ALATNI

MATERIJALI

Prof.dr.sc. Franjo Cajner

Literatura: - Roberts, G., A.; Hamaker, J., C.; Jonson, A., R.: Tool Steels, ASM, Metals Park, Ohio 1962. - B.B. Bardes, ed: ASM Handbook: Heat Treatment of Metals, Part 4. ASM International, Metals Park, Ohio, 1994. - M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes; Alatni materijali, Strojarski fakultet. Slavonski Brod 1996. - Roberts, G., Krauss, G., Kennedy, R.: Tool Steels, ASM, The Materials Information Society, Metals Park, Ohio, 1996.

UTJECAJNI IMBENICI NA UINAK ALATA (ZA HLADNI RAD)

OBLIKOVANJE ALATA

- alat za rezanje - fino rezanje - rezanje karama - savijanje - duboko izvlaenje - tlano ispreavanje - utiskivanje - hladno valjanje - valjanje navoja - preanje praka, metal/keramika - obrada drva - industrijski noevi

- veliina /upljine /kutevi /rubovi /radijusi - geometrija /oblik /sloenost konstrukcije

ALATNI MATERIJALI - tvrdoa - karbidi / broj / veliina / tvrdoa - ilavost / duktilnost - kaljivost ... TOPLINSKA OBRADBA - predgrijavanje - Ta / t a - sredstvo za gaenje - Tpop / tpop - duboko hlaenje - povrinska toplinska obradba IZRADA ALATA - strojna obrada (OO) - elektroerozija - bruenje - poliranje - zavarivanje MATERIJAL OBRADKA - tip i vrsta - tvrdoa - tvrdi dijelovi (estice) - duktilnost - debljina - povrinski naneeni sloj - praak / metal / keramika

r 200C

ODRAVANJE ALATA - prebruavanje - ienje - poliranje - zavarivanje - arenje za redukciju zaostalih naprezanja

RADNI UVIJETI - zranost - podmazivanje - stabilnost pree - broj hodova pree

ALATNI

MATERIJALI

Sadraj kolegija: UVOD PRINCIPI RADA ALATA I NAPREZANJA U ALATIMA ZAHTJEVI NA SVOJSTVA ALATNIH MATERIJALA SPECIFINOSTI TOPLINSKE OBRADE ALATNIH ELIKA OPIS POJEDINIH SKUPINA ALATNIH ELIKA - NELEGIRANI (UGLJINI) A
- NISKOLEGIRANI A ZA HLADNI RAD - VISOKOLEGIRANI A ZA HLADNI RAD - A ZA KALUPE ZA RAD U TOPLOM STANJU - BRZOREZNI ELICI - ALATNI ELICI MARAGING

OSTALI ALATNI MATERIJALI

ALATNI
1. UVOD

MATERIJALI

Alat: tenja produljiti svoju ruku lake izvriti neki eljeni rad - Kamena sjekira, no, toljaga,... - meteorno eljezo elik Alat: eki, klijeta, turpija, sjekira,teniski reket,... kuhaa, ...ravnalo, lopata,.bode itd . Alat je svako ono sredstvo, kojim ovjek olakava ili omoguava izvrenje eljene radnje bilo neposredno, snagom ruke, bilo posredno, snagom stroja 1740. god. unapreenje postupka taljenja elika: - 1868. Mushetov elik - 1898. Taylor-White-ov brzorezni elik - 1904. uvodi se V u elik (HS 18-0-1) - 1912. Co - 1930. Mo - 1930. toploradni elici ... Pretaljivanje i rafinacija, povienje kvalitete elika, EPT, PM elici....

ALATNI

MATERIJALI

2. PRINCIPI RADA I NAPREZANJA U ALATIMA

ALATI ZA REZANJE: -s odvajanjem estica (noevi glodala, svrdla, pile - tokarenje, glodanje, buenje, blanjanje .) -bez odvajanja estica (kare, tance) ALATI ZA OBLIKOVANJE LIMA I ICE -alati za duboko izvlaenje -alati za savijanje lima -alati za istiskivanje (ekstruziju) metala -alati za tlano ispreavanje -matrice za provlaenje ice KALUPI - kalupi za preradu polimera (direktno preanje duroplasta, injekcijsko preanje, ekspandiranje, ekstrudiranje) - kalupi za oblikovanje keramike (keramike ploice) - kalupi za oblikovanje ilovae (cigla, crijep) - kalupi za preradu metala - kalupi za tlani lijev (obojenih lakih metala i njihovih legura) - kalupi za kovanje (ukovnji)

ALATNI

MATERIJALI

I. Alati za obradu odvajanjem estice OO (strugotine): noevi, glodala, svrdla, pile.

Potrebne sile za:

- odvajanje estice
- oblikovanje estice - svladavanje trenja

1. Mehanika naprezanja ? 2. Naprezanja uslijed trenja

(na lokalitetu otrice),

toplina:
- zbog odvajanja estice - zbog sabijanja estice - trenje estice uz radnu plohu alata f (reima obrade: dubina, brzina, posmak) geometrijskim karakteristikama otrice alata obraivanom materijalu)

Princip rada tokarskog noa

500 oC 500 oC

400 oC 550
oC

>650 oC 600 oC 550 oC 300 oC

ALATNI toplina: zbog odvajanja estice zbog sabijanja estice trenje estice uz radnu plohu alata

