (Athene noctua), mala uara (Asio otus), kanjac (Buteo buteo), leganj (Caprimulgus europaeus), eljugar (Carduelis carduelis), zelendur (Carduelis chloris), kratkoprsti puzavac (Certhia brachydactyla), kratkokljuni puzavac (Certhia familiaris), vodenkos (Cinclus cinclus), batokljun trenjar (Coccothraustes coccothraustes), golub duplja (Columba oenas), golub grivnja (Columba palumbus), gavran (Corvus corax), prepelica (Coturnix coturnix), kukavica (Cuculus canorus), piljak (Delichon urbica), veliki djetli (Dendrocopos major), crvenoglavi djetli (Dendrocopos medius), mali djetli (Dendrocopos minor), crna una (Dryocopus martius), strnadica utovoljka (Emberiza citrinella), crvenda (Erithacus rubecula), sivi sokol (Falco peregrinus), sokol lastaviar (Falco subbuteo), vjetrua (Falco tinnunculus), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), mala muharica (Ficedula parva), zeba (Fringilla coelebs), lastavica (Hirundo rustica), vijoglav (Jynx torquilla), rusi svraak (Lanius collurio), sivi svraak (Lanius minor), eva krunica (Lullula arborea), slavuj (Luscinia megarhynchos), bijela pastirica (Motacilla alba), gorska pastirica (Motacilla cinerea), muharica (Muscicapa striata), kreja (Nucifraga caryocatactes), zlatna vuga (Oriolus oriolus), jelova sjenica (Parus ater), plavetna sjenica (Parus coeruleus), kukmasta sjenica (Parus cristatus), velika sjenica (Parus major), planinska sjenica (Parus montanus), crnoglava sjenica (Parus palustris), vrabac (Passer domesticus), poljski vrabac (Passer montanus), mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros), umska crvenrepka (Phoenicurus phoenicurus), zvidak (Phylloscopus collybita), umski zvidak (Phylloscopus sibilatrix), siva una (Picus canus), zelena una (Picus viridis), zimovka (Pyrrhula pyrrhula), kralji (Regulus regulus), crnoglavi bati (Saxicola torquata), utarica obina (Serinus canaria), brgljez (Sitta europaea), gugutka (Streptopelia decaocto), grlica (Streptopelia turtur), umska sova (Strix aluco), vorak (Sturnus vulgaris), crnoglava grmua (Sylvia atricapilla), grmua pjenica (Sylvia communis), pjegava grmua (Sylvia nisoria), ljetarka (Tetrastes bonasia), zidarac (Tichodroma muraria), strije pali (Troglodytes troglodytes), kos (Turdus merula), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imela (Turdus viscivorus), pupavac (Upupa epops) SISAVCI: imii (19 zatienih vrsta): irokouhi mranjak (Barbastella barbastellus), kasni nonjak (Eptesicus serotinus), dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi), velikouhi imi (Myotis bechsteini), dugonogi imi (Myotis capaccinii), povodni imi (Myotis daubentoni), rii imi (Myotis emarginatus), veliki imi (Myotis myotis), resasti imi (Myotis nattereri), rani veernjak (Nictalus noctula), mediteranski imi (Pipistrellus kuhlii), mali umski imi (Pipistrellus nathusii), patuljasti imi (Pipistrellus pipistrellus), smei dugouan (Plecotus auritus), sivi dugouan (Plecotus austriacus), reliktni dugouan (Plecotus macrobullaris), juni 49

potkovnjak (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros); kukcojedi (6 zatienih vrsta): bjeloprsi je (Erinaceus concolor), dvobojna rovka (Crocidura leucodon), poljska rovka (Crocidura suaveolens), vodenrovka (Neomys fodiens), alpska rovka (Sorex alpinus), umska rovka (Sorex araneus); glodavci (4 zatiene vrste): vrtni puh (Eliomys quercinus), puh oraar (Muscardinus avellanarius), obini puh (Myoxus glis), vjeverica (Sciurus vulgaris), zvijeri (1 zatiena vrsta): zerdav (Mustela erminea)
Pored navedenih, zakonom zatienih dijelova prirode, u vaeoj prostornoj dokumentaciji, kao i u onoj u izradi te u drugim dokumentima evidentirani su i drugi dijelovi prirode koji se odlikuju posebnostima, od koji se dio titi mjerama prostornih planova te predstavljaju polazite za daljnju valorizaciju.
1.4.2. Stanovnitvo i naselja

1.4.2.1. Osvrt na povijesni razvoj naselja i naseljenosti na podruju Medvednice
Ljudskih naseobina je na Medvednici bilo jo u pretpovijesno doba. O tome svjedoe bogati paleontoloki nalazi iz starog kamenog doba u pilji Veternici i kameno orue pronaeno u Vidovcu i Kraljevom Vrhu. Antiki nalazi u Vrapu i na drugim mjestima upuuju na postojanje rimske naseobine na padinama Medvednice. Na osnovi sauvanih povijesnih izvora ve u 13. i 14. st., uz razvoj i irenje Kaptola i Gradeca, postojalo je niz manjih naselja na zagrebakoj - prigorskoj strani Medvednice. Npr. upa uerje spominje se jo 1201. godine. Utvreni grad Medvedgrad gradi se na jednom od izdanaka Medvednice u razdoblju 1249. - 1254. a od poetka 14. st. datira Susedgrad na krajnjem zapadnom obronku. Uz njih se postupno grupiraju podgraa i manja naselja. Ruralni nain ivota i izgradnje odvijao se tijekom 17. do 19. stoljea na sunanim obroncima Medvednice, u dolinama medvednikih potoka i uz slabo razvijene prilazne ceste. Medvednica ini prekrasnu prirodnu i klimatsku branu pod ijom se zatitom i mogao povoljno razvijati Zagreb. Odnos Medvednice i Zagreba bitno je odredio razvitak grada i njegovu urbanu fizionomiju. Gledajui grad odozgo vidljivo je da izmeu Zagreba i Medvednice ne postoji otra granica, budui da sljemenska uma praktiki dopire gotovo do centra grada. Nakon izgradnje eljeznike pruge u drugoj polovici 19. stoljea Zagreb se irio uglavnom prema istoku i zapadu, a kasnije i juno od Save. To je pripomoglo usmjeravanju grada na ouvanje i zatitu Medvednice, ukljuujui kasnije ukupno podruje odreeno Parkom prirode. Brojna mala i starija naselja u prigorju Medvednice, u junom dijelu Parka prirode dugo su ivjela seoskim nainom ivota nadomak urbaniziranog grada. Tek 1950. prigorska naselja Mlinovi, Graani, estine, Remete, Medvedgrad i Markuevec (tj. cijela dananja etvrt Podsljeme) pripojena su naselju Zagreb. Godine 1950. naselju Zagreb takoer su prikljueni Podsused, Stenjevec i Vrape, a 1952. uz ostalo, Markuevaka Trnava, a 1955. uerje.30 Sela prigorske Dubrave - Dankovec, Slanovec, Degidovec, Jalevec, Miroevec i druga ostala su samostalna naselja sve do 1981. godine. To su mjesta na kojima zagrebaka nizina postupno prelazi u gorje Medvednice, na nadmorskoj visini izmeu 200 i 500 metara.
30
Izvor: M. Koreni: Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857.-1971., JAZU, Knjiga 54, Zagreb, 1979.
50

Navedena nekadanja samostalna naselja manjim ili veim dijelom pripadaju Parku prirode. U njih je gradski nain ivota postupno prodirao, a neka su i do danas zadrala svoje osobitosti. Npr. Remete su poznate po crkvi Svete Marije iz 17. stoljea, estine po dvorcu iz 16. stoljea, narodnim nonjama i grobu Ante Starevia - Oca domovine itd. Dananja naselja u zagrebakom dijelu Parka razvila su se razvojem prometnica i komunalne izgradnje od starih podsljemenskih sela i zaselaka, izgradnjom modernih obiteljskih kua s okunicama, razasutih disperzno u prostoru, to se stapaju s gradom u njegovom nizinskom dijelu. Ovi prigorski dijelovi sjevernog i sjevero - zapadnog dijela naselja Zagreb nalaze se unutar granica GUP-a Zagreba odnosno dijelom zalaze u podruje Parka prirode Medvednica. Izuzetak ini prigorski dio Maksimira i Gornje Dubrave odnosno sjeverni dio Markuevca, Bidrovec i Vidovec te uerje, sjeverni dio Slanovca i Dankovca, po tome to jesu u prostoru Parka Medvednice a nisu u obuhvatu GUP-a Zagreb. 31 Dakle, Parku prirode Medvednica pripadaju dijelovi nekadanjih samostalnih prigorskih naselja koja se nalaze unutar urbanih granica Zagreba i iji je prostorni razvoj definiran Generalnim urbanistikim planom grada Zagreba ali i krajnji sjeverni dio podruja Maksimira, Dubrave i Sesveta koji je obuhvaen Prostornim planom Grada Zagreba. Glede pripadnosti jedinicama mjesne samouprave Parka prirode to su dijelovi gradskih etvrti Podsused - Vrape, rnomerec i Podsljeme (estine Graani Markuevec), zatim dio Gornje Dubrave te prigorski dio etvrti Sesvete. Osim dijela zagrebakog prostora Parku prirode Medvednica pripadaju dijelovi Zagrebake upanije u istonom podruju Grada Zapreia te opine Bistra i Jakovlje, a na prostoru Krapinsko zagorske upanije, dijelovi Grada Donja Stubica te opine Gornja Stubica i Stubike Toplice juno od glavne stubike prometnice, obuhvaajui podruje sjeverne padine Medvednice. Ukupan obuhvat Parka prirode ini 41 naselje odnosno dijelova naselja. Medvednica je odavno privlaila stanovnitvo, koje se ranije naseljavalo na njenom rubnom podruju zbog ekonomske eksploatacije razliitih prirodnih vrijednosti (poljodjelske proizvodnje, ugljena, minerala i drveta). Meutim, razvojem Zagreba i drugih urbanih naselja u okolici s novim mogunostima zapoljavanja stanovnitvo ruralne okolice sve vie radi i funkcionalno je povezano s gradskim sreditima, a stanuje na irem prostoru pa i u podruju Parka. Tako raniji ekonomski faktori naseljavanja ovog podruja gube na znaenju, a jaaju novi, u prvom redu prirodni, ekoloki afiniteti za stanovanjem u zdravom okoliu kao to je podsljemenska odnosno prigorska i zagorska zona Medvednice s jedne strane, a potreba za ivotnom i radnom sigurnou u gradu, s druge strane. Odnos ovjeka i prirodne batine ovjek se u Parku prirode Medvednica javlja kao stalni i povremeno odnosno privremeno prisutni stanovnik. Ovdje treba imati u vidu injenicu da ovjeka bitno odreuje njegova dualna funkcija. On naime, istovremeno stvara, tj. proizvodi, ureuje i unapreuje, ali istovremeno ostvaruje i drugu funkciju, a to je potronja, kako prirodnih tako i novostvorenih resursa i vrijednosti. Cilj bi trebao biti uspostavljanje sklada izmeu proizvodnje i potronje. Povijesno je ipak prevladavajua injenica da je obino vea potronja, pa i potronja prirodnih dobara odnosno naslijeene batine, unato zacrtanim ciljevima o njihovoj zatiti i ouvanju. To se odnosi i na podruje Parka prirode Medvednica.
31
Prema Odluci o donoenju Prostornog plana Grada Zagreba, Slubeni glasnik Grada Zagreba br. 8/2001.
51

Zato je odnos izmeu ovjeka i prirodne batine, kao i kulturne batine, iznimno osjetljiv. Prirodna batina u potpunosti bez ovjeka vrlo brzo gubi svoje znaenje, jer nije u njegovoj funkciji, a bez ovjekove intervencije teko ju je ouvati i zatititi i od djelovanja prirodnih procesa u duljem vremenskom razdoblju. S druge strane, ovjekova agresivnost moe ugroziti prirodnu batinu i unititi njezinu ope ljudsku vrijednost. Stoga je zajednica ve ranije osjetila da prirodne vrijednosti posebnih obiljeja, kao to su parkovi prirode treba posebno uvati i zatititi. To se, uz ostalo, nastoji i donoenjem prostornih planova ovih podruja, to je cilj i ovog Plana. Odgovornost za Park prirode Medvednica lei na Gradu Zagrebu, Zagrebakoj i Krapinsko zagorskoj upaniji. To se posebno odnosi na Grad Zagreb kao najorganiziraniji oblik naselja na ovim prostorima s kojeg reflektira veliki broj korisnika Parka. Pitanje je doprinosa Zagreba kao i utjecaja ostalih naselja na Park prirode te usklaivanje rasta i utjecaja stanovnitva na prirodne datosti i mogunosti zajednice da titi i koristi ovo dragocjeno prirodno okruenje. Stoga emo ovdje dati analizu stanja i kretanja naseljenosti i drugih osnovnih demografskih i prostornih pokazatelja u novijem razdoblju u prostoru Parka u usporedbi s tendencijama istih parametara na irem podruju okolnih naselja. Treba imati u vidu da je ovjek, osim to je uvar istovremeno i potencijalni agresor prirodne batine ovog Parka prirode. Zato ravnotea izmeu ouvanja i racionalnog koritenja, u prvom redu eeg povremenog, rekreativno sportskog i turistikog, predstavlja osnovnu poruku i unutar demografskog razvitka i zatite prostora Parka Medvednice. Premda ovjek predstavlja najopasnijeg potroaa i zagaivaa prirode, njegovo prisustvo (stalno ili povremeno) i njegova aktivna uloga zatitara ovog dragocjenog prirodnog prostora, trebala bi biti snanija od negativnog aspekta njegove nazonosti. Iz toga proizlazi i teza ovog dijela plana da je poeljna odreena demografska revitalizacija u prostoru Medvednice, vee koritenje ovog prostora od strane graana kao povremenih korisnika, kao i aktivniji utjecaj drutvene zajednice od strane sve tri upanije, sve u cilju boljeg koritenja i zatite prirodne batine. Osnovne demografske pokazatelje s podacima o stanju u prostoru Parka prirode u posljednjih deset godina prikazuju naredni podaci (Slika 1. i Tablice 1. i 2.). Od ukupne povrine Parka (22.826 ha) najvei dio otpada na zagrebako podsljemensko podruje 9.492,2 ha ili 41,6%. Slijedi zagorsko ili stubiko podruje sa oko 6.000 ha ili 26%, zatim bistransko (4.606 ha ili 20,2%) te sesvetsko podruje u Parku sa 12,2%, to se prostire na povriniod 2.784 ha. Zanimljivo je da bez obzira na relativno veliku povrinu zagrebakog prostora u ukupnoj strukturi dijelova Parka, stanovnitvo koje ivi u zagrebakom prostoru prema Popisu 2001. inilo je jo vei udio (51,3% ili 17.232 osoba). Za razliku od Zagreba u strukturi ukupnog stanovnitva koje je ivjelo u podruju Parka ostale zaokruene prostorne jedinice u Parku imale su neto manji udio stanovnitva od udjela povrine u Parku (Tablica 1.).
52

Slika 1. Stanovnitvo i povrina po prostornim cjelinama u prostoru Parka prirode Medvednica, 2001.
% 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
Zagrebako podruje
Sesvetsko podruje
Stubiko podruje
Bistransko podruje
Povrina
Broj stanovnika
Prostorni razmjetaj kuanstava i stanova pokazuje slian raspored u istom prostoru. Gustoa naseljenosti na ukupnom prostoru Parka, premda vea u zagrebakom dijelu, relativno je niska i kree se od svega 1,21 stan./ha u bistranskom i stubikom dijelu do 1,82 stan./ha u zagrebakom podruju.
Gustoe naseljenosti naravno znatno su vee u graevinskom podruju Parka, jer je stanovnitvo u cjelini smjeteno upravo u tom prostoru. To se naroito odnosi na zagrebaki pristupni dio podruja Parka koje je gotovo u cjelini utvreno kao graevinsko podruje, izuzev sjevernog istonog prigorskog dijela tog prostora gradske etvrti Podsljeme i Gornja Dubrava.
53

Tablica 1. Demografski i prostorni pokazatelji stanja na podruju Parka prirode Medvednica, 1991.-2001.
Povrina u ha (stanje 2001.)
prostora Parka
Podruje obuhvata Parka (prostorne cjeline)
Graevinsko podruje ha
prostora Parka % od povrine Parka broj
Ukupan broj stanovnika 1991.*

% broj
Kuanstva 1991.
% broj %
Stanovi 2001. 1991.

% broj %
Gustoa naseljenosti 2001. ( st./ ha) 2001.

ukupnog prostora Parka
2001.
graevinskog podruja
izgra. dio ukupno gra. podr.
broj
broj
1. Bistransko podruje 2. Stubiko podruje 3. Zagrebako podruje 4. Sesvetsko podruje PARK PRIRODE MEDVEDNICA - ukupno
4.606,0 5943,6 9.492,2 2.784.2 22.826,0 x.xxx,x 100
5.203 7.071 16.213 3..358 31.845
16,3 22,2 50,9 10,5 100
5.582 7.204 17.232 3.598 33.616
16,6 21,4 51,3 10,7 100
1.590 2.145 5.046 970 9.751
16,3 22,0 51,8 9,9 100
1.727 2.272 5.453 1.075 10.527
16,4 21,6 51,8 10,2 100
1.962 3.259 5.616 1.793 12.630
15,5 25,8 44,5 14,2 100
2.175 3.489 6.396 1.812 13.872
15,7 25,2 46,1 13,0 100
1,21 1,21 1,82 1,29 1,47
* Prema koncepciji stalnog stanovnitva, to je od podataka Popisa 2001. prosjeno vie za svega 0,6%, zbog promjene metodologije (prema koncepciji de facto). Zato se ove razlike mogu zanemariti.
Izvor: Knjiga Popisa stanovnitva 1991. i Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., DZS, Zagreb Povrine: Prostorni plan Zagrebake upanije, 2000., dokumentacija upanijskog zavoda za prostorno ureenje i zatitu okolia, Prostorni plan Krapinsko zagorske upanije 2002., prostorna dokumentacija Gradskog zavoda za prostorno ureenje.
54

Tablica 2. Demografski i prostorni pokazatelji stanja na podruju Parka prirode Medvednica po naseljima odnosno dijelovima naselja, Popis 1991. i 2001.
Povrina Ukupan broj stanovnika 1991.* broj 16.213 4.081 1.313 5.584 2.627 2.608 2.784,2 22,2 209,8 436,2 215,0 246,0 22,0 39,3 486,0 681,0 247,3 27,2 152,2 5.943,6 2.398,0 381,0 304,0 12,2 0,1 0,9 1,9 0,9 1,1 0,1 0,2 2,1 3,0 1,1 0,1 0,7 26,0 10,5 1,7 1,3 3.358 119 269 667 190 229 153 12 674 266 517 118 144 7.071 2.926 443 1.339 % 50,9 12,8 4,1 17,5 8,2 8,2 10,5 0,4 0,8 2,1 0,6 0,7 0,5 0,0 2,1 0,8 1,6 0,4 0,5 22,2 9,2 1,4 4,2 broj 17.232 4.375 1.450 6.090 2.790 2.527 3.598 144 288 744 216 209 179 22 603 248 656 136 153 7.204 3.058 403 1.514 2001. % 51,3 13,1 4,3 18,1 8,3 7,5 10,7 0,4 0,9 2,2 0,6 0,6 0,5 0,1 1,8 0,7 2,0 0,4 0,5 21,4 9,0 1,2 4,5 Indeks 2001./ 1991. 1991. broj 5.046 1.251 413 1.778 836 768 970 35 77 186 58 77 50 3 185 66 157 30 46 2.145 878 123 405 % 51,8 12,8 4,2 18,2 8,6 7,9 9,9 0,4 0,8 1,9 0,6 0,8 0,5 0,0 1,9 0,7 1,6 0,3 0,5 22,0 9,0 1,3 4,1 broj 5.453 1.496 476 1.792 854 835 1.075 42 88 213 67 70 56 7 175 71 196 38 52 2.272 914 134 430 Kuanstva 2001. % 51,8 14,3 4,5 17,0 8,1 7,9 10,2 0,4 0,8 2,0 0,6 0,7 0,5 0,1 1,7 0,7 1,8 0,4 0,5 21,6 8,7 1,3 4,1 1991. broj 5.616 1.328 451 1.924 905 1.008 1.793 47 148 252 148 119 101 17 242 85 475 45 114 3.259 1.224 190 519 % 44,5 10,5 3,6 15,2 7,2 8,0 14,2 0,4 1,2 2,0 1,2 0,9 0,8 0,1 1,9 0,7 3,8 0,4 0,9 25,8 9,7 1,5 4,1 Stanovi 2001. broj 6.396 1.682 514 2.069 1.025 1.106 1.812 50,0 144 256 123 116 96 21 270 85 491 47 113 3.489 1.399 227 586 % 46,1 12,1 3,7 14,9 7,4 8,0 13,0 0,4 1,0 1,8 0,9 0,8 0,7 0,2 1,9 0,6 3,5 0,3 0,9 25,2 10,2 1,6 4,3 1,29 6,49 1,37 1,71 1,00 0,85 8,14 0,56 1,24 0,36 2,65 5,00 1,01 1,21 1,28 1,06 4,98 Gustoa naseljeno sti st./ha 2001. 1,82
Podruje obuhvata Parka/ prostorna cjelina/ grad/ opina/ naselje
ha
udio u povri ni Parka % 41,6
Zagrebako podruje 1. G Podsused Vrape 1 2. G rnomerec 2 3. G Podsljeme sredinji sjeverni 3 dio 4. G Podsljeme istoni prigorski dio 4 5. G Gornja Dubrava 5 Sesvetsko podruje 1. urekovec 2. Goranec 3. Kaina 4. Kainska Sopnica 5. Kuilovina 6. Kuanec 7. Paruevina 8. Planina Donja 9. Planina Gornja 10. Prekvrje 11. Vugrovec Donji 12. Vugrovec Gornji Stubiko podruje Grad Donja Stubica 1. Donja Podgora 2. Donja Stubica
9.492,2
106,3 107,2 110,4 109,1 106,2 96,9 107,1 121,0 107,1 111,5 113,7 91,3 117,0 183,3 89,5 93,2 126,9 115,3 106,3 101,9 104,5 91,0 113,1
55

Nastavak Tablice 2.
Povrina udio u povr ha ini Park a% 325,0 850,0 70,0 468,0 1.250,9 103,0 142,4 5,7 289,4 102,3 240,0 332,1 36,0 7,2 7,2 2.287,5 683,0 957,0 269,5 378,0 4.606,0 887,0 496,0 1,4 3,7 0,3 2,1 5,5 0,5 0,6 0,0 1,3 0,4 1,1 1,5 0,2 0,0 0,0 10,0 3,0 4,2 1,2 1,7 20,2 3,9 2,2 Ukupan broj stanovnika 1991.* broj % broj 2001. % Indeks 2001./ 1991. 1991. broj % broj Kuanstva 2001. % 1991. broj % Stanovi 2001. broj % Gustoa naseljeno sti st./ha 2001.
3. Gornja Podgora 4. Hiakovec 5. Milekovo Selo 6. Pustodol Opina Gornja Stubica 7. Brezje 8. Gornja Stubica 9. Hum Stubiki 10. Jakinec 11. Karivaro 12. Slani Potok 13. Sveti Matej 14. Volavec Opina Marija Bistrica 15. Laz Bistriki Opina Stubike Toplice 16. Pila 17. Sljeme 18. Strmec Stubiki 19. Stubike Toplice Bistransko podruje Grad Zaprei 1. Ivanec Bistranski
360 134 140 510 2.444 247 592 32 299 373 492 372 37 1.701 239 4 354 1.104 5.203 1.410 576
1,1 0,4 0,4 1,6 7,7 0,8 1,9 0,1 0,9 1,2 1,5 1,2 0,1 5,3 0,8 0,0 1,1 3,5 16,3 4,4 1,8
316 112 131 582 2.306 250 603 30 309 361 410 316 27 1.840 210 1 377 1.252 5.582 1.726 652
0,9 0,3 0,4 1,7 6,9 0,7 1,9 0,1 0,9 1,1 1,2 0,9 0,1 5,5 0,6 0,0 1,2 3,7 16,6 5,1 1,9
87,8 83,6 93,6 114,1 94,4 101,2 101,9 93,8 103,3 96,8 83,3 84,9 73,0 108,2 87,9 25,0 106,5 113,4 107,3 122,4 113,2
109 38 47 156 711 73 168 9 99 114 123 110 15 556 83 3 114 356 1.590 445 179
1,1 0,4 0,5 1,6 7,3 0,7 1,7 0,1 1,0 1,2 1,3 1,1 0,2 5,7 0,9 0,0 1,2 3,6 16,3 4,6 1,8
97 32 43 178 695 75 176 9 101 106 114 100 14 663 75 1 126 461 1.727 543 207
0,9 0,3 0,4 1,7 6,6 0,7 1,7 0,1 1,0 1,0 1,1 0,9 0,1 6,3 0,7 0,0 1,2 4,4 16,4 5,2 2,0
116 53 77 269 822 97 196 12 105 126 143 119 24 1.213 123 7 223 860 1.962 598 197
0,9 0,4 0,6 2,1 6,5 0,8 1,6 0,1 0,8 1,0 1,1 0,9 0,2 9,6 1,0 0,1 1,8 6,8 15,5 4,7 1,6
134 46 78 328 880 109 214 12 120 116 155 127 27 1.210 128 5 212 865 2.175 701 245
1,0 0,3 0,6 2,4 6,3 0,8 1,5 0,1 0,9 0,8 1,1 0,9 0,2 8,7 0,9 0,0 1,6 6,2 15,7 5,1 1,8
0,97 0,13 1,87 1,24 1,84 2,43 4,23 5,26 1,07 3,53 1,71 0,95 0,75 0,80 0,31 0,00 1,40 3,31 1,21 1,95 1,31
56

Nastavak Tablice 2.
Povrina udio u povr ha ini Park a% 391,0 3.121,0 47,0 36,0 1.747,0 909,0 382,0 598,0 73,0 525,0 22.826,0 1,7 13,7 0,2 0,2 7,7 4,0 1,7 2,6 0,3 2,3 100 Ukupan broj stanovnika 1991.* broj % broj 2001. % Indeks 2001./ 1991. 1991. broj % broj Kuanstva 2001. % 1991. broj % Stanovi 2001. broj % Gustoa naseljeno sti st./ha 2001.
2. Jablanovec Opina Bistra 3. Bukovje Bistransko 4. Donja Bistra 5. Gornja Bistra 6. Novaki Bistranski 7. Poljanica Bistranska Opina Jakovlje 8. Jakovlje 9. Kraljev Vrh
834 3.234 307 83 1.098 786 960 559 559 31.845
2,6 10,2 1,0 0,3 3,4 2,5 3,0 1,8 1,8 100
1.074 3.261 306 127 1.140 699 989 595 595 33.616
3,2 9,7 0,9 0,4 3,4 2,1 2,9 1,8 1,8 100
128,8 100,8 99,7 153,0 103,8 88,9 103,0 106,4 106,4 105,6
266 970 104 25 319 220 302 175 175 9.751
2,7 9,9 1,1 0,3 3,3 2,3 3,0 1,8 1,8 100
336 993 90 36 337 211 319 191 191 10.527
3,2 9,4 0,9 0,3 3,2 2,0 3,0 1,8 1,8 100
401 1.104 104 26 379 239 356 260 260 12.63 0
3,1 8,7 0,8 0,2 3,0 1,9 2,8 2,1 2,1 100
456 1.209 107 38 413 262 389 265 265 13.87 2
3,3 8,7 0,8 0,3 3,0 1,9 2,7 1,9 1,9 100
2,75 1,04 6,51 3,53 0,65 0,77 2,59 0,99 1,13 1,47
PARK PRIRODE MEDVEDNICA - ukupno
* prema koncepciji stalnog stanovnitva, to je od podataka Popisa 2001. prosjeno vie za svega 0,6%, zbog promjene metodologije (prema koncepciji de facto). Zato se ove razlike mogu zanemariti.
57

Izvor podataka: Ibidem Tablica 1. 1. Obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedee dijelove naselja Zagreb biva samostalna naselja, zajedno s njihovim dijelovima: Podsusedsko Dolje, Bizeki, Borec i Gornje Vrape 2. Obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedee dijelove naselja Zagreb biva samostalna naselja, zajedno s njihovim dijelovima: Mikulii i Lukii 3. Obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedee dijelove naselja Zagreb biva samostalna naselja, zajedno s njihovim dijelovima: estine, Kraljevec, Graani, Dolje, Baun i Markuevec 4. Obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedee dijelove naselja Zagreb biva samostalna naselja, zajedno s njihovim dijelovima: Markueveka Trnava, Bidrovec, Deevec, Markueveki Popovec i Vidovec 5. Obuhvaa djelomino ili u cijelosti sljedee dijelove naselja Zagreb biva samostalna naselja, zajedno s njihovim dijelovima: Slanovec, Dankovec, Trstenik, uerje i Medvedski Breg
58
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1. Bistransko podruje Parka predstavlja krajnji zapadni dio medvednikog prigorja koji se protee uz stubiku cestu, od Podsusedskog Dolja do Stubikih Toplica. Ovaj dio Medvednice razlikuje se od ostalih dijelova manjom visinom, bogatstvom krakih pojava na uzvisinama te umama slabije kvalitete. Stoga su tu stijene Kamenih svata kod Jablanovca (na 489 m) i sjevernije Kraljev Vrh (na 274 m) u Jakovlju, dokle je vei dio nizinsko podruje privlano za izgradnju ali ima jo neizgraenog podruja (livada, livada s niskim raslinjem i sl.) te poljoprivrednog zemljita i uma. Sve do 80-ih godina 20. stoljea to je bio siromaan, agrarno prenapuen kraj s obradivim povrinama izmeu doline Krapine i padina Medvednice. Izgradnjom prometnica (Zagorske magistrale) te ukljuivanjem u javni gradski prijevoz preko Podsuseda i ukupnim razvojem posebno stambene izgradnje, u vrijeme kada je opina Zaprei bila u sastavu Grada Zagreba, ovaj prostor postaje privlaan za naseljavanje, zbog mogunosti dnevnog migriranja na rad u Zagreb, Zaprei ili Zabok. Naselja ovog dijela pristupnog pojasa Medvednice razvila su se uz stubiku cestu kao granicu Parka i na povienijem dijelu izmeu doline Krapine i strmih padina Medvednice, od Ivanca Bistranskog do Gornje Bistre i Kraljevog Vrha. Radi se o dijelovima naselja Ivanec Bistranski i Jablanovec u Zapreiu sa oko 1.700 stanovnika koji su u porastu ak za oko 27% u odnosu na 1991. godinu. Paralelno s naseljavanjem raste i stambena izgradnja i to uglavnom obiteljskih kua. To je vrlo dinamian porast ali jo vei rast pokazuje naselje Donja Bistra, ukljuujui i dio pod Parkom prirode. Od naselja ovog podruja najvea su Gornja Bistra i Jablanovac sa preko 1.000 stanovnika. Ukupan bistranski prostor Parka Medvednice broji oko 5.582 stanovnika to je za 7,3% vie nego 1991. godine. Dakle, naseljavanje ovog podruja prati ukupnu dinamiku demografskog rasta ovog relativno privlanog dijela Zagrebake upanije. Tu stanovnitvo raste znatno dinaminije nego u Zagrebu i u ostalom dijelu Zagrebake upanije, u prvom redu zahvaljujui poveanom doseljavanju devedesetih godina. Prostori ovih naselja prema Medvednici imaju jo dovoljno graevinskog podruja za umjeren demografski razvoj. Stoga procjenjujemo da e ovo podruje demografski rasti i u budunosti pa je potrebno mjerama ovog plana utjecati na racionalno koritenje i zatitu prostora Parka. Ovo podruje ve je doivjelo socioekonomsku preobrazbu kao pokazatelj suburbanizacije kroz prestrukturiranje poljoprivrednog stanovnitva u preteito nepoljoprivredna zanimanja i s tim u svezi promjenu naina ivota. Pri tome mogunost dnevnog migriranja u grad ima odluujuu ulogu. Stoga ovdje nema tipinih seoskih naselja ve se odvija intezivan proces urbanizacije prostora pa su sva naselja zapreiko bistranskog podruja Parka jae ili slabije urbanizirana. Prema centalitetu naselja Donja Bistra je lokalno sredite, Gornja Bistra i Kraljev Vrh su pomona sredinja naselja, a Ivanec i Jablanovec su naselja s pojedinanim sredinjim funkcijama. Stanovnitvo ovih naselja ostale sredinje sadraje zadovoljava u gradu Zapreiu kao regionalnom gradskom sreditu ili u gradu Zagrebu.
59

Slika 2. Broj stanovnika u prostoru Parka prirode Medvednica 1981., 1991. i 2001. po prostornim cjelinama
Broj stanovnika 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0
Zagrebako podruje
Sesvetsko podruje Stubiko podruje
Bistransko podruje
1981.
1991.
2001.
2. Stubiki prostor u podruju Parka, izuzev nizinskog dijela, ima oteane prirodne uvjete za razvoj naselja osim u nizinama, budui se radi o strmijoj strani Medvednice. Veza sa Zagrebom odvija se eljeznikim ogrankom do Gornje Stubice (54 km), preko Zaboka. Kako je prirodna konfiguracija Medvednice oduvijek barijera efikasnijem povezivanju stubikog kraja sa Zagrebom, svojevremeno je planirano probijanje tunela kroz Medvednicu, od ega se kroz Strategiju prostornog ureenja Hrvatske odustalo, zbog visokih trokova ali i planiranog pritiska prometa na sredite Zagreba. Zbog toga su glavnim prometni pravci formirani s bonih strana ovog podruja, sa zapada i istoka, povezujui stubiki prostor sa dva magistralna cestovna pravca - Zagorskom magistralom zapadno i cestom Zagreb Varadin istono, prometnicom Popovec Laz Sesvete i stubikom cestom preko Zapreia do Zagreba. Relativno dobre prometne veze i blizina Zagreba pogoduju tradicionalno visokom postotku dnevnog migriranja radne snage te uenika i studenata u Zagreb. 32 Najznaajnija razvojna arita i podruja koncentracije stanovnitva su Grad Donja Stubica sa ukupno oko 3.000 stanovnika u podruju Parka od ega u jae urbaniziranom naselju Donja Stubica na medvednikoj strani ivi 1.514 stanovnika koji su u izuzetnom porastu (24%) u odnosu na 1991. godinu. Od ostalih obuhvaenih naselja Grada Donje Stubice, Donja Podgora i Pustodol su slabije urbanizirani, dokle su ostala pripadajua naselja na obroncima Medvednice tipino seoskog karaktera. Podruje opine Gornja Stubica koje pripada Parku Medvednice uglavnom je tradicionalno seoskog karaktera s izuzetkom naselja Gornja Stubica kao lokalnog sredita koje je slabije urbanizirano, a broji oko 600 stanovnika u podruju Parka. Opina Gornja Stubica ukupno ima 2.306 itelja na obuhvatnom prostoru Parka. Stanovnitvo ovog dijela Gornje Stubice je u minimalnom porastu (1,5%).
Prema raspoloivim podacima 1991. godine iz tadanje opine Donja Stubica (ukljuujui naselja Gornje Stubice, Stubikih Toplica i Jakovlja) svakodnevno je u Zagreb dolazilo 9.504 dnevnih migranata to je inilo 38% od stanovnitva tog podruja.
32
60

Gornja Stubica ima velike anse u razvoju seoskog turizma i zdrave hrane za to su potrebni poticaji i ulaganja u revitalizaciju sela, to bi omoguilo i demografsku revitalizaciju, zaustavljanje iseljavanja i ukupan porast stanovnitva. Gornja Stubica za to ima perspektive jer se radi o vrlo slikovitom zagorskom mjestu, ouvanom prirodnom okoliu, a poznato je po znamenitom Matiji Gupcu i seljakoj buni iz 1573. godine, dvorcu grofova Ori iz godine 1756. i Gupevoj lipi. Najrazvijenije sredite stubikog kraja predstavlja opina Stubike Toplice. Stubika cesta po centralnom dijelu opine dijeli naselja na medvednika i ostala. Dio Toplica na medvednikoj strani broji ukupno 1.840 stanovnika, od ega najbre rastu naselja Stubike Toplice sa 1.252 stanovnika te Strmec Stubiki sa 377 itelja, dokle naselje Pila sa 210 stanovnika proivljava demografski pad, a naselje Sljeme je na kraju procesa demografskog izumiranja. Stubike Toplice su poznate kao kupalino ljeilite i turistiko sredite cijelog stubikog kraja sa hotelom Matija Gubec i bazenima za kupanje visokog kapaciteta ali i ansama za razvoj seoskog turizma u privatnom smjetaju, vikend turizma. Ukupan stubiki kraj u prostoru Parka broji 7.204 stanovnika i u porastu je za 1,9% u razdoblju 1991.-2001. Na ovom podruju stanovnitvo ivi u 2.272 kuanstava i oko 3.489 stambenih jedinica. Broj zavrenih stanova vei je za oko 7,5% u posljednjih deset godina. 3. Zagrebaki dio Parka sastavni je dio urbanog prostora Zagreba, a obuhvaa sjeverne dijelove gradskih etvrti Podsused Vrape, rnomerec, Podsljeme i Gornja Dubrava i to slijedee prostore: Podsusedsko Dolje, Bizeki, Borec i Gornje Vrape, Mikulii, Lukii, estine, Kraljevec, Graani, G. Dolje, Baun i Markuevec te neke dijelove naselja u etvrti Gornja Dubrava koji su izvan obuhvata GUP-a Zagreb a obuhvaeni su Prostornim planom Grada Zagreba. Radi se o razliitom postotku rasporeenosti od ukupnog stanovnitva ovih naselja u prostoru Parka prirode, to se kree od 10 (Podsusedsko Dolje) do 80 posto (Markuevec). U ovom dijelu Parka najatraktivnijem za stanovanje, ivi 17.232 stanovnika ili 51,3% to je za 5% vie nego 1991. godine. To ukazuje na dinaminiji rast stanovnitva nego to je prosjeni porast na ukupnom podruju Grada Zagreba (3,9%), posebno u odnosu na znatno nii rast naselja Zagreb. Neto niim tempom raste broj kuanstava ali intenzivnije raste ukupan broj stambenih jedinica i to ak za 15% 33 u odnosu na 1991. godinu. Rije je o porastu obiteljske stambene izgradnje u privatnom vlasnitvu vee bruto stambene povrine. Oito se radi o porastu privlanosti za naseljavanje ovog podsljemenskog dijela podruja Parka. Izgradnja i irenje ovih dijelova naselja Zagreb (nekadanjih samostalnih naselja) odvijalo se na niim breuljcima, u dolinama potoka Medvednice, na ostacima ume i poljoprivrednog zemljita. Stanovnitvo podsljemenskog i istonog prigorskog dijela Parka meu prednostima ivljenja na ovom prostoru istiu: miran dio grada, nezagaenu prirodu i ugodan prirodni ambijent. Meu nedostatke ubrajaju se: slaba prometna povezanost (tonije pristupanost) ovih kvartova, nedostatak sadraja drutvene infrastrukture, posebno kulturnih ustanova a treba poboljati i lokalnu zdravstvenu slubu te komunalije naroito grijanje. Stoga se trai dosljedna i lokalno odgovorna komunalna politika, poboljanje urbanih pravila za izgradnju naselja te institucije mjesne samouprave. Za sada je oito da povoljni prirodni uvjeti, veliina privatnih parcela, obiteljskih kua odnosno iznad prosjena veliina stanova nadoknauju postojee nedostatke.
Stambenim jedinicama ovdje, prema Meunarodnim preporukama i metodologiji za popise stanovnitva, kuanstava i stanova smatra se ukupan broj graevinski dovrenih, nastanjenih i nenastanjenih stanova i drugih prostorija ukljuujui i kolektivne stanove, koji se koriste bilo za stanovanje, obavljanje sezonskih radova u poljoprivredi ili drugih djelatnosti, za odmor i rekreaciju i slino.
33
61

Dakle, na ovom podruju potrebno je dovriti osnovnu urbanizaciju odnosno prostornim planovima utvrditi vrsta pravila stambene izgradnje i ureenja naselja radi ujednaavanja tipa izgradnje i rezervacije povrina za javne sadraje. Treba dakle, razvijati odreenu reurbanizaciju prostora kojoj je cij eljena kakvoa ivotnih uvjeta (ustanove za posebne skupine mlade i stare, nedostajue sportske i kulturne objekte, zdravstvene stanice, poboljanje prometnih veza i prometnica, specifinih obrtnikih usluga i dr.). Stambeni portret ovog podruja je obiteljska kua nie katnosti s okunicom i dvoritem u granicama okune parcele. 4. Sesvetsko prigorje - jugoistoni dio Parka obuhvaa sljedea naselja odnosno dijelove naselja: urekovec,Goranec, Kaina, Kainska Sopnica, Kuilovina, Kuanec, Paruevina, Planina Donja, Planina Gornja, Prekvrje, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, sa ukupno 3.598 stanovnika. Stanovnitvo je u porastu oko 7,1% u posljednjih deset godina. Ovdje se radi uglavnom o ruralnim i slabije urbaniziranim naseljima. Na ovom prostoru dolazi do znatno sporijeg rasta stambene izgradnje (1%), nego u prvom dijelu Parka. Osnovnu karakteristiku reljefa ovog prostora ine uzduni breuljci i aluvijalne doline potoka, to predstavlja prostor za daljnje irenje naselja. naseljenost see dokle i obradive povrine, pa je dio naseljenog prostora i bez osnovne komunalne infrastrukture. Obuhvatno podruje Parka jo uvijek je dijelom neizgraeni prostor, pod oranicama, vinogradima ili umom s brojnim sitnim parcelama u privatnom vlasnitvu. Po obliku izgradnje prevladavaju obiteljske kue, kue za odmor odnosno za povremeno koritenje i kleti. Znaajke sredinjih funkcija razine podrunog sredita u ovoj skupini imaju Kaina i Vugrovec Donji, a lokalna sredita predstavljaju urekovec i Vugrovec Gornji. Ista naselja svoje ire sredinje sadraje zadovoljavaju u Sesvetama koje predstavljaju manje regionalno sredite za cijelo gravitacijsko podruje, odnosno u Zagrebu. Zbog blizine grada odnosno gradskih naselja Zagreb i Sesvete, mijenjaju se socioekonomska obiljeja i nain ivota stanovnitva pa dolazi i do promjene u tipologiji kuanstava i naselja. Sve je vei udio mjeovitih kuanstava s obzirom na izvore prihoda a vei je udio nepoljoprivrednog stanovnitva, dokle se fizionomija naselja postupno mijenja. Prema kriterijima za tipologiju naselja prihvaenoj i u aktualnoj Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske u podsljemenskom i dubravskom dijelu prevladava seoski tip naseljenosti a u sesvetskom prigorju obuhvaena naselja sve vie poprimaju karakter slabije, a tek dijelom jae urbaniziranih naselja. Prema tome, stanovnitvo na podruju Parka prirode Medvednica pokazuje umjereni porast. Ovdje se moe govoriti o utjecaju demografskog razvitka na prirodne vrijednosti Parka. Budui da se ovjek pojavljuje naspram parkova prirode kao potroa i kao zatitar, vrlo je vano da svjesno regulira svoju poziciju, jer e u protivnom ugroziti dragocjenu prirodu. S druge strane bez ovjeka Park bi bio kao nekada, zaputena uma, prava prauma, koju bi prirodne sile unitavale (potoci, raslinje, klizita, klimatske prilike i sl.) i protiv kojih se takoer treba boriti. Parkovi prirode u cijelom svom prostoru, ukljuujui sve objekte, puteve, prirodni krajolik, kulturnu batinu i drugo, dati su ljudima na koritenje, uvanje i zatitu. Zato je odnos izmeu ovjeka i prirode ovdje iznimno vaan i osjetljiv. Jer, osim to je ovjek uvar prirode, on je istovremeno i potencijalni agresor. 62

Stoga, ravnotea izmeu uvanja i racionalnog koritenja, predstavlja osnovnu poruku i unutar demografskog razvitka i zatite Parka. Premda ovjek predstavlja najopasnijeg potroaa i zagaivaa prirode, njegova aktivna uloga zatitara, u ovom sluaju ne samo stanovnitva u naseljima na obuhvatnom podruju Parka, ve i njegovih drugih, povremenih korisnika, koji trajno prebivaju na drugim podrujima, trebala bi biti snanija od negativnog aspekta njegove nazonosti. Isto se odnosi na poeljnu vezu ovjeka i kulturne batine u okviru Parka. Proizlazi, osnovna teza ovog dijela Plana da je umjereni ravnomjerniji blagi rast stanovnitva na irem podruju Parka prirode Medvednica prihvatljiv, ukoliko je u funkciji zatite, utvrene namjene i koritenja, odnosno ukoliko se izgradnja naselja i ouvanje Parka odvijaju planski i kontrolirano. Depopulacija i izumiranje nisue poeljni, mada se odvijaju u dijelu ruralnih naselja sjevernog sesvetskog prigorja odnosno stubikog podruja, posebno na uzvisinama. To je dugorono negativan proces s viestruko nepovoljnim demografskim posljedicama, jer bez radno aktivnog stanovnitva nema autohtonih nositelja i provoditelja programa revitalizacije sela, programa zatite prirode niti ouvanja kulturne batine, to privlai posjetioce, izletnike. Na cjelokupnom prostoru Parka prirode Medvednica izvrena je polazna tipizacija prostora prema izabranim pokazateljima i kriterijima (% poljoprivrednog stanovnitva, % radnika od aktivnog stanovnitva, veliini naselja i obiljejima prostora u smislu stila ivota) za valorizaciju. Disperzna naseljenost prostire se uglavnom rubnim dijelom prostora Parka u etri navedena subregionalana podruja Parka gdje oko polovice stanovnitva (51,3%) ili 17.232 ivi u podruju obuhvata Grada Zagreba u tzv. podsljemenskoj zoni koja se smatra izuzetno aktraktivnim podrujem za stanovanje. Unato dosadanjim mjerama ograniavanja izgradnje popisni podaci pokazuju da je ovdje gustoa naseljavanja ipak u odreenom porastu. Drugo podruje po broju stanovnika je stubiko podruje koje ini 21,4% (7.204 stanovnika), tree bistransko podruje sa 16,6% (5.582 stanovnika) ukupnog stanovnitva Parka i na kraju sesvetsko prigorje sa 10,7% ili 3.598 stanovnika. Meutim, ogromna je razlika u gustoi naseljenosti izmeu pristupnog junog i jugozapadnog dijela obuhvata naselja u odnosu na sesvetsko prigorje i stubiko podruje. Tome je razlog drutveno gospodarski utjecaj ukupnog, pa i demografskog razvoja okolnih makroregionalnih sredita, u prvom redu Zagreba te subregionalnih sredita Sesveta, Zapreia, Bistre te Donje Stubice i Stubikih Toplica. U prostoru Parka u ukupnosti, ba i ne prevladavaju mala naselja, kako je za oekivati za prostore Parka prirode. Glede veliine naselja odnosno dijelova naselja uz zagrebaki prostor obuhvata sjevernih dijelova naselja Zagreb slijedi prisojna strana naselja Donje Stubice i Stubikih Toplica, Gornja Bistra te Jablanovec i Ivanec Bistranski. U ovim naseljima u posljednjem meupopisnom razdoblju prevladava ekspanzivni demografski razvoj. Porast stanovnitva u zagrebakom se podruju kree u ukupnosti oko 5% a najvei je u obuhvatu naselja Donja Bistra, ak 53% te naselja Jablanovec 28,8%, slijedi Ivanec Bistranski i Donja Stubica te Stubike Toplice sa oko 13%, dokle naselja sesvetskog prigorja demografski rastu u prosjeku za oko 7%, meu kojima prednjae Paruevina i Prekvrje. Premda se u nekim sesvetskim naseljima u Parku dijelom odvija i ukupna depopulacija. Popis iz 2001. pokazuje da tek jedno naselje u prostoru ovog parka definitivno izumire (broji oko 20 stanovnika). To je naselje Sljeme, sa jednim stalno nastanjenim stanovnikom smjeteno u sreditu brdsko planinskog dijela Parka. Ovakvom negativnom demografskom procesu pribliavaju se jo 2 naselja i to Paruevina sa 22 prisutna stanovnika, mada pokazuje izuzetan postotak porasta (75%) u odnosu na 1991. (sa 12 na 22, 2001.) te Volavec (27 stanovnika) u Gornjoj Stubici. Uz depopulaciju 63

najnerazvijenijih naselja (Planine Gornje i Planine Donje) te obuhvatnog dijela naselja Kuilovine sjevernog sesvetskog podruja, osnovno obiljeje ovog dijela Parka je demografska ekspanzija. Zbog relativne blizine Zagreba i sredita Sesveta te zaposlenosti stanovnitva i ovog dijela naselja uglavnom u Zagrebu i Sesvetama, ovaj dio Parka demografski e se razvijati i tako, uz ostalo, biti u funkciji zatite Parka i starih autohtonih sela te razvoja ekoloke poljoprivrede.
1.4.2.2. Tipologija naselja i tipovi demografskog razvoja

Detaljnom analizom polazne tipizacije prostora Parka prirode Medvednica izvrena je tipizacija prostora prema odabranim pokazateljima i kriterijima za valorizaciju (% - tku poljoprivrednog stanovnitva, % tku radnika od aktivnog stanovnitva, veliini naselja i obiljejima prostora u smislu stila ivota). Dobivena razdioba podruja Parka pokazuje slijedee rezultate: Tablica 3. pokazuje da je od ukupno 41 naselja odnosno dijelova naselja u granicama Parka, svega njih 3 (Zagreb, Donja Stubica i Stubike Toplice) ili 7,3% imaju karakter gradskih naselja, najvie je (36,6% ili njih 15) jae urbanizirano odnosno ima prijelazna obiljeja izmeu grada i urbaniziranog prostora (GU).To je cijelo bistransko podruje te Kaina i pojedina razvijenija naselja ostalog podruja Parka. Slabije je urbanizirano (US) desetak naselja ili njih 24,4%, tj. slabije i jae urbanizirana naselja ine vie od polovice svih naselja. Naselja s preteito seoskim obiljejima (S) je svega 11 ili 26,8% , a 2 su po tipu podruja ostalo (O) - s manje od 100 stanovnika (Sljeme, Volavec). U Parku su manji, neizgraeni dijelovi naselja Jakovlja, Hum Stubiki i Laz Bistriki koji su bez stanovnika, mada njihov naseljeni prostor izvan Parka prirode ima znaajan broj stanovnika, a po tipu naselja radi se o jae urbaniziraniziranim naseljima ( GU). Seoska su naselja rasprostranjena uglavnom u Gornjoj Stubici i sesvetskom prigorju. Ova mala naselja nalaze se u urbanoj sjeni velikog grada, a teta bi bila da izumru. Zasigurno e u narednom razdoblju izumrijeti Sljeme i Volavec. Sadanje stanje pokazuje obrnutu disperziju rasporeda broja stanovnika i broja naselja prema tipu prostora. Premda se radi o svega 3 gradska naselja odnosno dijela naselja u podruju Parka u njima ivi 59,3% ili gotovo 20.000 stanovnika, dokle u jae i slabije urbaniziranom dijelu Parka ivi daljnjih 32,5% stanovnika, a u seoskim i ostalim naseljima svega 8,2%. Podaci kvalitativne analize prema tipovima demografskog razvoja pokazuju da seoska naselja uglavnom imaju depopulaciju ili opadanje stanovnitva s izrazito visokim udjelom starih osoba, dokle gradska, posebno prijelazna jae urbanizirana naselja, demografski rastu odnosno imaju tip razvoja demografsku ekspanziju, u prvom redu doseljavanjem ili imigracijom, dokle manji broj naselja u Parku izumire. Zagrebaki dio Parka, raste neto iznad prosjenog porasta ukupnog podruja Grada te prema tipu demografskog razvoja ima regeneraciju stanovnitva imigracijom, premda uz negativno prirodno kretanje. Imigracija stanovnitva na ovaj prostor odvija se uglavnom s ostalog podruja naselja Zagreb odnosno prerazmjetajem stanovnitva ireg podruja grada Zagreba, u ovaj za stanovanje relativno atraktivni prostor. Najdinaminiju stopu demografskog rasta odnosno tip ekspanzivnog demografskog razvoja ima bistransko podruje Parka jer njegovo stanovnitvo raste po prosjenoj godinjoj stopi od 0,71 i to doseljavanjem s drugih podruja, izvan upanije, emu su takoer doprinijela ratna zbivanja.
64

Tablica 3. Naselja i stanovnitvo PP Medvednica prema tipu podruja, 2001. Podruje/ naselje/ stanovnitvo 2001. naselja Ukupno stanovnici naselja stanovnici naselja stanovnici naselja stanovnici naselja stanovnici broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj %
TIPOVI PODRUJA * po naseljima / dijelovima naselja
svega
41 100,0 33.616 100,0 9 100,0 5.582 100,0 19 100,0 7.204 100,0 1 100,0 17.232 100,0 12 100,0 3.598 100,0
G
3 7,3 19.795 59,2 2 10,5 2.766 38,4 1 100,0 17.232 100,0 -
GU
15 36,6 7.918 23,7 9 100,0 5.582 100,0 5 26,3 1.592 22,1 1 8,3 744 20,7
US
10 24,4 2.971 8,9 3 15 969 13,5 7 58,3 2.002 55,6
S
11 26,8 2.701 8,1 7 36,8 1.849 25,7 4 33,4 852 23,7
O
2 4,9 28 0,1 2 10,5 28 0,4 -
Podruje Zagrebake upanije Podruje Krapinskozagorske upanije Zagrebako podruje
Sesvetsko podruje
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., DZS, Zagreb * Tipovi podruja: G naselja s preteito gradskim obiljejima; GU naselja s prijelaznim obiljejima izmeu grada i urbaniziranog prostora (jae urbanizirano podruje prema Vresku); US naselja s prijelaznim obiljejima izmeu urbaniziranog prostora i sela (slabije urbanizirano podruje prema Vresku); S naselja s preteito seoskim obiljejima ; O ostalo podruje s manje od 100 stanovnika (izumiru ili tendiraju izumiranju) Slijedi sesvetski prigorski dio, dokle najslabije raste (prosjena godinja stopa 1991. 2001. je 0,19) stubiko podruje, izuzev nekih navedenih naselja i u ovom prostoru. Stoga sesvetsko podruje Parka ima uravnoteani razvoj s pozitivnim prirodnim prirastom, izuzev dijela najsjevernijih brdskih dijelova koji imaju depopulaciju. Ukupno stubiko podruje jo uvijek ima odreeni porast imigracijom ali se ubrzano pribliava stagnaciji stanovnitva ili nultom rastu, s izuzetkom nekoliko veih naselja i u ovom dijelu Parka. Kada se tipizacija opeg kretanja stanovnitva analizira na nioj prostornoj razini tj. po pripadajuim naseljima u Parku, vidljivo je da dio naselja ima ekspanzivan demografski rast , to se prema popisnim podacima po tempu demografskog rasta znaajnije ne razlikuje od kretanja na cjelokupnom prostoru tih naselja. Samo je drugi dio naselja, izvan Parka vie izgraen javnim i ostalim sredinjim sadrajima.Tako je s kretanjem na prostoru Jablanovca i Ivanca Bistranskog te Donje Bistre, zatim Donje Stubice i Stubikih Toplica, Pustodola u Donjoj Stubici te dijela sesvetskih naselja: urekovca, Kaine, Kainske Sopnice, Kuanca, Paruevine, Prekvrja i Vugrovca Donjeg. 65

Dakle, kretanje stanovnitva u razdoblju 1991. 2001. pokazuje da na prostoru Parka prevladava tip demografskog razvitka oznaen kao regeneracija imigracijom (tip 3 Tablica 4.) s opisanim razlikama po pojedinim prostornim cjelinama. Tipovi demografskog razvitka pokazuju ukupno kretanje stanovnitva (utjecaj u tome prirodnog kretanja i migracija), ali prema razliitom intenzitetu. U prostoru Parka prirode prisutna su sljedea tri tipa34 (Tablica 4) i to: 1 demografska ekspanzija: izrazito pozitivan rast stanovnitva, u prvom redu imigracijom, ali i pozitivnim prirodnim kretanjem pri emu je pozitivna stopa meupopisnog kretanja stanovnitva vea od stope prirodnog prirasta; 2 uravnoteeni razvitak: relativno mlada, bioreprodukcijski postojana, aktivna populacija s jasnim meupopisnim porastom i prirodnim rastom stanovnitva; 3 regeneracija imigracijom: popisom ustanovljeno pozitivno kretanje stanovnitva, vee od stope prirodnog kretanja (smanjenja). Tablica 4. Stanovnitvo po pojedinim dijelovima pristupnog podruja Parka u razdoblju 1991. - 2001. i prema tipovima demografskog razvitka.
Podruje Parka prirode Medvednica 1. Zagrebako podruje 2. Sesvetsko podruje 3. Stubiko podruje 4. Bistransko podruje Ukupno broj 17 232 3 598 7 204 5 582 33 616 Ukupno stanovnitvo 2001. % 51,3 10,7 21,6 16,7 100 Povremeno stanovnitvo broj 960 3100 5150 2000 11.210 % 8,6 27,7 45,9 17,8 100 Uvjetni stanovnici * (stalni i povremeni) broj 18.192 6.698 12.354 7.582 44.826 % 40,6 14,9 27,6 16,9 100 Indeks uvjetno / stalno 105,6 186,2 171,5 135,8 133,3 Tip demografskog razvitka 3 2 3 1 3
Izvor: Popis stanovnitva, domainstava i stanova 1991., i 2001. DZS, Zagreb i procjene Gradskog zavoda za prostorno ureenje. *Broj uvjetnih stanovnika dobiven je tako da je stalno prisutnom broju prema Popisu pribrojen ekvivalentan prosjean broj privremeno odnosno povremeno prisutnog stanovnitva, zajedno s prosjenim brojem dnevnih, preteito vikend posjetitelja Parka prirode. Uz stanovnitvo sa stalnim stanovanjem u pristupnom odnosno naseljenom podruju Parka pojavljuju se i povremeni odnosno privremeni korisnici ovog prostora. Povremeno odnosno privremeno prisutno stanovnitvo podrazumijeva stanovnitvo koje uglavnom iz drugih naselja, preteito vikendom boravi u ovom prostoru, uglavnom radi odmora i rekreacije, koristei stanove (kue) za odmor, "nenastanjene" stanove, ugostiteljsko turistike kapacitete (npr. hotel Matija Gubec u Stubikim Toplicama i dr.), smjetaj kod stalnog stanovnitva i slino.
34
Uz navedene postoje jo dva tipa i to:
4 depopulacija ili relativno zaostajanje u razvoju stanovnitva; apsolutno i relativno smanjenje broja stanovnika po prosjenoj godinjoj stopi do 1%, mada prirodno kretanje na tim prostorima moe biti pozitivno; 5 izumiranje ili izrazito nazadovanje u razvitku; smanjenje stanovnitva vie od 1% prosjeno godinje. 66

Ocjenjuje se da je takvog stanovnitva u prostoru ovog dijela Parka prirode u vrijeme najintenzivnijeg boravka ovdje (prosjeno vikendom) oko 11.200 osoba, uz postojee stalno stanovnitvo. Stoga je ukupan broj stalnog, zajedno s privremenim stanovnitvom (tzv. uvjetni broj stanovnika) za treinu vei od broja koji stalno ivi u naseljenom prostoru Parka i iznosi preko 44 tisue. Prostorna distribucija privremenog i uvjetnog stanovnitva po prostornim cjelinama pokazuje drugaiju koncentraciju i polarizaciju ovog stanovnitva u odnosu na stalno stanovnitvo. Tako je privremenog stanovnitva najvie u stubikom, zatim sesvetskom podruju, a znatno manje u zagrebakom i bistranskom. Ove konstatacije stanja u prostoru potvruju nunost selektiranja demografskih procesa te razliitih mjera planskog usmjeravanja namjene pojedinih zona u Parku prirode, posebno potrebu oivljavanja, ureenja i zatite te veeg tradicionalnog osmiljavanja ruralnog prostora, ali i ostalog prostora atraktivnog za povremeno koritenje stanovnitvu ireg zagrebakog prostora, naroito u svrhu odmora i rekreacije. Zato je uz ostalo potrebno poveati ponudu smjetajnih, ugostiteljsko turistikih i drugih kapaciteta, ukljuujui i kapacitete seoskog turizma s razliitim sadrajima ponude u ovom atraktivnom Zagrebu bliskom prostoru. Nasuprot tome, na vrnom podruju35 Parka prirode odvija se najvea cirkulacija, uglavnom dnevnih posjetilaca i to vikendima, posebno u proljee te poetkom jeseni, za povoljnih vremrnskih uvjeta i zimi, za vrijeme skijanja. Prema raspoloivim podacima ocjenjujemo da na vrno podruje u postojeim smjetajnim i prometnim mogunostima, dolazi maksimalno u jednom danu oko 10.500 posjetilaca, u najpovoljnijim vremenskim uvjetima ili zimi u skijakom periodu. Raspored posjetilaca prema vrstama prijevoza na vrh Sljeme izgleda ovako: Prosjean broj posjetitelja po danu broj struktura (%) iara ili autobus Osobni automobili Pjeaci planinari Ukupan broj posjetitelja 4 500 1 000 5 000 10 500 42,8 9,5 47,7 100
Izvor: ZET-broj prevezenih putnika iarom ili autobusom i procjena Gradskog zavoda za prostorno ureenje.
Prema tome vrno podruje Medvednice u odreene dane i u vrijeme skijanja je veoma optereeno s obzirom na prometna i ostala ogranienja.
1.4.2.3. Struktura stanovnitva Parka prirode Medvednica

