IVAN SLAMNIG: Bolja polovica hrabrosti(1972.

) Slamnigova proza openito

-

S. nikada nije pokazivao optereenost socijalnim i metafizikim problemima, nije elio mijenjati svijet, nije pokuavao melodramatskim situacijama doprijeti do itatelja; elio je govoriti o odnosu realizma i modernizma (pomodnoj temi naih knji. rasprava 1950-ih i 1960-ih), njegove namjere vie su bile povezane uz samo strukturu knji. djela S. svoje junake situira u prostor govora, on upravlja sustavom komunikacijskih kodova, zapisuje dogaaje u kojima oni imaju znaajnu ulogu, a ostalo preputa komentaru koji ga zanima kao pravo i dunost autorova uplitanja S.: Autor ne zna vie to se dogaa u dui svakog pojedinog aktera, on govori samo iz jedne perspektive: to je on, po strani djela ili ukljuen u nj kao referent: on registrira to vidi, ono to uje i ono to sam osjea. S.-ove prie: a) gotovo anegdotalne b) jednostavna fabula, ali tijek samog pripovijedanja biva esto prekidan c) sintaksa prati sintaksu ljudskog govora; S. koristi sve vrline govora (to ukljuuje i ponavljanje, brbljanje, itd.) d) cilj pripovijedanja (kao konaan svretak prie) stalno izmie jer je smisao prie izvan prianja

BOLJA POLOVICA HRABROSTI -

pripada onim djelima novije hrv. proze koja su za svoje duhovno ozraje odabrala prostor i vrijeme dokolice, a umjesto odluke bijeg junak romana Flaks je otkrio svoj unutarnji identitet i svoju unutarnju slobodu u trenutku kada se opet naao u drutvu svojih starih kolskih drugova i kad poinje sve dublje ulaziti u labirinte igre iz kojih e se izbaviti bijegom teme romana: a) istraivanje sudbine romana kao knji. vrste (pria o nastanku romana; amatersko pisanje tete koja je prela 50-u) b) istraivanje ljudske sudbine kao grae romanesknog kazivanja (pria o klapi; evociranje ranijeg prijateljstva, odlazaka na izlete, ljubavnih avantura sa kolskim kolegicama koje ve imaju neuspjele brakove) iako je roman situiran unutar poetike Krugova, prerasta okvire u kojima se zaeo te postaje kombinatoriko-ludistiki roman (elementi tzv. potencijalne / mogue knjievnosti) poetika romana: pokretaka snaga romana je elja da se pripovijeda, da se gomilaju prie bez nastojanja da se nametne neko vienje svijeta, samo sa eljom da itatelj sudjeluje u rastu prie kao rastu biljke S. svjesno polazi od trivijalnih injenica; sjeanje na kolske dane i minulu mladost, mala erotska pustolovina i rasprava o jezinoj problematici sastavni su dio lutanja koje ne prua neko intenzivno uzbuenje, ali pokazuje da se do senzibiliteta dananjeg doba moe doi
1

samo ako se oslobodimo iluzija prolosti (povratka nema, a svako je vraanje samo dio bijega) S. se otkriva kao nepopravljivi poeta ludens, stvaralac kojega neobino privlae mogunosti to ih literaturi prua ars combinatoria

Pria o nastanku romana - Flaks, ovjek od pera, postaje itatelj tetinog romana; oni razmjenjuju miljenja o jednom proznom rukopisu u nastajanju, o prozi koja je pisana u maniri hrv. knji. izmeu enoe i moderne - teta pie s istim motivima koji njezine vrnjakinje nagoni da heklaju ili trikaju: pisanje je njezin runi rad; pisanje shvaa kao rukotvorni posao koji treba obavljati tono i u stalnom odnosu prema nekom zadanom predloku - motivacija i argumentacija tete pisca-amatera zapravo je kljuni element S.-ove teorije proze: njezin postupak je zapravo njegov, njezino razmiljanje o tehnici pripovijedanja dio je njegova miljenja - S. vjeto eksperimentira na jezinom planu (kroz tetinu prozu vidi se kratka povijest hrv.knji. jezika) supostavljajui svoje govorno individualizirano pripovijedanje s bezbojnim jezikom prie koju pria teta u koju pokuava uloviti Flaksa - dok se Flaks bezbrino zabavlja s neakinjom, teta ga uvodi u svoju priu te on postaje knji. junak, ali i objekt njezine kasno pobuene ljubavne enje (tako dolazi do imaginarne, ali opasne ljubavne veze; za razliku od one stvarne, ali bezopasne veze Flaksa i Anite) - pisac ne moe pobjei iz svoje koe, ba kao to je i teta ispod svoje koe jo uvijek ena - junakinja tetine proze postala je u posljednjem nastavku udovica, pokopala je voljenog supruga Vojka i sada svakodnevno odlazi na mjesno groblje gdje provodi vrijeme mislei na supruga ( na groblju svakodnevno susree mladia koji posjeuje grob drage osobe) Branimir Donat anrovsko odreenje romana - roman sadri elemente: a) krugovake poetike prakse b) proze u trapericama c) elemente postmodernizma - roman je nesvediv na jedan anrovski nazivnik te pripada poetikom meuprostoru Sadraj romana - roman poinje gotovo bezazleno: okupljanjem stare kolske klape na zajednikom izletu u Brestovje u okolici Zagreba, te erotskom pustolovinom glavnog junaka Flaksa s Anitom, sestrinom svoje kolske prijateljice Zite - no, postupno se u naizgled banalnu priu unose ostali sadraji po principu naglaavanja ambivalentna odnosa zbilje i fikcije, stvarnog i zamiljenog
2

Flaksu, glavnom liku i naratoru, nakon spomenute erotske avanture, Anita daje na itanje dijelove romana koji je napisala njezina tetka Matilda; ta sredovjena dama Flaksa uvlai u estetsku igru koja treba pokazati kako ljudska sudbina postaje graom romaneskne naracije i kako se literaturom mogu obaviti posve opiplijve izvanliterarne zadae Flaks je stjecajem okolnosti postao i akterom tetine umetnute prie (koja je u romanu tiskana kurzivnom) i dok ita njezine retke spoznaje da se prometnuo u ulogu objekta u romantinoj fabuli-zamki kojoj je jedini cilj ljubavno zavoenje teta pisac-amater zaljubila se u Flaksa pa mu alje ifrirane poruke u svojoj prii, a kad ovaj odgonetne zagonetku i shvati da bi mogao biti upecan, bjei iz opasne hipotetike zbilje u spasonosnu ivotnu zbilju: prihvaa profesorsko mjesto i odlazi u okolicu Zagreba Flaksa je ivot uveo u tuu sentimentalnu priu, a potom ga je ta ista pria opet vratila u ivot

S.-ov roman kao poetak nae postmodernistike fikcije - elementi postmodernizma: a) namjerno metatekstualno poigravanje pripovjednim mogunostima i mijeanje narativnih razina (izvrtanje zbilje i literature) b) suprotstavljanje dvije tipa hrv. narativnog diskurza: tradicijski (19.stoljetni, gjalskijevski) i moderni (krugovaki) (oba tipa sasvim dobro koegzistiraju, svaki sa svojim znaajkama i konvencijama) - S. pritom ne tei nikakvom radikalizmu, on poput Flaksa bjei u romanu od svakog angamana socijalnog ili nacionalnog; no, ne proputa ironizirati sve to je u ivotu suvremenog ovjeka standard, tradicijska navika, konvencija ili svetinja Kreimir Nemec