MATERIJALI

50 oC

f (reima obrade: dubina, brzina, posmak) geometrijskim karakteristikama otrice alata, obraivanom materijalu)

Temperatura otrice

Vrez , m/min

ALATNI Lokalno trenje i povrinski tlak pri

MATERIJALI

Tvrdoa pri povienim temperaturama

Trenje + toplina

Troenje: - AB - AD - Umor - Oksidacija - mehaniko otkrhnue

Nuno tvrdoa: AB, Re

Alati za hladni rad 200 C < r > 200 C alati za topli rad

Alati za obradu O

ALATNI Zahtjevi na materijal alata za OO

MATERIJALI

ALATNI a) kare (prea) b) tanca

MATERIJALI

II. Alati za rezanje bez odvajanja estice (strugotine): kare, tance,

lim

Naprezanja: - Vrlo visoki tlak na otrici

- Trenje (troenje)

Naprezanja: - Vrlo visoki spacifini tlak (udarni)

- Troenje (AB + AD)

- udarci ?
- toplina ?

- savijanje ?
- umor ?

ALATNI III. ALATI ZA OBLIKOVANJE LIMA I ICE a) Alat za duboko izvlaenje lima (vuenje)
rondela platina

MATERIJALI

b) Alat za savijanje lima

Naprezanja: - tlak (sila preanja i pridravanja)

- troenje - vlak (F radijalno - savijanje matrice - izvijanje (vitkog) iga

Naprezanja: - tlak
- vlak - troenje -savijanje matrice - izvijanje (vitkog) iga

c) ALAT ZA ISTISKIVANJE (EKSTRUZIJU)

- METALA (npr. mekog elika, aluminija, bakra...) - NEMETALA, (polimera)

ALATNI

MATERIJALI

Istiskivanje je postupak oblikovanja u hladnom, toplom ili polutoplom stanju, a primjenjuje se prvenstveno u proizvodnji raznovrsnih okruglih, etvrtastih i profiliranih ipki i cijevi i to kako od obojenih i lakih metala i njihovih legura, tako i od mekog elika, ili nemetala (polimera). Ovim je nainom mogue proizvesti profile koji se drugaije i ne mogu izvesti. Ti profili mogu biti puni ili uplji. Postupak se provodi na preama. U hladnom stanju (ak ako se istiskuje u hladnom temperatura poraste do 300 C) ili toplom stanju!

Sila istiskivanja ovisi o: - potrebnoj redukciji (omjer povrina), - obliku, (puni, uplji itd. profil), - duljini trupca, - brzini ispreavanja, - temperaturi u procesu, - obraivanom materijalu

Naprezanja

Troenje matrice (AB, AD) Tlak (izvijanje iga) Toplina

d) ALAT ZA TLANO ISPREAVANJE

ALATNI

MATERIJALI

Tube za prehrambenu ind. (konzerv. za pie), doze za sprejeve, tube za paste, baterije itd.

Materijal: mekan! (Al, Sn, Pb, Cu i leg. Hladnom stanju Pree: 120...200 (600 udaraca/min)

Naprezanja:
K - OT (na AD)

- Udarni tlak

ALATNI e) MATRICA ZA PROVLAENJE ICE

MATERIJALI

-Naprezanja:
-Troenje radnih ploha
(i oksidi, toplina) - temperatura

Alati za oblikovanje metala u hladnom stanju

ALATNI

MATERIJALI

Alati za oblikovanje metala u hladnom stanju

ALATNI

MATERIJALI

ALATNI Zahtjevi na materijal alata za obradu (rezanje) bez O

MATERIJALI

ALATNI KALUPI

MATERIJALI

Alat koji se sastoji od iga i matrice kao bitnih dijelova, te koji oblikuje bez odvajanja estica (bez rezanja). Ovisno o preraivanom materijalu: U hladnom stanju (pri r < 200 C) pri povienim temperaturama (r > 200 C) - kalupi za preradu polimera (direktno preanje duromera, injekcijsko preanje, ekspandiranje, ekstrudiranje) - kalupi za oblikovanje keramike (keramike ploice) - kalupi za oblikovanje ilovae (cigla, crijep) - kalupi za preradu metala kalupi za tlani lijev (obojenih lakih metala i njihovih legura) kalupi za kovanje (ukovnji)

Kalupi za preradu polimera

ALATNI

MATERIJALI

a) Kalupi za direktno (izravno) preanje polimera (duromera)

Smola + dodatci
poliesterska epoksidna fenolformaldeh.

Bakelit, tekstolit....

1. Glatka povrina kalupa 2. Korozijska postojanost 3. OT (AB ...)

ALATNI a) Kalupi za injekcijsko preanje polimera (plastomeri)

MATERIJALI

200 C < r > 200 C

PVC, PA, Teflon,...

koare, ruke, stolovi, stolci.....

ig, matrica

Naprezanja:
- Troenje (sapnicama) - Korozija radnih ploha - Toplinska naprezanja (temp. oscilacije)? - Udarna ? (zranost ubrizgavalice)