Radi sagledavanja kvalitativnih odrednica demografskog i ukupnog razvoja, njegovog sadanjeg i budueg kretanja vano je poznavati sastav stanovnitva prema osnovnim obiljejima i to: spolu i starosti, aktivnosti, posebno poljoprivredno stanovnitvo prema aktivnosti, zaposleni prema preteitoj
35
Vrno podruje podrazumijeva prostor oko samog vrha Sljeme (na 1.035 m) od "Hunjke" do "Grafiara" na kojem su smjeteni turistiki i rekreativni sadraji (planinarski domovi, ugostiteljski sadraji, stajalite skijake i ZET-ove iare, TV-toranj, inovnika livada i drugo
67

aktivnosti, migracijska obiljeja, stanovnitvo prema izvorima prihoda te stanje i sastav kuanstava i obitelji, stanove i stanovanje. Spolna i dobna struktura Prema Popisu stanovnitva iz 2001. na podruju PP Medvednica ivjelo je 33.616 stanovnika od toga 16.283 ili 48,4% mukog i 17.333 ili 51,6% enskog stanovnitva. U svim naseljima ovog podruja brojnije je ensko nego muko stanovnitvo. Interesantno je da je najznaajnija razlika u korist ena (visoki udio ena u odnosu na mukarce) u Sesvetskom prigorju i to 52,2%:47,8%, zatim slijedi podruje Grada Zagreba sa 51,7% ena prema 48,3% mukaraca, pa Bistransko sa 51,6:48,4 posto te Stubiko podruje sa 50,9% ena prema 49,1% mukaraca. Godine 1991. razlika izmeu broja mukaraca i ena bila je manja to znai da je podruje otvorenog ili imigracijskog tipa u kojem preteu ene to je svakako utjecao rat 90-tih godina kroz smanjenje udjela mukaraca. Poveani udio ena u ukupnom stanovnitvu ima svoje negativne reperkusije na sklapanje brakova i na prirodni prirast. Glede tipa stanovnitva prema dobnom sastavu podaci i u ovom prostoru pokazuju nastavak procesa starenja, uostalom kao i na podruju Zagrebake regije i cijele Hrvatske, ovdje ak neto brim tempom. U odnosu na ranije razdoblje nastavlja se proces starenja pa se stanovnitvo ovog podruja prema tipu dobnog sastava takoer nalazi u fazi duboke starosti, dok su pojedini njegovi dijelovi neto manje, a drugi vie u granicama ovog tipa dobnog sastava. (Tablice 3. i 4. u prilogu) Prema klasifikaciji tipa dobnog sastava stanovnitva koja uzima u obzir indeks starosti stanovnitvo je u tipu tzv. duboke starosti, ako se index starosti kree od 55,0 do 99,0 posto. Bez obzira na poveani broj doseljenih za vrijeme rata 90 ih godina na neke dijelove i ovog prostora, posebno na bistransko i sesvetsko podruje, nije dolo do osjetnijeg pomlaivanja stanovnitva, tako da na primjer sesvetsko podruje ima gotovo isti udio starog stanovnitva (65 i vie) kao u prosjeku Republika Hrvatska, to znatno nadmauje prag starosti od 12%, dok indeks starosti iznosi 98,8. Prema tome, ukupno kao i dobna stuktura doseljenih 90 ih godina na ovo i ire zagrebako podruje ne sastoji se u veoj mjeri od mlaih dobnih skupina, to je inae karakteristika doseljenikog stanovnitva, nego vie od starijih odnosno srednje starijih osoba (izbjeglice iz BiH iji su mlai lanovi otili u tree zemlje, a neki i poginuli). Tablica 5. Pokazatelji starosti stanovnitva PP Medvednica 2001., usporedba sa Hrvatskom
Udjel stanovnitva Podruje 0-14
1. BISTRANSKO 2. STUBIKO 3. SESVETSKO 4. ZAGREBAKO UKUPNO P.P. MEDVEDNICA R. HRVATSKA
65 i vie 15,2 14,9 16,2 14,2 14,7 16,6
Indeks starenja 90,4 77,8 98,8 82,9 84,5 91,9
Koeficijent starosti 15,2 14,9 16,2 14,2 14,7 16,6
Tip dobnog sastava
16,8 19,0 16,4 17,2 17,4 17,0
duboka starost duboka starost duboka starost duboka starost duboka starost duboka starost
68

Izvor: Popis stanovnitva kuanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002. To je uz nastavak ranijih demografskih tendencija starenja doprinijelo ubrzanju procesa starenja i na ovom prostoru. Ovaj problem osobito e doi do izraaja u navedenom razdoblju, radi izrazitog smanjenja stopa fertiliteta odnosno smanjenja broja fertilnog enskog stanovnitva (15-19 godina) to e se odraziti na daljnji pad nataliteta, starenje radnog kontingenta radne snage i aktivnog poljoprivrednog stanovnitva. Uz to, starosna struktura sesvetskog prigorja ukazuje na daljnju tendenciju odseljavanja mlaih generacija u oblinje subregionalno sredite Sesvete ili na ire zagrebako podruje, tim vie to ovaj sjeverniji dio obuhvatnih naselja dovoljno komunalnih niti, drutvenih sadraja, a koji bi zadravali stanovnitvo. U stubikom prostoru najstarije je stanovnitvo naselja Gornje Stubice i podsljemenskih sela sjeverne strane Medvednice, dokle je znatno mlae stanovnitvo obuhvatnog dijela Stubikih Toplica. Ovakav dobni sastav autohtonog stanovnitva u podruju PP Medvednica bitno odreuje njegov daljnji demografski i ukupni drutveno ekonomski, komunalni, stambeni i ostali razvitak ovog prostora. Preostalo veinsko staro stanovnitvo u pojedinim sjevernijim uglavnom manjim seoskim i ostalim naseljima nije u stanju revitalizirati ostala naselja. Ukoliko se to uope eli, to bi zahtijevalo sloene opinske i upanijske programe pomoi i obnove pojedinih objekata, radi zatite odreenih lokaliteta odnosno dijelova parka prirode uz ostalo i osuvremenjavanjem razvoja poljoprivrednih kultura, seoskog turizma u cilju veeg koritenja prostora Parka u turistike i rekreativne, skijake i sline svrhe. Ovo bi ujedno zahtijevalo odreenu demografsku obnovu makar privremenim dolaskom ovdje stanovnitva iz drugih naselja i okolnih sredita. Stanovnitvo prema aktivnosti Radni kontingent ine svi mukarci u dobi od 15 64 godine i ene od 15 59 godina. U ukupnom radnom kontingentu u naseljima u Parku prirode Medvednica je mukaraca 51,8%, a udjel ena 48,2%. U ukupnom stanovnitvu u naseljima u Parku prirode Medvednica dio koji pripada radnom kontingentu iznosi 64,9%. Tablica 6.Stanovnitvo naselja u Parku prirode Medvednica prema aktivnosti, 2001. godine
Ukupno stanovnitvo Aktivno stanovnitvo Osobe s osobnim prihodom Uzdravano stanovnitvo Udio u postocima aktivno aktivno ena u stanovnitvo ukupom u ukupnom enskom stanovnitvu stanov. 45,2 51,8 44,9 45,2 46,6 39,7 48,6 38,2 41,1 42,1
Podruje 1.Zagrebaka upanija 2.Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4.Zagrebako podruje Ukupno
svega 5.582 7.204 3.598 17.232 33.616
2.879 3.669 1.878 8.907 17.333
svega 2.522 3.729 1.617 7.794 15.662
obavlja zanimanje 2.070 3.298 1.297 6.409 13.074
svega 1.499 1.346 816 4.564 8.225
835 780 452 2.586 4.653
svega 1.562 2.128 1.167 4.912 9.769
902 1.104 710 2.699 5.415
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. 69


Udio aktivnog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu u naseljima PPM iznosi 46,6%. Gledano po pojedinim podrujima PPM vidimo da u naseljima Zagrebake upanije kao i na zagrebakom prostoru udio aktivnog u ukupnom stanovnitvu iznosi 45,2%, u Krapinsko zagorskoj upaniji 51,8%, dok u naseljima sesvetskog podruja 44,9%. Od ukupnog radnog kontingenta u naseljima PPM 59,7% je radno aktivno, dok udjel radno aktivnih u odnosu na ukupno stanovnitvo iznosi 38,7%. Udjel radno aktivnih u radnom kontingentu u dijelu naselja Zagrebake upanije koja se nalaze u PPM iznosi 57,0%, u naseljima Krapinsko-zagorske upanije 72,1%, u naseljima sesvetskog podruja 55,6%, a na podruju Grada 56,4%. U prostoru PPM ukupno je 29,1% uzdravanog stanovnitva. Udjel uzdravanog stanovnitva najvei je u naseljima sesvetskog podruja 32,4%, zatim naselja Krapinsko zagorske upanije 29,5%, pa zagrebako podruje sa 28,5%, dok je najmanji u naseljima Zagrebake upanije 27,98%. Osobe s osobnim prihodom ine 24,5% cjelokupnog stanovnitva u PPM. U naseljima Zagrebake upanije najvei je udjel osoba s osobnim prihodom 26,9%, slijedi Grad Zagreb sa 26,5%, zatim naselja sesvetskog podruja sa 22,8%, a najmanji je u naseljima Krapinsko-zagorske upanije 18,9%. Tablica 7. Radni kontingent, aktivno i radno aktivno stanovnitvo Parka prirode Medvednica, 2001. godine
Podruje 1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje Ukupno Ukupno stanovnitvo Radni kontingent Aktivno stanovnitvo Radno aktivno stanovnitvo 2.070 3.280 1.297 6.376 13.023 Udio aktivnog u ukupnom stanovnitvu 45,2 51,8 44,9 45,2 46,6 Udio radno aktivnog u radnom kontingentu 57,0 72,1 55,6 56,4 59,7 Udio aktivnog u radnom kontingentu 69,5 82,0 69,6 68,9 71,8
5.582 7.204 3.598 17.232 33.616
3.631 4.548 2.322 11.313 21.814
2.522 3.729 1.617 7.794 15.662
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001.
Tablica 8. Radni kontingent stanovnitva Parka prirode Medvednica, 2001. godine

Radni kontingent
Podruje
Ukupno stanovnitvo
mukarci (15 64 g.) 1.901 2.427 1.206 5.828 11.299
(%)
ene (15 59 g.) 1.730 2.121 1.116 5.485 10.515
(%)
Udio u ukupnom stanovnitvu 65,0 63,1 64,5 65,7 64,9
1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje Ukupno
5.582 7.204 3.598 17.232 33.616
34,0 33,7 33,5 33,8 33,6
31,0 29,4 31,0 31,9 31,3
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb
70

Tablica 9. Poljoprivredno stanovnitvo prema aktivnosti u Parku prirode Medvednica, 2001.
Ukupno stanovnitvo Ukupno poljoprivredno 1) stanovnitvo Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovnitvu Aktivno poljoprivredn o stanovnitvo Udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom poljoprivrednom stanovnitvu Uzdravano poljoprivredn o stanovnitvo
Podruje
1.Zagrebaka upanija 2.Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4.Zagrebako podruje Ukupno
1)
5.582 7.204 3.598 17.232 33.616
137 1.260 57 145 1.599
2,5 17,5 1,6 0,8 4,8
96 1.034 44 93 1.267
70,1 82,1 77,2 64,1 79,2
39 225 13 49 326
Razlika do ukupnog poljoprivrednog stanovnitva odnosi se na nepoznatu aktivnost poljoprivrednog stanovnitva.
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb
Udjel poljoprivrednog u ukupnom stanovnitvu PPM iznosi 4,8%. Od ukupnog aktivnog stanovnitva u naseljima PPM, aktivnog poljoprivrednog je 8,1%. Udio ukupnog poljoprivrednog u ukupnom stanovnitvu u Krapinsko-zagorskoj upaniji je najvei i iznosi 17,5%, u naseljima Zagrebake upanije 2,5%, na prostoru sesvetskih naselja 1,6%, dok na zagrebakom podruju Parka prirode taj udio iznosi 0,8%. Obrazovna struktura stanovnitva Struktura stanovnitva prema kolskoj spremi osnovni je pokazatelj obrazovne razine stanovnitva. Popisni podaci iz 2001. daju informaciju o obrazovnoj strukturi stanovnitva starog 15 i vie godina. Budui da je osmogodinja kola obavezna, zanimljivo je sagledati, s jedne strane, koliko stanovnika nema ni tu razinu kolovanosti, a koliko je onih koji su kolovani za obavljanje nekoga strunog, posebno visokostrunog posla (SSS do VSS).
71

Tablica 10. Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema kolskoj spremi, PP Medvednica, 2001.
1-3 raz. Podruje Ukupno Bez kole Osnovne kole 1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje Ukupno 4-7 raz. Osnovne kole Osnovna kola Srednja kola svega Vie obraz. Visoko obraz. Magisterij i doktorat
Nepoznato
4.650 5.833 3.007 14.271 27.761
164 175 61 181 581
306 210 222 513 1.251
523 1.089 466 1.153 3.231
1.040 1.424 720 2.443 5.627
2.319 2.507 1.351 8.168 14.345
108 163 67 598 936
148 219 89 1.067 1.523
9 11 6 113 139
33 35 25 35 128
struktura u %
1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 3,5 3,0 2,0 1,3 2,1 6,6 3,6 7,4 3,6 4,5 11,2 18,7 15,5 8,1 11,6 22,4 24,4 23,9 17,1 20,3 49,9 43,0 44,9 57,2 51,7 2,3 2,8 2,2 4,2 3,4 3,2 3,8 3,1 7,5 5,5 0,2 0,2 0,2 0,8 0,5 0,7 0,5 0,8 0,2 0,4
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb U kretanju stanovnitva PP Medvednice prema strunoj spremi pokazalo se da 2,1% stanovnitva starijeg od 15 godina nije imalo obaveznu osnovnu kolu 20,3% imalo je samo osnovno obrazovanje, dok je ak 51,7% imalo srednju strunu spremu, 3,4% vie obrazovanje, 5,5% visoko, a 0,5% magisterij, odnosno doktorat. Udjel grupe bez kole kree se u PP Medvednica od 1,3% na zagrebakom dijelu do 3,5% na podruju Zagrebake upanije, dok za Republiku Hrvatsku iznosi 2,9%. Udjel sa zavrenom osnovnom kolom je od 17,1 na podruju Zagreba, do 24,4% na stubikom podruju, a za RH taj udjel iznosi 21,8%. Udjel stanovnitva sa srednjom kolom kree se od 43,0 na stubikom podruju, do 57,2% na zagrebakom podruju, a za RH je 47,1%.
72

Tablica 11. Stanovnitvo PP Medvednica staro 15 i vie godina prema kolskoj spremi 2001., usporedba s Republikom Hrvatskom.
- struktura u %
Ukupno Bez kole 1-3 raz. O 4-7 raz. O Osnovna kola Srednja kola svega 51,7 Vie obraz. Visoko obraz. Magisterij i doktorat Nepo znato
Park prirode Medvednica Republika Hrvatska
100,0
2,1
4,5
11,6
20,3
3,4
5,5
0,5
0,4
100,0
2,9
4,5
11,2
21,8
47,1
4,1
7,3
0,5
0,6
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001., Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema starosti, spolu i razini zavrene kole, po gradovima/opinama, DZS, Zagreb, 2002.
Najvaniji je pokazatelj udjela osoba sa strunim obrazovanjem (od SSS do visokog i specijalistikog obrazovanja) i on na prostoru Parka iznosi 61,1%, dok je republiki prosjek 59%. Znaajna razlika se oituje kod visokoobrazovnih grupa. Udjel stanovnitva sa VS do visokog i specijalistikog obrazovanja iznosi na prostoru Parka 9,4%, dok je u Republici Hrvatskoj 11,9%, odnosno na postoru Parka po podrujima kree se od 5,5% na sesvetskom podruju do 12,5% na zagrebakom podruju. Ovakva slika obrazovne strukture stanovnitva pokazuje da je stanovnitvo u Parku gotovo prosjene obrazovanosti Republike Hrvatske u srednjim i niim grupama obrazovanosti. Kuanstva i obitelji Kuanstva i obitelji nezaobilazne su jedinice razmatranja demografskih i socijalnih promjena svakog prostora. Kuanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica koja zajedno stanuje i zajedniki troi svoje prihode za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Dotle je obitelj (porodica) zajednica koja se sastoji samo od branog para ili roditelja (jednog ili oba) i njihove djece koja nisu u braku. Ovdje se prezentiraju podaci o prosjenoj veliini kuanstva, sastavu kuanstava prema broju lanova te kuanstva prema obiteljskom sastavu u predmetnom prostoru. Pored tih uglavnom kvantitativnih pokazatelja o kuanstvima, vani su i pokazatelji o izvorima prihoda jer oni ponajvie govore o smjeru i intenzitetu socio ekonomskih promjena i o tome koliko su iste ovdje specifine u odnosu na iri okolni prostor. Broj kuanstava u obuhvatu Parka poveao se u posljednjih deset godina ukupno za 7,4%, uz odreeno smanjenje prosjene veliine kuanstva. To pokazuje da kuanstvo na prostoru PP Medvednica 2001. godine ima prosjeno 3,19 osoba, ali je ipak vee u odnosu na republiki, a pogotovo na prosjek Grada Zagreba.
73

Tablica 10. Kuanstva prema Popisima 1991. i 2001. na prostoru PP Medvednica
Broj kuanstava Podruje 1991. 2001. Indeks 2001./1991. Prosjena veliina kuanstva Park prirode Medvednica 1991. 1. Bistransko 2. Stubiko 3. Sesvetsko 4. Zagrebako UKUPNO 1.590 2.145 970 5.046 9.751 1.727 2.272 1.075 5.453 10.527 108,6 105,9 110,8 108,1 108,0 3,27 3,29 3,46 3,21 3,26 2001. 3,23 3,17 3,35 3,16 3,19 2,84 2,82 3,10 3,00 Grad Zagreb 1991. 2001. Republika Hrvatska 1991. 2001.
Izvor: Dokumentacija Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., DZS, Zagreb Pozitivno je to su kuanstva u ovom prostoru vea i uglavnom obiteljska, premda i njih postupno zahvaa proces nuklearizacije. Prosjena veliina kuanstva u prostoru Parka vie odgovara prosjenoj veliini seoskih odnosno slabije urbaniziranih kuanstava u Hrvatskoj, dokle su gradska kako u Hrvatskoj tako i na ovom prostoru znatno manja. Prema broju lanova i velikih porodinih obitelji analiza takoer pokazuje da je u odnosu na Grad Zagreb u ovom prostoru vei udio kuanstava sa vie od tri lana. O tome govori sljedea tablica iz koje se mogu preciznije sagledati dominantne znaajke kuanstava i obitelji. Dokle je kuanstvo preteno potroaka jedinica, obitelj je primarno krvno srodnika zajednica koja ukljuuje elemente zajednikog stanovanja i potronje, u kojoj lanovi mogu, ali ne moraju ivjeti zajedno u istom kuanstvu. Stoga imamo vei broj uih obitelji nego obiteljskih kuanstava. Pregled obitelji prema sastavu pokazuje da je broj obitelji za 1,2% vei od broja obiteljskih kuanstava. Vidljivo je da od ukupnog broja privatnih kuanstava obiteljska predstavljaju 78,5%. Ostalo su neobiteljska (samaka i vielana) kuanstva 21,5%, to je visok udio premda manji nego u zagrebakoj regiji i u odnosu na republiki prosjek, uz manji broj vielanih obiteljskih kuanstava. S obzirom na veliinu kuanstva, od ukupnog broja privatnih kuanstava 58,3% su dvolana, trolana i etverolana.
74

Tablica 11. Kuanstva* u Parku Medvednica prema veliini i obiteljskom sastavu 2001. ukupno kuanstava 10.527
obiteljska broj 8.261 1 broj 100 svega 9.541 100 2.145 20,4 2 2.147 20,4 % 78,5 3 1.814 17,2 4 2.185 20,7 brani par s djecom 5.545 58,1 broj 2.266 5 1.252 11,9 6 649 6,2 7 217 2,1
od toga:
neobiteljska % 21,5 8 i vie 118 1,1
obiteljska i neobiteljska prema broju lanova
obitelji prema sastavu brani par bez djece 2.666 27,9 majka s djecom 1.086 11,4 otac s djecom 244 2,6
* odnosi se na privatna kuanstva Izvor: Dokumentacija Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., DZS, Zagreb Neto je vie od 21% kuanstava s pet i vie lanova, to govori o tome da su suvremena kuanstva i ovdje uglavnom obiteljska po sastavu, ali i da nema mnogo obitelji s veim brojem djece, mada ih je na ovom prostoru vie nego prosjeno u Gradu Zagrebu i u zagrebakoj regiji. To je uz ostalo zato to se u ovim prostorima ivi preteito u obiteljskim kuama, to sa svoje strane utjee na vei broj lanova obitelji koje stanuju odnosno ive i troe obiteljski prihod zajedno. Stanovi i stanovanje Prema Popisu stanovnitva, kuanstava i stanova, 2001. je na podruju Parka prirode Medvednica bilo ukupno 13.872 stana uglavnom u obiteljskim kuama. U usporedbi s Popisnim podacima iz 1991. broj stanova se poveao za 9,8%. Od ukupnog broja stanova, stanova za stalno stanovanje bilo je 11.616. Ukupno nastanjenih bilo je 10.265, dok je privremeno nenastanjenih i naputenih stanova 1.351. Osim navedenih stanova za stalno stanovanje istovremeno je popisano i 2.256 stanova koji se koriste povremeno. Od ove kategorije stanova, stanova za odmor bilo je 2.174 dok je stanova koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi i stanova u kojima se samo obavljala djelatnost bilo ukupno 82. Usporedimo li postojei stambeni fond s brojem kuanstava uoavamo vei broj stanova od broja kuanstava to bi pojednostavljeno govorei znailo da neka kuanstva koriste dva ili vie stanova. Promatramo li udjele dvije upanije (Krapinsko-zagorske i Zagrebake) i Grada Zagreba u ukupnom broju stanova na podruju PPM, dobivamo sljedee pokazatelje: udio Grada Zagreba ukljuujui sesvetski dio je 59,1%, zatim slijedi Krapinsko zagorska upanija sa 25,2 % i na kraju Zagrebaka upanija sa 15,7%.
75

Tablica 12. Stanovi prema nainu koritenja u prostoru Parka prirode Medvednica, Popis 2001.
Ukupno stanova Park prirode/ prostorne cjeline broj 2.175 3.489 1.812 6.396 13.872 % 15,7 25,2 13,0 46,1 100
Stanovi za stalno stanovanje ukupno 1.896 2.453 1.151 6.116 11.616 nastanjeni 1.680 2.205 1.029 5.351 10.265 nenastanjen i i naputeni 216 248 122 765 1.351
Stanovi koji se koriste povremeno 279 1.036 661 280 2.256
1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje PP Medvednica ukupno
Izvor: Dokumentacija Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., DZS, Zagreb Ako prostor Grada Zagreba analiziramo po gradskim etvrtima, vidimo da najvei udio u zagrebakom dijelu Parka, ima gradska etvrt Podsljeme (48,4%), zatim slijede Podsused Vrape (26,3%), Gornja Dubrava (17,3%) te rnomerec (8,0%). U sesvetskom dijelu Grada Zagreba prema podacima popisa 2001. ukupo je bilo 1 812 stanova to je u odnosu na 1991. poveanje od 1,05%. Tablica 13. Broj stanova u Parku prirode Medvednica, 2001.
Stanovi za stalno stanovanje Ukupno stanova ukupno nastanjeni Stanovi koji se koriste povremeno stanovi za odmor u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi
Stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost
1. Zagrebaka upanija 2. Krapinsko zagorska upanija 3. Sesvetsko podruje 4. Zagrebako podruje PP Medvednica ukupno -
2.175 3.489 1.812 6.396 13.872
1.896 2.453 1.151 6.116 11.616
1.680 2.205 1.029 5.351 10.265
271 1.032 615 256 2.174
6 2 43 4 55
2 2 3 20 27
Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. Broj stanova iz Krapinsko zagorske upanije na podruju Parka prirode Medvednica u 2001. godini iznosio je 3.489. U odnosu na 1991. u ovom dijelu Parka broj stanova povean je za 7%. Broj stanova iz Zagrebake upanije na podruju Parka prirode Medvednica u 2001. godini iznosio je 2 175 te je u odnosu na 1991. u ovom dijelu parka broj stanova povean za 10,8%. 76

Prema tome, stambena izgradnja u graevinskom podruju uglavnom prati dinamiku rasta stanovnitva i u ovom prostoru.
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske podatke Iz analize demografskih kretanja u razdoblju 1981. 2001. proizlazi stalan rast stanovnitva na podruju Parka prirode Medvednica, ali je taj porast u zadnjem meupopisnom razdoblju sporiji, u odnosu na razdoblje 1981. 1991. Ukupan broj stanovnika u posljednjih 20 godina porastao je za 5.485 osobe ili 19,5% odnosno 0,92% prosjeno godinje, dok je u razdoblju 1991. 2001. taj rast iznosio oko 6 posto uz prosjenu godinju stopu od 0,58%. Ovakva kretanja posljedica su Domovinskog rata i s tim vezanog demografskog razvitka na irem prostornom okruenju. Vitalna obiljeja stanovnitva, u prvom redu natalitet i prirodni prirast su sve nepovoljniji, zbog nastavka dugoronih tendencija njihova opadanja. Jedini izuzetak ine naselja koja su u okviru grada Zapreia, koja imaju pozitivan prirodni prirast. Stanovnitvo prema tipu dobnog sastava u fazi je duboke starosti16, premda je na ovom podruju neto vei udio mladih u odnosu na okolne upanije. Prema popisu iz 2001. skupnu mladih (0-19 g) u prostoru Parka inilo je 24,0%, dobne skupine 20 59 g. 55,3%, dokle je 65 i vie godina imalo 14,7% stanovnitva. Indeks starenja iznosio je 84,5%, to je povoljnije u odnosu na Hrvatsku, posebno Grad Zagreb. Prosjena gustoa naseljenosti na ukupnom prostoru Parka iznosila je 147 st/km. U odnosu na naseljenost u drugim parkovima prirode u Hrvatskoj ova gustoa relativno je vea, ali je i oekivana s obzirom na tradiciju naseljenosti ovog prostora i na znatno veu gustou naseljenosti regionalnog okruenja. Glede rasporeda stalnog stanovnitva ono je smjeteno iskljuivo u pristupnom podruju ili kontaktnoj zoni izmeu veih urbanih naselja i ueg podruja Parka. Najgua je naseljenost u junom ili zagrebakom dijelu Parka, potom sesvetskom, a manja u stubikom i bistranskom podruju. Navodimo jo neke glavne nalaze demografske analize: - Slika obrazovne strukture stanovnitva u prostoru Parka pokazuje da je ovdje imamo priblino isti udjel stanovnitva sa srednjom i niom strunom spremom kao u Republici. Znaajnija je razlika u udjelu visokoobrazovanih skupina. Udio stanovnitva s visokom strunom spremom i viim stupnjem obrazovanja (mr. i dr. znanosti) kree se od 6,3 % u sesvetskom podruju do 12,7% u zagrebakom prostoru, dokle je u Hrvatskoj taj udio 11,9%. Prema migracijskim obiljejima ovog prostora, radi se uglavnom o autohtonom hrvatskom stanovnitvu, a udio doseljenih preteno je iz drugih naselja iste, potom susjedne upanije. Prema razdoblju doseljenja, najintenzivnije se doseljavalo 1981. 1991. i to na zagrebako i bistransko podruje, na ovo posljednje u ukupnom razdoblju 1981.-2001. godine. U posljednjem meupopisnom razdoblju jaa dinamika doseljavanja odvijala se na bistranskom i sesvetskom podruju za razliku od zagrebakog gdje postoji pozitivan migracijski saldo (ukupno oko 1.100 stanovnika) dokle stubiko podruje i dalje ima negativnu neto migraciju (tj. vie otseljenih).
16 Za klasifikaciju stanovnitva po dobnom sastavu uzima se kriterij indeks starosti (brojani odnos starog i mladog stanovnitva koji je za tip duboka starost u rasponu 55,0 99,9).
77

- U pogledu stanovnitva prema aktivnosti, aktivnog je stanovnitva u prosjeku 46,6% od ukupnog, pri emu se udjel aktivnog u radnom kontingentu kree od oko 55,6% u sesvetskom do 72,1% u stubikom podruju. - Najvee su razlike u broju i udjelu poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom to se kree od svega 0,8% u zagrebakom, preko 1,6% u sesvetskom, 2,5% u bistranskom do ak 17,5% u stubikom podruju Parka prirode. - Broj kuanstava u podruju Parka je u veem porastu (indeks 107,9) nego broj stanovnika. - Prema veliini prosjeno kuanstvo je trolano (3,19 osoba), mada je neto manje nego 1991., to odgovara prosjenoj veliini seoskih odnosno slabije urbaniziranih naselja u Hrvatskoj. - Prema veliini i obiteljskom sastavu u ovom prostoru takoer je neto vei udio kuanstava sa 3 i vie lanova, a suvremena kuanstva ovdje su uglavnom obiteljska po sastavu, ive gotovo sva u obiteljskim kuama, to sa svoje strane utjee na vei broj lanova obitelji koji zajedno ive i troe obiteljske prihode. -Stanova za stalno stanovanje u prostoru Parka je 11.616 i njihov je rast bri od porasta stanovnika i broja kuanstava, a takoer se zapaa i porast broja stanova za odmor. Proizlazi, osnovna teza ovog dijela Plana da je umjereni rast stanovnitva podruja Parka prirode Medvednica prihvatljiv dokle god je u funkciji odrivog razvoja, zatite prirodnih vrijednosti, utvrenih namjena i koritenja, odnosno ukoliko se paralelno s umjerenom izgradnjom i ureenjem naselja, zadrava osrednja gustoa naseljenosti i specifina - tradicionalna fizionomija izgraenih dijelova naselja, kroz pridravanje urbanistikih pravila izgradnje, sanaciju postojeih objekata te ouvanje i zatitu prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. injenica je da smanjivanje, posebno izumiranje stanovnitva dijela ruralnih naselja ovdje nije poeljan demografski proces, ali se takve tendencije odvijaju u dijelu ruralnih naselja sjevernog sesvetskog i stubikog podruja, naroito u viim predjelima.To je dugorono negativan proces s viestruko nepovoljnim demografskim posljedicama, jer bez radno aktivnog stanovnitva, nema autohtonih nositelja i provoditelja programa zatite vrijednih povrina, niti ouvanja kulturne i krajobrazne batine, koja je ope dobro i ne pripada samo lokalnom stanovnitvu. Naime, prostor koji se ovdje treba atititi vrlo je osjetljiv, budui da se bez ovjeka lako zauvijek izgubi. Kada se jednom zanemari ili devastira teko se obnavlja. Zatiene prirodne vrijednosti u Parku prirode Medvednica vaan su razvojni faktor ovog podruja jer domicilnom stanovnitvu, a time i iroj drutvenoj zajednici, omoguuju poveani standard kroz bavljenje razliitim tradicijskim djelatnostima prilagoenih prirodi Parka. Meutim, osnovni ograniavajui faktori takvom razvoju predstavljaju visoka starost stanovnitva odnosno manjak mlaih i poduzetnijih osoba i nepostojanje tradicije bavljenja nekim suvremenim djelatnostima kao to je seoski turizam, obrtnitvo i usluge na bazi moderne opreme. Zbog toga e u ruralnom podruju biti teko osigurati demografsku obnovu i ukupnu revitalizaciju sela bez privlaenja novodoseljenog stanovnitva s drugih podruja i ranije odseljenih povratnika, prvenstveno onih s poduzetnikim ambicijama za bavljenje djelatnostima dozvoljenima u okviru Parka. Jedino je tako mogue ouvati i zatititi vrijedan prirodni i socijalni ivot i krajolik Medvednice.
78
1.4.3. Kulturna dobra

Kontinuitet ovjekove prisutnosti u prostoru Medvednice odraavaju prepoznatljive prostorne, kulturnopovijesne, arheoloke, arhitektonske, urbanistike, etnoloke, umjetnike, socijalne i tehnoloke vrijednosti i strukture to svjedoe o kontinuiranoj ovjekovoj prisutnosti u tom prostoru. Osnovna inventarizacija kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora upuuje na zakljuak da su u memoriji prostora Medvednice ouvane brojne kulturno-povijesne vrijednosti koje su nositelji kulturnog identiteta prostora te ih je potrebno sagledati kao resurs u definiranju razvitka i prepoznatljivosti identiteta prostora. Pri tome je graditeljska batina jedan od temeljnih initelja identiteta. Kulturna dobra i evidentirani posebno vrijedni elementi prostora razvrstani su prema Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova36 . Istraivanjem i inventarizacijom prostora, sa stajalita zatite i ouvanja kulturnih dobara, identificirana su i obraena zatiena kulturna dobra. Takoer, na prostoru Medvednice evidentirane su posebno vrijedne strukture i elementi prostora - lokaliteti, ambijenti, objekti i funkcije koji, iako nemaju svojstvo kulturnog dobra, u bitnome odreuju kulturno-povijesni identitet prostora Parka prirode Medvednica, a time i Grada Zagreba te naselja na zagorskoj strani. Za evidentirane posebno vrijedne znaajke prostora, koje nemaju obiljeja kulturnog dobra, potrebno je Prostornim planom uspostaviti trajni sustav zatite, sukladno vrijednosnom sustavu utvrenom u konzervatorskoj podlozi. To se posebno odnosi na povijesne i tradicijske lokalitete i objekte u vrnom podruju Medvednice, koji posjeduju dokumentarno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost; na povijesne graditeljske cjeline naselja, povijesne skopove i graevine, etnoloku, arheoloku i memorijalnu batinu, koji u bitnome odreuju identitet prostora Medvednice, Grada i ireg prostora. Unutar evidentiranih vrijednosti prostora, polazei od kriterija kulturno-povijesne vrijednosti, znaenja i ouvanosti povijesne strukture i njezinog utjecaja na iri prostor, detaljnijom konzervatorskom obradom utvreni su lokaliteti i objekti za koje se predlae utvrivanje svojstva kulturnog dobra. Temeljno polazite vrednovanja je u cjelovitom ispreplitanju svih ostvarenih, prirodnih i antropogenih vrijednosti prostora. Iako je Medvednica tijekom vremena bila zahvaena procesima transformacije koji su se oitovali promjenama u karakteru i nainu koritenja objekata, nainu dolaska na Medvednicu, u trasama cesta i dalekovoda, u velikoj je mjeri zadrala sliku prirodnog predjela sa nizom posebnih karakteristika, toposa, vrijednosti i tradicija. Ujedno, ona je prostor u kojem djeluju brojni javni i privatni subjekti bez dovoljno koordinacije, sa estim sukobima interesa i u suprotnosti sa mjerama zatite i osnovnom namjenom Parka prirode. Neravnomjeran prostorni raspored graevina i drugih oblika gradnje te neravnomjerno prostorno i vremensko koritenje pojedinih prostora Medvednice, uvjetuju razliiti stupanj ugroenosti prostora i odreuju razliite granice dopustivosti koritenja prostora u pogledu mogunosti poveavanja broja korisnika i naina koritenja, odnosno obazrivog razvoja bez degradacije i ugroavanja okolia. U povijesnim fazama razvoja podruja, oblika naseljenosti, funkcija i naina koritenja prostora od paleolita (Veternica, Vidovec arheoloki ostaci kamenog i bronanog orua i obitavalita), antikog razdoblja (Donje Vrape, Kaina trase prometnica koje su prolazile rubnim podrujima), srednjevjekovnih nalaza i graditeljske strukture - utvrde (Medvedgrad, Susedgrad, katel u Gonjoj Stubici te u arheolokom sloju Donja Stubica, Bistra, Koelin, Blagua, Zelingrad) i
36
(NN 106/98, 39/04 i 45/04)
79

srednjevjekovna sela i upe, trgovita estine, Graani, uerje, Kaina, Poljanica, Stubica i dr., baroka i klasicizma (plemiki dvorci i kurije Gornja Bistra, Jakovlje, Gornja Stubica, estine, Vugrovec),
sve do druge polovice 19. i poetka 20. st. kada uvjetovano procesom industrijalizacije zapoinje jaa ekspolatacija priridnih resursa (drvo, kamen), ali i kada se prostor Medvednice poinje koristiti i kao prostor rekreacije (1859. prvi vidikovac, 1870. piramida, prvi planinarski objekt, 1875. prvi izlet na Sljeme, 1934. ureena prva ski-skakaonica), promatrano u kontekstu prirodnih, reljefnih, geomorfolokih i hidrografskih obiljeja te procesa urbanizacije, u cilju ouvanja i unaprijeenja sveukupnih vrijednosti podruja, potrebno je odrediti reime zatite i mogunosti intervencija. Prioritetan cilj je ouvanje posebnosti i temeljnih vrijednosti prostora Medvednice - prirodnih antropogenih, vizualnih i estetskih te tradicionalnih ili njima kompatibilnih funkcija i sadraja. Nepokretna kulturna dobra i elementi kulturno-povijesnog identiteta, kao materijalni tragovi i svjedoanstvo o kontinuiranoj ovjekovoj prisutnosti u prostoru odreuju Medvednicu kao prostor izrazitih i prepoznatljivih vrijednosti. Istovremeno oni tvore danas kvalitetno naslijee Grada Zagreba, Zagrebake i Krapinsko zagorske upanije. Na prostoru Parka prirode Medvednica evidentirana su posebno vrijedna i specifina kulturno-povijesna, vizualna, estetska, dokumentarna ili ambijentalna obljeja prostora Medvednice graditeljska batina, prirodne i morfoloke karakteristike te tradicijski lokaliteti i toponimi. Specifina vrijednost Medvednice je u cjelovitom ispreplitanju svih ostvarenih, prirodnih i antropogenih vrijednosti prostora, pri emu su znaajni sljedei elementi: silueta i slika Medvednice i pojedinih karakteristinih objekata na zagrebakoj i zagorskoj strani (vrno podruje, TV toranj, Medvedgrad) koji bitno sudjeluju u panorami prigorske i zagorske strane; prostor Podsuseda, kao spoj prirodnih fenomena Medvednice i Save sa ostacima utvrde Susedgrad; karakteristina tradicijska povijesna naselja ruralne, poluurbane i urbane aglomeracije i objekti u podbreju Parka prirode, kao znaajan element u panorami zagrebakog i zagorskog predjela; karakteristini povijesni objekti i ambijenti, njihove tradicionalne, socijalne i ambijentalne karakteristike i vrijednosti te poloaj u prostoru s obzirom na karakteristine komunikacije i vizualne odnose prema drugim medvednikim i gradskim ambijentima. S obzirom na arhitektonske, a posebno ambijentalne kvalitete niza objekata, posebno starijih planinarskih domova, izletita i lugarnica (njihove gabarite, oblike i materijale) zahvaljujui kojima se na primjeran nain objekti ugrauju u ambijent, vremenom su postali dio medvednike slike i tradicije; tradicionalne komunikacije i pristupi, njihove ambijentalne karakteristike i vizualni odnos prema karakteristinim medvednikim i gradskim ambijentima: Bliznec Sljemenska cesta, Graanska Markuevaka cesta, cesta preko Kainskog rijevoja, Ulica G. Vrape, kao i niz planinarskih puteva. Ti putevi dobili su i karakteristina imena, prema karakteristinim lokalitetima koje dodiruju ili kroz koje prolaze, planinarima koji su ih trasirali (Erberov put, Horvatove stube), ili karakteristinom nainu koritenja (npr. Mljekarski put); povijesni tradicionalni toponimi koji su specifina vrijednost povijesne sredine Medvednice; u prostoru Medvednice postoje i drugi vrijedni prostori poput izletita (estinski Lagvi), karakteristinih lokaliteta na kojima su u meuvremenu uniteni objekti (poput Kulmerovog dvora i vile Rebar), i sl. kao prostori svojevrsnih kolektivnih memorija o emu takoer treba voditi rauna kod ureivanja prostora; Medvednica i njezino podbreje ravnopravno sudjeluje u povijesti Grada i ireg prostora; 80

iako u manjoj mjeri u odnosu na druga podruja, prostor Medvednice zahvaen je procesima transformacije koji se oituju u promjeni prirodne sredine i nainu koritenja prostora, nainu dolaska, trasama infrastrukturnih koridora i sl; unato promjenama Medvednica je u velikoj mjeri zadrala sliku prirodnog predjela s nizom specifinih karakteristika, kako u podbreju tako i u podruju umskog kompleksa, koji su elementi prepoznatljivosti i kulturno-povijesnog identiteta prostora.
Prostornu cjelinu Parka prirode Medvednica odreuju dvije prostorne i pejsane cjeline, dva razliita ali i komplementarna podruja: podbreje-prigorje sa zavrecima grada i naselja, podruje umskog kompleksa gore sa jasno izraenim hrptom vrno podruje. U vrednovanju i zatiti njihovih specifinosti i vrijednosti, ova podruja u konzervatorskoj obradi zahtijevaju diferencirani pristup. Podbreje Nepokretna kulturna dobra u zoni podbreja: 1. povijesna naselja i dijelovi naselja estine, Graani, Kraljevec - integralni su dio kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina grada Zagreba; povijesna cjelina naselja Vugrovec, povijesna cjelina naselja uerje, povijesna cjelina naselja Kaina, povijesna cjelina naselja Markuevec; povijesna cjelina naselja Poljanica Bistranska Bistra, povijesna cjelina naselja Gornja Stubica, povijesna cjelina naselja Donja Stubica.
Na temelju katastralnih operata iz 1861/62. i 1913. godine te konzervatorskom obradom, uz ve ranije zatiene cjeline povijesnih seoskih naselja - Kraljevec, estine i Graani, kao integralnog dijela Povijesne urbane cjeline grada Zagreba te povijesne jezgre Podsuseda (koje su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske), utvrene su prostorne mee zatite povijesnih naselja za koje se donose rjeenja o preventivnoj zatiti - Kaina, uerje, Markuevec, Vugrovec Donji, Poljanica Bistranska Bistra, Gornja Stubica, Donja Stubica.
2. povijesni sklopovi i graevine, etnoloka, arheoloka i memorijalna batina valorizirana je u sklopu donoenja rjeenja o njihovoj zatiti, odnosno kao elementi kulturno-povijesnog identiteta prostora te dokumentirana u katalokim prikazima; Uz povijesne sklopove i graevine za koje je utvreno svojstvo kulturnog dobra (dvor Junkovi u Gornjem Stenjevcu, ljetnikovac Pongratz u Mikuliima, upne crkve Sv. Petar i Pavao i upni dvor u Kaini, Sv. imun i Juda Tadej, kapela MB Aneoske i upni dvor u Markuevcu, upni dvor Vugrovec Donji, kapela Sv. Martin u Podsusedu, kapela Sv. Juraj u Planini Donjoj, dvorac Ori u Gornjoj Bistri, upna crkva Sv. Nikole Poljanica Bistranska, kapela Sv. Rok i zgrada stare kole u Novakima Bistranskim, dvorac Domjani-Rauch Stubiki Golubovec, dvorac Ori u Gornjoj Stubici, upna crkva Presvetog Trojstva, upni dvor i grobna kapela te zgrada ljekarne u Donjoj Stubici, upna crkva Sv. Juraj i kurija upnog dvora u Gornjoj Stubici, kapela Sv. Mateja u Svetom Mateju i Sv. Fabijan i Sebastijan u Slanom Potoku, upna crkva Sv.Tri Kralja u Kraljevom Vrhu, kapela Sv. Katarine na Kapelaku i Stubikim Toplicama te kua Vojkovi Vrhovac u Stubikim Toplicama). Konzervatorskom obradom za podruje Grada Zagreba utvrena je potreba zatite sljedeih sklopova i graevina, koji posjeduju spomenika obiljeja: upna crkva Sv. Mirko i kapela Sv. Rok u estinama, upni dvor u uerju, ljetnikovac Rui u Vugrovcu Gornjem, za koja se donose rjeenja o zatiti. 81

Etnoloka batina tradicijskog graditeljstva (seoska gospodarstva, stambene i gospodarske zgrade, mlinovi-vodenice) koja je zbog naina gradnje i specifinih graditeljsko-tipolokih obiljeja, karakteristika povijesnih seoskih naselja i ambijenata evidentirana prije tridesetak godina i samo manjim dijelom zatiena (mlin-vodenica u Graanskom Ribnjaku i Markuevekoj Trnavi), zbog nebrige i neadekvatnog odravanja danas je znatno reducirana (devastirana ili unitena). Ouvano je tek nekoliko povijesnih sela i zaselaka s prirodnim okoliem, na rubnim i manje pristupanim dijelovima gradskog podruja ili manje skupine etnolokih graevina. Najkvalitetniji preostali primjeri etnoloke batine etnolokih podruja ili pojedinanih etnolokih graevina stambenih i gospodarskih zgrada te mlinova, preventivno se zatiuju kao kulturno dobro: mlinovi u uerju, Bidrovcu, Dubravici i Planini Gornjoj. U ruralnim sredinama koje su izgubile svoja povijesna obiljeja ovom dokumentacijom su evidentirani i dokumentirani jo ouvani i kvalitetni primjeri tradicijskog graditeljstva koji, kao materijalni tragovi, svjedoe kulturno-povijesni kontinuitet naseljavanja i ureenja prostora te iako nemaju obiljeja kulturnog dobra, vrijedni su ouvanja (Planina Gornja, Planina Donja, Bidrovec, Deevec, Markuevec, Goranec, Kainska Sopnica, Vidovec, Trstenik). Stoga se kroz provedbu odrednica plana preporuuje njihova zatita i ouvanje, sukladno sustavu mjera zatite zatienih povijesnih graditeljskih cjelina i graevina. Sakralna batina, popisana je cjelovito i uvrtena u graditeljske cjeline naselja u kojima se nalaze i posebno se zatiuju rjeenjem. Sakralnu batinu uz upne crkve, ponegdje ine kapela i upni dvor s gospodarskim zgradama te grobne kapele. Arheoloka batina, evidentirana u postojeim popisima, lokalitetima sluajnih otkria, dopunjena je podrujima irih zona novih i pretpostavljenim arealom moguih nalaza, koji su ucrtani na kartama uz magistralne povijesne komunikacije. Gornja Stubica, Sv, Matej - podruje jedne od najstarijih srednjevjekovnih upa Zagorja Stubike Toplice, Kapelak - gradina, naselje; vremenski neodreeno Memorijalna batina obuhvaa stara groblja u zatienim cjelinama povijesnih naselja, na kojima je potrebno ouvati matricu i karateristike ureenja grobova i kapela. Podruje umskog kompleksa 1. Objekti i lokaliteti sa obiljejima kulturnog dobra: Kapela Majke Boje Sljemenske, Planinarski dom Runolist, Kapela Sv. Jakova na lokaliteu Veliki Plazur, Rudarski vrt - lokalitet i sam rudnik galenita, Rudnik Zrinskih.
Uz objekte nedvojbenih spomenikih obiljeja, od kojih su samo neki zatieni kao kulturno dobro (Medvedgrad, kapela Majke Boje Sljemenske, planinarski dom u Vugrovcu, Gupeva lipa), evidentno je postojanje i odreenog broja objekata (kapela, planinarskih domova, lugarnica, lokaliteta i dr.) koji do sada nisu bili zatieni iako posjeduju spomenika obiljeja. Ovi objekti Sv. Jakov na lokalitetu Veliki Plazur i Rudarski vrt srednjevjekovni rudnik galenita te planinarski dom Runolist, koji su unato neadekvatnoj ili nedovoljnoj skrbi zadrali izvorna kulturno-povijesna, ambijentalna ili specifina graditeljska i arhitektonska obiljeja, zatiuju se kao kulturno dobro, kako bi se uz sustavnu provedbu mjera zatite i ukljuivanje u suvremene ivotne tokove omoguio njihov opstanak. Takoer su valorizirani i obraeni objekti i lokaliteti, koji su, iako nemaju obiljeja kulturnog dobra, specifian i bitan element u definiranju identiteta prostora Medvednice. Tijekom vremena vei broj tih objekata u znatnoj je mjeri zbog nebrige, poara i drugih razloga, devastiran i uruavanjem potpuno uniten (ljeilite Brestovac, vila Rebar, Adolfovac, dvorac Kulmer) ili je rekonstrukcijskim zahvatima i novogradnjom znatno ili potpuno izmijenjenih prvotnih obiljeja (Tomislavov dom, Sindikalni dom, Hunjka). 82

Konzervatorskom dokumentacijom ovi su objekti i lokaliteti evidentirani i dokumentirani, s preporukom da se u provedbi plana, sukladno utvrenoj vrijednosnoj kategoriji, omogui njihova obnova, restitucija ili druge intervencije koje su mjerilom, oblikovanjem, namjenom i karakterom intervencije primjerene doputenim zahvatima u Parku prirode. 2. Elementi kulturno-povijesnog identiteta prostora - objekti i lokaliteti vrijedni ouvanja s obzirom na ambijentalnu, kulturno-povijesnu i tradicijsku vrijednost: Vrni plato na kojem je TV toranj i ugostiteljski sadraji, Gornja stanica skijake iare, Lokacija Tomislavovog doma, Planinarski dom eljezniar (Dom gradskih inovnika), Planinarski domovi Puntijarka ("Ivan Pakovski"), Grafiar, Risnjak, Sindikalni dom i dom Crvenog kria, dom na Glavici, Lipa, Kapela Marije Snjene,. Lugarnica Bliznec i kapelica Majke boje od puta, Pilana Bliznec Lugarnica Sljeme Kompleks biveg ljeilita Brestovac, Lokacije Kulmerov posjed u estinama, izletite Adolfovac te vila Rebar, Izletite Kraljiin zdenac estinski Lagvi, Planinarski putevi, posebno stare trase: Graani-Jelaiev trg-Gradska kua, renja-Piramida, estine-Sv. Jakob-Piramida, estine-Kraljiin zdenac-Piramida, Graani-Rauchova lugarnicaPuntijarka-Piramida, Skijake staze na sjevernim padinama Medvednice i povijesni toponimi,
Kulturni krajobraz dolina potoka Reka Sjeverne padine Medvednice (dio parka prirode Medvednica)
1.4.4. Posjetiteljski programi, prostori i graevine

Pojedine prostore podruja Parka obiljeavaju karakteristini toposi i potezi na kojima su vremenom stvorene navike boravka i koritenja - karakteristini tradicionalni lokaliteti s objektima, prostorima i potezima za boravak, odmor i rekreaciju i potezi - planinarske staze koji su se tijekom vremena, od prvih poetaka 1870. kad je izgraena drvena piramida, prva graevina u funkciji planinarstva Hrvatske, ili obiljeile prve planinarske staze, postepeno formirali, brojano poveavali i stjecali svoje posjetioce ili gubili na znaenju nestankom atrakcija koji su im bile temelj. S obzirom na vrijeme zadravanja na Medvednici prisutna su tri vida posjeta kao dio cjelovitog sustava: izletniki sustav - jednodnevni boravak - odmor, rekreacija, sport, edukacija; Izletnika kretanja su najzastupljenija, odlikuju se malim radijusom kretanja i kraim (jednodnevnim) boravkom na otvorenom. Masovnost kretanja prema odreenim medvednikim destinacijama ovisi o raznovrsnosti, bogatstvu i atraktivnosti motiva koje im odreena lokacija prua. Iako su izletnika kretanja uglavnom izvan domaaja turistike evidencije jer se radi o viesatnim ili jednodnevnim boravcima moe se procijeniti da su potencijalni aktivni izletnici neravnomjerno rasporeeni ne samo po mjesecima (godinjim dobima) nego i po zonama; stacionarni sustav - viednevni boravak - odmor, rekreacija, sport, edukacija Viednevni boravak na Medvednici realizira se kroz organizirani boravak djece, umirovljenika i sportaa (u okviru svojih organizacija) i individualni boravak (u vlastitoj reiji). Smjetajni kapaciteti i ostali pratei sadraji u okolnom prostoru koncentrirani su uglavnom na vrnom 83

podruju. Od 16 objekata (planinarski domovi, kue i hoteli) na raspolaganju je njih 14 razliitih smjetajnih mogunosti sa ukupno 710 leajeva (sobe, skupni leaji, apartmani); tranzitni sustav - hodoaa iz Zagreba preko Medvednice u Nacionalno Svetite u Mariji Bistrici, pjeake rute preko Medvednice do drugih odredita Hodoasniki te ostali pjeaki prijelazi (npr. Zagorski planinarski put, Planinarski put ZagrebLjubljana) dio su postojeih planinarskih puteva. Tradicionalni hodoasniki pravci zapoinju u rubnom podruju (estine, Markuevaka Trnava, uerje) i slijede planinarske puteve preko hrpta Medvednice na Laz i dalje do Marije Bistrice. Mjesta odmora su uglavnom otvoreni prostori (livade, proplanci) te Hunjka, kapela Majke Boje Sljemenske i kapela Marije Snjene. Iako su posljednjih godina sagraeni i obnovljeni neki objekti, mnogi su zaputeni, loe opremljeni, a neki srueni ili se ne koriste. Trenutno nisu u funkciji cijeli tradicionalni lokaliteti: Vila Rebar, Brestovac i Adolfovac; graevine: planinarski dom eljezniar, planinarska kua Susedgrad, Pongraeva lugarnica i lugarnica Otrica; zatvoreni su radi rekonstrukcije: Tomislavov dom i Dom izviaa. Osnovni motiv dolaska za posjetioce dijela karakteristinih tradicionalnih lokaliteta je otvoreni prostor prisustvo livadne povrine ureene opremom za boravak i odmor, klupama, stolovima, nadstrenicama. Atraktivnost pojedinih lokaliteta i poteza temelji se na prirodnim posebnostima kao to je spilja Veternica ili na kulturno-povijesnim graevinama - Medvedgrad i Susedgrad, povijesnom koritenju Francuski rudnici ili Rudarski vrt, povijesne staze i sl. ili na kombinaciji nekoliko vrsta atrakcija koje tada ine kompleksniju ponudu lokaliteta. Objekti se, u odnosu na pretena obiljeja namjene, mogu svrstati u nekoliko grupa: planinarski domovi, planinarski domovi s posebnim reimom koritenja (npr. u funkciji kole u prirodi), planinarske kue i sklonita, izletita, lugarnice, lovaki domovi, objekti hotelskog tipa, objekti u funkciji znanstveno istraivake namjene i edukacije, sakralni objekti, stambeni i pomoni objekti u funkciji navedenih objekata te objekti posebne namjene i infrastrukturnih sustava. Planinarski domovi i kue. Meu planinarske domove37 uvrteni su ugostiteljski objekti, otvoreni vikendom ili stalno i pruaju usluge smjetaja i prehrane, a meu planinarske kue38 objekti otvoreni povremeno ili u dogovoru s upravljaem i koji pruaju usluge smjetaja i pia. Takvih objekata ima ukupno 12: Planinarski dom "Runolist", smjeten na visinskoj koti 830 m n.m., dom kojem je potrebna unutarnja rekonstrukcija, jer od 1925. godine kada je izgraen i s rekonstrukcijom 1957., do danas nije posebno odravan. Stalno otvoren i dobro opskrbljen. Ima blagovaonicu, kolsku dvoranu s 25 mjesta, 70 leaja u 18 soba, 3 sanitarna vora s tuevima telefon. Ostali objekti su u relativno dobrom graevinskom stanju. Domom upravlja HPD Runolist iz Zagreba; Planinarski dom "Ivan Pakovski" nalazi se na Puntijarki (950 m n.m.). Stalno je otvoren, dobro opskrbljen, U objektu ima 14 soba sa 35 kreveta, 3 blagovaonice te elektrika (slabi kapacitetpojaati), vodovod (pojaati kapacitet), centralno grijanje (lo ulje) i telefon. Dogradnju novijeg datuma potrebno je jo fasadno obraditi u istom materijalu koji karakterizira i daje znaaj ovom objektu (kamen), obnoviti krovite. Izvan objekta su klupe sa mjestima za 300 izletnika. Uz dom su livade za sunanje i rekreaciju (djeje igralite, klupe, kuglana). Domom upravlja HPD Zagreb Matica; eljezniko odmaralite Sljeme (910 m n.m.) tradicionalno je izletite na atraktivnoj lokaciji u blizini skijalita na vrnom podruju. Zatvoreno, a graevina dotrajala. Njegovo ureenje, uz odgovarajuu namjenu i koritenje, moglo bi biti najatraktivnija investicija na Medvednici; Planinarski dom "Grafiar" (864 m n.m.) koji su ranije koristili grafiari, a sada je otvorenog tipa, smjeten je na lokaciji Malo Sljeme. Ima 32 leaja, veliku blagovaonicu s dva kamina, kuhinju telefon, vodu, elektriku. Vrijedan vanjski prostor danas opremljen klupama i stolovima za oko
37
sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, NN br. 57/95, 1/96, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98, 19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00, 57/,00 i 63/00, l. 24a 38 prema kategorizaciji planinarskih domova iz Prirunika za planinare, izletnike "Planinarske kue u Hrvatskoj, Damir Bajs, Zagreb 2002.
84

200 izletnika treba bolje opremiti. Livada je pogodna za djeju igru. Stalno je otvoren i opskrbljen; Planinarski dom na Glavici (427 m n.m.) na istoimenoj lokaciji, jedan je od najbolje odravanih i opremljenih domova. Ima kuhinju, blagovaonicu, spavaonicu sa skupnim leajevima, dvije sobe s 4 i 2 kreveta te depandansu sa 16 skupnih leaja. Ukupno ima oko 50 leajeva. Otvoren je vikendom cijele godine i nudi domau kuhinju (jelo i pie). Domom upravlja Planinarski savez Zagreba; Planinarski dom "Risnjak" (724 m n.m.) ima potrebu i mogunost za poveanjem kapaciteta. Danas ima kuhinju, dvije blagovaonice, dvije spavaonice sa ukupno 12 leajeva telefon. Otvoren je i opskrbljen nedjeljom. Domom upravlja HPD Risnjak iz Zagreba; Planinarski dom na Lipi (500 m n.m.) ima 16 kreveta u 4 sobe, blagovaonicu i kuhinju. Otvoren je subotom, nedjeljom i blagdanom; Planinarska kua "Hunjka" izgraena je na temeljima stare Rauchove lugarnice. U potkrovlju se na madracima moe smjestiti 40 osoba. Ima kuhinju i blagovaonicu u prizemlju. Otvorena je vikendom kada deuraju lanovi HPD Zanatlija iz Zagreba. Jelo se moe donijeti sa sobom; Planinarska kua "Kameni svati" (480 m n.m.) smjetena je na zapadnom dijelu gore. Otvorena je nedjeljom tijekom cijele godine i opskrbljena piem. Ima 25 sjedeih mjesta u blagovaonici i 45 na terasi te ukupno 8 leaja (skupni leaji). Sagraena je 1982. Vodu ima iz cisterne. Struje nema; Planinarski dom "Vugrovec" (210 m n.m.), kua je u 18. stoljeu bila sjedite upravitelja biskupskog imanja, a za planinarske potrebe preureena je 1951. U prizemlju su drutvene prostorije, kuhinja i prostorije za domara, a na katu spavaonice s oko 50-tak leajeva; Planinarska kua "Lojzekov izvor" na predjelu Podrtine, 400 m n.m, prizemnica graena 1979., ima blagovaonicu za 30 osoba, spavaonicu za dvadesetak planinara. Nije opremljena instalacijama. U blizini je izvor pitke vode. "Tomislavov dom" (1.000 m n.m.) izgraen 1937. po nacrtu arhitekta Plania. Nakon poara 1964. ponovo izgraen 1988. kao reminiscencija na Planiev. Preureen je 2003. godine; Dom udruenja obrtnika "Hunjka" (875 m n.m.) izgraen je 1987., otvorenog je koritenja s uslugama u rangu hotela "B" kategorije. Sagradilo ga je Udruenje obrtnika Grada Zagreba. Ima 55 kreveta u sobama, 35 leaja u skupnoj sobi, restoran sa 100 mjesta, prostorije za stolni tenis, ah i bilijar, saunu terasu i garau te telefon.
Objekti hotelskog tipa:
Planinarski domovi s posebnim reimom koritenja. U ovoj grupi su objekti, koji kao i planinarski domovi, raspolau veim kapacitetima i pruaju mogunost noenja odnosno dueg boravka, ali se koriste (ili su se koristili) pod posebnim reimom. Tri takva objekta rasporeena su na dvije lokacije (Sljeme i Malo Sljeme): Dom Crvenog kria nalazi se na 957 m n.m. lokacije Malo Sljeme. Objekt je klasino graen od kamena i drva. Na terenu je dobro smjeten i jedan je od rijetkih objekata koji se uzorno odrava, ukljuujui i okoli. Slui zagrebakim osnovnim kolama za nastavu u prirodi; Bive odmaralite za kolsku djecu i omladinu Dom izviaa nalazi se na visinskoj koti 987 m n.m. na lokaciji Sljeme. Sagraen je kao gostionica i svratite, ali je s vremenom izgubio prvobitnu namjenu. Do ljeta 2002. koristio se za potrebe kole u prirodi zagrebakih osnovnih kola. Objekt je predvien za rekonstrukciju. Pansion Medvednica (ranije Centar za osposobljavanje sindikalnih kadrova "Sljeme" i nastavni objekt hrvatske vojske) nedavno je preimenovan i prenamijenjen za potrebe kole u prirodi. Smjeten je na koti 953 m n.m. na lokaciji Malo Sljeme. Neto prostor je oko 2.900 m2, a bruto oko 6.000 m2; 85

