Franjo BORAS

KAKO IE UMIRALA
v
SOCIIAlISTICKA
REPUBlIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Franjo Boras
KAKO IE UMIRAlA SOCIIAlISTICKA REPUBLIKA BOSNA 1 HERCEGOVINA
1990.- 1996.
Nakladnik
Siobodan Praljak
Za nakladnika
Siobodan Prallak
Urcdnik
Veso Vega!
RecenzenU
Josip Pecaric
Ante Markotlc
Vcso Vetar
Lektor i korektor
/ago Musa
Naslovna stranica i tehnilka oprema
Darko Pandza
llsak
M.P. Cartonprlnl Co, Stolae
Naklada
I. 000 komada
Franjo Boras
KAKO IE UMIRALA
v
SOCIlALISTICKA REPUBLIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
1990. - 1996.
Mostar, 2002.
CIP-Katalogiz .. dja u publikadji
Gradska knlltnka Mostar
UDK 323.3/324(497.6> 1990-1996c
34 1.2(497. 6),. 1990- 1996c
94(497.6j,. 1990-1996c
BORAS. Franlo
Kako je umir .. la Socijalistilka Republika Sosna i Hercegovina:
t 990.-1 996./Franjo Borns. - Mostar: SloIxxIan Pra1iak. 2002
(Stolae: M.P. canonpnnt Co). -288 Slr.: llustr. sa Z1!mljovldima.
kart.graf.: 18cm
Dr1av3 na rxun HrYatallosip ~ l a r 1 l ; str. 259-266. - (Pjoglcdl u
SosnVAnte Markotil: str. 267-271 . - Diktat Z3 czarxeoe st rane,./
\bo \tgar: Slr. 272-275. - B1blloganfa: 253-255. - Kazala
KAZALO
UVOD ...................................................................... 15
L USTAVNO UREDENIE ............................................... 3 I
3) Socijalisticka Federativna Republika lugoslavija ........... 3 I
I. OPCANACEIJ\ .............. , ................................................. 31
2. SASTAV 1 TERJTORJI ....................... ................................ , .. 33
3. DRUSTVENO-EKONOM5KO UREDENJE ............................ 3S
4. DRUSTVENO-POLITICKl 5U5TAV ...................................... 35
5. NARODNA OBRANA .......... "'" .......................................... 36
6. ORGANIZACIJA FEDERAC1)E ............................................ 37
6.1. SkupStina ................................................................... 37
6.2. Predsjcdnistvo ........................... ...... .. .. .... ... .... ... .... ... .. 38
6.3 . Savezno izvrSno vijece ............ ............ , ................ ,. ...... 38
6.4. Ostal3 savezna tijela ....... .... ............................... .......... 39
b) Socijalisticka Republi ka Bosna i Hercegovina ............. 39
I . OPCE NAPOMENE ........................................................... 39
2. ORGANlZACIIA SRBiH ........................... .. ........ ................ 40
2.1. PredsjcdniStvo ............................................................ 40
II. ODNOSJ JZMEDU REPUBli KA I SFRj U 1990 ........... 4 J
a) Promjene i stanje u drugim republikama SFRJ ............. 4 I
I . SOCljAUSTICKA REPUSlIKASlOVENl1A ........................... 42
2. SOCljAlISTICKA REPUSLIKA HRVATSKA ........................... 43
3. 5OCIlA1I5TICKE REPUBLIKE SRBIJA 1 (RNA GORA ............. 44
4. SOCIIALI5TICKA REPUBLI KA MAKEOONIJA .. .. ... ..... .... ...... . 45
b) stanj e SRBiH ............................. 46
s
I. ODNOSI S DRUG 1M RfPUBLI KAMA ........................ .. ... .... 46
2.0DNOS[SINA .............................................................. 47
3.IZBORNI PROPlSI ....................................................... ..... 48
4. POUTICKE STRANKE 1 PROGRAM! .. .. .... ........ .. ................. 49
4. 1 . Hrvatska demokratska zajednica BiH (HOZ) ................... 49
4.2. Stranka dcmokratskc akci jc (SOA) ................................. SO
4.3. Srpska demokratska stranka (50S) ................................. 5 1
4.4. Savez komunista Bosne i Hercegovine - Soci jal isticka
demokratska partija (S KBi H-SDP) ..................... .... .. ..... .. ...... 5 S
4. 5. Savez reformskih snaga J ugoslavije ....... ...... ............ ..... . 56
4.6. Oslale slranke .......................................................... 56
III. ORGANIZIRANIE I
REZUlTAT[ [ZBORA [990. U SRBiH ...... .................... 57
I. ORGANIZIRANjE lZBORA ............................................... 57
2. REZULTATIIZBORA .. ... ... .... . .. .. .. ..................................... 58
2. I. Vijece gradana ... ..... ............ ....... .......... ........... ........ .. 58
2.2. VijcccopCina .. ....................... .................................. . 60
3. POP[S PUCANS1VA [98 1. ............................................... 62
4. IZBORNAJEDINICA MOSTAR .. ........................................ 63
5. OPCINA MOSTAR ......................................... ... ..... ........ .. 63
5.1. Priprcma izbora ......... ............................................... 63
5.2. REZULTATI GLA50VANJA .. ...... .. ........... .... .... ........ .... 65
6. REZUlTATI [ZBORAZAClANOVE PREDSIEDN[51VA .... .... 66
[\I. KONST[TU[RANIE I DIELOVANIE NOVE VlAST[ ........ 69
a) Konstituiranje nove vlasti ... ............. ..... : ....... ............. 69
I. SKUrSTINA REPU8UKE BiH ...... ....................................... 69
2. PREDSJEDNlSTVO RBiH ... .. ...... .. ....... .............. .............. 69
b) Djelovanje nove vlasti do travnja 1992 ...................... 72
[. PI<EDSIEDN[51VO RBiH ............ ............... ........... .. ...... ... .. 72
2. STVARANj ESRPSKlH AUTONOMN1H OBlASTI (SAO) ........ 7S
3. HRVATSKAZAjEONICA HERCEG-80SNA ....................... 75
6
\
3. 1. Pretnodni dogadaji izvan RBiH ..................... .... ........ .. ... 7S
3.2. Prelhodni dogadaji unutar BiH .. .. ......... ........... ....... ..... :.76
3.3. Uspostava Hrvatske zajcdnice Herceg Sosna ..... , ........ , ... 78
4. REFERENDUM D NEZAV1SNOSTI .... .......... ....... .. ............ 78
5. POCECl RATA U BOSNI I HERCEGOVlNI ... .... ... ................. 79
6. VODENIEVANISK1H POSlOVA ......................................... 8 I
7. SASTANAKTUDMAN- KOLIEV1C- BORAS .... .................. 83
7. I. Razgovori u Zagrebu .. .. , ...... ... , .. ......................... ......... 83
7.2. Dogadaji nakon Zagreba ......... , ... .............. ,., ... ... .... , ..... 8S
8. CUTILLEIROV PLAN ........ : ..... , ...... .............................. .. ; ... 86
9. KOM1SliA ROBERTA BA01NTERA ................................ 88
V. RASPAD VLASTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE9 1
I. PRJZNANIE REPUBUKE BOSNE I HERCEGOVlNE .. .......... .... 9 I
2. SRPSKl PREDSTAVN1CI NAPuSrAjU VLAST ...................... 92
3. RATNO PREDSIEDN1STVO RJBiH .. ....... ............. ............. 92
4. RAZGOVORJ 5 RUSM1ROM MAHMUTCEHAjICEM ............. 93
S. HRVATSKOVlIECEOBRANE I
RATNO PREDSIEDNISTVO RJBiH .... ... ...... ........... .............. 94
6. NASTAVAK PREGOVORA .. ......... ... ....... .. .......................... 96
6.1. Aerodrom Sutmir - Sarajevo .... ..................... ....... ........ 96
6.2. Sastanak u Mostaru ... .............. , .... , ... , ... .. ..... ......... ...... 97
6.3. Sastanak u Grazu .............................. ..... ..................... 97
6.4. Razgovort u Splilu ..... ............ ...................................... 99
6.S. Prestanakrazgovora ........................ .................. .......... 99
7. SPORAZUM TUDMAN - lZETBEGOVlC ... .... ...... ........ 100
7. I . Sadrtai sporazuma ......... ....... .. .... .. ..... .... ............. 100
7.2. Neprovedba Sporazuma ....................................... 102
7.3. Zakl jucna razmatranla .. .................... .. .. ...................... 104
8. HRVATSKO VlIECE OBRANE .. ...................................... 107
9. LONDONSKA KONFERENC1,A ...... ...................... .......... 108
VI. AGRESOR I REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA ... I I I
J. SRPSKAAUTONOMNA PODRUCIA ... ....... ...................... I I I
7
2. Bl OKADASARA/EVA .... ....... _ ......................................... 1 I 1
3. OTPORAGR50RU ....................................................... 1 12
VII. REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA I
UJEDINJENI NARODI .............................................. I I 3
I. I. Znacenje UNPROFOR-3 ............................................ 1 13
1.2. Komunikacije ............................................... _...... ... ... 14
1.3. Povlastice i imuniteti ................................................. 15
1 .4. Vojna polici ja. uhicenja i suradnja .......... _........ ... .. ... .. ... . I 5
1.5. /urisdikcija .................................. .. ...... .. .. ... ............. . 16
2. ZENEVSKAKONFERENCIIA ... ..... .... .. .............................. 18
2.1. Wance-o.vcnov plan .............. ...... .... .... .. ...... ...... ........ 19
2.2. Sastanak u Medugorju 18. svi bnj a 1993 ........... " .......... 25
3. (NE)USTAVNEPROMJENE ...... ............... ....... .................. 26
4. OWEN - STOLTENBERGOV PlAN .. .. .. .. .. . ................. ... .... 27
5. HRVATSKA RfPUBUKA HERCEG BOSNA ......................... 30
6. MOlE PRi OrCENIE ZA IAVNOST, LlSTOPAO 1993. ... ...... .. 3 I
7. RATNO PREDSIWNISTVOALIIE IZETBEGOVICA .. ........ ... 33
VII I. RAT IZMEOU HRVATA I MUSLI MANA .. ........ ........ 139
I . UZROCr RATA ............................. .................................. [ 39
2. POCETNI RA.TNI IZGREDI IZM EDU HVO-a I ARMI/E Bi H ... 1 42
3. 1 . Oslobodenje Mostara ad srpskog agresora .............. ... ... 145
3.2. Rat izmedu HVO-a i Armi je Bi H ..... ... ........ .................. 145
3. RAT IZMEOU HVO-a I ARMI/E BiH U MOSTARU ............... 147
IX. WASHI NGTON 18. o.ZUJKA 1994 .......................... 149
a) Washi ngtonski dogovor ... _ .... .. ... .... ... ...... ................ 149
I. IZlAVAO NACRTU USTAVA ........................................... 150
2. USTAVFEDERACI /E BOSNE I HERCEGOVlNE ..... .............. 151
2. I. Uspostava Federacije Bi H ....................... ........ .. ... ...... 15 I
2.2. Ljudska prava i temelj ne slobode ................................. I S3
2.3. Podjelavl asti ............................ ..... _ ...................... ... l 53
2.4. Ustroj savcznc vlas!i ........... .. .... ... .. _ .. ..... ... ..... .... .. .... 154
8
2.4.I.Saveznozakonodavstvo ..... ......... .. ..................... 154
2.4.2. Savezna izvr!navlast ........................................ 155
2.4.3. Sudstvo ...................... ... ....... ................... ....... 156
2.5. Kantonalnevlasti ............................ ............. ............. 157
2.5. I . Kantonalna zakonodavn3 tijcla ............................ I 5 7
2.5 .2. Izvrsna vlast kantona!upe ...................... .... ....... I 57
2.5.3. Sudstvo kantona-zupe ..... .................................. 158
2.6. OpCinska uprava ............... _ .... .. ........................ .......... 158
2.7. Moounarodniodnosi .................................................. 159
2.8. Prijclazne mjere ..................................................... .. 159
3. KONFEDERACIIA IZMEDU FEDERAClIE BiH 1
REPUBUKE HRVATSKE ......................................... ........... 160
4. SPQRAZUM 0 SlOBODNOM PROlAZU
PODRUCIEM NEUMA .......... .. ........................... .............. 161
5. SPORAZUM 0 SlOBODNOM PRiSTUPU
FEDERAClIE BiH IAORANSKOM MORU ........................... 161
b) Provedba Washingtonskih sporazuma ...................... 163
I. SPORAZUM 0 FEDERACIII BiH ...................................... 164
2. SPORAZUM ZUBAK - GANIC ........................................ 165
3. DEKlARACIJA IZ SPUTA ............................................... I 67
4. EUROPSKA UNIIA I MOSTAR ...... ... ................................. 169
X. DAYTONSKI SPORAZUMI ....................... ............... 173
a) Opci okvirni sporazum ............................ .............. 173
I. VOINI ASPEKTI MIROVNOG Rj5ENJA ............................. 175
I . I . PrerazmjeSlaj volnih snaga ......................................... I 76
1.2. Razmjdtaj provedbenih snaga .................................... 178
1 .3. Zajednltka mjna komisija .................... ....................... 180
I .4. Razmjena zarobljenika .......... .... ................................. 180
2. SPORAZUM BOSNE I HERCEGOVINE [NATO-a ................ 18 1
3. REGIONAlNA STABIUZACIIA ...................................... 182
4. MWUENTITETSKEGRANICNE CRTE .............................. 183
5. IZBORI ................................. .......... ... ............................ 184
9
10
5. 1. Privremena izborna komisija ................. .. ......... ........... 185
6. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE ...... .. .................... .......... I 85
6. 1 . Ljudska prava I (emeljne slobode .. ........ ... ..... ......... ...... 1 86
6.2. Odnosi lzmedu BiH i entiteta ....... .............................. 187
6.3. ParlamentarnaskupStina 8iH .... ....................... ..... ..... .. 188
6.4. Bosne i Hercegovine ........................... 188
6.5. Vijcce ministara ............................................... ...... ... 189
6.6. Ustavni sud .............................................................. J 90
6.7. Ccntralna banka ........... ............................................. 190
6.8. Prijelazne odredbc ...... 1 191
7. llUDSKA PRAVA ............................................................ 192
8.IZBIEGUCE I RASEllENE OSOBE .... , .. .. ...... ... ................... 192
9. CUVANIE NACIONAlNIH SPOMENIKA ......................... 193
10. OSNIVANIE IAVNI H PODUZECA ..................... 0 I 93
I I . CMLNI MIROVNI SPORAZUM ...... .. ........ ............. ........ I 94
12. MEDUNARODNE POliCiISKE SNAGE .. ...... ...... ............ I 9 s
b) Dodatni sporazumi ............................................... 195
I . OZIVOTVORENIE FEDERACIIE BiH .. .. .... .. ....... .. .............. 1%
1. 1. PriJcnos odgovornosti na Fedcrac:iju 8tH .. ... ................. 197
1. 2. Fiskalna j druga flnandjska pii::Jnja ................................ 197
1.3. Ostalapitanja ......................................................... 198
1.4.Mostar ............................................................... 200
2. ZAlEDNICKO VlIECE U SURADNII .. ... ............................. 20 1
3. POVRATAKPROGNANIH ................................................ 202
4. NACELA ZA ORGANIZACIIU SARAlEVA ....... .................. 202
S. SPORAZUM OODNOSIMA ... : ........................................ 203
6. OPCINA-GRAD MOSTAR ............................................. 204
6. I. Zajednilke odredbc .................................................. 204
b. 2. Gradskl organl ...................................................... 205
6.3. Gradske op6ne ........................................................ 208
6. 4. Centralna zona .... ... ...................................... .. .......... 209
c) P05lije Daytona i Pariza ......................................... 212
I . USVAIANIE DAYTONSKlH SPORAZUMA ....... .................. 2 12
2. ZEN EVA. 14. KOLOVOZA 1996 ...................................... 2 I J
2. 1. Dogovorene m;ere z.a Bi H ........ .. ................................ 214
2.2. Fedcraci la Bosne i Hcrcegovine ............. ..................... 2 t 5
2.3. Zaldjuld posebneskupine .................... : .................... 2 I 5
XI. IZBORI U BOSNI I HERCEGOYINI 1996 ................. 2 17
I .. PREDSIEONISlVO BOSNE I HERCEGOVINE ........................ , I 7
2. ZASTUPNICKI OOM BOSNE I HERCEGOVINE ...................... , 18
2.1. Stranalkl zaslupnici ................................................... 219
3. DBA ENTITETA .............................. ............... ......... ........ 220
3. I . Zaslupnltkl dom Federncije 8iH .......... ...................... 220
3.2. Narodna skupStina Republike Srpske ............................ 220
3.3 . Stranacka zastupljcnost ....... ......... , ........ , .................... 22 1
3.4. RezultaU glasovanja postrankama 1990. I 1996 ........... 222
4. IZBORl U MOSTARU ........ : ............................................ 223
4. 1. lzbori 1996 ............................................................. 223
4.2. Izbori u Mostaru 1990. i 1996 .. ................. .... ..... ...... 225
XII.. DAYTON I PARiZ NAKON 500 DANA ................................. 227
I . CILIEVI I NIIHOVO OS1VARENIE ......................................................................... 227
1.1 . Post,izanje mira ........................................... ............ 228
1.2. Sosna i Hercegovina I nJezine instituclje ...................... 228
I ..J. ljOHlska p""" .......... ....................................................................... ...................... .......... 2 J 0
1.4. PovraLak Izbjeglica i raselfenih osoba ........................... 230
1.5. OZivotvorenje Federacije BiH ..................................... 23 I
1.6. RezuILali dogovora .............................................. 232
ZAKLJuCAK .............................................................................................................. 235
POPi S LITERATURE .................................................................................................. 2S 3
POPIS ZEMlJOVIDA I KARATA ............................................................. 256
POPI S TABLICA ........................................................................................ 257
BIUESKA 0 PISCU ......... ......................................................................... 258
I I
DllivA NA RACUN HRVATA {Akadcmik /osip lWarit, ..... 259
(P)OGlEDI U BOSNI {Prnfesor dr. sc. Ante MarkolitJ .......... 267
DI KTAT ZA "ZARACENE STRANE- 116<> " ' G 3 ~ ............... .. 272
KAZALO IMENA .. .... ................................................ ..... 275
KAZALO MIESTA ..... .... .... ............................. .... .......... .. 280
12
80("3s, ukolik; se ne dogovorile. mi cemo v.1S puslili da
se medusobno poubijale. pa ceme v.1m ml name/null svoja rjefenja, ..
Lord Peter Carringt on
Sara jevo, aerodrom But mir, t rava nj '92,
UVOD
Pocetkom J 996. godine poceo sam razmisljati da i ja odte napgem
o najnovijoj povijesti Basne i Hercegovine. Pitao sam se trebam Ii ja 0
tome pisatL Vrlo brzo sam zaklj ucio da hi hila i maja obveza. kao ( lana
bivSeg Predsjednistva RBiH. da opisem najnovije dogadaje koji su utjecali
na raspad SRBil-l i na katastrofu njezinih naroda i gradana. Zel ia mi je
neSto kazati 0 dogadajima u kajima sam asobno sudjelovao. neposre-
dna iii posredno. Odlucio sam da to budu dogadaji od 1990. do 1996.
godine. To je vrijeme vdiki h dogadanja u svim zemlj ama avnojevske
lugoslavije i njezina raspada, tragedije hrvatskog. muslimanskog 1 srpskog
naroda i ostalih naroda i narodnosti. nacionalnog osvjdcenja, me-
dunacionalnih sukoba, raspada klmunistickog sustava i odrz.avanja pr-
vih demokratskih izbora nakon 50 i vise godina. Trece pitanje kaje mi
se nametnulo bilo ie kaka dati naziv knjizi kaju zel im napisati. Mnogo
mi ie pomogao Paul Carde svojom kniigom "Zivot i smrt lugoslavi je".
Ceres-ZIRAl. Zagreb 1996 .. na cemu sam mu vrlo zahvalan. Od-
lucio sam da mOja knjiga nosl naziv Kako je umirala Socijalisticka Re-
publika Sosna i Hercegovina i njezin ie sadclaj obraden u dvanaest
poglavl ja.
Socijalisticka Federati vna Republika fugoslavija usvojila je svoj zadnji
Ustav 2 1. veljace 1974. s osam amandmana na taj Ustav do 1981. U
nacel ima Ustava. pored ostalog. predvideno je da u SFRj vlast pripada
radnickoj klasi. ana se ostvarivala socijalisl ickom demakracijam kao po-
sebnim oblikom proletari jata" i odlucivalo se na nacelima
sporazumijevanja, ravnopravnog sudjelovanja i na nacelu odgovornosti
republika i autonomnih pokraji na, Opcenarodna obrana je bila jedinst-
I S
vena i cinile su je snage (INA iTO) cijele zemlje. Bila je to
Sdvezna drZava sa republika i dva autonomna podrutja u sklopu
SR Srbije (Kosovo i Vojvodina). T eritorij je bio jedinstven i sacinjavali su
ga teritori ji republika i niie se mogao mijenjati bez njihove suglasnosti.
uredenje zasnivalo se na sredstvima za proizv-
odnju u drustvenom vlasnistvu i samoupravljanju radnika u proizvodnji
i drustvenoj reprodukcij i. Radnicka klasa i radnl Ijudi bili su nosi telji
vlastl I upravljanja dru.stvenim poslovima.
Socijalislicka Republika Bosna i Hercegovi na bil a je jedna ad scst
republ ika SFRI. lmala je svoj Ustav. zadnji iz 1974. sa sedamdeset
devet amandmana da 1990. Bila je to republika, prema ustavnl m od-
redbarnCl. uravo:l gradana I naroda Bosne i Hercegavine. Muslimana.
5rba. Hrvata I pripadnika druglh naroda. Ustavne odredbe kOje su se
odnosile na drustveno-ekanomsko uredenje i drustveno-pollticki sustav
bile su istovjetne odredbama Ustava SFRJ. 5RB1H je lmala svoju Skup-
stinu, PredsjedniStvo, V1adu. Republi cku upravu. Ustavni sud, Vrhovni
sud i Republicko javno tuziteljstvo. svoju drZaVTlu zastavu s grbom.
Svim republikama bila je zajednicka himna Hej Slaveni.
U 1989. pacinj e vidno kvarenje odnosa izmedu republika u SFRj i
pripremanje znacajnih dogadanja. kaka na drZavnoj razini taka i u
pojedinim republikama. Najgori su odnosl u taj godinl blli Izmedu Srbije
1 5lovenije. POCetkom 1990. odrZan je Kongres 5KI kajl ie u prethodnoj
godini dugo pripreman i nekaliko puta odgadan. Predstavnici SK 51-
ovenije su na Kongresu ponudili svoj prljedlog kaji je predvldao reko-
nstrukciju SKI i njegave svodenje u republicke granice, razb1lanje njegove
manolitnosti. demakratizaciju i uskladivanje njegeva politickog djelovanja
s ustavnim uredenjem iz 1974. Nakon odbacivanja ponudenog tcksta
Slovenci su napustili Kongres. objavljujuCi da prekidaju sve veze sa
SKI. Ubrzo ie i delegacija iz Hrvatske uradila iste. Kongres je prekinuo
s radom i nije se vise nikad odrfao. 5 propalim kongresom SKI otpOCeio
16
je raspadanje SFRI. Nije to mogao sprijeeiti ni flnte MarkoviC. predsj-
ednik tadasnje Vlade SFRL svojom nakon propalog kongresa:
"Iugostavija nastavlja funkci onirati sa iii bez SKI. "
Stoveni ja je prva organizi rala u travnj u 1990. demokratske jzbore
poslije Drugog svjetskog rata na podrueju avnoj evske lugoslavije. Po-
cetkom srpnj a isle godi ne donijela je "Deklaraci ju 0 suvereni tetu". pr-
oglasila je slovenske zakone iznad saveznih zakona. ukinuta je alribut
"socijalisti cki " i postala "Republika Siovenija". Ono sto je Siovenija
uradila li jekom dvije godi ne Hrvalska je oslvarila za samo godinu dana
u mnogo tezim uvj etima. U travnju i u svi bnju 1990. organizirani su
demokralski izbori . na kojima je nadmocno pobijedio HDZ. a je
30. sVi bnja 1990. izabrao dr. Fralifu Tudmana za prvog predsjednika
demokratske Hrvalske. Srbija i Crna Gora ostale su ujedinjene nakon
razl aza s ostalim republikama. Na organiziranim izborima i u Srbiji i u .
Crnoj Gori pobi jedili su soci jalisti, odnosno komunisti. U Makedoni ji
su odrz.ani demokratski izhori od t 2. studenoga do 9. prosinca t 990.
Nijedna stranka nil e dobi la apsol utnu veCinu, pa ie u ovoj republici
formirana koalicijska vlada i ostala tijeta vlasti. Krajem sij ecnja t 991.
izabran je Kiro Cligorov za prvog predsjednika demokratske
Makedonije.
SRBiH je Titovo eedo. Rodena ie nocu izmedu 26. i 27. studenoga
1943. na prvom zasjedanju Zakonodavnog antifasistickog vijeca na-
rodnih odbora BiH (ZAVNOBIH) u Mrkonjic-Gradu. Kao i u ostalim
republikama SFRj, i u Bosni i Hercegovini je cjelokupna vlast bi la zasn-
ovana na socija!istieko-komunistickom sustavu, bolje reeena na .. diktaturi
proletarijata". Odnosi 5 drugim republikama odriavani su posredno
preko saveznih Ujeta vlasti kaa sto SU Predsjednislvo. Savezna skupsti na.
Vlada i drugih saveznih institucija. Sosna i Hercegovina. kao i druge
republike (5 izuzetkom Siovenije) . ostala je bez teritorijal ne obrane.
kola je u 1990. u cijelosti podeinjena INA, odnosno Saveznom sekret-
arijatu za narodnu obranu u Beogradu.
17
Pacetkam 1990. skupstina sRBiH ie danijcla navi Zakan a udruzi-
vanju gradana. ciji m je stupanjem na snagu prestaa vaziti raniji Zakan
a drustvcnim arganizacijama i udruzcnjima gradana. U navam zakanu
bila je izriCita zabranjena udruzivanje na asnavi nacianalne i vjerske
pripadnasti. Kr<ljem srpnja isle godine Skupstina sRBiH je danijela
Zakon 0 izboru i opozivu clanova Predsjednistva. Po avam zakonu.
Predsjednistvo ie sacinjavalo sedam clanova. ito: Iri Muslimana. dva
Srbina. jedan Hrval i iedan clan iz reda pripadnika drugih naroda i
narodnosti.
Potaknuti demokratskim pramjenama u Siaveniji i Hrvatskoj. posebno
gubitkom izbora u travnju 1990. u ove dvije republike, romunislicki
delegati u skupstini donijeli su krajem srpnja 1990. Zakon a izmjenama
i dopunama Zakona 0 udrui.ivanju gradana. Ovim je zaronom ukinuta
zabrana udruzivanja na osnovi nacionalne i vjerske pripadnosti. ali je
istodobno onemoguceno polilicka arganiziranje u drZavnim tijelima,
poduzeCima. uslanovama i sl icno. gdje su komunisti i njihovi kadrovi
odranije zaposjeli kljucna radna mjesta. Takoder, pod pritiskom javnosti.
posebice zbog ravnopravnosti Hrvata s ostala dva naroda u Bosni i
Hefeegovini. Sku pSI ina je pocetkom li stopada [990. donijela Ustavni
zakon koji m je izmijenila nacionalni sastav Predsjednislva. Ta je izmjena
glasila: "Predsjednistvo 5RBiH saci njava sedam ( Ianova. ito: dva Mu-
s!imana, dva srbina. dva Hrvala i jedan clan iz reda drugih naroda i
narodnosti." Ovim zakonskim promjenama stvorene su sve pravne pre-
tpostavke z.a oorZavanje izbora zakazanih za ! 8. studeni ! 990. go-
dine.
Za izbore u studenom 1990. prijavilo se preko 40 politicki h sl ra-
naka. Medutim, samo pet ih je dobilo u izbornoj utrci pet i vise zastup-
nika u 5kupsti ni i clanove Predsjednistva. To su Hrvatska demokr<ltska
zajednica BiH (HDZ). S(nonka demokratske akcije BiH (SDA). Srpska
demokratska stranka BiH (5D5). 5avez komunista BiH - 50cijalisticka
18
-
demokratska partija (SKBiH-SDP), Savez rcformskih snaga Jugoslavije
- BiH (SRS/).
HDZ BtH ie u svom Statutu, kajega je usvoji la nJ prvom Saboru
J 8. kolovoza 1990 .. istakla neke od ciljeva iz Programske deklaracije,
kao slo su: pravo hrvatskog naroda na samoodredenje do prava na
odqepljenje j oSlvarenje drz.avnosti U suverenoj Republici Bosni i Her-
cegovini, pretvaranje Bosne i Hercegovine u dcmokratsku driavu, 05i-
guranje osnovnih prava i sloboda svim njenim gradanima, zaustavlja-
nie iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. poticanje povratka isc-
Ijenika u domovinu, uvodenje trzisnoga gospodarstva i razvijanje na-
rodnoga gospodarstva na nacelima svi h oblika vlasniStva.
Stranka demokratske akcije je stranka muslimanskog kulturnopovi-
jcsnog kruga, koja je osnovana 26. svibnja 1990. u Sarajevu. U predi -
zbornim aktivnostima 1990. Aliia Izetbegovicje izjavljivao da je SDA
rnuslirnanska partija kOja jako slie; na svoJ narod. to je vjernicki narod iz
kajeg regrutira svoje clanove, odnosno prislaSc. SIO se samog islama
Uce. on bi se obradovao mujezinu s Eiffelova lornja. islam je naputak u
korn smjeru valja rjdavati polilieke problerne. Najavtjuje gradanski rat
ukolikD ne bude gradanske Republike Bosne i Hen:egovine i zel; grad-
ansku Basnu i Hercegovinu na nacelu gradanin, jedan glas",
dakle. slicno onom je zelia i Slobodafl MiloJevic za Jugoslaviju.
zoog (ega je do sukoba s ostalim njezinim narodima. U prediz-
bornim aktivnostima Izelbegovic najavlj uje obranu gradanske Bosne i
Hercegovine i uz sudjelovanjc drugih naroda. Kako je SDA predstavnik
i muslimanskih vjernika. Izelbegovicracuna na podrSku islamskogsvijeta,
ce se tijekom rata i ostvariti.
Srpska demokratska stranka je stranka srpskog naroda u Basni i
Hercegovini na celu s Radovanom Karadlicem. U predizbornim
aktivnostima K3lddlicizjavljuje. pored ostalog. da uti Srbe da budu
Srbi. Srbi uvijek postoje. pored svih progona. pokolja, pritisaka i
J9
stradanja; najavljuje rat ukoli ko se ne mogne vaditi politika. KaradZicu
ne odgovara predizborna koali ci ja izmedu HDZ-a i SDA. Salje upoz-
orenje muslimanskorn narodu da mu (toboie) glavna prij etnja dolazi jz
Zagreba koj ] leli Bosnu i Hercegovi nu jntegrirati s Hr vatskom. U takvoj
bi drZavi 5rb] vrlo lose prosli, a zatim hi dosao na red musli manski
narod. Vel ikosrpska promidzba imala je uspjeha kad Izetbegoviea. Zbog
toga on uspostavl ja ekvi di stancu prema Srbima i Hrvatima, koja ce
doni jeti kasni je katastrofu muslimanskom narodu upravo ad - miroljub-
ivog Kar.7diic3.
Savez komunista BII-I na cel u s dr. Nijazom DuraN:Jvicem proslrio ie
svoj nazlv u SOcijalisti cku demokratsku parliju (SKBi H-SDP). Evo ne-
kollko ciljeva iz programa ove stranke: za novi smisao soci jali zrna i
demokraciju. za parlamentarnu dernokraciju. za slobodan zajednicki
l ivot. za nacionalnu slobodu i ravnopravnost u 60sni ] Hercegovini,
za dernokratsku lugoslaviju. za lrzisnu privredu i za bogatog sel jaka.
U intervjuu. sto ga je dao dr. Nijaz Durakovic novinaru Aleksandru
Tijanicu pred same izbore, on kale da normalan covjek maze bili sarno
komunist i Ijuti se na bi vse komuniste koji su preko noCi postali glavni
uzdani ci Saveza refarmskih snaga i posta li gl avni pobornici
antikomunizma.
Skupstina SRBiH je raspisala izbore 6. kol ovoza 1990. za 18.
studenoga 1990. Za izbor zastupnika u Vijece gradana odredeno je
sedam izbarnih jedinica i u njima je trebalo izahrali 130 zastupnika.
Glede broja zastupnika po izbornirn jedinicama bilo je razli cito. zavisno
od broia stanovnika u izbornoj jedinici po popisu pucanstva iz 1981.
Kod glasavanja za poslanike u Vi jece gradana biraci SU glasovall za
listu, a ne za pojedinca. Za izbar zastupnika u Vijeee opCi na svaka je
opCina cinila jedno izborno mjesto. Biralo se 110 zastupnika, jer je u
SRBi H bi la 109 apCina i jedan Z3Stupnik za Grad Sarajevo. Kod glas-
ovanja u ovo Vijece biraCi su davali glas pojedincu-kandidatu. Za izbor
20
zastupnika vazila je apsolutna veCina. Za biralo se sedam
, lanova, dva Muslimana. dva Srbina. dva Hrv;Ha i jedan iz redova
ostali h. Birac ie mogao glasovati za sedam kandidata, ali iz
reda iednog naroda glasovalo se za dva. a iz reda ostalih za
jednog kandidata. Izborna jedinica 1.3 clanove Predsjednistva bila ie
jedna. i to svi biraci u Bosni i Hercegovini, a vrijedio je veCinski suslav.
U biracke papise za Vijece gradana bilo je upisano 3 018 206
glasaea. od cega ie glasovalo 2 333 827 iii 77,5%. Glasaci su se
masovno opredijelili 1.3 programe nadonalnih stranaka. HDZ je dobio
15,51%, SDA30,41% i SDS 25,23% ad ukupnogbrojaglasaca. Pod
pretpostavkom da su se glasaCi iz pojedini h naroda opredjel jivali 1.3
svoje nacionalne stranke, HOZ je dobio relati vno 84.38%.505
78,7996 i SOA 76.94% glasova iz reda svoga naroda. U Vijece opCina
izabrano je 43 Muslimana, 5rba 40. Hrvata 24 i 3 zaslupnika lugo-
slavena. U oba vijeca HOZ je dobio 42 zastupnika. dok su ostalih
sedam zastupnickih mjesta iz reda hrvatskog naroda dobile druge
stranke.
Za clanove Predsjednistva izabrano je sedam clanova, i to Iz reda
Muslimana i SOA: Rkret Abdic i Alija Izetbcgovic; Srba j 50S-a: Biljana
P/avSlc i NiKo/a Koljevic; Hrvata i HOZ-a: Sljepan Kljupc I Franjo BOrdS
i l ugoslavena i ostalih EjlJP Ganli. NajveCi braj glasova. I 045539,
dobio je Fikret Abdit, iii 44.796 od ukupnag broja birata. Ovaka veliki
braj glasova dobia je E Abo'itjer je dobia mnago veCi braj glasova iz
reda muslimanskog naroda nego A. Izetbegovicj uglavnom sve glasove
kaje je dobio HOZ i njegovi kandidati. Izetbegovic je dobio 879 266
glasova I u taj broj glasova ulazi 400 000 glasova iz reda hrvatskog
naroda koji su glasovali za kandidate HOZ-a. Ovi pokazatelji upucuju
na dva zakljuCka: prvi, da nije bilo glasova iz reda Hrvata i HOZ-a,
Alija Izelbcgovfc se ne bi naSao u Predsj edniStvu. u bi
se naSao Nijaz DlJrdKol4ckoji je dobio 558 263 glasa; drugi . kandidati
2 I
HDZ-a 5. Kljl/jii i Franjo Borasbi. da SDA nije adustala ad kaalicij e s
HDZ-om neposredno prcd izbore. dobili priblizno isO braj glasova
kao i Fikrel AMii.
Prema politickom dogovoru tri vladajuce stranke. za predsjednika
Skupsline izabran je MomCilo Krajisnik. Srbi n. i za zamjenika Marionl
Ljubit, Hrvat. za predsjednika Vlade izabran je lure Pelivan. Hrvat.
Nakan konstituiranja Skupstine na produzenom radnom zasjedanju Sk-
upsHne izbio je spor izmedu zastupnika SDA i SOS-a oka postavljanja
Avde C1mp<1re za generalnog tajnika Skupstine. Sporovl I nerazumije-
vanja izmedu zastupnika ave dvije stranke nastavili su se sve do potpuna
razlaza pocctkom travnja J 992.
Navoizabrani zastupnici u Skupslini i Clanovi PrcdsjcdniSlva preuzcli
su zakanadavnu i izvrSnu vlast u 80sni i Hercegavi ni. Sudska vlast je
glede kadrova ostala netaknuta. Takav je slucaj bio i u izvrsnoj vlasli.
od ministara i dominisLard ni tka nije bio zamijenjen novim kadrovima.
Ista je situacija bila u upravnim tijelima. poduzecima. ustanovama . dr-
ustveno-polilickim organizacijama i slicno. Pored toga. u navoizabranoj
vlasti doslo je do nacionalni h podjela taka da Skupstina i Predsjednistva
zajedna s Vladam nisu uspjeli danijeti oi jedan zakon ad vilaloog zoac-
enja za narode. odnosno gradane Bosne i Hercegovinc. Naprotiv. srpski
zastupnici u Skupstini i njihavi clanovi u PredsjedniStvu sa svojim akti-
vistima radili su na organiziranj u srpskih autonomni h oblasti. 00 kraja
1991. organizirali su ceti ri SAO. kaje su pocetkom 1992. pretvorili u
Republ iku Srpsku s cjelokupnom strukturam drz.avne vlas!i. Uz pamoe
INA naaruiali susrpski narod i preuzeli dio njezinih korpusa s Ijudstvom.
opremom i orgaoizaciiom.
Stvaranje SAO i oa kraju Republike Srpske u BiH. agresij u srpslc
strane na Hrva15ku i hrva15ke krajeve u BiH. mimo je pramatralo Pr-
BiH na cel u sAlijom Izcllxgovicem. se niie poduzi-
malo za obranu BiH i. ne samo to. IzetbeC0vieje izjavljivao da to niie
II
njegov rat. Pored toga. Izetbegovic je zajedno sa svojim ministrom
vanjskih poslova Harisom SilajdZicem poduzimao sve ked svjetskih mo-
cnika da se Republika Hrvatska ne prizna prije Bosne i Hercegovlne.
Medutim, medunarodna zajednica uvjetovala je priznanje suverenosti
BiH s prethodnim odrZavanjem referenduma, koji je i odrfan 29. veljace
i I . o!ujka 1992. lake je srpska slrana bojkotirala izbore, referendum
je uspio zahvaljujuCi hrvatskom pueanstvu kOje je lzaslo na referendum
u rel ativno vecem broju ad muslimanskogstanovnistva. Nakon uspjeSnog
referenduma doS:lo je do medunarodnog priznanja BiH kao suverene
drfavc, ali je na nju istodobno izvdena agresija. koju je Radovan Kara-
dBt rani je najavljivao.
Hrvatski oarod u BiH. sa sve vecom opasnoscu od agresije na Bi H,
posebice na hrvatske prostore u njoj. utemeljio je 18. studenoga 1991 .
u Mostaru Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kao politil:ku, kulturnu.
gospodarstvenu i podrul:nu cjelinu. Vrhovnu vlast HZHB l:i nill su pr-
edsjednik i Predsjednistvo koje je bilo sastavljeno ad predstavnika hr-
vatskog naroda u vee formi ranoj vlasti u opcinama s hrvatskom vecinom.
Predsjednistvo HZHB, svjesno nemocllegalne vlasti RBiH, donijclo
je 8. travnja Odluku 0 formiranju Hrvatskog vijeea obrane (HVO).
Izmedu 10. i 15. travnja isle godine HVO ie uputio prijedlog Ratnom
predsjednistYU RBiH 0 farmiranju zajednil:kog vojnag stozera za obranu
BiH. MeduOm, taj prijedlogAlqa Izetbegovicnikad nije slavio na dnevni
red Predsjednistva. kaka bi se 0 njemu odlul:ivalo.
Ubrzo se pokazal o da voj na struktura HVO-a ne maz.e efi kasno
djeiovali bez dobre organizacije civilne vlasti koja treba pruZati svu
materijalnu, pravnu. politil:ku i svaku drugu pomoe obrani podrul:ja
HZHB. Zbog toga ie Predsjednistvo HZHB 3. srpnja 1992. u Mostaru
doni jelo Statutarnu odluku 0 privremenom ustrajstw izvrsne vlasti i
uprave na podrul:ju HZHB. Ovom je Odl ukom utemeijeno HVO kao
najvece tijelo izvrsne vlasti i uprave na njezinu podrucju. U sklopu
23
izvrsne vlasli formirano je sest odjela, i 10: obrane, unutarnjih poslova,
gospodarstva, fl nancija. drustvenih djelatnosti. pravosuda i uprave. Vodilo
se racuna 0 racionalnosti organizacij e HVO-a i organizirani su samo
oni odjeli koji su bili potrebni za obranu hrvatskih podrucja BiH.
Nakon dugih pregovora u Zenevi, skoro godinu dana, medunarodni
su posrednici Owen i Stoltenbetg proglasi li 20. kolovoza 1993. da se
BiH drzavno-pravno ustroji kao "Savez republika BiH" s If I konstitutivne
repubJike i ponudenim zemljovidom. Temeljem ovog prijedloga i sve
zdCim nasrtanjem muslimanske vojske na podrucja hrvatskog naroda
u SiH, HZHB donijela je 28. kolovoza 1993. Temeljnu odluku 0 us-
poslavi i proglasenju HRHB. U uvodu Odluke, pored ostalog. reeeno
je da se hr val5ki narod u BiH. stjecajem povijesnih okolnosti, sUoCio 5
bezobzirnom agresijom kojom su ugrozena njegova pOvijesna i prirodna
prava na zivot i opstojnost, samobitnost i konstitutivnost, nj egov krsc-
anski i kulturni identitet i politi cki i gospodarski intcrcsi. Dal je je receno
da postojeCi oblik politi ckog'i dri3vnog ustroja ne osigurava hrvatskom
narodu prava u Bi H i da zoog toga mi jenja svoj palotaj taka sto na
dijclu tcritori ja BiH usposl avlja svoj u dri.avnu zajednieu. Uteme1jena
je troclioba vlasli, Ij. zakonodavna, izvrsna i sudska vlast. Zakonodavnu
je vlast obavljao Zasl upnicki dom, jzvrsnu vlast Vlada Republike i sudsku
vlast neovisni sudovi. HRHB imala je grb. zastavu i himnu. Glavni je
grad bio Moslar, a leritorij Republ ike je bilo podrucje HZHB. HRHB u
vrijeme svog utemeljenja imala je sve potrebne atribute driavnosti, kao
SIO su: teritori j, drz.avnu organizaciju, vojsku, policiju, novae, grb i
zastavu.
Odlaskom dvoje srpskih ( Ianova, Biijane PlavSi{ i Nikole Koljev;{a,
Predsjedni stvo RBiH je ostalo 5 pet , lanava, i to t fi muslimanska i dva
hrval ska elana. Istodobno je doslo do ratnog stanja, zbog (ega se
Skupstina nije mogla sastajali. Kod takvog pravnog stanja Ustavom je
bilo predvideno formiranje Ralnog predsjednistva klje se trebalo prosirili,
24
uz redovne (lanove. predsjednikom Skupsline. Vlade i zapavjednikom
Terilorijalne obrane. Kako su predsjednik Skupstine i zapovjednik TO-
a bili srpske nacionalnosti i napustilliegainu vlast. u RaIna predsjednislvo
kooplirani su Mariofllljubic. zamjenik predsjednika Skupsline. i lure
Pelivan. predsjednik Vlade. U vrijeme izbijanja ratnog stanja u BiH.
poeetkom travnja 1992 .. nije ni pastojala TO. jer ju je Savezni sekretarijat
za obranu rasfarmirao 1990. i J 99 1 . pa nije ni postoiao zapovjednik
TO-a kOii je trebao pastati clanom Ralnog predsjednistva. Stjecajem
okalnosti pocetno Ralno predsjednistvo bila je sastavljena ad cetirl
hrvatska i trl muslimanska clana. A/i)a Izelbegovlese zbog toga upustio
u neustavne radnje kako bi promijenio odnas snaga u Ratnam predsje-
dniStvu. Umjesto srpskih clanova Biljane Plav!ie i Nikole Koljeviea uveo
je Nenada Kecmanoviea i Mirka Pejanoviea koji su bili kandidati za
Predsjednistvo uime oporbenih st ranaka iz reda srpskog naroda na
izborima 1990. Nenad Kecmanovieje ubrzo napustio Predsjednistvo
i atiSao u Beograd. a umjesto njega dosla je u Ratno predsjedni stvo
Tat/ana ljupc-Mifatovii. koja uopce nije bila kandi dat nijedne stranke u
studenom 1990 .. za elana Predsjednistva. Druga se promjena odnosi
na ukljucivanje u RaIna predsjednistvo nacetnika Staba vrhovne komande
aruianih snaga RBi H. Sekra Haliloviea. prvoimenovanog na ovu du-
znost. Treea se promjena odnosi na iskljucenje MarioDla ljubl&. a
umjesto nj ega ukljucen je u Ralno predsjednistvo Mira lazovickoji je
istodobno postao j predsjednikSkupstine RBiH. Produzen je dvogodiSnji
mandat na neodredeno vrijeme predsjedniku Predsjednmva kako bi
Alifa Izetbegovic mogao produziti svoj mandat koii mu je istjecao 20.
prosinca 1992.
Nezadavoljan drianjem hrvatski h clanova Predsjednistva prije. ti -
jekom i poslije Zenevske konferencije. Alija Izelbegovic. zajedno sa
svojim istomi sljenicima u Ratnom predsjednistvu. donio je Odluku 0
opozivu s duznosti clanova PredsjedniStva Mire lasi& i mene od 20.
2S
Iistopada 1993. NeSto ranije. krajem kolovoza isle godine. iskljuten je
Mile Akmadiii. kojl je bio clan Ratnog predsjednistva u svojstvu pred-
sjednika V1ade. Pretpostavlja se da je. kad su iskl juceni hrvatski clanovi,
lskljueen i Fikret Abdii. Na mjesto iskli ueenih clanova, u Ralno preds-
jednisl vo su koopti rani lvo Kom!ic, Stjepan Klju;;c(dao je ranije ostavku
na elanstvo) i Nijaz DurakDvii. Tako je Alija Izetbego14cTormirao Ralno
predsjednislvo po svojoj vol ji. a ono mu je omogueavalo kakvu-takvu
legitimnost i multietnitnost pred vanj skim svijetom.
Sluzbcna intcrnacionalizacija sukaba u Basni i I-Iercegovini olpotda
ie Rezolucijom UNbroj 743 od 21. veljace 1992. Istodobno ie Euro-
pska zajednica organizirala, u veljaci. u Lisabonu saslanak delegacija
sva tri naroda u Basni i I-I ercegovini. Sve trl delegacije imale su razliCi ta
stajalista 0 drz.avno-pravnom uredenju BiH. Srpska je delcgacija trazila
da se rormiraiu tri drz.ave od postojeee Bi H, musl imanska je del egacija
ponudila unitarnu drz.avu, a hrvatska je delegacija Irazila federal no
uredenje BiH. EZ ie imala vee pripremljen svoj plan koj l ie nazvan
"Culilleirov plal1': po vodi europske pregovaracke delegaci je. port uga-
Iskorn amhasadoru Cutilleiru. Pl an se sastojao ad Scsi nacela sa zcmljo-
vidorn u prilogu. Prema ovom Planu, Bosna i Hercegovina lrebala je
bili sastavi jena od tfi kanslitutivne jedini ce kOje bi se temeljile na naci-
onalnoj osnovi. s ti m slo bi se. kod ustrojavanja jedinica, vodi lo raeuna
i 0 gospodarski m. zemljopisnim i drugirn kri teriji ma. UpravljanJe u BiH
i njezinim saslavnim jedini cama trehalo ie hili u skladu 5 ustavnim stan-
dardirna, pri mjerenim demokratsklm drfavama z a p ~ d n e Europe. BlIa
je predvidena trodi oba vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku, kaka
na razi ni Bi l-l , taka i na razi ni konstltutivnih jedinica. OdrZano je nekoliko
sastanaka 0 JXInudenorn !"!anu i uvijek je bio sporan zemli0vid. lijekom
svibnja 1992. delegacije su se razgle I prestale razgovaratl ponudenom
Planu.
l ondonska Ironferencij30drfana je 26. i 28. kolovoza 1992. l ona
se u cjellni bavila pi tanj ima biv.se fugoslavi je. Smisao rada Konrerencije
26
dao je vee na pocclku njezina rada lord Carrington. rekavsi u svom
obraeanju. izmedu ostalog: "Konferencija nece ponuditi rjcicnje. ali ee
dati poticaj mirovnim pregovorima." U deklaraciji 0 BiH govori se 0
stvarnom i trajnom prekidu sukoba i nemijcianju izvana u sukobe. uvodi
se demilitarizacija vecih gradova. najavljuju se medunarodne snage za
odriavanje mira pod okriljem UN-a. te uspostava drugih mjera kaje su
trcbalc vraliti povjcrcnje medu sukobljcnim stranama.
Na osnovi pret hodnih osam rezolucija UN-a. pocevsi od 2 1. veljace
do 18. prosinca 1992 .. zakljucen je 15. sVibnj a 1993. Sporazum
izmedu Vladc RBiH i UN-a 0 Zastitnim snagama na prostorima
Bosne i Hercegovine. Zastitne snage sastojale su se od vojne. policijske
i civi lne komponente. Razne zemlje svijcta sudjclovalc su sa svojim
vojnim i civilnim osobljem. posebice Vel ika Brilanija i Francuska. cije su
snage cinile preko 50% od ukupnog broja angaziranog osoblja u
itni m snagama. 5jcdistc Glavnog stozera bilo je u Sarajevu. Zastitne
snage suo uglavnom. bile razmjestene taka da su se razdvajale zaracene
snage. UNPROFOR se obvezao da ce njegove aHivnosti biti neutral ne
i inlernacional ne prirode i da ce postivati sve lokalne zakone i propise.
Vlada RBiH stavila je na raspolaganje UNPROFOR-u kapacitete koji su
mu bili potrebni za izvodenje njegovih zadataka kao sto su
zi jski sustav. neogranicena prava na uporabu radi ja. telefona. telegrafa
i drugih komunikacijskih sredstava. Osoblje je. kao i njihova vozila.
zrakoplovi i oprcma. uzivalo neograniceno pravo kretanja kroz Bosnu
i Hercegovinu. Vojno. policijsko i civHno osoblje uzivalo je povlastice i
imunilele koji su pripadali diplomalSkom osoblju po medunarodnom
pravu. Z,gradc:. zc:mljistc i dru,gi objckti stavljeni su na raspolaganj c
besplalno i bili su iskljucivo predmel kontrole UN-a.
Londonska konfcrenci ja premjestila je mirovni proces za BiH iz
Lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori trajali su do Washingtonskog
dogovora i oni se mogu podijeliti na dva razdobl ja. Prvim di jclom
27
razgovora predsjedali su CurU5 Wance i David Owen. a razgovori
traiu ad 3. rujna J 992. do 3 J. ozujka 1993.: drugi dio razgovora
vodi se do 18. ozujka 1994. Nakon cctiri mjeseca pregovaranja, po-
cetkom si jecnja 1993 .. objavljen je prijedlog unutarnje teritorijalne
padjele Bosne i Hercegovine pod nazivom Wance-Owenov plan. Ovim
se planom odustalo ad ranijih kant ona, a predlozeno ie deset provincija
kOje su nazvane po gradovima u kojima je predvideno njihovo sjediste.
Etni cki kriterij je bio prevladavajuci kad odredivania provincija. Medutim,
uzeti su i drugi kriteriji, prometni, gospodarski, kulturno-znanstveni i
neki drugi. Svaka konslitutivna jedinica dobila je po tri provinci je, i to:
hrvatska - Mostar, OdZak i Travnik, muslimanska - Bihac, Tuzlu i
Zenicu. srpska - Banju Luku. Bijeljinu j Nevesinje. Sarajevo ie progla.seno
otvorenim gradom, odnosno provincijom.
Orugi dio Zenevske kanferencije trajao je 00 I . travnja 1993. do
18. ozujka 1994. pod pokroviteljstvom Davida Owem i Thorvalda
5toltenberga. kao predstavnika EZ-a i UN-a. Promjenom pokrovitelja
mijenja se i medunarodna poli ti ka prema unutarnjcm ustrojstvu Bosne
i Hercegovine. Ougo sc u razgovori ma pokusavalo da se srpska strana
odrekne 20% osvojenog teritorija i da sc zadovol ji s 52.5% Bosne i
Hercegovine. Glede unutarnjeg uredenja. ponudena je konfederacija
triju republ ika u sklopu BiH. U ovom dijelu razgovora sudjeloval i su i
clanovi Predsjednistva RBiH.
Ujedinjeni narOOi i Europska zajednica iskazivali su sve vecu nemoc
u rjdavanju oosanskohercegovacke krize. U takvoj situacij i ukljucuju
se Sjcdinjcne Americke OrZave u rjcicnje bh. krizc. Bill Clinton, mudri
predsjednik SAD-a. veliki zagovornik mirnog rjdavanja medunaradni h
i meduet ni ckih sporova. poziva najvise predstavnike hrvatskog i
bosnjacko-muslimanslug naroda da 18. ozujka 1994. dodu na dogovor
u Washington. Na ovom sastanku potpisani su sljedeci dokumenti : lzjava
o nacrtu Ustava Federacije u Bi H i njezinoj suradnji s Hrvatskam.
28
Tekst Uslava, Instrumenli za zastitu Ijudskih prava, Okvirni sporazum
o uspostavi konfederacije izmedu Federacije BiH i RH. Sporazum 0
slobodnom prolazu podrucjem Neuma i Sporazum 0 slobodnom
prislupu Federaciie BiH ladranskom moru.
Prvi put, od pocetka srpske agresije na Republiku Hrvatsku 199 1.
i na Republiku Bosnu i Hercegovi nu 1992., sastal i su se n a j v i ~ i
predstavnici tri naroda bivse l ugoslavije, Hrvala, Srba i Bosnjaka-
Muslimana pocetkom studenog 1995. u Daytonu da urede medusobne
poslijeratne odnose. Ovom sastanku prethodili su veliki uspjesi Hrvatske
vojskc i HVO-a, ( ijc su se snage nalazile pred Banjom Lukom, na 20
km zracne udaljenosti. Sudionici Sporazuma su se dogovorili da ce
medusobne odnose uredivati u skl adu s nacelima Povelje UN-a,
ZavrSnog dokumenta iz Helsinkija i drugih dokumenata Organizacije
za sigurnosl i suradnju u Europi. Sudionici su pozdravi li i odobrili
dogovore 0 vojnom aspektu mirovnog rjeSenja. razgranicenju dva
entit eta: Federacije BiH i Republike Srpske. izborni program za Bi H,
Ustav BiH, osnivanje Arbitraznog suda, Komisije za Ijudska prava,
izbjegle i raseljene osobe i druge komisije. Tom su se prigodom
medusobno priznale SRI i BiH kao savezne. neovi sne drz.ave unutar
svojih medunarodnih granica.
Potpisnici Opicg okvirnog sporazumau Daytonu, odnosno u Parizu,
dogovorili su se da se u oba entiteta Basne i Hercegovine oorZe slolxxlni ,
posteni i demokralski izOOTi u skladu 5 odgovarajuCim dokumentima
OESS-a. Istodobno SU zatraZili ad OESS-a da donese i provede izborni
program, nadgleda, pripremi i provede izbore za Zastupnicki dam
BiH, Predsjednistvo BiH, Zasl upnicki dam Federacije BiH, Narodnu
skupstinu Republike Srpske i za predsjednika i potpredsjednika RS.
Glede toga osnovana je Privremena izborna komisija u sklopu OESS-a
Misije za Bi H.lzbori su odrZani 14. rujna 1996. i njihovi su rezultati
objavl jeni u Sluzbenom listu BiH, broi 32 od 20. listopada 1996.
29
Za Predsjednislvo BiH iz Feder<lcije Bi H izabr<lni su Alija Izetbegovii
iz reda bosnjacko-muslimanskog naroda i SOA i Kre!imir Zubak iz
rcda hrvatskog naroda i HOZ-a. Iz Republike Srpske lzabran je Momalo
KrajiSnik iz reda srpskog naroda i 50S-a. Na ovim izborima, bo i na
prelhodnim 1990., pobijedi[i su kandidati nacionalnih stranaka. Afija
Izetbcgovii je jedini clan sadaSnjeg Predsj ednistva kojl je bio i clan u
proslom sazivu. Momalo Krajisnik nakon izbora 1990. bio je predsje-
dnik Skupstine RBiH, a od poletka tr<lvnja 1992. predsjednik Narodne
skupstine RS. Kresimir Zubak nije sudjelovao u izborima 1990., ali je
u I-! RHB obnas:ao visoke duznosti i jedno vrijeme bi o je predsjednik
Predsj ednickog vijeea.
U Zastupnickom domu Bil-! izabrano je 42 llana, i to iz Federacije
BiH 28. a iz Republike Srp5ke 14 ('Ianova. SOA je dabia 19. 505 9.
HDZ 8 i ostale stranke 6 zastupnib. HDZ nije sudjdovao na izborima
u RS, i obratno, 50S nije imao svojih kandidata u Federaciji BiH. SOA
je sudjelovala u oba entileta, cak je u RS dobita 3 zastupnicka mjesta.
U Zastupnicki dom Federaci je BiH izabrano je 140 zastupnika, od
ceg. je SOA dabil. 78. HOZ 38 i oslole 5tranke 24 mjesta. U RS
biralo se 83 zastupnika, ad cega je 50S dobio 45, SOA 14 i ostale
strankc 24. U izborima za zastupnicre domove pobij edi le su, takooer.
stranke s nacionalnim programima, kao sto ie to bio sl ucaj i na Izborima
1990. godine.
30
I. USTAVNO UREOENIE
a) Socijalisti i'ka Federativna Republika Jugoslavija
I. OPCA NACElA
Ustav SOcijalisticke Federativnc Republike lugoslavije (SFRI) usvojilo
je Vijece naroda Savezne skupstine na sjednici 21. veljace 1974. Do
3. srpnja 1981. usvojeno je osam amandmana koji nisu bl l no mi jenjali
njegovc odredbe. Amandmani su se uglavnom odnosili na izmjenc i
dopune a izboru i trajanju mandata duznosnika saveznih tijela vlasti. 5
ohzirom na temu \.Djom se bavi ova knj iga. necemo govoriti 0 ranijim
ustavima SFRI i njihovim izmjenama.
U osnovnim nacelima ovaj Ustav. pored astalog, kaze da narodi
lugoslavije. polazeCi ad prava svakog naroda na samoodredenje. uk+
IjucujuCi i pravo na odcjepljenje "', u interesu svakog n ~ 1 f o d a i narodnosti
posebno. i svih nph zajedno. ostvaruju i oSiguravaju: socijalisticke dr-
ustvene odnose, zasnovane na samoupravljanju ... , nacionalnu slobodu
i nezavisnost, bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti. jedinstvene in-
terese radnicke klase, mogucnosti i slobode za svestrani razvitak Ijudske
licnosti, materijalne osnove socijalistickog drustva i blagostanja Ijudi.
Radni Ijudi i narodi i narodnosti ostvari vali su svoja suverena prava u
sOci jalistickim republikama i u soci jalistickim autonomnim pokrajinama
u skladu s njihovim ustavnim pravima, a u SFRI kad je to. u zajednickom
interesu, Ustavom utvrdeno. U SFRJ odl uCivalo se na nacelima spor-
31
azurnijevanja. ravnopravnog sudioniSlva i na nacelu odgovornosti
pUblika i autonomni h pokrajina.
Socifalisticko drustveno ureden ie u SFRI zasnivalo se na vlasti radnicke
klase i svi h radnih Ijudi . rukovodenju sredstvima u drustvenoj svoj ini i
odlucivanju u udruzenom radu 0 druslvenoj reprodukci ji. U skladu s
tim. poloZaj i ulogu covjeka odredlvale su drustvena svojina sredsl ava
za proizvodnju. pravo na samoupravljanje. pravo da uziva plodove
svoga rada i to prema nacelu: SV3kom prema sposobnostima - svakom
prema njegovom radu.
U SFRI je sva vlast pripadala radni ckoj klasi. koja se ostvarivala
socijalistickom samoupravnom demokracijom kao posebnim oblikom
diktature proletarijata U organlzacllama udruzenog rJw. mjesnlm za
jednicama. samoupravnim interesnim zajednicama,
zajednicama, Illedusobnom suradnjorn organizacija i zajednica.
narodna obrana je bila jedinstven sustav organizacije, pripremanja i
sudj elovanja Federacije. republika. autonornnih pokrajina, opCina. or-
ganizacija udruzenog rada. druslveno. politickih organizacija i drugih
u oruZanoj borbi i svim drugim oblicima za obranu zemlje. OruZane
snage SFRJ bile su nosHdj oruZane borbe i cinile su jedinstvenu cjeli nu.
Vrhovno rukovooenje i zapovijedanje oruZanim snagama oSiguravalo
je jedinslvo i nedjdjivost oruZanih snaga.
Na osnovi miroljubive koegzlstencije i aktivne suradnje drz.ava i
naroda SFRJ je zasnivala mcdunarodne odnose na nacelima postovanja
nacionalne suverenosti i ravnopravnosti , nemijcianja u unutarnje
ove drugih zemalja. socijalistickog inlernacionalizma i rjdavanja me-
dunarodnih sporova mirnim putem. Kao ,lanica Ujedinjenih naroda.
SFRJ se pridrfavala njezine Povelje u ispunjavanju svojih medunarodnih
obveza. Sva tijda. organizacije i pojedinci bill su dUZni u medunarodnim
odnosima pridliavati se ovih nJezini h nacei a vanjskc poIitike.
Savez komunista lugoslavi je (SKI) kao pokretac i organizator naN
rodnooslobodilacke borhe i .socijalistic\.:c revoluci je bio je vodeea i idejna
32
politicka snaga klase i svi h radnih Ijudi u lugoslaviji. U sklopu
SKI djelovao je Socijalisticki savez lugoslavije kao "dobrovoljna i de-
rronta radnih Ijudi i gradana s ci ljem izgradivanja socijali -
stickog samoupravnog Drustveno-polilicke organizacije bil e
su dumc osigurati materijalne uvjete za djelovanj e Socijali stickog saveza.
Radnici su bili "dobrovoljno" organi zirani u si ndikat kao orga-
nizaciju radnicke k1ase.
2. SASTAV I TERITORII
SFRI je bila savezna driava. zasnovana na vlasti radnicke klasc i
svih radnih Ijudi koju su sacinjavale sOcijalisticke republike Sosna i Her-
cegovi na. (rna Gora. Hr vatska. Siovenija i Srbija U sklopu
koje su bile socijalisticke autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina.
Terilorij SFRI bio je jedinstven i saci njavali su ga teritorij i socijalisti Ckih
republika kOji se nije mogao mijenjati sarno uz njihovu suglasnosl.
SFRI je imala grb na kojem je bio ispisan dalum 29. XI. 1943 ..
zastavu s trima bojama: plavom. bije10m i crvenom. s crvenom peto-
krakom zvi jezdom u sredini. himnu i glavni grad Beograd.
33
.,
j