Kalupi za preradu polimera

ALATNI

MATERIJALI

ALATNI Zahtjevi na materijal kalupa za preradu polimera

MATERIJALI

ALATNI KALUPI ZA PRERADU METALA ( za topli rad: kokile, ukovnji Naprezanja: 1. mehanika (statika i dinamika) 1. toplinska a) temperatura preraivanog metala (lijevanja, kovanja) b) sadraj topline preraivanog metala c) koeficijent konvektivnog prijelaza topline (, W/m2K) d) koeficijent toplinske vodljivosti (, W/mK) e) dimenzije i konfiguracija kalupa f) nain hlaenja kalupa g) temperaturi predgrijavanja kalupa 2. troenje pri povienim temperaturama

MATERIJALI

TOPLINSKA NAPREZANJA

x = E T

nia uljevna temp. to nii to vii to tanja stjenka alata

ALATNI

MATERIJALI

Predgrijano

Nepredgrijano

Shematski prikaz temperaturnog rasporeda u stijenci kalupa za tlano lijevanje

- Stacionarni toplinski tok! najkritinije: pregrijati treba vanjsku povrinu - 2... 5 mm ispod povrine

ALATNI

MATERIJALI

Temperaturne promjene u povrinskom sloju kalupa

Ciklike temperaturne promjene!

ALATNI

MATERIJALI

Shematski prikaz promjene naprezanja elementa povrine kalupa tijekom grijanja i hlaenja (prema Mickelu)

Mreaste pukotine (posljedica TU)

TOPLINSKI UMOR uslijed ciklikih temperaturnih promjena mreaste pukotine (nastanak + propagacija) (2 ... 5 mm) (lo izgled odljevka, oteano izbacivanje odljevka iz kalupa)

ALATNI

MATERIJALI

Zahtjevi na materijal ovih alata:

- jednolina mikrostruktura r < A1 F,K,IS - via temp. pretvorbe P A (ili vie F ako Tr > A1
- ilaviji uz visoku Re

UKOVNJI

ALATNI

MATERIJALI

Shema kovanja metala u ukovnju

Naprezanja: - Udarni tlak pri (ilavost!)

- troenje (oksidi) - toplinska naprezanja (TU)

ALATNI

MATERIJALI

ALAT
hladni rad r < 200C topli rad r > 200C

rezanje

oblikovanje

mjerenje

kalupi

rezanje brzorezni elici

odvajanjem estica noevi glodala svrdla turpije razvrtala pile

bez odvajanja estica kare sjekai tance

metala

nemetala

savijanje duboko izvlaenje tlano ispreavanje provlaenje ekii klijeta

preanje ubrizgavanje tabletiranje ekstrudiranje vakuumiranje

kalibri granine mjerke pomina mjerila mikrometri kutnici

ukovnji kokile tlani ljev ekstruzija tance preanje

noevi glodala pile svrdla uputala

Alatni elici za rad u hladnom stanju najvaniji zahtjevi su postojanost na: troenje pri 20 200C udarce koroziju

Alatni elici za rad u toplom stanju najvaniji zahtjevi su postojanost na: poputanje troenje pri povienim udarce temperaturama topl. umor koroziju

ZAHTJEVI NA SVOJSTVA ALATNIH MATERIJALA OPA (primarna, majoritetna)

OTPORNOST NA TROENJE -abrazijsko troenje -adhezijsko troenje -tribooksidacija -umaranje ILAVOST

TRAENA SVOJSTVA (ZAHTJEVI) NA A.M

POSEBNA (sekundarna, minoritetna)

-otpornost na poputanje -kaljivost (zakaljivost i prokaljivost) -dimenzijska stabilnost u radu -veliina austenitnog zrna -dimenzijska postojanost pri kaljenju -mogunost nabavke -cijena -OO -osjetljivost na razugljienje

PROIZVODNA

OT - ABRAZIJA
Nastaje djelovanjem tvrdih estica obraivanog predmeta pri emu dolazi do mikrorezanja, odnosno odnoenja djelia radne plohe alata
K, neistoe, IMS, org. spojevi (drvo, koa), punila (polimeri)

Opa svojstva

Matrica: TVRDA!

K: udjel, kvaliteta, oblik i raspored Kod A: Kaljenje! (M!)

OT - ADHEZIJA

Opa svojstva

Pojavljuje se u radu tako da dolazi do navarivanja estica obraivanog predmeta na radnu plohu ili otricu alata (npr. stvaranje lane otrice!)

Uvjeti nastajanja: - Metalni kontakt - dovoljno visoki pritisak - dovoljno visoka - Re

OT - ADHEZIJA

Opa svojstva

Triboloki kompatibilni materijali! - Re alata (H, Rm) - dovoljno hlaenje - onemoguiti metalni kontakt
(podmazivanje, modificiranjem i prevlaenjem)

- poliranje radne povrine

TRIBOOKSIDACIJA i UMOR POVRINE uslijed Hertzovog pritiska

OS - ILAVOST
Sposobnost akomulacije (apsorbcije) energije udarca. ilavost se moe definirati kao kombinacija dvaju imbenika: -sposobnou deformacije prije loma (elastine i plastine) DUKTILNOST - sposobnou otpora trajnoj deformaciji, tj. visinom Re(Rp 0,2)

Opa svojstva

Ispitivanje ilavosti: - Torzijska ilavost

OS - ILAVOST

Opa svojstva

OS - ILAVOST
Nain prerade!