Planinarska sklonita. U ovu grupu spadaju objekti koji slue prvenstveno sklanjanju izletnika i planinara od vremenskih nepogoda. To su na izvjestan nain jo preostale oaze za planinare, jer je pristup omoguen samo pjeaenjem. Tipina takva sklonta su: "Kulmerica" osamljen objekt od dasaka sa nadstrenicom na istoimenoj lokaciji, smjeten na koti terena 837 m n.m.; planinarsko sklonite u sklopu grupe objekata na lokaciji Otrica, smjeteno na koti 740 mnv, u loem graevinskom stanju.
Planinarska izletita. U grupi izletita su objekti koji omoguuju izletnicima-planinarima samo okrijepu jelom i piem, a najee i mogunost rekreacije na vanjskim prostorima: "Zlatni medvjed", "Stara lugarnica", "Grofica", "Kraljiin zdenac", "Lugareva kuica", kua "Brestovac" te izletite "Susedgrad" na lokaciji Susedgrad, smjeteno podno starog grada Susedgrada, ali zaputeno i zatvoreno. Lugarnice. Lugarnice su objekti u funkciji upravljanja i gospodarenja umama koje su tijekom ranijih razdoblja sluile prvenstveno za smjetaj lugara, a potom i radnika. U vlasnitvu su Hrvatskih uma ili umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Sukladno dananjim uvjetima gospodarenja umama, otvorenou komunikacija i mogunostima pristupa, lugarnice su izgubile svoju temeljnu funkciju, i dio ih se koristi kao planinarska izletita ili su izvan funkcije: Lugarnica Sljeme - skup objekata od kojih se dio koristi kao ugostiteljski sadraj, Rauchova lugarnica na lokalitetu Hunjka - u osnovnoj funkciji, Lugarnica Fakultetskog dobra - u osnovnoj funkciji, Kaptolska lugarnica na Gorici - dio se koristi kao ugostiteljski sadraj, Lugarnica "Pongraevo" - izvan funkcije, Lugarnica na Otrici - izvan funkcije, Lugarnica na lokaciji Kulmerov dvorac - Lagvi, Lugarnica "Kraljiin zdenac" - koristi se kao ugostiteljski sadraj, Lugarnica Mikulii - u osnovnoj funkciji. Lovaki domovi - su objekti u vlasnitvu lovakih drutava ili su u njihovom najmu, a slue preteito lanovima lovakih drutava za okupljanje i druenje: Lovaki dom "Sljeme" - Bliznec, Lovaki dom "Prigorje" (na sata hoda je gorsko zrcalo stijena za alpiniste) - Toti (Markuevaka Trnava), Lovaki dom - Vuja jama (na sata hoda je PD "Lipa"), Lovaki dom "Ponikve" - Bizek, Lovaki dom "Fazan Vrape" - Vrapanska bb, Lovaki dom "Vepar" - Donja Stubica, Lovaki dom Vidak, Lovaki dom Vejalnica Pulana. Sakralni objekti. U ovu grupu graevina spadaju: 39 Crkva "Majke Boje Sljemenske" i upni ured na lokalitetu Sljeme, Kapela "Marija Snjena" na lokalitetu Stranjec, Kapela "Sv. Jakob" na lokalitetu Malo Sljeme, Kapela "Sv. Rok" na lokalitetu Lagvi - Kulmerov dvorac, Kapela "Sv. Martin" na lokalitetu Susedgrad, Kapela posveena Hrvatskim muenicima na Lipi, Kapela "Sv. Jakova" unutar Medvedgrada.
39
Ovdje su navedeni samo objekti unutar cjelovitog umskog kompleksa.
86

Stambeni i drugi pomoni objekti. Ovu grupu ine stambeni i pomoni objekti (gospodarski, tale, spremita, upe, skladita, garae) smjeteni uz domove, izletita ili lugarnice. Ostali objekti. Ovu grupu ine objekti razliitih namjena: televizijski toranj "Sljeme", eljezna piramida (Lipa), Opservatorij i seizmoloka postaja Geofizikog zavoda PMF-a i centar za obranu od tue (Puntijarka), stanice SKI iare, objekti iare ZET-a, pilana na vodeni pogon i dr. Livade Livade Medvednice nisu brojne, a uglavnom su nastale krenjem uma na atraktivnim prostorima uz druge sadraje ili na mjestima lijepih vizura. Veina planinarskih domova, izletita ili lugarnica imaju veu ili manju livadnu povrinu u funkciji okupljanja na otvorenom. Srazmjerno veliini i atraktivnosti lokaliteta razliito su opremljene. Oprema se uglavnom sastoji od stolova i klupa za sjedenje, bez drugih inventivnijih sadraja. Posebno se mogu po privlanosti izdvojiti livade bez objekata, esto opremljene nadstrenicama i pokojom klupom kao esta odredita planinara i etaa. Najvee Medvednike livade nastale su na Frelihovom dobru i u edukativno-znanstvenoj su funkciji Centra za travnjatvo Agronomskog fakulteta, a koriste se za istraivanje panjake planinske travne vegetacije. Vanije umske livade su: Ponikve, livada kod Pongraeve lugarnice i PD Risnjak, livada kod Tomislavovog doma, Bijela livada (Kosa livada), inovnika livada, livada kod doma Izvia, Japekova livada, livada kod PD Puntijarka, livada zvana Kozji hrbat ispod PD Puntijarka, livada Hunjka, livada Danjka, Kulmerove livade, livade Fakultetskog dobra, livada Markov travnik, livade Brestovca, livada kod Bresta, livada kod lugarnice Otrica, livada kod Falata, livada kod PD Grafiar, livada kod lugarnice Kulmerica, livada Volarnica, livada Gorica, Roieve sjenokoe, veliki kompleksi livada iznad Planine Gornje (Podjezero, Kobiljak), livada ispod PD Lipa, livade iznad Markuevca, livada u dolini Risovog polja. Vidikovci - stanje Vidikovci, kao istaknute toke reljefa, imaju viestruku krajobraznu ulogu i vrijednost kako u funkcionalnom tako i u vizualnom pogledu. esto su odredita posjeta radi atraktivnih vizura ali i mjesta pogleda koji reprezentativno odreuju ukupnu krajobraznu sliku prostora. Vrh Medvednice, iako jedan od brojnih atraktivnih vidikovaca Parka, ini nedjeljivu krajobraznu cjelinu prigorskog i zagorskog prostora. Zagreb, Medvednica i Zagorje nedjeljivo su povezani, nekad piramidom, danas televizijskim tornjem, ne samo kao orijentacijskom tokom nego kao upeatljivim dijelom prepoznatljivosti obje strane njenog podnoja. Medvednica svojom razvedenou nudi brojne vizualno atraktivne lokalitete, kao prepoznatljive vizure i kao poglede. 1. Vidikovci unutar cjelovitog umskog kompleksa 1. Vidikovac na bivoj gornjoj stanici portske iare - pogled na Bistru, Panjevinu i Zagorje; 2. Vidikovac Malo Sljeme - kod doma "Crvenog kria"; 3. Prirodni vidikovac kod Sv. Jakoba - vizure na Zagreb i Medvedgrad; 4. Vidikovac kod P.D. "Grafiar" - panoramski pogled na Zagreb; 5. Vidikovac sa Kulmerove livade - strma livada na junom rubu Rudnike terase, lijepe vizure na Zagreb; 6. Livada Hunjka - prirodne vizure na Zagorje; 7. Stol (871 m) - vrh u vrnom podruju, potencijalni vidikovac; 8. Pranjake Glavice - prirodni vidikovac s livade prema Zagorju; 9. Vidikovac "Pongraeva lugarnica" - pogled na Zagreb; 87

10. Vidikovac na Medvedgradu - na junoj strani s pogledom na grad, i drugi na sjevernoj s pogledom prema Sv. Jakobu i vrhu; 11. umoviti vrh Zakinica (589 m) - dominira u umskom okoliu. Nekada je ovdje stajala piramida; 12. Adolfovac - sa stijene se prua pogled na Zagreb; 13. Kameni svatovi - prirodni vidikovac. Skup strmih dolomitnih stijena koje se rue u nizinu u zapadnom dijelu Parka. Zbog termofilnih vrsta lokalitet je interesantan i s botanikog stanovita. Pruaju se prekrasne vizure na Samoborsko gorje i dolinu Krapine; 14. Horvatove stube - prirodni vidikovac s pogledom na umski predjel Markovak - Bistra i na vei dio sjevernih padina Medvednice; 15. Vidikovac sa ceste kod Fakultetskog dobra. Prostor degradiran kanalizacijom Doma obrtnika. 16. Lugarnica Kulmerica (702 mnv) - prirodni vidikovac na predjele Zagorja; 17. Otrc (737 m) - izraziti umoviti vrh koji dominira u istonom dijelu; 18. Vitelnica (591 m) - koristiti lokalitet prvenstveno u edukativne svrhe zbog botanikog i ornitolokog znaaja; 19. Gorica - prirodni vidikovac, gdje se sa postojeih livada prua pogled prema Lipi i padinama ispod nje; 20. Peovje (655 m) - uz male intervencije mogu pogled na juni dio Medvednice; 21. Stranjec (621 m) - prirodni vidikovac sa stijene; 22. Tepina pica - prirodni vidikovac s vizurama na Zagorje, Laz i dr. Lokalitet ima i arheoloko znaenje; 23. Lipa - Rog (708 m) - s piramide kraj planinarskog doma pruaju se iroke vizure na Zagorje, Stubiki Matej, dolinu Save te prema Zagrebu, Zelini, Dugom Selu i dr.; 24. Vidikovac na Laporju - mali izolirani breuljak uz Omladinsku stazu u predjelu Laporja; 25. Vidikovac iznad Vile Rebar - potencijalni vidikovac na jug. 2. Vidikovci u pristupnom podruju 1. Susedgrad - vidikovac sa platoa ispred planinarskog sklonita na dolinu Save i prema Samoboru; 2. Medvedski breg - panoramski pogledi na istoni dio Medvednice (Peovje, Vitelnica i dr.); 3. Vidikovac kod doma lovakog drutva uerje - pogled na Lipu, Mariju Snjenu, Bidrovec i dr.; 4. Kraljev Vrh - prirodni vidikovac uz crkvu s vizurama na cijelu sjevernu padinu Medvednice; 5. Vidikovac kod crkve Sv. Mateja - pogledi na sjevernu padinu Medvednice s vrijednim poljoprivrednim pejsaom, osobito livadama u podnoju i na selo Karivaro; 6. Prirodni vidikovac kod crkve Sv. Jurja u Planini; 7. Prirodni vidikovci du prijevoja Laz - krasne vizure du najvieg dijela prijevoja na istoni dio Parka i zagorski pejsa prema Mariji Bistrici; 8. Vidikovac na cesti Laz - Sveti Matej.
1.4.5. Infrastrukturni sustavi i mree

1.4.5.1. Prometni sustav
Prometna dostupnost i povezanost sa irim prostorom. Medvednica je ranijim razvojnim planovima Zagreba i njegove regije (prije 1981. godine, kada je njen zapadni dio proglaen parkom prirode), tretirana vie kao barijera prometnom povezivanju Zagreba sa Zagorjem koju je trebalo prevladati izgradnjom suvremenih prometnica, nego vrijedan prirodni i ekoloki resurs sve zanajniji za zdravlje njegovih stanovnika. Zaokupljenost Medvednicom kao prometnom barijerom vidljiva je ve u prvim regionalnim prostornim planovima: PP Zagrebake regije 1971. u kojem su osim sredinjeg tunela Bliznec Stubike Toplice predloena jo etiri cestovna spoja kroz Medvednicu: Ponikve, Vrape, uerje i Laz.
88

U kasnijim planovima nakon proglaenja Parkom prirode i pored jae valorizacije zatite prirode, jo uvijek se zadravaju neki od ranije razmatranih proboja Medvednice. (PP Grada Zagreba 1986. i PP opine Donja Stubica 1992., PP Krapinsko-Zagorske upanije 2001.). Jasan je sredinji poloaj Parka prirode Medvednica u Zagrebakom prometnom voru i njegovu konurbanizacijskom prostoru kroz kojeg prolaze prometne arterije meunarodnog i dravnog znaaja (autoceste, brze i druge dravne ceste i eljeznike pruge) koje mu osiguravaju dobru prometnu povezanost iz svih pravaca u regiji ukljuujui i pometnu povezanost Zagreba sa veim dijelom Zagorja, ime je umanjeno znaenje Medvednice kao prometne barijere, a poveava se njena vrijednost kao zatienog prirodnog resursa. Openito se moe konstatirati da ve postojea prometna infrastruktura dravnog i upanijskog znaaja vanjskog prostora omoguuje dobru dostupnost rubnim dijelovima Parka iz svih okolnih upanija i Grada Zagreba. Izgradnjom planirane sjeverne cestovne zaobilaznice Popovec (vor na autocesti Zagreb Varadin) tunel Laz Marija Bistrica Zabok (vor na autocesti Zagreb Krapina) i formiranja cestovnog prstena oko Medvednice dostupnost e se jo poboljati. Postojea prometna infrastruktura. Unutar Parka prirode cestovna infrastruktura je rijetka. Od javnih cesta tu su upanijske ceste to povezuju Zagreb i Stubike Toplice sa vrnim dijelom Medvednice i manji dijelovi mree upanijskih i lokalnih cesta u naseljenim dijelovima Parka na zagrebakoj i zagorskoj strani. Ukupno se unutar Parka nalazi 77,9 km javnih cesta to predstavlja gustou od 357 m/km2. Meutim gotovo je cijela granica Parka duljine oko 78 km odreena javnim cestama, koje veim dijelom prolaze kroz naselja, to omoguuje komuniciranje du ruba i olakava njegovu dostupnost. Javne ceste na podruju Parka prirode priloene su u tablici 10. Osim javnih, u Parku se nalaze i ceste koje nisu javne (umske ceste i vlake) koje su na razliite naine ukljuene u prometnu mreu Parka. TABLICA 10. Javne ceste na podruju Parka prirode Medvednica POSTOJEE JAVNE CESTE U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA 2003 god.
RAZVRSTAJ I OPIS CESTE DULJINA U PPM (Km) DULJINA UZ GRANICU PPM (Km) UKUPNO (Km)
DRAVNE CESTE
D 29 vor Popovec(D3)-Marija Bistrica D 307 vor Zabok(D1)-OroslavjeDonja Stubica
0
-
12,4
8,7 3,7
12,4
8,7 3,7
UPANIJSKE CESTE
1001 Planina donja D 29 1007 Goranec-G.VugrovecD.Vugrovec-1009 1008 Prekvrje-1009 1009 Kaina(D29)-Markovo poljeSesvete-1026 1010 1050-GraanskaMarkuvaka-MiroevakaDankoveka(1026) 1011 Selska(1030)-Sv. DuhBijenik-Lukii-estinska-Mlinovi1050 1016 G.Vrape(od Horvatnice)Vrapanska-OraniceZagrebaka(1035) 1048 Sljemenska(2219)-Prilaz Kraljiinom zdencu-1011 1049 Sljemenska(2219)-Bliznec1010 2219 Stubike Toplice(D307)-PilaPl.Dom eljezniar(1048) 2220 G.Bistra-Novaki BistranskiIvanec Bistranski(D225)
52,4
2,6 1,6 10,4 12,4 17,2 4
49,9
4,1
102,3
2,6 4,1 1,6 4,2 5,1 1,7 0,2 10,4 12,4 20 18
4,2 5,1 1,7 0,2 2,8 14
89

2221 D.Stubica(D307)-M.BistricaD.Oreje-Hrastje(D136) 2222 D.Stubica(2221)-D.Podgora 2224 2221-G.Stubica-Sv.MatejD29 2225 G.Stubica(2224)-Slani potok 3007 2212-Jakovlje-D.BistraNovaki Bistranski(2220) 3037 D.Bistra(3007)-Oborovo Bistransko(2220) LOKALNE CESTE L 10001 Markueveka Trnava(1010)-BidrovekaMarkuevaki Popovec (1010) L 10002 uerska-Sunekova(1010) L 10003 Goranec-1007 L 10004 D29-Planina Gornja-Planina Donja-Kuilovina-Prekvrje(1008) L 10005 Kainska Sopnica-L10004 L 10014 Podsusedsko Dolje-Sutinska vrela-Aleja Seljake BunePodsusedska Aleja(1015) L 10015 Susedgradski vidikovac(L10014)-Banski vinogradiPrigornica(1015) L 10016 Bizek V-Bizek IILisiina(L10017) L 10017 Dubravica-L10020 L 10020 Zelena magistrala-Dubravica (1015) L 10021 Borec(L10020)-Mandia Dominika-Jakovina(L10023) L 10034 Vrapanska-1016 L 10035 Trdice(1016)-ZavrjeZavrje Donje-(L10037) L 10037 Mikulii(1011)-GorenciKustoijanska(1015) L 10068 estinski Kraljevec(1011)Pirovec Gornji-Severnjak-Graanski Ribnjak-Graani-Graansko dolje(1010) L 22071 Donja Stubica(D307)Pustodol L 22072 2221-Milekovo selo L 22073 2221-Grabrina L 31026 3037-Poljanica Bistranska(2220) 1,8 0,2 2,2 2,4 10 2,5 2,9 2,4 1,8 10,2 2,2 2,5 2,9
25,5
3,6 9,2 0,8 1 0,8 0,8 3,5 0,9 -
16,2
2,6 1,1 1,8 0,2 0,2 0,9 1,3 1,8 0,9 2,9 2,5
40,6
3,6 2,6 9,2 0,8 2,8 0,2 1 1,7 4,8 1,8 0,9 0,9 2,9 2,5
0,8 1,3 1,5 1,3
0,8 1,3 1,5 1,3
Ukupno javne ceste
77,9
78,5
155,3
Izvor: Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (NN 143/02)., HOK 1:5000, HTZ 1:25000
Sljemenska cesta. Graena krajem 19. st. za vezu Zagreba sa Sljemenom izmeu Blizneca i Planinarske kue kao izletnika cesta irine 5 - 6 m s malim polumjerima serpentina, danas i pored povremenih popravaka, ali nikada temeljito obnovljena, vie ne odgovara tehnikom standardu javne ceste. Dodavanjem novih asfaltnih slojeva na raniju podlogu kolnik je postajao sve ui i vii od bankina i odvodnih jaraka zbog ega je kolnik postao preuzak za dvosmjerni promet pa je uveden jednosmjerni reim. I pored toga cesta je zimi zbog slabe vidljivosti ruba nesigurna. Nastavak Sljemenske ceste po vrnom dijelu od eljezniara na istok prema Hunjki i dalje prema Stubikim Toplicama je suvremena dvosmjerna upanijska cesta, dok je nastavak na zapad prema 90

Grafiaru i spust preko Kraljiina zdenca do Lagvia jednosmjeran. Jednosmjerna regulacija cestovnog prometa uvjetovana uskim kolnikom uzlaznih i silaznih dijelova cestovne mree za sada dobro funkcionira, ali ima nekoliko znaajnih nedostataka: cijeli promet mora proi kroz vrno podruje; u popodnevnim vrnim satima u odlasku stvaraju se velike kolone na silaznoj cesti preko Lagvia i estina; u sluaju incidenta i zatvaranja jednog segmenta ceste nastaje zastoj to je s gledita sigurnosti od poara ili bre evakuacije nepovoljno.
Potrebno je istraiti mogunosti obnove stare Sljemenske ceste prema prvobitnom projektu kao graditeljskog spomenika iz 19.stoljea. iara Sljeme. Sagraena 1963. na liniji Vila Rebar (Dolje) Sljeme, ova iara ima jo uvijek veliku ulogu u dostupnosti Sljemena. Donje stajalite iare je udaljeno oko 1 km od tramvajskog okretita u Dolju. Iako je udaljenost velika, moe se rei da je u kombinaciji s tramvajskim prometnom, iara dio javnog gradskog prometa, to ovom objektu daje vee znaenje i utjecaj na smanjenje automobilskog prometa. Meutim zbog osjetljivosti na vjetar (kod brzine vjetra vee od 10 m/s zaustavlja se promet), nastaju povremeni zastoji, tako da uz zastarjelost pogona i druge tehnike nedostatke, ovaj objekt sve manje odgovara potrebama suvremenog Zagreba kao jedino javno prometno sredstvo prema Sljemenu. Iako teoretski kapacitet iare pri idealnim uvjetim iznosi 450 putnika/sat, njen promet se zbog slabe atrakcije (brzina, udaljenost, ekanje) s godinama smanjuje. Od 1965. kada je prevezeno 355.380 putnika promet je 2000. god. pao na 92.701 prevezenih putnika. Iz svega proizlazi da je izgradnja nove suvremenije iare neophodna elimo li da vrni dio Medvednice ne preplave automobili. Parkiranje. 70-tak ureenih parkirnih mjesta uz pojedine sadraje na uem vrnom dijelu, a 135 na irem potezu od Grafiara do Hunjke ne moe zadovoljiti sve koji praznicima i vikendima na Sljeme dolaze automobilom. Razlog tome lei u skuenosti prostora ogranienog vegetacijom i morfologijom tla gdje je svaki zahvat skup i osjetljiv u odnosu na uvjete zatite. Zimi, kada prorade skijake staze poveava se broj posjetitelja koji dolaze automobilom, pa se vozila ostavljaju na svim dostupnim povinama, a najvie uz kolnik glavne i pristupnih cesta, to oteava normalno odvijanje prometa, opskrbu, hitnu pomo i vatrogasce, servis pogona i ienje snijega. Nedostatak parkirnih mjesta kao i nekontrolirani dolasci s autom, predstavljaju u zimskom razdoblju jedan od najveih problema funkcioniranja cijelog rekreacijskog kompleksa na Sljemenu. Ureenje manjeg broja novih parkirnih mjesta ini se moguim ali njihov broj nije samo odreen vrstom i veliinom sadraja nego realnim mogunostima izgradnje u zatienom prostoru Parka prirode. Naime znatnije poveanje parkirnog prostora na Sljemenu uvjetovat e i vei porast automobilskog prometa, to s gledita zatite prirode, kapaciteta prostora i sigurnosti nije poeljno. Zato je potrebno istraiti mogunosti smjetaja parkiralita u podnoju Medvednice (Dolje, Gornja Bistra, Pila i dr.) a do vrha uspostaviti vezu javnim sredstvom (iara, minibus i dr.).
1.4.5.2. Vodoopskrba
S obzirom na obuhvat Prostornoga plana od 22.826 ha, a u odnosu na specifinosti i koritenje pojedinih podruja postoje razliiti naini opskrbe vodom. Ovdje nalazimo dijelove ili itave sisteme gradskih, lokalnih ili individualnih vodovoda: Vodovod Grada Zagreba opskrbljuje vodom naselja na podruju junih padina Medvednice. Ovo podruje pokriva III vodoopskrbna zona koja se prostire od kote 264, m n.m. do 344, m n.m., a na potezu od Podsuseda do Sesveta. Procjena opskrbljivosti naselja na ovom podruju je data sa oko 6065% opskrbljenih stanovnika, tako da su neki vrlo atraktivni i vrijedni prostori bez prikljuka na vodovod.
91

Lokalni sustavi koji su se u prethodnom razdoblju koristili za vodoopskrbu, Tisova pe Hornjak, Adolfovac, Gornje Selo, Trtnjak Ferovec, Kaina, Planina Gornja, Planina Donja, Blagua Preputovec i Vugrovec, osciliraju kvalitetom i kvantitetom vode tijekom godine. Vodovod Zapreia opskrbljuje naselja Ivanec i Jablanovec, a izgraen je do naselja Bukovje. Lokalni sistemi izgraeni su u naseljima Novaki, Gornja Bistra, Donja Bistra, Bukovje i Oborovo. Najvei lokalni sistem je Gornja Bistra, a svi sustavi zahvaaju vodu iz izvora sjeverozapadnih obronaka Medvednice i uz manje rezervoarske prostore, gravitaciono distribuiraju vodu do potroaa. Podruje Donje Stubice djelomino je opskrbljeno iz sistema "Zagorski vodovod", dok su naselja ili dijelovi naselja na sjevernim padinama Medvednice opskrbljeni vodom iz manjih lokalnih sistema, kojih ima oko etrdeset. "Zagorski vodovod" koji se snabdijeva vodom iz crpilita ibice i Lobor ini osnovni i najvei vodoopskrbni sustav na ovom podruju. Ostali manji lokalni sustavi koji koriste kaptirane izvore sa sjevernih padina Medvednice slabo se odravaju, a praenje kvalitete vode nije zadovoljavajue. Potrebno je napomenuti da na cijelom podruju Medvednice ne postoji cjeloviti katastar izvora koji bi osigurao informacije kao to su: poloaj izvora, izdanost i kvaliteta vode. Lokalni vodovodi na Medvednici za opskrbu planinarskih domova i drugih objekata: Na vrnom podruju Medvednice izgraena su etiri znaajnja sustava za opskrbu vodom jednog ili vie objekata. Ostali objekti na prostoru Medvednice, disperzno locirani u prostoru, imaju svoje individualne sisteme opskrbe vodom, ili se zbog male potrebe i potronje vode snabdijevaju na drugi nain. Lokalni vodoopskrbni sustav vrnog podruja Medvednice baziran je na kaptai Jelenje vode i vodospremi Sljeme kod TV tornja, kapaciteta 400 m3. U srednjem i rubnom podruju graevine se opskrbljuju vodom iz lokalnog vodovoda ili lokalne opskrbe. Za potrebe opskrbe sustava zasnjeenja tehnolokom vodom izgraen je novi vodovod od izvorita Tisova pe do postojee akumulacije odvojen od redovite vodoopskrbe, a prolazi po postojeim umskim putevima i vlakama. Od talonice (vodospreme) Hornjak do Hunjke poloen je tlani cjevovod, a od Hunjke do vodospreme i do skijalita gravitacijski cjevovodi. U pristupnom podruju postoje vodovodi naselja i lokalna opskrba.
1.4.5.3. Odvodnja i proiavanje otpadnih voda

Na prostoru obuhvata Plana nema izgraenih znaajnih dijelova sustava kanalizacije grada Zagreba, Sesveta i Zapreia, dok je na podruju Donje Stubice izveden glavni sabirni kolektor od Gornje Stubice do retencionog bazena. Na podruju Zagrebakog sustava kanalizacije novoizvedeni kanali pokrivaju dijelove podruja u Mikuliima i Graanima. U odnosu na karakter koritenja podruja Parka prirode, ovdje nastaju otpadne sanitarne i povrinske vode. Otpadne sanitarne vode uputaju se u sabirne jame ili otvorene vodotoke, a manji dio koristi mini ureaje za proiavanje otpadnih voda. Povrinske vode uputaju se u okolni teren ili u korita vodotoka. Budui da su sabirne jame u veini sluajeva propusne, a manji broj ih je nepropustan i redovito se isti, to u pravilu postaju jedan od izvora irenja zagaenja.
92

Na taj nain stvara se nepovoljna higijensko sanitarna situacija, postoji mogunost zagaenja okolia, to je naroito znaajno jer ovo podruje ima uglavnom lokalne vodoopskrbne sustave, iji najvitalniji dijelovi (izvori) mogu biti zagaeni takvim stanjem. Osim toga, na ovom podruju ima dosta registriranih puzita i klizita, a uputanje otpadnih voda u okolni teren pogoduje aktiviranju tih pojava. Svi planinarski domovi i druge graevine na Medvednici, osim nekolicine na vrnom podruju rjevaju pitanje otpadnih sanitarnih voda pomou sabirne jame.
1.4.5.4. Elektroenergetska mrea

Podruje obuhvata Prostornoga plana PP Medvednica moe se, s obzirom na opskrbu elektrinom energijom, podijeliti na dva razliita dijela: Pristupna zone Parka prirode (dijelovi opina Donja Stubica, Zaprei, Sesvete i grada Zagreba) Ue podruje Parka prirode cjeloviti umski kompleks s karakteristinim lokalitetima koje tvore osnovne graevine te sadraji s pripadajuim graevinama.
1. Pristupna zone Parka prirode naselja na obroncima Medvednice Podruje se danas napaja elektrinom energijom iz transformatorskih stanica Zabok, Stubica, Novi Dvori, Podsused, Stenjevec, EL-TO, Radniki Dol, Ksaver, Dubrava, Sesvete i Soblinec. Sva naselja na obroncima Medvednice kategorizirani su kao podruje nekvalitetne opskrbe elektrinom energijom. Osim mree u novim naseljima sa interpoliranim novim transformatorskim stanicama 10(20)/0,4 kV, ostali dio srednjenaponske mree u dosta je loem stanju. Upravo je na ovom podruju uoena potreba interpolacija novih TS 10(20)/0,4 kV koje bi trebale poboljati nezadovoljavajue stanje opskrbe postojeih potroaa elektrine energije i omoguiti prikljuenje novih potroaa. Naalost, danas u naseljima na obroncima Medvednice ima vei broj potroaa koji ne mogu koristiti elektrine aparate jer su naponske prilike ispod propisanog minimuma pa tzv. sive zone (podruje neodgovaraue opskrbljenih potroaa el. energijom) pokrivaju vei dio promatranog podruja. Niskonaponska mrea (0,4 kV) u jo veem opsegu ne udovoljava nunim uvjetima za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom. Zbog nedovoljnog broja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV kao i zbog starosti, malog presjeka 0.4 kV vodova i velike duine niskonaponskih strujnih krugova, na tom podruju dolazi do estih preoptereenja. Kroz podruje obuhvata prolazi 110 kV dalekovod i to kroz naselja Stubike Toplice i Donju Stubicu. Na podruju obuhvata nalazi se rasklopite 110 kV Podsused, s dijelom pripadajueg raspleta 110 kV zranih vodova: jednim prema Zaboku, dva prema Raktiju i prema Tvornici cementa u Podsusedu. Rubom zapadnog dijela PP Medvednica prolaze dva dalekovoda 110 kV prema sjeveru.
1.4.5.5. Plinofikacija
Gradska plinara Zagreb opskrbljuje zapadno, juno i istono podruje PP Medvednica. Naselja u pristupnom podruju sjever u potpunosti su plinoficirana, dok je na zapadnom i junom dijelu plinofikacija provedena djelomino. Unutar podruja obuhvata djelomino je izgraena srednjetlana i niskotlana plinska mrea. Na jugozapadnom dijelu izgraena je srednjetlana mrea na podruju Jareka, Ivanca i Jablanovca. Na junom dijelu izgraena je plinska mrea na podruju Susedgrada, Bizeka, Dubravice tekovca, Boreca, estina, Kraljevca, Dolja, Bauna i Vugrovca Donjeg. Na jugozapadnim i junim neplinoficiranim podrujima rabi se propan-butan plin, a kad se steknu uvjeti za prikljuenje na distributivnu mreu prirodnog plina, prelazi se na potronju tog energenta. 93
1.4.5.6. Telekomunikcije i pote

U veem dijelu pristupnog podruja izvedeni su udaljeni pretplatniki stupnjevi (UPS) i to: na dijelu Zapreia, Gornje i Donje biste, Jakovlja, Stubikih Toplica, Donje i Gornje Stubice, Sesveta, podruja Dubrave, sredinjeg dijela grada Zagreba, Vrapa i Susedgrada, kao i korisniki i spojni vodovi. U vrnom podruju Medvednice izveden je UPS i poloen magistralni telekomunikacijski vod. Sve postojee telefonske linije u vrnom podruju ostaju u funkciji dok ih ne nadomjeste novoizgraene telefonske linije. Sjeverni dio prostora PP Medvednica pokriva telekomunikacijski centar Krapina i od komutacijskih kapaciteta izvedeni su UPS-ovi u Stubikim Toplicama, Donjoj Stubici, Gornjoj Stubici i Svetom Mateju. Pristupno podruje uglavnom je dobro pokriveno signalom pokretne mree CRONET i NMT, a planira se i daljnja izgradnja. Na uem podruju PP Medvednica nalazi se TV odailja, TV pretvara, radio prijemno sredite i radio relejna postaja. Na pristupnom podruju locirani su TV pretvarai i radio relejne postaje. Podrujem PP Medvednica od TV tornja radijalno prolazi est RR koridora. U okviru hrvatske potanske mree za odvijanje potanskog prometa na podruju Krapinsko-zagorske upanije nadleno je Sredite pota Krapina, za Zagrebaku upaniju i Grad Zagreb Sredite pota Zagreb. Potanski uredi za pristupno podruje su u Zapreiu, Stubikim Toplicama, Donjoj Stubici, Gornjoj Stubici, Mikuliima, Graanima, estinama, Markuevcu i Kaini.
1.4.5.7. Postupanje s otpadom

Komunalni otpad iz graevina u Parku prirode najveim se dijelom odvozi organizirano, a samo nekoliko objekata to obavlja u vlastitoj reiji tako da odvoze (odnose) otpad do mjesta u kojem je organiziran odvoz ili direktno na odlagalite otpada ili to za njih obavlja podzakupac, ili otpad spaljuju. Biootpad se najee odvozi, prema dogovoru, u neko od domainstava iz okolnih naselja. Struktura otpada iz planinarskih domova i kua ima karakteristike komunalnog otpada kao u graevinskim podrujima naselja, bez posebnih specifinosti. Organizirani odvoz Javno poduzee Park prirode Medvednica postavilo je uz cestu na zagrebakom dijelu Medvednice 12 kuica za kontejnere, koje 3 puta tjedno prazni Javno poduzee istoa Zagreb. Na sjevernoj strani Medvednice smjetena je samo jedna kuica za kontejnere, a prazni je Ekoflor plus iz Jastrebarskog, koji ima koncesiju za prikupljanje otpada u prostoru opina Bistra, Jakovlje, Stubike Toplice i Gornja Stubica. Kuni otpad se u ovim opinama prikuplja jednom tjedno, a glomazni otpad dva puta godinje. Ekoflor odvozi otpad na deponij na podruju Karlovca, a deponij u Kraljevom Vrhu je slubeno zatvoren (na temelju odluke Opine Jakovlje). Opina Bistra je prije dvije godine imala akciju ienja divljih deponija u koju su se dijelom ukljuile istoa iz Zagreba, Hrvatske ume i Javna ustanova Park prirode Medvednica. Iz Parka prirode izvaeno je oko 200 tona otpada. Pretpostavlja se da je razlog tome to opina nije etiri godine imala organizirani odvoz otpada. Na podruju opine postavljeni su i kontejneri za odvojeno prikupljanje stakla koje prazni Unija-Nova iz Zagreba. U Opini Stubike Toplice sa Ekoflorom je ugovoren i odvoz stakla. Povodom Dana planete Zemlje uobiajena je akcija ienja divljih deponija. Vaenje otpada iz vodotoka obino organizira opina a odvozi Vodoprivreda. (npr. u zadnjem ienju izvaeno je oko 200 friidera).
94

U Opini Gornja Stubica prikupi se godinje oko 150 tona metalnog glomaznog otpada, a njegov odvoz sufinancira upanija. Divlje deponije to nastaju uz glavnu cestu naselja Sv. Matej iste se u suradnji s Mjesnim odborom. Na prostoru Grada Donja Stubica koncesionar Saubermacher prikuplja jednom tjedno komunalni otpad, a jednom godinje glomazni otpad. upanija sufinancira sakupljanje i dvoz sa divljih deponija, a Grad sklapa ugovor sa koncesionarom i sa Hrvatskim vodama za ienje otpada iz vodotoka. Oko 50% cjelokupnog komunalnog otpada Grada koji se prikuplja nastaje na prostoru Parka prirode. Na prostoru Parka koji pripada Gradu Zapreiu (naseljima Jablanovec i Ivanec) komunalni otpad prikuplja Zaprei d.o.o. poduzee za obavljanje komunalnih djelatnosti, jednom tjedno, a glomazni otpad (besplatno) jednom godinje. Kako je 80% prostora ovih naselja u obuhvatu Parka prirode, pretpostavlja se, da se sa prostora Parka prirode odvozi 80% ukupno prikupljenog otpada u ova dva naselja tj. ukupno 30m3 tjedno. Divljih deponija u ovom prostoru nema, ali se pretpostavlja da e se oni formirati kada se prijee na prikupljanje i naplatu odvoza prema volumenu otpada. Staklo i papir odvojeno prikupljaju Unija Nova i Unija papir (ugovor sa Gradom Zapreiem), ali nije dovoljan broj postavljenih posuda za odlaganje stakla i papira. U prostoru Grada Zagreba kuni otpad prikuplja istoa. Iz planinarskih domova smjetenih na zagrebakoj strani Medvednice istoa odvozi otpad 2 puta tjedno ili na poziv.
Strune slube Javnog poduzea Park prirode Medvednica imaju nadzornu slubu koja otkriva potencijalne odlagae otpada, biljei mjesta ilegalnog odlaganja i organizira dobrovoljne akcije ienja. Provodi se i projekt ista uma (uz potporu Amerike agencije za meunarodni razvoj), u sklopu kojega se osim ienja vri i edukacija stanovnitva. Od velike su pomoi i lovci koji iste i kontroliraju ilegalno odbacivanje otpada te planinari koji takoer uestvuju u ienju. Najvea ilegalna odlagalita posljednjih godina nalaze se u Talanima (oko 3.000 m3 = oko 150 kamiona), uz Zelenu magistralu (uglavnom kuanski aparati i graevinski otpad, na Ponikvama te u naputenim kamenolomima (posebno na Bizeku, uglavnom graevinski otpad).
95
1.5. OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA PROSTORNOG RAZVOJA I UREIVANJA PARKA PRIRODE
Trenutno stanje na podruju Parka prirode Medvednica karakterizira sljedee: preoptereenost vrne zone automobilskim prometom, posebno u dane vikenda; nedovoljno opremljeni i zaputeni objekti, nedostatak infrastrukture; loa komunalna opremljenost, nezadovoljavajui sustav odvodnje, loe odravanje bio-diskova; erozija; ugroenost biljnih i ivotinjskih vrsta; veliki pritisak za izgradnju u rubnim podrujima, posebno Zagrebake podsljemenske zone, graevinama neprimjerenih gabarita i u neskladu s okolnim ambijentom; turistika ponuda nezadovoljavajua; postojanje neprimjerenih sadraja 4 aktivna kamenoloma, benzinska pumpa i sl.; divlje deponije; vrijedna priroda, bogatstvo biljnog i ivotinjskog svijeta; bogatstvo spomenika i vrijedne graditeljske batine; povijesni i tradicionalni toponimi-izletita i izletnike komunikacije, blizina grada.
Medvednica svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geolokim sastavom, klimatskim i hidrolokim karakteristikama te vegetcijskim pokrovom i faunom predstavlja znaajan dio mree zatienih dijelova prirode Hrvatske. Procjena mogunosti i utvrivanje ogranienja te koncipiranje prostornog ureenja temelje se na postavkama koje proizlaze iz definicije parka prirode i sustava njegove zatite, iz obiljeja prirodnih sustava i izgraenih struktura, koje je u veoj mjeri potrebno promijeniti, ako se time ne ugroavaju temeljne funkcije Parka prirode. Prema temeljnim obiljejima prostora, a unutar cjelovitog sustava zatite, definiranim Zakonom o zatiti prirode, prostor Parka prirode razlikuje se prema osnovnoj podjeli na dva komplementarna prostora: cjeloviti umski kompleks i pristupno podruje. U cjelovitom umskom kompleksu se prvenstveno odvijaju aktivnosti i procesi te utvruju mogunosti i ogranienja koja proizlaze iz njegovog temeljnog fenomena - umskih ekosustava privlanih za posjetioce - dominantno planinare, ali i druge interesne skupine. Interes iskazan posjetom Medvednice velik je i koncentriran, posebno: vremenski, na dane tjednih odmora i prostorno, na vrno podruje. Pristupno podruje ini onaj dio Parka prirode u kojem su smjetena naselja ili njihovi dijelovi iji stupanj transformacije od ruralnog do urbanog odreuje i njihovu gospodarsku ovisnost o umskom ili poljoprivrednom okruenju. Ovaj naseljeni prostor koristi prednosti smjetaja na padinama gore, u ekolokom i ambijentalnom okruenju, ali ga i sam definira. Uz doivljaj Medvednice i njeno posebno mjesto u kontrastu grada, odnosno zagorskih krajobraza i umovite gore, prostor Medvednice ravnopravno sudjeluje u povijesti grada Zagreba i ireg prostora, a transformacija naina koritenja gore tokom povijesti, povijesni dogaaji i njihova obiljeja, povezanost prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti - odreuju Mevednicu ne samo kao prirodnu ve i kao specifinu, vrijednu povijesnu sredinu. Nain koritenja prostora Medvednice i pojedinih karakteristinih ambijenata vane su komponente povijesne sredine, jer se namjenama prikladnim prirodi i povijesnoj vrijednosti Medvednice i prikladnim nainom koritenja, u ureivanju tog prostora moe izbjei ureenje po takvim kriterijima koji e u prostor unositi elemente neprimjerene zatienom prirodnom kompleksu. Ukoliko se karakteristike povijesne sredine ocjenjuju imajui prvenstveno u vidu materijalne tragove i injenice, oni se mogu grupirati u nekoliko grupa i biti osnova za valorizaciju pojedinih medvednikih funkcija, estetske, ekoloke, kulturno-povijesne i turistiko-rekreativne: 96

slika Medvednice i pojedinih karakteristinih objekata u zagrebakoj i zagorskoj sredini (vrno podruje, Medvedgrad); objekti, karakteristini povijesni objekti i ambijenti, njihove tradicionalne, socijalne i ambijentalne karakteristike i vrijednosti te poloaj u prostoru s obzirom na karakteristine komunikacije i vizualne odnose prema drugim medvednikim i irim ambijentima; tradicionalne komunikacije i pristupi, njihove ambijentalne karakteristike i vizualni odnos prema karakteristinim medvednikim i gradskim ambijentima; karakteristine ruralne, poluurbane i urbane aglomeracije u pristupnoj zoni Parka prirode; drugi vrijedni prostori, objekti i karakteristike.
Suvremeni europski pristup zatiti kulturne i prirodne batine temelji se na spoznaji da je graditeljski oblik bilo koje vrste i znaenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a time i sa irim regionalnim prostorom i krajolikom. Polazei od navedenim suvremenih europskih naela prostor Parka prirode, u kojem se prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti meusobno isprepliu i uvjetuju, predstavlja i izuzetno vrijednu povijesnu i prostornu cjelinu. Vrijednost Medvednice kao prostorne cjeline je u visokom stupnju ouvanosti prirodnih i morfolokih vrijednosti, izrazitim vizualnim, estetskim i asocijativnim obiljejima, s povijesnim kontinuitetom naseljenosti i specifinih funkcija i naina koritenja prostora, koje kao skup vrijednosti odreuju prostor Medvednice kao specifini kulturni krajolik.
1.5.1. umske povrine

Svijest o potrebi racionalnog gospodarenja umama Medvednice datira jo iz devetnaestog stoljea. Iako s brojnim i esto mijenjanim posjednicima, umski kompleks Medvednice sauvan je kao temeljna vrijednost 22.860 ha prostora proglaenog 1981. Parkom prirode. Tradicionalne utilitarne vrijednosti ume postupno dobivaju novo znaenje i sve vie utjeu na vrijednosni stav o nainu i mogunostima koritenja umskog prostora Medvednice. Danas zatita Medvednice podrazumijeva koritenje u granicama u kojima se ne ugroavaju osnovne ekoloke, estetske, edukativne i turistiko-rekreativne vrijednosti prostora. U granicama Parka prirode (prostor izmeu Posuseda i Kainskog prijevoja) ume se prostiru na 14.550 ha (64% povrine Parka prirode). Raznolikost ekolokih prilika gore uvjetovala je brojnost umskih zajednica, od nizinskih uma vrbe, johe i lunjaka do planinskih uma bukve, jele i gorskog javora. Posebnost na Medvednici su relikti mediteranske flore (otrolisna veprina, bljut, grohotua). Stanje uma Medvednice je narueno, a oituje se kroz propadanje uma emu su uzrok razni utjecaji, a prvenstveno zagaenje zraka i intenzivno koritenje prostora. Prema istraivanjima oteenosti uma zagrebaka strana je ugroenija radi njene izloenosti negativnim utjecajima Zagreba. Najizrazitija oteenja uma, uz vrlo znaajnu eroziju, ustanovljena su na vrnom dijelu Medvednice. Eroziju potie prekinutost sklopa umskih sastojina i prorijeenost kroanja drvea. Taj dio Medvednice najoptereeniji je graevinama i drugim intervencijama u prostoru, a takoer ga i posjetioci najintenzivnije koriste. S 8.775 ha uma u drutvenom vlasnitvu gospodari se prema vaeim gospodarskim osnovama. Pojam gospodarenja podrazumijeva koritenje i njegu ume. U preostalih 5.775 ha uma u privatnom vlasnitvu oita je razlika u kvaliteti i potencijalu opekorisnih funkcija ovih uma. Sjea uma samo sa ciljem iskoritavanja drvne mase degradira umu u nie prirodne i gospodarske oblike, sve do nestanka umskih povrina. Vie je razloga koji utjeu na ugroenost uma na kojima postoji pravo vlasnitva, bez obzira na reguliranu (Zakon o umama) obavezu odgovarajueg gospodarenja. Program gospodarenja privatnim umama nije revidiran, a ume samo junih padina Medvednice su u vlasnitvu 12.072 osobe ili 97

prosjeno po vlasniku 0,17 ha40. Du granice ume Parka prirode gotovo u cjelosti su ume na kojima postoji pravo vlasnitva. Radi kontakta sa urbanim podrujem na ove ume, osim koritenja drveta, kontinuiranih potreba za koridorima infrastrukture, irenje drugih namjena u podruu ume, utjee i intenzivno koritenje ostalih umskih proizvoda. Negativni utjecaji na umske ekosisteme Medvednice koji se odvijaju paralelno mogu se naelno podijeliti u dvije skupine: one koje su posljedica aktivnosti u gradu, industrijske razvijenosti regije, pa i znatno ire te one koji su uvjetovani koritenjem gore. Dananje suenje umskog drvea zahvaa one vrste koje su i do sada bile ugroene (hrast lunjak, pitomi kesten, jela), ali propadaju i one vrste kod kojih do sada nisu bili zapaeni simptomi suenja (hrast kitnjak, cer, medunac, crnika, gorski javor, obini grab i dr.). Simptomi ovog suenja slini su pojavi propadanja uma u Sjevernoj Americi i Europi poznatoj kao "umiranje uma"41. U Hrvatskoj najoteenije podruje je okolica Zagreba. Prema rezultatima provedenih istraivanja (Anketa o umiranju uma) meu najugroenija podruja spadaju jugoistone padine Medvednice. Ovi podaci ukazuju na nunost praenja i kontrole zagaenja u gradu, regiji i ire. ume Medvednice ispresjecane su putevima, stazama, umskim cestama, prosjekama, umskim vlakama i javnim cestama. Vrlo malo prostora na Medvednici moe se okarakterizirati nepristupanim ili teko pristupanim. Gospodarenje umama Medvednice potrebno je prilagoditi vrijednostima prostora to ih kao uma posebne namjene svrstava u onu gospodarsku kategoriju koja u skladu sa zatitom ima posebne uvjete. Posebni uvjeti gospodarenja propisani su gospodarskim osnovama, a za privatne ume ovi posebni uvjeti temelje se na programima gospodarenja umama. Posebni reimi upravljanja umama trebaju se odnositi prvenstveno na najugroenije dijelove umskog kompleksa te na one dijelove koji su u funkciji odravanja vrijednosti i posebitosti ugroenih, zatienih, rezervatnih povrina te na izrazito utjecane prostore intenzivne i naglaene rekreativne funkcije vrnog podruja te podruja glavnih prilaza i odlaska iz parka. Gospodarenje ovim umama zahtijevat e dodatna ulaganja uskladno zakonu o umama radi ogranienja u smislu regularnog gospodarenja i prava u pogledu uma i umskog zemljita. Sakupljanje umskih plodova gljiva, kestena, bobiastog voa privlai veliki broj izletnika u ume. Tom se prilikom esto unitavaju stabljike i korijenje biljaka, a ponaanje nije u skladu sa zatitom Parka prirode te je potrebna popularizacija medvednikih vrijednosti i njihove zatite. Lov na Medvednici trebalo bi ograniiti, a pojedinim vrstama ivotinja trebalo bi zabranom lova osigurati bolje uvjete opstanka. Na podruju Krapinsko-zagorske upanija ustanovljena su tri zajednika otvorena lovita i to: Oroslavje, Donja Stubica i Gornja Stubica. U Zagrebakoj upaniji ustanovljena su tri lovno gospodarskih revira (Jakovlje, Bistra i Jablanovec), a u Gradu Zagrebu sedam revira (Ponikve, Vrape, estine, Graani, Prigorje, uerje i Planina). U parku prirode je zatieno 8 posebnih rezervata umske vegetacije 3 spomenika prirode, 4 spomenika parkovne arhitekture te pojedinane biljne i ivotinjske vrste. Uz ve zatiene dijelove prirode na Medvednici postoje i druga vrijedna prirodna vea ili manja podruja i pojedinani objekti te biljke i ivotinje koji su izdvajani u radovima institucija za zatitu prirode, prostornoj dokumentaciji, studijama i drugim strunim i znanstvenim radovima o Medvednici i koji trae posebno vrednovanje.
40 41
D.Majer: ume Medvednice kao rekreacijsko podruje grada Zagreba,Zagreb 1980. Propadanje uma u Hrvatskoj - Prpi, Komlenovi, Seletkovi, umarski list CXII (1988.)
98

Poznavanje i vrednovanje specifinih dijelova prirode i krajobraza nuno je kako bi se temeljem njih Planom utvrdila podruja posebnih uvjeta koritenja, odnosno ogranienja u koritenju. Polemike oko kriterija o procjeni podobnosti kategorije zatite posebnih rezervata umske vegetacije pojavljuju se 1977. godine kada je komisijski (Zavod za zatitu prirode, umsko gospodarstvo Zagreb i umarska inspekcija) razmatran prijedlog o intenzitetu uzgojno zatitnih zahvata u postojeim rezervatima umske vegetacije. Prema izvjeu ostalo je otvoreno pitanje revizije postojeih povrina ovih rezervata, a relevantne povrine ostaju nepromijenjene. Ponovna rasprava uslijedila je tijekom izrade novih elaborata gospodarenja 1986/87. kada se prijedlog izmjene povrina rezervata odnosio na smanjenje rezervatnih povrina za oko 705 ha u odnosu na povrinu od 997 ha zatienih. Obrazloenje ukidanja rezervatnih povrina u dogovoru s Republikim zavodom za zatitu prirode bilo je na tragu obrazloenja ve iz 1977. da su zatiene povrine u veoj ili manjoj mjeri znatno antropogeno utjecane te da su se u toku godina, a najvie 1983. dogodile katastrofalne tete od vjetroloma i ledoloma te su rezervatne povrine izgubile atribute zbog kojih su 1963. zatiene temeljem Zakona o zatiti prirode. Transformacija zatite temeljem Programa gospodarenja kontinuirano se nastavlja te 1998., prema programu gospodarenja do 2007. smanjuje se na povrinu od 225 ha, a 2001. prema izvjeu Javnog poduzea Hrvatske ume i Dravnoj upravi za zatitu prirode na 236,39 ha rezervatnih povrina42. Formalnopravno ne postoji akt o ukidanju zatite posebnih rezervata umske vegetacije to rezultira potrebom izrade i ponude prihvatljivih oblika zatite u okviru izrade i procedure donoenja ovoga plana. Iz tih razloga rezervati umske vegetacije navedeni su onako kako su zatieni 1963. godine. Posljedice neusklaenosti poimanja zatienih dijelova prirode su slijedee: ne postoje istovjetni podaci u umsko-gospodarskim osnovama, a time i Hrvatskim umama d.o.o. i Ministarstvu zatite okolia i prostornog ureenja; u vaeim umsko gospodarskim osnovama (1998.-2007.) nisu usklaene revizije Gospodarskih osnova iz 1988. i dananje (iz 2001.) tako da podaci nisu stvarni. Novim prijedlozima nisu uneeni u GO-e (posebni rezervati i park-ume), pa nije jasno koji su prijedlozi vaei, oni u GO-a ili oni iz novog prijedloga te kako se to odraava na gospodarenje; neusklaenost onemoguava koritenje tonih i relevantnih podataka u donoenju planova potrebnih za gospodarenje prostorom i resursima. S obzirom da zatita prirode u kontekstu Zakona o zatiti prirode ne moe respektirati aktualno stanje potrebno je sukladno suvremenom pristupu zatiti odrediti naine i modele praktine zatite kako rezervata umske vegetacije tako i drugih vrijednih i ugroenih prostora Parka. Kao alternativu zatienim rezervatnim povrinama koje su iz niza navedenih razloga izgubile atribute zbog kojih su zatiene potrebo je oblikovati zone stroge zatite povrina koje nisu izgubile obiljeja rezervata umske vegetacije te njima pripadajue zatitne zone uma posebnog reima gospodarenja kao to su zatitne ume i ume posebne namjene. Obazrivim upravljanjem ovim umama, bez obveze realiziranja gospodarskih uinaka, stvorile bi se pretpostavke regeneracije staninih uvjeta tampon zona zatienih rezervata, a time i njihovog ravnopravnog uea, bez obzira na stauts zatite, u biolokoj raznolikosti parka. Danas se na Medvednici sreemo i s ugroenou pojedinih biljnih vrsta. Najugronije su proljetnice (pasji zub, drijemovac, visibaba, jaglac, jetrenka, obina umarica, procjepak, kaljunica, urica) ali i vrste kao to su brljan, biskupska kapica, bodljikava veprina, papratnjae, crvotoine i mahovine. Slino je i sa nekim zakonom zatienim vrstama (boikovina, lovorasti likovac i irokolisna veprina) koje zbog dekorativnih listova i cvjetova zavravaju u cvjetnim aranmanima i vijencima. Botanika rijetkost i u opasnosti od izumiranja na Medvednici je i veina ostalih zakonom zatienih vrsta (planinski bour, alpski jaglac, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, kavkaski divokozjak, blagajev likovac, bijeli vimenjak, vratielja i naglavice).
42
Studija revizije zatienih dijelova prirode na podruju parka prirode Medvednica, doc.dr.sc. eljko panjol i suradnici, Zagreb 2003.
99
1.5.2. Tlo i poljoprivreda

Usitnjeni i po namjeni raznolik posjed obuhvata plana ini karakteristini krajobrazni okvir umskog kompleksa Medvednice. Bez obzira na relativno nisku upotrebnu vrijednost tla potrebno je ograniiti mogunost irenja gradnje na poljoprivredne povrine. Raznolikost kultura, sukladno upotrebnim vrijednostima zemljita mogue je poticati nizom programa nekonvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Ova proizvodnja ne zahtjeva posebne agrotehnike mjere iako je neophodna edukacija stanovnitva o potrebi i mogunostima koritenja agrotehnikih mjera u skladu s ouvanjem vrijednosti zatienog prostora kao i promoviranju proizvodnje zdrave hrane te poticanja seoskog turizma.
1.5.3. Mineralne sirovine

U postojeem koritenju gore jedan od problema predstavlja eksploatacija tehniko graevnog kamena, poglavito u rubnim dijelovima ume - Podsusedsko Dolje, Ivanec, Vukov dol, ili duboko u masivu gore - Jelenje vode. Uz danas aktivne, u prostoru je ostalo nekoliko veih i manjih naputenih, najee nesaniranih kamenoloma: Bizek, Vrapak, Pustodol, Adolfovac, Baun i Markuevec sa zagrebake te Bistra i Reka sa zagorske strane. Svi su oni, osobito aktivni ali i naputeni u odreenoj mjeri promijenili estetska i ekoloka obiljeja manjih ili veih prostora. Dokumentima prostornog ureenja, usvojenima ili u izradi, odreena je ili predloena namjena i nain koritenja naputenih i aktivnih kamenoloma kao ume posebne namjene, zone odmora i rekreacije, povrina za iskoritavanje mineralnih sirovina - kamena u okviru odobrenih eksploatacionih polja. Aktivni kamenolomi Kamenolom Vukov Dol Kamenolom Vukov Dol (leite tehniko - graevinskog kamena - mramoriziranog vapnenca) smjeten je na rubnoj istonoj zoni unutar Parka prirode Medvednica. Udaljen je cca 3 km sjeverno od naselja Kaina, i lei na sjevernoj padini doline koja se prua u pravcu istok - zapad prema selu Gornja Planina. Uspon terena na kojem je kamenolom, iznosi otprilike 40 prema sjeveru i prekriven je umom. U blizini kamenoloma nema nikakvih objekata, koji bi bili eventualno ugroeni tetnim utjecajima kao posljedica rudarskih radova. Sloenost geoloke grae leita posljedica je uvjeta geneze: educata - taloenja sedimenata heterogenog sastava, produkata - metamorfnih procesa vezanih uz postanak mramorastih vapnenaca, mramora, filita i argiloista te nekoliko koraka tektonskih procesa. Primarna sloenost geoloke grae karbonatnih i silikatnih sedimenata poveana je progradnim metamorfnim, a posebno naknadnim tektonskim procesima u toku alpske orogeneze. Kamenolom Ivanec Zemljopisni poloaj kamenoloma je jugozapadni prigorski masiv Medvednice, u blizini sela Ivanec. Eksploatacijsko polje kamenoloma skjeteno je u uvali brijega Srednjak (juna strana) i brijega Orjavec (sjeverna strana). Ekspoaltacijsko polje kamenoloma nalazi se na podruju Zagrebake upanije, pri emu rubni jugoistoni dio eksploatacijskog polja ujedno predstavlja i granicu zagrebake upanije (Grad Zaprei) i Grada Zagreba (Podsused - Vrape). Leite tehniko - graevnog kamena "IVANEC" - Zaprei izgraeno je od naslaga litostratigrafskih jedinica trijasa tercijara i kvartara. Trijaske naslage su dolomiti srenjeg - gornjeg trijasa, izgrauju najvei dio stijenske mase leita. Tercijarne (tortonske) naslage su konglomerati, pjeenjaci, vapnenci i lapori, znatno su manje zastupljeni u leitu i nalaze se u zapadnim dijelovima leita u diskordonatnom kontaktu sa trijaskim dolomitima. Kvartarne, holocenske naslage - naplavine i nanosi 100

nalaze se u jarcima, a sastavljene su od usitnjenog i sedimentiranog materijala okolnih stijena: krja, drobina, ljunka, pijeska i mulja. Kamenolom Podsusedsko Dolje Kamenolom Podsusedsko Dolje smjeten je na jugozapadnom dijelu Medvednice, 12 km udaljen od samog sredita grada Zagreba, predstavlja znaajno leite kvalitetnog dolomita, vrlo vrijedne sirovine za potrebe graditeljstva. Iskoritavanje dolomita iz ovog leita, obavlja se na dva lokaliteta, i to na krajnjem sjeveru u Zapreikom Ivancu, a na junom dijelu u Podsusedskom Dolju. Na irem podruju leita teh. gra. kamena dolomita nalaze se naslage mezozoika (srenji i gornji trijas i gornje krede) i tercijara (miocen). Prevladavaju naslage srednjeg i gornjeg trijasa (zona irine 500 - 900 m od Dolja, na jugu, do Srednjaka, na sjeveru). Naslage gornje krede i miocena nemaju veliko prostiranje. Kamenolom Jelenje Vode Kamenolom Jelenje Vode nalazi se pokraj mjesta Kraljev Vrh na sjevernoj padini Medvednice, u nizvodnom dijelu potoka Jelenje Vode, po kojem nosi ime. Kamenolom je od Zgreba udaljen cca 45 km, povezan je asfaltnom cestom preko Jakovlja na Zagorsku magistralu. U kamenolomu se eksploatira silikatni kamen - dijabaz, od kojeg se proizvodi kameni agregat potreban za izradu asfalta u cestogradnji. Na sjevernoj strani Medvednice dijabaz se prostire kao velika greda duine cca 10 km i irine 0,5 do 2 km koja se prua u smjeru jugozapad - sjeveroistok, a kamenolom se nalazi u njenom centralnom dijelu 5 km udaljen od Kraljevog Vrha. Dijabaz je guste i jedre strukture i velike ilavosti, a nastao je prodorom magme u gornjoj kredi zemljine geoloke povijesti. Zbog svojih mehaniko - fizikih osobina: velike vrstoe i malog upijanja vode od njega proizveden granulat naziva se i plemenita kamena sitne, a nepohodan je za izradu zavrnog habajueg sloja na auto-cestama i sl.
1.5.4. Ocjena i mogunosti razvoja sustava posjeivanja

Razlike izmeu minimalnih i maksimalnih intenziteta koritenja utjeu na ekonominost koritenja objekata i infrastrukture te dostupnost s obzirom na organizaciju i kapacitet javnog prometa, ugroenost prostora neregularnim parkiranjem i uope prisutnou automobila kod velikih posjeta i sl. Objekti graeni za planinare prije II svjetskog rata ili neposredno nakon njega ne pruaju dovoljno raznoliku ponudu i uvjete u skladu sa sve diferenciranijim eljama korisnika. Rezultat dugogodinjeg nedovoljnog ulaganja u postojee objekte je njihova zaputenost pa i naputenost (Brestovac), nedostatak infrastrukture i neopremljenost. Veina objekata uz dodatne investicije i bolju organiziranost mogla bi omoguiti povremeni ili trajniji boravak. Objekti su vremenski koriteni neujednaeno, a openito je njihova iskoritenost mala. Loa komunalna opremljenost ugroava okoli, posebno nerijeenost odvodnje otpadnih voda, koje se direktno ili indirektno isputaju u okolni teren (moe dovesti do oneienja izvora koji se koriste za opskrbu vodom planinarskih domova i drugih objekata ili za pie). Otvoreni prostori oko objekata i livade opremljeni su najee samo klupama, a odravanje je neredovito. Nekoliko skijakih staza (Panjevina, Bijeli, Plavi, Crveni, Zeleni, Bijeli spust, Bijela i inovnika livada) omoguuju skijanje kad ima dovoljno snijega. Tada je posjeenost vrnog podruja osobito velika, pa su posebno izraene potekoe zbog koncentracije posjetilaca u kratkom razdoblju na malom prostoru, u uvjetima prirodnih ogranienja i neopremljenosti. 101