"





,
~
-
~

,

2

,

\


-

-

. t I
,

I

lit" 0
_ t
"

I
-
Paul e Garde: ZlvrJllsmrt/ugaslilvljc. CERES. ZIRAl. Zagreb. 1996.
34
3. DRUSTVENO-EKONOMSKO UREDENIE
urcdenje u SFRJ zasnivalo se na sredstvima
za proizvodnju u drustvenom vlasnistvu i samoupravljanju radnika u
proizvodnji i drustvcnoj reprodukciji U cjeli ni. Osnovna organizacija
udruzenog rada (OUR) bila je osnovna druslvcno-pravna jedinica u
kojoj se stjecao i rasporcdivao donodak i kOja je odgovarala za obveze
za rad na drustvenim sredstvima Z3 proizvodnju.
Radna organizacija (RO) bila je visi oblik udruzivanja radnika DUR-
a kOja je nastajal a na osnovi samoupravnih sporazuma. Vise OUR-a
imalo je intcres povezivati se u RO zbog jedinstvcna procesa
vodnog ciklusa. unutarnjeg i vanjskog triiSla i drugi h razloga. RO se
mogb organizirati u svim oblicima drustvene reprodukcij c.
Orustvcni sustav informi ranja bio je organi ziran u sklopu Sluzbe
drustvenog knj igovodstva (SDK). OUR. odnosno RO i druge pravne
osobe bile su duzne da organi ziraju vodenje knjigovodstVd i druge
evi denci je u skladu 5 potrebama SDK. Pored cVidencije i informalivno
analilickih posloV3. SDK Je i kontrolu ispravnosti raspolaganja
drustvenirn sredstvi ma i izvrsavanja obveza od OUR-a i drugih or-
ganizacija udruzenog rada. Ova je sluiba vrsila i poslove platnog pr-
orneta u zeml ji.
4. DRUSTVENO-POUTICKI SUSTAV
Radni cka klasa i radni Ijudi bili su nositelji vlasti i upravljanja poslovima
u OUR-u. RO-u. slozenim organizacijama udru!enog rada (SOUR).
samoupravni rn i drustveno-politickim organizacijama na svim razinama.
od mjcsne zajednice. opCine. kotara. republi cki h skupstina do najviSih
saveznih insti tucija vlasti. Samim Ustavom delaljno je opisano kako se
35
organizira samoupravtjanje u osnovnim i drugim organizadjama udr-
uzenog rada. Pored toga. Zakon 0 udruzenom radu (ZUR). koj! je
regutirao naein organizi ranja pravnih osoba u organizacijama udruze-
nog rada. brojio je preko scdamsto ctanaka. Statuti i samoupravni sp-
orazumi OUR-a i drugih organizacija udruzenog rada dat je su ponovno
prepisivali sve odredbe Ustava. ZUR-a i drugih drZavnih propisa uz
dodavanje svojih spcciflcnosl i. SUena je situacija bila u svim drugim
institucijama na svim razinama vlastL
Nije nam namjera ovdje anaUzirati drustveno-politieki sustav SFRI.
jer to niie nas cil j. lpak. naglasil cerna sljedcce: paralclno ustavnom
uredenju, organiziran je SKI. javni i tajni bez kojeg se nije moglo nista
dogoditi u drustvenorn zivotu. SKI. preko svoj ih osnovnih jedinica do
kongresa. oSiguravao je u pravom smistu "diktaturu protetarijata.
s. NARODNA OBRANA
Sustav obrane SFRI zasnivao sc na obrani zemlje od vanjsKog ne-
prijate1ja. Obrana je hila organizirana na razini zemlje i po opCinarna.
autonomnirn pokrajinama. republikama. organizacijama udruzenog rada
i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama. Orui.anc snage
SFRI cinile su jedinstvenu cjeiinu. a sastojale su se od lugostavenske
narodne armije (INA) j od teri toriialne obrane (TO) kao najsircg oblika
narodnog otpora.
36
6. ORGANlZACl lA FEDERACIIE
6. I . Skupstina
Skupstina SFRJ bila je najvise tijelo vlasti. a odluCivala ie 0 promjeni
Ustava. unutarnjoj i vanjskoj politici , drustvenom planu. proracunu i
zavrsnolTl ralunu. promjeni granica SFRI . ratu i miru. donosila je
saveznc zakone. druge propise i opce aklc i utvrdivala politiku njihovih
izvrsavanja, birala predsjednika Republike i proglasavala izbor
Predsjednislva SFRI. bir<l la i razrjdavala prcdsjednika i (Ianove
Saveznog izvrsnog vijcea, predsjednika i suee Ustavnog suda i Savczoog
suda. saveznog javnog branitelja. savezne sekretare. saveznog javnag
luzitdja i druge savcznc duznosnike.
Savezna skupstina sastojala se ad dva vijcea, i to Saveznog vijcCa i
Vi)cca republika i pokrajina. Ustavom je bila utvrdena mjerodavnost
pojedinih vijeea i mjerodavnost oha vi jeea na zajednickim sjednicama
ravnopravno. Savezno vi jece 5aslojalo se od 220 delegata. i to po 30
delegala iz sesl republika i po 20 delegata iz dVije autonomne pokrajine.
Prema raspodjeli. SR Srbija je imala 70 delegata iii 3 1. 8096 svi h de1egala
jer su dvije autonomne pokrajine. Kosovo i Vojvodina. bile u njezinu
sastavu. Delegati u Savezno vijece birali SU 5e iz republika i autonomnih
pokrajina tajnim glasovanjem. a listu kandidata predlagao je Socijalisticki
.savez radnog mirada. Vijece republika i pokrapna 53stojalo se od 88
delegata. i to po 12 delegata izskupsline svake republike i po 8 de1egata
iz skupstine svake aulonomne pokrajine. Delegate u Vijece republika i
pokrajina birale su skupsline republika i autonomni h pokrajina na
zajednicl .oj sjednici. tajni m glasovanjem.
37
6.2. Predsjednistvo
Predsjednistva SFRI clnlla je devel clanava. I to po jedan clan iz
svake republlke I autananme pokrajine. Birale su ih njihove skupstlne
lajnim glasovanjem i. prema funkciji. predsjednik SKI . Clanovi Predsj
ednistva birali su se na pel godina. 5 tim da nitko nije mogao biti biran
dva puta uzaslopno. PredsjedniSl vo je biralo predsjednika i potpreds
jednika na jednu godlnu a smjenjivali su se prema redoslijedu utvrdenirn
Poslovnikom a radu.
Predsjednislvo SFRI imalo je vrlo vaz.na prava i duznosti. pored
ostalog. I zapovijedanje oruzanim snagama. postavijanje i opozivanj e
veleposlanika. primanjc akredi tiva stmnih diplomatski h predstavnika,
postavljanje i smjcnjivanjc generala. admirala i drugih vajnih Casnika.
Predsjednik Predsjedngtva SFRJ je u ime Predsjednistva, pored ostalog,
zapovi jedaa aruzanim snagama SFRI. predstavljao SFRI i Predsjedn-
15tvo, primao akredilivna i opozivna pisma stranih diplomatskih pred
stavni ka.
6.3. Savezno izvrsno vijece
Savezno izvrSna vi jece (SIV) bi lo je izvrsno lijela Skupstine SFRj i
njoj je bilo odgovorno za stanje U svi m podrucjima Ijudskog wota u
SFRJ. Predsjednika SIYa, na prijedlog Predsjedni stva SFRI. i clanave
SIVa. na prijedlog mandatara. birala je Skupslina SFRJ. Predsjednik i
clanovi SlY-a bimli su se na ceUri godine. 5 tim dOl se predsjednik
mogao hirati najvise dva puta uzastopno. SIV je, izmedu astalog, pratio
i ostvarivaa poliliku Skupsline. predlagao 5avczne i druge propise.
ul vrdivao prijedlog drustvenog plana Jugoslavije i pri jedlog proracuna
rederacije, prati o i izvrsavao zakone i druge propise.
38
6.4. Oslaia savezna lijela
Na razini SFR) poslojafa SU , pored ostalih, i savezna l ij ela uprave,
Savezni sud. Savezno javno tuzileljslvo, Savezni javni pravobranitelj i
Ustavni sud. Ovdje smo ih tek spamenuli ne upustajuCi se u nabrajanje
njihovih uslavnih prava i duznosti.
b) Soci jalistii'ka Republika Bosna Hercegovina
I . OPCE NAPOMENE
Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hereegovine (SRBiH) objavljen
je u izmijenjenom obliku pocelkam 1974. u "Sluzbenom listu" SRBiH,
broi 4/74. Do 1990. mijenjan ie i dopunjavan putem sedamdeset devet
amandmana. Promjene i dopune su se odnosile na amandmane Ustava
SFRJ iz 1974 .. a radi se a izboru duznasnika za razna tijela u sklopu
SRBi H i SFRJ.
SRBi H je bila driava gradana i ravnopravnih naroda BiH - Mu-
slimana, Hrvata. Srba i pripadnika drugih naroda. Teritorij je bio jedi-
nstven i nedjeliiv. Graniee su se magle mijenjati odlukom Skupstine
SRBiH uz prethodno izrazenu volju gradana referendumom. Ustavne
odredbe, kOje su se odnosile na drustveno-ekonomsko uredenje i drus-
tvena-politicki sustav, uglavnom su bile istovjetne ustavnim adredbama
SFRJ.
39
2. ORGANIZACIJA SRBi H
SRBiH je imaJa svoju Skupstinu, Predsjednistvo. Vladu. republicku
upravu, Ustavni sud, Vrhovni sud i Republicko javno tuzitel jstvo. Or-
ganizacija Republike bila je istovjetna organizaciji SFRJ. Glede namjere
ave knjige, osvrnut CU se u daljnjem izlaganju sarno na prava i duznosti
Predsjednistva.
2. J. Predsjednistvo
Predsjednistvo je sacinjavalo sedam clanova kOje su birali gradani
neposredno. opeim i tajnim glasovanjem. na ceUri godine. Clancv] su
mogU biti birani j05 jednom uzastopno. rredsjednistvo ie iz svoph redova
biralo predsjednika na jednu godinu. a mogao ie biti biran JDS jedanput
uzastopno na ovu duznost. U slucaju ratnog i izvanrednog stanja
mandat clanovima PredsjedniStva se produiavao dok ne bi nastali uvjeti
za izbor novih clanova Predsjedn istva.
Predsjednistvo je. izmedu ostalog, predstavl jalo Republiku. razma-
trala utvrdenu poli tiku u padrucju obrane. drZavne sigurnosti , drustvene
samozastite i medunarodne suradnje, utvrdivala plan obrane Republike,
postavljalo i opozivalo veleposlanike, postavljalo, unapredivalo i raz-
rjeSavalo vojne casnike, davalo pomilovanja i drugo.
Za vrijeme ratnog stanja PredsjedniStvo se prosirivalo s predsjedn-
ikom Skupstine, predsjednikom V1ade i zapovjedniwm Teritorijalne oh-
rane. Kao takvo, Predsjednistvo hi postalo vrhovnim zapovjednikom
oruz.anih snaga. organi zi ralo bi i rukovodilo obranom i svi m oblicima
opcenarodnog otpora na podrucju Republike i donosilo uredbe sa za-
konskom snagom.
40
II. OONOSI IZMEDU REPUBLIKA I SFRI
U 1990.
a) Promjene i stanje u drugim republikama SFRJ
Godina 1989. bila je godina izrazitog pogorSanja odnosa izmeau
republika u SFRJ i pripremanja znaeajnih dogadanja kako nJ razini
SFR[, taka i u pojedinim njezinim repubJikama. Najgori su odnosi bili
izmedu Siovenije i Srbi je. Prva je bila najrazvijenija republika 5 najvisim
nacionalnim dohotkom, per capita, te je relativno najviSe novcanih ST-
edslava dostavljala u centralne fondove koji su se nalazili u Beogradu.
Iz lih fondova sredstva su se rasporedivala siromasnim republikama i
AP Kosovo kao i u drzavni proracun. odakle se financirala INA. policija,
diplomacija i slicno. Kako se AP Kosovo nalazila U sastavu SR Srbije, te
je koristilo rclativno najviSe central nih financijskih sredstava i kako su
se sjedista nabrojanih institucija nalazila u Beogradu. SR Srbija se.
prema tome. najvise koristi la tim sredstvima.
Pocetkom 1990. odriao se Kongres SKI kaji je u prethodnoj godini
zakazivan nekalika puta, ali je odgadan. Za taj kongres pripreman je
poseban dokument nazvan "Prema novom projektu demokratskog so-
cijalizma za lugoslavi ju". Delegati SKI iz svi h republ ika slozili su se
brzo 0 slobodi govora i udruzivanja i slobodnim izborima, 0 gospoda-
rstvu u kojem bi privatno vlasnistvo bilo ravnopravno s drustvenim
vlasnistvom. Siozili su se i oka ukidanja vodece u!oge SKI i ukidanju
"autoritarnog soci jalizma".
41
Medutim, Siovenci su ponudili jedan svoj prijedlog kajim se predvi-
dala rekonstrukeija SKI i uCvrscenje republickih graniea. Siovenei su
tim prijedlogom zelieli razbiti njegovu monolitnost, demokratizirati ga
i. na kraju. uskJaditl pollticko djelovanje SKI s Ustavam iz 1974. Nakan
sto je odbacen njihav prijedlog, delegati iz Siovenije napustili su Kongres.
objavljujuCi da prekidaju sve veze sa SKI . Ubrzo je i delegaelja lz
Hrvatske ucinila ista. Kongres je prekinuo 5 radom i nije se vi!e nikad
sastao.
I . SOCIIALISTICKA REPUBLIKA SLOVENIIA
Slovenlja ie imala velike koristi ad lugoslavi je jos od 1918., kad se
udruzi la u Krafjevinu 5rba. Hrvata i Slovcnaea. pa sve do propasti
5FRJ. Ostale zeml je oSiguravale su slovenske grani ce od talijanskog i
austri jskog ekspanzionizma. imala je oSigurano trziste svojim gospod-
arskim proizvodima, sacuvala je svoj jezi k, kulturu i tradieiju. Bi la je to
jedi na zeml ja kOja se uspjela razvijati u komunizmu. Zapljuskival i su je
vjetrovi Zapadne Europe, koj i su utjecali da prva prepozna sto MiloSevic
zel i uciniti od !Have lugoslavije. Slovenija se ubrzano kretala ka de-
mokratizaciji, a Miloscvicje leiio stvaranju velike Srbije u skl opu /ugo-
slavije.
Slovenija ie prva od 8. do I Z. travnja 1990. organizirala prve
demokratske izbore poslije Drugog svjetskog rata. Skupslinski izbori
dali su prednost koalici ji udruZcnoj u DEMOS-u 5 5596 glasova, dok
su komunisti dobi li 1796. Na predsjednickim izbori ma pobijedio je ko-
munisticki kandidatMilan Kucan. Glasaei nisu zaboravili hrabro ddanje
Milana Kueana na Kongresu SKI. koji je odrfan 22. sijeenja 1990.
Siovenij3 ie uzurbano isla dalje. Vet 2. srpnja te godine SkupSti na
ie donijela 0 proglasila slovenske zakone
42
iznad savezni h zakona. ukinula atribul socijalistiCka i postal a Rcpublika
Slovenija. U prosi ncu je donijela odluku 0 organi ziranju referenduma
o neovisnosli ad /ugoslavije ukoliko se rcpublike. u roku od Scsi mjeseci.
ne suglase 0 znaeajnoj rekonstrukci ji SFR/ .
2. SOCIIALISTICKA REPUBLIKA HRVATSKA
Ono slo je Siovenija pripremala u prethodne dvije godine j osl varila
u 1990 .. Hrvalska je postigla za samo godinu dana. iake ie bila u
mnago lczi m uvjetima nego Slovenija. Sarno cu spomenuli srpsku na-
rodnu manjinu. kOja II % ukupnog i koja ie po Ustavu
iz 1974. bila kanstilutivni element. kOja je sve cinila da onemoguci
demokratizaciju j neovisnosl Hrvatske.
U prva Iri mjeseca 1990. organizirana je predizborna promidfha
za izbore koji su bili zak.azani za 22. lravnja. U izbornoj trei natjecali
su se HOZ na celu s dr. Franjom 7j)(lmanom. Stranka promjena (komu-
ni sH) na celu s Ivicom Racanom i koaliclja, je celnica bila dr. Savka
Dablevic-Kucar. Vee u prvom krugu glasovanja HDZ ie dohio 4296.
Slranka promiena 25%. Koalicija 14% i oslali 9%. U drugom krugu
glasovanja. 7. svibnja, HDZ postife apsolutnu veCinu ad 193. Siranka
promjena 81 i svi oslali 91 mjesto. Tom prigodom predsjednik Republike
Hrvatske nije se birao opeim glasovanjem, nego ga ie birao Sabor.
Sabor je 30. svibnja izabrao dr. Fran/u Tudmana za prvog predsjednika
dcmokratske drfave Hrvalske.
ad srpnja se drlava zove Republika Hrvatska. irna svoj u zaslavu s
hrvatsklm grbom. u sl uz,benoj je uporabi hrvatski jezik i latini(3. a
Cirilica se upotrebljava u krajcvima u Kojima su 5rbi u veCi ni. U prosincu
se glasovalo a novorn Uslavu. u kojem se, izmedu ostalog. odreduje:
povijesni nastavak hrvatske drfave (iskljucuje se NDH). Republika
43
Hrvatska kao jedinstvena zemlja, grb, zastava, pisma. jednaloost gradana.
jamcenje prava gradana i druga. U ('Ianku 140. kaze se: "Republika
Hrvatska ostaje u sklopu Socijalisticke Federativne Republike lugoslavijc
do novog sporazuma jugoslavenskih republika iii dok Sabor Republike
Hrvatske drukci je ne odlui::i.
3. SOCl iALlSTICKE REPUBLI KE SRBliA I (RNA GORA
Srbija i (rna Cora ostal e su zajedno i nakon razlaza S ostalim repu-
blikama. Obie republike organizirale su istodobno izbore i u abje su
pobijedili socijalisti, odnosno komunisti. Zato CU ovdje poklonili vise
pozornosti 5rbi)i i njezinu vadi Slobodanu Milmeviiu.
Kako bi se valjano pratila kasnija dogadanja u Srbiji. ali i ana u
1990 . trebama poci ad Memoranduma Srpske akademi je nauka
(SANU) iz 1986. U njemu je bie popis zahtjeva proliv drugih naroda
i republika, posebno protiv Albanaca na Kosovu. Vj erni sljedbenik Me-
moranduma. Milosevit je na Gazimestanu 22. lipnia 1989., na 600.
obljetni cu Kosovske bitke, dao nasi utili ratne pohode na druge nesrpske
narode.
ljeti, 17. srpnja 1990. osnovana je Socijalisticka partija Srbije (SPS)
ito od rani jeg Saveza komunista i Socijalistickog saveza Srbije. Uz SPS
organiziralo se jOs nekoliko stranaka, kao sto su: Srpski pokret obnove,
na celu 5 J..V,{vm Draskovicem: Radikalna partija 5 W:Jjislavom SeJcljem
na ceiu, komu je pop Dupe dodijclio naslov vojvode"; i
Demokratska parti ja 5 vodom Dragoljubom Mitunovitem. Sve te tri
stf<lnke nacionali sticki su obojene i podrtavale su Memorandum SANU-
a kao i Slobodana MiloJcviea i njegovu SPS. Ivan Durie organizirao je
Srpsku partiju reformista. koja se jedina ogradil a od srpskog nacional-
izma. Medu Albancima na Kosovu bilo ie zabranjeno stranacko or-
44
gani zi ranje. stranke su ked Madara i Muslimana u Sandfaku bile be-
znacajne.
l os od l..flka Karadiita. posebno od 191 8 .. Srbi su bili opsjednuti
idejom dOl svi Srbi trebaju Zivjeti u jednoj drZavi. Prijc avnojevske lugo-
slavij e Srbi su imali potpunu vlast u svim krajevima lugoslavi je. Poslije
77tovesrnrti Mi!osevic je. krijuCi se jza bi nog jugoslavenskog jedinstva.
htio obnovili srpsku dominaci ju nad ostalim narodima i narodnim ma-
njinama. Na torn putu posebno su mu smetale nacionalne i demokratske
teznj e slovenskog. hrvatskog i albanskog naroda. ZOOg toga su se ova
tri naroda i nasla prva na udaru imperi jalne politike \klike Srbije. Albanei
i prije 1990., a Siovenei i Hrvati vee u 199 r . godini.
4. SOCIIALISTICKA REPUBLIKA MAKEDONIIA
Makedonija moze biti zahvalna Tilu i komunistima sto ie postala
zasebnom republikom u sklopu avnojevske lugoslavi je i sto je spaSena
ugroZavanja cxl svojih susj eda. svojim vodama ltasilu Tupurkovskom.
makedonskom predstavniku u PredsjednlStvu SFRI . 1 Kid Gligorovu.
kasnijem predsjedniku Republike, st o je izbjegla sve zamke INA. Srbije
i ostalih susjeda dOl ne dode do ratnih stradanja na njezinu teritoriju.
U Makedoniji su se odrfali izOOri od 12. studenoga do 9. prosi nGI
1990. Nijedna stranka ni je dobila apsolutnu veCinu. Zbog toga je
doslo do kompromisa medu svi m strankama okl sastava Vlade i ostalih
ti iela vlasti. Krajcm sijecnja 1991. izabran je Kiro Gligorov za prvog
predsjednika demokratske Makedonije.
4S
b) Drustveno-politii'ko stanje SRBiH
Tilo i njegov! komunisli, kao i Makedoniju. sivorili su Bosnu i Her-
cegovinu kao zasebnu republiku U skl opu SFRJ i po Ustavu iz 1974.
potpuno ravnopravnu 5 ostalih pet republika. Za njezin rodcndan uzima
sc Prvo zasjedanje Zakonodavnog antiraSistic!orog vijcCa narodnih odbora
Bi H (ZAVNOBiH). kaje je odrzano u Mrkonjic- Gradu. nDeu izmedu
26. i 27. studcnoga 1943.
1
Prvi ZAVNOBiH adrian je neposredno prije Drugog zasjcdanja
AVNOJ-a u ]ajeu 29. i 30. st udenoga 1943. Sjednica je odrfana
noeu uz prisulnost 247 dclcgata narodnooslobodilackih odbora (NOD-
a) iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. To je bila vrijeme Iclkih i krvavih
borbi. BiD je to pravi gradanski rat medu narodima Bosnc i Hercegovine,
u kojem su ios sudjclovale njernacke orufane snage i Ild to ranij e (do
rujna 1943.) i talijanska voj ska. SRBiH je rodena u moru proli vene
krvi, po mraku i zimske nod. Za vrijemc svog postojanja, cetrdcsct
sedam godina, bila je l amnica svojih gradana, naroCito Hrvata. U kakvom
stanju je rooena. u takvorn ralnom stanju je i neslal a.
I. ODNOS! S DRUG!M REPUBLIKAMA
Tljekom 1990. jos uVijek je runkcionirao drz.avno-pravni i politicki
sustav oa cjelokupnom teri toriju SFRJ , pa I na podrucju SRBiH. Odnosi
5 drugim rcpublikama odriavani su posredno prcko savczni n tijela vlasti
bo SIO su PredsjedniStvo, Savezna skupslina i Vlada. i neposrednim
kontaktima s predstavnicima pojedinih republika.
I EncikbJx:dila lugoslavije. u:ksilrcgrafskJ zavod FNRJ . Zagreb. MCMlVl .. str. 6 1.
46
2. ODNOS] S INA
Vee je u nacelima Ustava SFR) receno da je opcenarodna obrana u
SFRJ bila jedinslvena, a da su oruzane snage nositel j oruZane borbe na
cje!okupnom podrucju Jugoslavije. OruZane snage sastajale su se od
JNA i ad TO kao najsireg oblika narodnog otpara. Organiziranje i
opremanje jedinica TO bila je u mjerodavnosti republickog Predsjedn-
istva. Usklaaivanje organizacije i opremanje vrScno je 5 JNA preko
Republickog sekretarijata i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.
INA, zajedno 5 TO, imala je zadatak "stiti!i ustavni i drustveni po-
redak". Obrana uSlavnog poretka podrazumijcvala je odvracanje VJ-
njskog neprilatelja, a abram drustvenog poretka odnosila se na borbu
protiv ullularnjeg neprijatelja. Prestankom hladnoga rata. posebno pa-
dom Berl inskog zida i Gorbacevljevim promjenama u SSSR-u. nestao
je vanjski neprijatelj. Zasti ta drustvenog poretka. za INA na celu s
minislrom obrane Ikljkom Kadijevicem. podrazumijevala je obranu ko-
munistickog sustava i njegovi h institucija i povlastica kOje je jOs Tllo
ostavio INA u naslijecte. Pod unutarnjim nepri jatel jem smatralo se svako
nacionalno i demokratsko kretanje. bilo pojedinca iii naroda kao cjeline.
Nacionalni osjecaji kaa i zelja za demokratizacijom drustva pojavili
su se i kod sva tri naroda i grac1ana BiH. slicno bo i u drugim republ-
ikama SFRI. Sagledavsi siluaciju. Savezni sekretarijat za narodnu obranu
odustaje od opcenarodne abrane i TO padeinjava INA. Oduzima se
cjel okupna vojna oprema teri torijalnih jedinica i sprema se u vojna
skladisla. kOja su pod nadzorom INA. Ovdje treba spomenuti da su
poduzeca. opCine i druge drustveno-politicke organizacije svajim sr-
edstvima financirale cjelokupno opremanje TO. U sklopu Vlade BiH
ostavljen je Sekretarijat za narodnu obranu i po opCinama slicni sekre-
tarijali koji su vrsi!i sarno logisliku za potrebe INA. na primjer, voc1enje
eVidenci je 0 vojnim obveznicima. slanje poziva za novacenje. u vojne
vjezbe i sliena.
47
3. IZBORNI PROPISI
Pocctkom 1990. Skupslina SRBiH donijela je Zakon 0 udruzivanju
grad ana. kOii je objavljen 2 1 . veljace 1990. u Sluzhenom listu SRBil-i.
bra) S. strana I I. Stupanjem na snagu avog zakona prestao je vazi ti
ranifi Zakon 0 drustvenim organizacijama i udruzenjima g r ~ d a n a . U
ovom je zakollu bila i zricito zabranjeno udruzivanje na osnovi
nacionalne i vjerskc pripadnosti.
Skupsli na SRBiH donijela je 3 I . srpnja 1990. Zakon 0 izhoru cl -
anova i opozivu (Ianova PredsjedniStva SRBi H ko)i je objavljcn u Sluz-
benam listu SRBiH, bra) 2 I od 3 I . srpnja 1990 .. strana 608. Glede
ovog zakona potrcbno je isl aknuti sljedece: Predsjednistvo SRBi H sa-
Ci njava sedam clanava. i to: tri Musl imana, dva Srbina i jedan Hrvat.
bo i jedan clan iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti. odnasno
gradana koji se nisu nacionalna opredijelili iii su se opredijelili po regi -
analnoj iii drugoj pripadnosti. ( I.move PredsjedniStva biraju gradani
neposrednim. opCim i tajnim glasovanjem. Clanovi se Predsjednistva
biraju na cetiri godine i mogu biti birani jOs jednom uzastopno.
Kandidate za clanove Predsjednistva predlazu gradani i politicke
organizacije. Clan Predsjednistva moze biti opozvan ako iz bilo kojih
razloga izgubi povjerenje biraca. Opoziv clana Predsjednisl va provodi
se na naci n i po postupku ulvrdenom za nj egov izbor. Postupak se za
opoziv clana Predsjednistva pakrece na prijedlag najmanje 100 000
bi raca iii na prijedlog Skupstine SRBiH. Pri jedlog se za opoziv dostavlja
Republickoj izbornoj komisiji koja donosi rje.Scnje 0 raspisivanju glas-
ovanja 0 opozivu u roku 15 dana od prijama prijedloga. slo se objavljuje
u Sluzbenom Iistu SRBiH.
Potaknuti demokratskim i politickim promjenama u Sioveniji i
Hrvatskoj, posebno gubitkom izbora u travnju u ove dVije republi ke.
komunisticki delegati Skupstine danase 31. srpnja 1990. Zakon 0 ud-
ruzivanju gradana. koji jc objavljen u SluZbenam listu SRBiH. braj 21
48
od 31. srpnja 1990. Ovim je zakonom ukinul a zabrana udruzivanj<l
na osnovi nacionalne i vjerske pripadnosti. all se ukidaju politicka ud-
ruzivanja kOj<l su ranije osnovcln<l u drZavnim lijelim<l. Ovu zabranu
politickog organiziranja. komunisti nisu donijeli iz altruisl ickog fazloga.
jer su oni bili vee na svim pozicijam<l drustvenog zivota Republike.
Zabrana se odnosila na nacionalne i vjerske stranke kojima je dana
mogucnost da se pojave jedino na politickoj pozornosti.
Takoc1er. pod pritiskom javnosti. posebno zbog ravnopravnosli Hr-
vata S ostala dva naroda u BiH. Skupstin<l SRBiH je 9. listopada J 990.
donijela Ustavni zakon kOjim je promijenila sastav Predsjednistva SRBiH.
Ta je izmjena glasi la: "Predsjednistvo SRBiH sacinjava sedam clanova i
to: dva Muslimana. dva Slbina. dva Hrvata i jedan clan iz reda pripad-
nika drugih naroda i narodnosti. odnosno gradana koji se nisu nacional no
opredijelili prema regionalnoj iii drugoj pripadnosti." Ovim izmjenama
zavrsene su sve pravne pretpostavke za izbore koj i su zakazani za J 8.
studenoga 1990.
4. POLITICKE STRANKE I PROGRAMI
Pred izbore u studenom J 990. u SRBiH bilo je registrirnno preko
40 politickih stranaka. Bavit cemo se ovdje politickim strankama i nji-
hovim programima. koje su dobile na izbornoj hei odredena zastupnicka
mjesta i dva. odnosno tri clana Predsjednl!itva.
4.1. Hrvatska demokratska zajedni ca BiH (HDZ)
Na osniv<ickoj Skupstini HDZ-a. koja je odrZana J 8. kolovoza 1990.
u Sarajevu. izabrano je vodstvo stranke 5 dr. Davorom
Perinovicem. Medulim. ubrzo zatim odrZana je 6. i 7. rujna 1990.
49
izvanredna Skupslina HDZ Bili u Zagrebu. na kojoj je smijenjcn dr.
Davor Perinovic. a za v.d. prcdsjednika postavl jen je Sljepan Kljujic.
Na osnivackoj Skupstini HDZ-a 18. kolovoza 1990 .. pored ostalih
odluka. usvojen je Statut stranke. U Statut su ugradeni samo neki od
ci ljeva i zadaca koi i su naznaceni u Programskoj deklaraciji osnivacke
Skupstine. Od ciljeva i zadaea HDZ-a navest cemo ovdje sljedece:
osigurati pravo hr vatskog naroda na samoodrec1 enje do prava na od-
cjepl jenje i ozivotvorenje drzavnosti i suverenosti Republ ike BiH. pret-
voriU RBiH u demokratsku drZavu, jamCiti i osigurati osnovna prava i
slobode svi m njezinim graclanima. zaustaviti iSeljavanj e Hrvata iz Bi H.
poticati povratak iseljenika u domovinu, uvoditi tliiSno gospodarstvo,
ukljuciti BiH u europsku zajednicu i razvijati narodno gospodarstvo na
nacelima svi h oblika vlasniSlva.
Pred same izbore HDZ je. u promidzbene svrhe svojih ci ljeva i
zadaca. objavljivao tckstove u raznim javnim sredstvima komuniciranja.
ledan od mnogobrojnih promidibenih tekstova daj emo ovdjc u cjelo-
vitom njegovom sadrzaju.
Pred izbore u BiH "Oslobodenje" se obratil o svim kandidatima (28)
za sedam clanova PredsjedniStva SRBiH s trl istovjetna pitanja: "I.
Kako vi dite BiH u lugoslaviji? 2. Koj] SU, po Vasem misljenju, pri oritetni
zadad Predsjednistva SRBiH? 3. Osobna poruka biracima. "
Autor je odgovorio kako slijedi:
~ I . U sklopu postojeCih grani ca lugoslavi je. Bosnu i Hercegovinu
vidim kao suverenu driavu kako u gospodarskom. tako i politickom.
drustvenom i kulturnom poglcdu. Ovakvu 5uvcrcnost BiH maze osigurati
jedino kroz kanfederalni odnos 5 ostalim republi kama kaje saCinjavaju
danasnju lugoslaviju.
2. Ova su prioritetna zadatka. ito:
- u vezi s novonastalom situacijom u l ugoslavi ji treba osigurati ,
50
zajedno sa Skupstinom BiH, suverenitel i ravnopravni hetman BiH s
ostalim republikama unutar lugoslavije:
- pokrenuti aklivnosti, opet zajedno sa Skupstinom, na racionalizacij i
cj el okupnog zivota u BiH. U sklopu ovoga, posebno mislim na racion-
alizaci ju organizacije upravnih organa, drustvenih djelatnosti i gospo-
darstVd.
3. U ovom preostalom vremenu do izbora potrebno je da se sVdki
gradanin malo vrati u proslost i sjeti se velikih investicijskih promasaja,
nezaposlcnosti, odlaska nasi h grad ana trbuhom za kruhom, polilicki
obespravljenih, nezakonito sudenih i ubijenih, zaposljavanih po babi i
stricevima, uzurpaciji narodnih dobara, izgradnji vila i dr. ImajuCi sve
ovo u vidu, gradani Bi H, nece Yam bi l i teSko da r.:.tzaznate programe
stranaka kOje Yam nude iskreno dcmokratsko ozraCje zivljenja u buducim
vremenima na ovim prostorima, ledna od tih stranaka je ZNA SE,
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAIEDNICA.'"
Evo jOs nekoliko citata iz odgovora Stjepana Kljlljica na pitanja no-
vinara.Aleksandra Tijanicp: "Meni nije palo na pamet kako sam ja prvi
Hrvat u BiH, .. Meni imponira osoba gospodina TlIdmana. ne sarno
kao predsjednika cjelokupnog HDZ-a nego kao izuzetnog drZavnika
kOj i je pokazao svoju mudrost upravo u ovim teSkim vremenima nastojeCi
da demokratskim metodama suzbije eak i -ono sto se naziva terorizm-
om .. , CinjeniCa je da svi narodi ovdje govore da su ugrozeni, ali je islo
taka neusporedivo najjasnije da je nrVdtski narod zaista ugrozcn, poecvSi
od prostora na kojem zivi. .. Cije1a zapadna Hercegovina nema nijednc
sportske dvorane u koju mozemo uti s pjevacima i umjetnicima ... Mi
smo poslije rata najvise iseljeni iz BiH i u tom pogledu, posli je Zidova
i Iraca, Hrvati predstavljaju najraseljeniji narod ... U Sarajevu, na Trgu
oslobodcnja. postoj i osam bista pisaca. Ceti ri su Srbina, tri Musli mana,
I Oslobodenje", Sarajevo. IZBORI '90., IZBORNI ABC, sir. 4S" siudenog 1990,
5 I
a jedan Zidov. Oprostite. bi Ii tu ku lturnu harmoniju narusila jcdna
bista, recimoAlltlllla BraIJkaSimfca. NikoJe Sopaili Tina Ujevica. Odrnah
da kazcm. ne zclim optuzi ti bilo koju novinsku kucu zbog nacionalnog
sastava ti h inslitucija. a on je po hrvatski narod tragica n .... 'J
4.2. Stranka demokratske akcije (SDA)
Osnivacka Skupstina SDA je oddana 26. sVibnja 1990. u Sarajevu.
Za predsjednika stranke ie izabran AIij<1 Izelbesovic. Prvi clanak
Prograrnske deklaracije SDA glasi: "Stranka dernokratske akcije je
politicki savezgradana Jugoslavij e kOji pripadaju muslimanskom kul turno-
povijesnom krugu, kao i drugih gradana Jugoslavije kOji prihvacaju
program i ciljeve slranke ...
Evo nekoliko ci tata iz odgovora AJije Izelbegoviea na upite novinara
AJeksandra Tijanica; "GRADANSKA REPUBUKA III GRADANSKI
RAT... Sto se samog islarna lice. obradovao bih se mujezinu s EifTclova
tomja ... Zato sto is lam, kao misao i filozofija, jest u znaku preporoda.
Lj udi kOji pri padaju islamu, pripadaju mu u ci jclosti, jer je islam takva
misao da nijedno polje zivota ne ostavlja netaknutim ... Zato sto ie
islam za muslimane, Ileeu reCi politicki sistem, ali u svakom slucaj u
upula u kom smjeru valia rjesavati politicke probleme ... Ovo je
muslimanska stranka, koja jako sli<i na svoj narod iz kojeg regrutira
pristJse. To je vjernicki narod ... Cinilo mi se da nekoj gospodi u Zagrebu
iii Beogradu treba staviti do znanja da do podjcle Bosne nece bas laka
doti tc da ce Muslimani braniti aruzjem Bosnu, aka bude trcbalo. Tada
sam dodao kako ce je branili i s drugim narodima. " 5
l Sarajevo, Izbori '90., Strankc, programi, ]icnosll, slr. 35., listopad
1990.
' Isto.str. II I.
I lsto,str.19.-22.
52
Vee ie u predizbornoj aktivnasti AI1a Izetbegovic dao do znanja
HrV3tima i Srbima da SOA prcdstavlja muslimanske vjernike (izuzev
Albanaca) u lugoslaviji. Izetlx:govic zeli gradansku republi ku BiH na
naceJu gradanin, jedan glas". Slicno je to zelio i 51obodan
Milosevicza lugoslaviju. zbog cega je dosao u sukob s oslalim narocli-
mao pa i s musl imanski m naroclom. lz istih razloga Izetbegovic trazi
gradansku rcpubliku. jer Muslimani u njoj Ci ne relativnu veCi nu (ubrzo
bi oslvarili i apsolutnu brojeanu nadmoc).
los ie jednu opasnost najavio Izetbegovic u svojim prcdizbornim
ist upima: kad gavori. pored oSlalog. da ce BiH branili Mi S drugim
narodima". Kaka je SOA predstavnik muslimanskih vjcrnika i kao po-
lilicka stranka. kOja manipulira vjcrski m osjeeajima. racuna na podr.sku
cjelokupnog islamskog svijeta. sto ee se kasnij e i ostvariti. ali 0 tome
IlcSto vge u narednim izlaganjima.
4.3. Srpska demokratska stranka (SOS)
Evo nckolilv kraCi h citata iz Programa ove stranke:
u BiH scbe smatra dijelom jugoslavenske Ijcvice i imat ee dva
stalna programa: socijaldemokralSki i narodnj acki. .. SOS Je stranka
budenja nacionalne svijcsti srpskog naroda ... SOS cc se zalagati za
fedcrativnu lugoslaviju i da ima prirodan i potpun odnos s maticom
svoga naroda - Srbi jom ... SOS smatra da su teri tori jal nom organi za-
cijom razbijenc prirodne srpske cje1ine u BiH i srpski narod doveden u
m:povolj,m ekonomsk.l, demografskll politicki pal ohj .. :'
Takoder. donosimo nekol iko citata iz odgovora Radovana Kamdii6I.
prcdsjednika SOS-a. na pitanje novinara Aleksandm Tijani&: MUCIMO
SRBE OA BUDU SRBI ... Na celo stranke izbacila me reccnica: Srbi .
usprkos svi m progonima. pokoljima. pritiscima i si radanjima. jOs uvijek
53
postojite i smijete hili Srhi. .. Mi smo socijaldemokratska stranka, dakle,
negdje izmedu Raskoviea i MiloseviCa. Rado cemo vidjeti Raskoviea
kako ide ka demokraciji. a rado cemo vidjeti i srpske sOcij ali ste kako se
udaljavaju od boljsevizma, iduCi ka nj oj. Ne treba zaboraviti da su
srpski komunisli i poleli kao socijaldemokrati i da 5rbi, po rodenju,
nisu urooeni bol jSevici. .. Mi smo, prije najave rasno listih specijalnih
jedinica u Hrvatskoj i str<mackih brigada 'crnih kosulja' u zapadnoj
Hercegovini, ukinuli 'Mladu Bosnu' na prvi njihov spomen da zele biti
'zeljezna garda stranke ... Srpski narod sc sporo laea orul la, ali ga
vrlo sporo i ostavl ja. Kad se oe bude mogla voditi politika, srpski narod
ee nam zahvaliti i sam ce voditi raL 5tranka nece vodili rat. aka do
njega dade, vee ,ilav narod. 5rpski narod olito nije zavrsio svoj u borbu
za drfavu, premda mu se to cinilo i J 918. i J 943. Bazieni dokument
na asnovi kojeg su 5rbi pristali uCi u zajednicku driavu, u situaciju kad
su mogli birati. a to je povelja AVNOI-a, promijenjen je od 510venije i
Hrvatske. bez suglasnosti 5rba ... ledina formula da se nijedan
jugoslavenski narod nigdje ne nalazi u manjinskom polofaju jest savezna
drZava. To haee nelko prornijeniti, nasuprat felji Srba ... Sarno je
Milofevic pravi driavnik.
Radovanu Karadlitunije odgovarala otvorena koalicija izrnedu HDZ-
a i SDA. kOja se javno iskazivala na promidibenim skupovima, stovise,
i u vezivanj u hrvatskih i muslimanskih zastava. Zato KaradZlt Salje
upozorenja rnuslimanskom narodu da mu glavna prijetnja
dolazi iz Zagreba. U ciliranom intervjuu kaZe: -Tudman I njegova
politika nisu mogU sakriti od Muslimana svaje prave namjere u odnosu
na BiH. Takvc namjere kakve gaji drzavna politika prema ovoj republici
i prema Muslimanima ne gaje ni neodgovorni pojedinci u 5rbiji." U
drugom odgovoru kafe: "Tek sad veClna Muslimana shvaca namjeru
Tudmanove vlasti da BiH integrira u Hrvatsku, pa bi u takvoj driavi
' Islo. sir. 27.-30.
54
Srbi veoma loSe prosli. Onda bi na red dosli Muslimani i. na kraju.
demokratski orijentirani Hrvati." Velikosrpska predizborna promidzba
imala je uspjeha kod Izetbt!goviGJ. Zalo je on usposlavio ekvidislancu
prema Srbima i Hrvatima. Ova ce politika doni jeti kasnije kataslrofu
muslimanskom narodu. upravo ad miroljubivog" KaraciiiCa, a i hrvatski
narad u Bil-I. ovakvom politikom. dofivjet ce svoju lragediju.
4.4 , Savez komunisla Bosne i Hercegovine - Socijalisticka
demokralska partija (SKBiH-SOP)
Savez komunista BiH. na (elu s dr. Nijazom Ourakovicem,
predsjednikom CK. pridcx:lao je svojoj (stamp slranci i naziv
demokratska partija. Evo nekoliko sadrfaja iz programa ave stranke.
"Za novi smi sao socijali zma i demokracije. Za suverenu 8il-l . Za
slobodan zajednicki zivol u BiH . Za nacionatnu slobodu i punu
ravnopravnost U BiH. Za demokratsku lugoslavi ju. Za trfHnu privredu.
Za brzi razvoj privredno nerazvi jenih i opcina. Za razvijeno
seto i bogata sel jaka. Za zdravu zivotnu sredinu. Za novi odnos prema
znanju i kut turi. Zdravlje za sve. Za aktivnu soci jalnu polil iku. za osobnu
i obiteljsku sigurnost. Za zdravu i sretnu obitelj .
U inlervjuu. slo ga ie dao dr. Nijaz Neksandru
njanicu. on kate: *Normalan danas moze biti sarno komunist.
Posebno nas je razljulila okolnosl da se u Izjavama perjanica iz Saveza
reformskih snaga preko noei ukazao antikomunizam. Nekome smela
sto je sve puna jugoslavenskih zastava i parlijskih barjaka. -8 Iz ovi h
odgovora moze se zakl juciti da je DUldkovicljul na dojucerasnje ko-
muniste kOji su preSti u reformske snage Ante Markovica. iako su Ie
1lsto. stt 115.1 116.
' Isto. str. 9.- 12.
55
snage za /ugoslaviju. ali za demokratsku. dok je SKBiH-SDP za /ugo-
slaviju. ali onu u kojoj bi vladala " diktalura prolelarijata".
4.5. Savez reformskih snaga lugoslavije
Na celu SRSBiH pojavio se raniji komunist profesor dr. Nenad Ke-
cmal1ovii. Ovu stranku osnovao je na razini /ugoslavije l a d a ~ n j i savezni
premijer Ante Markovicnakon provedenih izbora u Sioveniji i Hrvatskoj.
Ova stranka hqela je sacuvati lugoslaviju. ali demokratiziranu. u kojoj
bi dominirala ekonomi ja nad poli ti kom. Bosna j Hercegovina je. nakon
parl amentarnih izbora. trebala biti konfederaln<t jedinica s kasnijim cv-
rScim povezivanjem u jugoslavensku federaciju.
4.6. Ostale stranke
Spomenuti treba sarno neke ostale stranke. jer su sve zajedno dobile
5 od 130 zastupnika u Vijecu gradana. ito: SSO - Demokratski savez
BiH s predsjednikom Rasimom Kadicem. Demokratski socijalisticki savez
BiH s predsjednikom Mirkom Pcjanovicem, Muslimansko-bosnj acka or-
ganizacija s predsjednikom Adi/om ZulfikarpaSicem.
56
III. ORGANIZIRANIE I REZULTATI
IZBORA 1990. U SRBiH
I. ORGANIZlRANIE IZBORA
Skupstina SRBi H raspisala je izbore u 1990. svojom Odlukom od
6. kolovoza 1990. a isla je objavljena u Sluzbenom lisl u SRBiH. braj
22/90. Odlukom su odredenc izhorne jedinice, posebno za jzbor
zastupnika u Vijeee gradana i Vijeee opCina Skupsline i PredsjedniStvo
SRBiH.
Citiranom Odlukom Skupstine SRBiH, ZJ izbor zastupnika u Vijece
gr<ldana odredeno ie sedam izbornih jedinica, ito: Banja luka, Bihac,
Dobaj. Mostar. Sarajevo, Tuzla i Zenica. U svih sedam izbornih jedinica
trebato je, izabrati 130 zastupnika. Glede braia zastupnika po izbornim
jedinicama bila ie razlicito. zavisno od braja stanovnika u izhornim
jedinicama a po popisu pucanstva iz 1981. Kod glasovanja za poslanike
U Vijeee gradana biraci su davali glas za stranacku listu. a ne pojedinca.
Za izbor zastupnika u Vijece opCina Skupstine svaka je opCi na cinila
jedno i Grad Sarajevo zasebno izborno mjesto. Biralo se I 10 zastup-
nika. jer je bilo u BiH 109 opCina i jedan zastupnik za Grad Sarajevo.
Kod glasovanja u ovo Vijece biraci su davali glas pojedincu-kandidatu.
Za izbor zastupnika vazila ie apsolutna veCina.
U PredsjedniStvo SRBiH biralo se sedam clanova: dva Muslimana.
dva Srbina. dva Hrvata i jedan iz redova ostalin. Birae je mogao glasovati
najvise za sedam kandidata. ali iz reda ostal ih sarno za jednog kandidata.
Za clanove je bilo predlozeno dvadeset osam kandidata, ito: iz reda
57
muslimanskog naroda devel. srpskog naroda sedam. hrvatskog naroda
sedam i ostalih pel. lzborna jcdinica za clanove PredsjedniStva bila je
jcdna. i to svi biraci BiH. a vrijedio je veCi nski sustav.
2. REZULTATI IZBORA
2. J . Vijecc gradana
U biraCki papis bilo je upisJno 3 0 18 206 glasaca. od (ega je
glaso\,<110 2 338 727 iii 77.5096. Rezultali slasovanja VUk;u:uju vellkl
odziv glasaea i njihovi h z.elja za promjenom zatecenog politickog sust
ava. Oa je to tako. sovori i podal ak da ie za SKBiH glasovalo svega
1 1.9096. Komunisl i su losije prosli u BiH nego u Sioveniji i Hrvalskoj.
Biraci su se masovno opredijelili za programe nacionalnih stranaka.
HDZ je dobio 15.51%. SDA 30.41% i SDS 25.23% gl,sova ad
ukupnog braja glasaea kOji su izasli na bi racka mjesta.
Pod pretpostavkom da su se glasaCi. SIO Je vrl o vjerojatno. iz poje-
dinih naroda opredjeljivali za svoje nacionalne stranke. HDZ je dobio
relativno najvise 84.3896. SDS 78.7996 i SOA 76.9496 glasova. Po
izbornim jedinlcama se to ios bolje vidi u lablici braj I .
58

