IZAZOVI PODUZETNITVA U 21.

STOLJEU

Krajem prolog stoljea poslovni svijet zadesio je ubrzani tehniko-tehnoloki progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su irom otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih trita. Globalno poslovanje prua mogunost izbora lokacije poslovanja i smjetanja proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se oekuju najbolji prinosi. Na taj nain, trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzea
2

1. Karakteristike poduzetnika 21. stoljea

Globalizacija, nepostojanje jasnih organizacijskih granica, fokusiranje na komplementarne srne aktivnosti i resurse, uz alokaciju ostalih zadataka karakteristike su suvremenog poduzetnitva 21. stoljea. Znanje i intelektualni kapital postaju kritini resursi poslovanja, a upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nunost za koordinaciju poslovnih aktivnosti. Uslijed toga dolazi do nune rekonceptualizacije onoga to podrazumijevamo pod poduzetnitvom kao i kako, gdje i kada poduzetnici trebaju
3

Paradigme nune za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21. stoljea:

Kreiranje specijaliziranih timova, odnosno malih i fleksibilnih poduzea Umreavanje i koordinacija timova pomou informacijske i komunikacijske tehnologije Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odluivanju Poveanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donoenju odluka
4

Koncentracija na srno poslovanje (engl. core business) i kljune sposobnosti Outsourcing poslovnih aktivnosti Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje Stvaranje partnerskih odnosa sa dobavljaima i klijentima (potroaima) Praenje, vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
5

Okosnica za novi poduzetniki model koja se sastoji od slijedeih kritinih imbenika:

1. Novonastale potrebe. Kontinuirani porast elja i zahtjeva potroaa koje suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su opim trendom porasta svijesti potroaa, spoznaje njihove snage i kupovne moi, te zahtjeva da za svoj novac dobiju to kvalitetnije usluge. 2. Ciljevi razvoja. Strateki razvoj svojih poduzea suvremeni poduzetnici trebaju zasnivati na kljunim sposobnostima, vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni ve postojeih poslovnih rjeenja.
6

3. Inovacija poslovnog procesa. Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzea poduzetnik treba ralaniti na temeljne i pratee aktivnosti.

Srne aktivnosti od stratekog znaaja treba zadrati, razvijati i inovirati dok pratee aktivnosti treba prepustiti drugim, specijaliziranim poduzeima i sa njima sklopiti dugorone ugovore o zajednikoj poslovnoj suradnji stvarajui na taj nain strateki savez poslovnih odnosa ili itavu novu virtualnu organizaciju poslovanja.

4. Razvoj novih proizvoda i usluga. Strateki zadatak suvremenih poduzetnika treba mora biti razvitak portfelja novih proizvoda i prateih usluga ija primarna karakteristika treba biti visoka razina u njih ugraenog znanja i
7

5. Razvoj kljunih sposobnosti. Specijalizacija na kljune sposobnosti treba imati za cilj oslobaanje sredstava i ljudskih potencijala, njihovo usmjeravanje ka unapreenju sadanjih te stvaranju i razvoju novih kljunih sposobnosti u obliku dodatnih aktivnosti, novih procesa ili pak seta novih usluga. 6. Razvoj profesionalnih sposobnosti. Poduzetnici, ali i svi njihovi zaposlenici trebaju biti usmjereni ka trajnom uenju i poveanju razina svojih znanja, vjetina i sposobnosti koje e generirati nove kljune sposobnosti.
8

7. Razvoj inovativnog okruenja. Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih poduzea poticati i stimulirati na razmiljanje o unapreenju poslovanja.
Svako, pa i na prvi pogled trivijalno unapreenje moe u konanici rezultirati znaajnim utedama, ali e u svakom sluaju poveati interes zaposlenih za posao koji obavljaju.