Rekreativne i sportske aktivnosti orijentirane na otvoreni prostor u znatnoj mjeri utjeu na stanje okolia. Uinci na okoli su, (prema Priruniku o sportu i okoliu MOO-a) kratkoroni, dugoroni, izravni i neizravni, a ovise o nainu i intenzitetu koritenja i osjetljivosti okolia. Posebno su opasni utjecaji koje uzrokuju velika koncentracija osoba na ogranienom prostoru i u kratkom vremenu, intenziviranje sportskih aktivnosti u vremenu i na prostoru gdje su inae ekstenzivne, promet gledalaca, natjecatelja, medijske tehnike i organizatora te velika koliina otpada, njegovo uklanjanje i zbrinjavanje. Dosadanje neodgovarajue gospodarenje Medvednicom, a posebno u rekreativne i gospodarske svrhe, dovelo je do niza oteenja kao to su potiskivanje umskog kompleksa, otvaranje umskog sklopa na najviim terenima, ali i u rubnom podruju, nestajanje ili brojano smanjenje pojedinih vrsta bilja i ivotinja, jaka erozija posebno na viem podruju, oneienje vodotoka, tla, kamenolomi itd. Kako je vrijednost Medvednice prvenstveno prirodni ambijent, treba sanaciji tih oteenja posvetiti posebnu panju te voditi rauna da se onemogue nova oteenja - paljivo planirati u prostorima osjetljivog krkog fenomena Ponikava, ouvanje vrijednih prirodnih zatienih lokaliteta i pojedinanih objekata prirode, posebno donoenje odluke o zatiti specifine vegetacije zapadnog dijela Medvednice koja se unitava eksploatacijom kamena te krenje i unitavanje uma na vrnom podruju Medvednice i drugo. Bioloki potencijal Medvednice u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, kao to je iz navedenog vidljivo, danas u mnogome je rezultat intenzivnog antropogenog utjecaja. Vrno podruje Medvednice moe se izdvojiti po nizu posebnih karakteristika (klimatske, visinske, otvorenost vidika, tradicionalne) radi ega je i najintenzivnije koriteno, a obiljeje neujednaenog koritenja je najizrazitije. Realizirani kapaciteti vrnog podruja Medvednice u svim vidovima koritenja daleko su vei od ostalog dijela Medvednice. Ovo podruje je i areal ume bukve i jele koje radi oteenosti jele predstavlja najosjetljivije podruje Parka prirode. Razliiti ekosustavi pokazuju i razliiti stupanj osjetljivosti na optereenja pojedinih namjena odnosno djelatnosti. Specifinosti tih sustava presudne su za njihovo odravanje i odreuju mogui intenzitet aktivnosti. Intervencijama u prostor ne smiju nastati znatnije negativne posljedice koje vode degradaciji, odnosno promjeni sustava ili njihovom nestanku. Glavna ogranienja prometnog sustava kvalitetnijem prostornom ureenju Parka prirode lee u velikoj koncentraciji automobila na sredinjem vrnom podruju iji broj premauje kapacitet parkiralita i prometnica na tom podruju. Oko 135 parkiralinih mjesta na irem potezu od Grafiara do Hunjke ne moe zadovoljiti sve koji praznicima i vikendima na Sljeme dolaze automobilom. Zimi kada prorade skijake staze broj posjetitelja koji dolaze automobilom se viestruko poveava, pa se vozila ostavljaju na svim dostupnim povinama, a najvie uz kolnik glavne i pristupnih cesta, to oteava normalno odvijanje prometa, opskrbu, hitnu pomo i vatrogasce, servis pogona i ienje snijega. Nedostatak parkirnih mjesta kao i nekontrolirani dolasci autom, predstavljaju u zimskom razdoblju jedan od najveih problema funkcioniranja cijelog rekreacijskog kompleksa na Sljemenu. Zato je potrebno istraiti mogunosti smjetaja parkiralita u podnoju Medvednice (Dolje, Gornja Bistra, Pila i alternativno Fakultetsko dobro i dr.) a do vrha uspostaviti vezu javnim prijevozom (iara, minibus i dr.). Paralelno je potrebno poveati dostupnost drugim atraktivnim destinacijama u Parku prirode kako bi se smanjila koncentracija sadraja i posjetitelja na sredinjem vrnom podruju i uspostavila poeljna ravnotea i ravnomjernije koritenje cijelog podruja.
102
1.5.5. Povrine za razvoj naselja

Krapinsko zagorska upanija Za prostor Krapinsko-zagorske upanije (Opine: Gornja Stubica, Marija Bistrica i Stubike Toplice te grad Donja Stubica) precijenjena je procjena demografskih kretanja i definiranje graevinskih podruja. Rezervirano veliko graevinsko podruje dovodi do pojave razbacane ili izduene gradnje to predstavlja veliki problem u podruju komunalnog ureenja. Provedba ovih planova u dananjim uvjetima nije mogua u cjelosti, a posebno obzirom na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom te naglaenu i strogu potrebu zatite prostora. Prostorni imbenici nisu bili do sada ograniavajui za razvoj gospodarskih djelatnosti i ostalu gradnju na podruju Krapinsko-zagorske upanije. Potrebno je meutim racionalno upotrebljavati prostor uvaavajui mjere zatite prostora i okolia. Naselja su preteno formirana na jaim infrastrukturnim potezima kao to Stubike Toplice - Donja Stubica - Gornja Stubica gdje su formirane vea graevinska podruja odnosno naselja spojena u neprekinuto graevinsko podruje. Na podruju pobra karakteristina su razvedena i ratrkana graevinska podruja kao rezultat reljefa te ukljuivanje brojnih vikend graevina u graevinsko podruje to predstavlja problem u realizaciji planirane infrastrukture. Problem je takoer u neadekvatnoj i neracionalnoj gradnji graevina van graevinskog podruja (klijeti) pri emu dolazi do naruavanja dijelova prirode i krajobraza. Posebno je to osjetljivo na podrujima znaajnih krajobraznih vrijednosti te je potrebno sustavnim mjerama i potivanjem provedbenih odredbi sprijeiti daljnju devastaciju prostora. Zagrebaka upanija Zateeno stanje izgraenosti po pojedinim naseljima Zagrebake upanije proisteklo je veinom iz sljedeih povijesno zemljopisnih i kulturolokih karakteristika: povijesno prostorne organizacije naselja; tradicijski dubokih seoskih parcela; tenje osiguranju gradnje svih potrebnih zgrada na vlastitom zemljitu; tenje za izgradnjom uz postojee prometnice radi slabe komunalne opremljenosti ostalih dijelova naselja. Grad Zagreb Gradnja (niska stambena) na medvednikim breuljcima prisutna je ve od 13. i 14. stoljea kao skupina prigorskih sela, a od 19. stoljea javljaju se ljetnikovci - aristrokratske vile s poljoprivrednim posjedom. Regulatornom osnovom iz druge polovice 19. stoljea gradska se jezgra komunikacijama povezuje sa starim selima, zaseocima i ratrkanim ljetnikovcima na medvednikim breuljcima. S poetka ovog stoljea datira masovnija gradnja stambenih vila, esto radova najuglednijih hrvatskih arhitekata. Tijekom stoljea moe se pratiti vlastiti ivot medvednikog prigorja koje je, prije svega, ostao pejsanom slikom, sa znalaki i diskretno uklopljenom gradnjom koju su koristili i seosko stanovnitvo i civilna i crkvena aristokracija. 1. Graevinska podruja/dijelovi naselja (grad Zagreb) izvan obuhvata Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba (Markueveka Trnava, Bidrovec, Deevec, Markueveki Popovec, Vidovec, Trstenik, Medvedski Breg te dijelovi uerja, Slanovca i Dankovca) smjetena su na najpovoljnijim prirodnim lokalitetima (osunanim obroncima, u dolinama potoka, uz cestovne komunikacije). Iako su se irenjem grada Zagreba naselja na junoj prigorskoj strani Medvednice postupno ukljuivala u gradski teritorij i zapoela je njihova transformacija, zadrala su se njihova povijesna i tradicijska obiljeja i krajobrazne vrijednosti prostora. 103

Povijesna i tradicijska namjena prostora je stanovanje - preteito seoska naselja, nainom organizacije naselja i parcelacije prilagoena prirodnim obiljejima prostora (morfologiji terena, uz komunikacije, uz potoke i sl.), s karakteristinim nainom gradnje stambenih i gospodarskih zgrada - od materijala iz neposredne okoline (drvo, kamen, a kasnije zidani objekti) koji danas predstavljaju etnoloku batinu podruja. Postojea graevinska podruja naselja gotovo su u potpunosti izgraena. U sesvetskom dijelu povoljnije smjetena naselja (uz znaajnije prometnice) doivjela su znatniju transformaciju, tako da su juna naselja (Kuanec, Vugrovec Donji) danas jae urbanizirana nego sjevernija koja su, veinom, ruralna. esta preparcelacija naslijeenih poljoprivrednih parcela unutar granica graevinskog podruja (obino uskih i dugakih) u parcelaciju urbanog tipa, naruava urbanu prostornu organizaciju i unosi kaos u graenje. 2. Graevinsko podruje grada Zagreba unutar GUP-a grada Zagreba i unutar PP Medvednice Nakon pojedinanih graditeljskih ekscesa 70-ih (koji su djelomino posljedica planerskih pretpostavki GUP-a iz 1971. a djelomice profitersko-zakonodavnih manipulacija, zanemarujui prirodne i graditeljske datosti prostora), GUP-om iz 1986. podsljemensko podruje je izdvojeno kao posebno vrijedno te su detaljno definirani naini zatite, ureivanja i koritenja tog predjela kao cjeline, a posebno park-uma, parkova te pejsanih i zatitnih zelenih povrina. Pretpostavke GUP-a bile su i dopuna uline mree i komunalno opremanje podsljemenske zone, uz ouvanje pejsanih cjelina, vizura i prodora zelenila prema gradskom sreditu. Planerske su pretpostavke esto u realizaciji rezultirale slikom prostora koja nije primjerena prostornom okruenju. Najee su to tlocrtno i visinski preveliki objekti smjeteni na malim parcelama. Nije se pridonijelo komunalnoj opremljenosti podruja. Devedestih je godina politikim promjenama i privatizacijom, podsljemensko podruje dobilo dodatno na atraktivnosti pa se, koristei GUP-ove maksimalne parametre javljaju zahtjevi za gradnjom veih kompleksa gotovo "kolektivne" stambene gradnje ne vodei pri tome rauna o tzv. "lokalnim uvjetima", tj. prostornom kontekstu koji bi takoer trebao biti sastavnica planiranja. Kasnije izmjene GUP-a kao i javna rasprava o Prijedlogu novoga GUP-a pokazale su da su iskljuivo traene prenamjene svih GUP-om definiranih nestambenih podruja u stambene, a nikad u zelenilo. Udio bespravne gradnje neznatan je po opsegu, ali znatan prema teti u prostoru bilo da se radi o bespravno sagraenom glavnom objektu, garaama i pomonim objektima ili o preinakama. Nakon usvajanja nove generacije dokumenata prostornog ureenja, detaljna namjena, uvjeti i nain gradnje na graevinskom podruju grada Zagreba utvruje se GUP-om grada Zagreba.
104
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA, UREENJA I ZATITE

Prostorni plan Parka prirode Medvednica, kao dio sustava zatienih dijelova prirode nacionalnog i meunarodnog znaenja, izrauje se u skladu sa sljedeim opim ciljevima: ouvati prostor Parka prirode Medvednica kao dio sustava zatienih dijelova prirode posebnoga nacionalnog interesa kojem treba podrediti sve druge, ope i posebne ciljeve; afirmirati Park prirode Medvednica kao sredinje mjesto provoenja strategije odrivog razvitka, krajobrazne i bioloke raznolikosti nacionalne, regionalne i lokalne razine; promovirati temeljne vrijednosti i funkcije Parka prirode Medvednica u skladu sa Zakonom i njenim posebnim vrijednostima; podrediti vrijednostima prostora reime koritenja, ureenja i zatite unutar dvije karakteristine krajobrazne i funkcionalne makrocjeline - cjelovitog umskog kompleksa i pristupnog podruja te omoguiti njihov usklaen i odrivi razvitak.
CILJEVI ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA SU:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. podrediti aktivnosti i djelatnosti u Parku prirode izletnikim, planinarskim, obrazovnim i rekreativnim potrebama posjetitelja, rasteretiti vrnu zonu Parka od objekata i prometa osobnih automobila, disperzirati posjetitelje iz vrne zone na ire podruje Parka sukladno zoniranju, poboljati javni prijevoz, sauvati doprirodnost vodotoka, ne planirati izgradnju izvan ve formiranih cjelina naselja, unutar graevinskog podruja sauvati negradive (zelene) povrine, sanirati odnosno urediti postojee objekte u Parku, uz iznimnu gradnju novih na lokacijama nekadanjih objekata, a koji e biti u funkciji izletnika, planinara, rekreativaca i edukacije djece, urediti i opremiti postojee pjeake staze i etnice na podruju Parka, poboljati komunalnu infrastrukturu na Medvednici te rijeiti problem odvodnje otpadnih voda i gospodarenja otpadom, urediti postojee te inicirati otvaranje novih vidikovaca, uspostaviti cjeloviti sustav zatite kulturne batine te ouvanje i adekvatnije koritenje zateenih kulturnih i povijesnih vrijednosti, afirmirati ouvanje tradicijske tipologije naselja i gradnje u rubnim ruralnim podrujima.
Medvednica i njen biljni pokrov od izuzetne je vanosti za grad Zagreb sa ekolokog (zatita tla od erozije, sprjeavanje bujica, utjecaj na klimu, kvaliteta zraka i vode), estetskog, rekreativnog i turistikog gledita. Zatitnim mjerama, smanjenjem negativnih utjecaja urbanog prostora, podizanjem ekoloke svijesti graana, optimalnim koritenjem Parka potrebno je osigurati stabilnost i ouvanje postojeih ekosustava. Gospodarenje umama u Parku potrebno je podrediti sljedeim ciljevima: ouvanje bioloke raznolikosti umskih zajednica odreivanjem gospodarenja primjerenog stupnju zatite; osiguranje odrivosti umskog ekosustava uz poboljavanje opekorisne funkcije uma (npr. osigurati zatitu tla izloenog eroziji, sprijeiti gubitak poljoprivrednog i umskog zemljita zbog erozije, odrediti optimalno rjeenje za zatitu i koritenje voda).
105

Polazei od utvrenog sustava mjera zatite kulturnih dobara planom je potrebno osigurati da svi zahvati na nepokretnim kulturnim dobrima i ostalim initeljima kulturno-povijesnog identiteta prostora Parka prirode Medvednica, sukladno nunoj i trajnoj potrebi za promjenama graevne strukture te sukladno razvojnim mogunostima proizalim iz planske namjene povrina i utvrenih urbanih pravila, slijede naelo: kulturno-povijesni identitet prostora mora se u cijelosti ouvati te afirmirati kvalitetom novog graenja, koritenja i namjene prostora. U cilju ouvanja prostora Medvednice kao kulturnog krajolika - graditeljske i prirodne batine, sa svim specifinostima i karakteristikama pojedinih prostora, potrebno je predvidjeti interdisciplinarne mjere koje e osigurati zatitu vrijednosti kulturne i prirodne batine i kontinuirani razvitak. Primarni cilj turizma je odravanje prirodnih i kultiviranih znaajki Medvednice zbog kojih je ona proglaena Parkom prirode, kako bi se u cijelosti ouvala optimalna turistika atraktivnost ovog ouvanog dijela prirode, kao temeljnog resursa turistikog razvoja Parka prirode "Medvednica". Takoer treba uravnoteeno zadovoljiti turistike motive i aktivnosti posjetitelja u skladu s turistikim atrakcijskim potencijalom Parka prirode "Medvednica" i potrebama turistikog trita, jer bi bilo gospodarski neracionalno favorizirati samo dio turistikih aktivnosti na raun ostalih. Sve turistike atrakcije treba vrednovati pojedinano, osobito one kljune, ali i atraktivnost Parka prirode kao cjeline, kako se u turistikom razvoju i drugim zahvatima u Parku prirode, ne bi donosile i provodile neutemeljene, neargumentirane i za turizam tetne odluke. Zadrati znaajke na relaciji Medvednica - okolni prostor, poglavito prema Zagrebu, Hrvatskom zagorju i prigorju, primjerice, morfoloke znaajke, "gradska plua", vodoprivredne znaajke, jednodnevno posjeivanje. Cilj razvoja i unaprjeivanja temeljnih turistiko rekreacijskih vrijednosti u Parku prirode Medvednica je zadovoljenje potreba posjetitelja, afirmacija dostupnosti i posjeivanja Parka prirode tijekom cijele godine i ravnomjerno u svim zonama, uz nuno ouvanje resursa. Kako bi se to postiglo treba prepoznati, valorizirati, ouvati i zatititi te uiniti dostupnima prirodne i kulturne atrakcije te posebne vrijednosti podruja koje predstavljaju potencijalnu rekreacijsku vrijednost, uz potivanje odrivog kapaciteta prihvatljivosti posjetitelja i lokaliteta. Unutar cjelovitog umskog kompleksa razvoj turistikih i ugostiteljskih proizvoda i sadraja u funkciji je ouvanja i zatite te afirmacije osnovnih vrijednosti uma, a cilj je razvijati rekreacijski, edukativni, ekoturizam, batinski turizam , poslovni, obiteljski turizam i sl. sljedeeg raspona usluga: obnova i sadrajno obogaivanje smjetajnih kapaciteta bez njihovog proirivanja; obnova i sadrajno obogaivanje ugostiteljskih usluga (npr. formiranje etno zona sa nacionalnim kulinarstvom); prihvatni interpretacijski i edukativni centri za posjetitelje; snalaenje u prostoru (signalizacija, interpretacija); odreivanje odmorinih zona i vidikovaca; formiranje i obiljeavanje staza (pounih, kulturnih, jahaih ); afirmacija rudnika Zrinski i Francuskih rudnika (sulfidne rude - srebrnosni galenit) u ukupnoj ponudi parka prirode kao turistiko edukativnih lokaliteta.
Bogatstvo i raznolikost flore na Medvednici na atraktivnim i vrijednim podrujima, razni biotopi, od uma i livada do krevina, gorskih potoka, pilja i gudura te arheoloki lokaliteti, kulturno-povijesni spomenici, ruralna arhitektura i autentina gorska naselja, prelazne formacije graditeljstva od ruralne ka urbanoj arhitekturi, tradicionalni zanati, kao i poljoprivredna dobra na obroncima, iroka su podloga za razvijanje odgojno-obrazovnih programa u osnovnim, srednjim i visokim kolama u Zagrebu i okolici te razliitim udrugama, drutvima, savezima i dr. Iako Medvednica ima svoje vjerne posjetitelje, pa i ve ranije organizirane posjete djece i mladei (Crveni kri, Savez izviaa, Mladi uvari prirode, kola u prirodi i dr.), trebalo bi teite postaviti na masovnijem i organiziranijem posjeivanju Medvednice u cilju upoznavanja njenih prirodnih, estetskih, povijesnih i drugih vrijednosti. Edukaciju kao kontinuirani proces potrebno je provoditi kroz sva godinja doba i za sve uzraste, s naglaskom na najmlae posjetitelje. 106

Edukativni programi imaju za cilj ponuditi: upotpunjavanje saznanja, sudjelovanje u razliitim istraivanjima, promatranje biljnog i ivotinjskog svijeta, praenje i opaanje stanja i promjena medvednikog ekosustava. Svrha je takvih usmjerenih programa, pod vodstvom strunih osoba, unapreivanje odnosa posjetitelja prema okoliu. Upoznavanje s vrijednostima parka prirode mora biti osmiljeno tako da potie na promiljanje o potrebi i smislu uvanja okolia openito. Za realizaciju eukativnih programa potrebno je osmisliti sadrajno i prostorno obogaivanje ponude, aktiviranjem dijela postojeih graevina na vie lokacija (za odravanje seminara teajeva, radionica, kola u prirodi i sl.) te ureenje Zelenih pounih staza i kvalitetnu obnovu planinarskih staza i vidikovaca (za prouavanje i upoznavanje bioloke raznolikosti i posebnosti Medvednice, provjeru tjelesne spretnosti i izdrljivosti, orjentacije i sl.). Ciljevi razvoja prometnog sustava: osigurati dobru prometnu dostupnost Parku prirode iz svih podruja koja ga okruuju: Grada Zagreba, Zagrebke upanije i Krapinsko-zagorske upanije u skladu s naelima odrivog razvoja; nain kretanja (automobilom, javnim prijevozom, pjeice, biciklom i dr.) podrediti osnovnim uvjetima zatite, kapacitetu prostora i sigurnosti pjeaka; poboljati javni promet do mjesta ulaza a posebno prema i na vrnom podruju radi smanjenja automobilskog prometa; omoguiti razvoj biciklistikog prometa potujui sigurnost ostalih izletnika pjeaka, kao primarnog naina kretanja u Parku; koritenje Parka prirode za rekreaciju omoguiti svim uzrastima stanovnitva ukljuujui invalide i druge nejake osobe prvenstveno kroz dostupnost sredstvima javnog prometa (tramvaj, iara, autobus) i opremanjem odgovarajuih staza za kretanje; poveati broj i poboljati opremljenost prilaznih punktova u podnoju (parkiralita, stajalita autobusa, uslunih sadraja) radi smanjenja koncentracije vozila i posjetitelja na viim atraktivnijim dijelovima; omoguiti pristajanje helikoptera radi hitne evakuacije bolesnika na vrnim dijelovima.
Razvojem sustava postupanja s otpadom sprijeiti divlja odlagalita, posebno u umskom dijelu Parka prirode zbog ouvanja prirodnih vrijednosti i zdravlja stanovnitva. Ciljevi ureenja pristupne zone Budui da je prostor, odnosno okoli, jedan od najvanijih resursa s kojima raspolaemo, potrebno ga je ouvati jer se radi o neobnovljivom resursu. Zbog toga treba svaki budui razvoj planirati u okvirima optereenja koje prostor moe prihvatiti te trajno poboljavati zateeno stanje prostora. Svaka budua gradnja treba voditi rauna o racionalnom koritenju i zatiti prostora s obzirom na njegove prirodne osobitosti (poloaj, reljef, tlo, vegetacija i sl.) te s obzirom na postojeu gradnju svake vrste. Opi cilj je poboljanje uvjeta ivota u naseljima uz racionalno koritenje prostora za gradnju te istovremeno uvaavanje prirodnih i strukturnih znaajki. Strateki je cilj da se znaajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija koritenja prostora, osobito ne na tetu prirodnih resursa od osobitog znaenja i vrijednosti, nego da se poboljavaju kvalitativne znaajke i racionalno koristi ve angairani prostor. U svim naseljima je potrebno voditi rauna o ouvanju tradicijskog oblikovanja i sprjeavati neprikladnu gradnju. Kod ureivanja naselja svim instrumentima politike ureivanja prostora treba sprijeiti daljnje neopravdano irenje graevinskih podruja naselja i stimulirati optimalno koritenje, prostornu organizaciju i oblikovanje postojeih graevinskih podruja. Za novu stambenu i drugu gradnju prioritetno koristiti dijelove graevinskih podruja naselja koja su ve opremljena komunalnom infrastrukturom (interpolacija ili dogradnja i nadogradnja). 107

Ruralnom stanovnitvu treba osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata ali uz dunu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu koja se odraava u potovanju mjerila, oblika, strukturnih znaajki i graditeljskih materijala. U cjelokupnom ruralnom prostoru treba osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Ciljevi demografskog razvoja Polazei od analize stanja, mogunosti i ogranienja razvoja datih u Polazitima ovdje se utvruju ciljevi demografskog razvitka u Parku prirode do 2015. godine. Nameu se osnovna pitanja demografskog razvoja u narednom razdoblju: Koji su i kakvi demografski procesi poeljni i primjereni ovom prostoru, u cjelini i po pojedinim njegovim dijelovima? Kako stvoriti uvjete za pomlaivanje stanovnitva i ukupnu revitalizaciju, naroito ruralnih naselja i kroz to bolje zatititi prirodne vrijednosti, osigurati vei standard domicilnom stanovnitvu, poveati broj posjetilaca u Parku, itd. Bez obzira to tendencije razvoja i demografske prognoze govore da na podruju Grada Zagreba dolazi do usporavanja rasta stanovnitva, prvenstveno ueg podruja grada, rubni prostori Grada, kao i podsljemenska zona te iri zagrebaki prostor, demografski znaajnije rastu. Zagreb se tako postupno rastereuje u korist rasta svoj prostornog okruenja, ukljuujui i prostorni obuhvat Parka prirode. Osnovni demografski ciljevi i interesi Republike Hrvatske i lokalnih zajednica u ovom prostoru jesu: - daljnji umjereni rast stanovnitva, i nadalje neto dinaminiji u sesvetskom i bistranskom podruju, to e se ostvariti prvenstveno preseljavanjem stanovnitva iz naselja ireg prostornog okruenja u ovaj za stanovanje sve privlaniji prostor; - time bi se doprinijelo poboljanju dobne strukture i drugih obiljeja stanovnitva, porastu nataliteta i prirodnog prirasta ali i povoljnijem razmjetaju stanovnitva na ukupnom podruju Parka; - zbog ubrzanog procesa deagrarizacije na ovom prostoru, izuzetno je vano sauvati preostala ruralna naselja i dapae, razliitim poticajnim mjerama poveati njihov demografski potencijal, u funkciji zatite i ouvanja prirodnih vrijednosti Parka; - u prostornim planovima upanija, gradova i opina posebnu panju posvetiti demografskom i ukupnom razvoju, ureenju i izgradnji naselja u obuhvatu Parka prirode, naroito u razradi poticajnih mjera za revitalizaciju sela, kroz poticaje za ostanak i doseljavanje mlaeg stanovnitva; - odreivanje graevinskih podruja naselja u obuhvatu Parka temeljit e se na preciznom iskazu povrina izgraenog i neizgraenog dijela graevinskih podruja , uz preispitivanje gustoa stanovnitva i gustoa stanovanja prema tipu naselja; - oblik i planirana veliina graevinskih podruja, uz ostale prostorne elemente, rezultat je analize kretanja stanovnitva odnosno zauzetosti prostora po stanovniku unutar dosadanjeg graevinskog podruja, bez poljoprivrednih, umskih, vodnih i drugih povrina, koje nisu u funkciji naselja; - kako se radi o prostoru posebnih obiljeja parka prirode to ureenje prostora naselja odnosno dijelova naselja, zajedno s potrebnom infrastrukturom, treba vezivati za potrebe lokalnog stanovnitva i dozvoljive gustoe stanovanja u ovom prostoru, koritenje prostora izvan graevinskog podruja za ostale namjene utvrene prema standardima o ureenju i zatiti prirodnog krajolika; - prostore za razvoj gospodarskih i drugih djelatnosti temeljit e se na predodreenosti prostora za djelatnosti, vezano kako za taj prostor tako i za domicilno stanovnitvo kao prvenstvenog nosioca djelatnosti koja mu osigurava poboljanje standarda, opstanak u tom prostoru i njegovu zatitu. Na taj nain, posebno stvaranjem uvjeta rada na obiteljskim gospodarstvima, doprinosi se zadravanju mladih, 108

ravnomjernijem razvoju ovog prostora te ciljanom smanjivanju pritiska na Zagreb i druga sredita rada kroz dnevne migracije; - ciljevima te mjerama za ouvanje i zatitu krajobraznih vrijednosti osjetljivosti i eventualne ugroenosti krajolika djelovanjem ovjeka. identificirat e se podruja
109
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA PARKA PRIRODE U ODNOSU NA STANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA IREG PODRUJA
Drutveni odnos prema prostoru Medvednice utvren je ne samo donoenjem zakona kojim je ona proglaena Parkom prirode, ve i drugim planovima, programima, dogovorima i akcijama na razini Grada Zagreba i ire. Razvojna opredjeljenja i smjernice za nain koritenja, ureenja i zatite prostora Parka prirode utvrena su Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske: Park prirode osniva se zbog zatite odreenog prirodnog podruja od izrazitije gospodarske eksploatacije ili izgraivanja koji su na prostoru ve prisutni. Turizam i neke druge djelatnosti se ne iskljuuju s podruja Parka, nego se odreuju opi uvjeti za uklanjanje opasnosti kako njihov razvitak ne bi unitio osnovno dobro koje je taj razvitak omoguilo; Prostornim planom za pojedini park treba utvrditi sustav diferenciranih mjera zatite sukladno ekolokim, estetskim, kulturnim, povijesnim, odgojno-obrazovnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima podruja; Na podruju Parka treba prakticirati vie tipova zatitnih reima ovisno o raznolikosti prirodnih vrijednosti; Za prostor Parka treba postaviti trajne standarde za postojee i nove objekte, smanjiti zagaenje zbog prevelike koncentracije posjetitelja, a u zatienim podrujima izbjegavati masovni turizam; Magistralni prometni pravci morali bi izbjegavati zatiena podruja svih kategorija; Potrebno je uspostaviti cjelovitu zatitu prirodnih vrijednosti provoenjem stalnih istraivanja i sustavnog vrednovanja postora, odreivanja zatienih dijelova prirode; Vano je ouvati prirodne znaajke kontaktnih podruja uz zatiene cjeline i vrijednosti nezatienih dijelova prostora; Promicati temeljne vrijednosti ruralnog nasljea, a ruralnom stanovnitvu osigurati uvjete za kvalitetno stanovanje uz duno potovanje tradicijskog graditeljstva; Oivljavanje seoske ekonomije temeljiti na lokalnim resursima, kulturi i batini te prednostima proizvodnje i usluga na selu (npr. turizam na seoskim gospodarstvima); S ciljem ouvanja i unapreenja krajobraznih raznolikosti otvarati proplanke u umovitom dijelu Medvednice; Zahvati u prostoru koji se nalazi na podruju dvije ili vie jedinica lokalne samouprave moraju se planirati kao jedinstvena prostorna i funkcionalna cjelina;
Prostornim planom Grada Zagreba odreene su smjernice razvitka kojima se, izmeu ostaloga, zbog graenja ne predvia smanjenje umskih i kvalitetnih poljoprivrednih povrina te se tite vode, a zatieni dijelovi prirode izuzimaju se od graenja. ume Medvednice ocijenjene su izuzetno vrijednima te bi gospodarenje njima trebalo biti u skladu sa smjenicama i mjerama za gospodarenje umama posebne namjene. Preporua se sauvati sve prirodne i vodne krajobraze i ekosustave u najveoj moguoj mjeri. Samo se iznimno predlae intervencija gradnjom novih objekata iskljuivo onih koji po svom karakteru odgovaraju prirodnom umskom planinskom prostoru i kojima se postie ravnomjernije koritenje Parka prirode i odtereuje vrno podruje. Takoer, prema preporuci iz Prostornog plana, nova podruja za 110

odmor i rekreaciju u uem podruju Parka ne bi trebalo ureivati prije ureenja postojeih te donoenja Prostornog plana podruja posebnih obiljeja PP Medvednica. Sukladno odredbama Plana treba izraditi programe sanacije devastiranih prostora Medvednice (kamenolomi, ume, klizita) i uskladiti ih s namjenom iz Prostornog plana podruja posebnih obiljeja PP Medvednica. Osnovna usmjerenja iz Prostornog plana Zagrebake upanije svode se na: obvezu i prioritet izrade Prostornog plana za Park prirode; ravnomjerno optereenje sadrajima cijelog prostora Medvednice; diferenciranje lokaliteta po dostupnosti; poboljanju infrastrukture, uvanje i odgovarajue koritenje zateenih kulturnih i povijesnih vrijednosti; planiranje sadraja za obrazovne funkcije. Ovim se planom ne isljuuje eksploatacija mineralnih sirovina na postojeim, legalnim eksploatacionim poljima, ali bez proirivanja postojeih kamenoloma na prostoru PP Medvednica izvan ranije odobrenih granica. Na podruju PP Medvednica posebnu panju treba posvetiti izvoritima pitke vode i donoenju odluka o zonama sanitarne zatite. Prostornim planom Krapinsko-zagorske upanije predlae se zatita i tono definiranje brdskih i umskih predjela u kategoriji rezervata umske vegetacije. Za planirane zahvate u podruju PP Medvednica predlae se procjena utjecaja na okoli prema Pravilniku ili procjeni tijela dravne uprave o potrebi provoenja PUO. Preporuka je da se Prostorni plan PP Medvednice koncipira kao projekt revitalizacije i razvitka podruja kroz infrastrukturno opremanje, turistiko vrednovanje, pravilno gospodarenje umama, vodama, pravilno ureivanje naselja s primjerenom gradnjom te unapreenje poljoprivrede.
111
3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA

Prostor Medvednice zatien je prema Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, br. 162/03) kao park prirode, pa se posebno vrijedni dijelovi moraju strogo zatititi, a ostali dio Parka koristiti na nain da djelatnosti i radnje koje se u njemu obavljaju ne ugroavaju bitne znaajke krajolika prirodnih vrijednosti. Prostor Parka moe se po nainu koritenja podijeliti na prirodno podruje, odnosno cjeloviti umski kompleks i pristupno podruje, koje ukljuuje i naselja u svom rubnom dijelu. Ue podruje parka prirode - cjeloviti umski kompleks jedinstveni je umski kompleks Medvednice s obiljejima prirodnih karakteristika prostora i posebnih mogunosti usmjeravanog koritenja, zavisno o ugroenosti i vrijednosti prirodnih datosti prostora i prihvatnom kapacitetu u skladu s postojeim ve iskoritenim potencijalima. Nain koritenja definiran je u prvom redu pripadnou zoni zatite te prostornom distribucijom reljefnih, klimatskih, vegetacijskih i drugih prirodnih obiljeja. Pristupno podruje, okruuje cjeloviti umski kompleks, a obiljeavaju ga tipini prigorski i zagorski kultivirani i izgraeni krajobrazi s dijelovima gradskih i prigradskih naselja i sela zagrebakog, sesvetskog, stubikog te bistranskog podruja, poljoprivrednim povrinama i izdvojenim manjim umskim prostorima.
3.2.1. Razgranienje prostora prema uvjetima koritenja i zatite prostora

S obzirom na temeljna obiljeja i mogunosti koritenja prostor Parka razgranien je na sljedee prirodne zone: a) b) c) d) I zona - zona posebne zatite, II zona - zona usmjerene zatite i koritenja, III zona - zona usmjerenog razvoja i ureenja naselja, IV zona - kontaktna zona s intezivnom izgradnjom.
Razgranienje zona prikazano je na kartogramu br. 13. a) I ZONA - ZONA POSEBNE ZATITE
Zona posebne zatite ukljuuje sve dijelove Parka prirode koji po svojim znaajkama predstavljaju posebnu odnosno najvredniju prirodnu pojavu unutar pojedinog tipa stanita. IA zona zona posebnih/najvrijednijih podruja ukljuuje: 1. posebne rezervate umske vegetacije, 2. posebne rezervate umske vegetacije prijedlog, 3. posebne botanike rezervate prijedlog, 4. izvore sa zatitnim koridorom 25 m, 5. vodotoke sa zatitnim koridorom 25 m, 112

6. vodozatitno podruje, 7. zatitne ume. IB zona istrana zona ukljuuje: 1. posebne rezervate umske vegetacije koje je potrebno (prije odluke o ukidanju) istraiti, 2. posebne rezervate umske vegetacije koje je potrebno (prije odluke o proglaenju) istraiti. b) II ZONA ZONA USMJERENE ZATITE I KORITENJA
Ova zona obuhvaa velika prirodna podruja od iznimne prirodne i estetske vrijednosti te od velike vanosti za ouvanje bioraznolikosti. Ova zona ukljuuje: 1. park ume prijedlog, 2. znaajne krajobraze, 3. spomenike parkovne arhitekture, 4. umski kompleks (privatne i dravne ume), 5. ostale ume posebnih namjena. c) III ZONA ZONA USMJERENOG RAZVOJA I UREENJA NASELJA
Ovo je podruje takoer znaajni dio Parka prirode, ali manjih prirodnih vrijednosti, preteno namijenjeno za razvoj naselja, infrastrukturu, osnovno umsko gospodarenje, rekreaciju odmor i turizam. Ova zona obuhvaa: 1. prostor za razvoj i ureenje naselja, 2. zelenilo u funkciji naselja, 3. poljoprivredne povrine. d) IV ZONA KONTAKTNA ZONA S INTEZIVNOM IZGRADNJOM
Podruje guste izgradnje koje po svojoj fizionomiji i prirodnim karakteristikama ne pripada Parku. Ova zona obuhvaa: 1. prostor za razvoj i ureenje naselja, 2. zelenilo u funkciji naselja, 3. poljoprivredne povrine.
113
3.2.2. Razgranienje prostora prema namjeni

U skadu s utvrenim zonama i mogunostima koritenja prostora definirana je i osnovna organizacija i namjena prostora podruja Parka prirode. Osim zatienih podruja prirode, od kojih su neka utvrena kao posebno vrijedna te se za njih predlau posebni reimi zatite, ureenja i koritenja, na odreivanje namjene povrina utjecale su i druge karakteristike prostora: posebno vrijedni i zatieni spomenici kulture, spomeniki kompleksi i povijesne cjeline, prostorni razmjetaj umskih povrina i livada, vodotoka i izvora, postojee prometnice razliitog reima koritenja, postojee stanje prostora te usmjerenja utvrena na poetku i tokom izrade plana. Najvea vanost pritom se daje tradiciji i postojeem nainu koritenja tamo gdje oni ne ugroavaju vrijednosti prostora, ouvanje prirodnih vrijednosti i karakteristika prostora i usmjerenjima da se takav karakter maksimalno ouva uz odgovarajue koritenje za odmor i rekreaciju, kao izrazita potreba ljudi i kontrast karakteru izgraenih podruja Zagreba i drugih naselja u kontaktu Medvednice. Nastojalo se da se radikalnim intervencijama ne mijenja karakter ve tradicionalnih, afirmiranih, karakteristinih lokaliteta i prostora openito. Planom su odreene povrine slijedeih namjena: 1. prostori izvan naselja poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene/ostalo poljoprivredno tlo ume iskljuivo osnovne namjene vodne povrine - izvori i potoci, akumulacija podruja i potezi odmora i rekreacije povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina podruja posebne namjene 2. povrine za razvoj i ureenje naselja preteito izgraeni dio naselja prostor za razvoj naselja zelenilo u funkciji naselja.
3.2.2.1. Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene

Iako je gospodarski opravdano uinkovitost poljoprivredne proizvodnje temeljiti na veliini poljoprivrednog posjeda u prostoru obuhvata plana, ali i ire, treba nastojati zadrati strukturu malog i raznolikog poljoprivrednog posjeda kao specifinost ekolokih i drutvenih prilika koje su uvjetovale postojeu strukturu i koja je kao krajobrazna karakteristika i posebitost valorizirana pri odluivanju o zatiti Medvednice. U skladu s ekolokim i krajobraznim karakteristikama u Parku prirode potrebno je koristiti naine proizvodnje koji e generirati uinkovitost i poticati proizvodnju koja ujedno koristi potencijale stanovnitva bez znatnih financijskih ulaganja uz akumulaciju slinu ili jednaku proizvodnji na intenzivno koritenim povrinama. Takva nekonvencionalna proizvodnja ima uporite u raznim vidovima koritenja prirodnih datosti i poticanja unapreenja ponude zdrave hrane a istodobno zadravanja tradicionalnog naina upotrebe prostora. Uz potone doline s vrbicima treba poticati zanatsku proizvodnju koaratva i drugih proizvoda od koarake vrbe i istovremeno otvoriti mogunost ekolokog, edukativnog i turistikog posjeta ovim podrujima koja su zahvaljujui staninim prilikama mali ornitoloki rezervati.
114

Gljivarenje, sabiranje i uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj trava za sjeme koje prua vie prihoda od klasinih sjenokoa kao i uzgoj ljenjaka, vianja i bobiastog voa te cvjearstvo i pelarstvo, uzgoj krznaa i divljai samo su dio ponude nekonvencionalnog poljoprivrednog gospodarenja. Osim gospodarskih, poljoprivredne povrine vana su ekoloka kategorija te ouvanje i unapreivanje okolia zahtijeva uz ouvanje umskih i ouvanje onih povrina na kojima su zastupljene druge biljne i ivotinjske zajednice. Po svojim osobinama poljoprivredne povrine su najblie prirodnim ekosistemima, a posebno su to livade i panjaci pa ih treba smatrati komplementarnim zajednicama umskih ekosistema. Suvremenim tehnologijama poljoprivredne proizvodnje primjenjuje se niz zahvata i mjera (od tehnikih do primjene razliitih kemijskih i drugih sradstava) pa uz ouvanje poljoprivrednih povrina, poboljanja njihove kvalitete i poveanja proizvodnje potrebno je voditi rauna da se ne narue pozitivni uinci cijelog ekolokog kompleksa, i na povrinama gdje se mjere provode, i u iroj okolici. U cilju zatite tla od zagaenja agrotehnikim sredstvima potrebno je primijeniti edukaciju individualnih poljoprivrednika i uvesti kontrolu prodaje agrotehnikih sredstava i kontrolu njihove primjene. Sistemom smjene poljoprivrednih povrina sa vjetrobranim pojasima, manjim i veim povinama uma kao otoka u poljoprivrednom pejsau, odnosno njihovim rasporedom i veliinom u prostoru te njihovom strukturom, treba teiti da se ostvari povoljna lokalna klima i poboljaju ostali ekoloki faktori (smanji evaporacija tla, povea plodnost, zatiti tlo od erozije, postigne stabilnost nestabilnih padina i dr.). Posebno je vaan odnos ovog sistema prema izgraenim povinama. U Parku prirode poljoprivredne povrine imaju i dodatnu ulogu kao zatitne ekoloke zone izmeu ume tj. ue zone Parka prirode i izgraenih povrina u pristupnom podruju.
3.2.2.2. umske povrine osnovne namjene

Kategorija zatite Parka prirode odreuje umski kompleks Medvednice u cjelini prostorom uma posebne namjene, odreujui poseban reim upravljanja i gospodarenja u odnosu na opekorisne funkcije uma i proglaenu kategoriju zatite (park prirode). umske povrine osnovne namjene obuhvaaju: a) gospodarske ume usmjerenog gospodarenja u skladu s opim reimom zatite prirode; Gospodarske ume usmjernog gospodarenja, osim opekorisnih funkcija imaju i gospodarsku funkciju. Upravljanje i gospodarenje ovim umama podrazumijeva odravanje bioloke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavaljanja te obnavljanja vitalnosti umskih potencijala uz ispunjenje gospodarskih, ekolokih i socijalnih funkcija na lokalnoj i globalnoj razini bez posljedica po druge ekosustave. Gospodarenje ovim umama ostvaruje se s propisima umskogospodarske osnove. Razlika u potencijalu zadovoljavanja opekorisnih funkcija uma u privatnom vlasnitvu postii e se izradom Programa za gospodarenje i drugim poticajnim mjerama prema umoposjednicima kao to su: udruivanje, provedba programa gospodarnja umama, otvaranje kompleksa privatnih uma, edukativne i savjetodavne mjere, subvencioniranje sadnica te jedinstveni sustav zatite uma, subvencioniranje i povoljni krediti za poveanje umskog kompleksa. b) ume posebne namjene (u uem smislu): ume posebne namjene zatienih posebnih rezervata umske vegetacije i drugih zatienih dijelova prirode iji je nain upravljanja propisan Zakonom o zatiti prirode; ume posebne namjene u funkciji tampon zona zatite i ouvanja prostora vrijednih stanita rezervatnih povrina iji se nain upravljanja propisuje Gospodarskim osnovama unutar umskogospodarskog podruja u skladu s Programima za upravljanje i gospodarenje umama posebne namjene; 115

ume posebne namjene uz intenzivno koritene prometnice i planinarske puteve iji se nain upravljanja (kao i kod uma posebne namjene iz podtoke 2.) propisuje Gospodarskim osnovama unutar umskogospodarskog podruja u skladu s Programima za upravljanje i gospodarenje umama posebne namjene.
c) zatitne ume Zatitne ume u funkciji zatite posebno vrijednog i ugroenog vrnog podruja su ume u kojima se radi dananjeg loeg stanja uma, uvjetovanog intenzivnim koritenjem i erozijom, propisuju posebne mjere u svrhu ouvanja umskih ekosistema bukve i jele odnosno osjetljive zajednice gorskog javora i obinog jasena unutar navedene zajednice. Zatitne ume u funkciji su zatite tla, prometnica i drugih objekata od erozije slijedom razvedenosti terena s ueem nagiba od 38-58% na ak 60% povrine te 15-37% na oko 8 ha povrine te 15% povrine s nagibom manjim od 15%.
3.2.2.3. Vodne povrine - izvori i potoci

U kontekstu koritenja, ureivanja i zatite prostora PP Medvednica izvori i potoci tretiraju se kao izuzetna turistika i krajobrazna prirodna atrakcija, uz njihovu osnovnu ulogu kao dijela prirodnih resursa u tijesnoj meuovisnosti te se tim funkcijama daje prioritet. Izvorima, radi njihove ekoloke, estetske, krajobrazne, odgojno obrazovne i uporabne vrijednosti, treba posvetiti vie panje - ienje i odravanje, ureivanje pristupa do izvora a osobito kontrola kvalitete vode te obiljeavanje. Osobito se to odnosi na izvore koji su u neposrednoj blizini planinarskih staza, unutar ili u blizini zona odmora i rekreacije i unutar drugih medvednikih prostora i ambijenata, koji se vie posjeuju. Izvore ija voda se tradicionalno koristi za pie ne predvia se kaptirati za opskrbu vodom graevina ili u druge svrhe. Potrebno je trajno pratiti kvalitetu vode na izvorima koji se koriste u toku posjeivanja Medvednice te postaviti odgovarajue obavijesti i upozorenja. S obzirom na vanost izvora u slici pojedinih medvednikih ambijenata, kao i vrijednost fenomena vode u prirodnom ambijentu, izvorima i njihovim okruenjem gospodari se na nain da se uva karakter prirodnog ambijenta i njegove specifinosti u svakom pojedinom prostoru. U iznimnim sluajevima, ukoliko se u prirodni ambijent izvora intervenira, treba pri ureivanju koristiti lokalne prirodne materijale, a intervencije trebaju biti diskretne uz omoguavanje djelovanja prirodnih procesa u stvaranju prirodi to slinijih ambijenata. U Tabeli su prikazani izvori koje se i nadalje planiraju koristiti za pie prilikom posjeta i etnji Medvednicom radi njihove povezanosti s pjeakim stazama, pojedinim zonama odmora i rekreacije, posebno vrijednim i zatienim dijelovima prirode te stanjem ureenosti: TABLICA 12. Izvori unutar Parka prirode Medvednica
Unutar osobito vrijednog i zatienog dijela prirode x x x Uz plani narski put br. 1 14 14 uz cestu 14 18 18 Unutar zona odmora i rekreacije Sljeme Sljeme Sljeme Adolfovac Bliznec Zaputenpotrebno urediti x x x x x x
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Izvor
Ureen
Izvor kod eljeznikog odmaralita Izvor juno od doma eljezniara Izvor juno od doma eljezniara Adolfovac Izvor uz Leustekov put na Stroj Pili Izvor na putu prema Njivicama Gornji Mrzljak
116

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Mrzla voda Kraljiin zdenac Mleno vrelo Izvor ljubavi Izvor iznad Bidrovca Izvor na Gorici Mrzljak sjeverno od Gorice Miino vrelo Izvor ispod P.D. Hunjka Izvor kod Otrice Lojzekov izvor umarev grob Marija Snijena Rumlec x 41 13 1 12 24 1 35 44 1 42 38 1 27 33 Kraljiin zdenac Sljeme Gorica Hunjka Otrica Lojzekov izvor Stranjec Tepina picaRoieva senokoa Ponikve Pongraev o-Risnjak x x x x x x x x x x x x x x
22. 23. 24. 25.
Izvor ivota Izvor Crvenog kria Izvor izmeu Ponikava i Kamenih svatova Izvor ispod Pongraeve lugarnice
11 1 1 9
x x x x
Postojanje toplih - Sutinska vrela, Dubravica, Podsused, Pustodol i slanih vrela - Gornja Stubica, do sada neodgovarajue istraenih i iskoritenih, kao i drugih potencijalnih pojava termalnih voda potrebno je sveobuhvatnije istraiti i odgovarajue koristiti. Na sjevernim padinama Medvednice, na podruju Kapinsko-zagorske upanije, kao popratne pojave postvulkanskog djelovanja te uzdunih i poprenih rasjeda nalazi se termalno vrelo koje se koristi u terapeutske i turistiko-rekreacijske svrhe u Stubikim Toplicama. Prema recipijentu i podruju kojim protjeu razlikuju se: potoci sliva Save: junih obronaka: Dolje, Dubravica, Medpotoki, Vrapak, Kustoak, rnomerec, Kuniak, Jelenovac, Zelengaj, Kraljevec, Kraljveki potok, Graanski potok, Remetski potok, Bliznec, tefanovec, Trnava, uerska Reka, Goranec i Vugrov potok; jugoistonih obronaka: Kaina, Vukov dol, Blagua, rnec potok, Gravniica i Nespe; potoci sliva Krapine: sjeverozapadnih obronaka: Dedina, Bistra, Poljanica, Kutinci i Ivanak; sjevernih obronaka: Slani potok, Rijeka, Meseaj, Lampu, Vidak, Jamina. Slivno podruje svih brdskih potoka Medvednice treba u daljnjoj detaljnjoj razradi reima zatite i ureivanja prostora promatrati u njihovom izvorinom, brdskom i nizinskom (urbaniziranom) dijelu. Kod toga, svaki od dijelova sliva ima svoje posebnosti, koje treba utvrditi kvalitativno i kvantitativno. Izvorine dijelove, ukoliko slue opskrbi vodom, treba zatititi od svih neposrednih ili posrednih oneienja koja mogu sniziti kakvou vode za pie. Ova prostorno-planska smjernica posebno nalae da se izvorina podruja brdskih potoka zatite od mogueg oneienja krutim i/ili tekuim otpacima (smee, otpadne vode i slino). Ovim Prostornim planom PP Medvednica temeljem Vodoprivredne osnove Grada Zagreba, prostornih planova, detaljnije prostorne dokumentacije i posebnih propisa utvrena su mjesta i potoni slivovi na kojima se grade retencione pregrade i akumulacija. Ti elementi potvrdit e se ili izmijeniti u postupku donoenja Vodnogospodarskih osnova za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebaku upaniju, vodei rauna da provedbena hidrotehnika dokumentacija za gradnju utvrenih retencionih pregrada i akumulacije na brdskim potocima Medvednice treba biti usklaena s prostorno-planskim smjernicama ureivanja cijelog podruja obuhvata Prostornoga plana. 117

Odgovarajua hidrotehnika dokumentacija za izgradnju i ureivanje retencija treba, osim pripadne hidrotehnike podloge, obraditi i sve ostale relevantne elemente reima zatite i ureivanja prostora obzirom da se radi o unoenju sadraja koji mijenjaju postojee prirodno stanje potonog sliva. Oblikovne elemente retencionih pregrada treba prilagoditi okolnom prostoru. U ocjeni stanja i rjeavanju ureenja potonog sliva, treba cjelovito rijeiti sliv, a ne samo hidrotehniku obranu od velikih (poplavnih) voda. Takvo cjelovito rjeavanje sliva ukljuuje poumljavanje, onemoguavanje nastajanja veih erozionih procesa u slivu, saniranje (postojeih) erozionih procesa i druge "preventivne" radnje. Korita brdskih potoka Medvednice treba zadrati otvorenima, a njihovo ureivanje mora biti takvo da se ne narui njihova ukupna prirodnost. Radi praenja protoka i kakvoe voda, na odgovarajuim mjestima u potonom slivu treba postaviti vodomjerni profil. Kakvou voda treba posebno pratiti na vodotocima koji svojom namjenom na nizinskom dijelu sliva uvjetuju odgovarajuu kakvou potone vode - radi estetskih ili sanitarno higijenskih razloga (npr. kakvoa vode u potoku Bliznec, kojom vodom se napajaju Maksimirska jezera), eventualno poribljavanje nekih slivova na podruju Medvednice i sl. Nizinske dijelove otvorenih potonih korita treba osloboditi od uputanja otpadnih voda. Uz potoke je mogue planirati puteve, oblikovati ribnjake te manja odmorita s odgovarajuom opremom.
3.2.2.4. Podruja i potezi odmora i rekreacije

Naglaene turistiko - rekreacijske vrijednosti, uz estetske, ekoloke, odgojno obrazovne i kulturnopovijesne temeljna su znaajka koja parkove prirode ukljuuje u sustav zatienih dijelova prirode. Park prirode Medvednica obiluje znatnim potencijalima - turistikim atrakcijama koji privlae posjetioce - turiste, rekreativce kojima je cilj da u tom vrijednom zatienom, preteito prirodnom prostoru, zadovolje svoje potrebe za boravkom u prirodi, odmorom i oporavkom, dokolicom ili kretanjem (rekreacijom), novim spoznajama o vrijednostima i karakteristikama prostora. U skladu s postavljenim ciljem da se maksimalno uvaju ve tradicionalni, karakteristini lokaliteti i oblici koritenja, a da se rastereti koritenjem preoptereeno vrno podruje te planiranim intervencijama na graevinama i u prostoru unaprijedi ponuda Medvednice kao prostora usmjeravanog odmora i rekreacije unutar Parka prirode izdvojeno je 58 prostora atrakcija koji su u Planu (uvjetno) definirani kao podruja za odmor i rekreaciju. Najee se radi o lokalitetima, u pravilu s dugom tradicijom, stvorenim na pogodnim mjestima s obzirom na prirodne ljepote i karakteristike, pristupe i veze s drugim karakteristinim mjestima, obiljeenim izgradnjom objekata, postavom razliite opreme, nainom koritenja, karakteristinim grupama stalnih posjetilaca, karakteristinim tradicionalnim priredbama i sl. One slikovito dokumentiraju oblike, nain i promjene naina koritenja prostora i pokazuju da naizgled homogena umovita masa Medvednice krije mnotvo razliitih prirodnih i socijalnih ambijenata. Iako su na nekim mjestima vremenom objekti zamjenjivani, intervencijama izmijenjeni ili su nestali, iako je vremenom dolo do znaajnih promjena u pojedinim ambijentima, ta su mjesta, koje obiljeava povezanost prirode i ljudskih intervencija i koritenje u obliku uvanja prirodnog prostora i stvaranju pojedinih svijetova u malom, dio povijesti i memorije Zagreba i ireg prostora. Planom se u te prostore intervenira na nain da se, respektirajui specifine vrijednosti cjeline i svakog pojedinog prostora i graevine tei podravanju tradicionalnih vrijednosti i oblika koritenja, unapreivanju stanja zaputenih ili naputenih prostora i graevina, a samo iznimno planira intervencija novom gradnjom. Ovi prostori su oblikovani tako da obuhvaaju postojeu ili planiranu graevinu (jednu ili vie njih), krajobrazni prirodni (kod zona u cjelovitom umskom kompleksu) ili kultivirani, odnosno izgraeni ambijent (kod zona u pristupnom podruju) koji se koristi kao vanjski prostor graevine i prirodne ili 118

kulturne specifinosti blie okoline (npr. vidikovac, staro stablo, potok, izvor, stijena, kapelica i sl.), a koji zajedno ine prostornu cjelinu i odreuju posebnost ambijenta tog podruja. Ovi su prostori prostorno rasprostranjeni unutar formiranih zona zatite Parka prirode ime je odreen i osnovni reim namjene, zatite i koritenja i to: TABLICA 13. Prostorna diferencijacija Parka prirode Medvednica s karakteristinim podrujima odmora i rekreacije, tipologijom zona i vrstom graevina
PODRUJE 1. SLJEME I 2. SLJEME II 3. SLJEME III 4. SLJEME IV 5. SKIJAKI KOMPLEKS 6. MALO SLJEME 7. BRESTOVAC 8. RUNOLIST 9. PUNTIJARKA 10. DANJKA 11. HUNJKA 12. STOL 13. PONGRAEVO - RISNJAK 14. MEDVEDGRAD 15. KRALJIIN ZDENAC 16. ADOLFOVAC 17. PEOVJE 18. OTRC GRADIE VITELNICA VRSTA GRAEVINE
V* PD PD S K PD H* PD PD PK V PD E/I PI/E PI/PD Lg/E/PI M PI L ZI/E* Lg/E/PI ZI/E* PD ZI/E* V PN S/E PD*/E E PD PI PD*/E R S W V B PN Lg/E PI Lg/PI K Lg PI
19. GORICA 20. STRANJEC 21. LI PA - ROG 22. 23. 24. 25. 26. 27. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.
TEPINA PICA ROIEVA SENOKOA VOLARNICA KULMERICA LOJZEKOV IZVOR HORVATOVE STUBE MARKOV TRAVNIK ZAKINICA RASUHA KAMENI SVATOVI POD ZAKINICOM GLAVICA- VETERNICA PONIKVE VILA REBAR BLIZNEC LIVADE NAD MARKUEVCEM VIDIKOVAC VIDAK SLANI POTOK KAMENOLOM PODSUSEDSKO DOLJE KAMENOLOM IVANEC KAMENOLOM JELENJE VODE KAMENOLOM VUKOV DOL
Lg/E/ PI S PD PS/PI PS PK PS Lg/E/ PI V PI PD PD PI /E E/PI V LD
PI/PD V
PS S
LD
28. OTRICA
PS
PI/E LD
H/H* Lg/JU JU
119

45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.
FRKOVEC VEJALNICA - PULANA VUGROVEC PLANINA DONJA KAINSKA DOLINA KRALJEV VRH GORNJA BISTRA PUSTODOL JAREK - JAGODIE SUSEDGRAD LAGVI KULMEROV DVOR GUPEVA LIPA GOLUBOVEC KAPELAK ORI
PI LD PK S S W R/I I/R PI I S/E W S/E E I M S * I E* JU R S E H E B PI
Tipologiju podruja definira raspon ponude te se razlikuju podruja iji je temelj atraktivnosti otvoreni prostor (1) - livade koje su, obzirom na njihovu malobrojnost, privlane toke za posjet, gdje se intervenira mjerama zatite i opremanja, do podruja s kompleksnom ponudom (2) - odgojnoobrazovnom, turistikom, rekreativnom i dr., koje ukljuuju vie objekata razliite namjene smjetenih u sadrajno bogatom okruenju i gdje se intervenira skupom kompleksnih mjera. Tipologija podruja za odmor i rekreaciju u korelaciji je i sa stupnjem, odnosno vrstom infrastrukturne opremeljenosti. Planirana su sljedea podruja za odmor i rekreaciju: (1.) Planinarsko - izletnika podruja bez izgradnje (R1); (2.) Planinarsko - izletniko - boravina podruja sa postojeom izgradnjom (R2); (3.) Podruja za sport i rekreaciju (R3). Planirana rasprostranjenost podruja za odmor i rekreaciju prema tipologiji je sljedea: (1.) R1 Planinarsko - izletnika podruja bez izgradnje
1. Danjka 2. Stol 3. Peovje 4. Otrc - Gradie - Vitelnica 5. Stranjec 6. Volarnica 7. Horvatove stube 8. Markov travnik 9. Zakinica 10. Pod Zakinicom 11. Livade nad Markuevcem 12. Vidikovac 13. Slani potok 14. Planina Donja 15. Kainska dolina 16. Kraljev vrh
120

((2)) 2 R2 R2 Planinarsko-izletniko-boravina podruja sa postojeom izgradnjom:
1. Sljeme I 2. Sljeme II 3. Sljeme III 4. Sljeme IV 5. Malo Sljeme 6. Runolist 7. Brestovac 8. Puntijarka 9. Hunjka 10. Kraljiin zdenac 11. Tepina pica - Roieva senokoa 12. Kulmerica 13. Otrica 14. Pongraevo Risnjak 15. Adolfovac 16. Gorica 17. Lipa Rog 18. Lojzekov izvor 19. Medvedgrad 20. Rasuha 21. Ponikve 22. Bliznec 23. Vidak 24. Kameni svati 25. Glavica Veternica 26. Vila Rebar 27. Frkovec 28. Vejalnica Pulana 29. Vugrovec 30. Gornja Bistra 31. Susedgrad 32. Lagvi - Kulmerov dvor 33. Gupeva lipa 34. Golubovec 35. Kapelak 36. Ori ((3)) 3 R3 R3 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Podruja za sport i rekreaciju: Skijaki kompleks Kamenolom Ivanec Kamenolom Podsusedsko Dolje Kamenolom Jelenje vode Kamenolom Vukov dol Pustodol Jarek Jagodie
Za svako podruje odmora i rekreacije Prostornim planom PP Medvednica utvreni su: reimi zatite prostora koje odreuje prisutnost zatienog ili osobito vrijednog dijela prirode, zatienog ili evidentiranog kulturnog dobra, prisutnosti elementa vode; 121

namjena i uvjeti ureenja za graevine koje odreuje planirana vrsta intervencije; vrste dostupnosti koje odreuju naini dolaska prometnm komunikacijama i sredstvima prijevoza; razine komunalne opremljenosti koje odreuju naini mogue opskrbe vodom i odvodnje, opskrbe plinom, strujom i telekomunikacijama te gospodarenje otpadom.
Dostupnost podruja uvjetuje intenzitet posjeivanja i vrstu posjetitelja i ona varira od nie dostupne (pjeaenje planinarskom stazom), srednje dostupne (pjeaenje planinarskom stazom i individualnim prometom javnom cestom) do visoko dostupne (pjeaenje planinarskom stazom, javnim prometom iara, autobus, elektrini "vlak" / mini bus, interna linija Parka ili sl. i individualnim prometom javnom cestom). U cilju poveanja atraktivnosti ukupnog i svakog pojedinog podruja za posjet, planiranim se intervencijama tei poveanju raznovrsnosti i kvalitete ponude prostorno, sadrajno i vremenski, ouvanju njegovanjem nekih karakteristinih navika i obiaja i poticanju individualnosti pojedinih zona i poteza intervencijama i posebnim programima i boljem pozicioniranju Medvednice u turistikoj ponudi njenog ireg okruenja. Unutar podruja odmora i rekreacije Planom su definirane postojee i planirane graevine te intervencije na njima u cilju unapreenja stanja i postizanja planskih ciljeva za svaku podruje. Sve te intervencije moraju biti u skladu sa cjelovitim ureenjem Medvednice kao prirodnog kompleksa i u skladu s tipologijom i opim smjernicama za ureenje zone odmora i rekreacije unutar koje se nalazi kako se to utvruje Prostornim planom te uz uvjet cjelovitog ureenja ambijenta pojedine zone, odnosno pripadajueg prostora graevini. Unutar podruja za odmor i rekreaciju planiraju se sljedee namjene / vrste graevina: PD planinarski dom43 - ugostiteljski objekt koji prua usluge smjetaja i prehrane, a mogu se koristiti i usluge koritenja prostora za pripremanje jela (u kojem gosti sami pripremaju jelo) i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu. PD ima smjetajne jedinice (sobe ili spavaonice), prostoriju za usluivanje, prostor za pripremanje jela i prostoriju za zajedniki boravak koja se moe koristiti i kao prostorija za usluivanje; planinarsko izletite - objekt koji omoguava izletnicima - planinarima samo okrijepu jelom i piem, a najee i mogunost rekreacije na vanjskim prostorima; planinarska kua44 - objekt otvoren povremeno ili u dogovoru s upravljaem, prua usluge smjetaja i pia; planinarsko sklonite - slui prvenstveno sklanjanju izletnika i planinara od vremenskih nepogoda; izletite - ugostiteljski sadraj urbanijeg tipa koji koristi prednosti smjetaja na kontaktnom prostoru ume i otvorenih krajobraza pristupnog podruja; hotel - hotel u pristupnom podruju, prvenstveno u funkciji naselja; lovaki dom45 - ugostiteljski objekt u kojem se gostu pruaju usluge smjetaja i prehrane, a mogu se koristiti i usluge koritenja prostora za pripremanje jela (u kojem gosti sami pripremaju jelo) i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu. PD ima smjetajne jedinice (sobe ili spavaonice), prostoriju za usluivanje, prostor za pripremanje jela i prostoriju za zajedniki boravak koja se moe koristiti i kao prostorija za usluivanje. Graevina je prvenstveno u funkciji lovakog drutva; lugarnica - greevina u funkciji gospodarenja umama, kojoj se pridruuje edukativna i ugostiteljska namjena; logorite - prostor za logorovanje i praktini programski rad u prirodi; ureuje se u skladu s pravilima izviatva;
PI PK PS I H LD
Lg L
prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata , lanak 24a. ING REGISTAR 2000. 44 prema kategorizaciji planinarskih domova iz Prirunika za planinare, izletnike "Planinarske kue u Hrvatskoj, Damir Bajs, Zagreb 2002. 45 prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata , lanak 24b. ING REGISTAR 2000.
43
122