T
A
B
L
I
C
A

I
.

R
e
z
u
l
t
a
l
i

I
z
b
o
r
a

z
a
s
t
u
p
n
i
k
a

u

V
i
i
e
c
e

g
r
a
d
a
n
a

S
R

B
i
H

a
d

1
8
.

s
l
u
d
e
n
o
g

1
9
9
0
.

g
o
d
i
n
e

p
o

i
z
b
o
r
n
i
m

j
e
d
i
n
i
c
a
m
a

i

s
t
r
a
n
k
a
m
a

I
z
v
o
r
:

S
l
u
f
b
e
n
l
l
i
s
t

S
R

S
i
H
.

b
r
o
l
4
2

o
d

1
9
.

p
r
o
s
l
n
c
a

1
9
9
0
.

U Vijeee gradana birano je 130 zastupnika. Na izborima je izabrano
56 zastupnika (39.52%) iz reda Muslimana, 45 zastupnika (32,0296)
iz reda Srba, 25 zastupnika (18,3896) Iz reda Hrvata i 4 zastupnika
(10,08%) iz reda ostalih. HDZ je dobio 21 zastupnika, dok su S D I ~
Savez reformskih snaga 1 ostale manjc stranke dobile 4 zastupnika iz
reda hrvatskog naroda.
2.2. Vljece opCina
U Vijece opCi na biralo se 110 zastupnika, za svaku opCinu po
jedan i za Grad Sarajevo jt::U<l11 zastupnik. Iz rcda pojedinlh naroda
izabrano je 43 Muslimana, 40 Srba, 24 Hrvata i 3 zastupnika lugo-
slavena. HDZ je dobio 21 zastupnika, a ostala 3 zastupnika iz reda
Hrvata pripala su drugim manjim strankama. Za detal jnije podatke,
posebno po izbornim jedinicama, treba se koristiti tabl icom 2.
60
'
"

O
S
T
A
L
E

S
T
R
A
N
K
E

S
A
m

2

I

R
E
F
O
R
M
S
K
I
H

S
N
A
G
A

3

I

S
D
P

T
A
B
L
I
C
A

2
.

N
a
c
i
o
n
a
l
n
a

s
t
r
u
k
t
u
r
a

j
z
a
b
r
a
n
i
h

p
o
s
l
a
n
i
k
a

p
o

s
t
r
a
n
k
a
m
a

i

i
z
b
o
r
n
i
m

j
e
d
i
n
i
c
a
m
a

o
d

1
8
.

I

I
.

1
9
9
0
.

g
o
d
i
n
e

I
z
v
o
r
:

S
l
u
z
b
e
n
i

l
i
s
t

S
R

B
i
H
,

b
r
o
j

4
2

o
d

1
9
.

p
r
o
s
i
n
c
a

1
9
9
0
.

l. POPIS PUCANSTVA I 98 1.
Za parlamentarne izhore u studenome 1990. bio je vann papis
pueanstva 6iH u 198 I . Nairne. da bi se oSigurala nacionalna zastuplj-
cnost poslanika u Skupslini SRBiH. Ustavnim zakonom utvrden ie za
to poseban postupak za provedbu Amandmana lIX. do LXXIX. na
Ustav SRBiH. Za razumi jevanj e ave odluke potrebno je konzultirati
tablicu 3 koja slijedi.
TA8L1CA l.
NACIONAlNA STRUKTURA PUCANSTVA IZ 1981 . GODINE I
STRUKTURA ZASTUPNIKA U SKUPSTINI SRBiH 1990. GODINE
Popls' pubnslva iZ 1981. Zas tup nlci
Nnod Uku!:no

Vtj . .![ad .
Vii' o ~ .
Uku!:no

I 2 3 4 S 6 7
Musi imaoi I 629924 39.52 56 4J 99 41.25
Srbi I 320 644 32.02 4S 40 as 35,41
Hrvati 78S 136 18,38 2S 24 49 20,41
Ostali 41 S 304 10,03 4 3 7 2. 93
Ukupno: 4114008 100,00 130 110 24{) 100,00
[zvor: Sluzbeni list SR Bill brei 42. strana J 262. i 1263.
TABLICA 4
MOGUCI BROI ZASTUPNIKA U SKUPSTI NI SR8iH
Narodoost
Muslimani
Srbi
Hrvati
Ostali
Brol Z351. upnika
prema sl rukt url
2
"
77
44
24
Povceanle za
+ill - 1S%
)
14
12
7
4
Izvor: Slufbcni list SRBiH, broj 4 2, st roma 126 3.
62
Povecmle za Raspon dopldtcnog
+ 111- 1 odstupanja od-do
4 S
80 110
64 - 90
36 - 52
19 - 29
4. IZ60RNA IEDINICA MOSTAR
.
Zbog vaznosti izborne jedinice Mostar za hr vatski narod u BiH
posebno loj posvecujemo pozornost U ovol knjizL 0 toj vafnosti bit ce
kasnije neSto Na ovom mjestu dajemo nekoliko statistickih
pokazatel ja. Ova izborna jedinica obuhvacala je 19 opCina (17 herc-
egovackih. Tomislav Grad i livno) s ukupnim brojem pueaostva 48 1
827, po popisu iz 1981. Od toga broja otpadalo je na Muslimane
22.57%, Srbe ! 8.72%. Hrvate 50,64%. lugoslavene i ostale 1.46%.
Od ukupnog broja zastupnika u SRBiH pripalo je HDZ-
u 20 iii 57. 15%. SDA-u 5 ili 14,30%. SDS-u 7 iii 20,00% i ostalim 3
zastupnika iIi 8,55%. Aka se uzme U obzir da je zastupnik SOP-a
Hrvat, Roko Markovina. nije LeSko zakljuciti da su Hrvati osvojili 21
zasLupni cko mjesto iii 60% ad ukupnog broja zaslupnika u Skupstini
SRBiH. To dalje govori da su HrV3ti u ovoj izbornoj jedinici osvajili za
I 1,84% viSe zastupnickih mjesta nego sto su sudj clovali u ukupnam
broju pueanstVd. Tezini ovih pokazatelja u pozitivnom smislu pridonosi
i podatak da sam izove izborne jedinice izabran za (lana PredsjednistVd
SR6iH.
S. OPCINA MOSTAR
5. 1. Priprema izbora
Mostar je bio sJediste izborne jedi ni ce broj 4 za izbor zastupnika u
Vijeee gradana Skupstine SRBiH. Ali. nije to bila najva.znije zbog (ega
sam se opredijel io da se posebno istaknu rezultati izbora u ovoj opCini.
odnosno. gradu Mostaru. Ovaj je grad bia kraz staljeea sjediSte institudja
63
sve lri dorninirajuce vjere u J-Iercegovini (katolicke. pravoslavne i
islamske). kulturno i politicko srediste sva tri konstitutivna naroda u
BiJ-l (J-Irvata. Muslimana i Srba). Mostar je srediste gospodarstva. zd-
ravslva, obrazovanja i svih moguCih putova u komull iciranju svi h He-
rcegovaca. narocito Hr vata iz Hercegovine. Mostar ima vrlo vazno
vOjno-stratesko znacenje, jer. kazu vOjll i znanstvenici. tko vlada Mo-
starom, vlada cjeJokupnom dolinom Neretve i njezillim slijevnim po-
drucjem, dakle cijelom Hercegovi ll om. Pored toga, Mosl ar je bio "naj-
crveniji grad" u avnojevskoj Jugoslaviji i najvece muciliste Hr vata iz
Hercegovine, narocito z:a vrijeme komunisticke vladavi ne, zadnjih 4S
godina.
Za izbor odbornika u Skupstinu opei ne Mostar, osam stranaka pr-
ijavilo ie svoje kandidate i bila je jOs lisla nezavisni h kandidata. HDZ
Bi H imao je svoju listu kojoj je na celu bio dr. Vjekoslav Barisic. Prema
izmijenj enom opCinskom Statutu, biralo se u Skupstinu opCine 100
odborni ka.
Na osnovi nacionalne zastupl jenosti u ukupnom broju pucanstva
odreden je braj odbornika iz pojedine narodnosti . Na medustranackom
dogovoru. prije izbora, postignuta je suglasnost da stranka pobjednica
dobije mjesta predsjednika apCine. tj. gradonacelnika Mostara. Prema
popisu pucanstva iz 1981. nacionalna struktura pueanstva bila je
sljedeca:
Nadomlno5t Broj pocanstVd