8. Novi pokazatelji uspjenosti. Tradicionalne financijske pokazatelje uspjenosti poslovanja treba nadopuniti metrikama koje slue za mjerenje neopipljive imovine.
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog kapitala.
9

Osnovni pokreta promjena u poslovanju poduzetnika u 21. stoljeu predstavlja pojave Nove ekonomije. Pojam Nove ekonomije vrsto temelji na novim poslovnim mogunostima nastalim poveanjem koliine znanja te intenziviranjem primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju. Postoje mnogi opisi i definicije fenomena Nove ekonomije! Veinom se oni odnose na promatranje i reorganizaciju ekonomije s aspekta naina poslovanj Sa druge strane takoer, postoje i brojni kritiari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
10

2. Nova ekonomija

Industrijska ekonomija

U toj, danas Staroj industrijskoj ekonomiji, posjedovanje imovine (fizikog kapitala, tvornica, eljeznica, naftnih buotina, elektrana i dr.) znailo je vie nego bilo to drugo. Bio je takoer vaan velik broj radnika koje su tvornice imale. I ciljevi produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili bre moete neto napraviti ili sastaviti pomou ljudskih ruku, i to od fizikih stvari kao to su drvo ili elik. Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike. Vano je bilo proizvesti to vee koliine (komade, tone, vagone itd.). Fizika prisutnost i lokacijska udaljenost bile su od iznimne vanosti, kao i racionalizacija u potronji
11

Slijedea tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne imbenike poslovanja:

KLASINI IMBENICI POSLOVANJA ZEMLJA kao mjesto obavljanja poslovne aktivnosti i kao izvor energentskih i ne- energentskih resursa

RAD tradicionalni rad mjeren brojem radnika i vremenom provedenim u uredu, tvornici..

NOVI IMBENICI POSLOVANJA VIRTUALNI PROSTOR (Internet) kao "mjesto" obavljanja poslovanja i nepresuan izvor informacija i ideja TELEWORK "rad na daljinu", razliiti oblici teleworka i pojav novih vrsti radnika

KAPITAL fiziki (tvornice, zgrade, strojevi..) i financijski (novac i surogat novca)

INTELEKTUALNI KAPITAL ljudski, strukturalni i potroaki 12 kapital

Nematerijalna imovina!
Dok su poduzea u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao to nekretnine i tvornice, dananja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzea koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao to su informacija i znanje. U dananjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije nego ikada prije u povijesti. Znanje je ono to stvara vrijednost, ali isto tako i nova znanja. Internet omoguava trenutno irenje tih znanja irom svijeta. to je vie ljudi ukljueno u tu podjelu znanja, znanje ima i veu vrijednost jer se poveava,
13

Virtualna ekonomija

Zbog sve veeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju, te porasta uloge i znaaj znaa znanja i ostale neopipljive imovine sve se vie korist naziv Virtualna ekonomija kako bi se vie doarala uloga nematerijalnih resursa, a i ostvarila distinkcija od dosadanjih Novih ekonomija. Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se pokuava doarati vanost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti, gospodarstvo i drutvo u cjelini. Tako se u znanstvenoj i strunoj literaturi koriste i nazivi poput: Ekonomija znanja, Informacijska
14

Teoretiari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike promjene. Pravila ponaanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se vie prema zakonima fizike. Nije vie bitna dostupnost kapitalu ve dostupnost dostupnos informacijama. Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja njegove vrijednosti. Najvanija imovina je nematerijalna, neopipljiva, intelektualna imovina. Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas
15

Udio neopipljive imovine u poslovanju od 1978. do 2004.

100%

75%

50% 72% 25% 5% 1978 god. 1998 god.

90%

0%

2004 god. Materijalna imovina

16

Nematerijalna imovina

3. Novi trendovi u ekonomiji i poduzetnitvu

Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnoloke promjene, porast znaaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke kljune dugorone trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do dananje situacije. Klju razumijevanja promjena u nainu poslovanja poduzetnika u 21. stoljeu i uinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i razumijevanju ekonomskih imbenika koji oblikuju promjene u potranji za
17

 Porast dohotka i pojava novih

proizvoda i usluga.

Najvaniji dugoroni imbenik u oblikovanju potranje jest rast potroaevog dohotka. Kako raste potroaev dohodak, tako ne dolazi samo do rasta potronje, ve do promjena u samoj strukturi potronje. Dolazi do porasta potranje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama; luksuznim dobrima, turistikim uslugama, itd. Poduzetnitvo 21. stoljea, utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji. Pri tome usko grlo koje ograniava sposobnost poduzetnika ne predstavlja vie kapacitet proizvodnje ve sposobnost dizajniranja i kreiranja novih
18

 Porast vrijednosti vremena

Internet, informacijska i telekomunikacijska tehnologija omoguuju poduzetnicima geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih kljunih sposobnosti te na taj nain stjecanje snane konkurentske prednosti. Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom konkurentnom poslovnom okruenju. Taj val novih konkurenata koji se ubrzano iri u tehnoloki razvijenim drutvima naziva se agilna konkurencija Sa druge strane, promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u nainu proizvodnje i ponaanju potroaa.
19

 Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ogranienja trinom funkcioniranju to dovedi do pojave globalnog trita, globalnih proizvoda i globalne potroake kulture. Globalizacija dovodi do pojaavanja meuovisnosti nacionalnih privreda, a unutar njih regija i gradova. S aspekta tehnolokog napretka, poboljanje uvjeta i smanjenje trokova transporta; primjerice zranog prijevoza, omoguilo je globalizaciju proizvodnje i pruilo mogunosti poduzeima
20

1. Moderne tehnologije, na podruju transporta, komuniciranja, proizvodnje, dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatino su utjecale na mogunost globalnog irenja informacija, te proizvodnje i distribucije roba i usluga. 2. Konzumerizam, s druge strane, kao prevladavajua religija dananjice, obiljeava veliki intenzitet potranje za proizvodima globalne proizvodnje. Konzumerizam potiu trine aktivnosti korporacija u cijelom svijetu. 3. Neoliberalne politike, koje sve vie jaaju u dravama irom svijeta omoguavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i
21

Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena:

 Umreavanje

Tradicionalno povezivanje poduzea poprimilo je danas toliki intenzitet da govorimo o mreama meusobno povezanih poduzea. Umreavanje i globalizacija omoguavaju brojne i kompleksne mogunosti stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa. Danas poduzea mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo poduzee za obavljanje poslovnih aktivnosti, mogu ujedinjavati svoje resurse sa resursima drugih poduzea kroz partnerstva i strateke saveze ili se mogu umreavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta. Na taj nain nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije; kao to su mrene i virtualne organizacije,
22

 Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja, te informacijske i komunikacijske tehnologije. Suvremena poduzea danas sve vie svoju fiziku nazonost zamjenjuju virtualnom, Ukidaju se prepreke kao to je geografska udaljenost i vremenske zone. Virtualizacija suvremenim poduzeima i poduzetnicima omoguava poveanje obujma poslovanja, te efikasnosti i profitabilnosti. Prihvaanje i implementacija naela koje donosi virtualizacija nalae rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzea, te specijalizaciju na strateke

23

Virtualizacija poslovanja donosi korijenite promjene koje se najbolje oituju kroz tri dimenzij poslovanja: a) prostor, b) vrijeme, i c) struktura

. Prostor. Virtualizacija prua mogunost disperzije poslovnih aktivnosti izvan granica poduzea na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti (outsourcing). . Vrijeme. Vremenska dimenzija virtualizacije omoguava poduzeima i poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz razliite vremenske zone, te ekonominiju upotrebu dimenzije vremena kroz poveanu fleksibilnost tijekom radnog vremena. . Struktura. Virtualizacija poslovanja omoguila je poduzetnicima danas, izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na mrei meusobno povezanih specijaliziranih proizvoaa, njihovih pojedinih
24

 Promjene poimanja pojma radnog

mjesta i vremena.
Razvoj informatike tehnologije najvie je traga ostavio upravo na uredskom poslovanju. Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasini fiziki ured zamijenjen virtualnim uredom, a poslovne jedinice virtualnim timovima. Termin virtualni ured (engl. Virtual office) koristi se za definiranje razliitih, fiksnih ili mobilnih radnih lokacija. Uz pomo informatike opreme i odgovarajuih programa virtualni uredi ostvaruju sve zahtjeve

25

Sa obzirom na uvjete rada i okruenja u kojima se nalaze postoje razliiti oblici virtualnih ureda:

Telecommuting, je najnepokretniji aranman. Obin se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima (povremeno i kod kue) i komunicira sa poslodavcem pomou telekomunikacijske opreme Hoteling, je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured, ali poto nisu uvijek fiziki prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor. Umjesto toga oni mogu koristiti hotelsku sobu (ograeni prostor) gdje mogu primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mreu. Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kue, u klijentovim prostorijama ili bilo gdje, gdje je telefon i Internet dostupan, a to je danas zahvaljujui mobilnim telefonima mogue posvuda.
26

4. Poslovne informacije kao izvor

konkurentskih prednosti poduzetnika

Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili su prirodni izvori, kapital i manualni rad danas to vie nije tako. U dananjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital predstavljaju kljune imbenike poslovanja, a osnovicu svih poduzetnikih aktivnosti predstavlja jo jedan nematerijalni resurs - informacija. Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stjeu nove poslovne ideje, pokreu poslovne aktivnosti, te stvaraju (i prodaju)
27