Opa svojstva

TALJENJE PRETALJIVANJE DEFORMIRANJE TOPLINSKA OBRADA PROIZVODNJA ALATNIH ELIKA: 1. KONVENCIONALNIM POSTUPKOM 2. PRETALJIVANJEM POD TROSKOM (ESR, ESU, PESR-zatitni plin), PRETALJIVANJE U VAKUUMU (VAR, VLBO) 3. METALURGIJOM PRAHA (PM) Proces pretaljivanja znaajno poboljava:
-istou (stupanj istoe) i -homogenost elika -ilavost, duktilnost -izotropnost

KONVENCIONALNO

ESR (ESU, EPT)

VAR (VLBO)

+ SPECIJALNA TO Kemijski sastav + brzina hlaenja

Karakteristike odljevenog bloka: segregacije makro i mikro poroznost neravnomjerni raspored ukljuaka

Karakteristike pretaljenog bloka: bez blok segregacija homogen i visoke gustoe ravnomjerni raspored ukljuaka

Utjecaj naina proizvodnje (pretaljivanja) elika na a) stupanj istoe i b,c,d) neka mehanika svojstva elika X 40 CrMoV 5 1 (X37 Cr Mo V 51, )

Shematski prikaz tijeka proizvodnje alatnog elika metalurgijom praha (PM)

- Bitno bre skruivanje: (nema segregacija, mali karbidi, homogeno rasporeeni po masi) - Potpuna izotropnost svojstava - Omogueno znatno vii udjeli Me (karbiditvoraca) via OT (nemogue drugaije proizvesti) - Poboljana sposobnost bruenja, poliranja, obrada elektroerozijom te fotonagrizanje - Manje, jednoline i ponovljive deformacije tijekom TO

Proizvodnja A prakastom metalurgijom (PM)

Utjecaj dobivanja elika postupkom PM na mikrostrukturu ledeburitnog alatnog elika

Neke skupine elika proizvedenih PM raznih proizvoaa Bhler Kalupni elici K 190 ISOMATRIX PM (MICROCLEAN) M 390 ISOMATRIX PM (MICROCLEAN) S 390 ISOMATRIX PM S 590 ISOMATRIX PM S 690 ISOMATRIX PM S 790 ISOMATRIX PM MICROCLEAN Uddeholm Vanadis 10 (4) R. Zapp CPM 10 V CPM 9 V CPM T440 VM CPM Rex M4

Brzorezni elici

Vanadis 60 Vanadis 30 Vanadis 23

1. OTPORNOST NA POPUTANJE

Posebna svojstva

Otpornost na poputanje (u uem smislu) to manje snienje tvrdoe povienjem p. HRC = HRC 200 C - HRC 500 C

1. OTPORNOST NA POPUTANJE
-Rm, Re, HV, KV -OT -Otpornost na oksidaciju -Otpornost povrine prema promjeni - pri povienim temperaturama,

Posebna svojstva

- otpornost prema promjenama strukture kvalitete poputanja

-Otpornost prema promjeni mjera -Otpornost na TU

P = T (C + log t) Rp0,2 (Re) = f ( Tr)

, poznato

Re

= f(HV).

elik tako legirati (u primjeni za rad pri povienim radnim temperaturama) da on na toj temperaturi zadri dovoljno visoku granicu teenja, (tvrdou)!

1. OTPORNOST NA POPUTANJE
Za A za topli rad i brzorezne elike:

Posebna svojstva

- RED HARDNESS (mjeri se na sobnoj temp. nakon ohlaenja s radne ili temperature pop. , - HOT HARDNESS (mjeri se na temperaturi ispitivanja - radnoj ili temperaturi poputanja).

1. OTPORNOST NA POPUTANJE

Posebna svojstva

Zakljuak: (HV)T = f ((HV 20 C), T) (Rp o,2)T = f (HV)T a) Na oko 500 C: 700 HV 6062 HRC povratan pad tvrdoe!
nema trajnih promjena mikrostrukture!

b) > 550 C pad tvrdoe! nepovratno mekanje! T po.mek. (0,7 0,8) A1

raspad M i koag. K

(OT)T = f ((HV)T, %K) slijedi: Posljedica snanog mekanja elika biti e i znatno snienje OT
(koalescencija karbida).

1. OTPORNOST NA POPUTANJE
ELIK TREBA IMATI: VISOKU TVRDOU NAKON POPUTANJA i VISOKU TVRDOU PRI POVIENIM TEMP. ILAVOST: na sobnoj i radnoj (povienoj) temperaturi

Posebna svojstva

Nerastvorenih K i HRCT OP

TOPLINSKI UMOR ?

2. KALJIVOST

Posebna svojstva

a) ZAKALJIVOST Berns-ov dijagram! ELIK UVIJEK TREBA ZAKALITI NA MAKSIMALNU TVRDOU (osim VL. A..T.R. i BR), POPUSTITI NA P,OPT. Rp0,2 = f (HRCr) p = f ( HRC opt.)

b) PROKALJIVOST ZN: tlana, vlana

3. DIMENZIJSKA STABILNOST U RADU

Posebna svojstva

Promjene oblika u radu: -visokih ispod Rp0,2 (elastine deformacije), presjek? -visokih iznad Rp0,2 (trajne deformacije) - nedozvoljeno! -prirodno ili forsiranog starenja P,S, masovni kvalitetni i plemeniti M P- smanjenje volumena Az B (M)- poveanje volumena
Umjetno starenje nakon poputanja

4. VELIINA AUSTENITNOG ZRNA

Posebna svojstva

Veliina A zrna: - Parametara austenitizacije a, ta - Metalurkoj preradi Porast A-zrna sprijeava se: - prisutnou sitnih teko topivih neistoa, - prisutnou sitnih, jednoliko dispergiranih K po granicama zrna (npr. V4C3 karbid).