Hrv;lb 36927 33.45
34247 3 1.03
Srbi 20271 18.36
rl1!;osl3Yenl 16 sO? 14.96
Ostali 2423 2.20
Ukupno: 110377 100.00
Izvor: StatistiCki BiH. 1982. XVl, Sarajevo. studcnog 1982 .. str. 343.
64
Kako je vee navedeno. Skupstina opcine je [ 4. rujna [990. u iz-
mjenama i dopuni Statuta usvojila postotke nacionalnog sudionistva
pucanstva prema sljedeeem prikazu:
Nadorolnost Stvarno Trebalo Usvojeno
HrvaU 33.45 34 33
Muslimani 3 J.[3 31 31
Srbi ! 8.36 18 18
14.96 IS IS
Cl$taJi 2.20 2 3
Ukupno: 100.00 100 ! 00
Vidljivo je da je u samom prijedlogu ucinjena pogrcika i da su Hrvati
osteeeni za jedno odbornicko mjesto. [Z ove kratke analize moze se
zakljucili a slalnoj prisulnosti neprijateljskag raspolozenja prema jednam
- hrvatskom naradu, kojeg se u svakoj prilici nastojalo zakinuti.
5.2. Rezultati glasavanja
Na prvaj sjednici Skupstine apCine Mostar, adrianoj 18. prosinca
1990., OpCi nska izborna komisija podnijela je Izvjestaj a provedenim
izborima na podrucju opCine MostaL U biracki popis bila je upisano
9 1 835 biraea, a na izbare je izaslo 71 9 [0 iii 78,30%. NevazeCih
listiea bi lo je 21 r 6, tako da je utvrden ukupan braj od 69 794 vazeCih
listiea. Pajedine liste dabile su sljedeei broj glasova:
Slranka
Brai .23$OV3 Brolodbornlka
Hrvatska demokrotska zaJedntca 20803 30
Slfanka demokratske akcqe 13 209 19
srpsk<! demokratska stranka 10 WI IS
SKBiH - SOP II 124 16
SRSI 8366 12
Nezavism lisla 3152 4
SSO - OS. Zekri ! 902 3
OSS 637
69794 100
65
iz reda Hrvata i Srba dali su, uglavnom, JX>vjerenje svojim
nacionalnlm slrankama. To nije bio slulaj s glasacima lz reda Muslimana.
6. REZULTATI IZ60RA ZA CLANOVE
IzOOri za clanove Predsjednistva odrfani su 18. studenoga 1990.,
dakle. Isiadobno kad I za Skuplilnu SRBi H i opeinska vileea. Celnillvo
stranaka HDZ
4
a i SDA bilo Ie dogovorilo da simpatizeri ovih slranaka
glasuju za kandidale obij u stranaka i da se takva uputa Izda stranackom
llanstvu na terenu. HDZ se pridriavao dogovora, dok je stranka SDA
odustala od njega neposredno pred same izhore. Zbog toga se dogodilo
da, u Izbornlm jedinicama s velikom vecinom glasaca Iz reda Hrvata i
malim brojem iz reda Muslimana, Fikret AMici AliJa !zetbcgol4cdobiju
vise glasova nego 5tjepan Kljujlcl Fmnjo Bards. iz reda Hrvata
glasovall su za ledne I druge kandidale. a iz red. Musliman.
glasovall 5U sarno za kandidate SDA i za kandidate iz Teda Hrvata
druglh stranaka (/1.0 Koms!" Martin Ri/gul Zor.m Perkovlc. Franjo
Bofkovlcl
Na sJednici Predsjednistva HDZ BiH, koja je oddana u proslncu
1990. u Sarajevu, donesena Je odluka da se analiziraju rezultati prvih
izbora u 80snl i Hercegovini u svlm izOOrnlm Jedlnicama.
Za prikuplJanJe podataka i Izradu analiza na nizim razinama izradeni
su odgovaralucl obrasci I upute kaJe su dostavljene svlm opClnskim
odborima HDZ
4
a. Ie u Talnlstvu stranke onemoguclo trazenu
anallzu. NlJedan opcinski odbor nije udovoljio traZenom zahtjevu.
U opee blralke uplsano Ie 3 033 92 1 biral. l lo lel'ribliblo
lednako blralklm poplsu za V1leee gradana ad 3 018206. Ukupno Ie
glasovalo 2 339 958 blrala. 110 Ie. lakader. sklro lednako blralkom
popisu za Vijece gradana od 2 338 727 blrala. Razlika je minimalna,
66
samo (+) 1231 bi rac vise u korist birackog popisa za clanove
Predsjednistva. U Predsjednistvo SRBiH izabrano je sedam ("Ianova. I
to iz reda Muslimana i slranke SDA - Akrel Abdic i Alij3 Izelbegovic.
iz reda Srba i stranke 50S-a - Biljana PlavSic i Nikola Koljevic. iz reda
Hrvata i stranke HDZ-a - Stjepan Kljujici Franjo Roras, IZ reda lugo-
slavena i ostalih i slranke SDA - Eiup Ganic.
NajveCi broj glasova (I 045539) dobio je Akrel Alxfic ili 44,7%
ad ukupnog broja biraca. Ovako veliki broj glasaca dobio jc Fikret
Abdicjer je dobi o mnogo veei broj glasova iz reda muslimanskog naroda
nego Ali/a Izetbegovici uglavnom sve glasove hrvatskog naroda bo i
bndidatl stranke HOZ-a. Alijalzetbegovic dobio je 879 266 glasova
i to aka 400 000 glasova hrvatskih biraca koji su glasovali i za bndidate
HOZ-a. Ovi pokazatelji upucuju na dva zakljucb. Prvi se zakljucak
namece: da nije bila glasova iz reda Hrvata i iz stranke HDZ-a. Alija
Izelbegovicse ne bi n a ~ o u Predsjednistvu SRBiH. U Predsjednislvo
bi uSao Nif.ilZ Durakovi{, koji je dobio 558 263 glasova, a bio je kandidat
iz reda muslimanskog naroda. Drugi zakljueak: kandidali HOZ-a Sljepan
Kljujic i Fromja Baras, da SOA nije odustala od koalicije s HDZ-om
neposredno pred izbore. dobili bi priblizno isti broj glasova kao i Fikre!
Abdit.
67
68
IV KONSTITUIRANJE I DJELOVANJE
NOVE VLASTI
a) Konstituiranje nove vlasH
I. SKUPSTINA REPUBLIKE BiH
U usposlavi nove vlasti najpri je se prislo konstituiranju Skupstine
R8iH. Potvrda mandata zastupnika aba skupstinska doma izvrsena je
20. prosinca 1990. $ukab medu zastupnicima" nastao je istog dana
aka polaganja zakletve za cuvanje Ustava i ustavnog poretka. Poloziti
zakletvu prema ustavnom tekstu. znacilo je zakleti se da ce se cuvati
komunisticki sustav i sve njegove ustavne institucije. U klubovima
zastupnib nekoliko je sati raspravljano a tekstu zakletve. Kasno uvecer
nadeno je "solamonsko rjesenje" i zakletva je polozena. Sutradan SU
konstituir.ma najvaznija tijela Skupstine. Za predsjednika je izahran
MomCilo Krajifnik. Srbin iz Sarajeva, a za dopredsjednika Marionl
Lil/bic, Hrvat iz Sirokog Brijega. Za predsjednika Vijeca grac1ana izab-
ran je Abdulah Konjicij3, Musliman, a za dopredsjednika R4dos!3V
Dodfg, Hrvat iz Ljubuskog.
Kod izbora generalnog tajnika Skupstine nastale su nesuglasice iz-
medu zastupnika SDS-a i SDA. U medustranackom dogovoru ovo je
mjesto pripal0 strand SDA. To nije bilo sporno. Spor je nastao kad je
Avdo Campara, Musliman, predlozen za generalnog tajnika. Stranka
SDS-a suprotstavila se ovakvom kadrovskom rjeSenju jer je Avdo
69
"-.
I t: _11
131 ----
r if) _
ETNICKA KARTA BiH (1991.)
----
tLn _ . ' I
Ii1JirI1jJj ._ 'tot',_
iP:MJ - ,-
I I I 05TMJ _ =_
--
~ = " _ 4 1 ' _
ij - ..... --
Herceg-Bosna ili "' "' Mostar, ZIRAL, 1996.
70
Campaf3. kaa republicki javni tuzitelj. bia na strani Hamdije Pozderca
i Akreta Abdiia u aferi Agrokomerc iz Velike Kladuse krajem osamde-
setih godina. Ova dana su trajale rasprave aka avog pilanja. Na kraju
je. ipak, postavljen Avdo Campara na mjesto generalnog tajnika, za-
hvaljujud glasavima zastupnika HDZ-a. SDA i drug!m manjim stran-
kama. Ovo je prva. ali ne i zadnja. nesuglasica izmedu zastupnika
SOS-a, s jedne strane. i zastupnika SDA. HOZ-a i drugih stranaka. s
druge strane. Nesuglasice su trajale izmedu ave dvije skupine zastupnika
sve do pocetka travnja 1992 .. kad su zastupnici SOS-a napuslili Skup-
sli nu RBiH i osnovali svoju Skupslinu Republike Srpske na Palama kod
Sarajeva.
2. RBiH
Clanovi PredsjednBtva su 20. prosinca 1990. zakletvu pred
zastupnicima RBiH. prema tekstu po kojemu su je polozili i zastupnici
Skupstine. Sutradan. 2 I. prosinca izvrseno je konstituiranje
Predsjednistva. Za predsjednika PredsjedniStva jednoglasno je izabran
Alija Izelbegovic na jednogodisnji mandat. kaka je to bila predvideno
Poslovnikam PredsjedniStva. s da se mandat produzi na
dvije godine. Predsjednik PredsjedniStva ie primus inter pares jer je
Predsjednistvo bila po Ustavu kolektivno tijdo. odlucivalo ie na
sjednicama i kolektivno je odgovarala za svoj rad.
Predsjednistvo je. u pravilu, adlucivalo na asnavi miSljenja iii
prijedlaga svojih radnih ti iela. U sklopu PredsjedniStva postojala su dva
savjeta: Savjet za opcenarodnu obranu i Savjet za zastitu ustavnog
poretka. Predsjednik prvog Savjeta bio je Alija Izelbcgovic. po funkciji
predsjednik Predsjedni stva. a predsjednik drugog Savjeta bila je Biljana
Plavsic. Predsjednistvo je imalo ceUri kamisije: Komisiju za
71
organizacijsko-kadrovska pitanja. koju je vodio Ejup Canie: Komisiju
za adlikovanja. koju je vaclia SljepalJ Kljuit; Komisiju za pamilavanja
koju je vodia Franjo Boras i Komisi ju za prcdstavke i prijedloge. koju je
vodio Nikola Koljevic. Fikret Abdic ostao ie direktorom Agroklmerca u
vt:likoj Kladusi. pa je. uz autora. bio zaduzen sarno za globalna go-
spodarska pi tanja BiH.
b) Djelovanje nove vlasli do travnja 1992.
I. PREDSIEDNISTVO RBIH
U predizbornoj promidZbi sve tri nacionalne stranke naj avljivale su
temel jilu Cistku rukovodeei h komunistickin kadrova u svim podrucjima
drustvenogzivol a RBiH. Medutim, to se nije ostvarilo. U Predsjednistvu
je izvrsena samo zamjena starin novoizabranim clanovima. Od 16 sa-
vjetnika sarno je jcdan bi a Hrval, Mile AkmadZit, koj l je ubrzo postao
generalnim tajnikom Predsjednistva. a polovinom J 992. i predsjedniklm
V1ade. Savjetnici kao i nize osoblje po svom poloZaju. sve do vozaca i
porlira birani su po naciona[noj pripadnostL
Na jednoj ad prvih sjednica predl ozio sam ostalim clanovima da se
danese zakljucak Predsjedni stva kajim bi se smi jenili rukovadeCi kadrovi
na svim razinama u RepuhlicL a kOje je postavio Centralni komitet
saveza komunista BiH. Ovaj pri jedlog nije dobia fXXIrsku ostalih (Ianova.
pa ni Sljepana Klju;ea, kaji je tada bio predsjednik HDZ BiH. Bil o ie to
mOje prvo razocarenje i spoznaja da mi. izabranici naroda. necemo
donijeti srecu i zadovoljstvo kaj u smo mu u stranackim programirna
72
Slika l iailOYa fl(ed5jednIStva R BiH
73
obeeavali . Shvatio sam da mi jesmo osvojili vlast, ali je nismo i necemo
ie nikad preuzeti. Savez komuni sta lugoslavije imao je svoje kadrove
na svim vainijim mjestima, posebice u upravi, gospodarstvu, policiji,
INA. bankama, vanjskim poslovima itd. Terilorijalnoj obrani Republile
oduzeto ie orufje. zbog eega Predsjednislvo nije moglo izvr.savali svoiu
osnovnu funkciju, obranu Republike od vanjskog i unutarnjeg
neprijatelja.
Na svakoj sjednici i kod svakog pitanja, kaje je bilo predmet rasprave.
bili su podvoieni clanovi 50S-a od ~ I a n o v a SOA i HOZ-a. Izmjene i
dopune Poslovnika raspravljane su vise od osam mje.seci. zahvaljujuci
destrukciii Biljane PJavfiti NikoJe Koljeviea. Ovo dvoje elanova tjerali
su ostale clanove PredsjedniStva da se bave sami sohom kako se ne bi
primijetile prave namjere srpske imperijalne politike. Srpski predslavnici ,
kaka u Predsjednislvu, taka i u \!ladi i u Skupstini, imali su iste zadalke
i ciljeve - razbiti koal iciju izmedu HDZ-a i SDA i pripremiti Bosnu i
Hercegovinu kao 13k plij en INA i srpski m paravojnim jedinicama. U
tome su u velikaj mjeri uspijevali s obzirom na inertnost i pasivan odnos
Alije Izetbegoviea i Sljepana Kljujita prema takvoj lukavoj srpskoj politici.
Prvo iskusenje za cia nove PredsjedniStva doslo je 6. svibnja 1991.
lz Pologa. malog mj esta kod Mostara. na putu prema Sirokom Brijegu.
Goloruki hrvatski narod ad Sirokag Brijega stao je pred tenkovsku
brigadu (oka 40 tenkova i os1alu pratecu tehniku i opremu) koia se
kretala iz Mostara prema Kupresu na "vojne vjeZbe". Sutradan smo
dobili izvjeSce da su i u Mostaru. na Balinovcu i Smrcenjacima. posta-
vljene prepreke kako se tenkevska brigada ne bi mogla vratiti u vojarnu
u Mostar. Predsj ednistvo je donijelo odluku da Alija Izetbegovlcl Sljepan
Kljujic. kao clan i predsjednik HDZBi H. otputuju u Polog i da tu ri jese
nastalu situaciju. Pred odlazak lz Sarajeva general VeljlD Kadijevic.
sekretar Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. telefonom je Aliji
Izetbegovicu savjetovao. nekoli ko puta. da ne ide u Pol og, govored
74
mu da to nije njegov narod. Alija Izelbecov;cje otiSao u Polog. kasnije
u Sirokl Brijeg I hrvalSki narod ga je poslu5ao, propustio je tenkovsku
kolonu i j05 jednom. ali zadnji put. povjerovao njegovim rijecima.
2. STVARANIE SRPSKIH AUTONOMNIH OBlASTI (SAOI
Vee je reeeno kaka su 8iyana PlaySici Nikola KiJljevfc uspjeli pasivizi rati
ostale ,Ianove Predsjedngtva na donosenju bilo kakvi h djelotvornih
odluka u korist oeuvanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine. SHena su
radili zastupnici SDS-a u Skupstini i njihovl minist ri u V1adi RBiH. U
Skupstini se znala utvrdivati dnevni red po dva dana, pa !<ad hi se
utvrdio dnevni red. vee kod prve locke dnevnog reda prekldao bi se i
odgadao rad Skupstine za nckoliko narednih dana.
Zastupnici SOS-a i njihovi aktivisti bili su vrlo aktivni u stvaranju
svojih SAO. T,I<o sU 12. rujna proglasili SAO islotne Hercegovine. a
16. rujna 199 I . SAO Basanske kraji ne. Tamo gdje su organizirali
svoje srpske autonomne oblasti prestao je vafiti ustavno-pravni JXl redak
RBiH. Bilo je zabranjeno slobodno kretanje Ijudi. roba i usluga. uzur-
bane su radi i; na stVdranju svoje srpske vojske uz izdaSnu pomoe INA.
3. HRVATSKA ZAIEDNICA HERCEG-BOSNA
3. I. Prethodni dogadaji izvan RBiH
Na Hrvatsku je otpoeela olvorena agresija INA uz pomoc srpskih
paravojnih jedinica. MSrpska krajina
M
proglasiJa je u veljaei 199 1. od-
vajanje od Republike Hrvatske. Krajem ozujka isle godine doslo je do
7S
otvorenog sukoba na Pli tvicama izmedu hrvatske policije i INA. Krajem
travnja INA ie okupirala i razorila hrvatsko scl o Kijevo. U Borovorn
Selu 2. svibnja izvr.sen je pokolj hrvatskih policajaca. lijekom srpnia
brojni su napadi srpskih paravojnih jedinica. uz pomoe INA, na hrvatske
gradove i sela. Pocetkom kolovoza izvrsen je straviean pokolj 80 Hrvata
u Dalju. mjestu u hrvatskom Padunavlju. Sredinom kolovoza poCinju
vojne operacije INA na zapadnu Siavoni ju. 26. kolovoza INA otpoCinje
napad na Vukovar. 17. studenoga 1991 .. uz stravican pokolj ranjenika
i civilnog pueanslva. Vukovar je okupiran. Sredinom listopada 1991.
pod opsadom je grad Oubrovnik i njegova okolica.
Republika Siovenija j Republika Hrvatska 26. lipnJa 1991. progla-
Savaju neovisnosl ad SFRI. da bi, sutradan, INA izvrsila na Sioveniju
vojnu agresiju. Sredinom svibnja prestao ie Borislavu /ovtropredsjedniCki
mandat. a Slipi Mesicu ne uspijeva postati prcdsjednik
SFRJ. To mu ie uspjelo tek 7. srpnja 199 1.
3.2. Prelhodni dogadaji unutar Bi H
Srpska demokratska stranka vee je do kraja Iistopada 1991. orga-
nizirala Srpske autonomne oblasti i, uz pomo( INA. naoruiala srpski
narod u Basni i Hercegovini. 00 kraja rujna 199 I . iz Srbije i erne
Gore je granicu Bi H preko sto tisuCa vojnika INA i srpsko-
crnogorskih paravojnih jedinica sa suvremenom vojnom opremom I
naoruZanjem. Oka polovice od tog broja preSto je u krajine"
Republ ike Hrvatske. a druga se polovica razmjestila po stratdkim mj-
estima Basne i Hercegovine. Od te druge polovice sUglo je 18. rujna
1991. aka 20 000 vojnika u Mostar i njegovu okolicu. Krajem rujna
pale su prve zrtve iz hrvatskog naroda u sel u Ravno. na jugoistoku
Hercegovine.
76
Sve ove dogadaje koje smo gore naveli mirno je promatralo Predsj-
ednislvo Bosne i I-Iereegovine. PredsjedavajuCi Predsjednislva bio je
Ali/a Izeibecovii, a istodobno je bio tada i predsjednik Stranb: demo-
kratske akcije. Ne sarno da je to SIO ie se dogadalo u Republici Hrvatskoj
i u hrvalskim mjestima Bosne i Herccgovine bez uzbuClenja promalrao
nego je izjavljivao da "to nije nas rat
H
, mislio je na rat izmedu Hrvala
i Srba. Pored toga, Alija IzelbeC0viislao je Harisa SJ1ajdZiea, ministra
vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine, kad glavnih
svjetskih cimbenika s molbom da Sf ne prizna neavisnast Hrvatske dok
se isla ne ucini s Bosnom i Hercegovinam,
Deselak dana prije pada Vukovara u agresorove ruke nasli sma se
Biljana PlavSii, Ejup Game i ja u Saveznom sekrelarijatu za narodnu
obranu u Beogradu. Povod nasem boravku u Beogradu bia je zakljueak
Predsjednistva RBiI-! . koji je glasio otprilike ovako: MSve oruiane vojne
snage INA. koje se JDS nalaze na teri toriju Bosne i Hercegovine, da se
vrate u Srbiju i Cmu Garu istim putem kojim su dosli. a da se ubuduce,
bez prethodne suglasnosti PredsjedniStva RBiH. ne prelazi njezina
graniea." Nije nas primio tkljko Kadijevii, vee njega .... zamjenik admiral
Slane Brovel. Biljana PLavfic je prva upoznala admirala Brovela 0
svrsi ncUeg dolaska. ali ne prema zakljucku PredsjedniStva RBiH. Cna
je pohvalila i pozdravila odluke Vrhovne komande INA 0 slanju oruZanih
snaga u Republiku Hrvatsku I Bosnu i Hercegovinu. Ejup Ganic je
Irazio od admirala Brovela da se ubuduce tra!! odobrenje ad
Predsjednistva RBiH za prelazak vojnih snaga preko bosanskoherceg-
ovacle graniee. a ova sta je do sada uradeno neka ostane kako je
ucinjeno. la sam, naravno, prenio admiralu Broveludoslavno zakljucak
PredsjedniStva Bosne i Hercegovine. Daljnji razgovor sveo se na mono-
logadmirala Brovelao svrsishodnosti postajanja INA. njezinu sveopCem
narodnom karakleru i da ona podjednako stili sve narode u Jugoslaviji.
INA je u Basni i Hercegovini zata da razdvaja i ~ t i t i svaki narod u
77
eventualnim medusobnim sukobima Srba. Musl imana i Hrvata. Nakon
povratka u Sarajevo lrazio sam da Predsjednislvo razmatra rezultate
na5eg boravka u Beogradu. Moj prJjedlog nije nikad uvrsten u dnevni
red sjednice Predsj edniStva zalwal jujuci A/iji /zetiJecovitu, kOJi je
predsjedavao sjednicama PredsjedniStva RBiH.
3.3. Uspostava Hrvatske zajednice Herceg Bosna
Hrvatski narod u 60sni i Hercegovini. suocen sa sve vecom opas-
noscu od agresije na Bosnu i Hercegovinu. utemeljio je 18. studenoga
199 1. u Moslaru Hrvatsku zajednicll Herceg Bosnu politieku,
kulturnu. gospodarstvenu i podrucnu cjel inu."
9
U Odlucl je navedeno i podrucje bjednice sa sj edi stem u Mostaru.
U elanku 7. Odluke je reeeno: vlast Hrvatske zajednJce Herceg
Bosne (HZHB) Ci ne: Predsjednik Hrvatske zajednJce Herceg Bosne.
rredsjedniltvo HZHB-e. koie ie sa51,vlieno od predst,vnika hrvatskog
naroda U opcinskoj vlasti. prvi po funkciji iii predsjednici opCinskog
Hrvatskog vijeea obrane (HVO). Predsjedni51vo je zakonodavno tijdo
HZH8-e. Predsjednik HZHB-e je mr: Mate Bob,7n. Predsjednistvo je
imalo 3 I zastupnlka. tj . po jednog zastupnika iz svake hrvatske opCine
iii dijela 5 hrvatskom veclnom.
4. REFERENDUM 0 NEZAVISNOSTI
Siovenija I Hrvatska stekl e su svoju nezavisnost. Nji hovo je me-
dunarodno pri znanj e odgodeno do [5. sijecnia. kada su ih priznale
mnoge drZave cJanice Europske zajednice. Kako su ove eMje drZave
' Hcrug-Bosna iii. ZIRAl. Mostar. 1996 .. sir. 258.-260.
78
izasle iz sastava SFRI. Republici Bosni i Hercegovini nije viSe bilo tamo
mjesta. Na prijedlog Predsjednistva RBiH Skupstina je donijela 15.
listopada 1991. Deklaraciju 0 suverenitetu. Srpski su se zastupnici
(50S-a) kao i clanovi Predsjednistva Bosne i Hercegovine usprotivili
Oeklaraciji i napustili su sjednicu. Na istom zasjedanju Skupstine
zatrazeno je medunarodno priznanje RBiH, posebno od drz.aYa Euro-
pske zajednice. Medutim, Badinterova komisija nije dala pozitivno mi-
slj enje 0 zahtjevu Predsjednistva RBiH. Kao protumjeru 50S je u si jelnju
1992. svoje Srpske autonomne oblasti preimenovao u saveznu republiku
pod nazivam Republika Srpska sa sjedistem u Srpskom Sarajevu.
Medunarodna zajednica je uvjetovala priznanje suverenasti Bosne
i Hereegovine s prethodnim odrZavanjem referenduma. UdovaljavajuCi
tome zahtjevu. V1ada RBiH organizirala je referendum 29. veljace i I .
ozujka 1992. Ovije trecine ukupnog braja pucanstva podrz.alo je ne-
zavisnost Bosne i Hercegovine. Srpsko je pueanstvo bojkotiralo izbore
i nije irulo na referendum. Srpska demokratska stranka, s Karadhcem
na celu, prijeti ratom ukoliko BiH bude medunarodno priznata. Neki
pokazatelji ukazuju da su Hrvati izasli na referendum u relativno vdem
broju ad muslimanskog naroda. Izlaskom na referendum ios je jednom
dokazana vjemost hrvatskog naroda cjelovitostl BiH. takvoj BiH u kojoj
ce Hrvati bili ravnopravni s .ostala druia dva naroda.
S. POCECI RATA U BOSNI I HERCEGOVINI
TeSka se je opredijeliti za lobn datum pocetka rata u B05ni i Here-
egovini. Ff'3 Ante Marie We: "Stanje na Pologu ne smiruje se. Na
barikadi je prek,o deset tisuCa Ijudi. .. U o v ~ m trenutku Polog i Siroki
Brijeg nadlijecu u brisucem letu boj ni zrakopl ovi. .. Pitao sam se poeinje
Ii ovako rat? Stvarno je poceo na Pologu. Tko je rnislio drukclJe, nlkad
79
mu nije ni zapocco. "IO! prijc PoJoga odlazila je hr vatska mladost iz
svih kraj eva Bosne i Hercegovine u policiju Republike HrvaLske da bi
branili V\Jkovar, Pakrac, Skabrnju. Dubrovnik i druge hrvaLske krajeve
jer su i la mjesta njihova domovina. Dolaskom rezenrista INA krajcm
rujna 1991. u Mostaru se vodi neobjavljeni rat izmedu pripadnika
HVO-a i agresorskih snaga. U svezi s pocetkom rata u 80sni i Hcrceg-
ovinj ladr<mko Prlit kate: "HrvaLsko selo Ravno. na jugu Hercegovine,
bilo je prva zrlva srpske agresije na BiH. U Ravnom su pal e prve
civilne zrtve rata u BiH. Bila je rana jesen 1991. kada se dogodio taj
prvi ratni zlocin na tlu BiH. Prethodio je dolazak armade bivSc INA na
podrucju Moslara (18. rujna 199 1. ) i to u pritajenoj okupatorskaj
fUl1k<.:II' Z<I raeun zamlsljene "Vel ike Srbi je". I I Pocetkam azujka 1992.
u Bosanskom Brodu vodi se olvareni rat izmedu HVO-a i srpskih
agresorskih vojni h snaga (ukljuCivo i bivSu INA). Tamo sma isli krajem
azujka J 992. Biljana Plav:fic. Rkrel Abdit i ja radi smirivanja ralni h
napetosti izmedu hrvaLskog i srpskag naroda.
Dak se hrvatski narad organizirao po opCinama i vee se otvoreno
sukobljavao sa srpskim agresorom. dolle je ministar unutarnjih poslava
u Vladi RBiH Delimustafii, bez hrvatskog predstavnika Oranka Kve.si&
dogavarao s generaJomAieksandrom I4Jsiljcviicmraspored vojne policije
INA nJ svim promclnicama Basne i Hercegovinc. Dogavorili
su se da va)na policija maze konlrolirati sva voj na j civilna vozi la. civi lne
i vojne osobe, dok je polici)i Ministarstva unutarnjih poslova RBiH bila
dopu.stena konl rola sarno civi lnog osoblja i njihovih vania. Ovtm je
dogovorom Sosna i Hercegovina bila predana u ruke INA i srpskim
paravojnim jedi ni cama. Naravno, ovaj dogovor nije vazio u hrvatskim
krajevirna Bosne i Hercegovi ne, gdje se hrvatski narod bio vojno orga-
nizirao i pruZao olpor agresoru.
'0 Siante kosci. Gorka. 1994 .. str. 8S.
" HrY.ltskl glas, Moslar, 1996 .. sir. 27.
80
6. VOflENIE VANISKI H rOSlOVA
Vodenje vanjskih poslova bila je u mjerodavnosti PredsjedniStva i
Ministarstva vanjskih poslova V1ade RBiH, na celu kojeg je bio Haris
Silajdiic. On je bio st31no izvan Bosne i Hercegovine i nikad niie podn-
asia izvjdce V1adi i njezinu predsjedniku Juri Pelivanu kao ni Predsje-
dnislvu 0 pulovanjima i rezultatima posjeta raznim zemljama sVij eta.
Alija Izetbegovieje primao U posjet veleposlanike raznih drz.aV<l i nikad
nije pozvao drugog ela na Predsjednistva (osim Ejupa Ganiea) da pri-
sustvuje razgovorima. Izetbegovii je cesto odlazio u posjete drugim
drlavama. posebice islamskim zemljama. Njegova izvjdca 0 tim po-
sjctima bila su na vrlo stcreotipan naein predocena ostalim clanovima
PredsjedniStva.
PoccvSi od listopada 1991. pa do ozujka 1992. nekoliJ.v je puta
dolazila delegacija Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na (elu
s generalom Ikljkom Na prva dva sastanka vodili su se
razgovori oko odaziva regruta ulNA i gospodarskim odnosima izmedu
civilnog i vojnog sektora. Na zadnja dva iii tri sastanka razgovori su se
odnosili na odnose izmedu civilne policije Ministarstva unutatnjih poslova
RBiH i vojne policije i drugih vojnih postrojba INA u raznim krajevima
Bosne i Hercegovine. Pored toga. na tim sastancima su clanovi
Predsjednistva iz reda Hrvata i Muslimana prigovarali nepovoljnoj
strukturi kadrova iz ova dva naroda ulNA. poCMi ad bataljuna do
vrhovnog zapovjednistva. Iie//ko je uvijek isticao da je to
sluCajno i da su nekad srpski kadrovi bili u manjini. Poslije svakogsastanka
pozivao l4:ljka u svoj kabinet. dok smo
mi ostali C:lanovi ostajali s ostalim generalima u dvorani gdje su se vodili
sluzbeni razgovori. Sve do njegovog uhicenja 2. svibnja 1992. na
aerodromu Butmir kad Sarajeva. nakan pGvratka iz inozemstva. Izet-
begovic je vjerovao da INA nece nikad napasti Bosnu i Hercegovinu.
pa je moguce da je. na njihovim zasebnim sastancima. bilo i 0 tome
govora.
81
Na !zetbegoviceve stavove prema INA mnogo ie utiecao njegov
sastanak na Ohridskom jezeru 5 Kadijevicem i AdZicem. Evo sto 0
tome sastanku kaze Adi! ZulfikarpaSic: "$astanak je aranzlrao njegov
ministar unutarnjih poslovaAlija Delimuslafic. Tu su oni njemu oCigledno
dali neka obeeanja. Sastanku je prisustvovao i VasilJevic, sef obavjestajne
sluzbe. la nisam u posjedu tog. prato kola. neki h zabiljebka stag
sastanka. izuzev !ito sam razgovarao s Delimustaficem. kOjl je to orga-
nizi rao. On mi je 0 tome govorio i otprilike rebo da su oni smatrali da
je Alija na njihovoj strani. CinjeniCu da je Alija dosaa njima na razgovor
protumacili su njegovim strahom od INA. ani su vidjeli da on respektira
INA i to su iskoristili da izvr.se pritisak na njega. Rekli su mu da on
mora slijediti politiku Milosevila. kOji zeli spasiti lugoslaviju. Vrlo brzo
nakon toga dosao je niegov prj jedlag da se stvori lugoslavija. odnosno
sacuva u obl iku konfcdcracije kombi nirane 5 federacijom. Prijedlog ie
bio da Hrvatska bude konfederativna i slobodna. a Bosna i Hercegovina
sarno federativna s (mom Gorom i Srbijom. Dao ie sluzbenu izjavu 0
tome. Ta iziava je bi la kao bomba za koju bosanski narod nije bio
pri premtjen. Govorilo se 0 tome da Armija nije protiv nas. da ie Armija
za nas. da ce nas branit i. da ie sve u redu. i najedanput se predlaie da
Bosna postane. maze se reCi, jedan veliki dio srpske tvorevine koja ce
se stvoriti od erne Gore. Bosne i Srbije. U taj kombinaciji nije bilo
predvideno da Bosna bude samostalna drfava, ne kao suverena zemlja,
nego jednostavno kao neka vrsta autonomne oblasti." (Oslobodenje,
3. VIII. 200 I. , 22. s' rana, FELI TON) .
82
7. SASTANAK TUBMAN - KOLIEVlC - BORAS
7. 1. Razgovori u Zagrebu
Na poticaj dr. Nikole Koljevi6 odrhn je 8. sijecnja 1992. sastanak
u Zagrebu izmedu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudmana
sa suradnicima i clanova Predsjednistva Republike BiH. dr. Nikole
Koljcvica i mr. Franje Borasa. Sastanak je vodio fosip Mano/ic a s hr-
valske stranc i05 su bili prisutni Ml'lan Ramljak, Go/ka SUbk i prof
Zvonko Lerolie. Prcdsjcdnik dr. Franjo Tudman je povremeno dolazio
na sastanak i sudjelO\l(lo u razgovorima. Razgovori su trajali od I S. 00
do 19. 30 sati. Nakon zajednicke vecere KoIjeviC i ja vralili sma se
zrakoplovom u Sar<l jevo.
Kaka je dr. Nika/a Koljeviibio inici jalor sastanka. Manollete prepustio
njemu da iznesc svoja razmisl janja 0 pitanjima 0 kojima bi se trebalo
razgovarati. U uvodnom dijelu svoga izlaganja J0qel4cje izrazio sucut
za stradanja hrvatskog nalUda, uvjeravajuti prisutne da ima i Srba kojj
su zOOg toga patili, izrazio je nadu da tc se bar zaustaviti stradanje
hrvatskog i srpskog naroda i da ce moti dalje poloiiti teZak popravni
ispit jz povijesti nakon ovi h gorkih iskustava. Upozorio je dOl je za
vri jeme avnojevske lugoslavi je bio neprincipijelni savez izmcdu Srba i
Muslimana zOOg tega je bilo velika stradanje i iseljavanje hrvatskog
naroda iz Bosne i I-I ercegovine. Medutim. nakon demokratskih izbora
da je. obratno. doslo do saveza jzmedu hrvatskog i muslimanskog
naroda. sto stvara nepovjerenje kod srpskog naroda i sto nije u interesu
ni hrvatskog ni srpskog naroda. Upozorio je na otvorcni proces
islamizacije u 8i l-l . sto se narocito izrai.ava kroz uceslale posjete Alije
IzelbegoviCa i Harisa S;/ajdZica Turskoj i drugim zemljama.
Njegov dolazak u Zagreb je izraz nakane da se otpoene s rje.savanjem
hrV<1tsko - srpski h odnosa. prvo u 5il-l i zatim na ostalim prostorima
83
bivse lugoslavije. Da ne bi zivjeli "jedni na glavi drugima" bi la bi
potrebno utemeljiti "tripartitnu zajednieu u Bt H s posebnim i zajednickim
institueijama, !<ako bi se sva trl naroda mogla normalno, na demokratski
nacin ral.vi jati. Glede unutarnj eg ustrojstva, BIH bi trebal a bi ti
konfederaeija triju konstitutivnih jedinica: hrvatske, muslimanske i srpske,
bel. podi l.anja "fil.ickih granica", ali administrativno, polit icki
organi zirana patpuna suvereno na "sviea rskom nacelu". Za
razgranicenje izmedu konstitutivnih jedinlca predlozio je da se ul.mu u
obzir trl nacela, ito: el nicko, povi jesna i teritori jalno. Ali . prije svega,
bila bi potrebno izvrsiti rekanstrukci ju bosanskohercegovackih opeina
kaje su utemeljene na "stetu hrvatskog i srpskog naroda".
Koljevic ie dosao u Zagreb bez pripremljenih skiea. b rata i bilo
kakvi h ustavnih rjesenja unutarnj eg uredenja BiH. Zbog toga ie
zakl juceno da se, po povratku u Saraj evo, osnuje jedna strucna komisija
kOja ce razraditi temeljna rjesenja 0 kojima je bilo govora na ovom
sastanku. Do razrade predlozenih rjesenja, dogovoren je embargo na
izvjeUe javnosti 0 ovom sastanku.
Znajuci koliki uljeeaj Ima SDS u BiH na INA, predlozia sam da
Koljevic. zajedno sa svojim bl iZim suradnicima, utj ece na Armi ju kako
bi se povukla iz zapadnih dijelova Mostara, il. svih krajeva zapadno od
rijeke Neretve, bosanske Posavine i drugih hrvatski h krajeva u BiH.
Predsjednik je Tudman dodao i da prestanu napadi na Republiku
Hrvatsku s podrucja Bosne i Hercegovi ne kako bi se postivalo primirje
i traiilo politicko rjclenjena prostorima bivSe l ugoslavi je. Koljewi je
prihvatio ovaj pri jedlog i obecao da ce upotrij ebiti say svoj osobni
utjecaj kaka bi privolio INA na civilizirano ponasanje i povlacenje iz
svih hrvatskih krajeva, kaka je to predlozeno na ovom sastanku.
84
7.2. Dogadaji nakon Zagreba
Sutradan navecer. po povratku u Sarajevo. na l0ijevicevuzamolbu.
naSli smo se kod Radovana Karadliea u njegovu uredu. koji se nalazlo
u hotelu Holiday. lnn u Sarajevu. Tom prlgodom je Koijevic upoznao
Karadlicao rezul tatima razgovora u Zagrebu i nije propusti o istaknuti
prijateljski prijam kojl mu je ukazan u Zagrebu. Na kraju razgovora
Karadlic nas ie obavijestio da on sutra putuje u Beograd i da ce 0
svemu upoznati Slobodana Milosevica. Protekla su svega dva dana od
sastanka u Holidaylnnu. kad mi je Koljevic rekao da se Slobodan
Milofevii ne slaze 5 konceptom unutarnjeg i vanjskog rjeSenja BiH. 0
kojem je bilo govora u Zagrebu. lpak. dogovorili smo se da jedna
zajedniCka komi si ja otpocne radi ti na pripremanju koncepta. Uime
hrvatskog naroda imenovan je prof dr. Miijenko Brkii, tadaSnji vrsitelj
duznosti predsjednika HOZa BiH, i prof dr. A1eksa Buha uime srpskog
naroda. Rad na ovom prijedlogu prekinut je ubrzo. jer su sva trl naroda
u BiH otpocela razgovore 0 prljedlogu EZa pod nazivom "CutllieiroY
plan" .
Koljevic je pokuSavao izvrsiti obeeanje. kOje je dao u Zagrebu, da
udobrovolji INA da se povuce iz cisto hrvatsklh krajeva u BIH. Glede
toga, odlazio je u Mostar i Bosanski Brod s /erh:Jm Ookom. minlstrom
obrane u Vladi RBiH. Nisam ga slijedio U ovom pokuSaj u, jer ie ovo bio
posao ministra obrane i. kako sam bio rani je upoznat a nesuglasnasti
Slobodana Mllosevtca, smatrao sam da je nerealno raditi bila 5to na
ovom rjeSenju.
,
8S
8. CUTILLEIROV PLAN
0<1 hi pomirila razliCita stajalista 0 driavno-pravnom uredenju Basne
i Hercegovine, Europska zajedni ca je organizirala u veljaCi 1992. u
Lisabonu sastanak izmedu delegacije sva tri naroda. Prije odlaska na
sastanak Srbi su lrazili lri drZave, Muslimani unitarnu Bosnu i Her-
cegovinu. a HrVdti tri konstitutivne jedinice u federalnoj BiH. Europska
zajednica je imala priprcmljen prijedlog kop je nazvan Cutilleirov plan,
po vodi europske pregovaracke delegacije. portugalskom veleposlaniku
Cu/I/leirou. Plan se sastojao ad scst nacela i zemljovidom.
U nacel u Neovisnost govori se 0 drzJvj Basni i Hercegovini
sastavljenoj ad tri jedinice kaje bi se temelple na nacionalnoj osnovi, s
tim sto bi se kod ustrojavanja jedinica vodilo racuna i 0 gospodarskim.
zemljopisnim i drugim kriterijima. Bosna i Hercegovina bi se zadd:ala
u poslojeCim granicama. V1ada BiH i vlade sastavnih jedinica ne bi
poli cale. niH hi se vezale za susjedne drZave. misli se na Srbiiu i emu
Goru 5 istoka i Hrvatsku sa zapada. Suverenost bi se ostvarivala u
sastavnim jedinicama i centralnim tijel ima Republike. a pocivala bi na
suverenosti gradana muslimanskog. srpskog i hrvatskog naroda i
gradanima drugih naroda i narodnosti.
U Optim mlce/lma govori se 0 upravl janju u Basni i Hercegovini i
njezinim sastavnim iedinicama u skladu s ustavnim standardima
primjerenim demokratskim drfavama zapadne Europe. Bila su zaga-
ranlirana Ijudska. gradanska. poli ticka i vjerska prava. Predvidena je
bi la zakonodavna. izvrsna i sudska vlast uz medunarodni nadzor i
jUrisdi kciju nad zastitom Ijudskih prava i sloboda.
U trecem (qnacelu predviden je bio sastav skupstine. vlade i sudstva
na razi ni Bosne i Hercegovine. Skupstina se trebala sastojati od doma
gradana. koji bi se neposredno birao. i doma sastavnih jedinica. u kojem
bi svaka od tri sastavne jedinice imala jednaki broj zastupnika. V1ada bi
86
razmatrala i usugla.savala prijedloge sastavnih jedinica na seklorima:
narodne banke, monetarne poliUke. vanjskih poslova. obrane. infra-
strukture i slieno. Trebao se osnovati sud koji bi razmatrao ustavna
pitanja izmedu vlasti Bosne i Hercegovine i vlasti sastavnih jedinica.
U eetvrtom nalel u govorilo se 0 sastavnim jedinicama i njihovim
mjerodavnostima. Sastavne jedinice trebale su imati skupstinu. vladu i
sudstvo. Njihove su se mjerodavnosti odnosile na podrueja uprave 1
policije. skolslva i obrazovanja, zdravstva, gospodarstva. kulture i
kulturne bastine. poljoprivrede i sumarstva, vodoprivrede, urbanizma.
turi zma i slieno.
Na sastanku u sarajevskom Konaku 16 .. 17. i 18. ozujka 1992.
su naeeia 0 ustavno-pravnom uredenju Bosne i Hercegovine,
a 0 ponudenam zemljovidu. kojem je bila temel j apsolutna i relativna
nacionalna vecina za svaku opcinu, treOOlo je dalje razgovaratL Ovo je
bio peti sastanak predstavni ka SDA, SOS-a i HDZ-a, prethodna eeUri
odrfana su u Usabonu. Sesti'le sastanak odr},an 30. i 3 1. ozujka
1992. takoder u lisabonu. gdje su sve Iri strome prihvatile ponudena
naeela. 0 zeml jovi du se trebalo i dalje razgovarati i to najdal je do 1 S.
svibnja 1992 .. kad je svaka strana trehala predoeiti svoje prijedloge.
Nakan povratka iz Usabona. a pod pritiskom svoje stranke. Alija
/zelbegovit se odrekao svoje suglasnosti koju je dao na Cuti ll eirov
plan. Nakon toga i druga dva sudionika. hrvatska i srpska strana povukle
su svoje suglasnosti.
Na osnovi opisanih naeeia. niie tesko zakl juei ti da se radilo 0 planu
koji je trehao utemeljiti Bosnu i Hercegovinu kao federalnu ddaw s Irl
federalne jedi nice i kaje su trebale predstavl jati Iri konstitutivna naroda
(Hrvate. Muslimane i Srbe). Predstavnici sva Iri naroda relativno brzo
su se dogovorili 0 ddavno-pravnom uredenju BiH. Medutim. predlozeni
zemljovi d bio je sporan za sva Irl sudionl ka u razgovorima i ni kad se 0
njemu nisu dogovorili. U predlofenom planu A1ija/zelht:govitje vidio
87
organiziranje Bi H po zel jama ostala dva konstitutivna naroda. sto je
ooudaralo od njegovih unitarnih teznjL Radovanu Karadzlcu plan nije
odgovarao glede zemljovida. a nije odgovarao ni hrvatskoj str<lni.
9. KOMISIJA ROBERTA BADINTERA
N<lkon odrianih demokratskih izbora i utemeljenj<l demakr<ltske
vlasti. tiiekam 1990 .. u republikam<l bivSe Jugoslavije. Europska 23-
jednic<l sve se viSe ahetala posredovanju i priznavanju novonastalih
88
drZava. Prvo posredovanje EZ-a izmedu PredsjedniStva SFRI i Repu-
blike Slovenije uspjeSno je zavrseno. Barbe su prestale izmedu INA i
slovenske TO. Medutim, prestanak rata odgovarao je objema stranama,
posebno saveznoj armiji kOja nije bila zainteresirana da se jace angazira
u Sloveniji. Takav vid posredovanja nije uspijevao izmedu Republike
Hrvatske i saveznih institucija vlasti, posebno 5 JNA koja je vee bila
pod utjecajem vel ikosrpske politike. U EZ-u ie zakliucenoda nije dovolino
samo pomagati u pregovorima aka prekida sukoba u Hrvatskoj. jer su
se dogovori 0 prestanku sukoba adman. nakon potpisa, prekidali i ostajali
bez ucinka.
Europska zajednica ie shvati la da ie potrebno aktivnije niezino uk-
Ijucivanje u medudrfavne sporove na bivSem jugoslavenskom prostoru.
Glede toga, sazvana ie konrerencija u Haagu 5 predstavnicima Europske
zajednice i svih jugoslavenskih republika. Ta je kanferencija zasjedala.
5 povremenim prekidima. ad 7. rujna do 12. prosinca 1991. Predsje-
davao joj je engleski diplomat lord Peter CarrinG/on koji je bio ujedno
i stalni posrednik dok ga nije zamijenio lord David Owen. lijekom rada
Konferencije izgradena su nacela za sluzbeno priznavanje novi h dr.zava
kaje su nastale U sklopu bivSe SFRI. "Zajednica i njezine dr.zave clan ice
potvrduju svoju privri.enost nacelima zavr.snog dokumenta Helsinklja i
Pariske povelje. posebice nacelu samoopredjeljenja. Oni naglilivaju
svoju spremnost da priznaju u svakom sluCaju. shodno uobiCajenim
normama medunarodne prakse i politicke realnosti, one nove dr.zave
kaje su se, slijedom povijesnih promjena. u tom podrucju konstituirale
na demokratskoj osnovi. prihvatile odgovarajuce medunarodne obveze
i u dobroj se mjeri izjasnile za mimi proces i pregovare."12
"U ista vrijeme EZ ustanovljuje. na inicijatiw Francuske. kamisiju
pravnika, sastavljenu ad predsjednika ustavnih vi jeea iii odgovarajuCih
ustan0V3 pet zemalja clanica, 5 predsjednikom Robertom Badinteram.
Njoj je zadaea prouciti ustave jugoslavenskih republika 0 J.ojima je rijec
I l Karlo Rotim. Obr.m3 Herag-lJosM. I. Siroki Brijeg. 1997 .. str. 20 I .
89
--------
i predloziti mjere kOje bi. na 10m podrueju. omoguCile prestanak sukoba:
radi se u bili 0 7..aStiti rnanjina."13 Nakon proglasenja neovisnosli H r v a ~
tske i Siovenije, 26. lipnja 1991 ., u EZ-u se postavilo pitanje nj ihova
priznanja. Glede toga, u zemljama EZ-a vladala je cijela zbrka. ledan
dio europskih zemalja na celu s Njemaekom bio je za priznavanje, a
drugi dio zernalja, kaji je Cinio srpski blok, smatrao je to opasnom
prijetnjom po mir na si rem balkanskom prostoru. Ipak su clan ice EZ-a,
18. prosinca 1991., donijele zajednicku Odluku, za republike bivse
lugoslavije koje su to zatrazi le. 0 uvjeLnom priznanju, ovisno 0 zaklj-
uccima 8<1dinterove komisije. Hrvatske. Siovenije, BiH i Makedonije s
odgodom do 15. sijeenja 1992.
"Njemacka je sutradan nakon dogovora najavila da priznaje Sioveniju
i Hrvatsku od 15. sijecnja. Francuska se izgovarala da vodi racuna 0
cinjenici sto je Badinlerova komisija rekla 'da' za Sioveniju i Makedoniju.
ali 'mozda' za Hrvatsku. Medulim, Hrvatska je poduzela neke mjere
da bi se usuplasila sa zahtjevima komisije. Druge zemlje opel su razlicito
reagirale. ( ini se da je celrdeselak zemal ja (dakle ne sarno iz EZ-a)
priznalo Sioveni ju i Hrvatsku. Makedonija ostaje u iScekivanju usprkos
povoljnom misl jenju komisije, zboggrckog veta. Taka je kraj l ugoslavije
postupno postao slvar KONSENZUSA, ali ugled europskih ustanova
nije nimalo porastao od te kakafonije." 14 Priznanje 6iH bilo je uvjetovano
odriavanjem referenduma 0 zahtj evu za priznanjem. Referendum je
odrz.an 29. veljace i I. ozujka 1992., na kojem su se Hrvati i Muslimani,
dvotreCinskom vecinom, izjasnili za nezavisnu dr.zavu BiH. Srpski narod
u BiH, pod pritiskom SDS-a, nije iziSao na referendum. Nakon uspjesno
provedena referenduma Skupsl ina RBiH. bez sudjelovanja zastupnika
SDS-J i SPO-a. donijela je 3. ozujka 1992, Deklaracijll 0 nezavisnosli
RBiH Na temelju zahtjeva Predsjednistva RBiH dr.zave c:Janice EZ-a
pri znale su 6. lravnja /.9.92. RBiH, a isto su to uCi nile 7. travnja SAD.
I J Paul Garde. Zivot i smrt lugoslavije, Ceres-ZIR.A.l. Zagreb. ! 996 .. str. 3 ! 2.
I< Isto, str. 31 S.
90
V RASPAD VLASTI REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
I. PRIZNAN/E REPUBliKE BOSNE 1 HERCEGOVINE
Nakan uspjeSno provedena referenduma Skupstina RBiH doni jela
je 3. ozujka 1992. Oeklaraciju 0 nezavisnosti Republike Bosne i Here-
egovine (bez atributa - socijali sticka), bez sudjelovanja zastupnika
Srpske demokratske slranke i Srpskog pokreta atpora. ali uz potpunu
hrvatskih i rnuslimanskih zastupnika. Na Skupstini RBiH 15.
ozujka 1992. vodila se djeli dan i do kasno u noc rasprava 0 nezavisnosti
BiH. Tom prigodom f{adoV3fl Kar.Jdiit najavljuje rat i nestanak musli -
manskog naroda ukoliko dock do medunarodnog pri znanja RBiH. Bez
obzira na ave prijelnje, hrvatski i muslimanski zastupnici usvajaju zahtjev
za medunarodnim priznanjem. Dliave (]anice Europske zajednice pr-
iznale su 6. travnja J 992. Republiku Bosou i Hercegovinu, a La su isla
SjedinjeneAmericke Drfave 7. travnja [992. Vee je u to vrijeme
bilo opkoljeno i bombardirano Sarajevo od INA i srpski h paravojnih
snaga. Medunarcxlno priznanje Bosne i Hen::egovine bilo je sarno izgovor
za vee pripremljeni srpski napad na Sarajevo i ostala mjesta u Bosni i
Hercegovini.
91
2. SRPSKI PREDSTAVNICI NAPUSTAIU VLAST
Pocetkom traVllja J 992. zastupnici 50S-a i Srpskog pokreta otpora
napustili su RBiH. 1510 SU to uCinili clanovi PredsjedniStva
RBiH. Biljana PlavfiCi Niko/a Koljevit Veeina srpskih ministara napustila
je Vladu RBiH i Sarajevo. Manji broj srpskih ministara ipak je 05tao u
Sarajevu. kaka bi dovrsili zajXlcete poslove. Takav je bio slucaj. pored
ostali h, s ministrom flnancija Mome/lom Pejltcm. Nakan petnaestak
dan,a i oni su otis]i.
U Sarajevu. kaje je bila opkoljeno sa svih strana, vladao je opcl
kaos. 5 vanjskim svijetom maslo se kontaktirati sarno telefonom i preko
televizijskog tarnja. ali je bila j to uskaro onemoguceno. Glede drlavno-
pravnog uredenja Republike Bosne i Hercegovine nastalo je Ustavom
nepredvideno stanjc. Nairne. Ustav RBiH niie mogao ni pretpostavitj
da bi jedan ad tri konstitutivna naroda mogao postati sudionikom u
agresiji i odvojitj se pravno i fizicki od ostala dva naroda.
3. RATNO PREDSIEDNISTVO RBiH
Odlaskom dvoje srpskih clanova. Biljane PfavSiei Nikofe KoljeviCa.
PredsjedniStvo RBiH ostalo je s pet clanova i to tri muslimanska i dva
hrvatska ciana. Medutim. doslo ie do ratnog stanja na cijeJom teritoriju
Bosne i Hercegovine. zOOg cega se Skupstina RBiH nije mogla sastajati.
Kod takvog pravnog stanja Ustav RBiH je predvidio da se ustrojl Ratno
predsjednistvo RBiH. 5 tim da se redovno Predsjednistvo prosiri 5 pred-
sjednikom Skupstine. predsjednikom Vlade i zapovjednimm Terttorijalne
obrane. Vee smo ranije da je takva pravna moguenost pred-
videna ukoliko bi se ugrozila Bosna i Hercegovina od vanjskog ne-
prijateJja (izvan granica lugoslavije). Na dUZnosti predsjednika Skupstine
92
r----
RBiH zatekao se MomCilo Kr.ljifnik. a on je otiSao u Republiku Srpsku.
takoder za predsjednika nj ihove Narodne skupstine. Na duznost]
zapovjednika Teri tori jal ne obrane Bi H zatekao se Dragan Vukosavljevic
- 5rhin koji je u mirovinu pred sarno izbijanje rata poeelkom
travnja 1992. Zapovjednika TO postavtjao je Savant sekretarijat za
narodnu obranu u Beogradu i, prakticno, TO nije nl postajala na
prostoru BiH. U Ratna predsjednistvo RBiH, umjesto Momala
nika, kooptiran je MarioH! LjuNe. Hrval kojl je bio zamjenik predsjednika
Skupstine RBiH. DuInost predsjednika V1ade ohnasao je lure Pelivan,
ko]i je takoder uSao u Ratna predsjednistvo RBiH. Stjecajem okoln050.
u Ratnam predsjednistvu RBiH naSla su se ,eUri Hrvata i tfl Muslimana.
To se A1iji Izetbegovitu nije dopalo pa ce on ubrzo praviti drukcije
kombinacije.
4. RAZGOVORI 5 RUSMIROM MAHMUTCEHA/ICEM
Krajem ozujka 1992. u kablnetu srell smo se dr.
Miljenko Brkii i fa s Rusmirom Mahmu/cehajicem. glavnlm
idcologom Stranke demokratske akci je.Alija je prisutan,
all nije sudjelovao u razgovorima. Obavljao je neke tekuce poslove i
pravio se da ga razgovori ne zanimaju. Razgovori su se OOnos1l1 na
organiziranje srpskih aul onomni h oblasti i vee aCRo pripremljenoj
srpskoj agresi ji na Bosnu i Hercegovinu. Srkic i ja smo predlagali da
Hrvati i Musllmanl dogovore i predloze SDS BiH federalno organizi ranje
Bosne i Hercegovlne. I to tako da se Srbima prepuste sve opCi ne gdje
oni imaju apsolutnu vecinu (take su vee bile organlzlrane SAO. uz
male iznimke u Podrinju). a da Hrvatima I Muslimanima pripadnu opeine
u koj ima zajedno imaju apsolutnu veCinu. Izmedu Hrvata I Musljmana
podijelile bi se opCine na temelju relativne veCine prema popisu st-
93
anovnistva iz 1981. Prema ovom nasem prijedlogu. Srbima bi pripalo
3S%. a Hrvatima i Muslimanima oko 6S% teritorija Bosne i Hercegovine.
U sklopu zajedniekog teri torija. Hrvatima bi pripalo preko 2596. Musl -
imanima oka SO% od cj el okupnog prostora HiH. Mahmutcehajic nije
pristajao na ovaj prijedl og. nego je ustrajao na oeuvanju jedinstvene
Bil-l. pod ci jenu rata sa srpskim agresorom.
Drugi je sastanak odrZan polovicom lravnja 1992. u mom kabinetu.
u islom sastavu i a istoj lemi. Medutim, i na ovom sastanku Mahmut-
ceha}ic nije odstupio od svoje uni tarne Bosne i Hercegovine.
S. HRVATSKO VlIECE OBRANE I
RATNO PREDSIEDNISTVO RBiH
Hrvatsko vijece obrane (HVO) formirano je u Mostaru 8. travnja
1992. Osnovala ga je Hrvatska zajednica Herceg Bosna. U uvodu
Odluke kaze se: "Predsjednistvo Hrvatske Z<l jedni ce Herceg Basne su-
oeeno je s agresijom na prostore Hrvatske Z<ljednice Herceg Bosne i
nezasticenascu hrvatskog naroda. Svjesni nemoCi legalne vlasti Re-
publike Basne i Hercegovine. posebno raspada njezina obrambenog
sustava, na izvanrednoj sjednici od 8. travnja 1992. donosi: Odluku 0
{ormiranju Hrvalskos VijeC3 obrane." Cinjenieno stanje na terenu ie
polpuno odgavaralo uvodu Odluke. Organizirane vojne postrojbe HVO-
a, u sklopu kojih su pretcino Hr vati i poneki Musliman pruuli otpor
srpskom agresoru po Hercegovini, sredisnjoj Basni i bosanskoj Posavini.
Muslimanske "zeiene beretke" vodi le su borbu s agresorom jedino u
Sarajevu.
Izmedu 10. i IS. travnja 1992. na jednoj od svakodnevnih sjednica
Ratnog prcdsjednistva RBiH Alija Izetbegovic nas je upoznao s pr-
istiglim Prijedlogom HVO-a za formiranjem zajednickog vojnog stozera
94
z.a obranu Bosne i Hercegovine. Prijedlog HVO-a nije nikad stavljen
na dnevni red sjednice kako bi se 0 njemu raspravl jalo i odluCivalo u
Ratnam predsjedngtvu. iako sam na tome inzistirao nekoliko pula do
kraja travnja 1992.
Srpski agresor napadao je i osvajao grad z.a gradom. sel0 po selo.
osim podrucja kOja je branio HVO. Kako je bila izvrsena agresija na vee
medunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu. bilo je potrebno
utvrditi agresora fadi informiranosti svijeta. Glede toga. izmedu 15. i
20. lravnja 1992. predlozio sam ostalim cbnovima Rat nog predsje-
dnistva RBiH tekst sljedeceg sadrZaja: uNa Republiku Bosnu i Herce-
govinu izvrSena je agresija ad strane SR Srbije i SR erne Gore u suradnji
s INA i Srpskom demokratskom strankom Bosne i Hercegovine." Na
nekoliko sjednic.a. do kraja travnja. Ratno predsjedniStvo nije pri hvatilo
predlozeni tekst. Zasto? U tekstu se spominje INA, z.a koju Alija
Izetbegovicsmat ra da ne napada Bosnu i Hercegovinu. Tek 22. lipnja
