Amra Mahmutagi: Poeci evropske pravne misli i njihov uticaj na modernu pravnu misao u BiH Zbornik radova Pravnog

fakulteta u Splitu, god. 44, 2/2007., str. 299.-303.

Amra Mahmutagi, asistentica Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru

POECI EVROPSKE PRAVNE MISLI I NJIHOV UTICAJ NA MODERNU PRAVNU MISAO U BOSNI I HERCEGOVINI
UDK: 340.15 (497.6) Primljeno: 01. 05. 2007. Prethodno saopenje

Izlaganje je posveeno poecima europske pravne misli koje autorica vezuje za doba renesanse od kada se historija prava razgranava u raznim kolama i filozofsko-historijskim pravcima. Naglaavajui znaaj historijsko-pravne kole za prouavanje povijesti prava poseban se osvrt daje na prouavanje junoslavenskih narodnih prava. Iznimne zasluge na tom podruju, te za razvitak moderne pravne misli u Bosni i Hercegovini imaju veliki pravnici Baltazar Bogii i Eugen Sladovi, o ijem se ivotu i djelu u radu podrobnije govori, posebice o Bogiievom Optem imovinskom zakoniku za Kneevinu Crnu Goru. Drugi dio rada iznosi osnovne znaajke Osmanskog graanskog zakonika (Medella), te njegov znaaj i utjecaj na pravo na junoslavenskom prostoru. Autorica zakljuuje da je prouavanje i unapreenje suvremene pravne misli zadaa modernih obrazovnih pravnih institucija, prvenstveno Pravnog fakulteta u Sarajevu, kao i Zemaljskog muzeja i Orijentalnog instituta.

Kljune rijei: europska pravna misao, Bosna i Hercegovina, B. Bogii, E. Sladovi Poetke evropske pravne misli moemo vezati za XIV stoljee, kada se, dakle od doba renesanse, a posebno od druge polovine XIV stoljea, javljaju saznanja da se svaka grana ljudske djelatnosti treba sagledavati historijski. Tako se razvijaju historija umjetnosti, historija filozofije, historija knjievnosti te naravno i historija prava. Historija prava se kasnije, posebno od poetka XVI stoljea razgranjava u raznim kolama i filozofsko-historijskim pravcima. Historijsko-pravna kola je veoma produbila interes za prouavanje historije openito, a prava posebno. Historija prava, od poetka XIX stoljea postepeno postaje obaveznim predmetom pravnih studija u svim evropskim zemljama. S tim je usko bio povezan opi razvitak historijske nauke, pa se cijelo XIX stoljee ponekad naziva vijekom historizma1.

Prof.dr. Mustafa Imamovi, Historija drave i prava BiH, Sarajevo, 1999. godina, str. 38.

299

Amra Mahmutagi: Poeci evropske pravne misli i njihov uticaj na modernu pravnu misao u BiH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 2/2007., str. 299.-303.

Historijsko-pravni pokret nailazi na snaan odjek meu Slavenima te daje podstrek slavenskim studijama koje su ve i ranije postojale, ali su sada dobile novi zamah i sadrinu i to u razliitim kulturno-politikim i dravno-pravnim okolnostima. Jaanje slavenskog studija poinje u stvari od filologije da bi se postepeno prelo na prouavanje ostalih drutvenih nauka i, naravno, prava. Posebnu zaslugu za prouavanje slavenskih i posebno junoslavenskih narodnih prava, te naravno i za razvoj moderne pravne misli u BiH ima BaltazarBaldo Bogii, koji je postao i jedan od evropski priznatih strunjaka za ovu oblast. Na ovog uvenog pravnika, pravnog pisca i poliglotu, znatno je uticalo djelo i socioloki pogledi njemakog romaniste i pravnika Rudolfa Jheringa. Naime, Jhering dokazuje da je pravo rezultat odreene klasne borbe, rezultat svjesnih i cjelishodnih radnji i potreba, te je jednako historijski proizvod kao to su razna tehnika znanja kojima se ovjek slui2. Bogii je roen u Cavtatu 1834 . godine, maturirao je u Veneciji, te studirao na raznim evropskim univerzitetima. U Njemakoj u Giessenu je doktorirao filozofiju, a pravo u Beu, gdje je potom radio u dvorskoj biblioteci. Intenzivno se bavio naukom, prouavao narodno slavensko, posebno junoslavensko pravo i njegova pravna shvatanja ustanove i obiaje. Prvo Bogiievo obimno djelo Pravni obiaji u Slavena objavljeno je 1866. godine, te je izazvalo veliku panju naunih krugova. Tri godine kasnije, Bogii je prihvatio ponudu ruske vlade i drao predavanja na katedri historije slavenskog prava na Univerzitetu u Odesi. Po Bogiiu, pravo je u odreenom smislu rijei starije od drave. Naime, on istie da brojni historijski primjeri pokazuju da izvjestan nivo razvitka narodnog ivota, koji u sebi sadri i pravo, postoji ranije nego drava3. Bogiieva predavanja su ostala u rukopisu koji se uva u njegovom arhivu u Cavtatu.4 Bogii je 1873. godine stigao na Cetinje, s obzirom na to da ga je uputila ruska vlada nakon molbe crnogorskog knjaza Nikole Petrovia da mu se upute odgovarajui pravni strunjaci radi izrade jednog graanskog zakonika za Crnu Goru. Kao rezultat petnaestogodinjeg rada na kodifikaciji graansko-pravne materije, nastalo je uveno Bogiievo djelo, prevedeno na vie stranih jezika. Opti imovinski zakonik za kneevinu Crnu Goru (OIZ) obnarodovan je 1888. godine.5