5. DIMENZIJSKA POSTOJANOST PRI KALJENJU Posebna svojstva

Bezdeformacijsko kaljenje? Deformacije: - Volumena (AM - volumena), legirati ~ 15 % Az tvrdoa - Oblika (iskrivljenje)

5. DIMENZIJSKA POSTOJANOST PRI KALJENJU Posebna svojstva

5. DIMENZIJSKA POSTOJANOST PRI KALJENJU Posebna svojstva

5. DIMENZIJSKA POSTOJANOST PRI KALJENJU Posebna svojstva

Oznaka elika 90MnCrV 8 105 WCr 5 X210Cr 12 X 100CrMoV 5 1 %C 0,9 1 2,1 1 %Mn 2 1 1 12 5 1 1,2 %Cr %Mo %W

Vanost: Alati se ne smiju nakon kaljenja brusiti (modulna glodala, komplicirane rezne ploe tanci, precizni kalupi s finim gravurama)

PROIZVODNI ZAHTJEVI
Dodatak za obradu kovanih ipki od alatnog elika

1. Cijena ? to kvalitetniji materijal 2. Mogunost nabavke 3. Obradljivost O (rezanje, bruenje) - sferoidizirana mikrostruktura - bruenje visokokarbidnih A teko! - elektroerozijom - foto nagrizanje. Dodatak za obradu 4. Otpornost na razugljienje %C, a, obvezna ZATITA!

Gotova dimenzija promjer ili debljina stranice mm iznad do ukljuno 25 40 63 80 100 125 160

Duina ipki do 3500 mm

Duina ipki 3500 6000 mm

dodatak za obradu 2,6 3 4 5 6 7 9

dodata k za obradu 6 7 8 10 12

16 25 40 63 80 100 125

1. Cijena ? to kvalitetniji materijal

Cijene visokolegiranog elika za topli rad (npr. X 38 CrMoV 5 1) ovisno o nainu proizvodnje (pretaljivanja)
Konvencionalna + STO 1 (28 kn/kg) ESR 1,5 VAR 2,0

Usporedba cijene alatnih elika proizvedenih konvencionalnim nainom i PM

Brzorezni elik Alatni elik za hladni rad Konvencionalno X155CrVMo121 1 PM X220CrVMo134 (K190 ISOMATRIX) 8 10 Konvencionalno HS 6-5-2 1 (60...70 kn/kg) PM HS 6-5-3 S 790 ISOMATRIX 4 5 (250...300 kn/kg)

Elektroerozija omoguuje:
jednostavniju izradu kompliciranih geometrijskih oblika alata (npr. raznih gravura ili gnijezda kalupa) veu produktivnost veu radnu preciznost uinkovitu i ekonominu alternativu klasinim OO obradu prethodno kaljenih i poboljanih elika poliranje upljina u alatu i izradu koninih provrta obradu nepristupanih dijelova predmeta

utjecaj na alatne elike

(zbog ugrijavanja): 1. 2. 3. 4. 5. mikrostrukturu stanje naprezanja stvaranje pukotina tvrdou, vrstou sadraj C i Me

b)

c)

Mikrostruktura nakon elektroerozijske obrade na poprenom presjeku:

a) elika X 100 Cr Mo V 5 1 (tvrdoe 57 HRC) (i raspored tvrdoe) b) elika 90 Mn V 8 (1026 mJ) c) elika HS 6-5-2 (1026 mJ)

a)

Raspored tvrdoe po poprenom presjeku nakon obrade elektroerozijom raznih alatnih elika /2/

RASTALJENA ZONA ZONA UTJECAJA TOPLINE (ZUT) PUKOTINE

Karakteristike A

SPECIFINOSTI TOPLINSKE OBRADE ALATNIH ELIKA

1. ARENJA 2. KALJENJE 3. POPUTANJE 4. POVRINSKE TOPLINSKE OBRADE

ARENJE ZA REDUKCIJU ZAOSTALIH NAPREZANJA

Nastanak: - nejednolikog ohlaivanja nakon: valjanja, kovanja, zavarivanja, lijevanja - nakon hladne deformacije (savijanja, ravnanja) - nakon grube OO) - nakon eventualnih strukturnih tansformacija (parcijalno zakaljivanje nakon valjanja VLA)

- nedozvoljene deformacije pri grijanju - lom (npr. pri transportu)

ARENJE ZA REDUKCIJU ZAOSTALIH NAPREZANJA

400..650 C/ 2..4 h sporo (npr. u pei)

A1

Fizikalna osnova redukcije ZN: Rp0,2 = f () Posljedice: - nema strukt. promjena - ZN 4080 N/mm2 - trajna deformacija Parametri: , t, hlaenje- sporo

Temperatura

Vrijeme

Primjena: - A nakon grube OO - nakon normalizacijskog arenja - prije nitriranja ako se alat ne TO - nakon poboljavanja Larson Millerov parametar

S = T (c + lg t)

SFEROIDIZACIJSKO ARENJE
arenje pri T oko A1 po potrebi osciliranjem oko A1 uz sporo hlaenje u cilju postizanja dovoljno mekog stanja za odreenu namjenu, stanja najniih moguih ZN te uglavnom kuglastog oblika K
Fizikalna osnova S: - Povrinske napetosti (Rm)