1992 .. nakon uhicenja A. Izetbegovica2. sVibnja 1992. na aerodromu
Butmif kod Sarajeva, Ratno predsjednistvo usvaja predlozeni tekst.
Nakan toga Izetbegovicpostaje svjestan da ga je general INA KamjeviC
zavaravao u ranijim razgovarima u cetiri aka, ali je to bilo kasna za
muslimanski narod jer je njegovu sudbinu prepustio srpskam agresoru.
Do kraja travnja 1992. sve je bilo jasno u Bosni i Hercegavini.
posebno tko je agresor, tlv su zrtve, tko je organizirao abranu i 5 kim
se maze braniti Bosna i Hercegovina. Medutim, Izetbegovicpravi svoje
kombinacije i uvjerava me u tTi stvari. Prvo mu je uvjerenje, ukalilv
abrani Sarajevo. a agresor zauzme ostalo podrucje Bosne i Hercegovi ne,
da ce sacuvati Bosnu i Hercegavinu. Dalje me je uvjeravao da je on
spreman Zrtvovati i preko trislo tisuCa Muslimana u obrani Bosne i
Hercegovine, ali ce i tada mU5limanski narod 05tati u nj oj veCina u
odno5u na druga dva naroda. Tfeee je uvjeravanje bilo da Muslimana
ni je I 700 000 u Bosni i Hercegovini, nego je nji h preko milijarda, jer
su oni 5 ostalim muslimanskim narodima vjerski povezani, a ne po krvi.
9S
Ziokobna uvjerenja Izetbegovica, na ialast i muslimanskog i hrvatskog
naroda, vee pocetkom 1991. su se obistinila.
6. NASTAVAK PREGOVORA
6.1. Aerodrom Butmir - Sarajevo
U drugoj polovici travnja [992. nastavljeni su razgavori izmedu
delegacija trl naroda u Bosni j Hercegovini. s jedne strane. i de1egacije
Europske zajednice, s druge strane, 0 Cutilleiro-Carringtonovu planu.
Razgovorl su vodenl u zgradl aerodroma Butmir - Sarajevo, kOja je
bila opkoljena srpskirn vojnim snagama. Troclanu delegaciju Europske
zajednice vodio je ministar vanjskih poslova Portugala Pineiro. a clanovi
su bili Cutilleiro i lord Carrington. Srpsku delegaciju je voclio Radovan
KaradZic. muslimansku delegacijuAfija Izetbegoviti hMltsku delegaciju
Franjo Boras. Razgovori su se vodi li zasebno sa svakom delegacijom.
U hrvatskoj delegaciji. pored mene, bio je Mile AkmadZic. koji je u to
vrijeme bio generalni tajnik Ratnog predsjednistva.
Pri kraju razgovora s hrvatskorn delegacijorn obratio rni se lord
Carrington sl jedeCi m rijeCima: Boras, ukoliko se ne dogo-
varite, mi cemo vas pustiti da se medusabna poubijate, pa cerno yam
mi nametnuti svoja rjesenja. Mla sam mu odgovorio: Carringtone,
kaka i skim da se dogovarimo. srpski agresor lma sve na raspolaganju,
uzeo je svu vojnu opremu INA I sami cujete jeku topova i minobacaca
5 okolni h brda. Kad s njima razgovaramo. to je razgovor gluhih. Pred-
stavnici muslimanskog naroda drze se pasivno, nista ne poduzimaju za
obranu Bosne i Hercegovine i jOs se uvijek nadaju u pomoc JNA.
Nakan zavrsenih razgovara vratio sam se kroz kiSu granata zlv i zdrav
u zgradu Predsjednistva.
96
6.2. Sastanak u Moslaru
Nocu izmedu 30. travnja i I. sVibnja 1992. nazvao me je dr.
Miljenko 8rk;c. predsjednik HOZ-a. Rekao mi je da ujutro, oka sedam
sati, lrebama iCi u Mostar na razgovore s general om INA PeriSicem
radi obuslave ratni h djelovanja u i ako Mostara. Taka je i bilo. Krenuli
smo u pratnji sefa Europske promat racke misije i pukovnika INA /OVd-
nov/ca. Isli smo preko Kiseljaka. Krdeva i Konjica u Moslar. Morali
smo proCi na IIidzi i Kobiljaci. iza Blazuja prema Kiselj aku. kraz srpske
vojne poloZaje. Oa nije bilo pukovni ka /oVdnovica. cetnici bi mi oduzeli
aulo i pitanje je kako bismo se proveli mOj vozac i ja. /oVdnovicih je u
tome spri jecia. tako smo svi zajedno nastavili put u Mostar,
Oko 13 sati stigli smo u Mostar, U zgradi Rektorala Sveucilisla u
Mostaru nas!i smo Clanove Kri znog stozera i opCinskog Hrvatskog
vi'jeta obrane MostaL Ougo smo cekali generala INA PeriSica. ali ga
nismo docekali, jer nije doSao na obeeani sastanak. Za vrij eme cekanja
u podr umu zgrade Rektorata i za vri jeme razi lazenja. stal no je
granatiran Mostar s okolnih brda iz svih oruzja i oruda INA. Sef mi sije
Europskih promatraca i pulvvnik Jovanovic otiSli su u Nevesinje, dok
smo Mifenko Brkici jaostali u Mostaru, Od tada sam ja na slobodnom
teritoriju Bosne i Hercegovine. ali iz.:van Sarajeva,
6.3. Sastanak u Grazu
Pocetak je svibnja 1992, ins sam u Mostaru sa svojom obitelji.
suprugom, sinom. nevjestom i dva mala unuka. Nalazimo se stalno u
podrumu zgrade u kojoj smo stanovali. sa susjedima koji su ostali u
Mostaru. Ponekad se ode u stan da bi se nesto sku halo i topl o donijelo
u podrum. Srpska vojska. s okolnih brda, u nepravilnim razmacima i
po nepredvideni m lokacijama obasipa grad iz le.skog i lakog oruzja,
97
Ujutro S. sVibnja 1992. telefonom me je iz Gruda pozvao Mate Boban,
predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna i HVO-a. Rekao mi je da
trebam doei u Grude i da odmah putujemo u Zagreb. Vozac i ja bill
smo dobre srece, bez povreda se izvukli iz Mostara Mputem zivota".
tako se zvao put iz Mostara u Gorance i dalje prema Sirok:lm Brijegu
kajeg je srpska vojska imala stalno pod kontrolom.
5 mojim vozacem i kolirna Male Bohan, Wado fantit i ja krenuli
sma zajedno u Zagreb. gdje smo prenoCiIi. Za vrijeme dorucka, 6.
svibnja. receno mi je da idema u Graz, u Austrlju, gdje cerna imati
nastavak razgovora sa srpskom delegacijom 0 Culilleiro-Carringtonovu
pl:Jnu. Bilo je oko deset sali kad smo stigH u zracnu luku Graz. gdje su
se i odriali razgovori . U srpskoj delegaciji, koja je stigla zrakoplovom
oko dvanaest sati, bili su Radova17 Karadiit. Momalo Krajisniki Branko
Simic.
Razgovori su se vodili oko zemlj ovida Bosne i Hercegovine. SIO je i
ostalo spornirn iz prethodnih saslanaka i razgovora. Tri su kljucne
locke razgovora: Kupres, bosanska Posavina i lijeva strana Neretve od
lablanice do MetkoviCa. Srpska delegacija je predlagala da Srbima pr-
ipadne Kupres, 5 tim da Hrvali imaju zaobilazni put prema Bugojnu.
kroz bosansku Posavinu koridor sirine 20 km. i dijelovi Hercegovine s
lijeve obale rijcke Nerctve. ad labia nice do Metkovica, ukljucivo i Mostar.
Hrvatska je delegaci ja predlagala obrnuto: Kupres da pripadne Hrvat-
ima. jugoistocna Hercegovina, zajedno 5 Mostarom da ostane Hrvatima
sve do Stoca, a da se 0 koridoru kroz bosansku Posavi nu moze
razgovarati, al i 0 mnogo uzem dijelu. Nije pravljen nikakav protokol. a
obie delegaCije ce vooiti razgovore i s muslimanskom stranom. Razg-
ovori su zavrseni oka 16 satL hrvatska se delegacija vrali la kolima u
Zagreb, a srpska delegaci ja je otiSla zrakoplovom.
98
6.4. Razgovori u Splitu
lzmedu hrvatske i muslimanske delegacije dogovoren je sastanak u
Prozoru 14. sVibnja I 992 .. takoder 0 Cutilleiro-Carringtonovu planu.
Hrvatska je delegacija u sastavu Mate Bown, Miljenko Brkic i Franjo
Boras stigla u Prozor u zakazana vrijeme. Muslimanska delegacija nije
dosla. navodna zOOg aleiana izlaska iz Sarajeva. Potrebno je naglasi ti
da je muslimanska delegacija trebala dod u Prozor s UN-ovim vozil ima
iz Sarajeva.
SljedeCi sastanak je zakazan i odrZan 17. svibnja 1992. u Splitu.
U sastavu muslimanske delegacije bili su Semso Tankovic. Sahm Sabic
(aba lz Zagreba) i A/ija A/ihodticlz Zenice. direktar Privredne banke
Zenica. U hr vatskoj delegaciji bili su: Miljenko Brkic. Miroslav Palameta
i Franjo Boras. Mate Boban je odbia prisustvovati sastanku u Splitu jer
se u muslimanskoj delegaciji nije nalazioAlija /zetbegovic. Razgovaralo
se 0 tri moguce opcije za Basnu i Hercegovinu. i to: I) 0 cjeloviloj
Basni i Hercegovini u konfederaciji s Republ ikom Hrvatskom. 2) 0 Basni
i Hcrcegovini s tri fcdcralne jcdinice i 3) 0 Bosni i Hercegovini 5 dVije
federalne jedinice (hrvatsko-muslimanskom i srpskom). Dakle. ra-
zgovaralo se 0 drfavno-pravnam uredenju, a ne 0 zemljovidu Bitf.
Nije pisan protol:lI. niti je dogovorellO priopCenje za javnost. Dogovorili
smo se da treba voditi razgovore i sa srpskom stranam. Medutim,
istag dana. uvecer. Semso Tankovitje obavijestio javnost kako su SDA
i HDZ dagovorili konfederaciju izmedu Bosne i Hercegovine i Hrvatske,
sto nije odgovaralo slvarnom stanju stvari.
6.5. Prestanak razgovora
Koliko mi je poznato, nakon sastanka u Spl itu prestaio se razgovarati
a Cull1/eiro-CarringtonoVl./ pl3nu. Nakon toga sve je ocitije upli tanje
99
Savezne Republike lugoslavije u rat u Basni i I-Iereegovini na strani
5DS-a. ZOOg toga UN Rezolueijom 757, od 30. sVibnja 1992 .. uvodi
embargo protiv nje. NeSto kasni je, UN Rezolucijorn 758 od lipnja
1992. prosiruje svoj mandai na Sarajevo. odnosno na Bosnu i
Hercegovinu, pa se 5 ti m pOlpuno internacionalizira ral u Bi l!. Musli-
manska strana uvi da sve vik da jc od Bosne i I-Icrccgovinc ostalo samo
ono je obranilo I-I fV'Jlsko vijeee obrane. Zbog toga dolazi do sve
ceScih konlakata hrvatskih i muslimanskih delegadja kao i cel nika dViju
republ ika.
7. SPORAZUM TU!lMAN - IZETBEGOVIC
7. I . SadrZaj 5porazuma
Sporazum a prijateljstvu i suradnji izmedu Republike Bosne i Here-
egovine j Republike I-Irvatskc zakliucen ie izmcdu predsjednika Ratnog
predsjednistva RBiH Alije !zetbccovieai predsjednika Hrvatskc
dr. Fmn/e Tudmana 21. srpnja 1992. u Zagrebu. 5porazum ie rezultat
zajednickih inleresa u zastiti od nastavka agresije oslalka INA i srpsko-
crnogorskih regularnih i ncregularnih vojnih snaga. bo i sporazumnog
rj clavanja zivotnih pitanja. Ie zajednickog suprotstavl janja agresiji.
Oboslrano ic dogovoreno da ce buduce drZavno-pravno uredenje
Republi kc Bi H polazili ad nac"eia jednakopravnosti tri ju konslitutivnih
naroda i da ce se temelj iti na konstilulivnim jedinicama. Dogovoreno je
da ce se suradivati na podrucju gospodarstva i financija, industrije i
cnergetike. voda i okolisa. obnovc zivota na njihDVi m rada,
socijalne politike. zdravlja. obrazovanja. znanosti. kulture, unutarnjih
poslova i pravosuda. zbrinjavanja izbjeglica i prikupl janju humanitarne
pomoci.
100
U posebnoj tocki se kaze: "Oruzani dio Hrvatskog vi)eca obrane
sastavni je dio jedinsl venih oruianih snaga RepubJike Bosne i Herceg-
ovine. Hrvatsko vi jece obrane ce imati svoje predstavnike u zajednickom
zapovjedniStvu Oruianih snaga Bosnc i Hercegovine." Dalje se kaze
da ce se civilna vlast. kOja je nastala u ratnim uvjetima u sklopu I-IVO-
a. uskladiti s ustavno-pravnim poretkom Republike Bosne i I-Iercegovine.
Sporazumom je omoguceno obostrano stjecanje dvojnog drzavljanstva.
Ukoliko Ujedinjeni naradi, Europska zajednica j Sjedinjene Americke
Drz.ave djeJotvornije nc poduzmu mjere na zaustavljanju agresije na
obje driave. one ce "razmolrili sve polrcbnc oblike sire suradnje na
vojnom polju i uskladenju vojnin operacija radi definitivnog odbijanja
opasnosti kOja im prijeti." Tom je prigodom dogovorena uspostava
diplomatskih odnosa izmedu dVi ju driava na razini veleposlanstaV"d.
Vlade dViju driava ceo prcma potrebi. organizirati svoje sastanke radi
zakljucenja sporazuma iz njihovc mjerodavnosti. Na kraju isticem one
sto je rceeno na pocetku: "Drz.avna delegaci ja Republikc Bosne i Herc-
egovine izrazava zahvalnost Republici Hrvatskoj na pri hvatu i zbri nja-
vanju izbjegli ca iz Republike Bosne i Hcrcegovine iznad njezinih mo-
gucnosti . "
Vee sma rani je rekli da je HVO, nakon utemeljenja 8. travnja 1992 ..
dostavil o Ratnom predsjednistvu RBiH prijedlog za formiranje
zajedni ekog voj nog stozera radi obrane Bosne i I-Iercegovine ad za-
jedniekog srpskag neprijatel ja. U navedenom Sporazumu. prvi put,
predsjcdnik Ratnog zapovjednistva, Alija Izetbegov;{ priznaje HVO
sastavnim dijelom Oruianih snaga Republi ke Bil-I. To se dogada u vr-
ijeme kad je preko slobodnog teritori ja Bi H. kajeg je kontroliralo HVO,
izbjeglo u Hrvatsku i dalje u Europu preka 400 000 pripadnika musl-
imanskog naroda. To se zbiva onda kada se cjelokupna humanilarna
porno(, kOja se oeekivala i oslvarila. trebala realizirati prelro podrueja
Republike Hrvatske i HVO-a. Isti je slucaj i S cjelokupnom logistikom
10 1
za potrebe TO-a. kasniic Armi je RSi l-! . Sporazum ie potpisan onda
kada su sva muslimanska podrueja u rodrinju pala u ruke srpskog ag-
resora nakol1 pokolja Muslimana u Sijdjini i stradanja civila u Sarajevu.
7.2. Neprovedba Sporazuma
Kao clan Ratnog prcdsjcdnistva, u dogovoru s Miljef1kom Brkicem
predsjednikom HDZ-3, organizirao sam sastanke u sredisnjoj Bosni u
cilju provjere prihvacanja Sporazuma kod hrvatskog i muslimanskog
naroda. Sastanke sam organi zirao u Zenici 30. srpnja. U F'jnici 3 1.
srpnja, u lablanici I. kolovoZ<l, u Kaknju 6. kolovoza i u Zepcu 7.
kolovoZ<l 1992. Sastancima su u svim navedenim mjesti ma prisustvovali
lokalni stranacki celnjci HDZ-a i SDA, vojni predstavnici HVO-a i TO-
a. zastupnici u SkupSti ni RBil-! i u opCinskim strukturama vlasti, vjerski
sluzbenici. prcdstavnici liska. radija i telcvizije. Pri jc sastanka u svakom
mje5tu teleronskim putem upoznao sam Aliju Izctbesovit3 ili Ejupa
G3niea 0 tumacenju ciljeva Sporazuma. Na hlost jednog i drugog
narooa. na tim sastancima nisu me pratili kolege iz Raloog predsjedniStva.
Na svim sastancima blo je. uglavnom. isti dnevni red: MUpoznavanje
sa Sporazurnom Tudm;m - Izet!Jegovic. sigurnosno-politicka situacija
u opCinama. odnosi HVO-a iTO-a, funkcioniranje cMlne viasti , iZ-
bjeglice i opskrba pucanstva. ff Na svim sastancima bio je veliki broi
nazocnih. naroeilo u lablanici, gdje je bilo preko 300 prisutnih. Svi su
sastanci protekli u tolerantnoj atmosferi, premda je bilo suprotstavljenih
stajalista pojedinaca. Ol:ito je bila podvojenost prema nacionalnoj pri -
padnosti.
Prijc svakog Z<ljednil:kog sastanka prakticirao sam se sastati s celni -
cima opCi nskog HDZ-a i HVO-a kako bih se obavijestio 0 mjesnim
politic kim prilikama. Putem sastanka doznao sam da celnistvo stranke
SDA nije upoznalo muslimanski oarod sa Sporazumom iz Zagreba, ni
102
stranackim putem. ni sredslvima javnog komuniciranja. Sada ndto s
pojedinacnih sastanaka.
U Zenici su bili prisutni prcdstavnici jednog i drugog naroda iz
Zeniee. Zepea. Zavidovica, Maglaja, Daboja. Te.snja i Teslib. Predsta-
vnici hrvatskog naroda su isUeali. uglavnom. sljedece: sve sto je Yai no
za vojsku TO-a pretvoreno je u vojna poduzeca, u kOjima se zaposli
poneki Hrvat, ali bez preporulox: HDZ-a. a jOs je gore stanje u upravnim
tijelima i policij i. Istaknutim clanovima HDZ-a daju se otkazi iii im se
daju ponii:avajuci poslovi. Iz driavnog proracuna se flnancira TO,
dok to ne vazi za HVO.
Sastanku u Fojnjei prisustvovali su prcdstavniei jz (ctiri opCine:
Fojnlee, Kiseljaka, Visokog i Kreseva, S hWJlske strane se prigovaralu
5tO opCine iz srednje Bosne ne sudjeluju u izgradnji "Puta spasa",
Rama - Duvno iii lablanica - Duvno, Na kraju. sastanak koji je protekao
u pri jateljskoj atmosferi pokvario je Alija Alihodiiciz Zeniee napadajuCi
me da ja tij ekom eijelog sastanka iZjednacaujem HVO i TO i drugim
legalnim tij eUma vlasti Republike Bosne i Hercegovl ne,
Na sastanku u lablanici bili su prisulni predstavnici opCina HadziCi.
Konjie, lablanica, Mostar i Uskoplj e-Gornji Vakuf. Kako je ranije receno.
i u lablanici sam. prijezajednickos.. sastanka. razgovarao s celnicima
HDZ-a i HVO-a navcdenih opCina. Celnici HDZ-a i HVO-a iz lablanice
su me obavijestili da nocu izmedu I. i L. kol ovoza ocekuju napad
muslimanske TO na poloZaje HVO-a 0110 lablanice i zamol ili su me da
na zajednickom sastanku ucinim sve kako bismo to izbjegli. Napad TO
na Doljane je odgoden za vise od pob godine. ArifPaJalic. zapovjednik
Mostarskog bataljuna (kasnije ce postati zapovjednik 4. korpusa Armije
RBiH). rekao je na sastanku da u Mostaru nema nikakvi h problema s
Hrvatskim vi jecem obrane. dok je Zejnil De/alii ostra napao HVO iz
Kiseljaka.
U Kaknju su adrian; razgovori 5 predstavnicima opcina Kaknja,
Brezc i VarcSa. Pored ostalog. trazio sam da se iz Termoelektrane
103
Kakanj. u Ciju je izgradnju prije rala ulagala flnancijska sredslva Rep-
ublika Hrvatska. isporucuje elektricna energija za juzna podrucja
Hrvatske. kaji su krajevi. u to vrijeme, vrlo oskudijevali el. energijom
zbog srpske agresi je na ova podrucja. Na podrucju juzne Hrvatske,
pored lakalnag hrvatskog pucanstva, bila je aka 200 000 muslimanskih
izbjeglica iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine.
U vezi s problematikom isporuke d . energije iz Termoelektrane u
Hrvatsku i kasnije sam dolazio u Kakanj, razgovarao sam s rukovods-
tvom Rudnika i opCinskim cdnim Ijudima. Meautim, do isporuke d.
energije Hrvatskoj nikad ni je doslo. Radije su odgovorni Ijudi u Kaknju
smanjili proizvodnju eI. energije u Termoelektrani i samim tim i u Rudniku
u,ljena nego da udovol je potrebama Hrvatske. pa i gradanima BiH kOji
su se tamo nasli u izbjegliStvu.
U Zepcu su na sastanku bili predstavnici svih apCina kaji su bili i u
Zenici. I na ovom skupu se razgavaralo 0 istim temama kao i na
prethodnim sastancima. 5 ovo, skupa treba istaCi sljedece: Na kraju
razgovora, u zakljucnim razmatranjima, spomenuo sam da je hrvatska
pucanstvo ovoga kraja, kaje broji preko 4S 000 stanovnika, ranijom
zlonamjernom administrativnom podjelom razbijena na pet opCina.
HDZ i hrvatski narod ovog kraja trazit ce. nakon rata, da se ta nepravda
ispravi i to taka da se formiraju posebne hrvatske opCine na ovim pros-
tarima. je muslimanskih cel nika ostro reagiralo na ovu moju
izjavu nazivajuci ie najavom etnicke podjele Bosne i Hercegovine.
7.3. Zakljucna razmat ranja
Na svim spamenuti m sastancima, pri kraju razgovora, predlozio
sam zakl jucke su glasili: " I ) Velika je odgovornost na celnim Ijudima
hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini da sprovedu u
104
zivOl ana SIO je napisano u Sporazumu Tudman - Izelbegovic. Osobno
smalram da to nece biti lako. kao i svi ma onim Ieoji smaLraju. a takvih je
mnogo vise ad oni h drugih. da se rJdi 0 medusobnom uvazavanj u.
suradnji i mi roljubivosli nasi h naroda. 2) I ovdje smo se mogH uvjerili
da nas zajcdnicki neprijatelj radi na razjedinjavanju Hrvata i Musl imana.
Posij ano je sjeme razdora, narocito putem televizije. radija i liska. Na
nama je. posebno na odgavornim Ijudima jednag i drugog naroda, da
se 10 sjeme ne razvi ja. Na razdoru je naroei l o angazirana Kant
raobavjestajna sl uzba (KOS) INA, kaja je sada u eijdosti u sluzbi agre-
sora, 3) Trebarno se okrenuti buducnosli nasih naroda. Nemojma se
osvrtati na zadjevice (njih trebama odmah atklanjati) i pojedinaene
nctrpcljivasli . U svim z3Jednitkim aktlvnostlma uvljek IIQIll Lrt;;ua biti na
umu zajednicki suz.ivot kroz povijest, sadaSnjost i buducnosL 4) Re
publi ka Hrva tska i Republika Bosna i Hercegovina i Hrvati i Muslimani
u Herceg Basni imaju u svijelu mnaga zajednickih neprijatel ja. To se
naroeilo ogleda u tome da nl jedna nl druga drfava ne mogu bi li
opskrbljcne oruijern. ni jednoj ni drugoj se driavi ne dopuslaju veini
savezi i slicno, Dakl e. nc smiju se branili . Agresoru.lj. Srbiji se d a p u ~ t a
da u Bosni i Hercegavini (slicno i u Hrvatskaj) oslvari ~ l a haec, da
zauzme slo viSe prostora i da astvari vczu Banja luka - Srbija, Kod
zajednicki h nasih neprijatelja njeguj e se ideja lednake krivnje, tj .
podjednako su kriva sva tri naroda za rat u 60sni i Hercegovini. Izjed-
nacuje se srpski agresar sa irtvama - Hrvati m i Musli manima, Krajnje
je vr1 leme da Hrvati i Muslirnani shvate da imaju zajednickog neprijatel ja
i da ga moz.cmo savladali zajednicki m arganiziranim snagama. 5) Na
kraj u bi h predlazia sl jedece:
- da se zamrznu sve tenzije po opCi nama i regijama izmedu Hr vata
i Musl irnana;
. da se u tisku, na radi ju i televizi ji prestane sijal i mr':i.nja i razdar
izmcdu Musll mana i I-irvata;
lOS
- da se predstavnici SDA i HDZ-a SIO ceUe saslaju i da se na tim
sastandma rjesavaju svi medunacionalni sporovi ;
- da se predstavnici stozera HVO-a i TO-a cesto sastaju i rjdavaju
sve nasta!c probleme u vezi s vaj nim pilanjima:
- da se uspostavi stalna veza. narocita na rubnim padrucjima u
dodiru s neprijateljem:
- da sve opCine sredisnje Basne daju na raspolaganje gradevinske
strojeve za izgradnju "Puta spasa" (Rama - Duvno i jablanica - Ouvno) .
Predlozeni zakljucci podrz.ani su na svim sastancima predslavnika
oba naroda. Medutim. ta je podrska ad predstavnika muslimanskog
naroda vazi la samo dok se nismo raziSli. U to sam se uvj eri o vee su-
Iradan 8. kolovoza 1992. vracajuCi se iz Zenice preko Busovace,
Kiseljaka i Kre.seva u Mostar. Ispred Kisel jaka, aka osam ki lametara.
zaustavila me je vojna palicija HVO-a i savjetovala mi da ne idem preko
Ki sel jaka, jer se lama vade barbe izmedu HVO-a i TO-a. nega da se
vratim natrag ida, preko Novog Travnika i Uskopl ja, putujem u Mostar.
Odbia sam prijedlog i krenuo sam u Kiseljak u pratnji vojne policije.
javio sam se u Stofer HVO-a i odmah se uvjeria da su u tijeku borbe
izmedu HVO-a i TO-a izvan Kiseljaka, aka pul a prema Sarajevu. Pasli je
podne uspjela mi je sastaviti cclne Ijude HDZ-a i SDA iz Kiseljaka.
Napravili sma protakol u kojem su se obje strane obvezale da ce uliecati
nJ vajne pastrajbe da se sukob prekine. Oslao sam, zbag Ie situaci je u
Kiseljaku, noCi ti u Kre.sevu kod Male Vukoie-Pafka, zastupnib HDZ-
a u Skupslini RBi H. Pasko je u tom kraju jedi ni imaa salelitski telefon.
PJ sam jed ina ad njega magao konlaktirati s Alijom Izetbegovicem.
Trazio sam da TO u Kiseljaku prekine sukob s HVO-om. izvjdlavajuci
ga da je HVO spreman to ucini ti. Ovom razgavoru. pored domaCina.
prisustvov,w je i Iva Komsit, koji je u to vrijeme bio nJ tom terenu
zaduzen za humani tarnu pomae Sarajevu. IZeibegov;cje bio Ijut, rekaa
mi je da njegov, muslimanski. narod nikoga ne napada. Rekao sam mu.
106
pored ostalog. da on ne moZe davati ocjenu 0 konkrelnoj siluaciji u
Kiseljaku iz svojc rOlelje u Sarajevu. Trazio sam da pOSalje EjUp3 C3nicil
da zajedno sa mnom radi na smirivanju napctosti u ovom dijdu Bosne.
kaje su sve viSe narastale izmedu Hrvata i Muslimana. Nije me posluSao.
Sutradan je sukab zavr.sen taka da je HVO rastjerao jedan vod voj nika
TOa kaji je dosao iz Vi sokog i bio presjekao put Kiseljak - Sarajevo.
8. HRVATSKO OBRANE
Vee je releno da je Hrvatska zajednica Herceg Bosna utemeljila 8.
travoja 1992. Hrvatsko vijece obrane kao vojnu strukturu Z3 obranu
hrvatskog naroda i drugih naroda i gradana na njezi nu podrulju.
Ubrzano organiziranje HVOa potakla je Zajedoilka izjava predsjednika
Hrvatske i Bosne i Hercegovine dr: Ff3nje Tuamafla i Alife !zethcc0vi
Ca, IS U skladu s Izjavom bilo je potrebno da se HVO OOlje organizira
glede obrane Bosne I Hercegovine od srpsb: agresije. Ubrzo se pokazalo
da vojna struktura ne moze djelovati bez dobre organizacije cMlne
vlasti kOja treba pru!iti svu materijalnu. politilku, pravnu i sVdku drugu
porno( za obranu podrulja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. ZOOg
toga je Predsjednistvo HZHB 3. srpnja 1992. U Mostaru doni jelo
Slalu/amu odluku 0 privremenom ustrojstvu vlasti i uprave na
podrucju HZHB.
16
Ovom je Odlukom utemeijeno Hrvatsko vijece
obrane b o najvete tijel o izvrSne vlasti i uprave na podrucju HZHB.
Za obavljanje" izvrsne vlas!i formirana je kst odjela, i 10: obrane.
unutarnjih poslova. gospodarstva. financija. drustvenih djelatnost! i
pravosuda i uprave, Vidljivo je da je vodena raluna u racionalnosti
organizacije izvrsne vlasti i da su organizirani ani odjeli kOji su usmjereni
IS SloOOdna 16. lipoja 1992 '. str. 3.
" Ista, sir, 261.
J 07
i potrebni za obranu nrVdISkin Siediste HVO-a, kao i HZHB,
bilo ie u Mostaru. Prvi predsjedllik INO-a i HZHB bio ie mr. M,7te
Boban.
9. LONDONSKA KONFERENCIIA
l ondonska konrerencija odriana ie izmedu 26. i 28. kolovoza 1992,
i bavila se pitanjima bivse lugoslavije. lako ie Konrercnciji prisuslvovao
impresivan skup "svjclskin rnoenika", oni nisu obustavili srpsku agresiju
ni uveli mir u Hrvatsku i Bosnu i Herccgovinu. Smisao rada Konferencije
dao je vee u pocetku lord Carrington rekavsi u svom obraeanju izmedu
ostalog: nece ponuditi rjclenje. ali ce dati policaj mirovnim
pregovorima." Sarna cinjenica da je Konfcrcncija odrZana ndto vik
ad mjesec dana nakan sporazuma Tudmanai IzetbegoviCa, ukazuje na
to da su glavni svjctski ci mbenici nqeli jaS viSe onrabriti srpskog agresora,
a .!rtve i dalje onemoguCi ti u njinovu povezivanju i nabavci oruzja za
obranu svojin zemalj a.
U "Deklaracijl 0 Bosni i Hercegovini " govori se 0 "stvarnom i lraj -
nom prekidu sukaba", ali se ne kafe kako. Na drugom mjestu se Ira'!i
"prekid SVdkag Vdnjskog mijcl3nja" , SIO znac] da se Bosna i Hercegovina
kao zrtva ne smije vojno povezivati, niti moze nabavljati oruzi e glede
svoje obrane. Uvodi se "demililarizacija gradoVd". Kako su svi veCi
gradovi u Basni i Hcrcegovini pod kontrolom HVO-a i Armije BiH
(osim Hanje Luke) , zeU se ] Ie gradove ostaviti bez obrane, !<aka bi in
srpski agresor 1<110&
U sklopu Deklaraci je govori se a "uspostavi medunarodnih snaga
za odrZav.anje mira pod okriljem UN-a kako bi se postivao prekid vatre,
nadzi rali vojni pokreti Ie uspostavile druge mjere namiienjene povralku
povjerenja". Nadzirati vojne pokrele praliti i onemoguCiti even-
108
tualnu voj nu i drugu pomoc Hrvatske i drugih pri jat eljskih zemalja
Bosni i I-Iercegovini. U vrijeme Londonske konferencije srpski je agresor
vee slavio preko dvijc I reCi ne podrucja Bil-l pod svoju konlrolu. On se
nije zadovolji o 5 lim. vee je zelio veliku Srbiju. dakl e. cijelu Bosnu i
I-Iercegovinu. Agrcsoru je dobrodoSao UNPROFOR radi opskrbe hu-
manitarnam pomoci i onemogueavanja zrl ve da se brani. Zaslo bi
agresar prekidao vojne opcfdcije. kad se Hrvalskoj i Basni i I-I ercegovini
ne ukida zabrana na uvoz oruzja. iaka su ohje. u La vrijeme. postalc
clanicama Ujedinjenih naroda?
Londonskom konferencijom nc afirmi ra se Culilleirov plan i
kanLonizaci ja Basne i Hercegovine. vee se saziva 1. rujna 1992.
Zenevska konfercncija. lord Owen jc zam1lenlo lorda Cami't;lulI<J kao
europskog posrednika. Ujedinjcni narodi su 8. listopada 1991 . imen-
avali Curusa ).{mcea za svog posrednika u I-I rvatskoj i BiH.
109
I 10
VI. AGRESOR I REPUBLIKA BOSNA I
HERCEGOVINA
I. SRPSKA AUTONOMNA PODRUC/A
Do pocetka l ondonske konferencije Srbi su vee imali organizirane
(eti ri SAO u Rosni i Herceeovi ni , i 10: 80Xlnsb istocna He-
rcegovina, Romanija i Semberi ja. Za vri jeme sudjetavanja srpskih
predstavnika u legalnoj i legitimnoj vlasti Republike Bosne i Herccgovi ne
formirana su sva (etiTi autonomna podrucja. Taka je 12. ruina proglasena
SAO istocna Hercegovina, 16. rujna 1991. SAO Bosanska krajina. a
ostale su dvije nesto kasnije organizirane. Pocetkom sijecnja 1992.
proglasena je Republika Srpska BiH sa sjedistem u Sarajevu, kOja je
imala svoju zakonodavnu, izvrsnu i sudsku vlast. Imala je svoju vojsku,
polici ju. novae i teritorij. los im je nedostajalo medunarodno priznanje.
Medunarodni je autoritet imala Republika Bosna i Hercegovina. dok je
stvarnu kontrolu teritorija BiH imao srpski agresor. 5 jedne strane. i
HVO. s druge strane. Upravo je to odgovaralo polil ici Ahle !zetbegovi&
- ukoliko uspije obraniti Sarajevo. sacuvat ce medunarodno priznatu
Republiku Bosnu i Hercegovinu.
2. BLOKADA SARA/EVA
Od pocetka travnja 1992. Sarajevo je srpski agresor blokirao.
Prekinut je cestovni. zeljeznicki i zracni promet. Napajanje grada vodom
I I I
i elektricnom energijom je obuslavljeno. Nesto kasnije preki nule su j
telcfonske liniie s oslalim svijetolll . P UCaIlStVO je korislilo posljednje
rezerve hrane. Danju i noeu grad se granalirao s okolnlh brda.
Ujedinjeni su narodi Rezoluci jom 758 od lipnja 1992. prosi rili
mandat na Sarajevo. a vee su 29. lipnja plave kacige bile u zracnoj luci
u Sarajevu. Od tada. pa sve do Daylonskogsporazuma. ulazak j izlazak
Ijudi i roba obavljao se sarno fXKI nadzorom UNPROFORa.
J. OTPOR AGRESORU
U opkolienom Saraievu Ralno prcdsjcdnistvo niie imalo nj minimalne
uvjele La uspjeSno organiziranje olpora srpskom agresoru. SIO mu je
blla jedna jed ina zadaca u ratni m uvjetima, Medutim. Ratno predsje-
dnisl vo se vise ori jenti ralo na vanjske poslove. a obranu je zemljc prep-
ustilo lokalnim vojnim formaci jama Teritorijalne obrane. kasniie Armiji
Bosne i Hercegovine. Vanjske poslove vodili su iskljucivo Nija Izetbe-
govil!. Haris Silajdlic i Ejup Canic. U veleposlanstvima RBiH bilo je
preko 9096 osobl ja iz reda muslimanskog naroda.
Za uspjeSan olper srpskom agresoru nedostajao Ie zajedni cki stozer
HVO-a i Armije BiH i premjeSlaj Ral neg predsjcdnistva. zajcdno s
Vladom. iz opkoljenog Sarajeva negdje na slobodno podrucje srediSnje
Bosne iii zapadne Hercegovine.
1 12
VII. REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA I
UIEDINIENI NARODI
Internacionalizacija sukoba u Bosni i Hercegovlni je Re
zolucijom UN-a braj 743 od 21. veljace 1992. a zatim se usvajaju
redam rezolucije braj 761 ad 29. lipnja. 762 ad 30. lipnja. 769 ad
7. kolovoza. 776 ad 14. rujna, 781 ad 9. listopada. 786 cd [0.
studenoga i 798 od [8. prosinca 1992. Sve su ave rezolucije bile
temelj Sporazuma ad ! 5. sVibnja 1993. izmedu Republike Bosne i
Hercegovine. 5 jedne strane, i Ujedinjenih naroda, 5 druge strane.
Sporazum se odnosi o na zaslitu snaga Ujedinjenih naroda
(UNPROFOR-a) u Bosni i Hercegovini.
1.1. Znacenje UNPROFOR,a
UNPROFORsu Zastitne snage UN-a. Zapovjednika Zastitnih snaga
postavljao je generalni tajnik UN-a nakon konzultacije sa sukobljenim
stranama i uz suglasnost Savjeta sigurnosti. Utitne snage sastojale su
se od zapovjednika, vojne, policijske i civi lne komponente. Razne su
zeml je svijeta sudjelovale sa svoj im vojnim i civilnim osobljem. posebice
'klike Britanije i Francuske. cije su snage cinile preko 5096 od ukupnog
broja angaiirana osoblja u ZaStitnim snagama. Sjediste Stozera ZaStitnih
snaga bi la je u Sarajevu. a po svi m veCim mjestima Bosne i Hercegovine
bila su asim u Mostaru, jer je brigada
bila smjcltena u Medugorj u. ZaStitne snage suo uglavnom, bile razm-
jdtene taka da su razdvajale zaracene strane.
113
UNPROFOR se obvezao da ce njegove aktivnosti biti neutralne i
internaci onalne prirode i da ce postivati sve lokalne zakone i propise.
postavljati zastavu UN-a na svojim stozerima. kampovima. vozilima.
plovi lima i drugim objektima. Vozi la. plovila i zrakoplovi su nosHi oznaku
UN.
1.2. Komunikacije
Vlada Republike BiH stavi la je na raspolaganje UNPROFOR-u
kapacitete koji su mu bi li potrebni za izvodenje njegovih zadataka.
lmao je ovlasti uspostaviti svoj vlastiti radio. televizi jski i satelitski sustav
kako bi bio povezan s globalnom tclekomunikacijskom mreiom UN-a.
lmao je pravo na neogranicene komunikacije radiom. telefonom. tele-
grafom. faksom kao i na uspostavu vlastitih sredstava za transport
privatne peste koj u su sl ali iii primali njegovi pri padnici.
Osoblje UNPROFOR-a zajedno s vozilima. plovilima. zrakoplovima
i opremom. uzivalo je pravo kretanja kroz Bosnu i Hercegovinu.
Sloboda kretanja se odnosila na kretanje IjudstV<l. materijala. vozila i
druge opreme preko zracni h luka. zel jezni ckom prugom iii putovima
koji se koriste za takvu namjenu u Bosni i Hercegovini. Sva su vozll a
bila oslobodena registraci ja i placanja taksi. carina. i drugih pristojba
prigodom ulaska iii izlaska iz Bosne i Hercegovi ne.
Vlada Republike BiH obvezala se da ce stavi ti besplatno na
raspolaganje zgrade i druge objekte za njegove stozere
iii druge njegove operati vne i administrativne aktivnosti. Oni su bili
nepovredivi i bili su iskl jucivo predmet kontrole vlasti UN-a. V1ada se
obvezala. gdje je to bila moguce. da ce staviti na raspalaganje besplatno
i ii po najpovol jnijim cijenama vodu. elektricnu i druge izvore energije.
U nedostatku domaCih izvora energi je UNPROFOR je u svojim
objektima mogao sam proizvoditi elektricnu energiju.
114
1.3. PovlasUce i imuniteti
Vojno. poli cijsJ.v i civilno osoblj e UNPROFOR-<I uzivalo je povlastice
i i munitete koji su pripadali diplomatskom osoblju po medunarodnom
pravu. Pored ostalog. bili su oslobodeni placanja poreza na osobne
donotke i druge prinode kaje su primali ad UN-a i imali su pravo bel.
carinski h obveza uvoziti i izvoziti svoju osobnu imovi nu. Cjelokupna
osoblje je imalo pravo. prema potrebama ruti tnin snaga. ulaziti. boraviti
i izlaziti iz Bosne I Hercegovlne. Bill su oslobodeni od odredaba 0
putovnicama. vizama i imigracijske inspekcije i restrikcija pri ulasku i
odlasku iz Bosne i Hercegovine.
Za potrebe ulaska iii odlaska clanova UNPROFOR-a iz Bosne i
Hercegovine bilo je dovoljno da imaju naredbu 0 pojedinacnom iii ko-
lektivnom pokretu i osobnu iskazni cu izdanu od zapovjednika Zastitnih
snaga u skladu sa Sporazumom. Vojno i poli cijsko osobl je UNPROFOR-
a bilo je obvezno. pri likom obavljanja sluzbenih duznost i. nositi
nacionalnu iii policij sku odoru niihovih zemalja s oznakom UN-a. Casnici
sigurnosti i terenski h sluzhi mogli su nositi uniforme UN-a. Vojno i
policijsko osobl je. kao i casnici sigurnosti mogH su nositi oruzje kaje je
odredio zapovjednik ZaStltni h snaga.
104. Vojna polieija. uhicenja i suradnja
OdrZavanj e stege i reda medu clanovima UNPROFOR-a vrSila je
njegova voj na policija. kako u objektima taka i drugim prostorima gdje
su njegovi clanovi bil i razmjeSteni. Voj na policija je imala pravo unititi
vojne clanove UNPROFOR-a i. ukoliko su bili uhiceni od drugih vlastl.
trebali su biti prebaceni u njihovu mjerodavnost. Vojna polieija je mogla
odvesti u pritvor bilo koju drugu osobu u svojim objektima. ali je bila
obvezna takvu osobu predati lokalnim i civi lnim vl astima radi daljnje
istrage.
liS
1.5. lurlsdikcija
Prlpadnlcl UNPROFOR-a. ukljulujuci I lokalno uposleno osoblje.
blli su Izuzeti od domaeeg pravnog sustava za izgovorene iii naplsane
rlletl kao I za sva dleta u svojih duinostt. To Ie
Izuzece va!ilo I nakon su presta Ii bili njegovi Ukoliko je
optu.!ena lokalna clvil na osoba. a je vojnog iii policllskog diJela
zapovjednlk snaga ie vrsio istr.lgu 1. u dogo-
yoru s clvllnlm ylastlma. donosio Ie odluku 0 pokretanju dalleg procesa.
\.blno osoblje ie bilo u jurisdikciji njihovih zemalla. bllo s
kaJim kriminalnlm djelom kale su mogli pOCiniti u 80sni I Hercegovlni.
Kanadska autorica Carol orr objavila je poeetkom 200 I . godlne
knjigu "Lay, lisica i Draa" u kojoj se bavi i ulogom, pored ostalog. I
ZaJtltnim snagama u BiH, na1'l.'>lito njihovim zapovjednikom - gener.liom
Lewis MacKenzijem. Nezavlsnl informati vni list "Slobodna Bosna", Sa-
rajevo Ie u svoji m brojevlma 232. 233 I 234}200 I. god. reljlonlsllckl
preprl eala knllgu Carol 0[. Za nak polrebe I ml cemo prenljeli. u
slobodnollnterpretacljl. saznanja Carol Off a "neutralnostj" Utitnih
snaga. narocito njihova zapovJednika u 80sni i Hercegoylni.
UN mlsl je u BiH lewis MacKenzie stigao Ie u Sarajevo 13.
1992. godlne. Irl Ijedn. prlle poMka rala u Saralevu.
Nlegov se dola"'k u Saralevo podudarao s bh. ",hllevom UN-u da u
BIH poJa1le mlrovnu mislju. MacKenzijeva m'isija bila ie usmjerena prema
Hrvatskoj. all Ie on odmah po dolasku u Sarajevo tstakao da ee usluge
svog Urc:da ponuditi I mirovnom procc:su u 8iH.
Vee sma Istakli da je Z3 mirovnjake UN-a hila neutralnost osnovno
pravllo. Medutlm. '" nllh Ie bllo lasno lka Ie Imao glavnu rllel u BIH.
a 10 Ie blla INA. kaja se u 10 vrll eme vet stavila na raspolaganje
srpskom agrc:soru na 8tH. Oa bl u Sar.ljevo. MacKenzie Ie sa
svolom pralnlom iz UN-a dolello preka Beograda. gdle su se ",druli .
ledno Izvjesno vrljeme. kao gosll Vlade Jugoslavije. bolje releno kod
11 6
Siobodana Milosevica. i lamo su dobili delaljne upule 0 lome kaka se
trebaju vladati u 60sni i Hercegovini . MacKenzie i nJegovi vOJnici zavtslli
su u potpunosti od usluga INA koja je kontrolirala zratni proslor i
terHorije u i izvan zone operacije. INA ie. sasvirn ocigledno. irnala
golernu prednosl u oruzju i ona; lko je kontrolirao INA. kontrolirao je
i zeml ju BiH.
la sam. putujuci I. svibnja J 992. u Mostar na razgovore 5
generalom koil je zapovijedao vojnim iedini cama INA u
koljavaniu Moslara. iziSao iz opkolienog Sarajeva i usao u opkol jeni
MostJr u pratnji pukovnika INA lovanovica. Bez njega ne bi to bilo
moguce. Tom su prigooom bili sa rnnom k f europskih promatrata
Santos. v.d. predsjednika BiH Miljenko Brklc I iOS neki ministri
u Vladi RBiH.
Europska zajednica. koja je imala svoje promatrate u BiH na telu 5
Colinom Doyleonom. zakl jutila je j naredila da svi promatratl moraJu
napustili BiH zakljutno do 12. svibnJa 1992. godine. To je utinjeno
jer su promatrati poslali meta srpske policije. Ova ie Odluka
dobro doll. UNPROFOR-u I MacKenzlu, ler su ostaliledlni u BIH 1<011
ce razgovarati sa svim zaracenlm stranama.
Mogli bismo nabrajall los mnoge l:lnjenice kole govore dOl
UNPROFOR nlje blo neutralan u 6iH prema svim zaracenlm stranama.
Naprotiv, ocilO ie da ie bio prl jateljskl raspoloren prema srpskoj strani .
tj. prema agresoru na BiH. dok je prema hrvatskaj strani bio neutralan.
UNPROFOR ie blo. takoder. raspolozen prerna muslJmansko-
bosnjatkoj strani. Poznato Ie dOl Je npma stizala vojna oprema lz
inozemstva. pored SiD SU doblvalJ pomoe preko Hrvatske. I U konteJne-
rima humanitarne pomoel u zrakoplovima koli su se nesmetano spustali
na sarajevskl aerodrom pod kontrolom
Spisalelj I novinar Ivica Mllvonl lc u svojol knjlzl Zlotln s peCltom.
Mostar. 200 I. gqdlne, na stranama 16. I 17. iznosi nek.ollk.o sluCljeva
I I 7
pristrana ponasanja UNPROFOR-a u odnosu na hr vatsku stranu.
""Casnik UNPROFOR-a u Novoj Bilo) ne prima u helikopter tesko ranjena
sedmogodiSnjeg djeeaka ... Video kamerom je snimljen straviean zloCi n
ubojstva osmoro djeee u Vitezu I O. lipnja 1993. godine, ali ponuc1enu
kasetu nije hUo primiti nijedan inozemni novinar. Isto tako inozemni
novinari nisu pokazali zanimanje za te.sko izmrevarena djecaka u bolniei
u Novol Biloj ... Vise svjedoka je posvjedocilo da je za masakra hrvatskih
eivila u selima BradariCi i Kovaci, opCina Kakanj, J 3. lipnia 1993.
godine, na 200 - 300 metara od mjesta zlocina u to vrijeme biO
transporter UNPROFOR-a ... Bili su to pripadnici Francuskog bataljuna
UNPROFOR-a. Vise svjedoka takoder navodi da su pri padnici
UNPROFOR-a vrlo cesto boravili u kakanjskom sclu Zivalji kod
bosnjacko-musfimanskih ekslremisla obilelji Neimarlija. Cak su videni
kako UNPROFOR-ovim t ransportcrom dovoze orui.jc i streljivo za
Armiju Bi H u Zivaljima ... Postrojbe Armije Bi H ulaze u Vares 3. stud-
enoga 1993. godine i tada nastaje spektakularna pljacka kuCa i stanova.
HRTV prenosi snimke CNN-a na kOjima se vidi kako pri padnici
na svojim lec1i ma nose od Hrvata opljackane televizore
i druge vrijedne slvari. Pripadnici Nordijskog bataljuna UNPROFOR-a
u pijanom stanju grle se s pijanim vojnicima Armij e BiH na povratku iz
pljacke ... "
2. ZENEVSKA KONFERENCIIA
Londonska konferenci ja premjestila je mirovni proces za Bosnu i
Hercegovinu iz lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori t rajali su do
Washingtonskog dogovora i ani se mogu. podijeliti u dva dijela. Prvi
dio razgovora odvijao se pod pokroviteljstvom CUfU53 W,mcea i Davida
Owena i l rajao je ad 3. rujna 1992. do 31. oi.uika 1993 .. a drugi dio
trajao je ad I. travnia 1993. do 18. ozuj ka 1994. gadine.
118
2. [. Wance-Owenov plan
Pocetkom sijecnja [993., nakon cetiri mj eseca pregovora, objavljen
je prijedl og unutaroje teritori jalne e.odjele Bosne i Hercegovine pod
nazivom Vtlnce-Owenov plan. Nedjeljna Dalmacija od 6. si jeenja 1993.
objavila je plan zeml jovida i statisticke pokazatelje kojima cemo se i mi
ovdje koristiti. Odmah se moze reci da ovaj plan odstupa od unutarnje
teritorijalne podjele BiH koj i ie bio zastuplj en u Cutilleirovu planu.
Umjesto ranijih kantona predlozeno je deset provi ncija [(oje su nazvane
po gradovima u kojima je predvideno njihovo sjedi ste. Za utemeljenje
provincija bio je etnieki kriterij odl ucujuei. Meautim, uvaZavali su se
prometni, gospodarski , kulturno-znanstvcni i drugi. Na dodatnim kri-
terijima inzi stirala je hrvatska strana, u (emu je i uspjela.
Svaka konsti tutivna jedinica dobila je po trl provi ncije. Hrvatska:
Moslar, Odzak i Travnik: muslimanska: Bihae, Tuzlu i Zenicu: i srpska
Banju luku, Bijeljinu i Nevesinje. Sarajevo, s jedanaest opCina, progla-
Seno je otvorenim gradom, odnosno provi nci jom. ad ukupnog broja
Zitelja Bosne i Hercegovine. po popisu iz 1991 ., paplsano je u hrvatskim
provmclJama I 0[6 000 iii 23%, u musli manskim I 704 000 iii 39%
i u srpskim I 122 000 iii 2696. U Sarajevu je zivjelo 542 000 iii 12%
pueanstva.
Od ukupnog braja Hrvata 763 tisuce, koliko ih je bila u BiH po
popisu [99 1.. zivjelo bi u hrvatskim pripadajuCim provincijama 476
tisuCa iii 62%, u muslimanskim 148 tisuea iii 19%. u srpskim 83 tisuce
iii 1196 i u sarajevskoj 56 tisuca iii 896. Hrvatska konstitutivna jedi nica,
sa sve tri provi ncije. imala bi sarno relativnu veei nu iii 4796 u odnasu
na druge narode i narodnosti. Najvise. 196 tisuca. Hrvata zivjelo bi u
mostarskoj provinci ji iii 2696 ad ukupnog broja.
Od ukupnog broja Muslimana (I 925 000) u muslimanskim pro-
vincijama zivjelo bi 1 084 000 iii 56%, u hrvatskim 318 tisuCa ii i
119
17%. u srpskim 257 tisuca iii 13% i sarajevskoj 266 tisuca iii 14%.
Muslimanska konstitulivna jedinica. s tri svoje provincije. imala bi
apsolutnu vecinu (64%) u odnosu na druge narode i narodnosti.
Muslimana bi ad ukupnog broja najvge zivjelo u tuzlanskoj provinciji
(541 tisucu iii 28%).
U srpskim provincijama zivjelo bi 698 tisuca Srba iii 51 % od
njihovog ukupnog broja u BiH (I 367 000). U muslimanskim provin-
cijama zivjelo bi 358 tisuCa iii 26%. u hrvatskim 164 tisuce iii 12% i u
sarajevskoj 147 tisuCa iii II % Srba. Srpska konsti tutivna jedinica preSla
bi apsolulnu vcCinu od 62% U odnosu na druga dva naroda i narodnosti.
Najveca koncentracija 5rba bila bi u Banjoj luci (489 tisuca iii 36% od
ukupnog broja).
Glede ctnickog kriterija najlosije je prosla srpska slrana, a bol je bi
prosla s drugim kriterijima. Medutim. buduci da je srpska strana poccla
rat zbog prostora na kojem i jedan 5Thin zivi nije prihvatila prijedlog.
Repuhlika Srpska prihvatila ie 30. sijecnja 1993. ustavna nacela BiH,
ali ne i zemlj ovid. da bi ga 20. travnja isle godine odbacil a. Na
inzi stiranje medunarodnih Cimbenika u Ateni 2. svibnja 1993. RadOl-'an
KaradZitje potpisao plan. Na referendumu 15. syibnja 1993. bosanski
5rbi su ga potpuno i konacno odbacili.
Muslimanska strana bi neSto bolie prosla od srpske strane glede
etnickog ali i drugih kriterija. Medutim. ovim prijedlogam ana bi mnogo
izgubila u usporedbi s Cuti11eirovim planom. sto ga je u pocetku bila
prihvatil a, pa ga kasnije odbacila. Zbog toga je Alija Izetbegovi{ i
odugovtacio s davanjem suglasnosti. Plan je. ipak. potpisao uz odredene
uvj ete 25. ofujka J993.
Hrvatima je ovaj plan bio povoljniji od Cutilleirova plana. Ovim
pTijedlogom, da je zazivio. bi le bi obnovt jene granice Banovine Hrvatsk:
u Bosni i Hercegovini iz 1939. Zbog toga je Mate Bohan. voda hrvatsk
delegacije. potpisao plan eim je objavlj en poeetkom sijecnja 1993.
120
I
I Owenov pl ...
Ir Mu.limansb
=::::: provincl'je
=-' provincijll
m:; #-4tve.
Glede zemljovida Vance-O\.yenova plana. Izetbegovfcje prigovarao
nepravednoj raspodjeli teritori ja izmedu srpske i muslimanske strane,
koja je predlozena u wrist prve, a na druge. Srpskoj strani ie
prigovar3o. a za Hrvate u BiH spremao rat. Sve su ceSCi incidenti
izmedu HVO-a i Armije BiH. Zbog napetosti jzmedu Hrvata I Mu-
slimana oko Uskoplja-Gornjeg Vakufa krajem sijetnja 1993. smo
u Sarajevo Mile Akmadlic. Miro l;}Slc i fa. zajedno 5 Vanceom I
Owenom. u namjeri da smirlmo tenzlje koje su sve rasle. Nakan
dolaska u zgradu Predsjednistva Mirv i.3sia i mcnc osiguranje AllJe
I 2 I
Izetbegovica nije pustila u dvoranu za razgovore. Mile Akmadiic i
lord Owen traZili su bezuvjetno i nasu prisutnosL Nakon dva sal a
uvjeravanja i nas dvojica smo pristupili razgovarima. Na ovom sastanku
svaka je strana optuzivala drugu za sukobe na terenu.
U svezi s ovim planom, na konferenciji HVD-a za novinstvo u
Mostaru. 12. sijecnja 1993. na kojoj su bili prisutni novinari iz reda
hrvatskog i muslimanskog naroda, izjavio sam sljedeee: .. Supredsjedatelji
Zenevske konferenci je 0 bivsoj l ugoslaViji l.&nce i Owen ponudili su
prostog vikenda predstavnicima triiu naroda teritorijalno-politicko ur-
edenje Bosne i Hercegovine. Prcma ovom prijedlogu, Bosna i
Hercegovina bi trebala biti medunarodnopravni subjekt, podijel jena na
deset provincija s velikom autonomijom. Unutarnje ustavno uredenje
temel jilo bi se na tfi konstitutivne jedinice, za slo je u prijedlogu dal
okvir od deset toeaka. HDZ se u svom predizbornom programu 1990.
zalagao za buduce ustrojstvo Bosne i Hercegovine na nacelima
jednakopravnosti Hrvata, Muslimana i Srba kao konstitutivnih naroda ...
U ostvarenju toga cil ja organizirali smo HVO. U sklopu J.njeg smo, s
vojnim postrajbama, obranili vise od jedne tretine prostora Bosne i
Hercegavine ... U tome nas je svestrano pomagala Republika Hrvatska,
na Cijem je celu bio dr. Franjo Tudman ... Bez te pomoci. odgovorno
mogu ustvrditi. s obzirom da se Bosna i Hercegovina nije pripremala
za obranu, danas bi ona bi la plijenom velikasrpsJ.ng agresora. Hrvatska
delegacija je prihvatila prijedlog supredsjedatelja Zenevske konferencije
o teritorijalno-politickom ustrajstvu Bosne i Herccgovine. Bilo bi mudro
da i predstavnici muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini prihvate
ponudeni prijedl og u nastavku Konferencije ... Prihvacanjem ponudenog
prijedloga od strane predstavnika muslimanskog naroda u Basni i
Hercegovini ubrzala bi se uspostava mira na njezinim prostorima ...
Oslobodile bi se goleme snage. kaka Ijudske taka i materijalne. kaje su
sada anga!irane u obranl zemlje ... Kao clan Ratnog predsjedngtva
122
Republike Bosne i Hercegovine. kandidatske liste HOZ. Cija je delegacija
vee dala pristanak na prcdl oz-cne zenevske dokumente. javno podriavam
i suglasan sam s tim prijedlozima. Istodobno pozivam ostale clanovc
Ratnog RBiH da to na isti nacin
Na konrerenciji HVO-a. odrblnoj u Mostaru IS. prosinca 1992 ..
na kojoj su bili novinari iz reda sva tri naroda. izjavio sam. pored
ostalog. sl jedeee: HU zadnje vr i jeme. ne bez razloga. St ranka
demokratske akdj e. i ne samo ana. predlaze da se Alij; Izetbegovicu
produzi mandat na mjestu Predsjcdni stva RBiH i na treeu godinu.
Poznato je da mu je godine, posebnim postupkom, produzcn
mandat na dVi jc godine. Istodobno se prcdlazc da predsjednik Vlade
bude osoba iz IUV3l<ikog naroda. U tom slueaju, na mjestu minist ra
vanjskih poslova i dalje bi ostao Haris Silajdzic. Za kompenzaci ju Hr-
vaOma se i dalje nudi mj esto ministra obrane. Poznato je da je /erkJ
Ooko bio na svijclu jedini ministar obrane bez vojske. Odugovlacenjem
rormiranja zaj edni ckog zapovjedniStva HVO-a i Armije RBiH, od
pocetka travnja ave godine predlaze HVO. zeli sc Ministarstvo obrane
ostavili bez sVOj ih stvarnih mjerodavnosti."
123
T
A
B
U
C
A