Nema jasnu financijsku vrijednost Ne optereuje okolinu kao klasini resursi, Mogu nadomjetati kapital, radnu snagu, materijal sirovine, Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasina dobra, One su difuzne, jer to se vie koriste, to su vrjednije; (troenje ne unitava sadraj informacije! Mogu bezgranino iriti i prelaziti fizike i vremenske granice (Informacija podnosi istodobno mnotvo konzumenata!) Tijekom koritenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna vrijednost esto se
28

Znaajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedee:

5. Intelektualni kapital - temelj konkurentsk prednosti suvremenih poduzetnika

Uspjeni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujui tome to su imaju vie imovine, oni je najee imaju mnogo manje od veih konkurenata. Meutim, oni imaju neto mnogo vrjednije od fizikih ili financijskih sredstava, oni posjeduju intelektualni kapital. Jedan od najpoznatijih istraivaa na ovome podruju Leif Edvinsson promatra intelektualni kapital kao sumu ljudskog, strukturalnog i potroakog kapitala ija interakcija stvara
29

6. Novi poslovni modeli poduzetnitva

1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano poboljanje lanca vrijednosti, sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem eliminacije zaliha i skladitenja proizvoda, te skladitenja dijelova i poluproizvoda u proizvodnom lancu. Provoenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa, maksimalnu usklaenost aktivnosti u proizvodnom procesu, te totalnu kontrolu kvalitete proizvoda. Uvoenje takvog sustava u proizvodni sustav omoguuje izradu detaljnih planova proizvodnje, koji eliminiraju sva nepotrebna ekanja i zastoje, jer koncept nalae obavljanje operacija obavljaju
30

2. Outsourcing kao poduzetnika opcija

Fokusiranjem na kljune sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruenju stratekim taktikom eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv Outsourcing. Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili itavih poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj nain preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili vie poslovnih funkcija ili pak
31

Outsourcing kao poduzetnika opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik outsourcira veinu nesrnih funkcija razliitim specijaliziranim dobavljaima koristei tako njihove kljune sposobnosti. Outsourcing u poduzetnitvu moe biti i strateka opcija obavljanja neke funkcije ili aktivnosti za drugog naruioca (tzv. Insourcing) Insourcing moe predstavljati dobro rjeenje za poduzetnike koja nisu postigla zadovoljavajue rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom, naroito ako se vezanjem za stratekog partnera moe ostvariti konkurentska prednost
32

3. Target costing kao poduzetnika opcija

Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju trokovima proizvodnje nekog proizvoda ili usluge. Target cost (ciljani troak) je troak po kojem odreeni proizvod mora biti proizveden sa ciljem generiranja eljene razine profitabilnosti po unaprijed odreenoj prodajnoj cijeni proizvoda Tagret costing predstavlja koncept upravljanja trokovima koji je baziran na dugoronim, trinim perspektivama, umjesto na nazorima voenim iskljuivo kratkoronim profitom. Target costing predstavlja fundamentalno drugaiji pristup. On djeluje unatrag polazei od unaprijed
33

POTRANJA ZA PROIZVODOM I ANALIZA TRITA CILJANI PROFIT BALANSIRANJE CILJANIH TROKOVA I ZAHTJEVA ANALIZA TRITA DOBAVLJAA TARGET COSTING DOBAVLJAA ISPITIVANJE PROIZVODNIH I PROCESNIH DIZAJNERSKIH ALTERNATIVA, TE DIZAJNIRANJE PROIZVODA I PROCESA PROIZVODNJA
ANALIZA TRINE POTRANJE
34

PROJEKCIJA TROKOVA ANALIZA VRIJEDNOSTI

Primjer primjene target costinga

Poduzetnik X dobio je narudbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po cijeni od 48 Kn. Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn. Prosjena profitna stopa poduzea X je 25%. Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn, a ciljani troak 360000 Kn to po jedinici proizvoda A iznosi 36 Kn. Meutim, procijenjeni troak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn, ili 40000 Kn za cijelu narudbu. Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji poduzetnik treba reducirati trokove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit. Tada on pristupa ispitivanju pojedinanih cijena sirovina, materijala i poluproizvoda, te proizvodnih i prodajnih trokova. Ukoliko poduzetnik procjeni da su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa
35