K R S M V ZI E B W JU PN klub - prostorije koje koriste lanovi sportskih klubova, drutava i sl.; rekreacija - graevina u funkciji odvijanja rekreativnih i sportskih aktivnosti; iara (javni prijevoz, ski); sakralna graevina (crkva, kapelica); graevine preteito memorijalne namjene; vidikovac - graevina u funkciji omoguavanja vizura, razgledna piramida, stup i sl.; znanstvena, istraivaka i sl. - graevine u kojima se prvenstveno odvija znanstvena i istraivaka djelatnost; edukativna - graevine ija je prvenstvena namjena edukacija; zdravstvena - graevina u kojoj su smjeteni zdravstveni sadraji; wellness - graevina u kojoj su smjeteni sadraji za unapreenje fizike, psihike i duhovne kondicije, ne nuno pod lijenikim nadzorom; Javna ustanova "Park prirode Medvednica" - graevine u kojima se Planom definira mogui smjetaj Javne ustanove; posebna namjena - graevine i prostori za potrebe Hrvatske vojske i Ministarstva unutranjih prostora, a koriste se pod posebnim uvjetima; poseban reim koritenja - reim koritenja utvruju vlasnici, korisnici ili odreene grupe korisnika, kao npr. kole u prirodi, dopunski edukativni sadraji.
Planom se omoguava i potie otvorenost koritenja graevina, bez obzira na njihovu osnovnu namjenu, odnosno mogunost dodatnih sadraja koji upotpunjuju osnovnu namjenu ovisno o vrsti graevine, karakteristikama zone i ireg prostora, interesu korisnika. Planom se omoguava promjena u karakteru koritenja graevina uz uvjet da se ne predviaju intervencije koje bi objekt dovele u nesklad s prirodnom okolinom pojedinog lokaliteta, umanjile njegovu vrijednost ili dovele do pada njegove privlanosti za tradicionalne posjetitelje. Livade Potrebno je sauvati postojee ambijentalne vrijednosti otvorenih livadnih povrina kao i njihove razliitosti te obnavljanje, ureivanje ili promjenu sadraja podrediti tim vrijednostima. Planom se predvia mogunost ureivanja svih postojeih livada te mjere odravanja kojima se tite od obrastanja. Njihovo odravanje, ureivanje i opremanje treba usmjeriti na oblikovanje ugodnih i privlanih prostora za boravak, odmor i rekreaciju. Ne predvia se formiranje novih livada, a njihov nedostatak mogue je kompenzirati ureivanjem niza manjih prostora uz planinarske staze. Na postojeim livadama mogue su manje intervencije u cilju poveanja livada osobito na mjestima gdje je dolo do obrastanja vegetacijom. Na onim livadama kojima posebnu vrijednost daju vizure potrebno je kontinuirano provoenje odravanja vizura te postavljanje razglednih piramida. Potoke i izvore na livadama, kao posebne atraktivnosti, potrebno je istaknuti i obiljeiti, a sukladno prirodnim vrijednostima okolia ureivati i odravati. S obzirom da na cijelom prostoru Parka nedostaju sanitarni vorovi, a osobito na lokalitetima intenzivnijih okupljanja mogua su rjeenja na lokacijama s komunalnom opremljenou (potez Grafiar Hunjka), izgradnje trajnih sanitarnih baterija, a na lokalitetima bez mree odvodnja otpadnih voda onog tipa sanitarnih vorova koji mogu zadovoljiti sve kriterije zatite okolia, posebno zatitu od oneienja otpadnim vodama. Livadne povrine u zonama s graevinama mogu se opremati sadrajima za razonodu, rekreaciju i edukaciju svih uzrasta. Ponudu sadraja potrebno je prilagoditi krajobraznim obiljejima prostora, njihovim posebitostima u skladu s ponudom samih objekata i osobitosti prirodnog prostora. Kod ureenja livada sve intervencije moraju biti prilagoene ouvanju zateenih karakteristika reljefa bez utjecaja na krajobrazne vrijednosti prostora. Materijali za izvedbu ureenja livada kao i sjeme za obnovu travnjaka moraju biti autohtoni.
123

Livade se mogu opremati sadrajima za razonodu, odmor, rekreaciju i edukaciju, bez naruavanja krajobraznih vrijednosti prirodnog prostora i to klupama, stolovima, opremom za igru djece, odraslih i dr. koji ne naruavaju reljefna i druga obiljeja prostora, a za ureenje se mogu upotrebljavati autohtoni materijali (drvo, kamen). Pri postavi novih, kao i obnovi postojeih nadstrenica omoguava se oblikovanje prostora unurtar nadstrenice za prigodnu pripravu i prodaju namirnica i pia Za travnate povrine potrebno je izvriti bioloko - ekoloka istraivanja. Planinarska sklonita Maksimalna povrina unutar koje se moe razviti tlocrt sklonita je 50 m2 uz mogunost gradnje nadstrenice do 50 m2, visine jedne etae. Arhitektonsko oblikovanje mora biti u skladu s uobiajenim nainom graenja na medvednikom prostoru.Obavezno je koritenje graevinskih elemenata i materijala koji su uobiajeni za taj prostor (drvo, kamen), a osiguravaju racionalno koritenje energije i sklad sa okolnim prostorom i krajobrazom. Fasadne plohe treba obloiti drvenim oblicama, a temeljne zidove prirodnim kamenom autohtonog porijekla. Krovite objekta treba predvidjeti dvostreno s nagibom veim od 40, pokriveno crijepom. Mogue je postavljanje sunanih kolektora, vodei rauna o izgledu graevine i ukupnog ambijenta. Planinarska izletita Maksimalna povrina unutar koje se moe razviti tlocrt izletita je 100 m2 uz mogunost gradnje nadstrenice do 100 m2, visine jedne etae i uz mogunost gradnje podruma. Arhitektonsko oblikovanje mora biti u skladu s uobiajenim nainom graenja na medvednikom prostoru. Obavezno je koritenje graevinskih elemenata i materijala koji su uobiajeni za taj prostor (drvo, kamen), a osiguravaju racionalno koritenje energije i sklad sa okolnim prostorom i krajobrazom. Fasadne plohe treba obloiti drvenim oblicama, a temeljne zidove prirodnim kamenom autohtonog porijekla. Krovite objekta treba predvidjeti dvostreno s nagibom veim od 40, pokriveno crijepom. Mogue je postavljanje sunanih kolektora, vodei rauna o izgledu graevine i ukupnog ambijenta.
3.2.2.5. Podruja posebne namjene

Podruja posebne namjene utvrena ovim planom koriste se pod posebnim uvjetima Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Uvjeti koritenja povrina za razvoj naselja (posebno koritenje prostora za gospodarske sadraje i razvoj infrastrukturnih sustava i mrea), zatienih podruja, umskih, poljoprivrednih te voda i vodnog dobra i povrina za izgraene strukture izvan graevinskih podruja naselja, usklaeni su s potrebama i interesima obrane i djelatnosti unutarnjih poslova. Objekti posebne namjene su graevine i povrine za potrebe obrane, odreene ovim Planom kao: - radar na podruju Puntijarke - postojea streljana u naputenom kamenolomu Vrapak. Potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu i djelatnost unutarnjih poslova usklaene su s drugim korisnicima prostora.
124
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja PARKA PRIRODE MEDVEDNICA 3.2.2.6. Povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina
Na podruju Parka prirode Medvednica nalaze se postojea eksploatacijska polja i to: - na podruju Grada Zagreba: Podsusedsko Dolje i Vukov dol, - na podruju Zagrebake upanije: Ivanec, - na podruju Krapinsko-zagorske upanije: Jelenje vode.
3.2.2.7. Povrine za razvoj i ureenje naselja

Ovim Planom razgraniene su povrine za razvoj i ureenje naselja od onih namijenjenih razvoju poljoprivrede, umarstva i drugih djelatnosti koje se, s obzirom na namjenu, mogu odvijati izvan podrua naselja, a unutar granica Parka prirode. Povrine za razvoj i ureenje naselja u ovom Planu, predstavljaju prostore koji su odreeni za razvoj naselja i razlikuju se od postojeih granica graevinskih podruja, koje su utvrene planovima nieg reda. Prostornim planom Parka prirode Medvednica povrine odreene za razvoj i ureenje naselja razgraniene su na: - preteito izgraeni dio naselja - prostor za razvoj naselja - zelenilo u funkciji naselja. Naselja smjetena u rubnim dijelovima Parka preteito su namijenjena stanovanju s prateim sadrajima naselja. To su povrine odreene za gradnju stambenih ili stambeno-gospodarskih namjena te manjih pomonih, poljoprivrednih ili gospodarskih graevina. Uz navedene graevine unutar ove namjene mogu se graditi, odnosno ureivati i graevine javne i drutvene namjene, komunalne i prometne infrastrukture, povrine za sport i rekreaciju te druge vrste graevina i sadraja to upotpunjuju sadraje naselja i pridonose kvaliteti prostora i ivota. Na povrinama predvienim za ureenje naselja prigodom odabira pojedinih sadraja i tehnologija iskljuuju se djelatnosti i tehnologije koje oneiuju okoli, a za sve se moraju osigurati propisane mjere zatite okolia. Prostornim planovima ureenja opina/gradova, Prostornim planom Grada Zagreba, odnosno Generalnim urbanistikim planom grada Zagreba te programima mjera za unapreenje stanja u prostoru, imajui u vidu postojee stanje prostora, utvrdit e se naini i kriteriji prostornog ureenja pojedinih naselja. Osnovna, stambena namjena, u tradicijskim cjelinama u rubnim dijelovima Parka prirode moe se nadopunjavati gospodarskim, sportsko-rekreativnim i turistiko-ugostiteljskim sadrajima (seoski turizam, proizvodnja zdrave hrane i sl.). Preporuuju se razliiti oblici seoskog turizma koji e se temeljiti prvenstveno na rekonstrukciji, prenamjeni i unapreenju postojeih struktura u naseljima. Uz osiguranje suvremenog infrastrukturnog standarda, nuno je razviti iroku ponudu raznih oblika i vrsta turistikih usluga (iznajmljivanje soba, ponuda lokalnih specijaliteta), omoguiti ponudu prehrane i umskih plodina (sira, meda, kestena, vina) koja e se bazirati na vlastitoj proizvodnji prvenstveno zdrave hrane na seoskim gospodarstvima. Prirodne vrijednosti i posebnosti prostora su istaknute u Planu, a od novo izgraenih struktura trai se usklaenost s prirodnim okruenjem i ambijentalnim vrijednostima. Arhitektonsko oblikovanje graevina (vrsta krova, nagib krovnih ploha i vrsta pokrova, gabariti i oblikovanje objekata) potrebno je prilagoditi postojeem krajoliku te primjereno tradicijskoj gradnji.
125
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja PARKA PRIRODE MEDVEDNICA 3.2.2.8. Ostale izgraene strukture
Izvan povrina odreenih za razvoj i ureenje naselja u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i Prostornim planom PP Medvednica omoguuje se gradnja: graevina na u ovom Planu utvrenim podrujima za odmor i rekreaciju (planinarski dom, planinarsko izletite, planinarska kua, planinarsko sklonite, izletite, planinarski hotel, lovaki dom, lugarnica, vidikovci i sl.); gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (obiteljsko seosko gospodarstvo, farme, klijeti, spremita za alat, pelinjaci, graevine za uzgoj divljai, kunih ljubimaca i malih ivotinja, staklenici, plastenici, uzgajalita pueva, glista, aba i sl.); graevine potrebne za gospodarenje umom u podrujima uma gospodarske namjene; objekata infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.); objekata obrane (posebna namjena); graevine i zahvati potrebni za zatitu tla od erozije.
Gradnja na gore navedenim podrujima mora biti uklopljena u krajolik tako da se: ouvaju krajobrazne vrijednosti i obiljeja karakteristina za lokalnu krajobraznu cjelinu; ouvaju i unapreuju elementi koji formiraju identitet pojedinih kultiviranih i izgraenih krajobraza te ouvaju karakteristini vrijedni pogledi i slike mjesta; slijede tradicijska obiljeja prostora i lokalno graditeljsko naslijee za ovu vrstu graevina arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom graevina u funkciji poljoprivrede; niti na koji nain ne ugroava okoli i kvaliteta ivota u okolnom prostoru; ouva konfiguracija, kvaliteta i cjelovitost poljodjelskog zemljita i uma te ne presijecaju prirodne cjeline; ouva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, osobito uz vodene povrine; osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajue rijei odvodnja i proiavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na organiziran i siguran nain; ocijeni vrijednost prostora-resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, a uinkovitost zahvata mora biti sagledana cjelovito i dugorono ukljuujui vieznane uinke, a ne samo neposrednu dobit.
126
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Turizam

Vrednovanje turistikih resursa u parkovima prirode te stvaranje njihovih specifinih turistikih proizvoda, poglavito je odreeno normama koje odreuju posebne znaajke parkova prirode kao posebne vrste zatienih dijelova prirode. Iz zakonske definicije parka prirode proizlazi da je odrivi turizam jedna od najpoeljnijih aktivnosti u takvom prostoru, jer upravo razvoj i odranje turizma u parku prirode ovisi o ouvanju njegovih estetskih, ekolokih, odgojno-obrazovnih, kulturno-povijesnih i sportsko-rekreacijskih vrijednosti46.
Turistike cjeline umski kompleks i pristupna zona

umoviti dio Parka prirode Medvednica, koji je formalno omeen i oznaen kao umski kompleks terminologijom koja se upotrebljava u zoniranju nacionalnih parkova moemo nazvati temeljnim fenomenom ovog Parka prirode. S turistikog gledita to je najprivlaniji prostor Parka prirode, koji treba uobliiti u zasebni turistiki proizvod, koji, dakako vrsto korespondira s pristupnim podrujem. Pristupna zona, sa zatitarskom funkcijom tampon zone, ima svoju posebnu turistiku funkciju i potencijal zbog blizine temeljnog fenomena, ali, takoer i svoj unutarnji turistiki potencijal i prepoznatljivost, koji omoguava kreiranje posebnog turistikog proizvoda, to vie pristupna zona u obliku prstena nije konzistentna. Iako je to povijesno i morfoloki ruralni prostor, on se dalje dijeli prema razliitosti dosadanjeg razvoja i unutarnjim tenzijama zbog rezidencijalnih i drugih pritisaka susjednih gradova: 1. Planinska ruralna zona. Samo je istoni dio tog prstena, od uerja do Stubikog Huma, zadrao preteito ruralne znaajke, koje valja i ubudue njegovati u oblikovnom i morfolokom, ali i funkcionalnom smislu. 2. Zagrebaka podsljemenska zona. Juni dio prstena, od Markuevake Trnave do Podsuseda, znatnim je dijelom doivio promjene svog ruralnog pejsaa, poglavito pod utjecajem novoizgraenih rezidencijalnih sadraja. 3. Ivaneka podsljemenska zona. Sjeverozapadni dio prstena, oko Bistranskog Ivanca, poinje takoer poprimati znaajke Zagrebake podsljemenske zone. 4. Bistranska ruralna zona. Susjedni sjeverozapadni dio prstena, od Jablanovca do Kraljeva Vrha manje je izloen ovom pritisku od Ivaneke zone te je jo uvijek zadrao znatan dio znaajki koji posjeduje Planinska ruralna zona. 5. Stubika turistika zona. Preostali sjeverni dio, koji obuhvaa prostor Stubikih Toplica, Donje i Gornje Stubice, iako jo uvijek sa znatnim udjelom ruralnih znaajki, ipak se izdvaja sa svojim znaajkama povijesnih turistikih ljeilinih mjesta. Zanimljivo je da se turizam u pristupnoj zoni, usprkos unutarnje turistike atraktivnosti, blizine hrvatske metropole i drugih gradova te izravne blizine temeljnog fenomena Parka prirode, s iznimkom Stubikih Toplica, nije turistiki razvio prema svojim objektivnim mogunostima.
Atrakcijska sinteza
Cijeli prostor Parka prirode, zbog svog statusa zatiene prirodne batine, predstavlja turistiku atrakciju. Meutim, u tom se prostoru izdvajaju pojedini njegovi dijelovi, koji su posebno atraktivni. U
46
Turistika sektorska studija Vrednovanje turistikih resursa Parka prirode Medvednica, dr.sc.Eduard Kuen, Zagreb, srpanj 2003.
127

tom smislu, nakon provedene analize, izdvaja se osam kljunih atrakcija, koje ujedno predstavljaju osam zasebnih velikih projekata odnosno planskih prioriteta potrebnih za budui razvoj Parka. Kljune turistike atrakcije odreuju prostornu distribuciju i optimalni nain koritenja podruja Parka prirode, to znai da predodreuju i sustav njegovog posjeivanja. Sekundarni sustav ostalih znaajnih atrakcija i odrednica ima slinu funkciju i utjecaj.
Kljune turistike atrakcije projekti

A) B) C) D) E) F) G) H) I) J) Sljeme vrh/gornja stanica iare/vidikovac Skijalite Brestovac Vila Rebar Medvedgrad pilja Veternica Kamenolom Ivanec - prenamjena Vrno podruje Planina sredite ruralnog turizma Kompleksna ulazna zona Bistra
Ostale znaajne turistike atrakcije i odrednice

Planinarske livade i planinarski lokaliteti 1. Ponikve 2. inovnika livada 3. Hunjka 4. Lipa 5. Kameni Svati 6. Gupeva lipa Dvorci 7. Susedgrad 8. Kulmerov dvorac 9. Dvorac Ori 10. Golubovec 11. Gornja Stubica Turistika mjesta 12. Stubike Toplice 13. Donja Stubica 128

Prenamjena postojeih kamenoloma 14. Podsusedsko Dolje 15. Vukov Dol 16. Jelenje Vode Poslovni sadraji 17. Uprava Parka prirode Medvednica 18. Fakultetsko dobro Glavni ulazi 19. Dolje - Bliznec 20. Bistra 21. Pila lokacija za istraivanje Kao polazite za ukljuivanje Parka prirode Medvednica u turistiku ponudu Zagreba i ire potrebno je odrediti prioritete, zatim izraditi programe sa sadrajima i graninim kapacitetima na osnovu kojih e se izraditi strune podloge za pojedine lokacije kako bi se dobila to kvalitetnija rjeenja i time osigurali uvjeti za to primjereniji nain koritenja atraktivnih prostora Parka.
SLIKA 20.
Turistike cjeline Medvednice 129

SLIKA 21.
Koncepcija turistike prostorne organizacije
Razvoj turizma u naseljima na rubnim podrujima Parka prirode

Pod razliitim oblicima seoskog turizma podrazumijevaju se pojmovi: agroturizma, ekolokog, izletnikog, prirodnog, lovnog, sportsko-rekreativnog turizma i specifinih oblika zdravstvenog turizma. To mogu biti: razne ture koje obuhvaaju pjeaenje (pjeake staze, livade, trim staze) jahanje, biciklizam sportsko-terenske aktivnosti (penjanje, planinarenje, sputanje uz stijene, speleologija) aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih zanimljivosti kulturne aktivnosti aktivnosti zdravstvenog karaktera (fitnes i sl.) Ove se djelatnosti mogu u cjelini razvijati kao dopunska djelatnost stanovnika, s time da se uz njih potie razvoj proizvodnje zdrave hrane i ostalih tradicionalnih djelatnosti. Da bi se planirani programi realizirali neophodno je: shvatiti potrebu razvoja seoskog turizma kao osnovu za revitalizaciju postojeih povijesnih cjelina naselja te izraditi programe razvoja seoskog turizma osigurati turistiku promidbu i izraditi turistike prospekte educirati lokalno stanovnitvo te organizirati izobrazbu strunih kadrova poboljati odnosno izgraditi prometnu i komunalnu infrastrukturu odravati umske staze i seoske puteve 130

unaprjeivati izgled sela i njegovati tradicionalno graditeljstvo te odravati kulturnu batinu postaviti informacijske panoe, table s nazivima u svako naselje i zaselak te oznaiti atraktivne i druge sadraje. Planirani programi trebaju biti odabrani po kriteriju prilagodljivosti postojeim uvjetima te minimalnom utjecaju na promjene fizikog okolia odnosno trebaju ouvati prirodno stanje i istovremeno omoguiti ekonomski interes lokalnoj zajednici.
3.3.2. Gospodarenje umama

umske povrine na prostoru Parka prirode ne mogu se smanjivati. Gospodarenje umama potrebno je vriti u skladu sa umsko-gospodarskim osnovama usklaenim s posebnom namjenom Parka prirode, kako u pogledu iskoritavanja tako i u pogledu ouvanja, unapreenja i zatite umskih ekosustava te njihovih opekorisnih funkcija. Sve tehnike zahvate koji ugroavaju bilo stanite, bilo umu, potrebno je svesti na neophodni minimum (npr. izgradnja cesta, zgrada, skijakih staza) bez oteenja stabala i naruavanja ekolokog profila tla s korijenjem. S obzirom na voenje posebne politike gospodarenja umama pod posebnim reimom, zbog ega se ne mogu postizati odgovarajui ekonomski efekti, neophodno je poduzeti odgovarajue mjere za iznalaenje dodatnih izvora sredstava za uspjeno poslovanje u cilju zatite uma.47 Uz klasino koritenje predlau se alternativni naini koritenja umskih prostora, tj. koritenje prilagoeno ekosustavu i njegovoj produktivnosti. Posebnu ulogu tu bi trebala imati umarska struka i druge strukovne udruge, institucije i umarski fakultet. Ovim nainom nastojala bi se odrati dinamina pozitivna ravnotea ekosustava, a da se istovremeno osigura trajnost koritenja, ouvaju pa ak i unaprijede vrijednosti okolia, vri odtereenje koritenja (iskoritavanja) drvne mase te poveava turistika atraktivnost podruja i prihodi od turizma. To podrazumijeva: aktivnosti u posebno zatienim zonama ograniiti i svesti na minimalnu i nunu razinu, organizirani uzgoj divljai te zatitu ptica i ivotinja u pojedinim podrujima; sabiranje i uzgoj pueva, aba te proirenje uzgoja riba u potocima; pelarstvo; gljivarstvo; organizirani uzgoj umskih plodova i ljekovitog bilja (mogue je i proirenje sa umskih na poljoprivredne povrine, osobito uzgoja ljenjaka, ljekovitog i aromatinog bilja i sl.); formiranje edukativnih programa; koritenje graevina u funkciji umarstva (lugarnice) u turistiko-edukativne i druge promotivne svrhe, kao to su tradicijska, strukovna i struna okupljanja; provedbu i nadzor nad provoenjem umskog reda u podrujima zahvata umskih radova te pri drugim radovima koji se provode u umskom prostoru PP Medvednica.
47
Predlae se izrada studija koja bi ispitala mogunosti sistemskog rjeenja na osnovu injenice da je nain rada i poslovanja umskog gospodarstva u umama Parka prirode vrlo specifian, da je taj rad neophodan te da osnovni cilj poslovanja takve organizacije ne moe biti postizanje ekonomskih efekata jer se uma isti i odrava a ne eksploatira kao ostale ume.
131
3.3.3. Poljoprivredne povrine

U pristupnom podruju Parka prirode potrebno je zadrati postojee kvalitetne poljoprivredne povrine, a zaputene ponovo osposobiti. Mogua je proizvodnja povra i organizacija klijalita osobito u sjevernim prostorima zbog blizine termalnih izvora. Tlo je potrebno koristiti sukladno kvalitetama i nastojati intenzivnije koristiti prilagoeno kapacitetima ekosustava (alternativni, nekonvencionalni nain proizvodnje kao npr. na poljoprivrednim povrinama baviti se cvjearstvom i proizvodnjom sjemena od cvijea, uzgojem kestena, ljenjaka, vianja, bagrema, malina, kupina, borovnica, uzgojem hrane za divlja i ptice i sl.). Smanjenje primjene kemijskih sredstava za zatitu mogue je kompenzirati proizvodnjom zdravije hrane za kojom potranja stalno raste.
3.3.4. Lovstvo
Prostornim planom PP Medvednica evidentirana su tri postojea lovita u Krapinsko-zagorskoj upaniji (Oroslavje, Donja Stubica i Gornja Stubica) te postojei reviri zatite divljai u Gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji. Predvien je uzgoj i zatita divljai u 7 revira na podruju Grada Zagreba, 3 revira na podruju Zagrebake upanije kao i 3 revira u Krapinsko-zagorskoj upaniji. Na podruju Parka prirode Medvednica planiran je uzgoj slijedee divljai: divlja svinja, srnea divlja, fazanska divlja, zeevi i trka.
3.3.5. Iskoritavanje mineralnih sirovina

Obzirom na geoloku grau i tektonske procese u prostoru Parka prirode, Medvednica sadri brojne mineralne pojave. Rudarska aktivnost na podruju Parka orjentirana je na proizvodnju graevinskih materijala. Mineralne sirovine koje su prisutne u znaajnim koliinama na podruju Parka te se ujedno i eksploatiraju su: tehniko-graevni kamen i arhitektonsko-graevni kamen. Dva aktivna kamenoloma nalaze se na podruju Grada Zagreba te po jedan na podruju Zagrebake i Krapinsko-zagorske upanije u kojima se eksploatira tehniko-graevni kamen. Odredbama lanka 19. i 20. Zakona o rudarstvu (NN 190/03) propisana je, izmeu ostalog, zabrana istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina u posebno zatienim dijelovima prirode. Ne dozvoljava se proirenje postojeih eksploatacijskih polja niti otvaranje novih lokacija eksploatacijskih polja na podruju Parka. Svaka daljnja eksploatacija mineralnih sirovina moe biti samo u funkciji prostorno-oblikovne i tehnikobioloke sanacije postojeih eksploatacijskih polja prema odobrenom projektu i njihovog privoenja konanoj namjeni. Po zavretku odobrene eksploatacije za sanaciju postojeih eksploatacijskih polja svi kamenolomi moraju prestati s radom. Prije prenamjene prostora potrebno je izraditi prostornu studiju i provesti procjenu utjecaja na okoli. Prostorna studija osobito sadri temeljnu valorizaciju prostora, procjenu stupnja ugroenosti i kapaciteta prostora, meuutjecaj sa okolnim prostorom i cjelinom Parka prirode, atrakcijsko vrednovanje, prijedlog mjera sanacije i unaprjeenja te druge elemente ovisno o specifinosti prostora.
132
3.3.6. Razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti

U naseljima unutar pristupnog podruja PP Medvednica ne predviaju se novi proizvodni pogoni industrijskog tipa niti ostali vidovi neprikladnog koritenja prostora koji bi svojim radom mogli ugroziti bitne znaajke i ulogu PP Medvednica, odnosno ivot u naselju. Gospodarske djelatnosti poeljno je razvijati u suradnji i povezano s razvojem tustiko-ugostiteljskih kapaciteta (posebno tradicionalno obrtnitvo). U naseljima smjetenim rubno uz granicu i izvan obuhvata PP Medvednica mogu se planirati manje radne zone u kojima se mogu smjestiti proizvodne graevine (preteito zanatstvo), trgovina i uslune djelatnosti koje svojim radom ne oteavaju i ne ugroavaju ivot u naselju. Za postojee proizvodne sadraje izvan obuhvata PP Medvednica, ali u blizini ili uz njegovu granicu, potrebno je utvrditi vrstu i domet moguih zagaenja i tetnog djelovanja na postojeu umsku i ostalu vegetaciju PP Medvednica (obavezna mjerenja aerozagaenja i zagaenja otpadnih voda prema vaeim pozitivnim propisima) te poduzimati mjere za smanjenje njihovog tetnog utjecaja (smanjenje industrijskih emisija, loita, promet - posebno se odnosi na emisije SO2).
3.3.7. Prikaz drutvenih djelatnosti

Razvitak drutvenih djelatnosti unutar Parka prirode Medvednica kao i u kontaktnim zonama u skladu je s postavljenim ciljevima u prostoru, predvienim drutveno gospodarskim razvitkom te politikom regionalnog i policentrinog razvitka, a usmjerene su prema podizanju standarda i kvalitete ivota stanovnitva koje ih koristi. Planom se predvia razvoj prvenstveno rekreacijsko-sportskih, zdravstvenih te edukacijskih sadraja i to na lokacijama na kojima za to postoje preduvjeti. Ostali objekti drutvenih djelatnosti (djeje ustanove, kole, domovi zdravlja, sportske graevine, kulturni, socijalni i vjerski sadraji i dr.) gradit e se unutar graevinskih podruja naselja, a prema prostornim planovima ureenja opina / gradova i Prostornog plana Grada Zagreba, odnosno Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba.
133
3.4. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA 3.4.1. Zatieni i drugi posebno vrijedni prostori i dijelovi prirode
Park prirode, dijelovi prirode upisani u Upisnik zatienih dijelova prirode, kao i oni koji se tite ovim Planom, ine sustav posebno vrijednih i zatienih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zatite prirodnih i krajobraznih vrijednosti uspostavljenim ovim Planom. Valorizacijom posebno vrijednog zatienog prostora Parka prirode Plan oblikuje mreu specifinih vrijednosti prostora parka od ve zatienih dijelova prirode i njihove revizije do drugih posebno vrijednih dijelova prirode koji svojim ukupnim vrijednostima ine mozaik prirodnih i krajobraznih atributa kao potporu mogunostima i nainima koritenja Parka. Za osiguranje temeljnih struktura zatite, nakon vrednovanja prostora (flore, faune, stanita, ekolokih procesa, kulturno-povijesnih vrijednosti i sl.) izvreno je zoniranje itavog prostora Parka prirode, kako bi se uspostavila to vea mrea posebno zatienih dijelova te na taj nain osigurala najbolja i najsvrhovitija zatita prostora. Svaka od zona zatite ima zasebni reim gospodarenja, koritenja, razvoja i zatite. Posebni rezervati umske vegetacije Zbog konstatirane neusklaenosti u tretiranju rezervata, koji, iako su zatieni i upisani u Upisnik, bili tretirani u umsko gospodarskim osnovama drugaije i na taj nain gospodareni, Planom je bilo nuno provesti revalorizaciju Zakonom zatienih podruja prirode. Prijedlog usklauje interese zatite prirode i specifinih uvjeta gospodarenja umama. Kao rezultat revalorizacije predlae se sljedee: 1. zatita novih rezervatnih povrina (proglaenje), 2. poveanje povrine zatienih posebnih rezervata umske vegetacije, 3. smanjenje povrine zatienih posebnih rezervata umske vegetacije, 4. ukidanje zatienih posebnih rezervata umske vegetacije.
3.4.1.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite

Ovim planom utvruju se sljedee zone zatite u Parku prirode : a) b) c) d) a) I zona - zona posebne zatite (IA - zona posebne zatite i IB - istrana zona) II zona - zona usmjerene zatite i koritenja III zona - zona usmjerenog razvoja i ureenja naselja IV zona - kontaktna zona s intezivnom izgradnjom I ZONA - ZONA POSEBNE ZATITE
Ova zona ukljuuje sve dijelove Parka koji po svojim znaajkama predstavljaju najvrijedniju (po bioraznolikosti, ekolokoj ulozi, krajobraznoj vrijednosti) ili tipinu prirodnu pojavu unutar pojedinog tipa stanita. Pojedina umska podruja uvrtena su u ovu zonu zatite, iako su prirodne vrijednosti u njima jednake okolnim umskim cjelinama, iz razloga kako bi se uspostavila mrea umskih dijelova u kojima e se osigurati trajni, to prirodniji razvoj umskih zajednica kao osnova za mogunost gnjenjenja ptica gnjezdarica duplji, fauna imia i raznih skupina bezkraljenjaka. Kriteriji za ukljuivanje podruja u ovu zonu su: 134

podruje najvee bioraznolikosti kljuno podruje za opstanak posebno ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, stanita podruja krajobraznih vrijednosti termalna, slana i sumporna izvorita izvori i gornji tokovi vodotoka/potoka do prvih veih postojeih vodnogospodarstvenih zahvata. Oko svakog od navedenih potoka postoji i zatitni pojas od 25 m sa svake strane potoka.
Objedinjuje prostore opisane u Zakonu o zatiti prirode kao posebne rezervate (umske vegetacije, botanike) i spomenike prirode koji su od osobitog znaaja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti i podruja odreena Zakonom o umama - zatitne ume te posebne rezervate umske vegetacije koje je prije odluke o ukidanju, odnosno proglaenju potrebno istraiti. IA zona zona posebne zatite obuhvaa: 1. posebne rezervate umske vegetacije 2. posebne rezervate umske vegetacije - prijedlog 3. posebne botanike rezervate - prijedlog 4. izvore sa zatitnom koridorom 5. vodotoke sa zatitnom koridorom 6. vodozatitno podruje 7. zatitne ume. IB zona istrana zona obuhvaa: 1. posebne rezervate umske vegetacije koje je potrebno (prije odluke o ukidanju) istraiti 2. posebne rezervate umske vegetacije koje je potrebno (prije odluke o proglaenju) istraiti. Uvjeti koritenja i zatite za I zonu - zonu posebne zatite U zoni posebne zatite na postojeim povrinama uma, livada, panjaka, vodotoka, a koje se nalaze u I zoni zatite zabranjuje se provoditi bilo koje radnje koje bi promijenile, ugrozile ili unitile vrijednosti i osobitosti ovih prostora ili bilo kojeg njihovog dijela. Povrine livada i travnjaka moraju se radi bioloke i krajobrazne raznolikosti ouvati u nepromijenjenom stanju za to e se nain gospodarenja izraditi buduim Planom upravljanja. Lokalitet Bizeke peine potrebno je revitalizirati kako bi mogao ponovno biti stanite ugroenih vrsta imia. U ovom podruju doputeno je ogranieno, organizirano i kontrolirano posjeivanje. Na postojeim povrinama uma, livada, panjaka, vodotoka nije doputeno provoditi bilo kakve radnje koje bi promijenile, ugrozile ili unitile vrijednosti i osobitosti ovih prostora ili bilo kojeg njihovog dijela. U izdvojenim dijelovima prirode koje se predlae tititi u kategoriji posebnih rezerva umske vegetacije i kod posebnih botanikih rezervata uvjeti zatite i koritenja su: nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti svojstva zbog kojih su predloeni: branje i unitavanje biljaka, uznemirivanje, hvatanje i ubijanje ivotinja, unoenje autohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koritenja i slino; nain upravljanja, koritenja, unapreivanja te zatite moraju biti usmjereni ouvanju osnovnih karakteristika radi kojih su predloeni, autohtonosti flore i faune i izvornosti rezervata; 135

za predloene posebne rezervate kao prostore specifinih vegetacijskih, geolokih, hidrolokih i drugih obiljeja izradit e se uvjeti zatite njihovih temeljnih obiljeja i mogunosti koritenja u edukativne i znanstvene svrhe; u predloenim posebnim rezervatima, iznimno su doputeni minimalni zahvati zbog omoguavanja pristupa radi edukativnog i znanstvenog koritenja te zbog obnove prirodnim nepogodama naruenog ili oteenog prirodnog stanja; bez prethodne dozvole nadlenog tijela za zatitu prirode zabranjena je svaka sjea stabala, uklanjanje i oteivanje vegetacije, uzgojni zahvati, unoenje stranih biljnih i ivotinjskih vrsta, iskoritavanje sporednih umskih proizvoda te djelatnosti koje mogu naruiti njihov izgled; frekvenciju izletnika treba ograniiti a njihovo kretanje usmjeriti na postojee staze i puteve koje je u tu svrhu potrebno vidljivo oznaiti i postaviti table s upozorenjima u pogledu obilaska, koritenja, uvanja i zatite predloenog rezervata. U vrijeme najjaeg posjeta treba pojaati uvarsku i protupoarnu slubu; planirani zahvati u predloenim rezervatima usmjereni su sanaciji i poboljanju postojeeg stanja; ne planira se gradnja novih graevina i prometnica niti novi (neodgovarajui) oblici rekreativnog koritenja ve se koritenje zadrava na postojeoj razini a kroz intervencije u postojee graevine i opremu poboljava se njihov kvalitet; planira se odgovarajue ureenje prostora primjereno uklanjanju postojeih oblika ugroenosti; saniranje i ureenje pjeakih staza provodi se na nain da se to blae intervenira u prostor i da se koristi odgovarajui materijal (kamen, drvo); sanitarnim rjeenjem odvodnje otpadnih voda i odlaganja komunalnog otpada u graevinama smjetenim u predloenim posebnim rezervatima rijeava se problem mogueg oneienja prostora, itd.; iznimno, mogue je bavljenje rekreativnim aktivnostima koje odgovaraju kapacitetu prostora: etnje, planinarenje, tranje, orijentacijsko tranje, promatranje prirode, skijako tranje i jahanje po postojeim stazama, igre na livadama, i sl.; u svim predloenim posebnim rezervatima potrebno je provesti istraivanja flore i faune kako bi nadleno tijelo za zatitu prirode mogao poduzeti odgovarajue mjere zatite kroz odreivanje prostornog obuhvata i prijedloga zatite u kategoriji botanikih, odnosno zoolokih rezervata, utvrivanjem posebnih smjernica za svaki posebno, obiljeavanjem na terenu, posrednim mjerama zatite putem edukacije i sl.
136

IA ZONA - ZONA POSEBNE ZATITE 1. Posebni rezervat umske vegetacije (proglaeni) Babji zub Ponikve - dio Graec Lukovica - Rebar Markovak Bistra - dio Puinjak Gorica - dio Tusti vrh Kremenjak Posebni rezervat umske vegetacije Graec-Lukovica-Rebar - postojei Lokaliteti Graec, Lukovica i Rebar su manji rezervati na podlozi vapnenca, a ine ih fragmenti sastojina h. medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis Horv. 1938) sa obiljem vrlo karakteristinih termofilnih umskih elemenata; meu prizemnim biljem istiu se mediteranske biljke; uskolisna veprina, kaun i neke druge kao to je alpski ranjenik, trepaviasta siritara itd. U rezervatu se nalazi i slikovita litica Lukovica (obrasla termofilnom vegetacijom) s vertikalnim stijenama s prekrasnim vidikom na Pusti dol i Zagreb. Odjeli 11 i 13, g.j. Sljeme-Medvedgradske ume, povrina 23,41 ha te e povrina rezervata e ostati ista. Za rezervate Babji zub, Markovak Bistra i Puinjak Gorica predlae se smanjenje povrine, a za Tusti vrh Kremenjak poveanje povrine rezervata. 2. Posebni rezervat umske vegetacije prijedlog novih rezervata Jelaiev plac Sljeme Sv, Jakob Popoveko Risje Peovje Drenje leboder Rebra Vitelnica Gorsko zrcalo Tusti vrh Kremenjak poveanje povrine Posebni rezervat umske vegetacije Jelaiev plac novi rezervat Predlae se proglaenje posebnog rezervata umske vegetacije na dijelu povrine odjela 10 (4,48 ha) u g.j. Sljeme-Medvedgradske ume. Povrina je obrasla mjeovitom sastojinom pitomog kestena i obine bukve kojima su primjeana pojedinana stabla gorskog javora i obinog graba. Stabla kestana su veih dimenzija to je zbog bolesti raka kestenove kore, rijetkost i na podruju cijele Hrvatske. Pokazujui otpornost na navedenu bolest sastojina slui i za ouvanje genofonda pitomog kestena. Posebni rezervat umske vegetacije Sljeme novi rezervat Povrinu ine mjeovite ume bukve i jele te unesena smreka, a prirodno jasen i javor koji na vrhu pored spusta ine istu zajednicu; dio povrine ini umska zajednica gorskog javora i jasena starosti 115 godina. Odjel 8, g.j Sljeme-Medvedgradske ume, povrina 9,22 ha. Posebni rezervat umske vegetacije Popoveko risje-Peovje-Drenje novi rezervat Predlae se proglaenje posebnog rezervata umske vegetacije Popoveko risje Peovje Drenje na dijelu povrine odjela 29 i 30 (29,68 ha) u g.j. Markuevaka gora. Povrina je obrasla mjeovitim sastojinama hrasta kitnjaka, hrasta medunca, obine bukve, crnog graba, pitomog kestena, gorskog javora, obinog graba i dr, na podlozi litotamnijskih vapnenaca. U navedenim sastojinama nalazi se jo 137

obilje termofilnih vrsta prizemnog raslinja: bodljikava veprina, kaun. Prisutne su i druge zatiene, ugroene i rijetke vrste kao to su alpski jaglac, planinski bour, perunika, timoj i dr. Uz termofilne biljne zajednice podruje zanimljivo zbog mnotva vapnenakih stijena meu kojima se posebno istie vrh Peovje. Posebni rezervat umske vegetacije leboder-Rebra-Vitelnica novi rezervat Predloena rezervatna povrina nalazi se na odjelu 32 i na dijelu odjela 31 g.j. Markuevaka gora, povrine 89,11 ha. Povrina je obrasla sastojinom hrasta kitnjaka, obine bukve s primjesom pitomog kestena, gorskog javora i obinog graba, u kojima na stjenovitim dijelovima pridolaze termofilne vrste poput hrasta medunca, crnog jasena, cera i pasdrijena. Uz termofilne biljne zajednice podruje je zanimljivo zbog mnotva vapnenakih stijena meu kojima se posebno istiu stijene Vitelnice. Posebni rezervat umske vegetacije Gorsko zrcalo novi rezervat Predlae se proglaenje ovog rezervata na odjelu 19, g.j. Markuevaka gora (6,32 ha). Povrina je obrasla mjeovitom sastojinom hrasta kitnjaka, obine bukve, obinog graba i pitomog kestena i gorskog javora, na podlozi litotamnijskih vapnenaca. Posebna prirodna znamenitost je i okomita stijena Gorsko zrcalo. Posebni rezervat umske vegetacije Sv. Jakob novi rezervat Predlae se proglaenje posebnog rezervata umske vegetacije na dijelu povrine odjela 23 i 26 (19,02 ha) u g.j Sljeme-Medvedgradske ume. Povrina je obrasla acidofilnom umom hrasta kitnjaka. Na podruju se nalazi kapelica Sv.Jakoba. Posebni rezervat umske vegetacije Tusti vrh-Kremenjak poveanje povrine Predlae se poveanje rezervata sa 20,00 ha (odjel 2) na povrinu od 27,90 ha (isti odjel) (g.j. Markuevaka gora). Povrina je obrasla mjeovitom sastojinom obine bukve, hrasta kitnjaka, pitomog kestena, gorskog javora, obinog graba i drugih na podlozi zelenog kriljavca. Dio povrine obrastao je sastojinom starosti 124 godine, dio sastojinom starosti 144 godine te trei dio starosti 59 godina. 3. Posebni botaniki rezervat Lipa-Rog (prijedlog) To je podruje iznimne krajobrazne vrijednosti, znaajnih livadnih podruja te geolokih posebnosti. Moe se pretpostaviti da se odlikuje i vrijednom faunom. Potrebna su dodatna istraivanja. Dosad su zabiljeene sljedee ugroene, zatiene, endemske i rijetke biljne vrste: 1. Carex nigra (L.) Reichard, ugroena 2. Cyclamen purpurascens Mill., ugroena 3. Daphne mezereum L., ugroena 4. Iris croatica, ugroena 5. Gentiana asclepiadea L., ugroena 6. Orchis morio L., ugroena 7. Orchis pallens L., ugroena 8. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce, zatiena 9. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch, zatiena 10. Lilium carniolicum Bernh. Ex Koch, zatiena 11. Lilium martagon L., zatiena 12. Taxus baccata L., zatiena 13. Daphne laureola L., zatiena 14. Sesleria tenuifolia Schrad. Ssp. Kalni, rijetka 138

4. Izvori i potoci Medvednice termalna, slana i sumporna izvorita: Planirana vrsta vode odreuje se kategorizacijom, a kategorija vode mora zadovoljiti uvjete za odreenu vrstu vode propisanu uredbom kojom se vode klasificiraju. Planirana vrsta vode osigurava se izradom i provoenjem planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zatitu voda. Planom su svi medvedniki potoci do postojeih ili planiranih retencija, odnosno do prvog graevinskog podruja u pristupnom podruju kategorizirani kao vodotoci I kategorije, a nizvodno, unutar cijelog podruja Plana kao vodotoci II kategorije. U vodotoke I kategorije - vrlo osjetljiva podruja, zabranjeno je isputanje otpadnih voda, bez obzira na stupanj proiavanja i izgraenost sustava javne odvodnje. Potoci Medvednice su bujinog tipa. Imaju izrazitu prirodnu i krajobraznu vrijednost. Potrebna su daljnja istraivanja. Na tom podruju nuna je potpuna zatita kakvoe vode te biljnog i ivotinjskog svijeta. Prema postojeim podacima zabiljeeno je da potone pastrve (Salmo trutta m. fario) (IUCN kategorija: VU) i zatieni potoni rak (Austopotamobius torrentinum) ive u potocima Bistra uz Kraljev vrh, Sarskom potoku iznad Gornje Bistre i Kraljevog vrha, Slanom potoku, potoku Vidak, potoku Rakova noga. Rakovi ive u potocima uz livadu Ponikve, potoku Bliznec, uerskom potoku, Velikom potoku. U potocima Medvednice ive ugroeni (EN) vitki zagrebaki rakuac (Niphargus elegans zagrebensis) i rakuac Niphargus tauri medvednicae (potoci Dolje i Bliznec). U intersticiju podzemnih voda Dolja kod Podsuseda ivi ugroeni (EN) ciklopodni rai (Acanthocyclops petkovski). Od podzemne intersticijse faune i faune termalnih izvora najznaajniji su rakovi Elaphoidella charon u Hrvatskoj zabiljeena samo u Sutinskim Vrelima, Acanthocyclops petkovskii zabiljeen samo u Podsusedskom Dolju, Protelsonia hungarica thermalis jedina poznata nalazita u Hrvatskoj su u Sutinskim Vrelima i Dubravici kod Zagreba, Balkanostenasellus skopljensis croaticus jedina poznata nalazita su u Sutinskim Vrelima i bunaru na rnomercu (Zagreb), Niphargus lattingerae rasprostranjena jedino u zapadnom dijelu Medvednice) Potok Vidak je posebno bogat sa ribama: ugroenom potonom pastrvom (VU) (Salmo trutta m. fario), ugroenom (VU) potonom mrenom (Barbus meridionalis), ugroenom (LC) dvoprugastom uklijom (Alburnoides bipunctatus) te klenom (Leuciscus cephalus) Zatiena zmija ribarica (Natrix tessellata) nekad je bila nalaena u potocima Crnek, Trnava, Dolje. U Medvednikim potocima dolaze i endemski puevi, npr. Graziana lacheineri ivi u potocima Dolje, Bliznec i uerje, U potoku Dolje od endemskih pueva dolaze Hadziella deminuta, Zospeum alpestre isselianum, Iglica langhofferi, koja ivi i u potoku uerje, a Bythinella schmidti dolazi u potocima Bliznec i uerje. Od endemskih raia, mogu se nai u potoku Dolje Nitocrella psammophila, Elaphoidella charon, Microcharon acherontis, Balcanostenasellus skopljensis croaticus, Nipharagus minor, Nipharagus labacensis, Nipharagus lattingerae, a u potoku uerje jo i endemski Proasellus deminatus. U toplim Sutinskim vrelima (sliv potoka Dolje) ivi ugroeni (DD) jednakonoac Protelsonia hungarica thermalis. O koliini hrane u potocima, odnosno o ouvanosti potoka u prirodnom stanju i nezagaenosti potoka ovise populacije vodenkoseva (Cinclus cinclus) i pastirica - gorska (Motacilla cinerea) i bijela (Motacilla alba), jer se u njima hrane, gnijezde i provode uz njih najvei dio dana. To pogotovo vrijedi za 139

vodenkosa koji potok i njegovu neposrednu okolicu gotovo nikada ne naputa (potok Kraljevec, potok Bistra, Vidak potok, potok Bliznec) 5.Vodozatitno podruje Vodocrpilie Jelenje vode Izvor Jelenje vode, s obzirom na izdanost i kvalitetu vode, smatra se vodnogospodarskim resursom te se ve danas koristi u vodoopskrbne svrhe za snabdjevanje vodom vrnog podruje Medvednice pitkom vodom. U cilju zatite formira se oko izvora zona neposredne zatite. 6. Zatitne ume Zatitne ume su prirodne sastojine uma koje se nalaze na vrlo strmim i kamenitim padinama te im je primarna uloga da zatite tlo, naselja, prometnice i druge objekte od erozije slijedom razvedenosti terena s ueem nagiba od 38-58% na ak 60% povrine te 15-37% na oko 8 ha povrine te 15% povrine s nagibom manjim od 15%. Zatitne ume su ume u kojima se radi dananjeg loeg stanja uma, uvjetovanog intenzivnim koritenjem i erozijom, propisuju posebne mjere u svrhu ouvanja umskih ekosistema bukve i jele odnosno osjetljive zajednice gorskog javora i obinog jasena unutar navedene zajednice.
IB ZONA - ISTRANA ZONA To je zona podruja za koja se pretpostavlja visoka vrijednost, bioloka i krajobrazna raznolikost, ali koja se tek trebaju istraiti. Nakon istraivanja podruja se mogu svrstati u zone I. ili II. U istranoj zoni do zavretka istraivanja reim je isti kao i u IA zoni. 1. Posebni rezervati umske vegetacije koje je potrebno prije odluke o ukidanju istraiti Postojei rezervati smanjenje povrine: Posebni rezervat umske vegetacije Babji zub-Ponikve Povrina je obrasla starom sastojinom hrasta kitnjaka na litotamnijskom vapnencu s karakteristinim krkim fenomenima. Kitnjaku je primjeana bukva, a na izloenim mjestima dolaze termofilni elementi kao to su hrast medunac, crni jasen, crni grab, cer i pasdrijen). U sredini rezervata istiu se slikovite stijene, osobito litica Babji zub. Na tom podruju nalazi se Partizanska peina te brojni drugi krki fenomeni, najbolje izraeni na masivu Medvednice. Rubom rezervata protjee potok Dragolinac kao jedino vrelo ovog podruja. Na povrini ovog rezervata uslijed viegodinjih uzastopnih ledoloma i snjegoloma te vjetroizvala, vreni su opseniji sanitarni sjeni zahvati. Sadanje stanje ovih sastojina inicira potrebu provoenja zahvata sjee i njege te na kraju i njihovu postupnu obnovu. Prijedlog Plana je da se sa 139,05 ha (odjeli 52, 53, 54) smanji na 50,91 ha (odjeli 53 i 54), g.j. Sljeme-Medvedgradske ume. Posebni rezervat umske vegetacije Puinjak-Gorica Ova povrina se nalazi u gornjoj zoni gospodarske jedinice Markuevaka gora, a istie se bujnom vegetacijom i bogatstvom vode. Povrina je obrasla sastojinom obine bukve i obine jele sa pojedinano primijeanim ostalim vrstama. Posebno treba istai velike dimenzije stabala bukve koje 140

doseu i do 150 cm u promjeru kao i najkrupniji soliteri u naoj zemlji te sami za sebe predstavljaju spomenik prirode. Posebni floristiki rariteti su jo: alpski jaglac, planinski bour, perunika, timoj i dr. Rezervat se nalazi u zoni visoke frekvencije posjeivanja, tradicionalno dugi niz godina. Iz razliitih razloga ovaj je rezervat godinama utjecan tako da je dolo do pomlaivanja i obnove uma. Planom se predvia da se rezervat smanji sa 186,79 ha (odjeli 25, 26, 27, 34, 35) na 17,11 ha (odjeli 25, 26, 27) (g.j. Markuevaka gora). Posebni rezervat umske vegetacije Markovak-Bistra smanjenje povrine Rezervat predstavlja gravitacionu zonu potoka Bistra gdje se svi sastavni potoci sastaju na livadi Markov travnik. Rezervat je utjecan kroz godine zbog snjegoloma, vjetroizvala. Isto tako uoeno je da je preborna struktura ovih sastojina znatno naruena nedostatkom pomladka i tanjih stabala. Postojanje velikog broja suhih stabala predstavlja opasnost za posjetitelje (blizina Horvatovih stuba, tradicionalno odredite izletnika). Plan predlae da se cijeli rezervat smanji sa povrine 250,24 ha (g.j. Bistranska gora: odjeli 11, 12, 13, 14, 17, upanija Zagrebaka i odjeli 14 i 15, upanija Krapinsko-Zagorska) na 47,69 ha (g.j. Bistranska gora: odjeli 13, upanija Zagrebaka i odjel 14, upanija Krapinsko-Zagorska). Posebni rezervati umske vegetacije ukidanje: Posebni rezervat umske vegetacije Mikuli potok-Vrabeka gora Ovaj rezervat je takoer uslijed uzastopnih viegodinjih ledoloma i snjegoloma te estih vjetroizvala esto bio podvrgnut sanitarnoj sjei te su uvjeti zbog koji je proglaen rezervatom trajno izmjenjeni. Prijedlog je da se rezervat povrine 90,93 ha (odjeli 42, 43, 45, 49, g.j. Sljeme-Medvedgradske ume) potpuno ukida. Posebni rezervat umske vegetacije Bliznec-umarev grob Ovaj se rezervat nalazi u vrnoj zoni koja je veoma optereenoj posjetiteljima i objektima podignutima u svrhu njihovog odmora i rekreacije. Sastojine ovog rezervata nalaze se na podruju prebornog naina gospodarenja. Preborna struktura znatno je naruena nedostatkom pomladka i tanjih stabala a prisutno je i suenje najstarijih stabala. Da bi se sauvala preborna struktura ovih sastojina i izbjegla opasnost za posjetitelje i sprijeila devastacija povrine prirodnim kalamitetima, potrebno je provoditi umsko uzgojne radove kojima bi se inicirala obnova ovih sastojina. Prijedlog Plana je da se rezervat povrine 175,73 ha (odjeli 4, 5, 6, 7, g.j. Sljeme-Medvedgradske ume) potpuno ukida. Posebni rezervat umske vegetacije Rauchova lugarnica-Desna Trnava Ovaj je rezervat utjecan zbog razliitih razloga dugi niz godina usprkos proglaenju zatite (snjegolom, vjetrolom, vjetroizvale, visoka frekvencija posjetitelja i odravanje staza), to je uzrokovalo prirodna pomlaenja i obnovu uma. Planira se potpuno ukidanje rezervata povrine 101,01 ha (odjeli 12, 13, 14; g.j. Markuevaka gora). 2. Posebni rezervati umske vegetacije koje je potrebno prije odluke o proglaenju istraiti pilja Veternica - Glavica - livada Ponikve pilja Veternica, ija trenutno poznata duina kanala iznosi oko 7100 metara, jedinstven je primjer krkog reljefa na Medvednici. Zatiena je jo 1979. godine kao geomorfoloki spomenik prirode. Osim toga ona ima veliku paleontoloku i arheoloku (brojni fosili, nalazi iz starijeg kamenog doba, npr. pilju 141

Veternicu je naseljavao paleolitski ovjek, neandertalac, predstavnik musterijenske kulture te mlaeg kamenog doba, bronanog i eljeznog doba, kao i iz razdoblja rimske kulture), bioloku (fauna imia kojih je u Veternici utvreno ak petnaest vrsta, rijetke i endemske vrsta beskraljenjaka) i hidroloku vrijednost. pilja Vetrenica predstavlja jedan od najkompleksnijih hidrolokih objekata u kru Hrvatske. Do sada je u njoj utvreno 15 zasebnih vodenih tokova koji potjeu sa ireg slijevnog podruja jugozapadnog podnoja Medvednice. Veliki dio vode u podzemnom veternikom vodotoku potjee od ponornih potoka na podruju krke zaravni Ponikve (Jezeranec, Javorak i Slivnjak). Sva tri potoka poniru u junom dijelu Ponikava u dvije vrtae i nastavljaju svoj protok podzemno kroz pilju Veternicu. Ovaj kontakt je dokazan bojanjem vode fuksinom. Kroz eljezniarski i Velebitaki kanal, kao i veinu drugih dovodnih kanala, koji imaju otklon od glavnog piljskog kanala u pravcu zapada, protjee ponorna voda s podruja krkih zaravni Druanica, Staglie i Jaruga. Unutar pilje sporednim piljskim kanalima vertikalno ponire i procjeuje se voda brojnih pukotina ireg podruja jugozapadnih padina Medvednice, pa ovo jo do kraja nedefinirano hidroloko podruje moemo nazvati Veterniki slijev. Glavni veterniki vodotok izbija kao izvor u podnoju kamenoloma sjeverno od Gornjeg Stenjevca. Nakon izvora formira se potok koji utjee u potok Dubravica pritoku potoka Markovec (ili Makovec) u Gornjem Stenjevcu. Voda je jedan od najvanijih ekolokih faktora u podzemnim stanitima. Prije svega ona je medij u kojem ive specijalizirani vodeni organizmi. Uz to vodom se u podzemlje unose presudne koliine organske tvari koja slui kao baza prehrambene piramide za ostalu piljsku faunu. Bilo kakvi hidrotehniki zahvati na povrini mogu dovesti do nestanka vode u podzemnim sustavima i tako trajno promjeniti ekologiju podzemnih stanita. Voda podzemnih stanita je ujedno i medij koji je najosjetljiviji na polucije i vanjsko zagaenje, jer se oneienje i intoksikacija, primjerice pesticidima praktiki trenutno prenosi u podzemlje. U podzemnim vodenim stanitima Veternice, a prvenstveno u glavnom vodenom kolektoru, prilikom brojnih istraivanje utvreno je vizualno zagaenje vode prisutnost deterentske pjene i drugih oneienja, a kemijskom analizom dokazana je prisutnost mineralnih i organskih ulja, deterenata te fekalnih bakterija. Ovi nalazi ukazuju na kontinuirano zagaenje podzemnih voda Veternice. Iz navedenih razloga, zbog velike propusnosti naslaga u krkom reljefu, potrebno je radi zatite same Veternice zatititi i ire slijevno podruje jugozapadnog podnoja Medvednice, naroito livadu Ponikve sa ponornim potocima te krke zaravni Druanica, Staglie i Jaruga. pilja Veternica povremeno je zimsko i ljetno stanite za 14 vrsta imia koji su u Hrvatskoj svi zatieni Zakonom: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Rhinolophus ferrumequinum-veliki potkovnjak Rhinolophus euryale-juni potkovnjak Rhinolophus hipposideros-mali potkovnjak Myotis daubentonii-rijeni imi Myotis emarginatus-vlasasti imi Myotis nattererii-resasti imi Myotis blythii-otrouhi imi Myotis myotis-veliki imi Myotis bechsteinii-velikouhi imi Miniopterus schreibersii-dugokrili prnjak Plecotus auritus-sjeverni dugouhi imi Plecotus macrobularis-nova vrsta dugouana Barbastella barbastellus-irokouhi mranjak Eptesicus serotinus-kasni nonjak
142

Takoer je stanite znaajnih vrsta beskraljenjaka kao to su npr.: ubartova spiljska dvojenoga (Schubartia lohmanderi) u Hrvatskoj naena samo u Veternici veterniki laitipavac (Chthonius jalzici) - endem Veternice piljski trak (Anophtalmus kaufmanni weingrtneri) - podvrsta endemna za podzemlje Medvednice (Niphargus stygius likanus) (Karaman, S, 1950)- endemni amfipodni rai Pseudosinella dallaii (Gisin and Gama, 1970)-endemni skokun Medvednice Na lokalitetu, zbog poroznosti terena (kr) i opasnosti od zagaenja podzemnih voda, nije dozvoljena gradnja objekata niti planiranje kampiralita. Potrebno je odravati rub livade uz umu. Potrebno izraditi Pravilnik o koritenju pilje u turistike svrhe nakon zavretka istraivanja. Bizeke peine piljski kompleks koje sainjavaju pilja Veternica, Bizeke peine i rvena pe neophodan je sustav za zatitu dviju vrsta imia; Miniopterus schreibersi i Myotis capaccinii. U pilji je dosad zabiljeeno preko trideset vrsta razliitih skupina ivotinja. dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi) (EN) (zimi je boravio mali broj pojedinanih primjeraka, a ljeti kolonija od 120 - 500 jedinki (od poetka oujka do poetka listopada) (uli 1959 i 1960) dugonogi imi (Myotis capaccinii) (EN) 1950 u pilji Bizeka pe, ljeti se u toj pilji zadravala kolonija od stotinjak enki s mladima. Danas je gotovo cijela vrtaa sa piljom na dnu zatrpana smeem i otpadom (Tvrtkovi et al. 1997), ljeti: kolonije od 30-120 jedinki (od kraja oujka do poetka rujna) (uli 1959 i 1960) veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) (NT) pojedinano jazavac je takoer nalaen u ovoj peini
Roieve senokoe-Koritae Podruje planinskih livada koje su uglavnom bioloki neistraene. Postoje podaci o zatienim, ugroenim i endemskim biljkama tog podruja: 1. Cyclamen purpurascens Mill., ugroena 2. Daphen mezereum L., ugroena 3. Gentiana asclepiadea L. ugroena 4. Orchis pallens L., ugroena 5. Cepalanthera damasonium (Mill.) Druce, zatiena 6. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch, zatiena 7. Daphen laureola L., zatiena 8. Lilium martagon L., zatiena 9. Platanthera bifolia (L.) Rich, zatiena 10. primula auricula L. zatiena 11. Ruscus hypoglossum L., zatiena 12. Taxus baccata L., zatiena Kameni svatovi Strme stijene iznad sela Jablanovca, na zapadnom rubu Medvednice. Sa zaravanaka na vrhu stijena prua se vidik na dolinu Save i Krapine. Znaajan lokalitet po geolokim, botanikim (termofilne vrste) i zoolokim vrijednostima (bogatstvo pueva, jazavac). Zatiene, ugroene i endemske biljne vrste: 1. Agrostis canina L., ugroena 2. Cardaminopsis halleri (L.) Hayek, ugroena 143