S
.

T
e
r
l
t
o
r
i
j
a
l
n
o

u
s
t
r
o
j
s
t
v
o

B
i
H

p
o

V
a
n
c
e
-
O
w
e
n
o
v
o
m

p
l
a
n
u
.

s
i
l
e
t
a
n
j

1
9
9
3
.

I
z
v
o
r
:

N
~
j
e
l
j
n
a

O
a
l
m
a
d
j
a
,

6
.

s
i
j
e
l
n
j
a

1
9
9
3
.

g
o
d
i
n
e

"
"

N

2.2. Sastanak u Medugorju 18. sVibnja 1993.
*U Medugorju su zavrsi!i razgovori hrvatsklh i muslimanskih izas
lanstava 0 zaustavllanju sukoba I provedbl v.mce-Owenova plana, koje
su vodill dr. Franjo Tudman, AUja Izetbegovie i supredsjedatelji mirovne
konferencije 0 bivsoj lugoslaviji. Nakon skupne siednice razgovori su
nastavlieni u vojnoj i politickoj skupini. U vojnaj skupinl se razgovaralo
o sporazumima 0 prekldu vatre od 25. travnja iz Zagreba i 12. sVibnja
Iz Mosttlra. Izvdene su manie izmjene. U sparazumu od 25. travnja
umjesto Travnika za smjeStaj zajednilkog stotera odredena je Zenica.
a braj llanova HVOa i Armije umjesto trl poveean je oa deset. Paliticka
skupina dnnijela je adluke 0 formiranju provlncijskih vlada za mostarsku.
zenilku I travnilku provinciju. kaka slijedi:
GU'o'efllcl Vlctguver. Broj aal'l(lVa Vbde Slobodna Svega

Mus/lmana
mltsta za Srbe
Mostarska HMt Musllman S J 2 10
Zenllka Musllman HMt 2 6 2 10
Tr.rvnlfka HMt Musiman S
,
t 10
Za vlast ie dogovoreno da se ponovno anrmira Koordina
cijsko tijelo u sastavu Boban. Akmadtie. Soras, Izetbegovie. Abdic i
Ganlc kao prijelazno predslednlstvo s trl rezervirana mjesta za Srbe.
te da se prije sastane I predlotl prlvremenu vladu na nacelu
3+3+3."17
Na politickoj skupini je donljeta odluka da jedna delegacija, odmah.
otputuje na Helidrom kod Mostara. gdle su bili zatoceni musllmanski
gradanl voini obveznici. S hrvatske strane u delegaclji su bill dr.
Franjo Gregoric. mT. Franjo Soras i Bozo Rajie. as muslimanske strane
su bili: Pusina. minlstar unutamjlh poslova RBiH. i jOs <iva clana tijih
se imena ne sjeeam. Nakon obilaska prostorija, gdje su bili
musllmanski gradanl. hrvatski Clanovi su se vratill u Medugorle. Za
17 Karlo Rollm. Obrana Hcra:C Basnt!. I. 51r. 33 7. I 338.
125
vri jeme vecere dogovoreno je da se odmah otpocne s pustanjem
zatocenih muslimanski h gradana i to prema njihovoj zel ji gdje ce na-
staviti dalje boraviti. Realizacija ovog zakljucka je otpocela nakon dva-
tri dana.
3. (NE)USTAVNE PROM)ENE
ad pocetka Zenevske konferencije. od 2. rujna 1992. do kraj a
godine. muslimansku delegaci ju. uglavnom. vodio je na pregovorima
ministar vanjskih poslova RBiH Haris SilajdZic. Zasto? Navodno mto
sto se A/ija Izelbegovic nije hti o naci za isti m stolom s RadovcJnom
Karadiicem. Medutim. 10 nije bio pravi razlog. jer su se njih dvojica
sastajala prije i posli je ovih razgovora. Pravi ie razlog taj sto je u to
vrijeme A/ija Izelbegovic radio na promjeni Ustava Republike Bosne i
Hercegovi ne u sklopu Ratnog prcdsjednistva.
Prva se promjena odnosila na imenovanje at jane ljuic-Mijalovic
za elana Ralnag prcdsj edniStva RBiH. iako ona ni je bil a u sl udenom
1990. kandidatom nijedne stranke za ( lana PredsiedniStva RBiH.
Primljcna je u Predsjcdnistvo umjcstoNenada Kecmanovicakoji ie. nawn
kraceg clanstva u PredsjedniStvu. otiSao u Beograd. Druga se promjena
odnosila na ukljueivanje u Ralno predsjednistvo naeelnika staba Vrhovne
komandc oruz.anih snaga RBiH Sefera Halilovica. koii je prvoimcnovani
na ovu duznost. Treca se promjena odnosi la na produzenje dvogodis-
nicg mandata. koji je istjecao 20. prosinca 1992. prcdsjcdniku Ratnog
predsjednislva A/iji Izetbegoviiu. i to do zavrsetka rata u Bosni i
Hercegovini. U elanku 19 Paslovnika Predsjednistva iz 1992. godine
sto]i: "Predsjednika PredsjedniStva bira Predsjednistvo iz reda sVOj ih
clanova na jcdnu godinu i mazc biti biran jas jcdanput uzastopno na
126
ovu funkciju. U nacinu iz.jasnjavanja a izboru predsjednika PredsjedniStva
odlucuje Predsjednistvo veCinom glasova svoji h (Ianova.'
4. OWEN - STOLTENBERGOV PLAN
Krajem ozujka 1993. godine Curus lt3nce je otisao, a doSao ie
Thorvald Stoltenberg za posrednika Ujedinjenih naroda u Zenevskoj
konrerenciji. Promjenom posrednika mijenja se i politika medunarodnih
cimbenika unutarnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Ponovno se
pokuSava polititkim razgovorima rijesiti nemoguce, a to je, uglavnom,
da se srpski agresor odrekne 20% ukupno osvojenog teritorija i da se
dalje na miran n.aCin zadovolji 5 52.5% teritorij a Bosne i Hercegovine.
Muslimanskoj se strani nudilo 30%, a hrvatskoj 17,5%. Glede unuta-
rnjeg uredenja ponudena ie konrederacija triju republika, hrvatske. m-
uslimanske i srpske u sklopu Bosne i Hercegovine. Prijedlog je odgovarao
hrvatskoj i srpskoj strani. Medutim. muslimanska je strana hila nezado-
voljna s predlozenom unijom republika. pa ie izasla sa svoj im prijedlogom
rederalnog uredenja BiH, decentralizirane driave, podijeljene na
provincije.
Prvi put su se tlanovi Ratnog predsjedniStva RBiH, u punom sastavu,
ukljucili u razgovore 0 driavno-pravnom, politickom i teritorijalnom
llStrojstvu B05ne i Hercegovine, i to na poziv lorda Owenai Stoltenberga.
Sredinom lipnja 1993. vooeni su razgovori u Zagrebu, u zgradi Vele-
poslanstva RBiH. Krajem lipnja, na pozi v lorda Owena, clanovi
Preclsjednistva preseli1i su se u L:enevu. gdje su ostali, s kracim prekidima,
do 20. kolovoza J 993. Sjednice Ratnog predsjednistva RBiH odriavale
su se i bez posrednika Owena j Stoltenberga. U nazocnosti posrednika
raspravljalo se 0 raznim mogucnostima ustrojstva Bosne i Hercegovine.
Namjera je lorrla Owena hila da ukljuCivanjem Ratnog predsjednistva
127
RBiH u zenevske razgovore izdigne Predsjednistvo iznad pregovarackih
timova tri naroda. Ovakav prist up medunarodnih posrednika u
zenevskim razgovorima podrZaval i su clanovi iz reda hrv.Jtskog naroda
i hkret Abdiciz reda muslimanskog naroda. Ostali clanovi su bi li protiv
takvog pristupa i njihov je stay bio da Ratno predsjedniStvo treba u
svemu podrZav.JtiA/iju /zetbegovica. odnosno braniti opciju jedinstvene.
cjelovile i gradanske Bosne i Hercegovine. a ni su taj stay brani li od
pocetka do kraja razgovora u Zenevi. tj . do kraja kolovoza 1993.
Odvojene sjednice Ratnog predsjednislva odriavane su u one dane
kad se niie sastaia!o s posrednicima i kadAlija Izetbegovicnije predvodio
muslimansku delegaciju u razgovorima s ostale dvij e delegacij e. u k l j u C i ~ i
i posrednike. Na poziv Alije Izetbegovi{a. ponekad su prisustvov.Jli
sjednicama PredsjedniStv.J neki polilicari iz oporbenih stranaka Bosne i
Hercegovine bo 5to su: N1az Durakovic, Muhamed Filipovic, Iva
KomSit. Def/aglt - gradonacel nik Tuzle i Kasim Trnka. Ponekad se
na5im sjednicama prikljucivao i Adi/ Zu/Okarpaslt. Svi su oni od izbora
u studenom 1990. postali vjerni sljedbenici politike Alije Izetbegovica.
Ovu skupinu politicara doyen je A/ija Izethegovic u Zenevu kakl bi
svjetsku javnost uvjerio da on i nj egov.J Stranka demokratske akcije
ni su usaml jeni. nego da ima podrsku i ad svi h oporbenih stranaka u
60sni i Hercegovini. Spomenuti politicari su cesto odrlavali i konfer-
encije za novinstvo na koiima su uvjerav.Jli svjetsku javnost 0 ispravnosti
politike Alije Izetbegovica u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Ta isl a
gospoda iz oporbe pred sam kraj Zenevske konrerencije sastavila je
jedno ci rkularno pismo u kojem su, pored ostalog. isticali destruktivno
djclovanjc clanova iz rcda hrvatskog naroda tc da nas trcba isklj uci ti iz
Ratnog predsjednistva. 5to se ubrzo i ostvarilo.
Uvecer. pred prvu sutra5nju sjednicu Predsjednistva u Zenevi. sreli
smo se na ulici . mi clanovi Predsjedni5tva iz reda hrvatskog naroda s
Tatjanom l/u/c-Mijatovic i Mirkam Pc/anov/cem. clanovima iz reda
128
srpskog naroda, Upoznali smo ih da cerna sulra, na prvoj sjednici
Ralnog pokrenuti smjenjivanjeAlije Izelbcgovita s mjesta
predsjednika Ralnog predsjedngtva ler mu Ie u prosincu 1992. istekao
dvogodiSnji mandat. OOOle spomenulih clclnova obecalo l1am je dati
ali je ana sutradan na sjednlc1 Izos,tala. Tako nam je propao
prvi pokuSaj smjenj lvanja Alije Izelbcgovica s duznosti prcdsjcdnika,
koju je na neustavan nalin prigrabio. Drugi put sma poku.sali to isla
uciniti poeetkom kolovoza isle godine u Sarajevu, kad su se tama, na
129
prijedlog lorela Owena. svi clanov! Ralnog predsjednistva. Tom
smo prigodom mi clanovi iz reda hrvatskog naroda prcdlozi!i da se
smijeni Alij31zetbegovics duznosti predsjednika i da se nacelnik stozera
Armije BiH Delie iskljuci iz Ratnog predsjedniStva RBiH. Ponovno nismo
uspjeli. jer nas i ovom prigodom nisu podriali srpski clanovi. Zbog
vjernosti njcgovoi politicllzetbegovicjc. ncl to kasnijc. nagradio Tatjanu
Ljuie-Mijatovic veleposlanicki m mjestom u Becu.
S. HRVATSKA REPUBLIKA HERCEG BOSNA
Nakon dugih pregovora. trajal i su skoro godinu dana. 20. kolovoza
1993. godine medunarodni posrednl cl On't:n i Stoltenberg prcdloi.ili
su da se Bosna i Hercegovina drZavno-pravno ustroji kao Savez Repu-
bl ika Bosnc i Hercegovine s trl konstitutlvne republike i zeml jovidom
kojega predocavam. Temeljem ovog prijedloga i sve zcWh nasrtaja
muslimanske vojske na hrvalski narod u i Herccgovini. Hrvatska
zajednica Herceg Bosna donijela je 28. kolovoza 1993. TEMljNU
ODlUKU 0 uspostavi I proglaSenju Hrvatske Republike Herceg Bos-
ne. IS U uvodu Odluke se kaze. pored ostalog: narod u Bosni
I Hercegovinl, stjecajem povijesnih okolnosti, suoeio se s bezobzirnom
agresijom kajom su ugrozena njegova povijesna I prirod(l.3 prava OJ
zivot i opstoj nost. samobitnost i konstitutivnost. njegov krscanski i kul-
turni identitet, politicki. gaspodarski interesl u Bosni 1 Hercegavini...
Nalazeci da postojeci oblik politickog i driavnag ustroja ne oSigurava
hrvatskom narodu prava u Basni i Hercegovini. odluean je ta prava
obraniti. izmedu ostalog mijenjajuCi svoj poloZaj taka na dijelu te-
rilarija Bosne i Hercegovine uspostavlja drfavnu zajednicu ... " U clanku
I . Odlukc se kale: "Uspostavlja se i proglaSaV3 Hrvalska Republika
II Isto. strana 269.
130
Bosna j Hercegovina, , .. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, ... uspostavlja
se i proglasava Hrvatskom Republikom Herceg Bosna. Dalje se kate:
"Teritorij Republike je podrucje Hrvatske zajednice Herceg Bosne ...
Rcpublika se slobodno udruzujc U savcz republika ... U Republici vlast
proizlazi jz naroda i pripada narodu ... Zakonodavnu vlast obavlja
Zastupnicki dom Republike. Izvrsnu vlast obavlja Vlada Republike.
Sudsku vlast obavl jaju neovisni sudovi. Predsjednik Republike vrhovni
je zapovjednik oruzanih snaga Republike. Republika ima grb, zastavu
i himnu. Glavni jc grad Rcpublike Mostar. Do izbora predsjednika
Republike ovu duznost obavlja predsjednik Hrvatske zajednice Herceg
Bosnc. HRHB je u vrijeme svoga utcmeljcnja imala svc potrebne at-
ribute drz.avnosti kao 5to su teril orij, drZavnu organizaciju, vojsku,
policiju, novae. grb i zastavu. Glede medunarodnog priznanja, njezino
se utemeljenje zasnivalo na prijedlogu medunarodnih posrednika OJ.vena
i Stoltenberga i stvarnim Ci nj enicama kOje su bile na podrucju Bosne i
Herccgovine.
6. MOlE PRJOPCENIE ZA IAVNOST, lISTOPAD J 993.
~ u povodu insinuacija i manipuliranja mojim statusom u svojstvu
clana Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine. od strane musli-
manskog dijela clanova Predsjedni stva, te pokusaja nelegal nog i
nelegitimnogsmjenjivanja. izvjeScujem javnost 0 sljcdecim cinjenicama:
I . Izjavom ad 3. kol ovoza 1993. , koju sam potpisao zajedno s
gospodom Lasicem i Akmadzicem u Zenevi. jasno sam dao do znanja
razloge $Voje apstinencije lZ rada PredsjedniStva Bosne i Hercegovi ne.
Podsje6m da su ti razlozi bili i ostali boo je navedeno:
"Mi predstavni ci hrvatskog naroda u Predsjednistvu Bosne i Hcrce-
govine odlucili smo ne sudjelovati u radu PredsjedniStva dok ne prestanu
I 3 I
napadaji muslimanske vojske - Armije BiH - proliv hrvatskog naroda
Bosne I sjeverne Hercegovine, jer je Vrhovni
zapovlednik te vojske.' .
Dakle, la legaln! I legltimno, neposredno izabrani predstavnlk
hrvatskag naroda u Bosni I Hercegovinl 18. studenoga 1990. nisam
dao ostavku, nltlle Izborno tilelo zahtljeval0 mOj opozlv. To su jedina
dva naelna po Ustavu Republike Bosne I Hercegovine I Poslovnlku a
radu PredsJednistva kola omogucuju odlazak save runkcije, Niti jedan
od nllh nlje ispunjen, Stoga. uzurpiranJe moga poloZaja jest protuus-
tavno I de facto I de lure nelegalno.
2. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, kao poll -
tleka stranka pobJednica na prvim demokratsklm Izborima, i jedinl izraz
polltleke volle hrvatskog naroda, Ima suvereno i autonomno pravo za-
stupanla hrvatsklh Interesa u Bosn! I Hercegov!nl. Nikakve druge para-
legltimne organlzaclle to pravo nlsu ostvarl1e demokratskim putem.
3. Sve paralegltimne udruge kale na nedemakratskl pakulavalu
supstltuiratl mole clanstvo u Predslednlstvu. kale Ie zamrznuto zbog
agreslJe na hrvatskl narod I nlegovo pravo u Basn! I Hercegovl nl. izravno
se stavlJaJu U slu!bu ollgarhljsko nepotlstickih snaga. Svak! takav
anga.tman Ie otvorena lzdaja ukupnog hrvatskog nacionalnog bi ca
Bosne I Hercegovlne.
4, Sukladno navodima mole lzjave ad 3. kolovoza 1993. ja cu
nastavltl svoju du.tnost PredsJednlstva 1 time pomocl
I restltucljl demokratskag clvillziranog ustroja dr-lave Boone
i Hercegovtne te oCuvanJu legltlmlteta i legaliteta hrv.atskih naclonalnih
interesa i prava u Basnl i Hercegovlnl elm prestanu razlozl kelt su
dovell do mole apstlnentile u radu Predslednlltva.
5, Temellni Interes hrvatskog naroda u Bosnl i Hercegovinl Ie
pravedan i sveprihvatljiv mir. Nema pravednog rata I nepravednog mira
u Bosnll Hereegovlnl. Taka postavliena dvolba Ie umletna. Trodlm odmah
132
bezuvjelan preslanak napadnih djelovan)a i povlacen)e muslimanske
vojske s okupi ranih hrvatsklh prostora kao lemeljnl preduvjel ocuvanJa
Icgilimileta i legaliteta demokratske instltucije koju predstavljam."
Naprijed navedena mola izjava dostavl jena je preko HI NE i HABENE
svim dncvnim listovima - glavnim u Rcpublici Hrvalskoj ; Republlcl
Bosne I Hercegovine. NI ova Izjava nije bil a dovoljna AIi)1 Izelbegovlcu
i njegovim Istomisljenicima, da me opozovu s duznosti elana Pr
edsjedni!tva Republlke Bosne i Hercegovine 20. Ilstopada 1993.
godine.
7. RATNO PREDSIEDNISTVO Alli E IZETBEGOVICA
Nezadovoljan drZanjem hr vatski m elanova Ralnog predsjednistva
pri je. lijekom I poslije Zenevske konferenci je, Alija Izelbt'coviczajedno
sa svojim istomiSljeniclma donasi 20. listopada 1993. neustavnu Odluku
a opozivu 5 du!nosti l lanova Ral nog predsjedniStva Mire Lasiea i Franje
Borasa. kola se predocava.
Ovom se Odlukom Ali/a Izclbcgov/cprema nama odnosi kao prema
obicnim slui.benici ma. Podsjetio bih lltatelja da smo Allja Izelbegovfc
i ja u studenom 1990. izabrani za clanove RBiH. Sarno
vol jom naroda koj; me je izabrao demokratskim putem iii mojom osob-
nom !elJam moglo mi Je prestati clanstvo u Predsjednl!tvu. Ne! to ranlje,
krajem kolovoza 1993 .. iskljucen je i MlleAkmadzlc. predsjednik V1ade
RBiH. koji je bio clan Ratnog predsjednistva RBiH.
Umjesto mene u Raina predsjedniStva RBiH koopti ran Ie IvoKomflt.
koji ie bio na !isti SKBiH-SDP. a po rezultati ma glasovanJa na trecem
mjestu , tj . iza mene. Umjesta Mire Lasla ponovna je vracen u Rai na
predsjedniStvo Stjepan Kljujic. koji je svojevoljno podnlo ostavku i na-
puslio Ralno predsjedniStvo RBiH. Pretpostavl jam da ie, kad su iskljueenl
133
hrvatski clanov!. ikljucen i Rkret Abdie. a umjcsto njega koopti ran je
Nijaz Durakovic, kaji je bio na [isti SKBiH-SDP. Nakon ovih neustavnih
promjena u Ratnom predsjednistvu RBiH Alija Izetbecovic je uveo u
njegovo Clanstvo pet bivSih clanova Centralnog komiteta Saveza kI-
munista Bosne i Hercegavine i KljujiCa. koji je bio kapctan INA.
U vrijemc najzesCih napada muslimanske vojske na hrvatski narod u
srediSnjoj Bosni. ulaze na neustavan naCin lvo Komsiii 5tjepan Kljuji{
u Ratno predsjednistvo RBiH. odnosno u vrhovno zapovjedni5tvo mu-
slimanske vojske. kako hi pomogli Aliji Izetbegoviiu da pred sVi jetom
prikaze legitimnost i multietnienost Ratnog predsjcdniStva i da prikrije
niz ncustavnih radnji koje su uCinjcne prilikom formiranja Ratnog pr-
edsjedniStva. Alija Izetbegovicje na taj naein oSigurao potpunu poslu-
snost u stavov[ma u rjesavanju unutarnjih i vanjskih pilanja Bosne i
Hercegovine. Preko Ratnog predsjednistva RBiH Izelbegovieje mogao
"Iegalno i legitimno" provoditi svoju islamsku politiku, narocito u odnosu
na Hrvate u BiH. jer je za takvu politiku dobio pokrice u KOrnS/eu i
Kljujicu. Prilikom ulaska u Ratno predsjednistvo lvo KomSic je pred
Alijom Izetbcgovicem I. studenoga 1993. dao sveeanu izjavu koja
glasi: "Usao sam u Predsjednistvo na temelju rezultata izhora 1990. i
na pri jedlog Hrvatske scl jacke stranke Basne i Hercegovine i Hrvatskog
koordi nacij skog odbora u kojem se nalaze najznacajni je institucije
hrvalskog nacionalnog korpusa: HDZ Sarajevo. HSSBiH. HVO
Sarajevo, Hrvatsko kulturno drustvo Napredak, Caritas, Hrvatska
gospodarska zborni ca. Franjevaeka provincija Bosna Srebrena i
Vrhbosanska nadbiskupija. Moj rad u PredsjedniStvu U ovom prijelaznom
razdoblju do konacnog razrjesenja krize bio hi osigurati strategijske
interese hrvatskog naroda, a oni su iskazani u 5to skorijem prekidaniu
rata, opstanku hrvatskog naroda na njegovim ognjistima i ravnopravnost
5 drugim narodima kOii zive u BiH kao drZavnu zajednicu ravnopravnih
naroda. harem na onom minimumu do koga se doslo na zenevskim
134
pregovorima, te obnavljanj u medusobnog povjerenja naroda Bosne i
Hercegovi ne. Za to cu tm3ti ne sarno hrvatskih institucija koje
sam spomenuo vee. nadam se, hrvatske politi ke u cijelosti. Tome ot-
vorenu podrsku daje cjelokupna poli ticka oporba u Hrvatskoj, a za to
postaji blagonakl onost i hrvatskih vlasti."
19
U svezi s Cianstvom /ve
Komsiea u Predsjednistvu Alije Izetbegoviea i njegovorn svecanom
izjavom, Kristina Ban dalje piSe; dana nakon Komsiceva
primanja u Izetbegovicevo Predsjedni stvo prestal a je postojati jedna
od organizacija koia je dui nasniku Saveza komunista BiH
navodno dab potporu da ude u Predsjednistvo. HVO Sarajevo je nasi lno
transformiran u postroj be Armije BiH (kasni je cak prei menovana u
"Lahku U cilju uvjeravanj a Hrvata da to ucine 'dragovoljno'
pri mijenjene su i neke brutalne mjere, pa su taka pojedinci tjerani gutati
bunice, spaljena je hrvatska zastava. Zapovjednik Zelie je uhicen, a
torturi ie bio podvrgnut i natelnik brigade Vu/ii. Vise pripadnika HVO-
a je zatvoreno. Izlofeni su i drugim ponizenjima, veliki se broj mladih
sarajevskih Hrvata na bijeg. Ostali su starf. 0 njima Opel niie
imao tko skrbiti. U 5amom Saraievu, dakle, pred Komsiccvim 'nasom'
dosla je do taka teSkih povreda Ijudskih prava da su tak i ombudsmeni
Federacije aznaci li ovaj grad kao mjesto gdje se prava Ijudi kr.se vise
nego bil o gdje drugdje u Federacljl.
lpak, KomJici drugovi (Kljujit. primjerice) nisu se povlacili. I dalje
su sjedili u Predsjednistvu, dajuCi mu i pred damacom i pred
svijetom atrlbut multi etnit ke instituci je. Ta !to se radilo sarno 0 formalnoj
multietnit nosti, i sto je njihova sjedenje u fOleljama Izetbegoviceva
zapravo vlastima otvarato
prostar da s manj e posljedi ca krSe Ijudska prava (stanavi. zapo!ljavanje,
pritisci. taleriranje krada i sl.), ocito je po misljenj u Komsiea t drugova,
bil a u svrhu 'ostvarenja hrvatskih strategijskih interesa'.
't lsIO,Sl laIl31 37.
135
Tek je nakon gradackog slucaja Komsic je 'poceo vjerovatr, Nije
vjcrovao nakon odlaska desctina tisuCa Hrvata ... otkaza hrvatskim di-
rektorima ... bezobzirni h natpisa u tisku ... nakon stambene poli tike .. .
koja je mnoge I-\rvate dovela do oeaja ... nakon svinjeUne. 'eroUke' .. .
'mlacenja' Bugojna i spornih izjava duznosnika."
136
)
N.1 0500"U LI tl.ck:e S. i 3. nao UstllY Re-
publ ikc Bosne i Hel'cc;o'linc i tlan. 13a, Z&kon .. 0 izboru i
OPO%!"u clonova Rilpublike Sosne i Hcrccqovlne,
("Sl\ltbcni list SRBiH",broj .21/90, 28/90, 29/!loJ 1 C"Slufbc-
nl list RS1H" broj: 2/92 i 17/93 J. Predsjedniia;vo Republike
Bosne i Hercegovina, TIl; sjednici od 20.oktobJ''' 199)9OO1ne,
donljelo je
O:DLUKU
o o?Ozn't) DutNOSTI tu....'lOV .....
PREOSJEDNISTVA R2PUaLl KE BOSHE I HERCEGOVINE
I
Opozivaju 50 duinoatl clana Pr cdsjedniitva Republi -
ke Bosnc i Hercegovine <;I..I.NJO 5ORJ.S i N!RO L1I.SIC 20. ekto-
brem 1993.9001no.
II
OVIl odluku u l i stu RBiH".
Broj: 02-111-628/93
2.o.oktobra 1993.<;;00.
Sarajevo
1.(
.
,
/ , .
. -
. " .
."-"/. -{. ... -:-<-L.
"'I'IIDSJDNIK
RBiH
(,
137