2 3 4 5

Ibid Ibid Ovaj rukopis je ukratko prikazao Aleksandar Solovjev (Bogiieva univerzitetska predavanja) Arhiv za pravne i drutvene nauke broj 52, Beograd , 1937., str. 385.-393. Baltazar Bogii, Opti imovinski zakonik za Knjaevinu Crnu Goru i izabrana djela, priredila i predgovor napisala prof.dr. Jelena Danilovi, Podgorica-Beograd, 1998., str. 544.

300

Amra Mahmutagi: Poeci evropske pravne misli i njihov uticaj na modernu pravnu misao u BiH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 2/2007., str. 299.-303.

to se tie njegovog kodifikatorskog rada, moe se rei da je on bio protivnik metoda rasprostranjenog u XIX stoljeu, a koji se svodi na recepciju stranog zakonodavstva, manje ili vie prilagoenog domaim potrebama. Prilikom priklupljanja grae za izradu OIZ-a, Bogii se sluio metodom sociolokog posmatranja i uporednom metodom, tako da je analizirao pravne obiaje iz svih oblasti drutvenog ivota, kao to su ekonomski odnosi, kulturne, folklorne, vjerske i druge institucije u Crnoj Gori, te vrio istraivanja i izvan tadanje Crne Gore, u Hercegovini, Boki Kotorskoj, Dalmaciji, Albaniji a dijelom i u Srbiji, Hrvatskoj i Vojnoj Krajini. Bogii je koristio anketu tako da se u odreenim pitanjima obraao najistaknutijim poznavaocima obiajnog prava u spomenutim krajevima, pa i, gdje je to bilo mogue, odgovaruim naunicima. Pored OIZ-a, Bogii je objavio vie studija, rasprava i lanaka znaajnih za junoslavensku pravnu nauku, kao to je 1874. godine Zbornik sadanjih pravnih obiaja u junih Slovena Graa u odgovorima iz razliitih krajeva slovenskog juga.6 Kasnije je, za vrijeme austrougarske uprave ovaj zakon posluio bosanskohercegovakoj Zemaljskoj vladi kao osnov za sastavljanje odgovarajuih pitanja i prikupljanja podataka putem ankete o razliitim narodnim pravnim obiajima. Ovi su podaci koriteni kao graa pri izradi novih pravnih propisa. Inae, to se tie kodifikatorskog rada, XIX stoljee nam daje jo jedan zakonik bitan za junoslavenske prostore. Naime, to je Osmanski graanski zakonik, openito poznat po svom skraenom nazivu Medella. Ova slubena kodifikacija erijatskog obligacionog, parninog i dijelom stvarnog prava punog naziva Medellei Ahkjami Adlije (Mecelle-i-Ahkmi Alyye), to znai Knjiga pravnih propisa, sadri u stvari jedno modernizirano i kodificirano hanefijsko tumaenje erijata. Medella je postepeno izdavana, u periodu od 1869. godine do 1876. godine. Ovim kodifikatorskim radom bavila se posebna zakonodavna komisija, koju je lino vodio ministar pravde Ahmed Devdet-paa. Formalno nije bila proglaena za zakon, a objavljivana je sukcesivno i uporedo u slubenom osmanskom zborniku zakona Destur (Dstr), te na francuskom jeziku kao Osmanski graanski kodeks (Code civil ottoman) i uivala je snagu i autoritet zakona. Medella se sastoji od dva uvodna govora i esnaest knjiga sa ukupno 1851 paragrafom ili lankom. U govoru prvom daje se definicija pravnike nauke (ilmi fikh) kao poznavanje erijatskih pravila o postupanju i ivljenju. Medella sadri pitanja i pravila koja se odnose na tekui ivot, odnosno na ovaj svijet. To znai da Medellom nisu bili obuhvaeni propisi vjerskog karaktera. U govoru drugom skupljeno je i navedeno 99 temeljnih pravnikih pravila, odnosno opih pravnih naela. Takva se temeljna pravnika pravila u
6

Prof.dr. Mustafa Imamovi Izgradnja historije drave i prava Bosne i Hercegovine kao nacionalne naune i nastavne discipline do kraja tridesetih godina XX-tog stoljea, objavljeno u Ljudska prava revija za ljudska prava, broj 1-4, godina 3, Sarajevo 2002., str.14.