3. Cyclamen purpurascens Mill., ugroena 4. Daphne mezereum L., ugroena 5. Epimedium alpinum L., ugroena 6. Ruscus aculeatus L., ugroena 7. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce, zatiena 8. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch, zatiena 9. Daphne laureola L., zatiena 10. Lilium carniolicum Bernh. Ex Koch, zatiena 11. Lilium martagon L., zatiena 12. Platanthera bifolia (L.) Rich., zatiena 13. Ruscus hypoglossum L., zatiena 14. Helleborus niger L. Ssp. Macranthus, endem 15. Sesleria tenuifolia Schrad. Ssp. Kalni, endem Posebni rezervati umske vegetacije prijedlog za zatitu P u ha
posebni rezervat umske vegetacije postojei posebni rezervat koji ostaje isti Graec - Lukovica - Rebar predloeni novi posebni rezervati Jelaiev plac Sljeme Popoveko risje - Peovje - Drenje leboder - Rebra - Vitelnica Gorsko zrcalo Sv. Jakob postojei posebni rezervati koji se predlau poveati Tusti vrh - Kremenjak postojei posebni rezervati koji se predlau smanjiti Babji zub - Ponikve Puinjak - Gorica Markovak - Bistra postojei posebni rezervati koji se predlau ukinuti Mikuli potok - Vrabeka gora Bliznec - umarev grob Rauchova lugarnica - Desna Trnava sveukupno
zatien P u ha
razlika P u ha
23.41 -
23.41 4.48 9.22 29.68 89.11 6.32 19.02
+ 23.41 + 4.48 + 9.22 + 29.68 + 89.11 + 6.32 + 19.02
20.00
27.90
+ 7.90
139.05 186.79 250.24
50.91 17.11 47.69
- 88.14 - 169.68 - 202.55
90.93 175.73 101.01 987.16
+ 324.85
- 90.93 - 175.73 - 101.01 - 662.31
144

b) II ZONA ZONA USMJERENE ZATITE I KORITENJA
Ova zona obuhvaa velika prirodna podruja od iznimne prirodne i estetske vrijednosti te od velike vanosti za ouvanje bioraznolikosti. Obuhvaa dijelove Parka prirode na kojima se osnovne djelatnosti u kontinuitetu obavljaju na tradicionalan nain, vie ili manje usklaen s prirodnim ciklusima i potrebama opstanka pojedinih vrsta i zajednica. Ova je zona najznaajnija u parkovima prirode (prema preporukama IUCN oko parka) gdje se oekuje znaajan angaman uprave Parka u svrhu ouvanja, rehabilitacije, obnavljanja ili stvaranja vrijednosti ouvanja prirode. II zona zona usmjerene zatite i koritenja obuhvaa: 1. park ume prijedlog 2. znaajne krajobraze 3. spomenike parkovne arhitekture 4. umski kompleks (privatne i dravne ume) 4. ostale ume posebnih namjena (vojni objekt, ume Fakultetskog dobra) Uvjeti koritenja i zatite za II zonu zonu usmjerene zatite i koritenja U zoni usmjerene zatite i koritenja nisu doputene radnje kojima se ugroavaju bitne znaajke krajolika i prirodnih vrijednosti. Izgradnja se moe izvoditi u skladu s odredbama ovog Plana, zakonskim propisima i uz ishoenje uvjeta zatite prirode. Podruja uma u ravnom i privatnom vlasnitvu tite se temeljem umsko - gospodarskih osnova i uz uvjete zatite prirode koje utvruje Ministarstvo. Radi ouvanja bioloke raznolikosti potrebno je u umama ostavljati stajaa i leea suha stabla kao i zdrava stabla s dupljama, produljiti ophodnju glavnih gospodarsko vanih vrsta, ostavljati vokarice (Certifikacija uma, FSC), uvati prirodni vodni reim. Podruja postojeih livadnih i travnjakih povrina tite se radi zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti. Njihov opstanak ugroava naputanje tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti. Radi njihove zatite, buduim planom upravljanja propisati e se nain gospodarenja tim povrinama. Dozvoljeno je usmjereno koritenje prvenstveno za tradicionalni odmor i rekreaciju. U ovoj je zoni doputeno koritenje gospodarskih uma, posjeivanje, razgledavanje te smjetaj i boravak u za to predvienim lokalitetima, sve to prema uvjetima koje utvruje Ministarstvo te u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica (Narodne novine, br. 3/02). 1. Park ume Park uma je prirodna ili saena uma, vee krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Prekategorizacija rezervatnih povrina u park ume trai se zbog posebnih uvjeta koji vladaju. Te posebnosti ogledaju se u postojanju mnotva planinarskih puteva, biciklistikih staza, pristupnih cesta, planinarskih domova, skijalita i njegovih pripadajuih objekata infrastrukture kojima se koristi velik broj posjetitelja. Park ume obuhvaale bi povrine u neposrednoj blizini glavne ulazne i silazne sljemenske ceste pri emu su obuhvaeni i drugi znaajni objekti ili prirodne znamenitosti kao to su: Vila Rebar, Adolfovac, Brestovac, lugarnica Sljeme, eljezniar, Runolist, Puntijarka, Okolica TV tornja s inovnikom livadom, Tomislavov dom, Dom izviaa, Kapelica sv. Jakoba, Kraljiin zdenac, Makova peina, Medvedgrad, Lagvi, Kulmerovi dvori, planinarska staza od Tunela do prve stanice iare, planinarska staza od Graana preko Adolfovca do planinarskog doma eljezniar, planinarska staza od estina preko Kraljiinog zdenca do Tomislavova doma. Park ume obuhvaale takoer podruje u blizini glavne planinarske staze, pri emu su obuhvaeni Slap Sopot, Pongraeva lugarnica, Rudnici Zrinskih i njegova neposredna okolica. 145

U vrnoj zoni park ume bi obuhvaale takoer neposrednu okolicu glavnog planinarskog puta od planinarskog doma Puntijarka do Kapelice Marije Snjene u koju su jo ukljueni: Rauchova lugarnica, Stol i Kaptolska lugarnica sa svojom neposrednom okolicom. Podruje uz planinarsku stazu od Vidovca do Kaptolske lugarnice u dijelu od predjela Mekota do Kaptolske lugarnice sa svojom neposrednom okolicom takoer bi bila obuhvaena u park ume. Ukupna povrina park uma na podruju Medvednice koje pripadaju Gradu Zagrebu iznosi 1061, 39 ha. upanija Zagrebaka U prijedlog povrina za proglaenje park uma uvrtena je vrna zona Medvednice koja obuhvaa skijalita i trase sportskih iara, Francuske rudnike, planinarske staze koje vode prema Grafiaru, Otrici i ostale iz okolice. Osim navedenih u park ume bi se ukljuile i povrine oko livade Markov travnik koja predstavlja sjecite svih potoka na ovom podruju i omiljeno je izletite planinara. Ukupna povrina na podruju Zagrebake upanije koja bi bila proglaena park umama iznosi 217, 33 ha. Krapinsko-zagorska upanija Na podruju ove upanije park umom u vrnom dijelu Medvednice bile bi proglaene povrine uz planinarsku stazu Mlekarski put te uz stazu za skijako tranje. Ukupna povrina park uma u Krapinsko-zagorskoj upaniji iznosila bi 72,09 ha. Ukupna povrina park uma na Medvednici 1350,81 ha. (U ukupno predloenoj povrini park uma ulo je 317,32 ha povrina rezervata umske vegetacije za koje je predloeno smanjenje povrine ili potpuno ukidanje). park ume prijedlog za zatitu P u ha
POPIS PO UPANIJAMA GRAD ZAGREB Bliznec Adolfovac-Laze Adolfovac-Bliznec peti kilometar Kod petog kilometra-kod desetog kilometra - Stara pila Lonjina Puntjarka umarev grob Brezovica-umarev grob Varoka gora-Varoka Sljeme ardak Brestovac inovnika livada Lugarnica Sljeme Snopljak Brestovac-kod desetog kilometra Vodice Zakupi Rebar Sljeme toranj Kulmerova gora Tomislavov dom Kulmerova gora Malo Sljeme Kraljiin zdenac Kraljiin zdenac Blaur Makova peina Medvedgrad Kraljevaki potok Gradski Rebar Kraljevec Kraljiin zdenac Kraljiin zdenac Malo sljeme Lugarnica Kraljiin zdenac Sveti Jakob-malo Sljeme
45.60 55.07 17.45 25.00 18.97 46.20 34.70 33.90 42.87 24.90 34.75 20.53 20.42 6.35 20.55 64.05 32.85 24.65 37.10 146

Sveti Jakob Mleno vrelo Medvedgrad Medvedgrad Kulmerova gora Medvedgrad Kulmerova Kamena gora Mrzli Falat Falat Duplje Duplje Falat Laporje Laporje Sopot Napojie Veliki Sopot Sokolovica Kalie Berkovica - Puntjarka Kerekov Breg Puntjarka Vudrenjak lebodin Danjka Krmarnica Rauchova lugarnica Srebrna ila Dadenjak Dobra voda Stol Zakutak Gornji Granovec Gornji Granovec Ribnjak Dedov vrt Puinjak Puinjak Gorica Pepelaka krini hrast Gorica Mekota kod Otrca Stiperje Mrzljak ij Gorica Giorica Koprivnjak Koprivnjak Hrastek Koprivnjak Koprivnjak Krina Jela Kokotov kr, Ulica UPANIJA ZAGREBAKA Risovo polje Markov Travnik Kod Bresta 35.65 45.05 28.45 32.95 11.20 36.63 11.81 5.40 3.80 7.40 27.70 3.83 1.77 25.40 14.91 34.56 27.94 3.74 4.95 5.47 1.55 5.40 16.95 17.99 5.30 8.56 4.74 10.20 10.00 6.18 1061.39 2.56 3.63 39.18 63.92 47.09 31.75 29.20 217.33 11.21 8.70 34.18 18.00 72.09 1350.81
Malo Sljeme
UPANIJA KRAPINSKO-Zagorska Duga ulica-Vidak Tisovac Puntjarka Markov Travnik sveukupno
U predloenim park umama dozvoljene su samo radnje i mjere potrebne u svrhu odravanja i ureenja tj. radovi koji su u skladu s njenom temeljnom namjenom. 147

Gospodarenje i ureivanje predloenih park uma prilagodit e se njihovoj kulturno-povijesnoj, odgojno-obrazovnoj, rekreativnoj, estetskoj, i ekolokoj funkciji, to se prvenstveno odnosi na ureenje staza i puteva, mjesta za odmor i druge opreme, odravanje vizura, a osobito obnovom i prezentacijom starog grada Susedgrada i stavljanjem u funkciju izletita Susedgrad. 2. znaajni krajobrazi Lipa - Rog (1975.) - povrina 200 ha, nalazi se na istonom dijelu Medvednice na podruju Grada Zagreba; obuhvaa vrno podruje Rog 762 m i Lipa 709 m; vegetaciju ine umske povrine s livadama; granicu ini izohipsa 500 m; 3. spomenici parkovne arhitekture Stubiki Golubovec (Opina Donja Stubica) - park oko dvorca Pejzani perivoj 19. st. (barun W. Ch. Steeb, javni park). (21,53 ha, zatien 05.05.1962.) Gornja Bistra (Opina Zaprei) - ljeilini park Pejzani perivoj 18. st. (grof Krsto Ori, Bolnica za djecu i omladinu). (2,5 ha, zatien 16.11.1971.) park uz dvorac Junkovi, Zagreb (opina Susedgrad) - perivoj 19 st. (2,5 ha, zatien 16.11.1971.) 4. umski kompleks (privatne i dravne ume) umski kompleks zauzima 64% povrine Parka prirode Medvednica. U dravnom vlasnitvu je 8195 ha, a u privatnom 5988 ha. ume ini 12 umskih zajednica od kojih su najee: zajednice hrasta kitnjaka s grabom ili pitomim kestenom, brdska bukova uma, mjeovita uma bukve i jele te zajednica gorskog javora i jasena. ume u dravnom vlasnitvu (Hrvatske ume d.o.o) rasporeene su u 6 gospodarskih jedinica kojima gospodare umarija Zagreb (5398 ha: G.j. Markuevaka gora, G.j Sljeme Medvedgradske ume, G.j. Bistranska gora), umarija Donja Stubica (2100 ha: G. j. Stubika gora, G.j. Stubiko podgorje) i umarija Dugo Selo (30 ha: G.j. Duboki jarak). umsko-gospodarske osnove izlaze 2007. godine. Glavne gospodarske vrste su bukva (58%), hrast kitnjak (20%) i jela (11%), a neto manje se sjeku pitomi kesten (4%), javor (3%), grab (3%), crna joha (1%) i jasen (1%). Vrste u opadanju su jela (suenje), pitomi kesten (rak kestenove kore), crna joha (promjene u vodnom reimu), planinski brijest (holandska bolest), jasen i javor. 5.ostale ume posebne namjene (vojni objekt, ume Fakultetskog dobra) Prema Zakonu o umama ume s posebnom namjenom su i ume Fakultetskog dobra koje su namijenjene znanstvenim istraivanjima i nastavi povrine 374 ha te ume namijenjene potrebama Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.
148

c) III ZONA - ZONA USMJERENOG RAZVOJA I UREENJA NASELJA
Ovo je podruje takoer znaajni dio Parka prirode, ali manjih prirodnih vrijednosti, preteno namijenjeno za razvoj naselja, infrastrukturu, osnovno umsko gospodarenje, rekreaciju odmor i turizam. Ova zona predstavlja jednu vrstu kompromisa s ouvanjem i zatitom podruja, a njezino koritenje mora biti u skladu s postavkama i prema naelima odrivog razvoja, bez da se narui svrha i cilj zatienog podruja. Cilj ove zone je odrivo koritenje resursa i smanjenje negativnog utjecaja na prvu i drugu zonu. III zona zona usmjerenog razvoja i ureenja naselja obuhvaa: 1.prostor za razvoj i ureenje naselja 2.zelenilo u funkciji naselja 3.poljoprivredne povrine Uvjeti koritenja i zatite prostora u III zoni - zoni usmjerenog razvoja i ureenja naselja U zoni usmjerenog razvoja i ureenja naselja, koja obuhvaa prvenstveno rubna podruja izvan umskog kompleksa, dozvoljeno je odrivo koritenje prirodnih resursa kako bi se to bolje ouvale znaajke u I i II zoni zatite. Stimulira se revitalizacija ekstenzivne tradicionalne i ekoloke poljoprivrede (ratarstvo, stoarstvo), razvoj seoskog turizma te tradicionalnih obrta. Za svaku vrstu zahvata u prostoru obvezno je ishoenje uvjeta zatite prirode koje utvruje nadleno Ministarstvo. U ovoj zoni ureuje se prostor postojeih naselja prvenstveno sa zahvatima sanacije, rekonstrukcije i zamjene zateene izgradnje te interpolirana izgradnja obiteljskih stambenih graevina sa djelatnostima koje je mogue obavljati uz stambenu namjenu. 1. Prostor za razvoj i ureenje naselja Naselja se mogu izgraivati samo na povrinama planiranim za razvoj i ureenje naselja i to kao dovrenje postojeeg naselja, a graevinska podruja definiraju se unutar povrina predvienih za razvoj naselja odreenih ovim Planom. Namjena je stanovanje s prateim sadrajima naselja. U ovoj zoni ne predvia se izgradnja poslovnih objekata osim za one djelatnosti koje upotpunjuju sadraje naselja i pridonose kvaliteti prostora i ivota u njemu. Planom se predvia niska izgradnja uz zadravanje zelenih povrina unutar naselja. Arhitektonsko oblikovanje mora biti primjereno podsljemenskom ambijentu na nain da se graevina to bolje uklopi u krajolik. Uvaavajui do sada evidentirane potrebe, ovim su Planom iznimno odreena naselja odnosno dijelovi naselja koje treba sanirati, prvenstveno s gledita infrastrukture i bespravne gradnje. Prije takve sanacije nee se moi vriti niti izgradnja na novim prostorima niti interpolacije odnosno dogradnje u postojeim cjelinama naselja.
2. Zelenilo u funkciji naselja Zatitne zelene povrine oblikovane su radi potrebe zatite okolia (nestabilne padine, erozija, voda, potone doline, tradicionalni krajolici, zatita od buke, zatita zraka i druge zatitne zone). 149

Iznimno, unutar zatitnih zelenih povrina mogu se graditi i manje graevine javne i drutvene, ugostiteljske i stambene namjene te klijeti. U zonama zatitnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske te druge graevine koje su zatiene kao spomenici kulture ili su Odlukom o donoenju Generalnog plana grada Zagreba utvrene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim graevinama mogui su iskljuivo u skladu s propozicijama nadlene slube zatite. Ova zona obuhvaa i prostore krajobraza, koji imaju funkciju zatite preteito neizgraenih dijelova pristupnog podruja i naglaavanja njegove vrijednosti i identiteta te se izdvajaju ovim planom kao posebno vrijedni. Ti se krajobrazi svojim vrijednostima istiu iz ope krajobrazne slike pristupnog podruja i reprezentiraju vrijednosti pojedinih prostora vezane uz obljeja prirodnih, kultiviranih i kulturnih obiljeja toposa i ireg prostora. Oni ujedno imaju i ulogu integriranja pristupnog podruja Parka prirode s krajobrazima koji se naslanjaju na njegovu granicu. Ureivanje i koritenje pojedinih izdvojenih krajobraza u funkciji ouvanja identiteta pristupnog podruja temelji se na njihovim krajobraznim posebitostima te e se u skladu s njima sauvati, ureivati i unapreivati provoenjem sljedeih mjera: u krajobrazu se mogu obavljati radnje koje ne naruavaju izgled i ljepotu takvog predjela, ne mijenjaju karakteristinu konfiguraciju terena i zadravaju tradicionalni nain koritenja krajobraza; posebno e se tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma, livada, vonjaka, oranica, autohtone umske zajednice i druge zajednice te karakteristine i vrijedne vizure; titit e se i ouvati prirodni tokovi potoka i pritoka od degradacije te odravanjem vodotoka sprijeiti njihovo zagaivanje; izgraene strukture ne mogu prelaziti krajobrazu primjerene gabarite te e se izbjegavati oblici i graevinski materijali koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji graenja
3. Poljoprivredne povrine Ukljuuje vrtove, vonjake, vinograde, oranice i livade na mozaiku usitnjenih parcela. Treba nastojati zadrati strukturu malog i raznolikog poljoprivrednog posjeda kao specifinost ekolokih i drutvenih prilika koje su uvjetovale postojeu strukturu i koja je kao krajobrazna karakteristika i posebitost valorizirana pri odluivanju o zatiti Medvednice. U skladu s ekolokim i krajobraznim karakteristikama u Parku prirode potrebno je koristiti naine proizvodnje koji e generirati uinkovitost i poticati proizvodnju koja ujedno koristi potencijale stanovnitva bez znatnih financijskih ulaganja uz akumulaciju slinu ili jednaku proizvodnji na intenzivno koritenim povrinama. U Parku prirode poljoprivredne povrine imaju i dodatnu ulogu kao zatitne ekoloke zone izmeu ume tj. ue zone Parka prirode i izgraenih povrina u pristupnom podruju. d) IV ZONA KONTAKTNA ZONA S INTEZIVNOM IZGRADNJOM
Ovo podruje obuhvaa rubne dijelove Parka oblikovano znaajnijom izgradnjom naselja i predstavlja prostor u kojem se za ta naselja predvia ograniena mogunost proirenja vaeih graevinskih podruja uz potrebnu sanaciju, izvedbu infrastrukture i ureenje zemljita na nain da se ouvaju dijelovi prirodnog ambijenta, ume, poljoprivredne povrine, izvori i potoci. 150

IV zona kontaktna zona s intezivnom izgradnjom obuhvaa: 1. prostor za razvoj naselja 2. zelenilo u funkciji naselja 3. poljoprivredne povrine Uvjeti koritenja i zatite prostora u IV zoni kontaktnoj zoni s intezivnom izgradnjom Za naselja u ovoj zoni, osim podruja unutar obuhvata GUP-a Grada Zagreba, predvia se mogunost razvoja i proirenja povrina namijenjenih izgradnji uz potrebnu sanaciju, izvedbu infrastrukture i ureenje zemljita i to tako da se ouvaju dijelovi prirodnog ambijenta, ume, poljoprivredne povrine, izvori i potoci. 1. Prostor za razvoj naselja U IV zoni, na povrinama predvienim za razvoj naselja, koja je definirana prijedlogom za izmjenu granica Parka prirode, u ovom Prostornom planu: a) zadravaju se povrine za izgradnju koje su odreene vaeim GUP-om grada Zagreba, (dozvoljava se samo nadogradnja, dogradnja i zamjena postojeih objekata te interpolirana izgradnja novih obiteljskih stambenih graevina sa djelatnostima koje je mogue obavljati uz stambenu namjenu). b) u ostalim naseljima omoguena su: minimalna proirenja graevinskih podruja postojeih naselja unutar granica PPGZ-a te djelomina smanjenja graevinskih podruja za razvoj naselja unutar granica Krapinsko-zagorske i Zagrebake upanije. (omoguena je gradnja graevina namijenjenih stanovanju (stambene, pomone, poljoprivredne i manje gospodarske graevine) s prateim sadrajima javne i drutvene namjene (graevine vjerske, kulturne, odgojne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i sline namjene), gospodarske namjene uz stanovanje (preteito zanatske i poslovne), turistiko-ugostiteljske namjene i groblja).
3.4.1.2. Zatieni pojedinani dijelovi prirode

Osim utvrenih zona / podruja ovim Planom posebno se tite: 1. Nalazita pojedinih zatienih, ugroenih ili rijetkih biljnih vrsta 2. Nalazita pojedinih zatienih, ugroenih ili rijetkih ivotinjskih vrsta 3. Znaajne livade i travnjaci 4. Geomorfoloe posebitosti 5. Speleoloke posebitosti 6. Hidrografske posebitosti
1. Nalazita pojedinih zatienih, ugroenih ili rijetkih biljnih vrsta Lokalitet je dan kao MTB kvadrant 1/64, povrine oko 2,1 km2 (Hrvatsko Botaniko drutvo, T.Nikoli, 2003, 2004):
151

a) Lokaliteti sa najvie zatienih, ugroenih (prema IUCN-u) i endemskih biljaka Lokalitet: Otrec, Peovje, Vitelnica, Stranjec (MTB 62332) 1. Cardaminopsis halleri (L.) Hayek UGROZENA 2. Cyclamen purpurascens Mill. UGROZENA 3. Daphne mezereum L. UGROZENA 4. Digitalis grandiflora Mill. UGROZENA 5. Gentiana asclepiadea L. UGROZENA 6. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce ZASTICENA 7. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch ZASTICENA 8. Daphne laureola L. ZASTICENA 9. Platanthera bifolia (L.) Rich. ZASTICENA 10. Platanthera chlorantha (Custer) Rchb. ZASTICENA 11. Ruscus hypoglossum L. ZASTICENA 12. Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. kalni ENDEM Lokalitet: Stari kip (MTB 62341) 1. Cyclamen purpurascens Mill. 2. Daphne mezereum L. 3. Gentiana asclepiadea L. 4. Orchis morio L. 5. Orchis pallens L. 6. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce 7. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch 8. Daphne laureola L. 9. Lilium martagon L. 10. Platanthera chlorantha (Custer) Rchb. 11. Ruscus hypoglossum L. 12. Taxus baccata L. Lokalitet: Krvava mlaka (MTB 62311) 1. Cyclamen purpurascens Mill. 2. Daphne mezereum L. 3. Gentiana asclepiadea L. 4. Orchis purpurea Huds. 5. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce 6. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch 7. Daphne laureola L. 8. Lilium martagon L. 9. Platanthera bifolia (L.) Rich. 10. Ruscus hypoglossum L. 11. Taxus baccata L. UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA VU NT NT NT NT NT NT NT VU NT NT O NT NT NT NT VU NT NT NT VU NT NT VU NT NT NT VU NT NT NT VU VU NT VU
Lokalitet: potok Jelenja voda, Rezani kamen, Vrbanov breg, Horvatove stube, Frelihov lug (MTB 61441) 1. Carex pilulifera L. UGROZENA NT 2. Cyclamen purpurascens Mill. UGROZENA NT 3. Gentiana asclepiadea L. UGROZENA NT 4. Lycopodium clavatum L. UGROENA O 5. Orchis morio L. UGROZENA NT 6. Daphne laureola L. ZASTICENA NT 7. Ilex aquifolium L. ZASTICENA VU 8. Lilium martagon L. ZASTICENA VU 9. Platanthera bifolia (L.) Rich. ZASTICENA VU 152

10. Ruscus hypoglossum L. 11. Taxus baccata L. Lokalitet: Slani potok (MTB 62312) 1. Cyclamen purpurascens Mill. 2. Daphne mezereum L. 3. Gentiana asclepiadea L. 4. Glyceria fluitans (L.) R.Br. 5. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch 6. Daphne laureola L. 7. Lilium martagon L. 8. Platanthera chlorantha (Custer) Rchb. 9. Ruscus hypoglossum L. 10. Taxus baccata L. Lokalitet: Kruevak, kamenolom (MTB 161312) 1. Cyclamen purpurascens Mill. 2. Daphne mezereum L. 3. Dianthus giganteus D' Urv ssp. croatic 4. Epimedium alpinum L. 5. Ruscus aculeatus L. 6. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce 7. Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch 8. Lilium martagon L. 9. Platanthera bifolia (L.) Rich. 10. Ruscus hypoglossum L. ZASTICENA ZASTICENA NT VU
UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROENA UGROENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA ZASTICENA
NT NT NT VU NT NT VU NT NT VU NT NT VU O O NT NT VU VU NT NT NT NT NT NT VU NT VU NT VU
Lokalitet: Podsused, ruevine Susedgrada, Sutinska vrela (MTB 161331) 1. Adiantum capillus-veneris L. UGROZENA 2. Cyclamen purpurascens Mill. UGROZENA 3. Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. ZASTICENA 4. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce ZASTICENA 5. Cephalanthera rubra (L.) Rich. ZASTICENA 6. Lilium carniolicum Bernh. ex Koch ZASTICENA 7. Paeonia mascula (L.) Miller ZASTICENA 8. Platanthera bifolia (L.) Rich. ZASTICENA 9. Ruscus hypoglossum L. ZASTICENA 10. Taxus baccata L. ZASTICENA
b) Lokaliteti sa zatienim, ugroenim (po IUCN-u) i endemskim biljkama koje su na Medvednici ogranieno rasprostranjene, odnosno zastupljene su samo na jednom ili na par lokaliteta Lokalitet: Sopnica, Rog (MTB 62432) 1. Sesleria tenuifolia Schrad. ssp. kalni 2. Anemone sylvestris L. 3. Cardaminopsis halleri (L.) Hayek 4. Carex praecox Schreb. 5. Orchis purpurea Huds. 6. Orchis tridentata Scop. ENDEM UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA O CR VU NT VU VU NT EN 153
Lokalitet: Donja Trnava, Deevec, Markuevac (MTB 162114) 1. Carex pilulifera L. UGROZENA 2. Ophrys apifera Huds. UGROZENA

3. Ophrys fuciflora Haller Lokalitet: Pekeci (MTB 162122) 1. Anemone sylvestris L. 2. Orchis purpurea Huds. Loklitet: Srednjak (MTB 62431) 1. Anemone sylvestris L. Lokalitet: Kule, potok Kupina (MTB 61324) 1. Eleocharis ovata (Roth) Roem. et Schul Lokalitet: Gorica, Leica (MTB 62314) 1. Dactylorhiza majalis (Rchb.) P.F.Hunt UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA UGROZENA VU CR VU CR EN EN NT NT
Lokalitet: Sveti Jakob, Kraljiin Zdenac (MTB 161214) 1. Eranthis hiemalis (L.) Salisb. ZASTICENA Lokalitet: Adolfovac, Tusti vrh, potok Obrnjak (MTB 161223) 1. Doronicum orientale Hoffm. ZASTICENA
Mjere zatite botaniki vrijednih prostora i nalazita pojedinih zatienih, ugroenih ili rijetkih biljnih vrsta su: zatita se provodi u skladu sa zakonom definiranim smjernicama za posebne botanike rezervate, u svrhu provedbe zatite zatienih, rijetkih i posebno ugroenih biljnih vrsta potrebno je provesti detaljnija istraivanja temeljem kojih e se utvrditi prostori te propisati mjere zatite utvrivanjem posebnih botanikih rezervata ili drugim mjerama zatite; ne planira se intenzivnije koritenje prostora na poznatim lokacijama osobito vrijedne koncentracije nalazita boikovine, irokolisne veprine i lovorastog likovca, tise, alpskog jaglaca, kavkaskog divokozjaka, vimenjaka, planinskog boura, crvenog i krajnjskog ljiljana, bijele i crvene naglavice i biskupske kapice; ako se unutar botaniki vrijednih prostora nalaze graevine ili komunikacije potrebno je postaviti vidljiva upozorenja s napucima o ponaanju.
Na podruju PP Medvednica potrebno je sauvati rijetke i ugroene biljne vrste kao posebitosti i obiljeja pojedinih stanite i prostora u cjelni. Biljnu vrstu to se titi Prostornim planom PP Medvednica nije dozvoljeno iznositi iz podruja stanita te prikrivati njezinu prodaja i kupnju. Izradom karte biotopa izdvojit e se sve posebno ugroene i rijetke biljne vrste te propisati uvjeti i naini njihove zatite i ouvanja. Pojedinana vrijedna stabla smjetena uz planinarske staze i graevine treba posebno obiljeiti. Prostor oko pojedinanih vrijednih starih stabala treba urediti na nain da se eventualna oprema i povrine za boravak i kretanje pjeaka nalaze izvan dosega korjenja, kako bi se izbjeglo gaenje. Posebno treba odabrati i sauvati stara stabla s bogatom faunom.
2. Nalazita pojedinih zatienih, ugroenih ili rijetkih ivotinjskih vrsta DANJE I NONE GRABLJIVICE nalaze se na vrhu hranidbene piramide te su stoga jedan od najvanijih pokazatelja stanja u prirodi. Poznati lokaliteti su dani samo za ugroene vrste (prema IUCNu): 154

Danje grabljivice: - kobac (Accipiter nisus) (ugroena, LC) - selo Slani Potok - sivi sokol (Falco peregrinus) (ugroen, VU) - Sveti Matej - sokol lastaviar (Falco subbuteo) (ugroen, NT) - SI od Rauhove lugarnice; gani dol (uerje); Kri (.bukve i jele) None grabljivice (sove): sivi uk (Athene noctua) (ugroena, LC) selo Slani Potok DJETLOVKE Posljedice gospodarenja umama, kao to su fragmentacija velikih umskih povrina i smanjivanje udjela stabala slabijeg vitaliteta u umskim sastojinama uzrokovale su smanjenje brojnosti i rasprostranjenosti veine vrsta djetlia. Neki autori smatraju djetlie indikatorskim vrstama kvalitete stanita ili pak kljunim vrstama o kojima ovisi opstanak drugih dupljaica. Bilo kako bilo, djetlii su jedina skupina ptica koja znaajno moe utjecati na kukce ispod povrine drveta, a tijekom zime (razdoblje od 5-6 mjeseci) su uz svega par vrsta ptica, jedine insektivorne ptice u stanitu. S antropocenikog stajalita se zahvaljujui toj osobini mogu smatrati kao znaajan imbenik u kontroli tetnika. Osim toga, duplje djetlia koristi jo niz drugih vrsta sekundarnih dupljaica: manje duplje djetlia koriste sjenice (Parus sp.), brgljez (Sitta europea), vorak (Sturnus vulgaris), a duplje una vee ptice kao to su planinski uk (Aegolius funereus), mali uk (Glaucidium passerinum), golub duplja (Columba oenas), avka (Corvus monedula). Osim ptica duplje djetlia koriste i sisavci kao to su vjeverica (Sciurus vulgaris), kuna (Martes martes), imii i dr. - crvenoglavi djetli (Picoides medius) (ugroena, LC) - Brestovac; istono od Lipja (zapadno od Adolfovca); Lipje iznad Plave peine; ist.od Tustog vrha; Jelai trg; izmeu Lukovice i Rebar (iznad Graeca) - mali djetli (Picoides minor) (ugroena, LC) - ispod Erberovog puta (Sj.strana Medvednice)(blizu Tomislavovog doma); Lipje (JZ od Brestovca); Jelai trg; Rebar - siva una (Picus canus) (ugroena, LC) - Kraljev Vrh i Bistriki Laz, Graani; uerje; SI od Rauhove lugarnice i na putu izmeu Rauhove lug. prema Gorici, Divljak; ist.od Fakultetskog dobra; Markovak; Baulovka; Lipje; Njivice (Baunsko sedlo); Adolfovac; Kremenjak; Baunski breg; Plava peina; Glog - zelena una (Picus viridis) (ugroena, LC) - Gorica IMII Hrvatska je potpisnica Konvencije o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonn, 1979) sa pripadajuim Sporazumom o zatiti europskih imia (EUROBATS) (1991). piljski kompleks koje sainjavaju pilja Veternica, Bizeke peine i rvena pe neophodan je sustav za zatitu dviju vrsta imia; Miniopterus schreibersi i Myotis capaccinii. - pilja Veternica - Bizeke peine - rvena pe UMSKI MRAV Zakonom zatieni umski mrav - Formica rufa je tipini stanovnik ume i zadrava se samo u prirodnim umskim sastojinama, a izbjegava istine i nastambe ovjeka, pa stoga kod golosjee i oplodne sjee, ukoliko ostane zemljite otvoreno suncu i svijetlu, taj se mrav na takvim mjestima izgubi. Veliki crveni umski mrav je jedna od najkorisnijih vrsta mrava zbog unitavanja umskih tetnika, 155

obraa se pozornost uvanju te vrste mrava u mnogim zemljama, gdje je ugroen opstanak mrava zbog sabiranja tzv. mravljih jaja u trgovake svrhe za prehranu ptica. - Brestovac, Gorica PODZEMNA INTERSTICIJSKA FAUNA I FAUNA TERMALNIH IZVORA - Sutinska vrela kod Podsuseda - Gornja Dubravica - pilja Veternica Fauna PP Medvednica tititi se indirektnim mjerama, tj. planiranjem prirodnom ambijentu primjerenih aktivnosti koje e ostaviti dovoljne prostore za nesmetani ivot ivotinjskog svijeta u veem prostoru gore, prijedlogom da vei dio podruja PP Medvednica bude vanlovno podruje te edukativnim programima. U cilju ouvanja faune posebno se omoguava: sustavno istraivanje faune; ouvanje slivova potoka znaajnih po fauni ili flori kao to su npr. s june strane Dolje (kod Poduseda), Bliznec i uerska reka te na sjevernoj strani Bistra, Sarski potok, Vidak i Slani potok; postavljanje edukativnih panoa u cilju upoznavanja posjetilaca sa ivotinjskim svijetom, postavljanje hranilita za ptice i ivotinje i dr. 3. Znaajne livade i travnjaci Roieve sjenokoe Gorica livade kod Planine Gornje i Planine Donje livada Hunjka (kod Rauhove lugarnice) Rezani kamen (livade oko fakultetskog dobra) Pronjake glavice Markov travnik Krumpirite (Brijest) livada Mijatovac (ispod Puntjarke) Danjka Livada ispod Hotela Tomislavac Kulmerova livada Bistransko sedlo livada Falat kod Risnjaka Ponikve Ureivanje umskih livada PP Medvednica, unutar zona odmora i rekreacije kao i izvan njih, provodit e se ouvanjem cjelovitosti povrina za boravak i rekreaciju ovisno o posebitostima svake livade te tako da se: - odravaju od obrastanja, uz mogua manja proirenja te ureuju i opremaju kao privlani prostori boravka i odmora; - potoci i izvori na livadama ureuju se sukladno prirodnim karakteristikama prostora i obiljeavaju kao posebna vrijednost i sadraj livade; - opreme sanitarnim standardom u skladu sa propozicijama zatite okolia, a posebno zatite voda; - opreme sadrajima za razonodu, odmor, rekreaciju i edukaciju, bez naruavanja krajobraznih vrijednosti prirodnog prostora klupama, stolovima, opremom za igru djece, odraslih i sl.; - ne naruavaju reljefna i druga obiljja prostora te da se za ureenje upotrebljavaju autohtoni materijali (drvo, kamen); - pri postavi novih, kao i obnovi postojeih nadstrenica omoguava se oblikovanje prostora unutar nadstrenice za prigodnu pripravu i prodaju namirnica i pia; 156

prethodno ureenju livade izradi prostorna studija kojom e se utvrditi stanje te predloiti uvjeti ureenja, opremanja opremom te posebne mjere sanacije i zatite.
4. Geomorfoloe posebitosti 1. Kameni svatovi (489 m) strme stijene iznad sela Jablanovca, na zapadnom rubu Medvednice, ime su dobile prema narodnoj pripovjetki o okamenjenim svatovima, koju je opjevao i August enoa, sa zaravanka na vrhu stijena prua se vidik na dolinu Save i Krapine; 2. Babin zub strme peine na sredini obronka izmeu doline potoka Vrape i terase Ponikve s istaknutim vidikovcem u umskom predjelu Dragolinec; 3. Lukovica vapnenake stijene u dolini potoka Pustodola, na obronku ispod Jelai trga, s ijeg se vrha prua pogled na dolinu Pustodola i prema gradu; 4. Stijene kod Adolfovca otvorena terasa okruena peinama s kojih se prua pogled prema gradu; 5. Strmope otvorene stijene koje zapoinju na strmom obronku iznad pilane Blizneca. U blizini je jako vrelo koje izvire ispod strme stijene; 6. Orlove stijene nekoliko skupina vapnenih gromada, najvea je duga 40 m, a visoka oko 10 m, 7 minuta stazom od Horvatovih stuba prema Sljemenu; 7. Peovje istaknuti vrhunac na zavretku grebena koji od Gorice preko Sljemenskog Otrca tee do Peovja s mnogo vapnenakih stijena; 8. Otrc litica pod vrhom Otrc u istonoj Medvednici (tromea odjela 27, 28 i 30 Odjela gospodarske jedinice - GJ Markuevaka gora; 9. Vitelnice slikovite i strme vapnenake stijene u masivu Sljemenskog Otrca s kojih se prua lijep pogled prema masivu Lipe; 10. Risalnica (Banova peina) kameni kuk, visok otprilike 20 m, iznad sela Vidovec (krajnji juni izdanak odjela 31 GJ Markuevaka gora; 11. Stranjec vapnena litica u istonoj Medvednici (mea odjela 37 i 38 GJ Markuevaka gora). Kod geomorfolokih spomenika prirode propisuju se slijedee mjere zatite i koritenja: na predloenom spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti;
sukladno obiljejima zbog kojih je izdvojen kao osobito vrijedan spomenik prirode sauvat e se u izvornom obliku. 5. Speleoloke posebitosti Krke pojave na Medvednici uglavnom su fragmentarno rasporeene i izgledaju kao ostatak ili relikt jednog veeg vapnenako-dolomitnog podruja erodiranog prilikom formiranja planinskog masiva. Zapadni dio planine je manje-vie suvislo krko prostranstvo s najveim brojem speleolokih objekata. Zapadni krki dio Medvednice: 1. Kosiev ponor, Dolje, dubina 18,5 m, formiran u litotamnijskom vapnencu; 2. Peina iznad Krievaka, vrtaa Krievak na ijem se junom rubu nalaze dva ponora, sjeverno od Dolja, duina 30 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 3. Jama, Zlatinice brijeg, dubina 4 m; 4. Zvonea jama, Zatinice brijeg, dubina 12 m; 5. Peina Bizek V., Bizek, dubina 4 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 6. Bizeka peina, Bizek, duina svih kanala 85 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 7. Jama, kamenolom Dolje, dubina 24 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 8. Jama na livadi, kamenolom Dolje, dubina 11 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 9. Jama u stijeni, kamenolom Dolje, dubina 11 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 10. Uska jama, kamenolom Dolje, dubina 25 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 11. Jama Zakinica V., dubina 23 m, formirana na kontaktu trijaskih dolomita i litotamnijskog vapnenca; 157

12. Jama Zakinica III., dubina 4,8 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 13. Jama Zakinica VII., dubina 28 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 14. Jama Zakinica VI., dubina 29 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 15. Jama Zakinica VIII., dubina 5 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 16. Jama Zakinica I., dubina 25 m, formirana na kontaktu trijaskih dolomita i litotamnijskih vapnenaca; 17. Peina Druanice I., duina 6,5 m, formirana u trijaskom dolomitu; 18. Peina Druanice II., duina 6 m, formirana u trijanskom dolomitu; 19. Jama Zakinica IV., dubina 6 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 20. rvena peina, Dubravica, duina 25 m, formirana u litotamnijskom vapnencu, u peini su se izraivali rvnjevi za mlinove; 21. Mala rvena peina, duina 18 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 22. Poluspilja pod slojem, duina 5 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 23. Ponor potoka Jezeranec, Ponikve, formiran u litotamnijskom vapnencu, ubacivanjem boje ustanovljena veza s peinom Veternicom; 24. Peina Jambriakovo vrelo, Ponikve, duina peine 6,5 m, iz peine izbija izvor, formirana u trijaskom dolomitu; 25. Poluspilja pod Svinjaom, Kolarska gora, duina 6 m, formirana u litotamnijskom vapnencu; 26. Peina Kolarska gora, Borec, duina 7 m, irina 32 m, formirana u litotamnijskom vapnencu 27. Jama Kolarska gora, Borec, dubina 9 m, formirana u litotamnijskom vapnencu. Sredinji krki dio Medvednice: 28. Peina u Markuevcu, duina 5 m, formirana u krednim naslagama; 29. Peina Medvednica, Horvatove stube, duina 25 m, dubina 8 m, formirana u krednim naslagama; 30. Tisin ponor, dubina 12 m, formiran u krednim naslagama; 31. Mala peina, duina 6 m, formirana u krednim naslagama; 32. Ponor u potoku Jelenja voda, dubina i duina oko 2 m, formiran u krednim naslagama; 33. Trei ponor iznad potoka, dubina 10,5 m, formiran u krednim naslagama; Istoni krki dio Medvednice 34. Jama Vraje drijelo, Kaptolska lugarnica, dubina 34 m, formirana u krednim naslagama; 35. Ponor na Tepinoj pici, duina 7 m, dubina 4 m, povremeno poniranje potoka, formiran u krednim naslagama; 36. Velika pe na Rogu, duina 35 m, formirana u krednim naslagama; 37. Uska peina na Rogu, duina 20 m, formirana u krednim naslagama. 6. Hidrografske posebitosti Znaajniji izvori: 1. Jambriakovo vrelo najjae i najljepe vrelo potoka Javoraka u istonom dijelu Ponikava, krakog je tipa s izvorom podno peine; 2. umarev grob -- slikoviti izvor ispod Puntijarke u istoimenoj stijeni na granici odjela 5 i 6 gospodarske jedinice Medvedgradske ume - Sljeme; 3. Kraljiin zdenac - slikoviti i jaki izvor u dolini potoka Medveaka (na granici odjela 5 i 6 GJ "Medvedgradske ume - Sljeme"); 4. Mrzla voda jako vrelo (odjelu 19 GJ Bistranska gora, neposredno uz donji put); 5. Sumporni izvor neposredno uz potok Bistra (upljak), (odjelu 24 GJ Bistranska gora).
Slap: 1. Sopot najvei i najljepi slap na Medvednici na Vrabekom potoku visine 10 m, pada niz okomitu stijenu, nadmorska visina oko 350 m (na granici odjela 47 i 49 GJ Medvedgradske ume - Sljeme) 158
Znaajniji potoci: 1. Bistra, 2. Sarski potok, 3. Vidak, 4. Slani potok, 5. Dolje, 6. Bliznec, 7. uerska reka. Unutar PP Medvednica prisutan je niz interesantnih geomorfolokih, speleolokih i hidrografskih pojava te se tei njihovom ouvanju i afirmaciji kroz ukljuivanje u edukativni program pojedinih zona odmora i rekreacije ili samostalno, kroz posebno obiljeavanje, postavljanje putokaza, panoa, ureenje okolia.
3.4.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju

3.4.2.1. Vrno podruje
Kao posebno vrijedno (i ugroeno) izdvojeno je vrno podruje koje obuhvaa prostor iznad 750 mnv, od Grafiara na zapadu do Hunjke na istoku. Prostor obiljeavaju prirodne vrijednosti, osobito zajednica gorskog javora i obinog jasena, bukve i jele, koncentracija graevina i korisnika te niz oblika ugroenosti. U cilju ouvanja vrijednosti i sanacije ugroenosti nuno je poduzeti sljedee mjere: sanacija i obnova postojeih graevina te obnova i stavljanje u funkciju dotrajalih i naputenih graevina, ureivanje okolia graevina i prostora gdje se okupljaju posjetioci autohtonom vegetacijom i opremom u skladu s ambijentalnim vrijednostima svakog pojedinog lokaliteta, podizanje kvalitete infrastrukturnih sustava, a posebno rjeavanja otpadnih voda, provoenje mjera bioloke sanacije ugroene umske vegetacije i povrina zahvaenih erozijom te zatita ogoljelih ilnih sistema stabala na najugroenijim prostorima, ureenje i oblikovanje izvora i okolia na nain da se ouva karakter prirodnog ambijenta i njegove specifinosti u svakom pojedinom prostoru. Pri ureivanju treba koristiti lokalne prirodne materijale, a intervencije trebaju biti diskretne uz omoguavanje djelovanja prirodnih procesa u stvaranju prirodi to slinijih ambijenta, ograniavanje osobnog prometa kao i zadravanje postojeeg broja parkiralinih mjesta, ureenje Sljemenske ceste i regulacija prometa na nain da se omogui javni prijevoz kako bi se smanjio priliv osobnih automobila u ovu zonu, ureenje cesta i staza propisnom odvodnjom te ozelenjavanje pokosa i usjeka uz ceste i staze radi zatite tla od ispiranja i odronjavanja te druge mjere sanacije u cilju spreavanja tzv. "turistike erozije".
3.4.2.2. Toke i potezi panoramskih vrijednosti

Toke i potezi panoramskih vrijednosti - vidikovci znaajna su komponenta turistikih atrakcija Medvednice i time odredita posjeta te ih je u tom kontekstu potrebno odgovarajue opremati i koristiti. 159

Na istaknutim reljefnim prostorima te potezima znaajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne planira se gradnja graevina, osim piramida te e se bez obzira na status vlasnitva osigurati njihova javnost koritenja i ureivanje u skladu s obiljejem prostora. Ovi prostori mogu biti opremljeni informativnim panoima, nadstrenicama, klupama i drugom opremom te na prostorima uz javne cestovne komunikacije, gdje je to mogue, nunim parkiralinim prostorom. Potrebno ih je odravati, ne izgraivati osim opremanja opremom u funkciji odmorita ili osiguravanja boljeg dosega pogleda gradnjom razglednih piramida. Planom se utvruju sljedee ope smjernice za ureivanje, odravanje i koritenje vidikovaca: na vidikovcima, gdje su pogledi zaklonjeni zbog obraslosti potrebno je paljivim intervencijama ponovo omoguiti vizure; na mjestima uz planinarske staze gdje se omoguava formiranje vizura predlae se postavljanje razglednih piramida: iznad Vile Rebar, Zakinica, Otrc, kod P.D. Grafiar; predvia se otvaranje vidikovca na TV tornju; na vidikovcima izvan umskog podruja tj. u pristupnom podruju potrebno je ouvati vrijedne vizure omoguavanjem njihovog javnog koritenja; kod vidikovaca koji se nalaze unutar zatienih ili osobito vrijednih dijelova prirode ureenje se vri u skladu s posebnim uvjetima zatite prirode ovisno o njihovim specifinostima.
Planom su utvrene sljedee posebne smjernice za ureivanje, odravanje i koritenje znaajnijih vidikovaca: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Vidikovac na bivoj gornjoj stanici portske iare - pogled na Bistru, Panjevinu i Zagorje; odravati opremu, vanjske prostore i graevinu; Vidikovac Malo Sljeme kod doma "Crvenog kria"; ureivati otvaranjem vizure te hortikulturnim ureivanjem okolia doma sa saniranjem strme padine; Prirodni vidikovac kod Sv. Jakoba - vizure na Zagreb i Medvedgrad; odravati paljivom intervencijom na vegetaciji; Vidikovac kod P.D. "Grafiar"; postaviti piramidu i urediti okoli; Vidikovac sa Kulmerove livade - lijepe vizure na Zagreb; odravati livadu te postaviti potrebnu opremu; Livada Hunjka - prirodne vizure na Zagorje; opremati prostor opremom; Stol (871 m); postaviti piramidu i urediti okoli; Pranjake Glavice - prirodni vidikovac s livade prema Zagorju; postaviti opremu; Vidikovac "Pongraeva lugarnica" - pogled na Zagreb; oistiti i odravati livade ispod objekata te sanirati i eventualno obnoviti vonjak; Vidikovac na Medvedgradu; ureivati 2 vidikovca te otvoriti trei: jedan na junoj strani s pogledom na grad, i drugi na sjevernoj s pogledom prema sv. Jakobu i vrhu; na pristupnom planinarskom putu koji s juga vodi prema Medvedgradu na najpovoljnijem mjestu otvoriti i odravati vidik prema jugozapadu; umoviti vrh Zakinica (589 m) - dominira u svom umskom okoliu; ponovo postaviti piramidu; Adolfovac - sa stijene se prua pogled na Zagreb; postaviti i odravati opremu; Kameni svatovi - prirodni vidikovac; skup strmih dolomitnih stijena koje se rue u nizinu u zapadnom dijelu Parka; zbog termofilnih vrsta lokalitet je interesantan i s botanikog stanovita; pruaju se prekrasne vizure na Samoborsko gorje i dolinu Krapine; formirati i odravati livadu oko planinarskog sklonita, paljivim intervencijama na vegetaciji otvoriti i odravati vizure; 160
11. 12. 13.

14. 15. Horvatove stube - prirodni vidikovac s pogledom na umski rezervat Markovak - Bistra kao i na vei dio sjevernih padina Medvednice; ureivati prostor; Vidikovac sa ceste kod Fakultetskog dobra - prostor degradiran kanalizacijom Doma obrtnika; sadnjom zelenila formirati vizualnu barijeru, eventualno postaviti nadstrenicu na povienom platou iznad ceste, ureivati i odravati parkiralite, postaviti opremu; Lugarnica Kulmerica (702 mnv) - prirodni vidikovac na predjele Zagorja; Otrc (737 m) - izraziti umoviti vrh koji dominira u istonom dijelu; postaviti piramidu; Vitelnica (591 m) - koristiti lokalitet prvenstveno u edukativne svrhe zbog botanikog i ornitolokog znaaja; postaviti edukativne panoe i drugu odgovarajuu opremu; Gorica - prirodni vidikovac, gdje se sa postojeih livada prua pogled prema Lipi i padinama ispod nje; Peovje (655 m) - uz male intervencije mogue je ostvariti pogled na juni dio Medvednice; Stranjec (621 m) - prirodni vidikovac sa stijene; Tepina pica - prirodni vidikovac s vizurama na Zagorje, Laz i dr; lokalitet ima i arheoloko znaenje; ureivati odgovarajuom opremom; Lipa - Rog (708 m) - s piramide kraj planinarskog doma pruaju se iroke vizure na Zagorje, Stubiki Matej, dolinu Save te prema Zagrebu, Zelini, Dugom Selu i dr.; odravati piramidu i ureivati i opremati okolni prostor; Vidikovac na Laporju - mali izolirani breuljak uz Omladinsku stazu u predjelu Laporja; manjim korekcijama mogue je formirati vizure prema jugoistoku; Vidikovac iznad Vile Rebar - postavljanjem razgledne piramide na nekadanjoj lokaciji omoguiti vizure na jug; Susedgrad - vidikovac sa platoa ispred planinarskog sklonita na dolinu Save i prema Samoboru; staviti u funkciju graevinu, ureivati i opremati okoli; Medvedski breg - panoramski pogledi na istoni dio Medvednice (Peovje, Vitelnica i dr.); Vidikovac kod doma lovakog drutva uerje - pogled na Lipu, Mariju Snjenu, Bidrovec i dr.; ureivati i opremati okoli; Kraljev Vrh - prirodni vidikovac uz crkvu. Vizure na cijelu sjevernu padinu Medvednice; Vidikovac kod crkve Sv. Mateja - pogledi na sjevernu padinu Medvednice s krasnim poljoprivrednim pejsaom osobito livadama u podnoju i na selo Karivaro; ureivati i odravati prostor, postavljti odgovarajuu opremu; Prirodni vidikovac kod crkve Sv. Jurja u Planini - u funkciji ouvanja krajobraza i kvalitete vizure potrebno je ouvati livadne povrine i vinograde oko crkve i groblja te junu padinu neizgraenom, postaviti odgovarajuu opremu, informativni pano i sl; Prirodni vidikovci du prijevoja Laz - krasne vizure du najvieg dijela prijevoja na istoni dio Parka i zagorski pejsa prema Mariji Bistrici; poteze s kojih su najljepe vizure treba ouvati od izgradnje; Vidikovac na cesti Laz - Sv. Matej - poteze s vizurama sauvati od izgradnje.
16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
31.
32.
33.
TABLICA 17. Smjernice za odravanje, ureenje i formiranje vidikovca / vizura

Unutar posebno Unutar Smjernice formiranje za odravanje, ureenje i
161

Vidikovac vrijednog i zatie-nog dijela prirode podruja odmora rekreacije i manje intervencije u cilju formiranja vizure x x ureenje i oprema okolia postavljanje piramide spreavanje gradnje
Gornja stanica portske iare Malo Sljeme Sv. Jakob P.D.Grafiar Kulmerova livada Hunjka Stol Pronjake glavice Pongraeva lugarnica Medvedgrad Zakinica Adolfovac Kameni svatovi Horvatove stube Fakultetsko dobro Lugarnica Kulmerica Otrc Vitelnica Gorica Peovje Stranjec Tepina pica
x x x x x x
Sljeme Malo Sljeme Malo Sljeme Malo Sljeme Malo Sljeme Hunjka Rauchova lugarnica Stol Fakultetsko dobro PongraevoRisnjak Medvedgrad Zakinica Adolfovac Kameni svatovi Horvatove stube Fakultetsko dobro Kulmerica OtrcGradieVitelnica OtrcGradieVitelnica Gorica Peovje Stranjec Tepina pica Roieva senokoa Lipa-Rog Vila Rebar Susedgrad PulanaGoranec Kraljev Vrh x x x x x x x x x x x x x x
x x x
Lipa Rog Laporje Vila Rebar Susedgrad Medvedski breg Lovaki dom uerje Kraljev Vrh Sv. Matej Sv. Juraj Laz - Stubiki Matej Prijevoj Laz
x x x
x x x x x x x x x
x x x
Planina Donja
162
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja PARKA PRIRODE MEDVEDNICA 3.4.2.3. Seizmika
Podruje PP Medvednica pripada zoni pojaane seizmike aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmotektonski aktivne zone obiljeene su razliitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvanije rasjede: Savski rasjed (dubina hipocentra veine potresa nalazi se izmeu 10 i 30 km) i zonu Medvednikog rasjeda (dubina hipocentra je uglavnom izmeu 5 i 17 km). Seizminost za povratni period od 500 godina iznosi od 80 (jugozapadni dio) do 90 MCS ljestvice (sjeveroistoni dio). Zona najjae seizmike aktivnosti zahvaa krajnji jugoistoni dio PP Medvednica, pa se tu dogaaju i najvei i najjai potresi. Kod mjesta Kaina i Planina bilo je i arite najjaeg potresa 9. studenog 1880. Potrebno je spomenuti i veoma ograniavajuu komponentu, koja se oituje u prilagoavanju gradnje graevina na ovom trusnom podruju, a istie se regionalnim lomom Samoborsko-MedvednikoKalnikog rasjeda uz koji postoji i niz manjih poprenih rasjeda uz koje se pojavljuju izvori, ali i veoma sloena klizita i nestabilne padine. Pri utvrivanju namjena i naina ureivanja prostora treba uzeti u obzir: stalnu mogunost pojava klizita u zonama rasjeda te za vrijeme potresa nastanka i veih odrona, osobito na mjestima gdje su ve zabiljeena klizita i odroni naslaga; pucanje i pomicanje stijena za vrijeme potresa osobito u najaktivnijem prostoru Zagrebakog rasjeda; postojanje relativno debelih, nevezanih naslaga koje se sastoje iz viestruke izmjene ljunka, pijeska i gline u najveoj mjeri ispunjene vodom; one utjeu na amplifikacijske uinke kod osciliranja tla za potresa, odnosno poveanja intenziteta potresa.
3.4.2.4. Erozija
Na podruju Prostornog plana PP Medvednica erozione procese potrebno je sanirati prvenstveno biolokim putem te ograniiti aktivnosti u prostoru koji zahtijevaju sjeu i uklanjanje ume. Tehnika rjeenja u sprijeavanju erodibilnih procesa trebaju biti funkcionalno i estetski prilagoena prirodnim obiljejima prostora. Sve zahvate u prostoru potrebno je provoditi u skladu s ambijentalnim obiljejima i autohtonim materijalima. Na erozijom ugroenim prostorima ne planira se izgradnja novih objekata i cesta ili vei infrastrukturni zahvati te sjea ili uklanjanje umske vegetacije. Povrine oteene erozijom potrebno je obnoviti te uz poumljavanje poticati procese prirodnog pomlaivanja uma i autohtonih umskih zajednica. Openito, koritenje prostora potrebno je prilagoavati uvjetima stanja tla.
3.4.2.5. Podruja nestabilnosti

Temeljem posebne studije Studija aktivnih ili moguih klizita i odrona, pojaane erozije te preteito nestabilnih podruja u Parku prirode Medvednica utvrena su slijedea podruja obzirom na stabilnost terena: stabilni tereni, uvjetno stabilne padine, uvjetno nestabilne padine, nestabilne padine. Stabilni tereni zauzimaju 161,31 km2 ili 71,63% povrine Parka prirode. U njima nema vidljivih znakova klizanja ili erozije pa nisu potrebni posebni geotehniki uvjeti. U fazi projektiranja utvruju se uvjeti temeljenja graevina na temelju geotehnikih istraivakih radova. 163

Uvjetno stabilne padine su stabilna podruja u prirodnim uvjetima, a zauzimaju 12,45 km2 ili 5,53% povrine Parka prirode. Prilikom graenja graevina te padine mogu postati nestabilne uslijed nepaljivog rada. Temeljem geotehnikih istraivakih radova odredit e se posebni geotehniki uvjeti. Posebni geotehniki uvjeti su, u pravilu, uvjeti graenja na padini i uvjeti temeljenja graevine. Izgradnja je mogua uz uvjet da se postojea ravnotea ne poremeti. Raspored objekata na padini, dubinu i nain temeljenja kao i ostale zahvate u smislu odravanja stabilnosti treba definirati na osnovu geotehnikih istranih radova manjeg opsega (inenjerskogeoloko kartiranje, raskopi.) Uvjetno nestabilne padine su podruja na kojima postoje prirodni uvjeti koji naruavaju stabilnost ili na neki drugi nain oteavaju i privremeno onemoguuju privoenje zemljita gradnji te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Zauzimaju 46 km2 ili 20,43% povrine Parka prirode. Na tim podrujima moe se graditi kada se uklone uzroci koji oteavaju ili privremeno onemoguuju gradnju to se postie preventivnim mjerama za sanaciju terena, iji se opseg i vrsta odreuju nakon detaljnih geotehnikih istraivanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehnikih istraivanja utvruju se posebni geotehniki uvjeti. Povrine ve zahvaene procesima klizanja mogu se pripremiti za izgradnju uz predhodna detaljna geotehnika istraivanja, izradu projekata sanacije, izvedbu sanacionih radova i naknadnu kontrolu uspjenosti provedenih sanacionih mjera (inenjerskogeoloko kartiranje, dovoljan broj geomehanikih buotina zavisno od veliine objekta, geofiziki profili.). Lociranje graevina na padini, dubina i nain temeljenja, mora biti tako postavljena da predstavlja jedan od elemenata stabilizacije (obavezna konzultacija sa strunom osobom iz tog podruja) . Nestabilne padine su podruja zahvaena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma du kojih su parametri posmine vrstoe pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini tektonskog podrijetla). Zauzimaju 5,45 km2 ili 2,41 % ukupne povrine Parka prirode. Detaljnim geotehnikim istraivanjima propisat e se uvjeti za prethodnu sanaciju terena koja moe podrazumijevati i sloene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slino). Sanacija terena moe se obaviti i na nain da planirane graevine ine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadravaju posebne geotehnike uvjete za gradnju graevina. Za utvrivanje stabilnosti padine u prirodnim uvjetima potrebno je poblie utvrditi (ili realno ocjeniti) sljedee elemente: detaljni litoloki sastav sedimenata u podlozi s pripadajuim geomehanikim parametrima, debljinu pokrova i / ili trone zone osnovne stijene s njihovim geomehanikim parametrima; dubinu najvee (najplie) razine podzemne vode; veliinu nagiba padine i veliinu prividnog kuta nagiba slojeva u osnovnoj stijeni i smisao njihova nagiba (u ili niz padinu). Tereni se mogu pripremiti za izgradnju tehniki vrlo sloenim, dugotrajnim i skupim sanacionim radovima. U principu izgradnju na takvim terenima treba izbjegavati. Radi sprjeavanja daljeg irenja ovih zona preporua se izvoenje nunih sanacionih zahvata (nakon izvoenja sanacionih radova potreban je monitoring s ugraenim inklinometrima kako bi bili sigurni da se padina stabilizirala).
3.4.3. Kulturna batina