- Niska E min. A/V Rezultat: - Rm, H, K, A - olakano rezanje (grubi sferoid K) (srednje sferoidizirani K) - obradivost deformiranjem - TO loija Parametri: s, t= 24 h (f (debljine K, hlaenje - sporo 50 K/h, zatita

SFEROIDIZACIJSKO ARENJE
podeutektoidni elici: s < A1 -samo eidkarbidi s > A1 - sferoidiziraju se neto i K - ugljini As < 0,8 %C - A: 45WCrV7, 60WCrV7 - NLA za TR 55NiCrMoV6 - elici za poboljavanje - nadeutektoidni elici

Razbijanje K ljuske: - hladnom deformacijom (mehaniki) - kaljenjem s a < Acm + s < A1 - normalizacija: n > Acm + s >A1 Posebni oblici sferoidizacije: - Izotermika sferoidizacija za kotrljajue leaje, BR...

TEHNOLOKI PROCES IZRADE PREDMETA

NORMALIZACIJSKO
Grijanje:
n = A3 + 30...70 C podeutektoidni n = A1 + 50...70 C nadeutektoidni

ARENJE

P-zrno malo, iznad A1 visoku E (sitno zrno!)

Primjena: Hlaenje na zraku: vkd - otklanjanje nepoeljne sekundarne strukture nadeutektoidnih . (karbidi, trakasta, ) - otklanjanje grubozrnatosti (lijevanje, valjanje, kovanje, im C pri TO) Posebni oblici normalizacije: - razbijanje K-ljuske n > Acm (ulje)+ s >A1 - Izotermika normalizacija (VLA jer se na zraku djelomino zakale)

C A1 Temperatura

Vhl V kd (zrak)

Vrijeme
Normalizacija se izvodi kod proizvoaa A. elik se isporuuje ili u normaliziranom ili ee u meko arenom stanju!

KALJENJE ALATNIH ELIKA

Karakteristike A: visok sadraj C (nadeutektoidni i podeutektiki) Osim ugljinih A postoje i legirani. Me se dodaju u cilju: - povienja OT - povienja OP - povienja prokaljivosti - dimenzijske stabilnosti pri kaljenju - smanjenja rizika loma (voda, ulje, topla kupka, zrak!) AUSTENITIZACIJA Postupci TO (kao i kod konstr.) Realizacija TO trai: - Razliitu tehniku (oprema, visoka a, zatita, ) i - Puno panje
- a, ta - zatita

C
TO
povrina

REIM GRIJANJA

GAENJE

Temperatura

jezgra jezgra povrina

ugrijavanje

progrijavanje

dranje

ohlaivanje Vrijeme

grijanje ukupno vrijeme ugrijavanja

KALJENJE ALATNIH
ZATITA PRI KALJENJU A - zatitna atmosfera - solna kupka - vakuumska pe -pakovanjem u koks, papir, drveni ugljen, istroeni granulat itd.

ELIKA

Presjek vakuumske pei

KALJENJE ALATNIH ELIKA

a) Reim grijanja na temperaturu austenitizacije

- zbog niske toplinske vodljivosti , naroito visokolegirani A, = f () - eventualno prisutnih zaostalih naprezanja - te nastupa novih toplinskih naprezanja

- postupno, ili sporo ugrijavanje, ili - to brojnija predgrijavanja

I. predgrijavanje 400 ....500 C za sve A II. predgrijavanje 860...880 C za visokolegirane A ija je a 960...1150 C III. predgrijavanje 1050 C za B. a > 1200 C

Predgrijavanje se izvodi u peima ili solnim kupkama < 700 800 C bez ZATITE > 700 800 C potrebna zatita ( razugljienje, pougljienje i oksidacija): - zatitna atmosfera - solna kupka - vakuumska pe - pakovanjem u koks, papir, drveni ugljen, istroeni granulat itd. Utjecaj temperature na toplinsku vodljivosti () raznih elika

KALJENJE ALATNIH ELIKA

b) Izbor temperature austenitizacije

TRANSFORMACIJE PRI UGRIJAVANJU: elik u polaznom stanju sadri strukturu F + K (Kid , K i Ke) Austenitizacijom teimo strukturi: Za podeutektoidne A Za nadeutektoidne elike Za podeutektine elike A A + xK (x<1) A + xK + Ke (x<<1)

za podeutektoidne a = A3 + 30...70 C za nadeutektoidne a = A1 + 50...70 C za ugljine: FeC za legirane: pseudobinarni FeC

KALJENJE ALATNIH ELIKA

b) Izbor temperature austenitizacije

Dijagrami FeC i pseudobinarni FeC (2%Mn)

KALJENJE ALATNIH ELIKA

b) Izbor temperature austenitizacije

Za podeutektine elike vrijedi tzv. KRITERIJ 0,6 %C: griju se na onu a koja osigurava barem 0,5...0,6 %C otopljenog u austenitu. Neotopljeni K!
Obavezna zatita: - zatitna atmosfera - solna kupka - vakuumska pe - pakovanjem u koks, papir, drveni ugljen, istroeni granulat itd.

KALJENJE ALATNIH ELIKA

b) Trajanje austenitizacije

FeC i TTS dijagrami podeutektoidnog elika

KALJENJE ALATNIH ELIKA

c) Gaenje

Nadkritino gaenje!