138
VIII. RAT IZMEDU HRVATA I
MUSLIMANA
I. UZROCI RATA
Rat izmeau Hrvata i Musl imana koji se dogodio pocctkom 1993.
irna duboke korijene u povijesti aba naroda. Medutim. mi se necemo
baviti njegovim uzrocima dalje od 1990.0 uzrocima iz daljnje povijesti
je mnogo pisano na drugim mjestima. Za nase potrebe mi cerna se
ovdje ogranicili na uzroke koji proizlaze iz samih predizbornih slranackih
programa 1990 .. pa do pocetka ratnih sukoha u 1993.
Program Stranke demokratske akcije. na Cijem je (elu A/iji!
Izetbegovic. odnosi se na gradane u bivSoj lugoslaviji. narocito u Bosni
i Hercegovini, koji pripadaju "muslimanslom povijesnom krugu". Ova
ie temeljno nacelo kaje dalje ukazuje da ce se ova stranka zalagati za
demokraciju i ravnopravnost, te se fijee; mnogo pula javljaju u njezinom
programu, ali prvenstveno za muslimanski narod i za one gradane
lugoslavije "koji prihvaeaju program i ciljeve stranke. Glede drZavno-
pravnog uredenja, u programu stranke podrzava se /ugoslavija kao
federalno uredena drZava s postojecim granicama republike.
Hrvatska demokratska zajednica je u svom programu najavila da ce
se zalagati za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH s ravnopravnoscu
ostala dva naroda i gradana drugih naroda i narodnosti. U njezinu
programu ne trazi se nista vise i niSta manje za pripadnike hrvatskog
naroda u odnosu na pripadnike ostalih naroda i narodnosti. HDZ se
zalagala za konfederalno uredenje bivSe lugoslavije sa sest dTiava u
139
postojeCim republickim granicama. U programima ove dVi je stranke
razliciti su pristupi drZavno-pravnom uredenju BiH u sklopu bivse lu-
goslavije. Federalno uredenje je odgovaralo Stranci demokratske akci je,
jer bi u tom sluCaju svi Muslimani livjeli u jednoj, jugoslavenskoj drZavi.
Zbog toga se vee u programskoj deklaradji zahtijeva "kulturno-pros-
vjetna autonomija za muslimansko stanovnistvo SandZaka". Ono sto je
odgovaralo srpskoj imperijalnoj politici da svi Srbi zive u jednoj drZavi,
to je odgovaralo Strand demokratske akcije. voditeljici muslimanskih
vjernika i pripadnika muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini. Radi
isline, treba ovdje naves!i da je Skupstina SRBiH polovicom listopada
199 1 .. glasovima hrvatskih i muslimanskih zastupnika. usvojila dvije
rezolucije 0 suverenitetu Bosne i Hercegovine" i njezinu povlacenju iz
jugoslavenske federaci je. Ove su rezolucije usvojene tek onda kad je
INA zajedno sa srpskim paravojnim oruzanim snagama okupirala Bosnu
i Hercegovi nu (osim krajeva u kojima se hrvatski narod tome usprotivio)
i kada je SOS organi zi rala svoja autonomna podrucja (SAO) u Bi H.
Obje stranke, HOZ i SDA. iako su se u nekim programski m nacelima
razlikovale, udruzile su se u predizbornim aktivnostima i jedno vrijeme
nakon izbora protiv Srpske demokratske. stranke kOja je predvodila
srpsku imperijalnu poli tiku u Bosni i Hercegovi ni. ana je, dakle, znaclla
zajednicku opasnost za hrvatski i muslimanski nared u Basn! i Herceg-
ovini i izvan nje. Medutim, dvolicnost vodstva Stranke demokratske
akcije dosla je do izraZaja kod glasovanja za clanove Predsjednistva
SRBiH. Vodstvo obje stranke dogovorilo se da za kandidate i jedne i
druge stranke glasuju stranacki prip<ldnici i njihovi simpatizeri iz ob<l
n<lfoda. Na nekolikl dana prije sami h izbora SOA izdaje na-
pulak svojim podrucnim odborima da se ne glasuje za kandidate HOZ-
a nego za kandidate iz reda hrvatskog naroda koji su clanovi SKBiH-
SOP (Iva J<iJmfiCj iii neke druge stranke. Sto se dogodilo? Dogodilo se
to da su kandidati HDZ-a. zahvaljujuCi sarno biraCi ma iz reda hrvatskog
naroda klji su ciali preko 85% svojih glasova, pobijedili i postali clanovima
140
Zahvaljujuci glasovima hrvatskog naroda. jeT je HDZ
ostala kod ranljeg dogovora. i Alija!zelbegovicje postao , Ianom Pred-
sJedniStva. U suprotnom s]ucaju. clanom PredsjedniStva postao bi Nijaz
Durakovie.
SDA imalo je drukciji pristup obrani Bosne i Hercegovine
u usporedbl s HDZ-om od .prvi h incidentnih situacija sa srpskim
agresorom. pa do rata u Hrvatskoj. dakle. do sllecnja 1992.
Allja Izetbegowt rekao Ie cesto da rat izmedu srpskog agresora i hrva-
tskog naroda u Hrvatskoj i Basni i Hercegovini nije njegov rat. Pr-
RB1H nile poduzimalo da sprijeci prelazak redovnog
sastava INA. srpskih paravojnlh skupina. cetnika i drugih s bosansko-
hercegovackog teritorija na susjedna podrucla Republike Hrvatske
(zapadna Siavonila. Uka. Banovlna, Kordun, Knl n i Dubrovnik) i hrvatska
podrucja u Bosn] i Hercegovini (Ravno, Mostar. Capljina. Kupre.s i
Bosanskl Brod). Za c1lelo to vrijeme vodstvo SDA. posebno Ali/a
IzelbcG0vic. "a!ikuje- s generalom L.f!ljkom Kadijevicem glede ocuvanja
neutralnosti Bosne i Hercegovlne s obzirom na sukob izmedu Hrvata i
Srba na prostorlma bivk lugoslavlJe. Za nasliJe srpskog agresora na
podrucla Bosne i Hercegovl ne. posebno na prost ore naseljene
muslimanskim narodom. tu I tamo protestira ill pregovara. dok pripreme
hrvatskog naroda z.a obranu Bosne I Hercegovine, kroz HZHB i HVO,
nazlva separatlzmom. smatrajuci Ih paravojnlm 1 paradrfavnlm
elementlma.
Kod prvih medunarodnlh razgovora u vellacll o!ulku 1992. Afij.
Izetlxgovic ostaje doslJedan programskom naceiu SDA - "gradanska
republlka ill gradanskl rat". Nalme, Cutllielrov plan, koil le predvldao
kantonalno ustrolstvo Bosne i Hercegovine s tri konsUtutlvne jedlnlce.
Alii' Izelbegovlcprvo a zatlm ga odbacuie. Pomocu hrvats-
kl h glasova na referendumu. koli je organlzlran 29. veljate i I. ofujka
1992 .. dobiVa medunarodno prlznanle Bosne I Hercegovinc:. alii dalje
141
odbija ravnopravno sudjelovanje HVO-a u insl itudjama Republike Bosne
i Hercegovine.
2. POCETNI RATNI IZGREDI IZMEDU HVO-, I ARMIIE BiH
Bio sam u BusovaCi kod Oarija Kordiea 13. sVibnja 1992 .. kad sam
dobio izvjclce iz Zenice u svezi s prvim sukobima izmedu Hrvatskog
vijeea obrane i muslimanskc Teritorijalne obrane. Slo sc to dogodil o?
Krajem lravnja 1992. HVa je preuzeo vojarnu INA u Kaoniku kod
Busovace. Muslimanska TO i7 7.enice je Irazila podjelu orui.ja i ostale
opreme. iake nisu sudjeloval i u njezinu zauzimanju. Tom je prigodom
doslo do sukoba. sukob se dogodio poeetkom svibnja 1992.
naken su pripadnici !-IVO-a zauzeli vojarnu INA u selu Slimenu.
Muslimani. unatoc tome nisu sudjelovali u pregovori ma, traze
podjelu oruzja po svojim kriterijima. Spomenulog dana. poslije
IXJdne, doSao je naceinik Sekreterijala unutarnj ih poslova opCine Zenica
Scad Beganovic s jednim civilom kod Darija Kordi ca u TIsovac kod
Busovace. Na l orn sastanku. kojem sam i ja prisuslvovao, dogovoriU
smo se da uhuduce ne bude sUcnih izgreda izmedu HVO-a i muslimanske
TO.
Od 25. sVibnja do kraJa lipnja 19?2. organi zirao sam nekoliko
sastanaka u srcdiSnjoj Bosni izmedu HDZ -a i HVO-a, s jedne strane. i
SDA iTO-a, s druge strane. Na svim tim saslandma raspravljalo se
izgredima HVO-a iTO-a. suradnji HDZ-a i SDA kao i rumi srpskog
pucanstva koje ie ostalo na tim podrucjima. Prigodom ovih posjeta.
prije iii posUje zajednickih sastanaka. razgovarao sam s predstavnicima
HOZ-a i HVO-a. Katolicke crkve i drugih lokalnih hrvatskih institucija.
lO Rillni z/otim fJild HrVi/Umil Bosne Ilkragoonc. CPO. SaraJeVo. 1996 .. sir. 2.
142
Na sastanku u Novom Travniku, koj! je odrian krajem sVibnja 1992 ..
upoznat sam 0 trag!cnoj pog!biji lr!naesterice pripadnika HVO-a na
planini Vlasi( kaje su 15. svibnja 1992. ubili pripadnici INA i drugih
srpski h paravojnih jedinica. U Zenici, na sastanku 24. lipnja 1992.,
saznao sam 0 upadu muslimanske TO u srpska sela Katiei i Predjele. u
namjeri da ih opljackaju i zapale. HVO iz Busovace je poslao svoju
policiju da zastiti Srbe u spomenutim selima. Tom je prigodom doslo
do 5ukoba izmcdu policije HVO-a iTO-a. U tom sukobu jedan je
policajac HVO-a poginuo i tri su ranjena. a tri su pripadnika TO-a
poginula i nekomv ih je ranjeno.
Na pavratku iz Kraljeve Sutjcskc. Zenice i Viteza navratio sam u
Stozer HVO-a Uskoplje-Gornji Vakuf. Tom su me prilikom domaeini
upoznali da je muslimanskj TO na planini Radusi iz zasjede ubia celiri
easnika HVO-a. Nakon ovih dogadaja ucestali su 5ukobi izmedu HVO-
a i TO-a na ovam podrucju i oni su trajaH. nekad s manjim. nekad s
vedm intenzitetom. do ozujka 1994.
2. i 3. ozujka 1993. prisustvovao sam u Zenici. u dogovoru s
Ejupom Canicem. sastanku jzmeau HDZ-a i HVO-a. s jedne strane. i
SDA i Armij e BiH. 5 druge strane. Jz Mostara u Zenicu putovao sam
u pratnji Adm PafaliCa. zapovjednika Cetvrtog korpusa Armije BiH.
bojnika Jasmina jaganjCiJ i Valentina CoriCa, zapovjednika Vojne policije
HVO-a. Sastanak je odrZan u organizadji UNPROFOR-a i promatraca
Europske zajednice. 5 hrvatske strane sastanku su prisustvovali. pored
(llene, pukovnik Tihomir BlaSkici eelni ljudi zenickog HDZ-a. 5 musl-
imanske strane bili su prisulni zapovjednici I. . II. i III. korpusa Armije i
lokalni celnici SDA. Nije mi poznato zaslo Ejup Canic niie doSao na
sastanak, iaka mi je telefonom obecao da ce biti prisutan. Sastanku nije
bio prisutan ni Ari! PaSalii. iako smo iz Mostara zajedno putovali u
istoj namjeri. Na sastanku je izvrsena analiza politicke i vojne si luaci je
u srednjoj Bosni. Zaklj uceno je da su sve 'eSci sukobi izmedu HVO-a
143
i Armije BiH i da mogu poprimiti velike razmi ere ukoliko se s obie
strane ne bude utjecalo na njihovo smirivanje. Oogovorene su razne
mj ere kOje svaka strana treba uraditi na terenu pod svojom kontrolom,
a sto zajedno s UNPROFOR-om, sve u cilju izbjegavanja daljnjih sukoba.
Primijetio sam da ie na sastanku pukavnik Blaskicimao u svojoj biljeZnici
detal jno opisane dogadaje i medusobne sukobe knji su se dogodili na
raznim lokalitetima srednje Bosne. Na sastanku se ravnopravno nosio
sa Z3povjednicima triju karpusa Armije BiH. Uspjcl no je polemizirao s
njima oko njihova videnja dogadaja i sukoba kao i s predstavnicima
UN-a i EZ-a. Nakon povratka u Vitez prieao mi je Blaskic da je do
ovog sastanka u Zenici u medusobnim sukoblma HVO-a i Armije BiH
poginulo oka 350 vojnika i (ivila, dva puta vise na muslimanskoj nego
na hrvatskoj strani. S ovoliko zrtava i vojne tehnike koliko imamo
zajedno, rekao je dalje, mogli smo osloboditi od srpskog agresora ok-
upirane dijelove Travnika. planinu Vlasic. Donji Vakuf. jaj ce, Bugojno i
Kupres. Bio je vidno uzbuden zbog nepotrebnih Ijudskih zrtava kaje
su pale s jedne i druge strane. Dalje mi je doslovno rekao: "Franjo.
muslimanska Armija BiH priprema se za rat s nama Hrvatima. Sami
kazu, nismo se pripremali za rat sa Srbima, alismo se dobro pripremili
za rat s Hrvatima. ~
Zadnji mOj posjet, pred masovne napade Armije BiH na hrvatske
krajeve u srednjoj Bosni. bio je 26. i 27. ozujka 1993. Sastanak je
ponavno adrian u Zenici u organizaciji UN-a i EZ-a. I na ovaj sastanak
je trehao doei, prema telefonskom dogovoru, Ejup Ganiciz Sarajeva.
ali i ovaj put nije dosao. S hrvatske strane, pored mene. bio je ponavno
pukovnik 7ihomir Blaskiel eelnlljudi HDZ-a iz Zenice. S muslimanske
strane bili su prisutni zapovjednlk III. karpusa Armije BiH u Zenici sa
suradnicima i muslimansko lokalno palitieko rukovodstvo. IzvrSena ie
analiza dogovorenlh miera sa sas{anka 2. i 3. ozujka 1992. Zakljueeno
je da niSta nije uradeno na dogovorenim mjerama i da je stanje pogo-
144
rSano. Blaskic je i tom prigodom argumentirano dokazivao da se mu-
slimanska Armija sprema za napade velikih razmJera na hrvatska
dokazujuCi raspored pojedi nih brigada Armije od i
Kiseljaka do Travnika i rasporedivanje musl imanskih brigada prema
i Zepcu. I ovog se puta dogovoril o a mjerama kOje bi trebal e
uljecati na izbjegaV3nje rata izmedu HVO-a i Armije BiH. Izmedu
ostalog. dogovoreno je da se organizira zajednicka ophodnj a izmcdu
Busovace i Kiseljaka u koli ma-transporterima UNPROFOR-a. Hrvatskoj
je strani odgovarao ovaj zakl jueak. jer je muslimanska Armija na jednom
mj estu prekinula ovaj put.
Vratio sam se u Mostar 2&. o!ujka 1993. Nekolikl dana nakon
povratka razgovarao sam l el efonom s nhomirom Blaskicem. Rekaa mi
ie da se muslimanska Armija ne pridr.!ava zadnjeg dagovora u Zenici.
Naprotiv, sve su vidniji pokrcti muslimanskih oruZanih snaga i sve ceki
napadi na hrvatska sela i gradove. Oko 10. travnja 1993. nlje mi bi la
dalje moguce telefonski razgovarali ni s kim u srednjaj Basni jer je taj
kraj praglaSen s jedne i druge strane ratnam zonom. Taka je prestao
moj ncposredni uvid u ratna zbivanja u ovom kraju.
3. RAT IZMEDU HVO-a 1 ARMI JE BiH U MOSTARU
3. I. Oslobodenj e Mostara ocI srpskog agresora
Krajem rujna 1991 . ie aka 20 DOO rezervista INA zajedno s
raznim paravojnim srpskim skupinama u i aka Mostara. Sva 000103
brda ab) Mostara. s izuzetkam puta za Gorance i dalje za Brijeg.
bila su zaposjednuta. Manie snage zaposj ele su i selo
kale se nalazi na desnoj stranl rlieke Neretve iSpod Mastara. prema
145
Capliini. Cili ovog prelaska bio Ie. nesto kasnije. veCirn agresorskim
snagama: "presjeCi komunikaciju juzno od Mostara. te na taj naein
stvoriti preduvjete snagama kOje je trebalo ocekivati iz smjeru Knina."
Pocetkom travnja otpocelo je granatiranje Mostara s okolnih brda. U
samom su se gradu vodile sporadicne barbe izmedu pripadnika HVO-
a i agresorskih snaga. U gradu je nastao opei kaos. Agresor je pljackao
gospodarske objekte i obiteljske kuce. odvodio civilno pucanstvo u
zarobljenistvo i vojno je djelovao. nasumice. po civilnim, gospodarskim
i drugim objektima.
ShvativSi da je grad Mostar prepusten i ostavljen od bilo kakve
pamaCi Ratnog predsjedniStva RBiH, Krizni stab opCine. na ce!u s
Mi livojem Gagrom. gradonace!nikom opCine. donio je 29. travnja
[992. Odluku 0 prepustanju zasti t e i obrane grada Mostara Hrvatskom
vijecu ,?hrane. OpCinskom stozeru Mostar.
21
U Odluci je receno da
HVO "cine pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda te pripadnika
drugih naroda i narodnosti kop priznaju legalne vlasti Republike Bosne
i Hercegovine i koiima iskazu svoju 10jalnos1." Odlukom je omoguceno
da i Muslimani mogu form irati svoje pasebne vajne farmacije kaje se
trebaju staviti pod jedinstveno zapovjednistvo HVO-a, OpCinski stoier
Mostar. Glede nacionalnog sastava zapovjednog kadra HVO-a, on je
trebao oogavarati nacionalnom sastavu aktivnih vojnika. Odlukom su
proglaSeni JNA i druge paravojne jedinice neprijateljskim i okupatorskim
na podrucju opCi ne Mostar. Medutim, Ratno predsjednistvo RBiH.
svojom Uredbom od 27. travnja 1992., ne proglaSava ih pravim ag-
resorskim imenom. nego trafi s;amo njihova povlacenje s teritorija
Mostara.
Svoju obitelj sam evakuirao 9. sVibnja 1992. iz Mostara u Vitinu
kod sestre i zeta. Iseljenje obitelji iz Mostara izvrSio sam putem za
Gorance koji je bio stalno pod neprijatelj.skom vatrom. Pocetkom
11 lsto. strana 243.
146
kolovoza 1992. preselio sam obitelj u Makarsku, hotel "Park", odaklc
sam je pocctkom listopada 1992, vratio u Mostar. Sa sinom Zeljkam,
dok je obitelj bi la izvan Mostara. bio sam stal no u Mostaru. Naravno.
povremeno sam izlazio iz Mostara da bi h obavljao duznosti elana Ratnog
predsjednistva u Bosni i Hercegovini i izvan nje.
3.2. Rat izmedu HVO-a i Armije Bili
U oslobadanju Mostara od celniCke agresije u postrajbama HVO-a
sudjelava!a je i jedna manja skupi na vojnika Muslimana s bojnikom
Jasminom Jaganjcem na celu. Musli manska vojska narastala je, poslije
oslobodenja Mostara. od bataljuna do IV. korpusa prije izbijanja
olvorenog sukaba 9. sVibnja 1993. u ncdjelju u 5.13 sati. Za nepunu
godinu dana Armija BiH sc rdativno brzo organizirala zloupotrijebivsi
pomac Hrvatskag vi jeca abrane. U Podveldi. prema cetnici ma. na!azili
su se hrvatski vojnici , dok se musl imanska Armija si rila i zauzimala
kljucne obj ekte u Mastaru i na istocnoj j na zapadnoj abal i rij elre Ne-
retve. Zgradu "'Vranicc"'. oko kaje sc 36 sati vodila borba izmedu
HVO-a i muslimanske Armije. napustio je HVO i taka dopustio useljenjc
Armije u zgradu pola godinc prije njihova otvorenag sukaba. Stanujem
blizu ove zgrade, u UUci Stjepana Radica 74. u zapadnom dijel u
Mostara. Ova mjeseca pri je sukoba Armi ja je imala postavlj eno "'mitra-
Ijeska gnijezdo"' na ul azu u zgradu u kojoj stanujem. Tjedan dana prije
sukoba posjetio sam Brunu 5topca. ministra obrane HVO-a u Mostaru.
i upoznao sam ga s ovom cinjeni com. Moli o sam ga da me upozori na
. vri jemc. ukoli ko se ocekuje napad Armi je. kako bi n isel io iz Mostara
obilelj. Obecao mi je da ce me upozoriti dva dana ranij e kad bude
saznao za muslimanski napad. Meoutim, nisam upozoren. pa prctpo-
sl avljam da je musl imanska Armija i u Mostaru, kao i u srednjoj Bosni,
dobro skrivala svoje prave namjere.
147
148
v
IX. WASHINGTON 18. OZUIKA 1994.
a) Washinglonski dogovor
Medunarodni rnocnici vladaju se u bosanskohercegovackoj tragediji
tacno onako kako je to najavio lord Pe!er Carrington u travnju 1992.
rekavsi rni: "Ukolik:J se nc dogovorite. Ini cerna vas pustiti da se medu-
sobno poubijate, pa cerna vam mi namctnuU svoja rjeScnja." Upravo
se to lako i dogodilo u medusobnom sukobu Hrvata i Bosnjaka-Mus[i-
mana u Basni i Hercegovini. Obje strane bile su na jzmaku Ijudskih i
materijalnih snaga. Prijctila je rca Ina opasnost da lreci, prije godinu
dana zajednicki neprij3telj - srpski agrcsor. ne izvuce najvecu korist iz
avog sukoba i da uzme onih 25% lerilorija. koliko je ostalo od Basne i
Hercegovine mimo njegove kontrolc.
Ujedinjeni narodi i Europska zajednica pokazali su sve veCu
malaksalost i nemoc u rjdav,mju bosanskohercegovatke krize. Bill
Clinton. mudri predsjednik Sjedinjenih Americkih Drz.ava. veliki
zagovornik mirnog rjesavanja medudrhvnih i meduetnickih sporova.
pozvao je najvise predstavnike hrvatskog i
naroda 18. ozujka 1994. na dogovor u Washington. Na tom saslanku
sudjelovali su: uime hrvatskog naroda predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tudman i predsjednik Predsjedni ckog vijeca HRHB KreJimir
Zubaksa suradnicima; uime bosnjacko-muslimanskog naroda predsjednik
Ratnog predsjednistva Republike Bosne i HerccgovineAlija Izetbegovic
i predsjednik Vlade Haris Silajdlicsa suradnici ma. Kao svjedok razgovora
i dogovora bio je nazocan domaCi n. predsjcdnik Sjedi njenih Americkih
149
DrZava. Bill Ctinton. Nakon odrtanog saslanka potplsani su stjedeCi
dokumenti: 1. lzjava 0 nacrtu Ustava Federacije u Bosni i Hercegovinl
i suradnji s Hrvatskom i lekst Ustava, 2. Inslrumenti za zaslilu tjudskih
prava kOje je trebato ukljucili u Ustav Federaci je,"3. Okvirni sporazum
o uspostavi konfederacije izmeou Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske, 4. Sporazum 0 stobodnom prolazu podrucjem
Neuma i 5. Sporazum 0 slobodnom pri stupu Federacije BiH ladranskom
moru.
I. IZIAVA 0 NACRTU USTAVA
Izjavom je potvrden lekst Uslava Federacije BiH kao i dogovor 0
vojnim mjerama od 12. ozujka 1994. u Splitu i voj noj suradnji izmedu
Federacije BiH i Republike Hrvatske. Hrvatska i bosanska delegacija
obvezale su se da ce tekst Ustava predloziti Ustavotvornoj skupstini
kao Lemelj ni zakon Federacije BiH kOji oSigurava nacionalnu jednakost.
demokratskc odnose i najvise slandarde Ijudskih prava i sloboda. Pored
navedenog, lZjavom je dogovoreno sljedeee: da se osnuje zajednicka
skupina koja ce sluziti kao jedini predstavnik Bosnjaka i Hrvata u svim
pregovorima sa Srbima. da se trazi od Konferencije 0 europskoj
sigurnosti i suradnji (KESS) da imenuje ombudsmana za Bosnu i Herc-
egovinu i da se pozove Europska unija da sl o prije organizira svoju
admlnistrac.iju za OKrug Mostar. Izjavu su potpi sal i s hrvatske strane
Franjo Tudman i KreJimir Zubak. a s bosnjacke strane Alija Izelbegovit
i Hans Silajdlic.
1 SO
2. USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
U uvodnom dijelu Ustava govori se 0 utcmeljenju Fcdcracije na
nacelima Povel je UN-a, Opee deklaracije 0 Ijudskim pravima. Deklaratije
o nacelima Medunarodne konferencije 0 bivSoj Jugoslaviji na zasjedanju
u Londonu. te na temelju suvereniteta i lerilorijalne cjelovilosli Rcpubli ke
Bosne i Hercegoyine.
2.1. Uspostava Federacije Bi H
Bosnjaci i Hrvati . kao konslitutivni narodi Bosne i Hercegovine.
preoblikuju unutarnji \Jstroj terilorija 5 veCinskim bosnjackim i hrvatskim
pueanslvom 8iH u Federaciji BiH koja se sastoji od federalnih jedi nica
s jednaki m pravima i odgovornostima. Umjesto Muslimana. prvi se
put. u jed nom temeljnom zakonu Bosne i Hercegovine spominju Bosnjaci
kao narod. Do oyih razgovora medusobno su ratovali Hrvati i Muslimani
preko svojih postrojba HVO-a i muslimanske Armije BiH. Ie Ii ovo
zamka za hrvatski narocl u Bosni i Hercegovini, pokazat ce buducnost.
S ovlm preimenovanjem u Bosnjaka, Alija Izetbegovic je do sada pr-
omljenlo trl nacionalnosti, srpsku i muslimansku u bosnjacku, a za
Ejl1pa Ganica pretpostavljam ci a je promi jenio pet nacionalnosti
(crnogorsku, srpsku, jugoslavensku i musllmansku u bosnjacku). Glecle
statusa RBiH s veCinskim srpskim pucanstvom. dogovoreno je cia ce se
to rjeSavaU na miran nacin u pregovorima na Medunarodnoj konrerenci jl
o bivSoj lugoslavlji.
Federacija ce se sluzbeno zvatl: Fecleracija Bosne i Hercegovine s
glavnim graclom Sarajevom. Fecleracija BiH ce imati svoju zastavu,
himnu, grb, peeat I sva clruga znamenja uredena zakonom. Fecleraci ja
BIH se sastoji ad kantona-zupa. Nazivi kantona-zupa bit ce po gracl-
I 5 I
ovima. sjedistima njihovih vlam iii po regionalnim - zemljopisnim ka-
rakteri5tikarna.
U nacrtu Ustava govori se da ce sluzbeni jezici u Federaci ji BiH bHi
bosnjacki i hrvatski, a da ce sluzbeno pi smo bili latinica. I-IrvalSko-
srpski. odnosno srpsko-hrvatski jezik mijenja lrne u boSnjacki jezik. Ne
daj Boze da bude po onoj narodnoj: "Vuk dlaku mijenja. a cud nikada.-
Naravno. nilko nema pravo. pa ni ia. ulazlti u identiflkaciju jednog
naroda, ali nek' mi bude dopusleno primijetiti kako A1ij3 Izelbegovic
olako mijenja dasadasnja obiljeZja muslirnanskog naroda i kako se olako
odvaja od ostala dva naroda. Praksa je do sada pokazala. naken ovog
Sporazuma. tama gdje je bosnjacki narod u veeini. ne dopusta se nastava
u puckim i srednjim skalama. niti udzbenici na hrvalSkom jeziku. Pored
toga. prave se smetnje za uspostavu opCina s veCinskim hrvalSkim pu-
eanstvom. gdje bi se ostvarlvala 10kalna samouprava. njegovala kultura.
jezik. tradicija i druga obi l jeZja hrvatskog naroda. Postoj eca
administrativno-teritori jalna podjela u Bosni i Hercegovini napravlj ena
je u propal om socijalistickom sustavu na stetu hrvatskaga naroda. Na
ovo sam ukazivao u ZepCu 7. kalovoza 1992. Tada ie doslo do zucne
polemike 0 tome izmedu mene i nekih muslimanskih cel nika. kad sam
dao do znanja da ce Hrvati traziti svoje opcine u srednjoj Bosni s
hrvatskom veCinom. Prosle su trl godine od Washingtonskog dogovora.
predstavnici hrvatskog naroda nisu uspjeli. zbog smetnji 5vOg bosnjacio'Dg
partnera. u svome naumu da reorganiziraju postojeci opCinski sustav.
Na sjednici Zastupnickog doma HRHB kaja je odriana krajcm ozujka
1994. podrfao sam duh Washingtonskag dogovora. ali sam ukazao i
na odredene opasnosti, izmedu 05talog i na (ne)promiSljeno odricanje
bosnjackog partnera od d05adasnjeg 5VOg identiteta.
152
2.2. Ljudska pfava i temeljne slobode
U nacrtu Ustava fdeno je da ce Federacija BiH osigurati najvisu
razinu Ijudskih i gradanskih prava i sloboda predvidenih u odredeni m
medunarodnim dokumentima. Predvidena su prava izbjeglica i
prognanika na povratak njihovim domovima iii povrat imovine. Za zaStitu
ljudskih gradanskih prava. kao i za zaslitu izbjeglih i prognanih. pr-
edvideno je osnivanje Suda za Ijudska prava u sklopu sudske vlasl i
Federacije BiH.
Velika je uloga predvidcna ombudsmanima. Na razini Federacije
utemcljena su tri ombudsmana. po jedan Bosnjak i Hrvat i jcdan druge
nacionalnosl i. Svaki od njih imenuj e svoje zamjenike i potrebno
administrativno-tehni cko osoblje. Osnovna im je duznost sUUU ljudsko
dostojanstvo. prava i slobode zajamcene Ustavom. Posebice djeluju na
otklanjanju posl jedica etnickog Ciscenia. U svom radu trebaiu se
pridrZavati zakona i nacela pravdc i cudoreda. Oviasteni su kontrolirati
sve ustanove u Federaci ji BiH. kanlonima-zupama. opCinama i po-
jedinacne ustanove i flzicke osobe. Samostalno pokrecu poslupk kod
svih sudova i imaiu pravo na pomoc pravosudne polici je. Imaju pravo
uvida u sve sluzbene dokumente. ukljucujuCi i lajne. MandaI ombuds-
mana !raie onoliko vremena koliko Iraie predsjedniku Federacije i sucima
Vrhovnog suda.
2.3. Podj ela vlasti
Nacrtom Uslava utvrdena ie mjerodavnost na razini Fedcracije BiH
i kantona-zupa. U iskl jucivu mjerodavnost Federaci je BiH predvideno
je vodenje poslova obrane i zastite vanjskih granica. vanjskog predst-
avljanja. drZavl janslva. gospodarske politike. vanjske trgovine i nnanci ja.
suzbijanje medunarodnog kriminala. energetske politike i financi rani e
sredisnjih djelatnosti .
153
Zajednitke odgovornosti Federacije BiH i kant ona - .lupa jesu: ja-
mcenje i provedba Ijudskih prava. zdravstva. politike. ko-
munikacija j infrastrukture. socijalne politike. provedbe zakona i propisa
o drz.avljanstvu. uSeljavanja i azi l. lurizma i koristenja rudnih bogatstava.
Kantonima-zupama pripada sve one drugo sto nije u iskljuCivoj
mj erodavnosti Federacije BiH. posebice uspostava i nadziranje policijski h
snaga. stvaranje obrazovne i kulturne pol ilike, slambeno komunalna
politika. korgtenje lokalnog zemljisla j prostorna planiranje, politika
glede radio i te!evizijskih postaja, pravedba socijalne polit ike i flnanciranje
kantonalne vJastL
2.4. Ustroj savezne vlasti
2.4.1. Savezno zakonadavstvo
Na razln; Federacij e BiH predvidena je trodiooo viast!. i to na zako-
nodavnu. i sudsku. Zakonodavna vlast se u aba dama.
Zastupnickom domu I Damu naroda. Zastupnickl dam sastaji se ad
140 clanova, a Dam naroda ad 30 Bosnjaka. 30 Hrvata i jednag
braja pripadnika drugih naroda. MandaI clanava Zaslupnickog doma i
Doma naroda traje cetiri godine. Clanove Zastupnickog doma demo-
kratski biraju birati s pravom glasa na izravnim izborima na podrucju
cijele Federacije BiH. lzaslanici Doma naroda biraju se Iz redova clanova
kantonalnih zakanodavnih tijda.
Odluke zakOnodavnag tijela zahlijevaju odobrenje obaju domova.
osim oni h odluka za kaje je Usl avom predvideno da ih donosi jedan
dom. Odluke kaje su ad vitalnog interesa za bi lo koji od konstitutivnih
naroda, Bosnjaka iii Hrvata. trafe u Damu naroda pristanak veCine
izaslanika. ukljucujuCi veCi nu bosnjacki h iii hrvatskih jzaslanika. U praksl
se maze dagoditi da se veCina lzaslanika izjasni protiv pozivanja na
I S4
ovu odluku. Tada ce se formirati zajednicka komisija od i
hr vatski h izaslanlka u sklopu kaje ce se pokusati rijditi naslali
medunacionalni problem. Ukoliko ga kamisija ne rijeSi. pitanje ce rjeSavati
Ustavni sud po hilnom postupku.
Savezno zakonodavno tiido je odgovorno za donosenje odluka 0
izboru predsjednika i potpredsjednika Federaci je BiH. zaht jevu
Ustavnom sudu 0 smjeni predsjednika iii potpredsjednika, prihvaeanju
clan0V3 Vlade. donoSenju zakona koje predlaze federalna Vl ada. uporabi
vojne si le ad strane Federacije. ovlastenju kanlona da sklapaju sporazume
s drugim drZavama i medunarodnim organizacijama, davanju uputa
predsjedniku Vlade 0 vodenj u vanjske polilike. usvajanju medunarodnih
ugovora. fl nanciranju federal nih oruianih snaga. federalnom proracunu
i donosenju zakona Kojima se razrezuje porez.
2.4.2. Savezna Izvdna vlast
Predsjednik Federacije BiH je drtavni poglavar. Po jednog tlan. za
predsjednika i polpredsjednika imenuju bosnjacki i hrvatski predstavnici
iz svojih redova. IzOOr se vrsi veCi nom glasova. pojedinacno u oba
doma, ukljucujuCi veCinu OOsnjackih i hrvatskih zastupnika. Mandat
izabranih kandidata traje tri godine i to nai zmjenice po godinu dana.
Predsjednik i polpredsjednik ne mogu pripadati islam konstilutivnom
narodu.
Predsjednik Federacije Bi H je odgovoran za imenovanje Vlade.
sefova diplomatskih misija, vojnih duznasnika i sudaca savezni h sudova.
poslove vrhovnog zapovjednika. potpisiV<lnje odluka zakonodavnih tijela.
polpi sivanje i ratificiranje medunarodnih sparazuma, primanJe i akre-
diliranje veleposlanika i davanje pomilavanja.
Vlada se sastoj l ad predsjednika. polpredsjednika i ministara. ad
kojih svaki ima svog zamjenika. Predsjednik i potpredsjednik Vlade ne
mogu bili iz istag naroda. Isti je slucaj s ministrima i nJihavim zamje-
155
nieima. Predsjednik Vlade i predsjcdnik Fcdcracije BiH ne mogu potje-
eati iz istog naroda. Predsjednik Fedcraeije BiH. uz suglasnost pot-
predsjednika. imenuje V1adu. a za njezinu nominaeiju polrebno je oda-
brelJie vcCinc Zaslupnickog dama.
Predsjednik Vladc izvrSava i pravodi politiku i zakone i izvdava
sudske odluke. podnasi prijedlogc zakona. izraduje prijedfoge prol(l cuna
zakonodavnih lijela. Prcdsjednik Federaeije BiH i predsjednik V1ade
zajednicki su odgovorni za vodenjc vanjskih poslova.
2.4.3. Sudsl vo
Na razini Federaci je BiH prcdvideni su Uslavni sud. Vrhovni federalni
sud i Sud za Ijudska prava. Za sve fcdcralne sudove. u pravilu. vail
sljedece: sve sudbene ovlasti su nczavisne i aulonomne. svi sudski po-
stupei su olvareni. sue! ne mogu hili kazneno gonjeni za djela izvrkna
u sklopu njihave mjerodavnosli. pri svakom sudu jednak je broj
bosnjackih i hrvatskih sudaca. svi sud duznast do svoje 70.
godine. Ustanovl jena ie pravosudna palieija radi pomoC! svakom
federalnom sudu. njihov sastav Ireba odrai.avali ukupni sasl av pueanslva
Fedcraeije BiH.
Ustavni sud sasloji se od devet sudaca. Njegova je mjeradavnost u
razrjcSavanju sporava izmedu kantana-iupa. pojedinih
pojedinih kantana-zupa i srcdisnje vlaSti. pojedine opCinc i njezina
kanlona-zupe. pojedini h ustanova iii unular uslanove sredisnje vJasti.
Odluke Ustavnog suda su konacne i obvezujuce.
Vrhovni federalni sud ima najmanje deve! sudaca. a po saveznom
zakonu. moze i vise. Ovai sud ie najvisi i apelacijski federalni sud.
ukljucujuCi i odluke kantonalnih sudova kaje se odnose na Ustav. zakone
i propise Federacije BiH. Njegove su presude konacne i obvezujuce.
Sud za Ijudska prava sastoji se u pocelku ad trl suca i to po jednog
Bosnjaka, Hrvala i pripadnika drugih naroda. Ukoliko to budu potrebe
156
trazile. zakonom se moze imenovati i dodatni braj 5udaca. Njegove su
osnovne rnjcrodavnost i pitanja kOja se odnose na ustavnu iii drugu
zakonsku odredbu u svezi 5 Ijudskim pravima iii temeljnim slobodama.
2.5. Kantonalne vlasli
Svaki bnlon-zupa poduzimal ce mjere zastite prava i sloboda pr-
edvic1enih u Uslavu i dodatku Ustava. Svaki kanton moze preni jeti
svoje obveze na opCine na svom podrucju iii na sredisnj u vlasl. Na
svoje opdne moze prenijeli iz svoje mjerodavnosli podlove obrazovanja.
kulture. turizma. radija i televizij e. Kanloni s bosnjackim iii hrvatskim
veCinskim pueanstvom mogu osnovati vijece bntona radi uskladivanja
politikc i djelatnosli ad zajednickog interesa. Svaki kanton ima svaj
ustav.
2.S.I . Kantonalna zakonodavna lijela
Zakonodavna Ujela kanlona-zupe ima najmanje 30. a najvise 50
clanova i sastoji se ad jednag dama. MandaI zakonodavnog tijela traje
dVije gadine. a clanovi se biraju neposredno. demakratskim putem. za
ciidi kanton. Kantonalno zakonodavno tijdo odobrava ustav. bira pr-
edsjednika kantona-zupe. bira suee. odobrava proracun, donosi zakone
o ubiranju poreza i usvaja posl ovnik 0 svom radu.
2.5.2. IzvTsna vlast kantona-zupe
U izvrsnu vias! kantona-zupe spadaju predsjednik kantana i vlada.
Predsj ednik kantana-zupe bira se na cetiri godine izmec1u clanova za-
konodavnog tijela. vecinam glasova i ne moze biti izabran vise ad dva
pUla zaredom. Vladu kantona-zupe imenuje predsjednik kanlona-fupe.
a njezinu nominaeiju adobrava zakonodavno tiielo kantona-zupe
157
vecinom glasova. Vlada odraiava sastav pucanstva kao (jeline i
odgovorna je za provedbu kantonalne politike i zakona, pripremu
prijedloga proracuna, suradnju 5 ombudsmanima, nadzor izvr5enja
federalnih zakona i kantonalne policije.
2.5.3. Sudstvo kantona-zupe
Svaki kanton-zupa ima opCinskc i kantonal ne sudove kao prizivne u
odnosu na opCinske sudove. Kantonal ne suce imenuje predsjednik
kantona-zupe, a potvrduje se vecinom glasova Clanova zakonodavnog
tijela. Sastav suda treba odraZavati sastav pueanstva u 10m kanlonu.
2.6. OpCinska uprava
Svaka opCina u obnasanju svoji h duznosti poduzima sve 5tO je
potrebna u zaslili prava i sloboda svajih gradana, vodeci racuna pritom
o sastavu svoga pucanstva. Svaka opCina ima svoju samoupravu, svaj
status kaji je uskladen s Us!avom Federacije BiH, ustavom kantona-
zupe i kantonalnim zakonima.
Upravno vijece opCi ne sastoji se ad najmanje devet iii najviSe petnaest
clanava, a njihov mandat traje dvije godi ne. OpCinski se vijeenici biraju
na demokratski nacin i na izravnim opCinski m izbarima. Opcinsko up-
ravno vij ece je mjerodavno za usvajanj e apCi nskog statuta, izbor pred-
sjednika opCine, odobrenje proracuna i donasenje uredbe za ubiranje
poreza i donasenje drugih propisa i uredaba u izvrsavanju obveza
opCi ne.
Predsjednik apCine odgovoran je za pastavljanje i smjenjivanje du-
znosnika, provedbu politike i zakona, odnose s kantanal nim i federalnim
vlastima, suradnju s ombudsmanima, podnosenje izvjeStaja upravnom
vi jecu i javnosti a provedbi opCi nske politike i djelatnosti.
158
OpCinske sudove osniva i financira kantonalna vlada. Sudovi se mogu
osnivati i u suradnji s drugim opcinama. Suce opCinskih sudova imenuje
predsjednik vrhovnog kantonalnog suda. OpCinski sud. kao i sud na
visim razinama u Federaciji BiH, obnasaju svoju duzilost do svoje se-
damdescte godine.
2.7. Medunarodni odnosi
Medunarodni odnosi Federacije BiH temelje se na meaunarodnom
identitetu, teritorijalnoj cjelovi tosti i kontinuitetu Republike Bosne i He-
rcegovine. Medunarodno ponasanje Federacije BiH zasniva se na po-
stivanju medunarodnog prava i obveza iz medunarodnih ugovora i
rj davanje medunaradnih sporova mirnim putem. Zakoni Federadje
BiH trebaju sadriavati abveze iz medunarodnih ugovora te opCa pravila
medunarodnog prava. Predsjednik Federacije BiH potpisuje i ratificira
medunarodne ugovore, nakm sto ih je odobrilo zakonodavno federalno
tijela. Na preporuke vlade, predsjednik Federacij e BiH moze otkazati
medunarodne ugovorc aka to dopusta medunarodno pravo.
2.B. Prijelazne mjere
Uslavotvorna skupstina, kako je to predvideno u prijelaznim mjerama,
kOja je sastavljena ad zastupnika izabranim na izborima 1990. u
Skupstinu Republike Bosne i Hercegovine, usvojila je 30. ozujka 1994.
predlozeni tekst Ustava Federacije BiH, Na kasnijim zasjedanjima
izabrala je predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i to je sve sto
je uradila Ustavotvorna skupstina do rujanskih izbora 1996. Nije
izabrana vlada Federacije BiH, nega je na prostorima Bosne i He-
rcegovine kOja su bila pod wntrolom muslimanske Armije nastavila dj-
elovati Vlada RBiH, a na prostorima 80sne i Hercegovine koja su hila
159
~ - - - - ~ - - - - - - - -
pod kontrolom HVO-a djclovala je Vlada Hrvatskc Rcpublike Herceg
Bosnc. Takvo djelovanje V1ade HRHB zasnivalo se na stavu 3. ( lanka
I I . Prij claznih mjera, !<ojl glasi : "Oak se ne izaberu privrcmeni fedcralni.
kantonalni i opeinski duznosnici u skladu 5 (Iankom 3. IX. poglavl ja
UstavJ, sadasnj a adrninistrati vna organizacija asta! ce na snazi U sklopu
Federacije Bi l-1. oslm U opCi ni grada Mostara, kojim ce upravljati upra-
vitelj Europske uni jc kroz razdoblj e od dVije godine. "
3. KONFEDERACIIA IZMEfJU FEDERACIIE Bt H 1
REPUBLIKE HRVATSKE
U Washingtonu je ! 8. ozujka 1994. dogovorena uspostava ko-
nfederacije izmedu Federacije 5i H i Rcpublikc Hrvatskc. Uspostavom
konfederacije ne bi se tnijenjao medunarodni identitet ni pravni subjck-
tivitel Hr vatske i Fcdcracije BiH. Za uskladivanje svoj ih politika i
aklivnosti unutar konfederacije dogovoreno je osni vanje kmfederativ-
nog vijeca. Svaka je strana trebala imati jednak broi clanova u vijecu.
Trebalo ie odmah uspostaviti suradni u i razvijati zajednicku pol itiku
za: transport. encrgiju. okelis, slobodno trziste, carine. obnovu go-
spodarstva. zdravstvenu zastitu. kulturu, znanost i obrazovanje. mi-
graci ju. imigraciju, organi zirani kriminal. tcrorizam. narkotike. uspo-
stavu slobodne zone, carinske unije. zaiednickog trziSta i monetarne
uniie. Narocitd je istaknuto da ce se ugovorne strane u sto skorije
vrijeme sporazumjeti 0 obrambcnim pitanjima. ukl jucujuCi uskladivanje
obrambene politike i uspostavu zajednicki h zapovjednistava.
Predsjednislvo RBiH (Aliie Izetbegovibl nije dopustilo razvoi dr-
Zavno-pravnih ustanova Federacije Bi H. zbog (ega nije nista ni ostvareno
ad dogovorenog 0 uspostavi konfederacije do danasnji h dana. Prestanak
ratnih sukoba izmedu HVO-a i muslimanske Armije ostvaren ie pri je
Washingtona, dogovorom u Spl itu 12. ozujka 1994 .. a u Washingtonu
160
je 10 polvrdcno ad najvisih predstavnika obje drz.ave, uz prisutnost
predsjednika Sjedinjenih Oriava Billa Clintona. Uz tekst
Sporazuma 0 uspostavl konfederacije izmedu Federacije BiH i Republike
Hrvatske dodana su druga dva teksla sporazuma, ' 0 kojima se dalje
govori.
4. SPORAZUM OSLOBODNOM PROlAZU PODRUCIEM NEUMA
OpCina Neum, s 98% hrvatskim pucanstvom, pripada Federaciji
BiH i razdvaja kopneni teritorij Republikc Hrvatske na dva dijela. Zbog
toga su obje strane smatrale potrebnim, vee u Washingtonu 18. ozujka
1994., a istodobno s ostaUm sporazumima, sastaviti lekst Sporazuma
a slobodnom prolazu podrucjem Neuma. Ovim Sporazumom Federaci ja
BiH se obvezuje omogueiti neograniceni tranzit. u i iz Hrvatske, cestom
preko Neuma - izmedu istocnih i zapadni h granica Neuma s Hrvatskom.
Federaci ja BiH se obvezala da nece otvarati niti pregledava\i kamione
i druga cestovna vozila u tranzitu. Uspostavljen je Zajednicki odbor
koji ee se brinuti a provedbi DvOg Sporazuma, narocito glede
ogranicerija velicine i znacajki kamiona i drugih cestovnih vozila.
Sporazum je predviden za razdoblje ad 99 godina.
S. SPORAZUM 0 Sl OBODNOM PRiSTUPU fEDERACIIE BiH
IADRANSKOM MORU
Cjelokupne potrebe u- robnom i pomorskom transportu Bosne i
Hercegovine vrsile su se u bivSoj lugoslaviji. uglavnom. preko novoiz-
gradene luke Ploce. To se moze reci i za zracni promet koji se vrsio
pretezno preko podrucja Hrvatske. Glede toga, obje su strane smatrale
161
da i ova pitanja treba istodobno s ostalim sporazumima dogoyoriti u
Washingtonu 18. ozujka 1994. Republika Hrvatska i Federacija BiH
smatrale su pozel jnim da Federacija Bi H ima z a j a m ~ e n nesmetan pristup
ladranskom mOTU kopnom i zrakom preko podrucja Hrvatske. u skladu
s UN-ovom Konvencijom 0 pravu' mora (1982.) i Konvencijom 0 tranzitu
kopnenih zemalja (1965.).
Dogovorile su se da ce Hrvatska Federaciji BiH iznajmiti dio prostora
u luci Ploce i da iznajmljeni dio im3 status slobodne zone, da se dopusti
pristup do iznajmljenog prostora: I. brodovima s /adranskog mora
......
=----i Srpd.o pocJrueje
162
kroz teritori jalne vode Hrvatske. 2. brodovima i uzvodno
Nerelvom do locke gdje ta rijeka ulazi na teritori j Federacije BiH. 3.
zeljeznicom izmedu Ploca i Sarajeva do tocke gdje tracnlce ulaze na
podrucje Federacije BiH. 4. cestorn Ploce - Sarajevo do tocke gdje ta
cesta ul azi na podrucje Federacije BiH.
Federacija Bi H je preuzela obvezu i odgovornost da se u prometu
IjucU i dobara postuju sva medunarodna prava i obveze. Uspostavljen
je zajednicki odbor radi provedbe Sporazuma. Dogovoreno je da Sp
orazum vrij edi 99 godina. osim ako se strane drukcije ne dogovore.
b) Provedba Washingtonskih sporazuma
U prijelaznim mjerama teksta Ustava iz Washi ngtona. od 18. ozujka
1994 .. predvideno je niz mjera koje je trebalo provesti najdalje sest
mjeseci ad dana stupanja na snagu predlozenog Ustava i njegova us-
vajanja od Ustavotvorne skupstine. Kako se Ustavotvorna skupstina
sastala krajem ozujka [994. i na prvoj sjednici konstituirala. usvojila
predloi.eni Ustav. trebala je izabrati predsjednika i dopredsjednika
Federacije BiH. vladu Federacije BiH. donijeti izborni zakon. ustanoviti
kantonalna zakonodavna tijela i druga kantonalna i sudska tije1a i izabrati
opCinska tije1a za prijelazno razdoblje.
Izbore za Zastupnicki dom i Dom naroda trebalo je odrZati najdalje
u roku ad Sest mjeseci nakon stupanja Ustava na snagu. a za kantonalna
zakonodavna ti jela i opCinska upravna vijeea u roku ad pet mjeseci.
Kako je Ustav stupio oa snagu pocetkom travnja. izbori za Zastupnicki
dam i Dom naroda trebali su se odrZati najdal je do prvog listopada. a
za kantonalna zakonadavna tijela i opCinska upravna vijeca do prvog
rujna 1994.
163
I. SPORAZUM 0 FEDERAClJI Bi H
Ovlasteni predstavnicl hrvatskog i bosnjacko-muslimanslo.Jg naroda
u 8osn; i Hercegovi ni sastali su se u Bet u od 7. do II . svibnja 1994.
i dogovorili su se 0 provedbi odluka Ustavotvorne Skupsline Federaci je
6i l-l . Tom prigodom abje strane su se suglasile da Ustavol vornoj sk
upslini predloi.e sljedece; MPrvi prcdsjednik Federaci je BiH u prijelaz-
nom razdobl ju od 6 mj eseci treba biti kandidat hrvatskog naroda. a
dopredsjednik iz reda bosnjackog naroda." Nakan isteka razdoblja od
6 mjeseci treba doel do zamj ene. Nakan isleka prijclaznog razdoblja
prvi predsjcdnik Federacije BiH treba biti iz reda bosnjacko-muslima-
nskog naroda. Ncposredno nakan ovo, Sporazuma Uslavolvorna sk-
upstina je pri hvatila prij edlog i paslavi1a Krefimira Zubaka za pr-
edsJednika Federaci je BiH, a Ejupa Can/ea za dopredsjednika. Oba su
se nalazila na ovim do ozujka 1997.
Pri rekonstrukciji vtade Federacije BiH predlozeno ie. a Ustavotvorna
prijedlog je usvojila, da duznost premijera obavl ja pri padnik
naroda, a za zamjenika premij era, i ujedno
mlnlstra abrane. pripadnik hrvatskog naroda. Za premi jera je postavlj en
Har/s Silajdllekoji je ujedna ostao i premij er V1ade RBiH. a za zamjenika
premijera i ministra obrane/adranko Pr!ic. Poslove ostalih minislarslava
V1ade Federacije BiH obavljali su ministri V1ade RBiH. Dakl e, oslala ie
stara Vlada kaja je djelovala pri je Ustavotvorne Kao odgovor
na to ostala je funkcionirati i Vlada HRHB na podrucju pod kontrolom
HVO-a do dana.
Bez nazocnosti srpske strane, koja je u to vri jeme dri.ala preko 7096
Basne i Hcrcegovi ne, utvrdeni su kriteriji po koji ma se trebaj u utvrditi
podrucja Federacije Bil-! . Prema prvom i asnovnom krileri ju, podrul:ja
s vecinskim i hrvatskim pueansl vom eini teritorij Federacije
BiH. Ta podrucja Cine opCine u koji ma suo prema popisu pucanstva lz
164
199 I .. veCinu Cinili Bosnjaci i Hrvati. Po tom kriteriju trebalo je Fe-
deraciji BiH pripasti preko 65% teritorija Bosne i Hercegovine. Medutim.
po Daytonskorn sporazumu (studeni J 995.) pripalo je Federaciji BiH
51 %. a Republici Srpskoj 49%.
Sporazumom u Beeu utvmena su naeela konstituiranja kantona-
zupa u Fcderaciji Bilf. Pored ostal og. dogovoreno je da su kantoni-
:lupe federalne jedinice i oblik decentralizacije drz.avc. da ce se kantoni-
zupe imenovati po gradovima. sjedistima kantonalnih vlada iii po re-
gional no-zemljopisnim karakteristikama i da se kantoni-zupe teritori jalno
organizi raju na etnickom. ckonomsko-funkcionalnom. prirodno-
geografskom i komunikacijskom naceiu.
Sve do sada u nekim kantonima-zupama nisu konstituirane vlade iii.
aka su formirane. ne djeJuju po Ustavu Federacije BiH. nisu ustrojene
opCine i nisu izvrsena razgranicenja na rubnim podrucjima sa srpskim
entitetom. los se uVijek primjenjuje pravni sustav Republike Bosne i
Herccgovine u kantonima-zupama koja su pod kontrolom bosnjacko-
muslimanske Armijc i pravni sustav Hrvatskc Republike Herceg Bosne
u kantonima-zupama kaja su pod kontrolom HVO-a.
2. SPORAZUM ZUBAK - GANIC
Proteklo je devet mjeseci od Sporazuma u Becu. a cia nije uspostavljen
drz.avno-pravni sustav Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga su
se ponovno nasli u Bonu 8. i 9. ozujka 1995. Zubak; G;micsa surad-
nicima u pokusaju da sc daju novi patlcaji implementaciji Federacije
BiH. Taj ie sastanak adrian na poziv Vlade Savezne Republike Njemacke
u Pctcrsburgu. Sporazum nosi naziv: Zubak - Ganic 0
uredenju odnosa hrvatskog i bosnjakog naroda BiH"'. Dokument su
potpisal i KreJimir Zubak. predsjednik Federacije Bi H; Ejup Gank:. do-
165
predsjednik Federaclje BiH: /adranko Pritt. zamjenik premijera i mi-
nlstar obrane, Ivan Bender, zastupnlk u Skupsuni Federacije 8iH; Vla-
dislav PogarCic. Kaslm Begte. Kastm Trnka ! MIchael Steiner, M!nistarstvo
vanJskih poslova Savezne Republike Za sudionike Sporazuma
Federaclja BlH )e bez alternative, pa se glavnl sadri.a) Sporazuma maze
sazet! u nekollko I. Vlada RBIH, u prlJelaznom razdoblju,
prenlJet ce zadatke na Vladu Federac!je 8iH u ana) mjeri u kojoj ana
maze !zvrsavatl kompentenci je Iz Ustava Federaclle 81H. U Isloj mjerl
reduclrat ce se U)ela vlastl HVO-a u koloj mlcrl organi Federacije BiH
izvrsavaJu svoJe ustavne kompelenclje. 2. 5udlonicl Sporazuma ce u
svoJim nastuplma u Javnostl i medusobnim kontaktlma stavlj atl u prvl
pl.n svol lnteres za Izgradnju Federaelle BIH I latanle medusobnog .
povJeren/a. 3. Forslral ce lmplemcntacl)u Federacl)e B1H na opclnskoJ,
kanton.lnol I federalnol razlnl. Glede toga, dogovorill su se d. te
skup!tlne optln. I kanton.-tupa bill formlrane temel lem demokratsklh
Izbora kOjl su odrtanl u studenom 1990., a da nalznalalnllu funkellu
doblva poblednlcka str.nka, put Doll anl - Dobol nadzlratl feder.lna
poliella, Vlada Federaelle BIH vr!lt te Iskllutlvu vlast na terltorllu
Federacl je BlH, lmenovat ce veleposlanlke I konzule do 1 S. travnla
1995. temellem Zagrebackogsporazuma od 15. rulna 1994 .. orutane
snage I volnlcl u nllma bit ee bez vJersklh I oznaka I da se
neee vrsltl vJerska I naclonalna dlskrlmlnaclJa, ee ovlasu
zapovlednl!tva, kandldall za sudacke funkelle bit ce oblavllenl do 15.
travnla 1995.1 problem Izblegliea bit ce nalhltnlJe rle!.van. Dogovoren
Je opetovanl sastanak za 25. travnla 1995. na kojem bl se medusobno
Izvllesilli 0 Izvr!enlu dogovorenog.
Veclm d1lelom gore navedenl clllevi nlsu ostvarenl ne samo do 2S.
travnla 1995. vet nl do otul ka 1997. Napredak Ie ostvaren u
prlblJ!avanlu HVOa I musllmanske ArmlJe, sto ce ubrzo bill okrunleno
zaJednlcklm volnlm uspleslma u preuzlmanju podrutJa Bosne I I-Ie-
reegovlne koll su bill pod kontrolom srpskog agresara. Hrvatska je
166
stalno inzistlrala. pocev od pocetka travnja J 992. pa do ovog
Sporazuma. na potrebi organiziranja zajednickag stozera ad postojeCih
komponentl HVO-a i Bosnjacko-muslimanska strana
je to nastojanje stalno odbacivala. zeleCi sacuvati svoju Armiju za obranu
gradansko-unitarne Bosne i Hercegovine. Stvaranjem zajednicke vojske
u Federacij l BiH Alija Izetbegoviibi ostao bez vojske kao predsjednik
Predsjednistva RBiH. jer bi tom vojskam zapovjedali Zubak i Ganic
leao predsjednik. odnosno dopredsjednik Federacije BiH.
Hrvatska je strana i u ovom Sporazumu iskazala spremnost dokidanja
Hrvatske Herceg Bosne u onoj mj eri u wjoj je bosnjacko-
muslimanska strana spremna prenoslti s RBiH na Federaciju BiH funkcije
kaje jOj pripadaju. lz postupaka na terenu kao i jzjava u raznim prig-
odama. jasno se moglo zakljuciti da Alija Izelbegovic zeli dokinuti
HRHB. a sacuvati postojecu republ icku vlast. U tom sl uCaju bi se Hrvati
u BiH potpuno marginalizirali kao konstitutivni narod i stvorili bi se
uvjeti da se oeuva opcija "gradanske kaju je SDA ugradila u
svoj politicki program pred izbore u studenom 1990.
3. DEKlARACllA IZ SPUTA
Pacetkom srpnja 1995. sve su zesci napadi srpskog agresora Iz
Bosne i Hrvatske na "zasticenu zonu" UN-a Bihac i rea Ina je bila
opasnasl da Bihacka krajina padne u njegave ruke. SjetivSi se Sporazuma
o prijatel jstvu 1 suradnjl izmedu Republike Hrvatske I RB1H ocI 21.
srpnja 1992. Izetbegovicse obraca predsjedni ku Republike Hrvatske
dr. Franji Tudmanu 1 trazi hi tnu vojnu pomoc za obranu od agresi je.
poseblce u Bihacke kraj ine. U svezi s tim u Splitu je 22.
srpnja 1995. doslo do sastanka predstavnika R Hrvatske. 5 jedne strane.
i RBiH. s druge strane.
167
lzaslanstvo Republike Hrvatske predvodeno predsjednikom dr.
Franjom Tlfdmanom i izaslanstvo Republike BiH i Federacije BiH pred-
vodeno predsjednikom RBiH A/ijom Izetbegovicem i
predsjcdnikom Federacije BiH Kresimirom Zubakom usvoji li su
Deklaraciju 0 ozivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednickoj
obrani od srpske agresije i postizanju politickog rjeSenja sukladno
naporima medunarodne zajednice.
Deklaracijom je potvrdena politicka volja za jacanje suradnje
hrvatskog i bosnjackog naroda u sudbonosnim trenucima za opstojnost
obaju naroda, utvrdena je neizvjesnost mirovnog procesa i neuein-
kovitost medunarodne zajednice, ocijenjeno je da je nastavak agresije i
zadrzavanje okupiranih podrucja Hrvatske i Bosne i Hercegovine dio
i zajednicke strate,ije u cilju stvaranja "Ve1ike Srbije" izravno
pod vodstvom politickog i vojnog vrha SRI (Srbije i erne Gore), iskazana
je potpora provedbi Sporazuma iz Washingtona 0 uspostavi Federacije
BiH i njezinom konrederalnam povezivanju s Republikom Hrvatskom.
Obje strane su uvjerenja da je Federacija BiH medunarodno afirmirana,
teritorijalno odrZiva, gospodarski podobna i demokratski razvijena,
najsigurniji oblik zasti te i ostvarenja jednakopravnih nacionalnih i
politickih interesa hrvatskog i bosnjackog naroda. Pozvana je SRI da
odustane od agresije radi stvaranja Srbije" ida prestane prui.ati
vojnu pomoi ekstremistima u Kninu i Palama. najavljena je odluka 0
otkazivanju mandata UNCRO-u u Hrvatskoj i UNPROFOR-u u 80sni
i Hercegovini zbog njihove neucini<.ovitostL podrfana je odluka 0 up-
uCivanju Snaga za brzo djelovanje. odbijena je svaka zamisao 0 abna-
vljanju iii uspostavi bila kakve nove "Iugoslavenske" drfavne zajednice,
smatrajuCi je rezervnom vari jantom veJikosrpske hegemonije,
PotvrdujuCi interes za hitnom provedbom navedenih naeela Dekl-
aracije, ' dogovoreno je sljedece: I. i jaeanje obrambenih
djelatnosti izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine; 2. suradivanje
168
Glavnog stozcra HV sa Zdruzenim sto:icrom Armije BiH i HVO-a radi
koordinacije obrambenih djelovanja u oblasti zapovijedanja, !ogislike,
vojno-industrijske proizvodnje, komunikacijskih sustava i inrormacijsko-
analitickih pot reba: 3. osnivanje strucne skupine koja ce predtoziti
rjesenja za integriranje runkcija RBiH i Federacije BiH; 4. upucivanje
poziva za sastanak skupine 22 zemlje 'Prijatelja Federacije radi hitnih
donacija i razmatranja obnove i razvoja: 5. odrZavanje redovnih pol-
itickih konzultacija radi ostvarivanja naecia j dogovora ove Deklaracije,
te pripremanjc konfederalnih veza s Republi kom Hrvatskom.
4. EUROPSKA UN1JA I MOSTAR
U Ustavu Federacije BiH, koji je dogovoren 18. ozujka 1994. u
Washingtonu, predvideno je da ce opCinom Mostar upravljati upravitelj
Europske unije u trajanju od dVije godine. Vijece ministara Europske
unije, pozivajuCi se na Ustavnu odredbu, donijelo je t 8. travnja 1994.
Odluku 0 upravitelju nad opcinom Mostar. Za prvog upravitelja
imenovan je Hans Koschnik, Birmingen, Savezna Republika Njemacka.
U skladu s tim Clanice Europskc uni je, s jedne strane, i RBiH i Federacija
BiH, lokalne uprave istocnog i zapadnog Mostara i bosanski Hrvati. s
druge strane, nagodili su se 0 upravi Mostarom.
22
Ciljevi i naccla upravljanja Mostarom 0 kojima se govori u Odlud
jesu sljedeCi: "Pruziti stranama vremena da se iznade trajno rjeSenje
kako upravljati mostarskim gradskim poglavarstvom ... pridonosili opco)
klimi ... da se postigne jedinslvena, samostojna i visenacionalna uprava
gradom, pridonijeti odtiavanju demokratskih izbora ... , pomoci da se
povrate normalni uvjeti zivota ... , pomoei da se obnove komunikacije,
... zastita Ijudskih prava, ... stvoriti mogucnost za povratak vlastitim
12
1510, slrana 247.
169
domovima svih raseljenih gradana Mostara, ... pruzi ti humanitarnu
pomoe, .. . pripremanje I ostva renje programa rekonst ru kci je
gospodarstva, ... oSigurati odrzavanje javnog reda, .. . uspostava javnih
funkeija u gradu, ... osigurati naeionalni, vjerski i kulturni identitet svih
Ijudi na podrucju pod upravom Europske unije."
Trajanje uprave predvideno je najvise dvije godine, raeunajuCi od
dana preuzimanja duznosti upravi telja. Rok trajanj a uprave moze se
smanjiti ukoliko se izmijene uvjeti na kojima se ona zasnivala iii ako
neka od strana ne Izvrsava svoje obveze. Upravitelja imenuje Vijece
ministara Europske uniie i bit ce dr.zavljanin neke od njezinih Clani ea .
Za vrijeme upravl janja poglavarstvom opCi ne Mostar upravi telj ce
Imati u obzir mi sl jenja 'I zelje lokalni h strana, primjenjivat ce Ustav
Federacije 8iH, naredbe ce dobivati od Vijeca ministara EUa i usko ce
suradi'\iati s Vladom RBiH i Federaeije BiH, i drugim meduna-
rodnim organizaeijama.
Predvldeno je da upravitelj EU-a bude poglavar
poglavarstva, u (ijem ce sastavu biti sedam odjela, ito: gradska
admini straci ja, flnancije i porezi , obnova, infrastrukture gospodarstva
I transporta, prosvjete i kulture, javnog reda, zdravstvene i sOci jalne
sluzbe. Svaki m odjelom ee rukovoditi po jedan cinovnik i po
jedan iii dva gradanina Mostara koje imenuje upravitelj - poglavar.
Upravitelj ima svoje savjetnike, naroelto diplomatsko-vojnog i za
izbjeglistvo, koje imenuje Vijece ministara Predvideno je
savjetodavno vijece ad po pet Hrvata i ostalih. Savjetodavno
vijece savjetovat ce upravitelja 0 svim pitanjima koja su od znacenja za
grad Mostar i donositi svoje odluke suglasno. a upravitetj ih prihvaca iii
o4bacuje.
Zakonl I propisi Federaelj e 8iH prlmjenjuju se i u gradu Mostaru.
Nakon dobivenog misl jenja Savjetodavnog vi jeca upravitel j moze do- .
nositi dodatne propise ukoliko smatra da su korisni za upravljanje
170