Namjena i nain koritenja prostora Medvednice i pojedinih karakteristinih ambijenata znaajna je komponenta povijesne sredine, jer se namjenama prikladnim prirodi i povijesnoj vrijednosti Medvednice i prikladnim nainom koritenja, u ureivanju tog prostora moe izbjei ureenje po takvim kriterijima koji e u prostor unositi elemente industrijsko-tehnike sredine. To je isto tako ona toka gdje se kriteriji ureivanja Medvednice kao prirodne sredine prirodno podudaraju s kriterijima ureivanja Medvednice kao kulturno-povijesne sredine. Za odreivanje namjene i reima koritenja prostora su osim prirodnih vrijednosti podruja znaajni i posebno vrijedni i zatieni spomenici kulture, spomeniki kompleksi i povijesne cjeline, prostorni razmjetaj umskih povrina i livada, vodotoka i izvora, postojee prometnice razliitog reima koritenja, koje treba sagledati kao resurs u definiranju razvoja i prepoznatljivosti prostora. Tradicija i postojei nain koritenja, tamo gdje oni ne ugroavaju vrijednosti prostora, ouvanje prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti i karakteristika prostora, usmjerenje su da se takav karakter maksimalno ouva uz odgovarajue koritenje za odmor i rekreaciju, ili edukativne svrhe (niz mogunosti temeljenih na vrijednostima i specifinostima prirodne sredine i povijesti Medvednice 164

kraki fenomeni, spilje, jame, vegetacija, rudarska okna i sl.), kao izrazita potreba ljudi i kontrast karakteru izgraenih podruja Zagreba i drugih naselja u kontaktu Medvednice. Pritom je bitno da se radikalnim intervencijama ne mijenja karakter ve tradicionalnih, afirmiranih, karakteristinih lokaliteta i prostora openito. U uem podruju Parka prirode, planinarske staze, skijalita (i javne i umske prometnice) i karakteristine zone odmora i rekreacije na kojima postoji tradicija posjeivanja i boravka (obino vezani uz malobrojne livade ili reljefno i po prirodnim vrijednostima istaknuta mjesta) u stvari odreuju u najveoj mjeri karakter koritenja umskog kompleksa Parka prirode.
Smjernice zatite i ouvanja kulturno-povijesnih vrijednosti

Smjernice za ouvanje kulturnih dobara i evidentiranih vrijednosti prostora Parka prirode Medvednica odnose se na potrebu: ouvanja karakteristinih i kvalitetnih prirodnih i antropogenih elemenata i struktura te njihovog meusobnog odnosa u prostoru; onemoguavanja irenja graevinskih podruja na kvalitetne i neizgraene povrine podbreja; ouvanja prepoznatljivoti povijesnih naselja, njihove slojevitosti, posebnosti, smjetaja u prostoru, odnosa prema okruenju, oblika prostorne organizacije, a irenje naselja usmjeriti u zone manje ekspozicije, uvaavajui pritom specifina obiljeja, matricu i volumen; ouvanja seoskih krajolika i omoguavanje razvoja kroz eko i tradicijsko-gospodarske ili turistike programe, uz ouvanje tradicijskog naina koritenja, organizacije i oblikovanja prostora, slike naselja i njegovih strukturalnih obiljeja; zadravanja povijesnih oblika prometne komunikacije i omoguavanje koritenja u turistike ili edukativne svrhe; zadravanja i ouvanja karakteristinih toponima koji imaju povijesno i simboliko znaenje; ouvanja prepoznatljive slike prostora i naselja, a novu izgradnju i oblikovanje novih graevina uskladiti s karakteristinim obiljeima, koritenjem prostornog predloka, gabarita, oblikovanja, materijala zavrne obrade; oivljavanja tradicijskih vrijednosti kao elementa prepoznatljivosti obrta, obiaja; sustavnog provoenja arheolokih istraivanja; dokumentiranja i valorizacije svih vrijednosti u prostoru.
U okviru konzervatorske dokumentacije koja je sastavni dio Plana izvrena je povijesno urbanistika analiza i vrednovanje cjelokupnog prostora PP Medvednica te su na ovom podruju izdvojena obraena nepokretna kulturna dobra povijesne graditeljske cjeline, povijesni sklopovi i graevine te etnoloka, arheoloka i memorijalna batina, koja ine graditeljsko nasljee i na koje se odnose odredbe Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. Sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara48 pravni status zatite obuhvaa kategorije: kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske Listu zatienih kulturnih dobara; dobro zatieno rjeenjem o preventivnoj zatiti, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske Listu preventivno zatienih dobara.
Na nepokretna kulturna dobra odnose se odredbe Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.
48
NN 69/99
165

U Konzervatorskoj podlozi koja je prilog Planu izvrena je inventarizacija i razvrstavanje nepokretnih kulturnih dobara na podruju obuhvata plana te su ona sistematizirana u tabelama prema sljedeim vrstama: 1. Povijesna graditeljska cjelina: 2. Povijesni sklop i graevina: gradska naselja, seoska naselja. graditeljski sklop, civilna graevina, sakralna graevina. etnoloko podruje, etnoloka graevina. arheoloko podruje, arheoloki lokalitet. memorijalno podruje, memorijalni objekt. groblje specifini lokaliteti i objekti.
3. Etnoloka batina: 4. Arheoloka batina: 5. Memorijalna batina:
Mjere zatite kulturne batine

1. Povijesne graditeljske cjeline Za graditeljske cjeline povijesnih seoskih naselja - bilo da se radi o naseljima koja su sastavni dio Povijesne urbane cjeline grada Zagreba Graani, estine, Kraljevec i Povijesna jezgra Posuseda, koje su upisane u Registar kulturnih dobara; ili se radi o naseljima za koja je temeljem valorizacije prostora doneseno rjeenje o preventivnoj zatiti uerje, Kaina, Markuevec i Vugrovec Donji, mjere zatite su: ouvanje povijesne matrice i slike naselja, njegove prostorne organizacije i mjerila; ouvanje tradicijske graditeljske strukture i naina graenja; ouvanje reljefa i specifinih obiljeja svakog pojedinog naselja, krajobraza i autohtonih elemenata pejsaa; ouvanje trasa povijesnih komunikacija u naseljima, javnih prostora i prostornih detalja ograda, zdenaca, raspela, mostia i sl.; sanacija i ouvanje preostalih etnolokih graevina, posebno mlinova; novu izgradnju mjerilom, tipologijom, materijalima graenja i poloajem na parceli prilagoditi tradicijskim obiljejima naselja.
Za sve graevinske zahvate na prostoru zatienih naselja i graevinama u tim naseljima, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi posebne uvjete, kao i prethodno odobrenje tijela nadlenog za zatitu kulturnih dobara. Na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000 oznaene su i ucrtane prostorne mee naselja koja se tite na temelju Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. 2. Povijesni sklopovi i graevine Povijesne sklopove i graevine potrebno je odravati unutar njihovog autentinog okruenja. Unutar prostornih mea kulturnog dobra povijesnih sklopova i graevina (graditeljski sklopovi, civilne i sakralne graevine ) zatitu i ouvanje potrebno je provoditi: 166

sustavnim odravanjem i sanacijom na temelju odgovarajue tehnike dokumentacije kojoj kao podloga trebaju prethoditi konzervatorski / restauratorski istrani radovi; mogui su manji rekonstrukcijski zahvati, na nain da se tim zahvatima ne ugroze izvorna i spomenika svojstva sklopa ili graevina; u pravilu ouvati izvornu namjenu, uz mogunost odreivanja druge namjene koja ne zahtijeva bitne promjene graditeljske strukture i prostornih odnosa.
Za sve zahvate potrebno je ishodti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela.
3. Etnoloka batina Etnoloku batinu etnoloko podruje i graevine, koje su zatiene kao najkvalitetniji ouvani primjeri tradicijskog naina gradnje, potrebno je: sustavno odravati te poduzimati zahvate neophodne graevinske sanacije i konzervacije, uz ouvanje izvornog oblikovanja i graditeljsko-tipolokih karakteristika te autentinih ambijenata; autentinost oblika i ambijenata mogue je ouvati u okviru etno-sela i uz mogunost koritenja u turistike svrhe; gospodarske zgrade, osobito mlinove-vodenice potrebno je ouvati u autentinom okruenju i izvornim graditeljskim i tehnikim oblicima, uz mogunost koritenja u turistiko-ugostiteljske svrhe.
Za sve zahvate na zatienoj etnolokoj batini potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela. 4. Arheoloka batina U cilju ouvanja arheoloke batine potrebno je izraditi sveobuhvatni program istranih i zatitnih radova na lokalitetima gdje se zna ili sa velikom sigurnou pretpostavlja da je pod zemljom skrivena arheoloka graa te sustavno provoditi arheoloka istraivanja. Kod graevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na oznaenim arheolokim lokalitetima, potrebno je ishoditi odobrenje nadlenog tijela. 5. Memorijalna batina Stara groblja i grobne graevine u zatienim povijesnim seoskim naseljima uz dokumentarnu, povijesnu i ambijentalnu vrijednost, esto posjeduju i kulturnu i umjetniku vrijednost, koja se oituje u oblikovanju nadgrobnih ploa, krieva i grobnih kapela te e u cilju ouvanja tih vrijednosti nadleno tijelo utvrditi posebne uvjete kod intervencija u povijesnu matricu groblja i pri zahvatima na postojeim graevinama ili kod gradnje novih.
Konzervatorske preporuke za zatitu elemenata kulturno-povijesnog identiteta prostora

Druge kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifinosti koje su dio i nositelj specifinih obiljeja prostora PP Medvednica, njegovih povijesnih, socijalnih tehnolokih i drugih karakteristika, prepoznatljivi su i specifini kao elementi kulturno-povijesnog identiteta prostora Medvednice i time vrijedni ouvanja, iako nemaju obiljeja kulturnog dobra. Ove vrijednosti i specifinosti prostora Parka prirode Medvednica prisutne su u obje karakteristine cjeline, u pristupnom podruju i cjelovitom umskom kompleksu. Zbog njihovog znaenja za prostor PP Medvednica, Grada Zagreba i naselja na sjevernim padinama Medvednice, Prostornim planom posebnih obiljeja uspostavlja se trajni sustav zatite: 167

prostornih cjelina kvalitetnih estetskih, morfolokih i prirodno-pejsanih obiljeja, karakteristinih vizura i panoramskih slika (silueta Medvednice, vrno podruje s prepoznatljivom strukturom TV tornja); prostor Podsuseda kao spoj prirodnih fenomena Medvednice i Save koji u bitnome sudjeluju u panorami Grada Zagreba; karakteristinih povijesnih graevina i ambijenata, njihovih tradicijskih karakteristika, mjerila, oblika i materijala te poloaja u prostoru s obzirom na karakteristine komunikacije - staze, puteve, a osobito posebno ambijentalne kvalitete starijih planinarskih domova, izletita i lugarnica, koji su vremenom postali dio medvednike slike; tradicionalnih povijesnih komunikacija i pristupa, njihovih ambijentalnih karakteristika i vizualnih odnosa prema medvednikim i gradskim ambijentima: Bliznec Sljemenska cesta, Graanska, Markueveka, cesta preko Kainskog prevoja, ulica Gornje Vrape, kao i niza planinarskih staza, koje su dobile imena po planinarima koji su ih trasirali (Leustekov put, Erberov put, Horvatove stube i dr.), lokalitetima koje dodiruju ili kroz koje prolaze (umarev put i dr.), ili povijesnom nainu koritenja (Mljekarski put, Puranski put i dr.); povijesnih toponima kao specifinih vrijednosti prostora Medvednice (Veliki Plazur, Panjevina, inovnika livada, Adolfovac, Slani Potok, Pongraevo i dr.); ambijentalno vrijednih prostora i objekata poput izletita (Kraljiin zdenac, estinski Lagvi i sl.) te lokaliteta na kojima su vremenom potpuno uniteni objekti (vila Rebar, ljeilite Brestovac i dr.), kao prostora svojevrsnih kolektivnih memorija;
Ove vrijednosti i specifinosti prostora PP Medvednica prisutne su u obje karakteristine krajobrazne makrocjeline, u podbreju i na vrnom podruju. Za podruja, objekte i lokalitete koji su Konzervatorskom podlogom inventarizirani i vrednovani kao elementi kulturno-povijesnog identiteta prostora Parka prirode Medvednica prikazani u tabeli i kartografskim prikazima 1:25.000, a nemaju svojstvo kulturnog dobra, Prostornim se planom omoguuje ouvanje njihovih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti i specifinosti, analogno sustavu mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara.
3.4.4. Prijedlog za izmjenu granica Parka prirode Medvednica

Obrazloenje
Jedan od najveih problema u zatiti i upravljanju parkom prirode Medvednica je problem neprimjerene i nedoputene gradnje te intenzivne urbanizacije u zoni koja se protee unutarnjim rubom parka prirode. Neprimjerenost ovakvog sadraja u zatienom podruju, kao i veliki problemi u upravljanju i zatiti koji iz toga proizlaze, doveli su do prijedloga za izmjenom granica Parka prirode Medvednica. Utvreno je da je sa stanovita zatite prirode kao i sa stanovita upravljanja zatienim podrujem, opravdano izluiti zonu neprimjerenih sadraja iz parka prirode. injenica je da je ova zona bila devastirana kroz due vremensko razdoblje, usprkos zakonskoj zatiti. Stanje je nemogue popraviti te je nuno poraditi na kvalitetnijoj i djelatnijoj zatiti preostalog ouvanog dijela rubne zone. Ovdje se iznosi prijedlog izmjene granica prema kojemu se smanjuje povrina postojeeg parka prirode za 3.365 ha (14,7 %), na nain da se iz zatienog podruja izuzimaju intenzivno urbanizirana naselja s neprimjerenom gradnjom, uz propisivanje mjera zatite za utjecajno rubno podruje izvan parka.
Iz strune podloge za izmjenu granica Parka prirode Medvednica Dravnog zavoda za zatitu prirode, svibanj 2005.
168

Nova granica parka prirode je odreena i opisana na nain da koliko je god mogue prati neke prepoznatljive toke ili linije u prostoru (kote nadmorske visine, potok sa zatitnom obalnom zonom od 25 metara, cesta i sl.) to je naroito vano radi zakonske obveze obiljeavanja granica zatienog podruja. Postojee granice parka prirode Medvednica Granice parka prirode Medvednica utvrene su Zakonom o proglaenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 24/81): Granica parka prirode tee zatvorenim cestovnim prstenom, i to: od mosta preko rijeke Krapine kraj Podsuseda cestom preko Jablanovca na Donju Bistru, Gornju Bistru te preko Galekovia, Kraljevog vrha i Strmca na novu cestu Stubike toplice -Sljeme-Zagreb kraj sela Pila, zatim cestom kroz Stubike Toplice na Donju Stubicu i Gornju Stubicu ukljuujui i spomen podruje Seljake Bune, nadalje cestom od Gornje Stubice preko Mateja do prijevoja Laz, odatle Kainskom cestom do odvojka za Vugrovec pa preko Vugrovca i Goranaca na uerje, odatle cestom do zaseoka Hulec pa do Slanovca i Markuevake Trnave, zatim podsljemenskom cestom prema Markuevcu Baunu i Bliznecu, Kraljevcu, estinama, Lukiu, Mikuliima, Krvariu i Borecu pa dijelom Zelenom magistralom prema Bizeku, Goljaku, Dolju i Podsusedu te cestom na poetnu toku do mosta preko rijeke Krapine Javna ustanova Park prirode Medvednica obiljeila je tijekom 2000. godine granice parka odgovarajuim tablama u cijeloj njihovoj duini. Na taj je nain postojanje parka prirode postalo prepoznatljivo na terenu. Kroz uvjete zatite prirode koje izdaje Uprava za zatitu prirode Ministarstva kulture te uz napore Javne ustanove koja provodi Pravilnik u unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica iz 2002. godine, poela je sve uinkovitija primjena reima zatite u prostoru parka. Intenzivirani su i napori na izradi Prostornog plana posebnih obiljeja Parka prirode Medvenica. Sve ove aktivnosti jo vie su istakle neke prednosti ali nedostatke postojeih granica Parka prirode Medvednica. Prednosti postojeih granica su: Ove granice obuhvaaju zonu poljoprivrednog zemljita, vinograda i livada u pristupnoj zoni parka te doprinose ouvanju krajobrazne i bioloke raznolikosti. Na taj nain one osiguravaju zatitni prostor prema umskom kompleksu koji je temeljni fenomen parka Lako ih je jednoznano odrediti i oznaiti na terenu Svaki stanovnik podruja parka moe vrlo lako spoznati da li se nalazi unutar parka ili ne a posjetitelj zorno moe percipirati da je preao granicu zatienog podruja. Jasan je prostorni doseg reima zatite u parku prirode i nadlenosti Javne ustanove.
Nedostatci postojeih granica su: Obuhvaaju urbaniziranu zonu uz rub parka koja je izgubila svoje prirodne vrijednosti Mnogi od 32 tisua stanovnika na podruju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebake upanije esto su neopravdano ogranieni u svojim aktivnostima zbog reima zatite u parku Naselja su neprirodno presjeena na pola spomenutom granicom pa drugaiji zakonski propisi vrijede s desne i lijeve strane ceste odnosno ulice Javna ustanova zbog svojih zakonskih obaveza prisiljena je rjeavati komunalne probleme rubne urbanizirane zone, koji ne spadaju u domenu zatite prirode i nisu u skladu s ciljevima zbog kojih je osnovana 169

Ovakva gusto naseljena podruja s raznorodnom ljudskom aktivnou generiraju potrebu za izdavanjem velikog broj rjeenja iz domene zatite prirode, posebice uvjete zatite prirode te optereuju rad Uprave za zatitu prirode i inspekcijskih slubi Problem predstavljaju i aktivni te naputeni kamenolomi u rubnoj zoni iji devastirani prostori ekaju adekvatno rjeenje
Kriteriji za izmjenu granica Zakljueno je da bi se dio spomenutih problema mogao rijeiti adekvatnom izmjenom granica te je temeljem analize postojeeg stanja izraen prijedlog novih granica Parka prirode Medvednica. Pri definiranju novih granica i smanjivanju parka prirode u zapadnom dijelu Medvednice uvaavani su sljedei kriteriji: Izvriti samo nuna smanjenja povrine parka uz zadravanje svih prostora ouvanih prirodnih vrijednosti i bez zadiranja u podruje temeljnog fenomena (dobro ouvane prirodne ume). Urbanizirana podruja koja su izgubila prirodnu vrijednost izdvojiti iz parka Izbjei presijecanje naselja granicom parka Granice povlaiti na nain da ih je lako utvrditi na terenu, po mogunosti vezati ih uz geografske znaajke (putove, ceste, vodotoke, rubove uma te karakteristine uzvisine) Gdje je to svrsishodno slijediti granicu katastarskih estica i administrativne granice radi lakeg upravljanja i snalaenja stanovnika u dokumentima prostornog planiranja.
Podruja izmjene granica Predloene nove granice parka prirode Medvednica definirao je radni tim sastavljen od predstavnika Ministarstva kulture, Dravng zavoda za zatitu prirode te JU Park prirode Medvednica, pri emu je kao polazina toka posluo Prijedlog za izmjenu granica izraena od strane Dravnog zavoda za zatitu prirode iz studenog 2004. sa izmjenom iz srpnja 2005. godine. U najurbaniziranijim junim obroncima Medvednice, granica Parka prirode postavljena je na rubovima urbanizirane zone. Pri tome se pokualo izbjei izbacivanje veih prirodnih podruja koja su i drugim prostornim dokumentima predviene kao negradive zone. Radi jednostavnijeg kontroliranja granice na terenu, ona je postavljena na potoke, ceste ili staze koje je mogue jasno utvrditi. Takvo rjeenje se pokazalo kao jedini nain da se rijee navedeni problemi vezani uz gusto naseljene zone u parku, a istovremeno su zadovoljeni uvjeti vezani uz laku prepoznatljivost granice na terenu. Na isti nain se postupilo na podruju Bizeka, Medvedskog Brega i Gornje Trnave, gdje je urbanizacija zala dublje u park prirode. Za kamenolome Ivanec i Podsusedsko Dolje, koji se nalaze u rubnoj zoni Parka, neposredno uz urbaniziranu zonu, a dugododinjom su eksploatacijom podruja koja zauzimaju izgubila svoje prirodne vrijednosti, predlae se izmicanje granice parka na granice njihovih eksploatacijskih polja. U podruju Podsuseda, smjeteno je podruje pojave termalnih vrela s specifinom endemskom faunom. Predlae se ukljuivanje samih pojava termalnih vrela koja se nalaze tik uz granicu parka, sa zapadne strane ulice Sutinska vrela u reim zatite u Parku prirode kao izdvojenuh dijelova sa zatitnom zonom oko izvora utvrenom u opisu granica parka. U podruju Jabalanovca, Bukovja Bistranskog, Poljanice Bistranske, G. Bistre i Kraljevog Vrha izlueni su preteno nizinski predjeli koji nemaju odgovarajue karakteristike za park prirode. Zadrana 170

je pristupna prijelazna zona prema umskom kompleksu u dijelu koji nije bitnije zahvaen urbanizacijom. Granica najveim dijelom prati puteve i vodotoke. U podruju Stubikih Toplica i Donje Stubice izdvojena je nizinska urbanizirana zona uz to manje zadiranje u park i ouvanje prijelazne zone prema umi. Granica je definirana uz manje puteve i vodotoke. Podruje izmeu Kaine, Kuilovine, Kainske Sopnice i Prekvrja zahvaeno je urbanizacijom iz vie smjerova. Veliki broj ljudi naseljen je na ovom prostoru te ovo podruje, uz uvaavanje navedenih kriterija, nije bilo mogue zadrati u Parku. Unutar granica Parka se zadrava podruje doline potoka Goranca sjeverno od ceste G. Vugrovec-ebeki zbog krajobrazne vrijednosti i planinarsko izletnikog koritenja. Prijedlog za istraivanje mogueg proirenja granica Parka prirode Medvednica Strunom podlogom Dravnog zavoda za zatitu prirode elaboriran je i prijedlog za ukljuenje istonog dijela Medvednice u Park prirode,ali je za to potrebno provesti detaljno istraivanje i strunu valorizaciju predloenog podruja. Pri definiranju proirenja Parka prirode trebaju se uvaiti sljedei kriteriji: U to veoj mjeri ukljuiti u proirenje cjeloviti umski kompleks Obuhvatiti podruja koja su zatiena ili predviena za zatitu u prostornim planovima (znaajni krajobraz i zatitne kategorije prostornih planova) Izluiti urbanizirane zone i naselja te aktivne kamenolome u rubnoj zoni Pratiti prirodne odnosno fizike znaajke i granice na terenu Zadrati logian spoj izmeu zapadnog i istonog dijela parka.
Kako bi se u granice parka prirode ukljuio u to veoj mjeri ouvani cjeloviti umski kompleks bez naselja, predloena granica treba zaobii sva vea naselja: Vrh, Laz Stubiki, Podgorje Bistriko, Prugoveko, itomir, G. Oreje, D. Oreje, Kalinje, G. Topliicu, Bikupec Zelinski, V. Goru, G. Drenovu, D. Glavnicu, Blaguu i Kainu. Takoer se u Park ne ukljuuje kamenolom D. Oreje. Granicu je potrebno u najveoj moguoj mjeri odrediti po geografskim znaajkama koje je mogue utvrditi na terenu: putevima, vodotocima, kotama itd. ili ako nije mogue drugaije rubom ume.
171
3.5. SUSTAV POSJEIVANJA I PRATEE FUNKCIJE 3.5.1. Glavna obiljeja i vrijednosti prostora u funkciji posjeivanja i razgledavanja
Planina Medvednica predstavlja podruje raznolikog i izuzetno vrijednog ivog svijeta, prirodnih, pejsanih, kulturno-povijesnih i ekolokih vrijednosti. Svojim prirodnim obiljejima, reljefom, geolokim sastavom, klimatskim i hidrolokim karakteristikama te vegetacijskim pokrovom i faunom Medvednica predstavlja znaajan dio mree zatienih podruja. Prirodne vrijednosti Medvednice izraene su izuzetno brojnim umskim zajednicama (12), od nizinskih uma vrbe, johe i lunjaka do planinskih uma bukve, jele i gorskog javora i jasena. Raznoliki biotopi Medvednice (uma, livada, ikara, gorski potoci, brojna podzemna stanitaspeleoloki objekti, oranice, vonjaci, vrtovi i dr.), kao i visinska raslojenost, povoljne su ivotne sredine za raznolikost i brojnost biljnih i ivotinsjkih vrsta. Na Medvednici dolazi ukupno 1346 biljnih vrsta od kojih su mnoge zatiene, ugroene i rijetke. U njenom jugozapadnom dijelu smjetena je krka cjelina koja obiluje brojnim speleolokim objektima (50-tak) od kojih je svakako najdominantnija pilja Veternica, najvea pilja sjeverne Hrvatske. Posebna je s biolokog, hidrolokog, paleontolokog i arheolokog pogleda. U njoj se nalaze, zbog izoliranosti od ostalih krkih regija, endemski beskraljenjaci, stanite je za oko 14 vrsta imia, a u njoj je pronaeno i orue neandertalca musterijanske kulture. Zbog svih svojih vrijednosti proglaena je 1979. godine geomorfolokim spomenikom prirode. U skladu s postavljenim ciljem da se maksimalno uvaju ve tradicionalni, karakteristini lokaliteti i oblici koritenja, a da se rastereti koritenjem preoptereeno vrno podruje, sukladno diferencijaciji prostora Medvednice koja ima za cilj ouvanja najvrjednijih dijelova prirode i okolia te planiranim intervencijama na graevinama i u prostoru unaprijedi ponuda Medvednice kao prostora usmjeravanog odmora i rekreacije, unutar Parka prirode izdvojeno je 58 prostora atrakcija koji su u Planu definirani kao podruja za odmor i rekreaciju. Najee se radi o lokalitetima, u pravilu s dugom tradicijom, stvorenim na pogodnim mjestima s obzirom na prirodne i kulturno-povijesne ljepote, povezanost s drugim karakteristinim mjestima, obiljeenim izgradnjom objekata, postavom razliite opreme, nainom koritenja, karakteristinim grupama stalnih posjetilaca, karakteristinim tradicionalnim priredbama i sl. Tipologija podruja za odmor i rekreaciju u korelaciji je sa rasponom ponude te sa stupnjem, odnosno vrstom infrastrukturne opremljenosti. Planirana su sljedea podruja za odmor i rekreaciju: (1.) Planinarsko - izletnika podruja bez izgradnje (R1); (2.) Planinarsko - izletniko - boravina podruja sa postojeom izgradnjom (R2); (3.) Podruja za sport i rekreaciju (R3). Potencijalne vrste posjetitelja i aktivnosti Medvednica se nalazi u okrilju glavnog grada. Oduvijek privlai planinare, izletnike, rekreativce, sportae, a u novije vrijeme turistiki trendovi odraavaju potrebu i za ekoturizmom iji je glavni motiv posjete odmor, rekreacija, uenje o vrijednostima zatienog podruja, avantura. Takoer postoji i posjeivanje u svrhu edukacije to se prvenstveno odnosi na kolsku populaciju kroz organiziranje razliitih kola u prirodi i edukativnih programa od razliitih korisnika prostora. Specifian je i potez Bliznec- osim poune staze prilagoene osobama s invaliditetom, na tom se podruju odvija i edukacija djece s invaliditetom kao i djece s potekoama u razvoju, 172

Prirodni i kultivirani okoli Parka prua dobre uvjete za razliite oblike rekreacije: planinarenje, biciklizam, etanje, slobodno penjanje, skijanje, skijako tranje, orjentacijsko tranje, speleologiju, zmajarenje, jahanje, kulturne manifestacije, crkvene manifestacije i sl. Odvijanje lova na podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije nije dozvoljeno, dok je na podruju Krapinsko-zagorske upanije duga tradicija lova, pa e i ubudue ove prostore posjeivati lovci uz uvjet da se prilagode drugim aktivnostima u Parku. Dostupnost Prometni sustav na podruju Parka prirode Medvednica razgranata je mrea razliitih vrsta komunikacija: javne (upanijske i lokalne) ceste, druge ceste i ulice u graevinskim podrujima naselja, umske ceste i prilazi graevinama i parkiralitima, planinarski putovi, biciklistike staze, poune staze i staza za osobe s invaliditetom i iara. Dobra prometna infrastruktura ini da su svi lokaliteti tj. potezi odmora i rekreacije vrlo dostupni i fleksibilni s obzirom na nain posjeivanja. Ulazi. Du cijele granice Parka prirode duljine oko 87 km predviena je disperzija i opremanje 50 ulazno-informativnih punktova (ulaza) radi poticanja ravnomjernijeg koritenja perifernih lokaliteta i dijelova Parka. Ovisno o znaenju odnosno gravitacijskom podruju, lokalnim prostornim uvjetima i prometnoj ponudi (tramvaj, gradska autobusna linija, prostor za parkiranje), ovi su ulazi razvrstani u tri kategorije: glavni, vaniji i sporedni. glavni ulazi, kojih je ukupno 3, smjeteni su na prilazima naprijed navedenim kompleksnim ulaznim zonama koje su u pravilu smjetene dublje u Parku prirode, kao Gornja Bistra kamenolom i Pila lokacija za istraivanje, osim Dolja, koje se nalazi na samom glavnom ulazu. vaniji ulazi, kojih je ukupno 15, locirani su na ostalim znaajnijim prilazima kojima gravitira vei broj stanovnika, bilo pojedinih gradskih etvrti i drugih naselja u okruenju Parka prirode: Podsused, Gornji Stenjevec (Veternica), Gajnice (Zelena magistrala), Vrape, estine, Markuevec, Markueveka Trnava, uerje, Vugrovec, Kaina, Plesie-Laz, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubike Toplice i Donja Bistra. sporedni ulazi, kojih je ukupno 34, su ostali postojei ulazi na manje frekvertnim lokacijama, loije prometne dostupnosti i parkiranja.
Glavni ulazi u Park Planira se formiranje triju kompleksnih ulaznih zona visokog stupnja prometne dostupnosti i opremljenosti osnovim i prateim sadrajima, javnim prometom (tramvaj, autobus, iara), cestovnim prilazom, parkiralitem za automobile i autobuse na slijedeim lokacijama: Dolje sa prometnim terminalom (tramvaj, autobus, iara, parkiralite); Bistra (kamenolom) s prometnim terminalom (autobus, iara, parkiralite);
Pila - lokacija za istraivanje. Na tim bi se mjestima zaustavljao najvei dio automobilskog prometa, a za nastavak prema vrnim dijelovima Parka koristile bi se pjeake (planinarske) staze, iara ili autobus. 1 - DOLJE Nalazi se sa june strane Medvednice, njime prolazi jednosmjerna upanijska cesta br. 1049. Kod lugarnice Sljeme rava se u dva kraka, zapadni prema Tomislavovom domu i istoni prema Hunjki. Omoguava pristup vrnoj zoni te sjevernoj i istonoj strani parka osobnim automobilima, autobusima i drugim prijevoznim sredstvima. Oko 2000 m od glavnog ulaza nalazi se upravna zgrada Javne ustanove Park prirode Medvednica, koja moe sluiti i kao kontrolna toka za vozila koja ulaze u park, kao i glavni informativni centar parka. 173

Kompleksna ulazna zona rjeavat e se Detaljnim planom ureenja Graani-Dolje koji se nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanistikog plana Grada Zagreba. 2 - BISTRA Naputeni kamenolom Gornja Bistra nalazi se u zapadnom dijelu Medvednice, oko 1 km jugoistono od Gornje Bistre i 100 m jugoistono od sela Oreje. Smjeten je na lijevoj obali potoka Bistra, a kroz njega prolazi umska cesta prema lugarnici Otrica. Sjeveroistona strana kamenoloma je veim dijelom prirodno sanirana, dok su jugozapadni dijelovi strmiji i otkriveniji. irina kamenoloma je cca 112 m, a visina cca 26 m. Na tom prostoru koji se nalazi oko 1,4 km duboko u Parku prirode planira se ureenje kompleksne ulazne zone. Prometno je povezan sa sreditem Gornje Bistre umskom cestom i mjesnom ulicom koja se tu prikljuuje na upanijsku cestu br. 2220: Ivanec Bistranski (Grad Zaprei)-Gornja Bistra-Kraljev Vrh-Stubike Toplice. Predvia se parkiralite za automobile i autobuse, stajalite gradskog (lokalnog) autobusa i iarakabinska sa stajalitem. Za ovo podruje obvezna je izrada idejnog prostorno programskog rjeenja na temelju smjernica iz ovog Plana te nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoli. Idejnim prostorno programskim rjeenjem odredit e se konana namjena prostora, kapaciteti, prometna i komunalna infrastruktura, uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora. 3 PILA - ulazna zona u istraivanju Dvosmjerni kolni ulaz u park sa sjeverne strane Medvednice, koji osobnim automobilima, autobusima i drugim prijevoznim sredstvima omoguuje pristup u vrnu zonu te komunikaciju sa ostalim dijelovima parka. Na Pili bi trebalo takoer postaviti nadzornu postaju, koja bi kontrolirala ulazak vozila u park sa sjeverne strane. Na tim bi se mjestima zaustavljao najvei dio automobilskog prometa, a za nastavak prema vrnim dijelovima Parka koristile bi se planinarske, biciklistike staze, iara i sl. Zona je formirana uz cestu koja kroz naselje Pila vodi prema Sljemenu, sa izletitem, ribnjakom uz potok Pronjak Vidak, i parkiralitem. Posebna joj je kvaliteta kontakt pristupnog podruja s cjelovitim umskim kompleksom i svojevrstan je ulaz sa zagorske strane prema rubnom, srednjem i vrnom podruju gore cestom ili planinarskim putem. Prostor predvien za kompleksnu ulaznu zonu Pila smjeten je cca 3,1 km duboko u Parku prirode Medvednica uz dobru upanijsku cestu br. 2219: Stubike Toplice Pila Planinarski dom eljezniar na Sljemenu. Dogradnja i nadogradnja postojeeg ugostiteljskog objekta - izletita mogua je ovisno potrebi za boljim opremanjem graevine ili poveanjem kapaciteta (broj leajeva, restoranska mjesta, sanitarni vorovi i dr.) s tim da mogunost intervencije odreuju gabarit i oblik postojee graevine i zateeni ambijent pripadajueg prostora. Ostali ulazi Postoji jo 16 vanijih ulaza u Park (estine-Luki-Medvedgrad-jednosmjerna asfaltirana umska cesta kojom je omoguen kolni pristup povijesnoj cjelini arheolokog lokaliteta Medvedgrad, sa mogunou pristupa Medvedgradu i ugostiteljskim objektima Medvedgrad, Lugareva kuica i Kraljiin zdenac; Vrape-Zelena magistrala-gradska prometnica koja zavrava na livadi Ponikve. Trebala bi voditi iskljuivo do zadnjih kua, a na ulasku u vrijedan umski kompleks, prometnicu bi trebalo zatvoriti za promet. Promet motornim vozilima bio bi dozvoljen iskljuivo vlasnicima okolnih uma, umariji, dostavnim vozilima planinarskog doma Glavica i Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica; 174

Kamenolom Bistra-Otrica-umska cesta iskljuivo namijenjena za servisiranje skijalita, dovoz skijaa do podnoja skijalita, potrebe umarije, Javnu ustanovu Park prirode Medvednica; Podsused, Gornji Stenjevec, Markuevac, Markuevaka trnava, uerje, Vugrovec, Kaina, Plasie-Laz, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubike Toplice, Donja Bistra, Mikulii - Pongraeva lugarnica ) te 34 sporednih (manje frekventni, loije prometne dostupnosti i parkiranja) ulaza u Park .
3.5.2. Oblici posjeivanja

Pjeaki sustav Najvaniji oblik posjeivanja na Medvednici je tradicionalni pjeaki sustav posjeivanja zbog ega Medvednica ima naglaen izletniki karakter. Posebno se moe izdvojiti Glavni planinarski pravac ili transverzala koja povezuje krajnje istone i zapadne toke Parka, a na njega se prikljuuju 23 planinarska puta. Ovaj nain posjeivanja Medvednice treba i dalje odravati. Postoji 67 planinarskih puteva (120 godina planinarstva!) do kojih se moe doi automobilom ili javnim prijevozom. Isto tako trasirano je 2004. godine i obiljeeno 15 biciklistikih staza ili 112 km. Planinarski putevi na Medvednici: 1. PLANINARSKI PUT PO MEDVEDNICI 2. PODSUSED SV. MARTIN BIZEK - DOM GLAVICA 3. GORNJI STENJEVEC VETERNICA DOM GLAVICA 4. GORNJE VRAPE SLAP SOPOT 5. GORNJE VRAPE PONIKVE KAMENI SVATI 6. BRADOVEC POBELKA KAMENI SVATI (IZ PRAVCA SOPOTA) 7. JABLANOVEC KAMENI SVATI 8. G. STENJEVEC - GLAVICA - PONIKVE - LAPORJE - DOM GRAFIAR 9. MIKULII ZAHURTA DOM RISNJAK 10. GORNJE VRAPE MIKULIKA GORNJA ZAHURTA DOM RISNJAK 11. MEDVEDGRAD VUJE JAME DOM RISNJAK 12. ESTINSKI LAGVI MEDVEDGRAD GLOG BAULOVKA TOMISLAVOV DOM 13. ESTINSKI KRALJEVEC ESTINSKI LAGVI KRALJIIN ZDENAC 14. GRAANI ADOLFOVAC INOVNIKA LIVADA 15. ADOLFOVAC BRESTOVAC VRH SLJEMENA 16. DEVETI KILOMETAR DOM RUNOLIST 17. TUNEL REBAR VAROKO REBRO 18. TUNEL NJIVICE GORNJI MRZLJAK PUNTIJARKA 19. PILANA BLIZNEC - NJIVICE DOM PUNTIJARKA (grebenski put) 20. NJIVICE DONJI MRZLJAK DANJKA HUNJKA 21. PUNTIJARKA DANJKA 22. MARKUEVAC RUEVSKI BRIJEG - DANJKA - DOM HUNJKA 23. MARKUEVAKA TRNAVA GORSKO ZRCALO HUNJKA 24. MARKUEVAKA TRNAVA BIDROVEC KRINI HRAST GORICA 25. MARKUEVAKA TRNAVA PEOVJE KRINI HRAST GORICA 26. DOM GRAFIAR ENSKO SEDLO TOMISLAVOV DOM SLJEMENSKA KAPELICA HUNJKA 26a. Kao 26 preko DOMA PUNTIJARKA 27. VIDOVEC KRINA GORICA MARIJA SNJENA ROIEVE SJENOKOE 28. UERJE SRUKI LOVAKI DOM GOR. PLANINA LAZ 29. GORNJE UERJE KRINA GORICA MARIJA SNJENA LIPA 30. UERJE - EBEKI PULANA DOM LIPA 31. GORNJA KAINA PLANINA DOM LIPA 32. DOM LIPA VELIKA PE 33. M. RENJA - ROIEVE SJENOKOE TEPINA PICA PLASIE 175

33. KRINA JELA (veza LIPA HUNJKA) 34. GORNJA STUBICA SLANI POTOK TEPINA PICA ROIEVE SJENOKOE 35. GORNJA STUBICA HIAKOVEC VOLARNICA MALA RENJA 36. NJIVICE STRMA PE PILANA 37. DONJA STUBICA LOJZEKOV IZVOR FRELIHOV MAJUR HUNJKA 38. PILA PIRAMIDA LOJZEKOV IZVOR KULMERICA VELIKA RENJA 39. STUBIKE TOPLICE KAPELAK PILA HORVATOVE STUBE MLEKARSKI PUT INOVNIKO SEDLO 40. SKLONITE KOD KRIA - ERBEROV PUT - ENSKO SEDLO 41. HORVATOVE STUBE MARKOV TRAVNIK OTRICA DOM GRAFIAR 42. GORNJA BISTRA OTRICA KRUMPIRITE INOVNIKA LIVADA 43. VRBANOV BREG HUNJKA 44. SJEVERNA STAZA HUNJKA INOVNIKA LIVADA 45. KRUNA STAZA (DONJA STANICA SKIJAKE IARE) - FRANCUSKI RUDNICI 46. GORNJA BISTRA TOBOLJE DOM RISNJAK 47. LAZ - KLADEICA - ZELINGRAD - ZELINA 48. BLAEV DOL GORNJE PSARJEVO 49. INOVNIKO SEDLO KRUMPIRITE KRALJEV VRH 50. LUKII VELIKI PLAZUR 51. MARKOV TRAVNIK - VRBANOV BREG 52. HPD PUT KRALJEVEC BRESTOVAC SLJEME 53. GORNJE UERJE GANI DOL LIPA 54. GORNJE VRAPE - BJELEK - MIKULI POTOK - RISNJAK 55. GRAANI PUSTODOL LUKOVICA 56. BIDROVEC PEOVJE OTREC GORICA 57. GRAANI JELAI PLAC BRESTOVAC 58. SESVETE DOBRODOL IMUNEVAC JALEVEC TOPOLJE FRKOVEC LIPA 59. DOTRINA BAUN 60. BLAGUA GROHOT 61. BLAGUA GLAVNICA GROHOT 62. M. BISTRICA PODGORJE MIKU GROHOT 63. M. BISTRICA LUI BREG LAZ 64. GORNJA KAINA LAZ GROHOT 65. M. BISTRICA OTRI HUM LAZ 66. M. BISTRICA LAZ 67. M. BISTRICA PODGORJE BISTRIKO STRMEC ZAGRAD KLADEICA Poune staze Na Medvednici postoje 4 poune staze: 1. Leustekov put-staza s fitocenolokim sadrajima koji govore o umskim zajednicama i biljnom svijetu oko staze. 2. Pouna staza Miroslavec-protee se od estina do Kraljiinog zdenca; staza je obogaena sadrajima koji pomou stijena i drugih geolokih pojava uz stazu posjetiteljima na pristupaan nain prezentiraju burnu geoloku prolost Medvednice. Planirano je produljenje staze do Rudnika Zrinskih i opremanje interpretativnim tablama. 3. umska staza Bliznec-izvedbom i sadrajima prilagoena osobama sa svim vrstama invaliditeta. 4. Djeja pouna staza-na lokaciji Lugarnica Sljeme-inovnika livada-informacije o fauni Medvednice prilagoene uzrastu niih razreda osnovne kole kao i vrtia. Javna ustanova Park prirode Medvednica nastojat e sve svoje objekte, kao i aktivnosti kao to je npr. edukativna funkcija, prilagoditi osobama s invaliditetom te im tako omoguiti pristup u zatieno podruje odnosno prirodu. 176

Planira se i ostalim pjeakim stazama dati neka namjena, kako bi uz rekreativnu imale i edukativnu funkciju. etiri navedene edukativne staze iskljuivo su pjeake i na njima nije dozvoljeno kretanje biciklima i motorkotaima. Sustav pjeakog posjeivanja valja i dalje odravati po logici unutarnje planinarske infrastrukture (planinarski domovi, lugarnice, izvori pitke vode, odmorita, vidikovci i sl.). Taj se sustav treba proiriti na dva paralelna nova sadraja, vonju biciklom i jahanje. Biciklistike staze: 1. Ponikve-Bistransko sedlo-ensko sedlo-inovniko sedlo-Hunjka-Gorica-Plasie 2. Kustoija-PD Risnjak-Bistransko sedlo 3. Jablanovec-Kameni svati 4. Pustodol-Jelai plac-Brestovac-ensko sedlo-Erberov put (Panjevina) 5. Gornja Bistra-Rasuha-Bistransko sedlo 6. Markuevac Mrzljak-Hunjka 7. Rasuha-Otrica-Krumpirita 8. Bidrovec-Krini Hrast-Gorica 9. Erberov put-Miino vrelo 10. Vidovec-Krini Hrast 11. Erberov put-inovniko sedlo (Mlekarski put) 12. Gornja planina-Podjezero 13. D. Stubica-Lojzekov izvor-Kulmerica-V. renja 14. Njivice-8.km 15. Gupeva lipa-Slani potok-Tepina pica-Roieve sjenokoe Planinarski putevi i biciklistike staze vode do gotovo svih karakteristinih tradicionalnih lokaliteta unutar umskog kompleksa ili pristupne zone s objektima i prostorima za boravak, rekreaciju, dokolicu i edukaciju. Atraktivnost lokaliteta temelji se na njihovim prirodnim, kulturno-povijesnim, znanstvenim, edukativnim dr. znaajkama, kao i na tradicionalno poznatoj ugostiteljskoj ponudi. Dio tradicionalnih odredita, odnosno graevina nije u funkciji kao npr. Vila Rebar, ljeilini kompleks Brestovac, Adolfovac, eljezniar i dr. Jahanje Sustav jahanja se na osnovi posebne elaboracije treba odvijati posebnim stazama i putevima, a zajednike toke pjeakih, jahaih i biciklistikih staza mogu biti sjecita kod objekata planinarske infrastrukture. Tim se sustavima, uz etablirane, dosiu i mnoge turistiki dragocjene turistike atrakcije, njima se stvara osnovica i za razvoj eko-turizma. Za jahae ture treba osigurati odgovarajuu infrastrukturu (staje i sl.) u pristupnom podruju ili ak izvan podruja Parka prirode. Hodoasniki putevi Tradicionalni hodoasniki pravci kretanja prema Mariji Bistrici su: 1. estine-Sljemenska kapelica-Hunjka-Roieva sjenokoa-Tepina pica-Laz-Marija Bistrica 2. Markuevaka Trnava-Vidovec-Marija Snjena-Roieva sjenokoa-Tepina pica-Laz-Marija Bistrica 3. uerje-gani dol-Gornja Planina-Podjezera-Laz-Marija Bistrica Podruja za sport i rekreaciju Osim izletnikog koritenja na prostoru Parka planira se i mogunost sportsko rekreacijskog posjeivanja. Povrine za sportsko-rekreacijsku namjenu u naseljima su Kraljev Vrh, Ivanec, Slanovec. Izvan naselja predviaju se sljedea rekreativno-sportska podruja: 1.Skijaki kompleks 2.Kamenolom Ivanec 177

3.Kamenolom Podsusedsko Dolje 4.Kamenolom Jelenje vode 5.Kamenolom Vukov dol 6.Pustodol 7.Jarek Jagodie. Edukativno-informativni centri za posjetitelje U parku je otvoren i prvi centar za posjetitelje, Edukativno-informativni centar Parka prirode Medvednica, u Donjoj Stubici, u dvorcu Golubovec. Javna ustanova planira otvoriti jo jedan takav centar za posjetitelje i na zagrebakoj strani Medvednice, npr. Bliznec. Izletniki centar i kamp u prirodi Izletniki centar i kamp u prirodi (logorite) na Adolfovcu; planiran za odmor i rekreaciju u prirodi i smjetaj kampa manjeg kapaciteta za noenje pod vlastitim atorima. Oprema kampa: drvene klupe, eventualno zatiena loita, sanitarni vor (kemijski WC). Na tom lokalitetu dovedena je vodoopskrbna i energetska infrastruktura. Zmajarenje Zmajarenje je jedan od postojeih oblika rekreacije posjetitelja Medvednice. Startovi su ureeni na Crvenom spustu, zatim u blizini kapelice sv. Jakoba te na lokalitetu Sjeniak (zagorska strana). Speleologija Speleologija je uz planinarstvo najstariji oblik rekreacije na Medvednici. Na Medvednici postoji oko 50 speleolokih objekata (pilja i jama). Trenutno je mogue, osim u istraivake svrhe, posjetiti, u organizaciji Javne ustanove, i teko prohodne i tehniki zahtjevne kanale pilje Veternice. Sportsko penjanje Tradicionalno se koriste sljedei lokaliteti: Gorsko zrcalo, Tunel i Preerov prevjes (kod Risnjaka). Skijaki kompleks Tradicija skijanja na Medvednica ima povijest dugu 110 godina. U zimskim danima brojni posjetitelji Parka su skijai rekreativci. Danas na Medvednici postoje sljedee skijake staze: Crveni spust - koriste ga bolji skijai. Ova staza je predviena za natjecanje i opremljena svim potrebnim ureajima. Zeleni spust - koriste uglavnom skijai rekreativci Plavi i bijeli spust - koriste skijai rekreativci Panjevina koristi se za snow board. Bijelu livadu s vrlo blagim jugoistonim spustom koji zavrava na inovnikoj livadi koriste skijai rekreativci i djeca Ugostiteljske usluge Potencijal za razvoj turizma i ugostiteljstva unutar cjelovitog umskog kompleksa Parka ine planinarski domovi s ugostiteljskom ponudom i mogunou smjetaja (kao npr. Runolist, Pl. Dom na Puntijarki, Grafiar, Glavica, Risnjak, Lipa, ), 2 hotela (Tomislavov dom, Janica), planinarski domovi s posebnim reimom koritenja (Dom Crvenog Kria na lokaciji Sljeme, Pansion Medvednica na lokaciji malo Sljeme) te nekolicina planinarskih izletita i lovakih kua (kao npr. Zlatni medvjed, Grofica, Lugareva kuica) koji nude samo ugostiteljske usluge. Vidikovci Toke i potezi panoramskih vrijednosti - vidikovci znaajna su komponenta turistikih atrakcija Medvednice i time odredita posjeta te ih je u tom kontekstu potrebno odgovarajue opremati i koristiti.
178

Na istaknutim reljefnim prostorima te potezima znaajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne planira se gradnja graevina, osim piramida te e se bez obzira na status vlasnitva osigurati njihova javnost koritenja i ureivanje u skladu s obiljejem prostora. Ovi prostori mogu biti opremljeni informativnim panoima, nadstrenicama, klupama i drugom opremom te na prostorima uz javne cestovne komunikacije, gdje je to mogue, nunim parkiralinim prostorom. Potrebno ih je odravati, ne izgraivati osim opremanja opremom u funkciji odmorita ili osiguravanja boljeg dosega pogleda gradnjom razglednih piramida. Vinske ceste S obzirom na nekoliko veih vinorodnih breuljaka i jaku vinogradarsku tradiciju, u budunosti je mogue oekivati i nekoliko vinskih putova. Potrebno je napraviti plan vinskih cesta s moguim sadrajima: vidikovci, odmorita, ugostiteljski lokali i sl. Parkiranje 7oo parkirnih mjesta uz pojedine sadraje (Tomislavov dom, Grafiar, Izvia, Puntijarka i dr.) osnovni je limit parkiranja u vrnoj zoni. Nema ureenih parkiralita za masovni dolazak automobilom, to je i poeljno da tako i ostane. (Znatnije poveanje parkirnog prostora na Sljemenu uvjetovalo bi i vei porast automobilskog prometa, to s gledita zatite prirode, kapaciteta prostora i sigurnosti nije poeljno. Zato valja istraiti mogunosti smjetaja parkiralita u podnoju Medvednice, a do vrha uspostaviti vezu javnim prijevozom (iara, minibus i dr.). Gorska sluba spaavanja Za potrebe funkcioniranja Gorske slube spaavanja, posebno tijekom sezone rekreativno-sportskih aktivnosti, prilikom izrade prostornih studija ili programa za pojedine lokacije u Parku prirode, potrebno je predvidjeti sljedee prostore: 1) Vrna zona Za skijalite: a) Interventna baza Sljeme trebala bi biti locirana u zoni samog vrha tako da se iz nje spaavanje moe obavljati na cijelom podruju skijakih staza i ire. Taj prostor trebao bi sadravati: - priruna ambulanta za prihvat i skrb o unesreenima, - skladite za sanitetski materijal i opremu za spaavanje, - prostor za odmor i boravak spaavatelja, - sanitarni vor, - garani prostor za snjena vozila. b) Priruni prostori za interventnu ekipu i opremu na lokacijama: inovnika livada zbog velikog broja korisnika prostora tokom cijele godine Donja stanica skijake sedenice Markovak Meustanica na buduoj gondoli iz Bistre c) Prihvatno informativni centar GSS na lokaciji planinarskog doma eljezniar sastoji se od prirune ambulante i ureda te oznaenih parkirnih mjesta za hitnu pomo i vozila GSS. 2) Nordijski centar Za kvalitetno spaavanje na lokalitetu vrha Puntijarka treba osigurati prostor od oko 20m2. 3) Istoni dio Medvednice Na podruju Kaptolske lugarnice na Gorici treba predvidjeti priruni prostor za smjetaj spaavatelja i opreme veliine oko 20m2. 4) Zapadni dio Medvednice Na podruju Ponikve potrebno je predvidjeti priruni prostor za smjetaj spaavatelja i opreme veliine oko 20m2. Na Krumpiritu se planira lokacija za helidrom zbog to kvalitetnijeg i breg transporta unesreenih. Potrebno je osigurati kvalitetan pristup navedenim tokama za vozila hitne pomoi i GSS-a. 179
3.6. PROJEKCIJE RAZVOJA STANOVNITVA (2001.- 2015.)