Transformacije pri gaenju

Mikrostruktura: na a: u kaljenom stanju:

A + xK (+ Ke) (Ke u sluaju podeutektinih elika) M + Az + xK (+ Ke) pri emu je x < 1

KALJENJE ALATNIH ELIKA

Faza Az nepoeljna (osim 15 % "bezdeformacijsko kaljenje") Pretvorba Az mijenja dimenzije i izaziva naprezanja i lom

c) Gaenje

Eliminacija: - DH ( prikladno za C i niskoleg. A + podeutektine ) - dovoljno visoko poputanje Az B - opasnost "krhkosti 300 C" ili Az Kp + M IV. stadij pop. - sekundarna tvrdoa

Kod C i niskolegiranih A (u cilju to manje Az): a) Reimom TO (prikladnim) izbjegavati Az: VAz = e 1,1 10-2 (Ms- g)
vrijedi za g < Ms pri emu je: -g - temp. sredstva za gaenje -VAz- volumenski udjel Az -Ms temperatura poetka stvaranja M Da bi VAz bio to nii treba biti to vea razlika Ms - g (tj. vii Ms nia g)

b) DH neposredno nakon gaenja

KALJENJE ALATNIH ELIKA

Nain gaenja za izbjegavanje Az:

c) Gaenje

MARBURGER KOISTINEN: 1. elik s 0,8 %C Ms = 230 C gaen u vodi

VA = e
Z

1,1102 ( M s g )

g < Ms

Temperatura sredstva za gaenje, g, C 20 50

Udjel zaostalog austenitaVAz , %

VA = e
Z

1,110 2 ( 230 20 )

= 0,099

10 14

VA = e
Z

1,1102 ( 23050 )

= 0,138

2. elik 100 Cr6 gaen u vodi, ulju i postupkom Martempering: a = 845 C , Ms = 215 C, TK =230 C Nain gaenja %A
Z

kontinuirano u vodi do 20 C kontinuirano u ulju do 20 C martempering TK =230 C/zrak martempering TK =230 C/voda

5,8 7 10,6 6,1

KALJENJE ALATNIH ELIKA

c) Gaenje

b) DH neposredno nakon gaenja

KALJENJE ALATNIH ELIKA

c) Gaenje

Zakljuak: U cilju to manjeg udjela Az elik treba: austenitizirati na donjoj doputenoj a te gasiti najintenzivnije doputeno ili nakon martemperinga to bre (ulje, voda) na najniu moguu temperaturu sredstva za gaenje

KALJENJE ALATNIH ELIKA

c) Gaenje

TEHNIKE GAENJA ALATNIH ELIKA

KALJENJE ALATNIH ELIKA

PARAMETAR HLAENJA

c) Gaenje

t8 / 5 = 100

POPUTANJE ALATNOG ELIKA 1. Mikrostruktura kaljenja (gaenja): = f (sastava, a, gaenja): M M + Az M + Az + xK M + Az + xK + Ke M + P + B ( +F) B 2. Tvrdoa 3. Zaostala naprezanja

POPUTANJE ALATNOG ELIKA

POPUTANJE ALATNOG ELIKA M + AZ + (K)

II. stadij: 180 ... 320 C/1h AZ B

200 C/1 h M0,25 + Fe 2,4C + B + AZ (+ K)

POPUTANJE ALATNOG ELIKA Brzorezni i visokolegirani A IV. Stadij: 480 ... 620 C/1h AZ Kp + M

M + Az + xK { { 58 ... 80 %
15 .... 30 %

//

+ { Ke
//

5 ... 12 %

M p + Kp + M

//

+ xK

+ K eN

Dijagram poputanja brzoreznog elika

POPUTANJE ALATNOG ELIKA

Glavne krivulje poputanja pojedinih skupina A (t = 1h)

Parametar poputanja: P = T (C + lg t)

(HRC = F (P))

POPUTANJE ALATNOG ELIKA

Dijagram poputanja elika 90MnCrV 8 (0,9 %C, 2,0 %Mn, 0,3 %Cr, 0,1 %V)

POPUTANJE ALATNOG ELIKA

(0,9 %C, 2,0 %Mn, 0,3 %Cr, 0,1 %V, dimenzije: 50x50x12 mm)

Dijagram poputanja elika 90MnCrV 8 a = 775 C/ ulje; tp = 1h

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

modificiranje Mikrostruktura povrinskog sloja stvaranje nove OT OK TBC itd

- djelovanjem topline - difuzijom - nanoenjem - mehanikim putem

Toplinsko djelovanje na alat Prianjanje na podlogu (OT, Rmt, Rd)

ELICI 250 C < elici za hladni rad - ugljini niskolegirani - ledeburitni alatni s 12 % Cr - elici za cementiranje - elici otporni na koroziju Temperatura poputanja - brzorezni elici - elici za topli rad - ledeburitni alatni s 12 %Cr + 1 %V - elici za nitriranje - elici za poboljavanje > 250 C

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

POSTUPCI POVRINSKOG KALJENJA: M, dubina, kratkotrajno, osjetljivost na gr., polazna mikrostruktura?,deformacije PLAMENO KALJENJE -grijanje plamenom predmeta veih dimenzija -via a = 50...100 C - > 2 mm

INDUKCIJSKO KALJENJE

-bre ugrijavanje -vie a -opasnost pukotina pri ugrijavanju pa e trebati predgrijavati - = f (KHz), parametara,...