7. Umreavanje i poduzetnitvo

. Strateko povezivanje poduzetnika Strateko povezivanje spada meu najvanije odrednice suvremenog poduzetnitva. Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i ukljuivanje u strateke saveze za suvremene poduzetnike postaje nunost ukoliko ele zadrat ili ostvariti novu konkurentsku prednost. Strateki savezi su koalicije poduzea stvorene u svrhu postizanja vanih poslovnih ciljeva Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postii puno bolje rezultate nego putem samostalnog
36

Strateki savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angairaju posebna znanja, umijea i resursi razliitih neovisnih poduzea i individualnih poduzetnika sa ciljem postizanja zajednikih ali i pojedinanih ciljeva. Prednosti stratekih saveza. Poduzetnici se trebaju udruivati u strateke saveze radi: 1. Lakeg ulaska na trite. 2. Smanjenja trokova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga. 3. Stjecanja komplementarnih vjetina i imovina koje koj niti jedno poduzee ne posjeduje individualno. 4. Utemeljenja tehnolokih standarda za neku
37

Primjer stratekog saveza

Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateke saveze uglavnom zasad odluuju velika poduzea sa ciljem porasta konkurentnosti na meunarodnom tritu (npr Podravka i Nestl, Pliva i Glaxo Wellcome) za strateki savez kao poeljno sredstvo razvoja polako se odluuju i manja poduzea. Dobar primjer je trgovako udruenje CBA koje je nastalo stratekim povezivanjem 10tak srednje velikih trgovakih kua iz itave Hrvatske kako bi se zatitili od prodora velikih stranih trgovakih lanaca na hrvatsko trite. Osnivanjem zajednike tvrtke CBA Zagreb 2001. godine u savez se ukljuuju i jo nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre. Osim jaanja konkurentskog poloaja cilj CBA je i
38

2. Trend razvoja klastera

Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza meusobno povezanih poduzea i institucija iz odreenog podruja. Klaster obuhvaa proizvoae iz odreene industrije, ali ukljuuje i druge znaajne subjekte kao to su: dobavljai komponenti, strojeva i specijaliziranih inputa, iznajmljivai infrastrukture, pruatelji specijaliziranih usluga i sl. Klaster koncepcija prekorauje granice lanca vrijednosti poduzea, obuhvaajui i pruatelje financijskih i konzultantskih usluga, obuke i treninga zaposlenih, pa sve do visokokolskih ustanova i instituta za istraivanja koji pruaju velik dio
39

Klasteri utjeu na konkurentnost na tri naina: 1. poveanjem produktivnosti poduzea smjetenih u klasteru; 2. ostvarenjem inovacija, koje predstavljaju utemeljenje budue produktivnosti, i 3. stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzea. Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih lanova samo pojaava i promovira njegov rast, Posebno ukoliko postoji vrsta podrka lokalne javnosti i pravnih institucija!
40

Krugman istie tri kljune karakteristike klastera:

Nastanak specijaliziranih "bazena radalanovima klastera tako na raspolaganju stoji itav set kvalitetnih i specifinih znanja i vjetina.

1.

2.

Izgradnju baze specijaliziranih dobavljaa Tvrtke lanice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog outputa sa kojim imaju najveu konkurentsku prednost. Proizvodnju novih tehnolokih znanja i inovacija tome pogoduju povoljni uvjeti.
41

3.

Odlian primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996. godine djeluje Styria automobilski klaster koji obuhvaa razliite proizvoae automobilskih dijelova. Uz pomo vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata, te financijskih i istraivakih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih. U okviru klastera razvijaju se, testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i rjeenja u

42

Po uzoru na austrijski, u Sloveniji je 2001. godine osnovan Slovenski automobilski klaster (ACS) koji okuplja 54 lana: 47 poduzea, 5 fakulteta i dva razvojna instituta, s ukupno 18000 zaposlenih, od ega je vie od 2000 istraivaa registriranih na fakultetima i u poduzeima. Razvoj klastera poprima sve vie maha i u Hrvatskoj, pa tako zasad sa veim ili manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji, klaster "Hrvatska cipela" u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, metalski klaster u Osijeku, a u planu je osnivanje klastera elektroindustrije, te prehrambene i informatike industrije (Izvor: www. eukonomist.com).
43

Hvala na panji !

44