Analiza postojeeg stanja i rasporeda stanovniva u prostoru Parka, uzimajui u obzir demografska kretanja i procese ukupnog razvoja konurbacijskog prostora Grada Zagreba, polazne su osnove za planiranje budueg demografskog razvoja u PP Medvednica. U razdoblju do 2015. planira se neto dinaminiji rast stanovnitva na ovom podruju, uz umjerenu prosjenu godinju stopu od 0,62 %, ime bi se ukupan broj stanovnika u ovom prostoru poveao za 9 posto. Tako bi ukupno podruje Parka 2015. godine u sadanjim granicama imalo oko 36.300 stanovnika sa stalnim stanovanjem ili oko 2.900 osoba vie u odnosu na 2001.godinu. Bistransko podruje i dalje bi raslo najdinaminije i to po prosjenoj stopi od 0,81 % godinje, slijedi sesvetsko, zatim zagrebako podruje. Za stubiko podruje takoer se oekuje ubrzanje stope demografskog rasta, naroito u ruralnim naseljima. U ovom planskom razdoblju na podruju Parka prema tipu demografskog razvoja prevladavat e regeneracija imigracijom, izuzev bistranskog podruja koje e imati povoljniji i to uravnoteeni tip razvoja. U uravnoteenom tipu razvoja stanovnitva bioreprodukcija je postojanija, povoljnija je dobna struktura s veim porastom ukupnog stanovnitva, ali i pozitivnim prirodnim prirastom. TABLICA 14. Projekcija stanovnitva u Parku prirode Medvednica u razdoblju 2001. - 2015.
Podruje Parka/ prostorne cjeline Popis 2001. Prosjena god. stopa rasta 2001. 2015. Indeks Broj stanovnika 2015.* 2015./200
1. Zagrebako podruje 2. Sesvetsko podruje 3. Stubiko podruje 4. Bistransko podruje Ukupno: Izvor:
17.029 3.598 7.204 5.582 33,413
0,55 0,75 0,42 0,81 0,62
108,0 111,0 106,0 112,0 109,0
18. 400 4. 000 7. 640 6. 260 36.300
Popis stanovnitva, domainstava i stanova 1991.i 2001., Dravni zavod za statistiku, Zagreb; Projekcije: Gradski zavod za prostorno ureenje, Zagreb * Podaci o broju stanovnika 2015., kao i indeksi su zaokruene vrijednosti.
Ovakva demografska kretanja temelje se na pojaanom procesu suburbanizacije okolnog zagrebakog prostora, koja zahvaa i prostor naselja, opem porastu afiniteta graana za stanovanjem u prirodnijem okoliu, posebno u radijusu dnevnih migracija u Zagreb, kao i sve povoljnijim uvjetima kreditiranja stambene izgradnje. Za takav demografski razvoj u narednom razdoblju smatra se da uglavnom postoji dovoljno neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja u pristupnom podruju Parka, pa ne bi smjelo doi do ugroavanja prirodnih vrijednosti. Realizacijom provedbenih mjera iz ovog plana u narednom razdoblju doi e do porasta salda preseljavanja stanovnitva iz ostalog podruja naselja Zagreb prema zagrebakom podruju Parka prirode, ali i iz zagrebakih i ostalih naselja ireg regionalnog prostora prema drugim naseljima u okviru Parka. Time bi se ostvario ravnomjerniji razmjetaj stanovnitva na prostoru Parka prirode, uz poboljanje njegovih strukturnih obiljeja, posebno dobne strukture stanovnitva i porasta stopa nataliteta. U zagrebakom podruju, u skladu s dokumentima prostornog ureenja Grada Zagreba, odvijat e se daljnja stambena izgradnja, preteito obiteljskih kua, to e utjecati na umjereni porast stanovnitva. U ovo podruje doseljavat e uglavnom stanovnitvo iz ostalog dijela Grada s viim ivotnim standardom, viim zaradama i visokim obrazovanjem. Ovi dijelovi naselja Zagreb uglavnom su urbanizirani, a proces deagrarizacije ve je zavrio. Prioritet je ureenje naselja daljnjom izgradnjom nedostajuih drutvenih i uslunih sadraja te bolje prometno povezivanje sa sreditem grada i tako doprinos poboljanju uvjeta ivota stanovnitva. 180

U ostalim podrujima Parka prirode naglasak e biti na zadravanju postojeeg i privlaenju novog, prvenstveno mlaeg stanovnitva, kroz programe revitalizavcije ruralnih i slabije urbaniziranih naselja, naroito onih koja imaju depopulacijska obiljeja. Povezivanjem ruralnih i urbanih podruja, dolo bi do poboljanja uvjeta ivota i standarda stanovanja te porasta gospodarskih djelatnosti, posebno onih koje se uklapaju u koritenje i ouvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode. U takvom buduem uravnoteenijem demografskom razvoju postojee autohtono i novodoseljeno stanovnitvo utjecat e na usklaivanje izmeu ljudskih potreba na jednoj strani te ouvanja i racionalnog koritenja prirodnih vrijednosti na drugoj strani. Primjenom planiranih pravila izgradnje naselja pristupnog podruja i ukupnih mjera provedbenog dijela Plana, ujedno e utjecati na vee koritenje prostora Parka (razgledavanje, doivljavanje i rekreativne aktivnosti) od strane povremenih korisnika odnosno posjetilaca. Prema tome, ravnotea izmeu ouvanja i racionalnog koritenja, predstavlja osnovnu poruku u okviru budueg demografskog razvitka Parka.
Mjere demografskog i gospodarskog razvoja

U cilju postizanja povoljnijeg demografskog i gospodarskog razvoja u Parku prirode, uzajamne potpore i ravnotee ovjeka i okolia treba poduzimati sljedee mjere i aktivnosti: 1. ublaavanje prostorne demografske polarizacije (na relaciji gradska seoska naselja) postii prvenstveno kroz programe oivljavanja seoskog gospodarstva, poljoprivrede, seoski turizam, sitnu proizvodnju, obrtnitvo i uslune djelatnosti; 2. programi se moraju operativno razraditi na upanijskoj, opinskoj odnosno gradskoj razini uz prijedlog gospodarskih, demografskih, vremenskih i zatitnih prioriteta te plan financijskih poticaja ili dravnih subvencija; 3. glede djelatnosti i demografskih ciljeva iz ovog plana te racionalnog koritenja i zatite prostora posebnih obiljeja Parka prirode prednost u poticajima trebaju imati sljedee tradicionalne, ali i suvremene djelatnosti kao to su: proizvodnja ekoloki zdrave hrane, druga proizvodnja i sitni obrti, prvenstveno obiteljski, na osnovi prirodnih resursa (npr. povrtlarstvo, voarstvo, proizvodnja ajeva, pelarstvo, peradarstvo i sl.) zatim seoski turizam, ugostiteljstvo na bazi domae proizvodnje i druge uslune djelatnosti; 4. zbog sitnih poljoprivrednih parcela poljoprivrednike u stubikom, sesvetskom i bistranskom podruju trebalo bi poticati i pomagati im da, ostvaruju dohodak zapoljavajui lanove obitelji na razliitim aktivnostima u gospodarstvu i / ili izvan njega npr. komplementarno u poljoprivredi i seoskom eko turizmu, ukljuujui i smjetajne kapacitete, ugostiteljstvo i sl. Upravo je autohtono poljoprivredno i ostalo stanovnitvo uvar prirodne i kulturne batine na ovom, prostoru. Stoga ih drava treba potaknuti i podrati da tite odravaju i poboljavaju kvalitetu ovog krajolika koji je ope dobro.49 5. nadlene dravne institucije (ministarstva), upanije, zatim opine i gradovi kojima pripadaju naselja odnosno dijelovi naselja u ovom parku prirode, trebali bi razraditi itav sustav stimulativnih mjera, kao to su: povoljniji stambeni i gospodarski krediti za izgradnju kua i proizvodnih pogona na obiteljskom imanju, porezna rastereenja, poboljanje infrastrukture, prijedlog prioriteta djelatnosti i drugo. Sve s ciljem zapoljavanja lanova kuanstva, posebno mladih obitelji, pa i privlaenja mlaih iz gospodarskim inicijativama drugih podruja.
To se potie diljem Europe. Na poticaj Vijea Europe i kod nas je inicirana provedba Strategije za ruralnu Europu, Europskog vijea za sela i male gradove (ECOVAST), jo od 1984. godine, pozivajui na ukljuivanje svih europskih zemalja, vlada i pojedinaca na akciju u svrhu unapreenja dobrobiti ruralnih zajednica i zatitu ruralne batine. To je naroito vano za prostore parkova prirode.
49
181

6. pri odabiru djelatnosti koja se subvencionira u ovom podruju, za razliku od poticaja razvoju sela izvan parka prirode prednost trebaju imati programi vezani uz zatitu prirodnih vrijednosti Parka prirode, demografsku obnovu sela s bogatom prirodnom, kulturnom i krajobraznom batinom (npr. sela i zaseoci Gornje Stubice i dr.); 7. navedene i druge programe djelovanja u ovom prostoru s razine dravne ili lokalne vlasti obavezno treba donositi kroz traenje (usklaivanje) miljenja lokalnog stanovnitva (anketiranjem u pripremnoj fazi, javnim pozivom, preko mjesne samouprave i sl.), nikako nametanjem odozgo, ne zanemarujui ni u jednom momentu iznimnost prirodne sredine50; 8. pri tome imati u vidu stanje demografskih resursa radno aktivnog stanovnitva kao nosioca provedbe i takvih programa. Kako u ruralnim naseljima ovog podruja ponegdje i nema demografskih rezervi radne snage to je potrebna prethodna akcija radi animiranja novodoseljenog mlaeg stanovnitva iz ireg lokalnog prostora ili povratnika, voljnih i sposobnih za provedbu takvih programa. 9. mogue je provesti i potrebno obrazovanje i obuavanje uz pomo Republike Hrvatske za ciljano obavljanje pojedinih djelatnosti, uz uvanje prirodnog i kulturnog nasljea u svim podrujima Parka prirode Medvednica. 10. U zagrebakom podruju Parka, naroito u istonom prigradskom dijelu etvrti Podsljeme i Gornja Dubrava dovriti urbanizaciju naselja sa svim jo nedostajuim, a potrebnim sadrajima, ukljuujui prioritete dogovorene s lokalnom samoupravom (npr. sportske i kulturne objekte, zdravstvene stanice, ustanove za starije osobe pogodne za smjetaj na ovom prostoru i drudruge); 11. osim navedenih mjera za ruralni krajobraz i njegovo stanovnitvo za podruje Gornje Stubice, posebno naselja koja imaju depopulaciju, radi zaustavljanja daljnjeg iseljavanja, koristei prirodne i kulturno povijesne vrijednosti ovog podruja, ali i ostalog podruja Parka, uz uvanje tog naslijeenog kapitala iskoristiti ga za promidbene i turistike svrhe, radi privlaenja veeg broja posjetilaca. Treba imati na umu da ovdje nije potreban masovni turizam ve odrivi turizam, preciznije eko turizam, koji vodi rauna o prirodnoj i kulturnoj batini; 12. ume Medvednice, privatne i dravne, lokalno stanovnitvo treba obazrivo koristiti za poticanje lokalnog gospodarstva temeljeno na tradicionalnim umarskim vjetinama i iskoritavanju umskih proizvoda, ienje za ogrijev, obazrivo koritenje bilja i ivotinja (umskih prostora) za hranu i prihod. ume su prirodno bogatstvo parkova prirode koje, uz ostalo, omoguuju stanovnitvu rekreaciju i turizam; 13. Poduzimati mjere za razvoj stoarstva u ruralnim naseljima podruja Parka i to ne bilo kakvog stoarstva ve tradicionalnog, uz prirodnu prehranu, koje je i u funkciji ouvanja i pospjeivanja bioraznolikosti. Sve navedene mjere za poticanje odrivog gospodarskog razvoja, ujedno su u funkciji ostvarivanja planiranih demografskih ciljeva, ravnomjernijeg rasporeda stanovnitva i demografske obnove ovog podruja. Dakle, djelatnosti koje su Parku prirode Medvednice poeljne imaju svoju osnovu u prirodnim, kulturnim i demografskim resursima. Izuzetak je dio ruralnih naselja koja imaju najbolje prirodne uvjete za provedbu glavnine nabrojenih mjera, ali nedostatak mlaeg, radnosposobnog stanovnitva, pa im je potrebna demografska obnova izvana.
Lokalno stanovnitvo ima znatno bolju spoznaju za ono to je pogodno i odrivo na njihovom podruju, nego to to mogu imati dravna i upanijska tijela. Stanovnitvo je uostalom provedbeni nosilac aktivnosti, a vlasti samo trebaju pomoi u stvaranju uvjeta za realizaciju ovakvih zajednikih ciljeva i na njima zasnovanih programa.
50
182

Oekuje se da e se na razini Republike Hrvatske. a u suradnji sa upanijama u narednom razdoblju razraditi sustav pravne, gospodarske i financijske potpore zajedno sa mjerama zatite ovog dragocjenog prirodnog prostora.
3.7. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.7.1. Prometni sustav

Prometni sustav na podruju Parka prirode Medvednica ini razgranatu mreu komunikacija razliitih tehnikih obiljeja, naina i svrhe uporabe te uloge u prostoru: javne (upanijske i lokalne) ceste, druge ceste i ulice u graevinskim podrujima naselja, umske ceste i prilazi graevinama i parkiralitima, pjeake staze i etnice na vrnom podruju te ostali planinarski putevi, biciklistike staze, staze za invalide i iare. Pri tome valja istaknuti znaenje rubnih cesta i njihovu veliku duljinu (78,5 km) kojima je odreena granica Parka prirode. Preteno upanijskog i lokalnog znaenja, ove ceste premda imaju vanu ulogu u graevinskim podrujima naselja, znaajne su u prometnom sustavu Parka prirode radi dostupnosti i fleksibilnosti sustava posjeivanja pojedinih lokaliteta. Osnovna znaajka prostorne organizacije prometa u ovom planu sastoji se u formiranju mree kompleksnih ulaznih zona i ulaznoinformativnih punktova (ulaza) na rubu Parka i s tim u vezi planirani reim organizacije prometa.
3.7.1.1. Kompleksne ulazne zone BISTRA

Postojea mjesna ulica u Gornjoj Bistri zajedno sa umskom cestom kao nastavkom do kamenoloma Gornja Bistra, odreena je Prostornim planom kao upanijska cesta. Predviena je rekonstrukcija postojeih dijelova trase do standarda upanijske ceste sa pjeakim i biciklistikim stazama od sredita Gornje Bistre do kamenoloma. Automobilski promet zaustavlja se u prometnom terminalu u sklopu kompleksne ulazne zone u kamenolomu. Predvia se rekonstrukcija postojee umske ceste od kamenoloma Bistra do podnoja Crvenog spusta u smislu poboljanja tehnikih karakteristika ceste kao pristupnog puta za potrebe umarije, interventnih vozila te pristupa do sportsko-rekreacijskog podruja. Javni promet Gradske i meumjesne autobusne linije sa Zagrebom, Zapreiem i drugim mjestima izvan Parka prirode. Stajalite i okretite planirano je na prometnom terminalu u kamenolom. Unutranji promet od kamenoloma prema destinacijama u Parku prirode predvien je novom iarom sa donjim stajalitem u prometnom terminalu te mini-bus linijama. Za novu iaru na relaciji Sljemekamenolom Gornja Bistra potrebna su dodatna istraivanja koridora i poloaja stajalita. Kod odreivanja poblie lokacije gornjih stajalita prometni i graevinski aspekti lokacije moraju se podrediti uvjetima zatite okolia a posebno ouvanju preostale umske vegetacije vrnog podruja. Parkiranje U sklopu prometnog terminala planirana su parkirna mjesta na terenu ili unutar same terminalne zgrade za osobna vozila posjetitelja, javne autobuse, mini-buseve i autobuse putnikih agencija. Osobni automobili Javni autobusi Mini-busevi Ostali autobusi Pjeaki i biciklistiki promet 250 300 PM 4-5 PM te dva stajalita za iskrcaj putnika 4-5 PM 8 PM 183

Staze uz planiranu upanijsku cestu od sredita Gornje Bistre do terminala. Nastavak u Parku prirode pjeakim (planinarskim putevima) i biciklistikim stazama. Terminalna graevina Planira se kao funkcionalna cjelina osnovnih prometnih i ostalih prateih sadraja. Uz donje stajalite iare kao glavnim prometnim objektom koji osim pogonskog obuhvaa i prostor za putnike (ekaonica, prodaja voznih karata i dr.) graevina mora sadravati i druge pratee sadraje u funkciji posjeivanja Parka prirode: turistike informacije, ugostiteljstvo, trgovine, prezentacije i dr. Terminalna graevina kao javna mora biti dostupna svim uzrastima stanovnitva ukljuujui i osobe s invaliditetom. PILA ulazna zona u istraivanju Postojea upanijska cesta br. 2219 Stubike Toplice Pila zadrava se kao jedan od najznaajnijih sjeverni cestovnih prometnih prikljuaka Parku prirode kojem gravitira Krapinsko Zagorska upanija. Na lokalitetu Pila kao jedan od sadraja kompleksne ulazne zone planiran je prometni terminal sa terminalnom graevinom i parkiralitima za osobna vozila i autobuse te linijama mini-bus-a za nastavak organiziranog posjeivanja. Javni promet Predviena je mogunost uvoenja javnih lokalnih i meumjesnih autobusnih linija iz vanjskog prostora do prometnog terminala u sklopu kompleksne ulazne zone Pila. Nastavak prema uem podruju Parka prirode planiran je mini-bus linijama. Parkiranje U sklopu prometnog terminala treba osigurati prostor za parkiranje osobnih vozila, javnih autobusa te autobusa putnikih agencija.
Osobni automobili Javni autobusi Autobusi putnikih agencija Minibusevi
75 100 PM 2-3 PM te jedno stajalite za iskrcaj putnika 2-3 PM 2-3 PM
Pjeaki i biciklistiki promet Pjeaka staza planinarski put br 39 : Stubike Toplice Pila Markov travnik Sljeme. Biciklistiki promet mogu upanijskom cestom 2229. Terminalna graevina Planira se kao kljuni prometni punkt za posjetitelje vrnog dijela Parka prirode koji dolaze iz pravca Stubikih Toplica. Pored prometnih povrina za cestovni osobni i javni promet koji se planiraju na terenu, u terminalnu zgradu smjestit e se prometni sadraji (ekaonica, blagajna za karte i prometne obavijesti), zatim usluni (ugostiteljski i trgovaki sadraji) te informativni sadraji. Terminalna graevina kao i vanjski dijelovi terminala moraju biti dostupni i osobama sa invaliditetom. Ostali ulazi Postoji jo 16 vanijih ulaza u Park (estine-Luki-Medvedgrad-jednosmjerna asfaltirana umska cesta kojom je omoguen kolni pristup povijesnoj cjelini arheolokog lokaliteta Medvedgrad, sa mogunou pristupa Medvedgradu i ugostiteljskim objektima Medvedgrad, Lugareva kuica i Kraljiin zdenac;
184

Vrape-Zelena magistrala-gradska prometnica koja zavrava na livadi Ponikve. Trebala bi voditi iskljuivo do zadnjih kua, a na ulasku u vrijedan umski kompleks, prometnicu bi trebalo zatvoriti za promet. Promet motornim vozilima bio bi dozvoljen iskljuivo vlasnicima okolnih uma, umariji, dostavnim vozilima planinarskog doma Glavica i Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica; Kamenolom Bistra-Otrica-umska cesta iskljuivo namijenjena za servisiranje skijalita, dovoz skijaa do podnoja skijalita, potrebe umarije, Javnu ustanovu Park prirode Medvednica; Podsused, Gornji Stenjevec, Markuevac, Markuevaka trnava, uerje, Vugrovec, Kaina, Plasie-Laz, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubike Toplice, Donja Bistra, Mikulii - Pongraeva lugarnica ) te 34 sporednih (manje frekventni, loije prometne dostupnosti i parkiranja) ulaza u Park . Najvaniji oblik posjeivanja na Medvednici je tradicionalni pjeaki sustav posjeivanja zbog ega Medvednica ima naglaen izletniki karakter. Posebno se moe izdvojiti Glavni planinarski pravac ili transverzala koja povezuje krajnje istone i zapadne toke Parka, a na njega se prikljuuju 23 planinarska puta. Ovaj nain posjeivanja Medvednice treba i dalje odravati. Postoji 67 planinarskih puteva (120 godina planinarstva!) do kojih se moe doi automobilom ili javnim prijevozom. Isto tako trasirano je 2004. godine i obiljeeno 15 biciklistikih staza ili 112 km.
3.7.1.2. Cestovni promet

Cestovna mrea unutar Parka prirode sastoji se od javnih (dravnih, upanijskih i lokalnih) cesta i ostalih cesta i ulica u graevinskim podrujima, umskih cesta i servisnih prilaza graevinama. U planu su, osim postojeih, predvieni planirani koridori cesta te mogui ili alternativni koridori za istraivanje. Za neke javne i umske ceste znaajne u organizaciji prometa u Parku planiraju se poboljanja tehnikih uvjeta za odvijanje prometa (rekonstrukcija i modernizacija). Poboljanje je inae mogue provoditi i na ostalim cestama u Parku prirode pod uvjetom da se potuju uvjeti zatite prirode i okolia. Dravne ceste Brza dravna cesta vor Popovec - tunel Laz - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - vor Zabok kao dio, prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske, planiranog dovrenja zagrebakog cestovnog prstena. U planu je osiguran prostor irine 70 m koji se u duljini 2 km nalazi na rubu Parka prirode (Kaina - tunel Laz) zajedno s koridorom postojee ceste D29. Postojea dravna cesta Soblinec - Kaina - Marija Bistrica preko prijevoja Laz koja je dijelom poloena po istonoj granici Parka prirode. Nakon izgradnje brze dravne ceste na istom smjeru ovoj e se cesti smanjiti znaenje. Mogui ili alternativni koridor u istraivanju za trasu potencijalno dravne ceste kroz sjevernu periferiju parka prirode na pravcu: vor Zabok - Stubika Slatina - Strmec Stubiki - Stubike Toplice - Donja Stubica - Gornja Stubica - Sv. Matej - D29.
upanijske ceste Osim postojeih upanijskih cesta koje se zadravaju i na kojima su mogua poboljanja (pod postojeim upanijskim cestama podrazumijevaju se ve razvrstane i one ceste koje su ovim planom planirane kao upanijske), planirane su i nove upanijske ceste potrebne za funkcioniranje sustava posjeivanja: cesta Gornja Bistra kompleksna ulazna zona u kamenolomu; cesta juna obilaznica Stubikih Toplica; ceste uz istoni i zapadni rub Spomen podruja Seljakoj buni u Gornjoj Stubici.
185

Za funkcioniranje vrnog podruja predviena je obzirna rekonstrukcija povijesne Sljemenske ceste od Blizneca do eljezniara u duljini od 12,4 km. Radi uvoenja mini-bus linije po vrnom podruju Medvednice od Grafiara do Hunjke planirana je rekonstrukcija i tog poteza kojeg ine dijelovi postojeih upanijskih cesta 1048 i 2219. Lokalne ceste, ostale ceste i ulice u graevinskom podruju prikazane su na kartografskom prikazu 1.B. Promet, preteno kao dio postojee i prostornim planovima odreene ceste i ulice u naseljima. Radi koritenje prostora naputenog kamenoloma Markuevec kao potencijalnog javnog prostora, potrebno je detaljnijim planom istraiti novi povoljniji cestovni prikljuak na Markuevaku cestu. Osim kvalitetnijeg pristupa prostoru biveg kamenoloma tom bi se cestovnom prometnicom omoguio i odgovarajui prikljuak na inae kvalitetnu umsku cestu Markuevac Hunjka. umske ceste i servisni kolni prilazi graevinama su onaj dio prometne infrastrukture Parka prirode koji se za javnost i vozila koristi povremeno i pod odreenim uvjetima osim interventnih vozila i servisa. umske ceste koje imaju veu prometnu ulogu u Parku kao to su kolni prilazi donjim dijelovima skijakih staza mogu se, ukoliko postoje prostorni uvjeti i ne ugroava se prirodni okoli, rekonstruirati kao javne ceste. Planom je predvieno ureenje ili rekonstrukcija ovih umskih cesta: cesta Rasuha Bistransko sedlo kao potencijalna javna cesta (umjesto, u Prostornom planu Zagrebake upanije i Prijedlogu Prostornog plana opine Bistra, predloene trase od Otrice preko skijakih spustova do enskog sedla na Sljemenu).
Planirane su rekonstrukcije postojeih javnih cesta znaajnih za prometni sustav Parka: - Sljemenska cesta; - Vrna cesta od Grafiara do Hunjke preuredit e se za dvosmjerni promet u cijeloj duljini i urediti stajalita za uvoenje lokalne autobusne linije; - cesta iz Gornje Bistre do kompleksne ulazne zone Bistra kao nova upanijska cesta. Parkiranje i pratei sadraji uz ceste Unutar graevinskih podruja naselja kao i uz graevine izvan tih podruja te kod ulaza i u sklopu kompleksnih ulaznih zona, treba osigurati prostore za stacioniranje cestovnih vozila. Pri tome se u graevinskim podrujima ti prostori osiguravaju na parceli, osim u centrima naselja i uz javne sadraje gdje se dio tih potreba moe osigurati i na javnoj povrini. Normativne veliine broja parkirnih mjesta u graevinskim podrujima odredit e se odredbama za provoenje ovog Plana. Pratei prometni sadraji uz javne i druge ceste unutar Parka prirode (benzinske postaje, moteli i dr.) mogu se graditi na prilaznim i rubnim cestama u naseljenim dijelovima izvan njih u skladu s propisima. Unutar Parka prirode osim smjetajnih graevina nisu predviene benzinske postaje.
3.7.1.3. eljezniki promet

eljeznika pruga II. reda Zabok Gornja Stubica jedina je eljeznika pruga u Parku prirode. Na podruju Stubikih Toplica prelaskom dravne ceste D307 ulazi i nakon 1,4 km na podruju Donje Stubice izlazi iz Parka prirode. Kao jednokolosijena neelektrificirana eljeznika pruga planom se predvia njena modernizacija. Predvieno je istraivanje koridora eljeznike pruge za gradski i prigradski promet na trasi Zagreb (tunel Gaani) Stubike toplice (spoj na postojeu prugu II reda Zabok Gornja Stubica). iara Sljeme, planirana kabinska iara po trasi postojee kojoj zbog zastarjelosti pogona i drugih nedostataka istjee vanost atesta 2004. 186

Nova iara produit e se u podnoju do glavne kompleksne ulazne zone u Dolju gdje e se formirati prometni terminal sa tramvajskim i autobusnim stajalitima, parkiralitem za automobile i turistike autobuse te komplementarnim uslunim sadrajima. Bistranska iara je planirana kabinska iara od kompleksne ulazne zone u naputenom kamenolomu Gornja Bistra prema zoni vrnog podruja. Trasa te ostali tehniki i ekonomski parametri istrait e se posebnim strunim elaboratom i studijom o utjecaju na okoli. Osim krajnjih postaja valja istraiti mogunost i potrebu jedne ili vie meupostaja. Trasa iare ucrtana na kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena prostora, Povrine za razvoj i ureenje i 2. Infrastrukturni sustavi, Promet je naelna pa su mogue promjene kao rezultat detaljnijih istraivanja zbog kojih nije potrebna izmjena i dopuna ovoga Plana. Ostale postojee otvorene iare koje se zadravaju mogu se obnavljati i poboljavati bez znaajnije promjene prostornih elemenata.
3.7.1.4. Zrani promet

Helidrom. Planom se omoguuje ureenje prostora helidroma na Sljemenu radi hitnih medicinskih intervencija. Prostorni poloaj na Krumpiritu u Planu je naelan i podlijee provjerama navigacijskih elemenata i pobliem odreenju lokacije.
3.7.1.5. Pjeaki i biciklistiki promet

Razgranata mrea tradicionalnih planinarskih puteva na Medvednici omoguuje velikom broju izletnika razliitog uzrasta i fizike spremnosti pjeaenje po itavom prostoru Parka prirode. Od cijele mree u Planu je posebno izdvojen potez najvee koncentracije gradskih izletnika na sredinjem vrnom podruju izmeu Grafiara i Puntijarke, u duljini od oko 5 km., za ureenje pjeake etnice i staze za invalide koristei pri tome po nagibu i trasi pogodne dijelove postojeih staza. Postojea staza za invalide u Bliznecu se zadrava. Zbog zaputenosti dobrog dijela planinarskih staza potrebno ih je obnavljati poboljavajui sustav oznaka i opi standard informiranja i ureenja, ukljuujui manja proirenja i odmorita na raskrijima puteva, kod izvora, vidikovaca i na drugim prikladnim mjestima, prema posebnim strunim uvjetima. Obnova planinarskih staza ukljuuje sanaciju radi erozije i unitene vegetacije. Planom je omogueno ureenje i koritenje nekih planinarskih puteva i umskih cesta za bicikliste. Ureenje biciklistikih staza i traka mogue je i uz ostale javne ceste bilo kao posebne staze ili trake na kolnicima. Tradicionalni hodoasniki pravci kretanja prema Mariji Bistrici su: estine Sljemenska kapelica Hunjka Roieva sjenokoa Tepina pica Laz Marija Bistrica Markuevaka Trnava Vidovec Marija Snjena Roieva sjenokoa Tepina pica Laz Marija Bistrica uerje gani dol Gornja Planina Podjezera Laz Marija Bistrica.
Te se staze mogu oznaiti i opremiti odmoritima i prikladnim sadrajima. Osim navedenih mogu se istraiti i drugi putevi i staze sa slinim obiljejima i ureenjem.
187
3.7.2. Pota i telekomunikacije

U sustavu nepokretnih telekomunikacija dugoronim planom predvia se izgradnja moderne digitalne integrirane telekomunikacijske mree sa pojednostavljenom strukturom i upravljanjem kojim e se: poveati broj korisnika, postojeih usluga i uvoditi nove usluge; osigurati maksimalna sigurnost i pouzdanost telekomunikacijske mree ime e se postii kvaliteta pruenih usluga.
Planirano je proirenje postojeih telekomunikacijskih sustava i to poveanjem prijenosnih i komutacijskih kapaciteta i postavljanjem novih podzemnih kabela. Trase za postavljanje podzemnih kabela vezane su uglavnom uz ostalu infrastrukturu, poglavito uz postojeu cestovnu mreu. Izgradnja distributivne kanalizacije predstavlja prvi korak k mogunosti pruanja novih usluga. Dugorono gledano cilj HT-a je izgradnja distributivne kanalizacije do svih graevina u urbanom podruju. U prostornom smislu DTK ne naruava postojee stanje. Uz sagledavanje dananje rasprostranjenosti telekomunikacijske infrastrukture i srednjorono planirane infrastrukture na podruju PP Medvednica gradit e se UPS Gornja Bistra. Planom je, uz postojee, predvien i novi RR koridor TE-TO Sljeme. Za svaku graevinu, bez obzira na visinu, koja se nalazi na trasi RR koridora, ili je u njegovoj blizini moraju se utvrditi elementi ogranienja u detaljnijim planovima ili kod izdavanja lokacijske dozvole. Za graevine koje su izvan zranih koridora, a vie su od 35 m, mora se ishoditi suglasnot za njihovo lociranje u odnosu na RR koridore.
3.7.3. Vodnogospodarski sustav

3.7.3.1. Vodoopskrba
Prema prostornoj organizaciji na podruju grada Zagreba, opskrba vodom prigradskih i seoskih naselja te prirodne cjeline Medvednice planira se objedinjavanje svih gradskih i prigradskih vodovoda u jedinstveni vodoopskrbni sustav Zagrebaki regionalni vodovod. Do konanog povezivanja gradskih i prigradskih vodovoda u Zagrebaki regionali vodovod postupno e se dograivati zagrebaki vodoopskrbni sustav koji osim prostora na junim padinama Medvednice obuhvaa i sjeverni dio Sesveta, zatim e se iriti vodovod Zapreia prema naseljima na jugozapadnim obroncima Medvednice, kao to e se dograivati i Zagorski vodovod irenjem prema naseljima u podruju Medvednice. U opini Donja Stubica planirani su ogranci od rezervoara polazei od istoka na zapad za naselja Karivaro Sveti Matej, Slani potok, Gornja i Donja Podgora, Kapelak, Pile i Kraljev Vrh. Na podruju opine Zaprei potrebno je prvenstveno zatvoriti prsten Zapreikog vodovoda od Bukovja do Donje Bistre i izvesti cjevovod izmeu Poljanica i Gornje Bistre uz dva nova rezervoara Novaki i Poljanice, a potom izvoditi spoj sa sistemom Donja Stubica. Lokalni sustavi koji su se u prethodnom razdoblju koristili za vodoopskrbu: Tisova pe Hornjak, Adolfovac, Gornje Selo, Trtnjak Ferovec, Kaina, Planina Gornja, Planina Donja, Blagua Preputovec, Vugrovec i sl. Sustavno se zamijenjuju zbog oscilacija kvalitete i kvantitete vode tijekom godine. U slijedeem planskom razdoblju Vodoopskrba i odvodnja planira dovrenje izgradnje sustava na podruju Sesveta te izgradnju sustava Jagodite Gornji Jarek u Podsusedu. Na vrnom podruju Medvednice za vodoopskrbu se koristi lokalni vodoopskrbni sustav baziran na kaptai Jelenje vode i vodospreme Sljeme kapaciteta 400 m3 kod TV tornja. Izvor Jelenje vode Planom je 188

odreen kao vodocrpilite sa zonom neposredne zatite prema Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita 51. Postojei sustav zadovoljava postojee kapacitete te planirana poveanja postojeih sadraja, ali obzirom na konfiguraciju terena nije mogue planirati proirenje tog sustava za potrebe planiranih rekreativnih zona. Za takve sadraje, potrebni vodoopskrbni kapaciteti morat e se rjeavati lokalno, bilo zahvaanjem eventualnih izvora u blizini, bilo izgradnjom odgovarajuih vodospremnika. Naelno je vodoopskrba Grada Zagreba podijeljena na 3 vodopskrbne zone, koje karakteriziraju kote preljeva referentnih vodosprema. Treu vodoopskrbnu zonu koja ulazi unutar granica PP Medvednice karakterizira kota preljeva 344,0 m.n.m., odnosno moe se rei da je 320 m.n.m. krajnja visinska kota za koju je mogue osigurati vodoopskrbu iz postojeeg vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba uvaavajui lokalne prilike. S obzirom na postojeu izgraenost iznimno je planiranom zonom vodoopskrbe estinski Kraljevec omoguena vodoopskrba postojeih graevina na podruju estina do 400,0 m.n.m. Pri tome treba voditi rauna da se pri kaptiranju svakog izvora osigura koliina vode potrebna za bioloki minimum flore i faune.
3.7.3.2. Odvodnja
Ovisno o slivnom podruju, prostor PP Medvednice pokrivat e u budue slijedei sustavi sa nainom izgradnje kanala: Zagrebaki kanalski sustav lijeva obala pokrivat e prostor podsljemenske zone tako da se u sredinjem dijelu planira izgradnja mjeovitog tipa kanalizacije, a u istonom i zapadnom dijelu polurazdjelnog naina odvodnje. (Polurazdjelni nain odvodnje sakuplja otpadne snitarne vode i prvi dio kinog vala provinskh voda sa prometnica). Ovom sustavu takoer gravitira kanalizacija na slivnoj povrini zapadnog dijela Sesveta, a izgradit e se kao polurazdjelna kanalska mrea. Zapreiki kanalski sustav - obuhvaa naselja na sjeverozapadnim obroncima Medvednice. Planirana je kao polurazdjelni sustav odvodnje sa uputanjem fekalnih voda prvog dijela kinog vala na ureaje za proiavanje grada Zaprei. Sustav kanalizacije Donja Stubica - planiran je kao mjeoviti sistem u centralnom dijelu naselja Donja Stubica, dok se u junom dijelu naselja Donja Stubica i naseljima na obroncima Medvednice planira izgraditi razdjelni sustav kanalizacije. Osnovicu sistema ini kolektor od Gornje Stubice do Zaboka sa uputanjem otpadnih voda na ureaju za proiavanje Zaboka, a recipijent za proienu vodu je rijeka Krapina. Iz naselja na obroncima Medvednice prihvaa se u sustav kanalizacije samo otpadna sanitarna voda, dok se povrinske vode uvode u okolni teren, odnosno vodotoke. Ui prostor Parka prirode - sa planinarskim domovima i drugim graevinama, pitanje dispozicije otpadnih sanitarnih voda rjeavat e se u odnosu na poloaj te koritenje graevina, odnosno optereenje otpadnim vodama. Intencija je, da vie graevina koristi jedan ureaj za proiavanje otpadnih voda, to je mogue provesti na vrnom podruju Medvednice, dok e disperzno locirani planinarski domovi i graevine morati provesti lokalni sistem odgovarajueg predtretmana otpadnih voda prije uputanja u tlo ili recipijent. Za graevine koje proizvode stalno optereenje otpadnih voda preporuuje se bio-disk ili bio-rol ureaj za proiavanje. U pravilu za svaku graevinu ili grupu graevina potrebno je provesti analizu koritenja te optereenost kao i koliinu otpadnih voda, da bi se odredio nain dispozicije.
51
NN 55/02
189

Za naselja u pristupnom podruju, koja se ne mogu prikljuiti niti na jedan od sustava, planira se izgradnja manjih ureaja za proiavanje otpadnih voda. Izgradnja optimalnog sustava odvodnje u uem dijelu Parka prirode zahtijeva provoenje analize koliine i kvalitete otpadnih voda pojedinano za svaku graevinu ili grupu graevina. Potrebno je izraditi studiju o sustavu odvodnje prije primjene gore navedenih sustava odvodnje ili primjene planinske kanalizacije.
3.7.3.3. Zatita od tetnog djelovanja voda

Radi ublaavanja vodnih valova i bujunih tokova na podruju PP Medvednice predviene su ukupno 33 retencije i jedna akumulacija, od ega je na sjevernim obroncima Medvednice planirano 5 retencija i jedna akumulacija, na zapadnim obroncima 4 retencije, na istonim obroncima 6 retencija i na junim obromcima 18 retencija.
3.7.3.4. Zatita voda

Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota, zdravlja ljudi i zatite okolia te omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene. Kategorizacijom voda utvruje se planirana vrsta vode. Planirana vrsta vode osigurava se izradom planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zatitu voda. Kategorizacijom voda razvrstavaju se vodotoci, dijelovi voda i druge vode u skupine ije vode moraju zadovoljavati propisane uvjete za odreenu vrstu voda, polazei od mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda. Prema Dravnom planu o zatiti voda potoci Medvednice od izvorita do retencija svrstani su u I kategoriju te ih je tako istima potrebno sauvati i zatititi.
3.7.4. Energetski sustav

3.7.4.1. Opskrba toplinskom i elektrinom energijom
Poveanje pouzdanosti, sigurnosti i kvalitete opskrbe elektrinom energijom planira se poboljati izgradnjom novih i revitalizacijom postojeih TS 110/x kV i 110 kV mree te izgradnjom 400 kV prstena gdje je prioritetna izgradnja TS 400/220/110 kV erjavinec i 400/110 kV Zlodi. Unutar obuhvata Plana uz postojee dalekovode 110 kV prikazani su i planirani dalekovodi i to: dvostruki 2x110 kV koji e pvezivati budue rasklopite RP Remete i RP Podsused, a prolazi podrujem Posused-Vrape, rnomerca i Podsljemena; kroz Stubike Toplice i Donju Stubicu junije od naselja planira se 110 kV dalekovod blie trasi planiranog dalekovoda DS 2x400 kV; sjevernim rubom podruja planira se izgradnja dvostrukog 2x400 kV koji e povezivati budue 400/220/110 kV TS erjavinec i 400/110 kV TS Zlodi.
Rubnim dijelovima Parka na podruju Grada Zagreba planira se izgradnja rasklopita Podsused i Remete i TS 110 kV Markuevec. S obzirom na potrebu redovite opskrbe elektrinom energijom potroaa od osobite vanosti koji su smjeteni na vrhu Medvednice, potrebno je dovriti relizaciju raspleta 20 kV vodova iz novoizgraene TS 110/10(20) kV Ksaver tj. daljnju rekonstrukciju odnosno zamjenu postojeih dionica 10 kV kabela koji opskrbljuju Medvednicu elektrinom energijom. Takoer je potreno poloiti i nove 20 kV kabele kako bi se omoguilo koritenje i drugih 110/10(20) kV, odnosno 30/10 kV izvora za to podruje (TS 110/10(20) kV EL-TO, TS 30/10 kV Radniki dol, TS 110/10(20) kV Dubec i eventualno TS 110/10(20) kV Zaprei i NTS 110/10(20) kV Donja Stubica. 190

Snabdjevanje vrha Medvednice elektrinom energijom s jugoistoka Prostornim planom PP Medvednica utvreno je: Pojne toke: TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV Dubec; Pojne toke: TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV EL-TO; Snabdjevanje vrha Medvednice elektrinom energijom s jugozapada: Snabdjevanje vrha Medvednice elektrinom energijom sa zapadne strane: Pojna toka: TS 110/20 kV Zaprei; Pojna toka: TS 30/10 kV Donja Stubica odnosno budua TS 110/10(20) kV Donja Stubica. Snabdjevanje vrha Medvednice elektrinom energijom sa sjeverne strane: Trasu dalekovoda 2x400 kV potrebno je ispitati vodei rauna prvenstveno o injenici da se radi o zatienom dijelu prirode - Parku prirode. Unapreenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV predvidjeti u okviru postojeih koridora i prostora uz minimalna potrebna proirenja radi zatite i racionalnog koritenja prostora. Prilikom daljnjeg utvrivanja trase novih dalekovoda iste je potrebno objedinjavati u zajednike koridore s postojeima, odnosno nastojati gdje god je mogue formirati zajednike infrastrukturne koridore. Osiguranje prostora za planirani dalekovod 2x400 kV koji se naelno predvia sjevernim obroncima Medvednice konkretno e se provesti nakon istraivanja vie varijanti i postupka procjene utjecaja na okoli.
3.7.4.2. Opskrba plinom

Na podruju PP Medvednica koriste se ekoloki neprihvatljiva goriva (loivo ulje, ugljen, otpadna ulja autogume, otpadna plastika) pa plinafikaciji ovog ekoloki osjetljivog podruja treba dati posebnu vanost jer je prirodni plin, uz alternativne izvore energije, ekoloki najprihvatljivije gorivo. Cijelo pristupno podruje Parka prirode predvieno je plinaficirati, ali se ne planira plinafikacija pojedninanih dislociranih objekata (npr. Medvedgrad, planinarski domovi ili drugi objekti izvan naseljenih podruja). Juno, istono i jugozapadno podruje pristupnog podruja PP Medvednica je distributivno podruja Gradske plinare Zagreb. Sjeverno i sjeverozapadno podruje pristupnog podruja PP Medvednica takoer se predvia plinaficirati putem drugih distributera. Nakon izgradnje redukcionih stanica iroke potronje i izgradnje srednjetlane i niskotane plinske mree, ostvariti e se svi uvjeti za prikljuenje buduih potroaa pristupnog podruja.
3.8. POSTUPANJE S OTPADOM

Park prirode Medvednica protee se djelovima prostora triju upanija, odnosno tri grada i etiri opine, u kojima otpad zbrinjavaju razliiti koncesionari ili gradska poduzea. Potrebno je izraditi Program cjelovitog i jedinstvenog sustava zbrinjavanja otpada na tom prostoru. Program mora jasno razluiti postupanje u naseljima od prostora cjelovitog umskog kompleksa. Izradu i provedbu Programa osigurati e Javna ustanova Park prirode Medvednica u suradnji s lokalnom samoupravom. Do izrade spomenutoga programa, zbrinjavanje komunalnog otpada na prostoru Parka prirode rjeavat e se:
191

na dijelu koji pripada Gradu Zagrebu (cjeloviti umski kompleks te prigradska i ruralna naselja), otpad e zbrinjavati javno poduzee istoa kao dio cjelovitog sustava postupanja s otpadom u Gradu Zagrebu; na prostoru u obuhvatu Grada Zapreia otpad e zbrinjavati komunalno poduzee Zaprei, kao dio sustava postupanja s otpadom Grada Zapreia; na podruju grada Donja Stubica te prigradskih i seoskih naselja u opinama Stubike Toplice i Gornja Stubica u Krapinsko-zagorskoj upaniji te opinama Bistri i Jakovlje u Zagrebakoj upaniji, otpad e se zbrinjavati prema programu gospodarenja otpadom pojedine lokalne samouprave; u umskom dijelu Parka prirode Medvednica Javna ustanova e (sukladno Pravilniku o unutarnjem redu) osigurati i oznaiti mjesta za odlaganje otpada (npr. za posjetitelje, za objekte koji nisu dostupni automobilom i sl.), a koja e se uklopiti u organizirani odvoz otpada.
3.9. SPREAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI 3.9.1. Mjere za zatitu tla i uma
umska tla. U vrnom podruju areala bukve i jele te umskog javora i obinog jasena, kao i u lipovotisovim umama, u kojima su dominantni tipovi tla distrino smee srednje duboko i duboko tlo te koluvij, odnosno plitko litogeno humusno karbonatno tlo (podruje oko TV tornja, stanice skijake iare i vunica, oko Tomislavovog doma, lugarnice Sljeme, Doma eljezniar i ire) potrebno je radi ouvanja umskih zajednica i opeg loeg stanja umskih ekosustava poduzimati mjere sanacije i obnove humusnog horizonta tla. U Vrnom podruju potrebno je ograniiti promet osobnim automobilima, zabraniti svako asfaltiranje prometnica te daljnje formiranje parkiralinih prostora i gradnju novih graevina. Potrebno je takoer zabraniti sve aktivnosti koje ugroavaju tlo, uzrokuju povrinsku eroziju i otvaranje sloja korjenovog sistema drvea. Sve erozivne procese u umskim sastojinama kao i izvan njih potrebno je sanirati biolokim putem. Posebno je potrebno poumljavanjem odravati rubne dijelove ume uz skijake spusteve te intenzivno koritene pjeake staze, puteve i ceste. Eventualno oblikovanje proirenja te formiranje novih livadnih povrina potrebno je usmjeriti na prostore bez ili s minimalnim nagibom radi spreavanja erozionih procesa. Na rubnim prostorima cjelovitog umskog kompleksa Medvednice kao i u pristupnom podruju treba zadrati postojee ume te stvoriti pretpostavke oblikovanja stabilnih umskih ekosustava. Poljoprivredna tla. Bez obzira na uporabnu vrijednost poljoprivrednih tala pristupnog podruja Medvednice - vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), potrebno je podravati funkcionalnu i oblikovnu strukturu poljoprivrednog prostora. Na poljoprivredne povrine ne mogu se iriti graevinska podruja naselja u skladu s Strategijom prostornog ureenja Hrvatske, osim prema stvarnim potrebama i popunjenou graevinskih podruja. Zatitu tla potrebno je provoditi i nekonvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom te promoviranjem zdrave hrane na postojeoj strukturi parcela i raznolikosti proizvodnje. Gradnju i obnovu graevina izvan graevinskih podruja naselja potrebno je uskladiti s krajobraznim obiljejima prostora i odredbama prostornog plana PP Medvednice. U vrnom podruju areala bukve i jele te umskog javora i obinog jasena PP Medvednica, kao i u lipovo-tisovim umama, u kojima su dominantni tipovi tla distrino smee srednje duboko i duboko tlo 192

te koluvij, odnosno plitko litogeno humusno karbonatno tlo (podruje oko TV tornja, stanice skijake iare i vunica, oko Tomislavovog doma, lugarnice Sljeme, Doma eljezniar i ire) potrebno je radi ouvanja umskih zajednica i opeg loeg stanja umskih ekosustava poduzimati mjere sanacije i obnove humusnog horizonta tla. U vrnom podruju cjelovitog umskog kompleksa potrebno je: ograniiti promet osobnim automobilima, daljnje formiranje parkiralinih prostora i gradnju novih graevina; zabraniti sve aktivnosti koje ugroavaju tlo, uzrokuju povrinsku eroziju i otvaranje sloja korjenovog sistema drvaa; erozivne procese u umskim sastojinama i izvan njih sanirati biolokim putem te poumljavanjem odravati rubne dijelove ume eventualno oblikovanje proirenja te formiranje novih livadnih povrina usmjeriti na prostore bez ili s minimalnim nagibom radi spreavanja erozionih procesa; Na rubnom podruju cjelovitog umskog kompleksa kao i u pristupnom podruju treba zadrati postojee ume te stvoriti pretpostavke oblikovanja stabilnih umskih ekosustava. Bez obzira na uporabnu vrijednost poljoprivrednih tala pristupnog podruja Medvednice - vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla, potrebno je odravati funkcionalnu i oblikovnu strukturu poljoprivrednog prostora, poticati nekonvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju na postojeoj strukturi parcela i raznolikosti proizvodnje te gradnju i obnovu graevina izvan graevinskih podruja naselja uskladtii s krajobraznim obiljejima prostora i ovim odredbama. Na podrujima ugroenim erozijom potrebno je dugorono rjeavanje erozije zajednikim programima vodoprivrede, umarstva i poljoprivrede, osigurati mjerenja i istraivnje erozijskih pojava te provoditi prvenstveno bioloku, a gdje je neophodno i tehniku sanaciju povrina erozije te kontinuirano provoditi obnovu povrina oteenih erozijom. Ureenje zemljita poumljavanjem na prostoru uma PP Medvednice odreuje se osnovma gospodarenja umama i programima za gospodarenje i zatitu uma, a poumljavanje izvan povrina uma provodi se temeljem potreba zatite okolia i krajobraznog ureenja ugroenih i posebno vrijednih podruja na prostoru PP Medvednica. Degradirane ume PP Medvednice sanirat e se mjerama propisanim osnovama gospodarenja umama i programom za gospodarenje umama te poboljavanjem stanja opekorisnih funkcija ume naprednim i potrajnim gospodarenjem te ouvanjem njihove bioloke raznolikosti.
3.9.2. Mjere za zatitu zraka i zatitu od buke

Imperativ zatite zraka na podruju PP Medvednica radi utjecaja lokalnih ali i regionalnih izvora atmosferskog zagaenja te zagaenja porijeklom iz udaljenijih izvora veine susjednih zemalja treba biti meunarodna suradnja te potpisivanje i ratificiranje meunarodnih programa iji je cilj smanjvanje oneienja u atmosferu u Europi. Praenjem kakvoe zraka i oborina potrebno je i nadalje pratiti uinke imisija te drugih nizova kvalitetnih podataka koji omoguavaju praenje trenda zagaenja. Na Puntijarki je potrebno provoditi kompletan program praenja kvalitete zraka i oborine s praenjem stanja onih relevantnih parametara osobito opasnih za umske ekosustave. To se naroito odnosi na praenje lebdeih estica (koliine i njihovog kemijskog sastava) tekih metala u oborini, ozona te ultraljubiastog zraenja koji su od osobitog znaenja za prostor ume Parka. Praenjem ovih parametara osigurat e se procjena rizika i optereenja tvarima o kojima se za sada vrlo malo zna, a to su nuni preduvjeti za prijedlog njihovog eventualnog smanjenja. 193

U skladu s kontinuiranim praenjem klimatskih prilika Medvednice te opremljenosti i mogunosti upotpunjavanja programa mjerenja gore navedenih parametara te sudjelovanjem Hrvatske u svim meunarodnim programima znatno e se smanjiti emisije oneienja u atmosferu. Na cijelom prostoru PP Medvednica, a osobito unutar cjelovitog umskog kompleksa treba preventivnim mjerama sprijeiti stvaranje buke, a osobito od: prometa i aktivnosti vezanih uz umarske radove upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, ureaja i strojeva to nisu buni; aktivnosti posjetitelja te edukativnim i drugim mjerama.
3.9.3. Mjere za zatitu voda i vodnih ekosustava

U planiranim mjerama za zatitu voda potrebno je: sauvati kvalitetu voda I. kategorije potoka u PP Medvednica; zaustaviti trend pogoranja kakvoe vode suvremenim metodama i tehnologijama u odvodnji kao i spreavanjem zagaenja onim sadrajima i pripadajuim kapacitetima koji mogu ugroziti kvalitetu voda; sanirati i ukloniti izvore oneienja, prvenstveno na postojeim i planiranim izvoritima pitke vode koja se tretiraju kao posebno tiena podruja; korisnici koji upravljaju izvoritima pitke vode duni su, na temelju provedenih vodoistranih radova, donijeti posebne mjere sanitarne zatite izvorita; sustavno nadzirati izvore oneienja voda, mogua izvanredna zagaenja i uspostaviti preventivne mjere za spreavanje izvanrednih zagaenja; na pristupnom podruju planirati rekonstrukciju i izgradnju sustava javne odvodnje, a unutar cjelovitog umskog kompleksa odabrati optimalni predtretman odvodnje otpadnih voda sukladno karakteristikama svake pojedine zone odmora i rekreacije, odnsno graevine.
3.9.4. Mjere za zatitu od poara

Veliina prostora to ga obuhvaa Prostorni plan PP Medvednica, specifinost toga prostora i injenica da se unutar obuhvata plana nalaze, osim pojedinanih zona odmora i rekraacije te graevina komunalne i prometne infrastrukture unutar cjelovitog umskog kompleksa i naselja te dijelovi gradova Zagreba i Donje Stubice, uvjetuju planiranje mjera zatite od poara na slijedei nain: u pristupnom podruju, za dijelove gradskih podruja te prigradskih naselja u kojima postoje ili se predviaju niski stambeni objekti do max. visine prizemlje i jedan kat, osigurat e se koliina vode za protupoarnu zatitu od 16 l/sec. (qpo = 16 l/sec). Tlak vode u vodoopskrbnom sistemu treba biti min. 5 bara; u pravilu je osiguran pristup vatrogasnih vozila do svih graevina; u rubnom podruju (od ruba ume do 500 m.n.v.) graevine e se opskrbljivati vodom, u pravilu, iz cisterni ili iz javnog vodovoda ukoliko je mogue izvesti prikljuak dovoljnog kapaciteta i u skladu s tim koristit e se voda za gaenje poara; u srednjem podruju (od 500 750 m.n.v.) osigurat e se voda iz pojedinanih izvora ili cisterni (rezervoara); u vrnom podruju (iznad 750 m.n.v.) osigurat e se za gaenje poara preventivna koliina vode iz Sljemenskog vodovoda.
194

U manjim seoskim naseljima kao i planinarskim domovima i drugim slinim graevinama na Medvednici osigurat e se preventivna koliina vode od q = 16 l/sec. minimalno kroz dva sata za gaenje poara, preko pripadajuih rezervoara. Pristup i prilaz vatrogasnih vozila u pravilu je osiguran do svih objekata, osim za pojedinane zone odmora i rekreacije ili prostore kojima se zbog konfiguracije terena ne moe osigurati prilaz vatrogasnim vozilima. Uz potrebnu koliinu vode definirat e se i drugi posebni uvjeti koje takva graevina treba zadovoljiti u odnosu na zatitu od poara (od upotrebe teko zapaljivih materijala, obrade graevnog materijala i elemenata kemijskim sredstvima - premazima koji pruaju otpornost na laku zapaljivost i sl. do naina koritenja takvih graevina) uz suglasnost i posebne uvjete nadlenog Ministarstva. Graevine i postrojenja u kojima e se skladititi i koristiti zapaljive tekuine i plinovi se ne planiraju graditi na prostoru PP Medvednica. U sluaju da takve graevine i postrojenja postoje u funkciji drugih djelatnosti potrebno ih je prilagoditi i odravati u skladu s sdredbama Zakona o zapaljivim tekuinama.
3.9.5. Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

U pristupnom podruju PP Medvednica nalaze se ili planiraju, u pravilu niski stambeni, pratei i gospodarski objekti male gustoe naseljenosti i izgraevnosti, pa u tom smislu postoje mogunosti za provedbu sustava mjera zatite i sklanjanja stanovnitva. Za pristupna podruja PP Medvednica, za koja su izraeni i usvojeni prostorni planovi ureenja opina / gradova i detaljniji prostorni planovi, sustav i nain sklanjanja stanovnitva rjeavat e se mjerama predloenim tim prostornim planovima. Kao mogui ciljevi napada na podruju PP Medvednica utvreni su sljedei postojei i planirani objekti: 1. UKV i RTV tornjevi; 2. dalekovodi napona od 110 kV i vie. Navedeni objekti to su procijenjeni kao mogui ciljevi napada spadaju u zonu I. i II. stupnja ugroenosti. Zona I. stupnja ugroenosti je zona na udaljenosti od 150 m od objekta, a zona II. stupnja ugroenosti je na udaljenosti od 650 m od objekta. Sva druga podruja izvan ovih zona zone su III. stupnja ugroenosti. U zonama III. stupnja ugroenosti u sluaju ratnih razaranja koristit e se postojei ili graditi novi zakloni. Sukladno stupnju ugroenosti i potrebe gradit e se sklonita osnovne ili dopunske zatite prema posebnim propisima za sklonita kao i posebnim uvjetima nadlenog ministarstva prilikom izrade detaljnije urbanistike dokumentacije. Obzirom da se na podnoju Medvednice nalazi Grad Zagreb, koji po broju stanovnika i statusu upanije spada u gradove I. stupnja ugroenosti, a sklanjanje stanovnitva i materijalnih dobara jo nije posve osigurano, omoguuje se ovim Prostornim planom u podnoju Medvednice gdje postoje topografski uvjeti izgradnje vie sklonita pojaane zatite, a lokacije je mogue utvrditi nakon izrade Studije pokrivenosti sklonitima prostora Grada Zagreba.
195
LITERATURA I IZVORI
A) PROSTOR PARKA PRIRODE MEDVEDNICA 1) Pitomi kesten na Zagrebakoj gori (Ani M., - disertacija, Glas. za umarske pokuse br 7, 1940) 2) Utjecaj Medvednice na visinsku raspodjelu padalina (egota T., Geografski glasnik 19, Zagreb 1958) 3) Prikaz klimatskih prilika planine Medvednice (Kirigin B., Hidrometeoroloki zavod, Zagreb 1963) 4) Smjernice estetskom i rekreativnom ureenju uma Medvednice (Klepac d., umarski list, 1964) 5) Ureajna osnova uma Medvednice (Majer D., 1967) 6) Zatieno podruje (rezervat prirodnog predjela) Ponikve i okolica (Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb 1970) 7) Program turistikog razvoja Medvednice, Prijedlog izgradnje prioritetnih objekata (Interagent biro Planturist, Zagreb 1971) 8) Medvednica studija: Vodoopskrba, kanalizacija, elektroenergetika, PTT (Hidroprojekt, Zagreb 1971) 9) Osnova zatite ivotinjskog svijeta u Izletitu Medvednica, ekspertiza (Car Z., 1973) 10) Evidencija i sistematizacija dokumentacionog materijala, Pripremni radovi za izradu Prostornog plana Medvednice, Knjiga 1 (Urbanistiki zavod grada Zagreba, Zagreb 1974) 11) Pozemni krki fenomeni planine Medvednice kraj Zagreba (Boievi S., Acta Carsologica, VI/6 Ljubljana 1974) 12) Pilot - anketa za prostorni plan Medvednice - radni materijal (Urbanistiki zavod grada Zagreba, Zagreb,1976) 13) ume na Medvednici povodom izrade novih gospodarskih osnova (Ljevak S., Nae planine br 6., 1977) 14) Zatita prirode Medvednice (Gui B., Nae planine (9-10) str. 203 234, 1978) 15) Najbitnije o Medvednici (Blakovi V., (Nae planine 5-6, 1978) 16) HPD i ljeilite na Sljemenu (Poljak . (Nae planine 5-6, 1978) 17) Park prirode Medvednica - studija zatite prirode (Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb 1979) 18) Utvrivanje ekolokog stupnja ugroenosti umskih ekosistema i ostalih prostora vrnog podruja i lokaliteta Brestovec (Prpi B., i suradnici, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za istraivanja u umarstvu, Zagreb 1979) 19) Medvednica, Seizmotektonika (Geofiziki zavod, PMF Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1979) 20) Elaborat konzervatorska dokumentacija za Provedbeni urbanistiki plan centralnog vrnog podruja Medvednice (Regionalni zavod za zatitu spomenka kulture, Zagreb 1979) 21) Klimatske prilike centralnog vrnog podruja Medvednice (Republiki hidrometeoroloki zavod SR Hrvatske, Centar za meteoroloka istraivanja, Zagreb Gri 3, Zagreb, 1979) 22) Vrna zona Medvednice-stanje, problemi i smjernice za zatitu i ureenje (Kamenarovi M., Rukavina M., Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb, 1979) 23) ume Mevednice kao rekreacijsko podruje grada Zagreba (Majer D., poseban otisak iz umskog lista br. 7-8/1980., Zagreb, 1980) 24) Zelene i otvorene povine u osnovama prostornog plana Grada Zagreba, Osnovama prostornog plana podruja posebne namjene Medvednice, radni materijal ( Popovi M., Urbanistiki zavod grada Zagreba, Zagreb, 1984) 196

25) Geoloka graa Medvednice (Crnkovi B., Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu, OOUR Institut za geologiju i mineralne sirovine, Zagreb, 1985) 26) Interesi i stavovi graana i analiza prostornih mogunosti kao osnova planiranja rekreativog sadraja u okviru planinarskog doma I. Pakovski - Puntijarka (Gobec .- diplomski rad, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1986) 27) kola u prirodi, Zimovanje ljetovanje na Medvednici (Hanjak I., Zavod za prosvjetno-pedagoku slubu grada Zagreba i Zajednica opina Zagreb, Skuptina Crvenog kria grada Zagreba, Zagreb, 1986) 28) Park prirode Medvednica, Bioloka baza podataka i GIS (Bioloki odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu i Prirodoslovni muzej Grada Zagreba, Zagreb, 1988) 29) Park prirode Medvednica, Elaborat zatite prirode za potrebe Prostornog plana poruja posebne namjene Parka prirode Medvednica (Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb, 1988) 30) Elaborat o ispitivanju podruja Medvednice (Krivak F., Papita D., Zavod za zatitu zdravlja grada Zagreba, OOUR istraivaki centar za medicinu i psihologiju rada i prometa i zdravstvenu ekologiju, Odsjek za komunalnu higijenu, Zagreb, 1988) 31) Park prirode Medvednica, Smjernice gospodarenja umama (umsko gospodarstvo Zagreb, Zagreb, 1988) 32) Namjena uma Parka prirode Medvednice (prof. dr. Branimir Prpi i mr.sc. Zvonko Seletkovi, Zagreb, 1989) 33) Problematika postojeeg stanja i planska usmjerenja za lokalitet Brestovac na Medvednici, radni materijal (Urbanistiki zavod grada Zagreba, 1990) 34) Smjernice gospodarenja umama u parku prirode Medvednica (Metrovi ., Mati S., HAZU, 1990) 35) Park prirode Medvednica (Klepac D., Znanstveno savjetovanje Zelenilo grada Zagreba, HAZU, 1990) 36) Medvednica kao podruje slobodnog vremena za graane Grada Zagreba i turistiku ponudu Grada, magistarski rad (Goran Brozina, d.i.a., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1991) 37) Uspijevanje umskih kultura europskog aria (Larix decidua Mill.) na Medvednici (Orani M., Glas. za umarske pokuse br 4, 1993) 38) Generalna studija cestovnog tunela Medvednica, Institut graevinarstva Hrvatske Zagreb, Zavod za prometnice, Zagreb, 1994) 39) Geoloki vodi Medvednice (Institut za geoloka istraivanja, INA- industrija nafte d.d., Naftaplin, Zagreb, 1995) 40) Medvednica eko muzej, (Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 1997) 41) ume Medvednice juer danas sutra (Metrovi ., Mati s., Tustonji A., umarski list br 7-8, 1998) 42) Studija utjecaja na okoli uslijed rekonstrukcije skijalita na Medvednici (APO - Agencija za posebni otpad - Zagreb, 1998) B) ZA IRI PROSTOR 43. Evidencija, stanje i smjernice za rezervate i spomenike na podruju opine Donja Stubica (izraeno za potrebe prostornog plana opine, Republiki zavod za zatitu prirode, Zagreb, 1979) 44. Povijesni razvoj prostora opine Donja Stubica (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, 1980) 45. Mrea objekata fizike kulture grada Zagreba (Urbanistiki zavod grada Zagreba, 1986) 197

46. Seizmika mikrorajonizacija Grada Zagreba (RO Geotehnika Zagreb, OOUR Geoexpert, Geoloki zavod Zagreb, OOUR za inenjersku geologiju, hidrogeologiju, petrologiju i mineralne sirovine, Geofiziki zavod Zagreb, OOUR Prirodoslovni odjel Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilia u Zagrebu, OOUR Institut za primjenjenu geologiju i mineralne sirovine, Zagreb, 1988) 47. Strateki marketing plan turizma Grada Zagreba (Institut za turizam Zagreb i Chatolic University, Nijmegen, 1994) 48. Strateki marketing plan turizma Krapinsko-zagorske upanije (Institut za turizam Zagreb 1996) 49. Integralna studija dugoronog razvoja regionalnog vodovoda Krapinsko-zagorske upanije (IGH, 1996) 50. Gospodarenje umama i umskim prostorom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije (umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1997) 51. Studija "Program zatite okolia za Krapinsko-zagorsku upaniju" (Ekonerg Holding, d.o.o., Zagreb, 1997) 52. Izmjene i dopune "Programa zatite okolia za Krapinsko-zagorsku upaniju", Revizija 1 (Ekonerg Holding, d.o.o., Zagreb, 1998) 53. Strategija razvoja gospodarskih i drutvenih djelatnosti (dr.sc. Lonar ., Krapina, 1998) 54. Integralni sustav sportske infrastrukture Grada Zagreba (Ivani K., dipl.ing.arh., Arhitektonski fakultet zagreb, Zagreb, 1999) 55. Novelacija studije vodoopskrbe krapinsko-zagorske upanije (IGH, 1999) 56. Program zatite okolia Grada Zagreba, LA21 (SGGZ 8/99) 57. Krajolik, sadrajna i metodska osnova krajobrazne osnove Hrvatske (Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje i Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb, 1999) 58. Bonitetno vrednovanje zemljita za prostorno planiranje Zagrebake upanije (prof.dr.sc. Matko Bogunovi i Mr.sc. Stjepan Husnjak, Agromonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za pedologiju, Zagreb, 1999) 59. Telekomunikacijski sustavi - prostorni plan zagrebake upanije (Hrvatske telekomunikacije - Odsjek za razvoj i planiranje, Zagreb, 1999) 60. Bioloka i krajobrazna raznolikost Hrvatske, Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite (Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb 1999.) 61. Praenje umskih ekosustava (Roa Jadranka, Zagreb 2001.) 62. Socioloki osvrt na urbane aspiracije graana Grada Zagreba (dr. Rogi Ivan i drugi, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2000) 63. Konzervatorska podloga - knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, 2000) 64. Konzervatorska podloga - knjiga 2. Zatieni dijelovi prirode (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, 2000) 65. Demografska obiljeja, procesi i prognoze stanovnitva u Zagrebakoj upaniji do 2015. (Mr.sc. Nada Anti, Zagreb, 2000) 66. Sustav sredinjih naselja Zagrebake upanije (Mr. sc. Radica T., Zagreb, 2000) 67. Studija zatite prirodne batine Zagrebake upanije (Budak Raji J. i suradnici, Zagreb, 2000) 68. Studija zatite kulturne batine Zagrebake upanije (Ministarstvo kulutre - Uprava za zatitu kulturne batine Zagrebake upanije, Zagreb, 2000) 198

69. Studija prometnog sustava Zagrebake upanije - radni materijal (Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000) 70. Zatiene biljne vrste PP Medvednica, Nikoli T., Hrvatsko botaniko drutvo 71. Konzervatorska studija Krapinsko-zagorske upanije za potrebe izrade Prostornog plana Krapinskozagorske upanije (radni materijal) 72. Turistika atrakcijska osnova (dr.sc. Kuen Eduard, Institut za turizam, Zagreb 2002.) 73. Struna podloga za izmjenu granica Parka prirode Medvednica, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, srpanj 2005., Jasminka Radovi, Vlado Hrak, Neven Trenc.
199

Medvednica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Medvednica

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medvednica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

Ministrica Marina Matulovi Dropuli, dipl.ing.arh.

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

Ravnatelj Matija Salaj, dipl.ing.arh.

GRAD ZAGREB GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

P.O. Proelnica: Jadranka Veseli Bruvo, dipl.ing.arh.

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

ORGANIZACIJA, TIJEK IZRADE I SUDIONICI

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA Zavod za prostorno planiranje

MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu prirode

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

AUTORI STRUNIH STUDIJA

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Prostorni plan Parka prirode Medvednica sastoji se od 3 knjige:

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1.4.3. 1.4.4. 1.4.5.

1.5. 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3.

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA , UREENJA I ZATITE PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.4.3. 3.4.4. 3.5. 3.5.1. 3.5.2. 3.6. 3.7. 3.7.1.

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

3.8. 3.9. 3.9.1. 3.9.2. 3.9.3. 3.9.4. 3.9.5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

PARK PRIRODE MEDVEDNICA Osobna karta postojee stanje

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1. POLAZITA 1.1. PRISTUP IZRADI PROSTORNOGA PLANA

1.1.1. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite

1.1.2. Pravni temelj zatite Parka prirode Medvednica

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Polazita za izradu plana zasnovana su na:

Polazita za izradu plana temelje se na injenici da je Park prirode Medvednica:

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA

1.2.1. Obveze iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

POLOAJ, ZNAENJE I POSEBNOSTI PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1.3.1. Poloaj i prostorni obuhvat

Pripadnost prostora Parka prirode

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Opina Jakovlje Grad Zaprei Krapinsko-zagorska upanija Grad Donja Stubica

Opina Gornja Stubica

Opina Stubike Toplice

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1.3.2. Temeljna prostorna diferencijacija prostora Parka prirode

1.3.3. Povijesni gospodarski i prostorni razvitak Medvednice

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

1.3.4. Upravljanje prostorom Parka prirode

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE

1.4.1. Prirodna osnova i resursi

Prostorni plan PARKA PRIRODE MEDVEDNICA