301

Amra Mahmutagi: Poeci evropske pravne misli i njihov uticaj na modernu pravnu misao u BiH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 2/2007., str. 299.-303.

rimskoj i evropskoj pravnoj nauci nazivaju regulama (regulae) ili sentencijama (sententia). To su, u stvari, pravne izreke (maksime) kojima se razliite pravne norme svode na jedno ope pravno pravilo ili naelo. Njima se onda ostala, pojedinana pravna pravila dokazuju i provode pred sudom.7 Slijedi 16 knjiga u kojima je iscrpno normirano niz pitanja i odnosa, od kupoprodajnih, najma, jamstva ili jemstva, zaloge, tube, dokaza, svjedoenja te na kraju suenja.8 I nakon propasti Carstva, Medella ostaje u upotrebi u Turskoj do 1926. godine, kada je zamijenjena novim sekularnim kodeksom graanskog prava, Turskim graanskim zakonikom (Trk Medeni Kanunu) koji predstavlja recepciju vicarskog graanskog zakonika, a u Bosni i Hercegovini u postupku pred erijatskim sudovima, sve do njihovog ukidanja 1946. godine. Evropsku pravnu misao je zaduio jo jedan znameniti pravni pisac sa junoslavenskog podruja, dr. Eugen Sladovi, nastavnik u erijatskoj sudakoj koli u Sarajevu. U ovoj koli su inae nastavom bila obuhvaena etiri predmeta iz oblasti evropskog prava, a to su Dravno pravo i Ustav Austro-Ugarske Monarhije, na treoj godini, Organizacija uprave i materijalno i formalno kazneno pravo na etvrtoj godini, te na petoj Ope graansko pravo, gruntovni zakon od 1884. godine i Organizacija i djelok rug erijatskih sudova. Dr. Eugen Sladovi je roen u Jelsi na otoku Hvaru 1882. godine. Nakon kolovanja u Zagrebu, 1906. godine je doktorirao pravo i odmah stupio u upravnu slubu u Bosni i Hercegovini, u kojoj je, obavljajui razne dunosti ostao do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine. Nakon zavretka rata se vratio u Zagreb, gdje je do 1945. godine bio profesor, dekan i rektor Ekonomskokomercijalne visoke kole. Ostao je zapamen kao plodan pravni pisac. Jo kao profesor erijatske sudake kole objavio je Prirunik zakona i naredba za upravnu slubu u Bosni i Hercegovini, (Sarajevo, 1915) i Upravna nauka i upravno pravo Bosne i Hercegovine Udbenik za erijatsku sudaku kolu (Sarajevo, 1916)9. Takoer je objavio 270 lanaka, rasprava i prikaza po raznim asopisima, zatim 7 knjiga i dvije skripte iz oblasti patentnog, obrtnog, steajnog, ekovnog, kanonskog, branog i opeg privatnog prava, te 1925. godine knjigu Islamsko pravo u Bosni i Hercegovini.10

7 8

Prof.dr. Mustafa Imamovi, Historija drave i prava BiH, Sarajevo, 1999. godina, str. 238. Ibid; str. 238.-239. 9 Prof.dr. Mustafa Imamovi Izgradnja historije drave i prava Bosne i Hercegovine kao nacionalne naune i nastavne discipline do kraja tridesetih godina XX-tog stoljea, objavljeno u Ljudska prava revija za ljudska prava, broj 1-4, godina 3, Sarajevo 2002., str.15 10 ibid

302

Amra Mahmutagi: Poeci evropske pravne misli i njihov uticaj na modernu pravnu misao u BiH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, 2/2007., str. 299.-303.

Djelo ovih pionira moderne pravne misli nastavljeno je u okviru modernih naunih obrazovnih pravnih institucija, meu kojima posebno mjesto zauzimaju Zemaljski muzej, Orijentalni institut, a u prvom redu Pravni fakultet u Sarajevu.

THE BEGINNINGS OF LEGAL THOUGHT AND ITS INFLUENCE ON MODERN LEGAL THOUGHT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
This paper is devoted to the beginnings of European legal thought which the author links to the Renaissance from whence the history of law branched out into various schools and philosophicalhistorical directions. While emphasising the importance of the historical-legal school for the teaching of legal history, particular attention is given to the teaching of South-Slav national laws. Particular credit in this area and for the development of modern legal thought in Bosnia and Herzegovina must be given to famous lawyers Baltazar Bogoi and Eugen Sladovi, the life and works of whom are mentioned in detail in this paper. Particularly mentioned is Bogois General Law of the Land Code for the Princedom of Montenegro. The other part of the paper brings out the basic characteristics of the Ottoman Civil Code (Mecelle) and its significance and influence on law in the South-Slav region. The author concludes that the teaching and advancement of modern legal thought is the task of modern educational legal institutions, and primarily that of the Faculty of Law in Sarajevo as of both the Earth Science Museum and Oriental Institute.

Key words: European legal thought, Bosnia and Herzegovina, B. Bogii, E. Sladovi

303