KALJENJE DJELOMINIM URANJANJEM

-rastaljena solna kupka -a > 150...200 C -u sluaju pojedinane obradbe kada nije opravdano plameno ili indukcijsko kaljenje ni tehniki ni ekonomski

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

KALJENJE LASEROM -103-106 W/cm2 -kratko vrijeme: djeli sekunde -bitno via a -iroko se mogu varirati dubine -samoohlaivanje vrlo intenzivno 106-107 K/s -vie tehnika povrinskog otvrdnjavanja: kaljenje s i bez rastaljivanja -mikrostruktura u povrini: fini M + Az u sluaju rastaljivanja ledeburitnih elika: fina ljevaka struktura: M (+Az) + Ke visoka OT abrazijom -primjena: parcijalno kaljenje: npr. povrina velikih alata: -bridova za zatvaranje -vodilice -noevi za granuliranje polimera itd. -pretvorbom kinetike energije visoko ubrzanih estica na povrinu obratka precizno se moe regulirati energija i dubina, (u vakuumu) -samoohlaivanje

KALJENJE
ELEKTRONSkiM

SNOPOM

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

IMPULSNO KALJENJE

energetskim impulsima (0,5 do 50 ms) minimalne deformacije Male dubine: = 0,05 0,5 mm ohlaivanje: samoohlaivanjem ili sredstvom koristi se visokofrekventno ugrijavanje, snopom elektrona, laserskim snopom ili plazmom. primjena: trane pile rezni alat britvice itd.

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

TOPLINSKO KEMIJSKI POSTUPCI (TERMOKEMIJSKI POSTUPCI)

DIFUZIJSKI POSTUPCI - nemetala - metala - metala i nemetala

POSTUPCI PREVLAENJA - CVD - PVD - PACVD

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

DIFUZIJSKI POSTUPCI -difuzija nemetaIa

CEMENTIRANJE
-C (N) -pri 900 C -obino u ganulatu -Eht = 0,5 -1,0 mm -niskotemp. poput. -visoka HX (65 HRC) -visoka OT Karbonitriranje

-iako su A visokougljini -cilj: povisiti udjel posebnih K ( OT) -imaju viak Me Primjena: -W-Cr(Si) elici (0,45 0,8 %C) -elici za topli rad (primjena za hladni rad) -brzorezni elici (za hladni rad tance) -kalupi za polimere (. za cementiranje)

NITRIRANJE (NITROKARBURIRANJE)

Primjena: -brzorezni (kratko) -N, (C, O) -alati za topli rad (kalupi za tlani lijev) -450 580 C -nitridi OT (adhezija -X155CrVMo12 1 (4850) s a = 1080 C -elici za poboljavanje, kalupi za preradu ljepljenje) polimera -nema bruenja samo poliranje -p > n -bez deformacija

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

DIFUZIJSKI POSTUPCI -difuzija nemetaIa

BORIRANJE
-oko 900 C -boridi -tvrdoe oko 2000 HV -dubine nek. desetaka do 300 m -OT (AD + AB) -mogua naknadna obrada jezgre -nema bruenja samo honovanje

Primjena: -alati za oblikovanje

OKSIDACIJA U VODENOJ PARI

-npr. BR pri 550 C u pari oksidira: Fe3O4, 10 m otpornost prema stvaranju lane otrice

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

DIFUZIJSKI POSTUPCI -difuzija metala ( i nemetaIa)

-9001100 C u kupkama -jedan ili vie Me -povienje OT -povienje korozijske postojanosti -otpornost na oksidaciju

- ALITIRANJE (FexAl otpornost na oksidaciju, postojanost u plinovima sa S - SILICIRANJE (FexSi) otpornost prema kiselinama - VANADIRANJE ( VC ) 30004800 HV0,1 - DIFUZIJSKO KROMIRANJE (Cr23C6 1200 HV0,1; Cr7C3 2000 HV0,1)

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA - prevlaenje

CVD Chemical vapour deposition -jedan ili vie slojeva Primjena: -TiN, TiC, Ti(CN), Al2O3 -rezni alat (sinterirani TM, -tvrdoe 25003000 HV0,1 ledeburitni i A za topli rad -debljine 120 m -alati za oblikovanje -OT (AB, AD, OK) -8001000 C -poseban reim za A zbog visoke

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA - prevlaenje

PACVD Plasma assisted CVD PVD Physical vapor deposition -karbidi, nitridi, oksidi, dijamant i dijamantu slini spojevi (DLC) - ~ 500 C -slojevi TiN, TCN, TC, oksidi -debljine 26 m - = 200 - 500 C -BR (svrdla, glodala) -alati za oblikovanje -alati za preradu polimera

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA

TVRDO KROMIRANJE Cr se elektrolitikim putem nanosi depozit (2,5...100 m ) - niski koeficijent trenja, inkopatibilnost Fe - otpornost na kiseline, (osim na HCl) - toplinska otpornost do 300 C - neotporan na udarce T- glodala POSTUPAK SULF B.T. elektrolitiki pri 190 C tijekom 10 min - stvara se FeS oko 5 m debljine - niska je temperatura pa su prikladni svi A.

POSTUPCI POVRINSKIH OBRADA ALATA