Moslarom. Sudovi u Mostaru djeluju u sktadu s Ustavom Federacije
6iH. Za svoje potrebe sud u Mostaru moze pomce od mo-
starske pollcij e koja je u mj erodavnosti upravilelja.
Predvidene su jedinslvene policijske snage i one su odgovorne
upravltellu EU-a. Policljske snage odgovaraju nacionalnom sastavu pu-
eanstva, a u njima djeluju I medunarodnl predstavnlci koje stavlja EU
na raspolaganje upravl gradskog poglavarstva. Policijskim sastavom ru-
kovodi komesar I izravno je odgov'oran upravitelju. Podrucj e Mostara
je demilitarizirano i pod kontrolom je UNPROFOR-a.
ledan od osnovnih ciljeva EU-a u Mostaru je vratiti u Mostar sve
izbjegte iii prognane osobe kOje su u njemu imale stalno mjesto prebiv-
.lilta prem. putanstva 1991. 15tO taka 101 ie eill vratiti 5ve
osobe kale su se doseltle u Mostar za vrijeme rata u njihove domove i
mjesta odakle su prognant ill po njihovu lzboru. Oomatl ni u Mostaru
su odgovornl za upravlte1ja i drugih dje1atnlka EU-a,
i njihova vozila, plovl la, zrakoplove i opremu kao i oslguranle
slobode kretanla.
171
172
x. DAYTONSKI SPORAZUMI
Hrvatska vojska Republike HrvalSke i HVO-a nalazili su se 20 km
zracne linije pred Banj om Lukom. Ocekivao se zadnji udarac srpskom
agresoru, koji rn bi izgubio mt u 60sni i Hercegovi ni. Srbija. 5 MiloSev;cem
na (du. dabila bi preko 200 000 novih izbjeglica. VjeroJalno hi se ani
naseli li u hrvatsko Podunavlje. cimc bi bila ugrozeno hrvatstvo u
Vukovaru. Mcdunarodnim mocnicima nlje odgovarao takav razvoj
dogadaja, posebice ne Sjedinjenim Americkim Drfavama. koje hilno
saZiV3jU saslanak predstavnika sva trl naroda Basne i I-Iercegovine u
Daytonu pocetkom studenoga 1995. godine.
a) Opci okvirni sporazum
Prvi put od poletka srpske agresije na Republi ku Hrvatsku J 991. i
na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. sastali su se predstavnici
lriju naroda b i v ~ e lugoslavije: Hrvati. 8osnjaciMuslimani i Srbi u
Daytonu da urede medusobne poslijeratne odnosc. Hrvate je predst
avljala deJegacija Republike Hrvatske na ceiu s predsjednioom dr. Franjom
Tudmanom I delegac1la Fcuc,acll e BIH na ~ d u s predsjednikom
KreSimirom Zubakom. BosnjakeMuslimane predstavljala je deJegacija
Republike Bosne i Hercegovine na celu s predsjednikom Predsjedni stva
BiH Ali/om Izetbe,govieem i Srbe delegaci ja Savezne Republike lugosl.
avije na celu s predsjednlkom SR Srbije 5/obodanom Mi/oSevieem. Pr
III
KARTA RAZGRANICENIA IZMEDU
RBIH. HR-HERCEG-BOSNE I REPUBLIKE SRPSKE 22. 4. 1995.
B 0 5 N A
-.Pri.1.d.o,z;o
Quat! ...... t
~ .. l.uli:.
- ! iWiB
HERCEGOVINA
Izvor: HQ BnttfOf-Current situation map. AS AT: 22. APR 9
174
ethodno je 29. kolovoza 1995. Republika Srpska ovlastila SRj da potpise
dijelove mirovnog plana kOji se odnose na nju.
Sporazumne strane dogovorile su se da ce medusobne odnose ur-
edivati u skladu s nacelima Povelje UN-a. Zavrsnog dokumenta iz
Helsinkija i drugi h dokumenata Organizacije za sigurnost i suradnju u
Europi. Pozdravi le su i odobrile postignute dogovore 0 vojnim aspektima
mi rovnog rjdenja. razgranicenju na dva entiteta: Federaciju BiH i
Republiku Srpsku, izborni program za Bosnu i Hercegovinu. Ustav
BiH, osnivanje Arbitraznog suda, Komisije za Ijudska prava. izbjeglice
i raseljene osobe i druge komisije. Savezna Republika Jugoslavija i Re-
publika Bosna i Hercegovina priznale su se medusobno kao savezne i
neovisne driave unutar svojih medunarodnih granica.
I. VOINI ASPEKTI MIROVNOG RJESENIA
U sklopu Opeeg sporazuma nalazi se. na prvome mjestu. Aneks 1-
a koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rjdenja, Sporazum NATO-
BiH i popratna pisma, Sporazum NATO-Hrvatska i Sporazum NATO-
SRJ.
U Vojnom sporazumu poziva se Vijeee UN-a da danese rezaluciju
kojom ce ovlastiti driave clanice iii regionalne organizacije i mehanizme
da uspostave medunarodne Provedbene snage. koje cemo dal je zvati
IFOR. Strane su se slozile da to mogu biti vojne snage zemalja clanica
NATO-a i izvan njega. IFOR je poceo djelovati nakJn preuzimanja
ovlasti od zapovjednika UNPROFOR-a. Drlave su se slozi le da ce
svaka posebno dogovoriti s NATO-om modali tete sudjelovanja drugih
driaV3 u njegovu clanstvu.
Ci ljevi Vojnog sporazuma jesu: I . Uspostava trajnog prekida nepr-
ijateljstava. Nijedan se entitet ne smije koristiti sHorn protiv drugog
175
entiteta. 5ve vojne snage u Bosni i Hercegovi ni trebaju djelovati u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
2. Osiguranje podrske i ovlasU IFOR- u. posebice u poduzimanju
potrebnih akcija. ukljucujuCi i upotrebu si le, kako bi se postivao ovaj
Sporazum. 3. Uspostava trajnih mjera sigurnosti i kontrole naoruianja.
Strane su se sloiile da ce se odredbe ovog Sporazuma jednako
primjenjivati na oba enlitcta.
Dogovoreno je postivanje prekida neprijateljstva. koji ie zapocet
Sporazumom ad 5. listopada 1995. i suzdrZavanje ad svih napadacki h
djelovanja bilo koje vrste. Strane su se narocito obvezale na prekid
vatre iz svih oruzja i eksplozivnih naprava. OSigurat ce zdravu i sigurnu
sredinu za sve Ijude po entitetskoj jurisdikciji, uz postivanje medunaro-
dna priznatih Ijudskih prava i osnovnih sloboda. Suradivat ce sa svim
medunarodnim osobljem, ukljucujuci i istraiitel je, savjetnike, monitore.
promatrace i drugim osobljem u Bosni i Hercegovini. Izbjegavat ce
bilo bkve odmazde. protunapade iii jednostrane akcije bo odgovor
na povrede Sporazuma od druge strane. Sve snage kOje nisu lobi nag
podrijetla. posebice savjetnici. borci za slobcx:lu. obueavatelji. dragovo1ici
i osoblje iz susjedni h i drugih ddava moraju se povuCi s podrucja
Bosne i Hercegovine u roku ad 30 dana, racunajuCi ad dana stupanja
na snagu ovoga Sporazuma.
1.1. Prerazmjestaj vojni h snaga
Republika Bosna i Hercegovina i oba njezina entiteta dogovorili su
se da izvrse prerazmjcltaj vojnih snaga iza cfte razdvajanja u tri faze.
U prvoj fazi razdvajanja dogovorena je crta na posebnom zemljovidu,
Zona razdvajanja proteze se na sirini ad priblizno dva kilometra s obje
strane dogovorenc crtc razdvajanja. Nikakvo oruzje. niti posjedovanje
naoruianja iii eksploziva, osim oruzja IFOR-a nije dopusteno u zoni
176
razdvajanja. Pored ovih odredbi . za Sarajevo i Gorafde dogovorene
su i dodalne odredbe.
Za Sarajevo je dogovoreno da zaracene strane, u roku od sedam
dana nakon prijenosa ovlasti. prenesu i isprazne obrambene polofaje
duz dogovorene erte razdvajanja. Povlacenje je vrseno u roku od 30
dana. Zona razdvajanja je priblizno jedan kilometar s obje slrane
dogovorene erte prekida vatre. Uvaz.avajuCi urbano podrucje Sarajeva.
zapovjednik IFOR-a mogao je suziti iii prosiriti zonu razdvajanja do
dva kilomctra s obje slrane dogovorene crte.
Slrane su se dogovorile da se u gorazdanskom kDridoru sagradi
cesta s dVije kolovozne lrake a bit ce za upotrebu po svim vrcmenskim
Do izgradnje takve eeste oba entiteta ce konstili dvije privre-
mene eeste. !edna privremena eesta polazi od Gorafda. prolazi kroz
Rogaticu. nastavl ja do raskrii.ja eesta Padromanija. Odatle nastavlja
prema zapadu magistralom 19 do ul aza u Sarajevo. Druga privremena
cesla polan ad GoraMa prema Foci. nastavlja juzno ad Miljevine.
prolazi kroz Trnovo i ulazj u Sarajevo kod Vasknvica.
Druga se faza odnosi na podrucja na kojima se meduenlitetska
grani cna erta ne podudara s dogovorenom crtom prekida vatre. Ona
podrucja kOja se nalaze u posjedu jednog entiteta. a moraju se USlupi ti
tlrugom entitetu prema Opeem mirovnom sporazumu. sve vOjne snage
entiteta knit se povlaci morale su se povuCi u roku 45 dana nakm
prijenosa ovlasti. Enlitet knme se ustupa podrucje niie mogao razmjesliti
syoje vojne snage na to podrucje za daljih devedeset dana. Za to vri jeme
IFOR je preuzeo vojnu sigurnost na ustupljenom teritoriju.
IFOR je nadgledali sdektivno obi lj ef.avanje dogovorenc
crte prekida ratne zone razdv3janja kao i meduentitetske granicne (rte
i nj ezine zone razdvajanja. Slmne su se sloZile da su podlozne vojnoj
akciji IFOR-a, ukl jucujuci i upotrebu sil e polrebne da se osigura po-
slivanje dogovorenog. u sluCaju:
177
- da nc uklone sve svoje vojne snage j ncdopusteno orui.je iz do-
govorene zone razdvajanja od (eUri kilometra,
- da ne isprazne i ne oCiste prostore koj l se uSlupaju drugom entitelu.
- da razmjeste svoje vojne snage unutar ustupljenog podrucja od
drugog enliteta pri je dopustena roka,
- da budu dr:i.ale sve svoje snage i nedopusteno oruzje izvan zone
razdvajanja, nakon sto IFOR proglasi da je ta zona na snazi i prekrse
prekid neprijateljstva koje su stranc dogovorile,
U trecoj fazi strane su sc dogovorile da ce u roku 120 dana, nakon
prijenosa ovlasti, povuCi tdko naoruZanjc i voj ne snage u vojarne kOje
odredi zapovjednik IFOR-a 1 demobillzlrati vOJ nlke koll se ne mogu
smjestiti u vojarne i oduzeti im naoruZanje, ukljucujuci i osobno oruzje,
Bez obzira na Vojni sporazum. strane su dale dodatnu suglasnost IFOR-
u da moze prisilili na uklanjanje, povlacenje ili relokaciju odredenih
snaga i naoruZanja ukaliko procijeni da te snage i naoruZanje predsta-
vljaju prijetnju iii potencijalnu opasnost nj emu iii njegovoj misiji.
Strane su se dogovoril e da ce. u roku od trideset dana nakon
prij enosa ovlasti, dostavi ti Zajednickoj vojnoj komisiji sl jedeee: lokaciju.
vrstu. jacinu Ijudstva i tehnike unutar deset kilomelara od dogovorene
erte prekida vatre i mec1uentitel5ke granicne erte, zemljovi de kaj i pr-
ikazuj u prednju ertu trupa i erte bajiSta. poloZaje i opise utvrda sa svim
vrstama oruzja i eksplozivnim napravama. poloZaje i opise svih projektila
zemlja-zrak, odnosno lansere za takve projektile, protuzrakaplovno
topnistvo, radare. zapovjedna mjesta i kontrole,
1.2, Razmjdtaj provedbenih snaga
Strane su se suglasile da ce IFOR imati pravo pratiti i osiguravati
postivanje vojnog dijela sporazuma. odobravati i nadgledati se!ektivno
178
obi lj eZavanje erte prekida vatre i zone razdvajanja. uspostavljali veze s
lokalnim i civilnim vlastima. pomagati u povlacenju UNPROFOR-a i to
oni h dijelova koji ne budu rasporcc1eni u IFOR. Slrane su upoznate i
slozile su se da ce IFOR imati pravo izvrsavati i svoje sporedne zadatke
kao sto su:
- pomagati u provedbi slobodnih i postenih izbora.
- pomagati organizacije kOje obavljaju humanitarne zadace.
- pratiti i sprjecaval i omelanje kretanja civilnog pucanstva. jZbjegliea
i raselj enih osoba i
- nadgledati ciscenje minskih polja i prepreka.
Strane su upoznate i slazu se da zapovjednik IrOR-a ima sve ovlasti
kaje bude smatrao potrebnim i korisnim da zastiti IFOR u iZVfSavanju
preuzete odgovornosti. da prati i nadgleda sve snage i objekte u Bosni
i Hereegovini. Armija RBiH. HVO i Armija Republike Srpske formirat
ce zapovjedna mjesta pri IFOR-u kajim ce zapovijedati i kontrolirati sve
svoje voj ne snage. Pored zapovjednih mj esta. sve tri strane imat ce
timove za vezu pri IFOR-u. kOj i ce njegovati komunikaei je i cuvanje
prekida neprijatel jstava.
Glede zracnog i kopnenog kretanja Bosnom i Hereegovinom. IFOR
ima punu slobodu kretanja kopnom. zrakom i vodom. ima pravo
logorovanja. izvodenja manevara i koristenja svi h objekata radi izvrsenja
preuzetih odgovornosti. 5 jedne strane. a Armija RBiH. HVO i Armija
RS nemaju to pravo. 5 druge strane. Svi radari za ranD zracno upoz-
orenje. zracnu obranu i kontrolu vatre moraju se zatvoriti u roku 72
sata nakon uspostave dijda ovog Sporazuma. IFOR ima pravo koristiti
se sredstvima usluge potrebne za komunieiranj e kao i neogranicenu
uporabu ei jdog elektromagnetnog spektra.
179
1.3. Zajednicka vojna komisija
Ovim dodatkom Sporazumu osnovana je i Zajednicka komisi ja. Pr-
edvideno je da Komisi ja prikuplja priluzbe, pitanja i primjedbe vojne
naravi I da ih dostavl ja zapovjedniku lFOR-a na odlucivanje. Trebala bi
pomagati IFOR-u u donosenju j provodenju niza lokalnih mjera. Komlsi ja
se sastoji od po jednog vlseg vajnog zapovjednika i savjetodavnag
asabl ja svake strane. U Komisiju nisu mogle uti asabe kaje su aptuzene
za ratne zloti ne. Komisija se sastaje prema potrebi i odlu(uje
konsenzusom. Meautim, sve konacne adluke a vojni m pitanjima donosi
zapovjednik IFOR-a, Zajednicka komisija osniva nize vojne komisi je na
razlnl brigada u svrhu prufanja pomoCi njoj i IFOR-u.
1.4. Razmjena zarobljenika
Ovim dij elom Sporazuma strane su se dogovorile i 0 razmjeni za-
robljenika, vojnika i cMla kojl su zatoceni na osnovl medusobnog sukoba,
obvezale su se u svemu sprovesti plan Meaunarodnog komlteta Crvenog
kriZa (MKCK) za osloboaenje I predaju svih zaroblj enika. nakon
dogovora sa stranama. Oslobodenje I predaja zarobljenlka trebal i su se
izvrsiti u roku od trideset dana, nakon prijenosa ovlasti. Prethodno je
trebalo u roku od 21 dan, nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma.
sastaviti poplse zarobljenika I dovesti ih MKCK. stranama I Zajednlckoj
komisiji. Dogovareno je da MKCK Ima nesmetan pristup mjestima u
kojima se drze zarobl jenici i da privatno razgovara sa svakim
zarobljeni kom. Strane su se obvezale da ce suraalvati s Meaunarodnlm
sudom za bivSu lugoslaviju glede uhi cenja i izrucenja osoba kaje su
optuzene za prijeslupe u mjerodavnostl suda. Svaka se strana obvezala
da ce dopustiti pristup osoblju druge slrane za registraciju grobova.
odlaska do grobova, iskopa i odvoza tijela mrtvih vojnika i civil nih
osooo.
180
2. SPORAZUM BOSNE I HERCEGOVINE I NATO-a
U skl opu Opeeg mirovnog sporazuma zakljucen ic poseban
Sporazum jzmedu Republike Bosne i Hercegovine i NATO-a. Sporazum
se odnosi na podrsku. proved bu. pripremu i sudjelovanje NATO-a i
njegova o50blja u mirovnom planu u Bosni i Hcrccgovini. Pod osobljem
NATO-a smatra se civilno i vojno osoblje. osim lokalnog osoblja kaje je
privremeno zaposleno. Pored toga, NATO obuhvaca svoja pomocna
tijda. vojni stozer i vojne postrojbe kaje pomazu. podriavaju. pripremaj u
iii sudjeluju u rnirovnoj operaciji. prostarlje i zemljiste potrebno za
izvodenje operalivnih z.ldaca, ohuke vojnika i administrali vnih pn"loVd.
Konvencija 0 povlasticama i imuni tetima UN-a ad 13. veljace [946.
primj enjival ce se mutatis mutandisna osobl je NATO-a kao i na njegovu
imovinu. Vlada RBiH obvezala se na brzo obavljanje svih formalnosti
oka ulaska i odlaska i oslobadanja viza i putovnica osoblja NATO-a.
Osoblje NATO-a, zajedno 5 vozilima, plovi lima. letjelicama i
opremom ima slobodan i neogranicen prolaz i nesmetan pristup po
eijeloj Bosni i Hereegovini. Oslobodeno je placanja poreza i doprinosa
na place bo i carina na uvezenu i izvezenu imovinu. Dopusteno je
NATO-u da uvodi vlastite postanske i telekomunikaeijske sl uzbe.
ukljucujuci i sluZbe emitiranja za osobne potrebe. NATO-u su besplatno
stavljeni na raspolaganje objekti za pripremu i izvedbu mirovne operacije
a koristenje elektricne energije, vode i drugih komunalnih usluga po
najnizim cijenama. Glede naknade steta kole uCini osoblje NATO-a
imovini i osobama RBiH. zahtjevi ce se podnositi NATO-u posredstvom
vlasti RBiH. V1ada RBiH odobri la je povlastice i imunitet osoblju zemalja
koje nisu (Ian ice NATO-a. ali sudjeiuju u mirovnoj operaciji kao i
zemljama clanicama NATO-a.
Sve su clanice pismeno podrfale Sporazum izmedu Republike Bosne
i Hercegovine i NATO-a 0 njegovu statusu i njegovu osoblju. U ime
181
Savezne Republike lugoslavi je podrsku je potpisao Slobodan Milofevic,
Republike Hrvatske Mate Grimtt. Federaci je BiH jadranko Pritt i
Republike Srpske MomCi/o Krajifnik.
3. REGIONALNA 5TABILIZACIIA
Strane su se slozile 0 uspostavi progresivnih mjera regionalne stab-
ilnosti i kontrole naoruianja. bez cega nema stabilnog mira u regij i.
Obvezale su se na iznalazenje novih oblika suradnj e na podrucju
sigurnosti. posebno u postizanju uravnotdenih i stabilnih razina
obrambeni h snaga. Glede toga. RBiH. Federacija BiH i Republika Srpska
obvezale su se da ce u roku od 4S dana. nakan stupanja na snagu
Sporazuma. ograniciti razmje.staj i vojne vjdbe u odredenim
podrucjima. suzdriati se od uvodenja stranih snaga. ograniciti lociranje
teskog oruzja. povuCi snage i tesKo oruzje u vojarne iii na druga
odredena podrucja, raspustiti naoruiane civilne skupine, obavijestitj 0
voj nim aktivnostima i sposobnosti proizvodnje oruzja. razmi jeniti podatke
o posjedu pet kategorija oruzja i uspostaviti vojne misije za vezu izmedu
glavnih zapovjednika oruhnih snaga.
Strane su se obvezale da ce u roku od trideset dana, pod pokrovit-
el jstvorn OESS-a. zapoeeti razgovore 0 razini naoruianja. te da u
roku od 90 dana nece uvoziti nikakvo tdko naoruZanje i streljivo za
tclko naoruZanje. Pod teSkirn oruzjem srnatraju se: tenkavi i oklopna
vozila. topniStvo ad 7S mm i vise. minooocaci 8 1 mrn i vise i pr-
otuzrakaplovno oruzje ad 20 mm i vise. Sporazum a naoruZanju ternelji
se na kriterijima: braja pucanstva, posjedavanja kolicine naoruianja,
obrambene potrebe i relativne razinc adnosa u regiji. Ukoliko se strane
ne dogovore 0 li mitima u roku ad 180 dana. primjenjivat ce se limit
5:2:2.
182
Osnovi eu naoruZanja za sve strane cinit ce sadasnja koll cina oruzja
SR) . Limit za SRI je 75%, za Hrvatsku 3096 i za Bosnu i I-Iereegovinu
30% od osnoviee. Kolicina koja je dodi jeljena Bosni i I-Iereegovini dijeli
se na entitete po omjeru 2 za Federaciju 8il-l i I za Republiku Srpsku.
Strane su se obvezale suradivati s Forumom a sigurnosnoj suradnji u
sklopu OES5a, s eHjem uspostave regionalne ravnol ez.e u i oko bivSC
lugosl avi je.
4. MEDUENTI TETSKE GRANICNE CRTE
Granica izmedu Federacije BiH i Republike 5rpske ucrtana je na
zeml jovi d kao poseban dodatak Sporazumu. Granicne se erle mogu
mijenjati sarno obostranim dogovoram uz savjetovanje sa zapovjednikom
IFORa. Tamo gdje meduentitetska granicna erta ide rljekom, crta mora
pratiti prirodne promjene u rijccnom loku. 5trane su se dogovorile a
Zajednickoj komisiji . od jednakog broja predstallrllka sa MIke
strane za usuglaSavanje tehnickog dokumenta meduentitetske granicne
crte.
U i ako Brckog ostala je sporna meduentitetska graniea, sto ie na
zemljovidu oznaceno. 5trane su se dogovorile da ce ova pilanje rjeS:avati
obvezujucom arbitratom. U roku ad Sesl mjeseci. nakon stupanja na
snagu avog dogovora, po jednog arbi tra imenuju Federaei ja Bi H i
Republika Srpska, a treceg arbilra izabiru naimenovani arbitri u roku
od trideset dana. Ukoliko se ova dvojica ne slofe, treeeg arbitra imenuje
Medunarodni sud pravde. Do donosenja arbitra1.ne odluke u Brckom
ce bit! prisulna vlast Republike Srpske.
183
5. rZBORr
Oba entiteta u Bosni i Hercegovini dogovorili su se da Sf odrze
slobodni. posteni i demokratski jzbori U skladu 5 odgovarajuCim doku-
mentima OESS-a. Glede toga. obvezali su se da ce raditi na ostvarenju
uvjela za organizaci ju slobodnih i poslcnih izbora, posebice na s!obodi
liska, izraiavanja. udruzivanja i kretanja Ijudi i dobara. Ovla5t1l1 su
OESS da ocijeni, pri je izbora, mogu Ii oni bili uspjdini u poslojeCim
drustvenim uvjetima u aba cntiteta.
r 84
Strane su zatraiile ad OESS-a da danese i provede izborni pro-
gram. nadgleda i pripremi i pravede izbore za Zastupnicki dom BiH.
Predsjednistva BiH, Zastupnicki dam Federacije Bil-L Narodnu skupstinu
RSBiH i. bude Ii maguee, zakonadavna ti jela kantona-zupa i opCinske
organe vlasti. Zatrazeno je da OESS asnujc Privremenu izbornu ka-
misiju. Izbori su se trebali adrz.ati u roku sest mjeseci nakon stupanja
na snagu avog dagovora. a najkasnije u raku devet mjeseci.
5. I . Pri vremena izbarna komisija
Komisija se sastoji ad sefa misije OESS-a. predstavnika dogovornih
strana i drugi h osoba kaje adredi sef misije. $ef misi je OESS-a je pr-
edsjednik Kamisij e. U slucaj u spora unutar Komisije odluka predsjednika
je kanacna. Predsjcdnik i clanovi Komisije uzivaju pavlastice i imunitet
keji se odabra\l3ju jednom diplomatskom predstavniku. Komisija t reba
donijeti izborna pravil a i propise gl ede registracije politicki h stranaka,
nezavisnih kandidata. prava glasa i kandidiranja, uloge domaCih i stranih
promatraca, izbora, oSiguranja atvorene i postene izborne promidzbe.
utvrdivanja. objavl jivanja i avjere konacnih izbornih rezultata.
6. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE
U Washingtonu je 18. ozujka 1994. dogovoren Ustav Federacije
BiH izmedu Hrvata i Bosnj aka-Muslimana. U Daytonu je u studenom
1995. i u Parizu, u prosincu 1995., dogovoren Ustav Bosne i
Hercegovi ne izmedu Federacije Bi H. s jedne strane. i Republike Srpske,
s druge strane. uz asistenci ju Sjedinjenih Americkih Drz.ava. Republike
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Utemeljenjem novag usta\13
nastaje nova driavna zajednica d\l3ju enuteta, kOja ee se ubuduee zvati
J 85

SOSNA I HERCEGOVINA. a nestaje Republika Sosna i Hercegovina.
RBi H nastavlja i zadrZaYa medunarodno-pravni kontinuitet kao drZava
sa svojim unutarnjim izmijenjenim ustrojem. u medunarodno priznatim
granicama. Ostaje Clanicom UN-a, a kao Sosna i Hercegovina moze
zadrz.ati clanstvo u organizacijama sustava UN-a i drugim meduna-
rodnim organizacijama. Sosna i Hercegovina treba biti demokratska
drZava kOja cc funkcionirati kao pravna drzava, sastavljena od dva
entiteta, Federaci je BiH i Republike Srpske. Nema kontrole na granicama
izmedu entiteta, nego ce postojati potpuna sloboda kretanja Ijudi, roba
i usluga. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Glede simbola
Bosna i Hercegovina ce imati one simbole za kOje se opredije1i Parlament
6iH. a odobri ih PrcdsjcdniStvo 6iH. Postojat CC driavljanstvo 6iH i
driavljanstvo svakog entiteta pod odredenim uvjetima.
6.1. ljudska prava i temel jne slobode
Strane su se obvezale u Bosni i Hercegovini i u oba entiteta osigurati
najvisi stupanj medunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda. Glede
toga predvidena je Komisija za Ij udska prava. U Bosni i Hereegovini
izravno ce se primjenjivati Europska konvencija za zastitu Ijudskih prava
i teme1jnih sloboda i ona ce imati prioritet nad svim drugim zakonima.
U tekstu Ustava izvden je popis prava i sloboda. a u dodatku Ustava
nalazi se popis svih medunarodnih konvenci ja 0 Ijudskim pravima i
temeljnim slobodama koje ce se primjenjivati u 80snl i Hereegovlni.
Uzivanj e prava i sloboda oSigurat ce se svim osobama u Basni i
Hereegovini bez diskriminacije na temelju spola. rase. boje koze, jezika,
vjere, politickoga iii drugog uvjerenj a itd. Sve izbjegliee i rase1jene
osobe imaju se pravo vrati ti na svoja ognjgta, imaju pravo na povrat
imovine iii na pravicnu naknadu. Sve obveze i izjave za takvu imovinu,
koje su date pod prisilom. nistavne suo Sudovi. ageneije, drz.avni organi
186
i posredna tijela u Bosni i Hercegovini i u entitetima primjenjivat ce i
Ijudska prava i temeljne slobode kaje su navedene u Ustavu.
Sve mjerodavne vlasti u 60sni i Hercegovini i u entitelima suradivat ce
i omoguCit ce neogranicen pristup svim medunarodnim mehanizmima
za pracenje Ijudskih prava. posebice Medunarodnom sudu za
lugoslavi ju u Haagu i drugim organizacijama do Vijeca 51*
gurnosti UN-a.
6.2. Odnosi izmedu BjH i entiteta
Inslilucije Bosne i Hercegovine mlerodavne su za vanjsku politiku.
vanjsko-trgovinsku politiku. monetamu politiku koja ce se voditi u sklopu
Centralne banke. flnanciranje instilucija i medunarodnih obveza BiH.
politiku useljavanja. izbjeglica i azila kao i za donoknje propisa 0
tome. provedbu medunarodnog i meduentitetskog kaznenog zakona.
ukljucujuci adnase s Inlerpalam. posiavlj,nje i fad zajednickih i me-
dunarodnih komunikacijskih uredaja. za donoknje propisa a transportu
medu entitetima i kontrolu zraenog prometa.
Entileti ce pruZali pornoc Bosni i Hercegovini radi
njezinih medunarodnih obveza. Glede flnancijskih obveza koje je entitet
stvorio. prije jzbora Parlamenta i Predsjednistva BiH bez suglasnosti
drugog entiteta. bit ce njegove obveze osim U onoj mjeri u kojoj je ta
obveza potrebna za nastavak elanstva 8iH u nekoj medunarodnoj
organizaciji. Entiteti ce osiguratl slgurnu i zdraw sredinu. odrfavati
agenciju za provedbu gradanskog zakona i postivati medunarodno
prlznata Ijudska prava i temeljne slobode. Entitel moze zakljucivati
sporazume 5 driavama i medunarodnim organizacijama uz suglasnost
Parlamentarne 6iH. Entitetima pripada u mjerodavnost sve
ono niie izricilo dodijelieno institucijama 6iH. Opca naeela
medunarodnog prava bit ce sastavni dio zakonodavstva BiH i entiteta.
187
6.3. Parlamentarna skupstina BiH
Parlamentarna skupstina Bi H ima dva doma: Zaslupnicki dom i Dom
naroda. Zastupnicki dom BiH sastoji se od 42 clana. stirn da su dVije
treCine izabrani iz Federacije BiH. a jedna trecina s podrucja Republike
Srpske. Clanovi se biraju izravno iz entitela. Za kvorum je dovoljna
prisutnost veeine izabrani h clanova u Zastupnicki dom.
Dom naroda 5astoji se od 15 delegata. dviie treeine iz Federaci je
BiH (Hrvata 5 i Bosnjaka 5) i jcdne treeine iz Republikc Srpske. 5rba
5. Bosnjacke i hrvatske delegate iz Federacije BiH bira Dom naroda
Fedcracijc BiH. a iz Republike 5rpske Narodna skupstina. Za kvorum
u Domu naroda dovol jno ie devet prisutnih clanova. s tim da su prisulna
po tri delegata iz sva tfi naroda.
Parlamenlarna skupstina odgovorna je za sljedeee: provedbu odluka
PredsjedniStva BiH. odluCivanje 0 izvorima i visi ni sredstava za rad
instituci ja BiH i podmirivanje medunarodnih obveza BiH. odobravanje
proracuna za institucije BiH. davanje suglasnosti na ratiflkaciju ugovora
i za os13lo sto je potrebno u izvrsavanju njezinih duznosti.
6.4. Predsjednistvo Bosne i Hercegovine
Po jedan Hrvat i Bosnjak-Musliman iz Federacije BiH i jedan 5rbin
iz Republike Srpske Ci ne troelano PredsjedniStvo BiH. Clanovi se
Predsjedni stva BiH biraju izravno u svakom od dva entiteta. U sl ueaju
uprainjena mjesta u PredsjedniStvu BiH. popunjavat ce se iz entiteta.
Mandat ervih clanova trajat ce dVije godine. a buduCih clanova cetiri
godine. Clanovi mogu biti birani po ios jedan uzastopni mandat.
Clanovi Predsjednistva BiH biraiu izmedu sebe predsjednika. Prvi
predsjednik Predsjednistva BiH je onaj clan koji ie dobio na izborima
najviSe glasova. Predsjednislvo BiH donosi svoje odluke, u pravilu. ko-
188
nsenzusom. Medutim, odluke se mogu donijcti i s dva glasa, ukoliko
propadnu napori za usuglasavanje. Clan koji je glasovao protiv, moze
dati izjavu da sc radi a odluci stetnoj za vitalne interese entiteta iz
kojeg je izabran. U 10m slucaju se takva odluka podnosi skupstini enlileta
kojeg se tice la odluka.
Predsjednistvo BiH je odgovorno za vodenje vanjske politike i
imenovanje veleposlanika i drugih medunarodnih predstavnika Bil-l,
zastupanje Bosne i Hercegovine u medunarodnim organizacijama, ra-
tificiranje i otkazivanje medunarodnih ugovora, izvrsavanje odluka Pa-
rlamentarne Skupsline, predlaganje proracuna, podnosenje izvjeSCa.
najmanje jedanput godisnje. Parlamentarnoj skupstini i druge poslove
iz svoje mjerodavnosti.
Svaki clan Predsjednistva Bil-!, po sluzbenoj duznosti. ima ovlasli
civilnog zapovjednika oruZanih snaga i ani ce izabrati stalni komitet za
vajna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruz.ani h snaga u Bosni i
Hercegovini. Clanavi PredsjedniSlva BiH 5U ujedno i clanovi vojnog
komiteta.
6.S. Vijece ministara
Predsjednistvo BiH imenuje predsjednika Vijeca ministara koji ce
preuzeti duznost nakan potvrde od Zastupnickag dama Bil-!. Predsjednik
i ministri cine Vijece ministara. S podrucja Federacije ~ . i H maze se
imcnovati vise od dVije treCine svih ministara. Predsjednik imenuje i
zamjenike ministara kOjL takoder. trebaju potvrdu Zastupnickag dama
Bil-!.
189
6.6. Ustavni sud
Ustavni sud Besne i Hercegovine ima devet (Ianova. (eUri (lana
bira Zastupnicki dom Federacije Bi H. dva elana RepubJika Srpska i trl
elana predsjednik Europskog suda za Ijudska prava. nakon dogavora s
PredsjedniStvom BiH. Sucl koje izabere predsjednik Europskog suda
za Ijudska prava ne smiju biti driavljani Bosne i J-Iercegovine iii bilo
knje susjedne drfave.
Mandat prvoimenovanih sudaca traje pet godina j oni ne mogu hili
ponovno hnenavani. Svi sud, kasni je imenovani. abnasat ce svoje du-
.i.nosti do svoje 70. godine ukoliko im s razlagom mandat rani je ne
prestane. Kvorum (inl veCina svih sudaca Suda. Svoje odluke Sud ce
obrazlagati i objavl jivali .
Ustavni sud je mjerodavan za sljedeee: odohriti ovaj Ustav, odlucivati
o svim sporovima koj i proizadu iz ayog Ustava lzmedu entiteta iii izmedu
Bi H i entlteta. postivati odluku nekng entiteta da uspostavi paralelne
odnose sa susjednom dr.i.avom i odlu(ivati je Ii ncki zakon u skladu s
ovim Ustavom, Europskom konvencijom za Ijudska prava i temeljne
slobode i njezinim protokolima. Odluke Ustavnog suda su konacne.
6.7. Centralna banka
Na razini Bosne i Hereegovine osnovat ce se Centralna banka koja
ce jedina hili ovla.stena za izdavanje val ute i za monetarnu politi ku u
Basni i Hercegovini. Njezine mjerodavnosti odredil ce Parlamentarna
U prvi h sest godina. nakon stupanj a na snagu ovog Ustava.
ne moze davati kredite tiskanjem noyea. Nakon toga Parl amentarna
skupstina moze joj dati takve ovl asti.
Prvi Upravni odbor sastoj at ce se od guvernera I trl elana kaje
postavl ja Predsjednistvo Bi H, dva iz Federaci je BiH (jedan Bosnjak i
190
jedao Hrvat kOji ce dijeliti jedao glas) i jedan iz Republike Srpske, svi 5
mandatom od sest godina. Prvog guvernera pastavlja Meclunarodni
manetarni fond u dogovoru s Predsjednistvam BiH. Paslije isteka sest
godina Upravni adbor ce se sastojati od pet clanava kOje imenuje Pr-
edsjednistvo BiH s mandatam ad sest gadina. Guvernera biraju clanovi
Upravnog odbora, izmedu sebe, na sest godina.
6.8. Pri jelazne odredbe
Nakon potpi sivanja Opecg okvirnog sporazuma u Daytonu i Parizu.
studeni.prosinac 1995., stu pia je na snagu i ovaj Ustav, koji mijenja i
zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz 1974. sa svim
njegovim kasnijim amandmanima. U roku ad tri mjeseca nakon stupanja
na snagu ovog Ustava cnmeti su obvezni usuglasiti svaje ustave s ovim
Ustavom. Strane su se dogovorile 0 formiranju Zajednicke privremene
komisi je glede raspravljanja prakticnih pitanja u svezi s provedbom
Ustava BiH i svih drugih sporazuma iz Daytona. Komisija se sastoji od
osam clanova: celiri iz Federacije BiH, tfi iz Republike Srpske i jedan
clan iz Bosne i Hercegovine. Sjednicama Komisije predsjedava Visoki
predstavnik iii osoba koju on odredi.
Svi zakoni. propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi kad stu pi
na snagu ovaj Ustav, ostaju na snazi uko!iko se ne kose s Ustavom. Svi
postupci pred sudovima iii administ rativnim agencijama nastavljaju se
pred istim iii ce bili preneseni na druge sudove iii agencije u skladu sa
zakonima koji OOreduju mjerodavnost takvih sudova i agencija.
V1adini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine radiI ce
u skladu 5 postojeCim zakanima sve dokse ne zamijene drugim zakanima,
OOnosno propisima. 5vi ugovori kaje je ratificirala RBiH izmeclu I.
sijecnja 1992. i stupanja na snagu ovog Ustava predoeit ce se clanovima
191
BiH u roku ad IS dana nakan prcuzimanj<l duznosli.
Ukolik> se to nc uradi. ugovori ce biti ponisleni.
7. LjUDSKA PRAVA
Da bi osigurale postivanje Ijudskih prava, strane su se dogovori le
da osnuju Komisiju za Ijudska prava koja ce se sastojati ad dva dijela:
Ureda ombudsmana i Suda za Ijudska prava. Komi sija ce razmaLraU
povrede Ijudskih praY;] i diskriminaciju na bilo kojaj osnovi. kao sto je
spal. rasa. boja koze. jezik. viera. poli ticko iii drugo uvjerenje. nacion-
alno ili drustveno podrijeUo iii sliena.
Komisija ima odgovaraj uce objekte i slrucno osoblje. ima izvrsnog
duznosnika kajeg zajednicki postavljaju ombudsman i predsjednik suda.
Komisija ima svoj stozer u Sarajevu, ukljucujuCi stoier ombudsmana i
Suda. Ombudsman ce imati ios jedan stofer u Federaciji BiH i Republici
Srpskoi
8. IZBJEGLICE I RASELJENE OSOBE
Izbjeglice i raseljene osobe imaju se pravo vratiti na svoja ognjista.
pravo na povrat imovine koja im je oduzeta od 199 I. iii nadoknadu
stele za imovinu koja im se ne moze vratili. Strane su se obvezale da se
izbjeglice i rasel jene o50be vrate bez opasnosti i uznemiravanja, zast-
rasivanja. progona iii diskriminadje. Glede toga, oba entiteta ce poduzeti
mjere za izgradnj u povjerenja. posebice: ukidanje unutarnji h
zakonodavstava i administrativnih postupaka s diskriminaci jskom
namjerom, suzbijanje pismenog iii usmenog poticanja na etnicko iii
vjersko neprijateljstvo ili mrinju. brzo suzbijanje osvete. zaStita etnickog
192
manjinskog stanovngl va, gonjenje, iii premjdlanje osoba u
vojnim, paravojnim i polici jskim snagama odgovorne Z3 povrede Ijudskih
prava i slicno.
9. C: UVAN/E NACIONALNI H SPOMENIKA
Osnovana te Komisija Z3 oCuvanje nacionalnih spomenika sa sjedislem
u Sarajevu i. prema polrebi, u drugi m mjestima Bosne i Hercegovi ne.
Komisija se sastoji od pet clanava, i ta: dva iz Federacije BiH, jedan iz
Republike Srpske. cl ii mandai traje trl godi ne, i dva clana imenuje glavni
direktor UN-a Z3 prosvjetu, znanast i kulturu 5 mandatam ad pet
gad ina. Nakon isteka ovog Sporazuma cia nove Komisije imenuje
BiH.
Komisija ce odlucivati 0 Z3htjevima za proglasavanje imovi ne koja
im3 kul turnu, vjersku iii etnicku vaznost za nacionalne spomenike. Kaa
nacionalni spomenici progl3.savaju se spomenici arhilekture. umjetnosti
iii povijesli , arheolaska nalazlSta, skupi ne zgrada i groblja, Odluke ce
se donasili veCinom glasova i ane su konacne. a provodit ce se u skladu
s damacim zakonima.
10. OSNIVAN/E /AVNIH PODUZECA
Znajuci od kol ike je vaznosti za obnovu i ponovno o!ivljavanje
gospodarstva Bosne i Hercegovine funkcioniranje infrastrukture, po-
sebiee transporta I drugih objekata, strane SU se dogovorlle 0 osnivanju
Komisi je za javna poduzeca. Komisij a treba ispitati svrsishadnost
osnivanja poduzeea za upravl janje zajednickim javnim objektima, kao
SIO su komunal ni. energetski, postanski i komunikacijski objekti. Posehice
ce se ispitati unutarnji ustroj takvih eventualnih poduz.eCa, uvjeti za
193
njihov uspj eSan rad i naCine pribavJjanja dugorocnog investi cijskog
kapita[a.
Komisi ja se sastaji ad pet clanava, ito: iz Federacije BiH dva. Re-
publike Srpske jedan i Euroeske banke za obnovu i razvaj dva l lana, ad
kojih je jedan predsjednik. ClanoVi Komi si je ne mogu biti zaposleni iii u
fi nancijskom odnosu 5 bila ItDjim poduzecem kaje ima iii traii ugovor s
Komisijom .
. Strane su vee u smatrale za 'potrebnim i osnovale Transp-
ortno poduzeec Bosne i Hercegovi ne kaj e ce upravljati transportnim
objektima kao sto su ceste, zeljeznice i luke. Poduzece je sa sjediStem
u Sarajevu. podruznice ima, prema potrebi . i u drugim mjestima. Ko-
misija za javna poduzeca izabrat ce Poslovodni odbor i 05tal0 osoblje
kaje ce obnasati poduzeca.
I I . ClVIl/IJ1 MIROVIIJI SPORAZUM
Provedba Civllnog mirovnog rje5enja traii sirok raspon aktivnosti.
posebice nastavak napora na pruz.anju humanitarne pomoci. popravku
infrastrukture i gospodarsku obnovu. uspostavu i ustavnih
institucija u 80sni i Hercegovini, promicanj e Ijudskih prava. povratak
izbjegli ca i raseljenih osoba. odrbvanje slobodnih i postenih izbora.
Zbog slozenosti ovih problema oba entiteta su se sl02ila da zatraze
jXlstavljanje Visokog predstavnikam. u skladu s relevantnim rezolucijama
Vijeca sigurnosti UN-a, koji ce pomagati i koordinirati vlastite napore
entiteta u provedbi' Ovilnog mirovnog rj eSenja.
U obavljanju svojih zadataka Visoki ce predstavnik imenovati osobe
za koje bude smatrao da mu mogu pomoci u izvrSavanju njegovih
zadataka. U tij eku svog mandata sazval ce i predsjedavat ce Zajednickoj
civiinoL komisiji u Bosni i Hercegovini . Ona ce se sastojati od vise
politickih predslavnika .svih strana. zapovjednika IFOR-a iii njegova
194
predstavnika i predstavnika onth clvilnih organlzacila i agenctla kale
Visokl predstavnik bude izabrao.
12. MEDUNARODNE POLICIISKE SNAGE
Da bi oSigurale mir, red. slgurnu i zdravu sredlnu u svoji m
st rane su pozvale Vljece sigurnosti UN-a da osnuje
Medunarodne policijske snage - IPTF koje ce na cijelom Bosne
i Hercegovine pomoci u pracenJu. promatranju i nadzoru aktivnosti i
sredstava za provedbu zakona, I sudske organtzaclle i nlihove
postupke, davanju savjeta I obutavanju osoblja u provedbl zakona,
ocjenjivanju prijetnji javnom redu i miru, savjetovanju driavnlh vlasti u
Bosnl I Hercegovini 0 organizlranju uspJclnih agenc1la za provedbu
civi lnih zakona, u pracenju osoblla entlteta u provedbl zakena.
lPTF Ie samostalan u obavlJanJu svojih duInosti iz Sporazuma. a
njegove aktivnosti koordi nira Visoki predstavnik UN-a za provedbu
diJela Ci vi lnog mirovnog rjdenla u Besni i Hercegovin1. Na lPTF-
a Ie povJerenik kojeg postavlja glavnl tajnik UN-a u dogovoru 5 Vijeeem
slgurnosti. a prima upute cd Vlsokog predstavnika.
b) Dodatni sporazumi
I . OZIVOTVORENIE FEDERACIIE BiH
ad Washlngtonskog sporazuma. 18. oiulka 1994. 0
osnlv.mju Federacije BiH naroda. sve
195
do Daytona. nije se uradilo mnogo l1a njezil10m oZivl javanju u praksi.
kako od stral1e dvaju l1aroda. Hr vata i Bosnjaka-Muslimana u Bosni i
Hercegovi ni. tako. jOs vise. od Vlade Sjedil1jenih Americkih DrZava.
njezina glavnog pokrovitel ja. (ijelo to vrijcmc Alija Izelbegovic je
omelao uspostavu institucija vl asti Federaci je BiH. s jednc stranc. i za
odrZavanje ranije uspostavljenih instil ucija vlasti na razini RBiI-!. s druge
strane. Omctao je uspostavu zajednickog stozera dViju vojski. HVO-a
i Arrnije BiH. Vaniske poslove. poscbice diplomatske sluzbe i policiju.
cuvao je za svoje PrcdsjedniSlvo. iako su ta dva drz.avna sektora pripadala
Federacij i BiH.
Administracija predsjednika Billa (lintona. nawn Wasningtona. bila
ie viSe orijentirana ka cjelovitom rjcScnju bosanskohercegovacke krize,
a manje poticaju i podrsci implementacije Federacije Bill. Konacno se
shvatilo da od cjelovita rjcienja za Bosnu i Hercegovinu nema nista i
da se treba. svi m sredstvima. okrenuti Federaciji Bil-!. jer je ona "alfa i
omega" opstojnosti bilo kakve Bosne i Hercegovine i temelj na kojem
pociva mirovni plan Kontaktne skupine za BiH. Zbog toga se zakl juCilo
dOl Daytonski sporazum ne moze doni jeti rezultate trainog mirovnog
rjdenja ukol iko Federacija BiH ne bude funkcioni rala kao jedna od dva
konstitutivna cntiteta BiH. U skl adu slim, potpisan je 10. studcnoga
1995. u Daytonu poseban Sporazum 0 uspostavi Federaci je BiH.
U opeim nacelima se kaze da ni nakon dvadeset mjeseci usvajanja
Ustava Federacije BiH proces jacanja i izgradivanja povjerenja izmedu
njezinih konstilulivnih naroda nije dao zadovoljavajuce rezultate. Od-
govornost vlada Federacije Bil-! i RBiH moraju biB odvojene i Vlada
RBi H mora prenijeti funkcije. koje su predvidene Uslavom Federacije
Bi H, na V1adu Federacije BiH, a Vlada RBiH moze zadriati same one
funkcije kaje joj omogucuju da funkcionira kao V1ada medunarodno
priznate Bosne i Hercegovine.
196
1. 1. Prijenos odgovornosli na Fedefdciju BiH
U dijelu ovog Sporazuma koji se odnosi n ~ odluk: receno je da do
10. prosinca 1995. treba predl oziti Ustavotvornoj skupslini Federacije
BiH i Skupstini RBiH. a da se prihvale do 20. prosinca isle godine.
zakone 0 poslovima koji pripadaju u mjerodavnost Federacije BiH i klji
ostaju u mjerodavnosti RBiH. U odgovornosti Federacije BiH ukljuceni
su poslovi: obrane. unutarnjih poslova. sudstva. financija, energetike i
industrije. prometa i komunikacij a. trgovine. poljoprivrede, obrazovanja,
znanosti i kulture. izbjeglica. raseljenih osooo i soci jalne pol it ike. zdra-
vsl va. urbanizma. prirodnog bogalSlva i okoliSa. U mjerodavnosti RBiH
astali su poslovi: vanjske politik. vanjske trgovine. carinske politike.
zajednicke monetarne polilike. financija (proraeun Republikc). useljavanje
i republicko drZavl janstvo. primj ena medunarodnog kaznenog zakona.
zajedni Ckih telekomunikacija. kontrole zracnog prometa i civilne
kaordinacijc djelovanja oruianih snaga.
Mjesec dana nakon usvajanja navcdenih zakona Fedcracija 6iH je
trebala preuzeli vlast na razini Federacije. kanlona-zupa I opCina. U
islom roku minislri i zamjenici ministara treba]i su ponovno imenovati
osob!je kaje ce odraz.avati sastav pUQ1nslva. Ministri. zamJenicl mini stara
i osoblje oe mogu obavljati poslove u objema vladama .
Predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH bo i Vlada imaj u jedan
zajedniCki podrucni ured u Mostaru. U Mostaru su smjdtena
ministarstva V1ade Federacije BiH. i to: trgovine. prometa i komunikacija.
energetike i industrije. obrazovanja. znanosti i kulture. Svaka celvrta
sjednica V1ade treba se odriavati u Mostaru.
1.2. Fiskaina i druga financijska pitanja
U roku ad pel dana nakon potpisa avog Sporazuma trebalo ie ob-
jediniti. preko korespondentnih raeuna u poslovnim bankama, postojeta
[ 97
dva platna sustava u FederaclJI BIH, korlsteci se markom
kao zalednickom obracunskom jedinicom. Poeev!i od I. si jeenl' 1996.
godine), carine Ie trebala ublrati Carinska uprava Federaclle
BlH u lme Republlke B1H. Uz konzultaci Ju Medunarodnog monetarnog
fonda, trebalo Ie do 10. proslnca 1995. dogovorlti omjer I tehnicki
mehanlzam koj i ce osigurali Onanciranje proracuna Republike I Fe-
deracile BiH. Do 10. proslnca 1995. trebalo je uspostaviti Carinsku
upravu, ukinutl sve carinske kontrolne punktove i uspostavitl potpunu
slobodu kretanja Ijudi i roba u Federaclji BiH.
Federacije BiH l3 1996. trebao je bill pripremllen u su-
radnJI s MMF-om do 10. prosinca 1995. , s tim da u nlega voj nllzdaci
I socll,ln. d.vanl' nece bill ukllucenl. Porezn. je uprava trebal. poceli
s radom mJesec dana nakon usvaJanJa zakona kojl su predvldenl ovlm
Sporazumom. kantona-zupa kOj i se pune lz poreza na
promet I n, poslovanle poduzeea, treball , u bill dovr!enl do 31. otujk.
1996, Medunarodne don.elle dljele se Izmedu Federaelle I RBIH prema
ranijim dogovorima.
1.3. O,tal. plt.nl'
Granice Federaclle BIH trebalu se utvrdlti Mirovnlm za
BIH. Novlm teritorilim. kole , u o,vol ill HVO I Armll' BIH po,lile Oekl-
aractle 0 oflvotvorenju Sporazuma Iz Washingtona. kola Ie usvolena
Izmedu lzaslanstava Republike Hrvatske I Republike i FederaclJc B1H
22. srpnl' 1995. u Splitu, upravll.t ce ,e u ,kl.du , U,tavom Federaelle
BIH do nllhova u kantone-tupe. Trobalo ie do 10. prosi nca
1995. n. pravlti sveobuhvat.n pl. n povratka izbjeglica I rasellenlh 05Oba.
Nlegova realilaei j' treb.l. Ie otpoeell odm.h u ,uradnji , UNHCR-
om.
198
KARTA RAZGRAN[CENIA [ZMEDU
FEDERACIIE BIH 1 REPUBLIKE SRPSKE 22. 4. 199)
B 0 5 N A HER CEGOV [ NA
Kluljalt '
Jubbnice.
HU-In Dv;rt on. ___

[99
U Oaytonu se nisu mogla zaobi Ci pitanj a kao sto su: velcposlanici .
policija i obrana. Strane su se obvezalc da ce u roku od mjesec dana
nakon usvajanja zakona kOji su navedeni u Sporazumu sprovesti
Zagrebacki sporazum od 1 J. rujna 1994. i sporazurn iz Petersburga
od 10. ozujka J 995. 0 postavljanju veleposlanika adekvatnom sudje-
lovanju hrvatskoga i bosnjackog pucanstva u Bosni i Hercegovini. Do
10. prosinca J 995. trebalo je predloziti Ustavotvornoj skupstini Fc-
deracije Bi H zakonske prijedloge 0 unutarnjim poslovima i obrani kOji m
se utvrduje jedinstvena vojska Federacije BiH iznad razine korpusa do
zajednickog zapovjednistva.
1.4. Mostar
OpCina i grad Mostar nasli su se kao posebno pitanje na dnevnom
redu i u Oaytonu. Zakljuceno je da se Memorandum 0 razumijevanju
za upravu EU-a od 6. srpnja 1994. mora provesti u potpunosti. prije-
lazni Statut da se usuglasi s nacelima iz ovog Sporazuma. 5 tim da sc
ocuva jedinstvo grada i oSigura nacionalni. vjerski i kulturni identitet
pucanstva u svi h sest opcina. oSigura sloboda kretanja kao i sirom
Federacije BiH. od I. prasinca 1995. da se aSigura neogranicen braj
prijelaza za zene. djecu i muskarce koji nisu vojni obveznici. Ova su
gradonacelnika obvezani da se pastuju ovi rokDvi.
U drugoj fazi trebaju se organizirati ujedinjene poli cijske snage
Mostara. ito: uspostavom zajednickog stozera, novacenj em mjesnog
polici jskog osoblj a i zajednickim ophodnjama po bivSoj crti kanfrontacije.
Zajednicka policija treba poduzeti odlucne mjere protiv organiziranog
kriminala i osigurati provedbu Uredbe EU-a 0 stanarskim pravima kaka
hi se omoguCio povratak izbjegl.ica i ra5eljenih 05000 njihovim do-
movima.
Sacinjen je zaseban dodatak Sporazuma 0 ozivolvorenju Federacije
BiH koji se odnosi na nacela koja ce biti temdj prijelaznog Statuta
200
grada Moslara. Ona glase: treba se sacuvali jedinstvo grada. leritorij
grada obuhvaea podrucja opCine Mostar prema stanju do I . sijecnja
199 J Grad se sasloji ad scsi opCina. gradske opCine imaju sve one
odgovornosti kOje nisu dodijcljenc gradu. Odgovornosti grada Most;ua
jesu: financije i porczna poJitika. urbanisticko planiranje. inrrastruktura.
gospodarska politika. Javni promet. ukljucujuCi zeljeznicu I mostarsku
zracnu luku. Gradom upravlja gradsko vijece. a na celu optine nalazi
se opCinsko vljece. Gradsko vijcl e sastoji se ad 48 elanoVd. od eega
otpada na prcdstavnike hrvatskog naroda 16. bosnj ackog naroda 16 i
na ostate 16. U prljelaznom razdoblju. od r 6 mjesta koja pripadaju na
ostale. ostaje ncpopunjeno J r mjesta. Svaka gradska opCina bira eel iri
clana u Gradsko vljece. a ostali se biraju na listi (ijeloga grada.
Gradsko opCinsko vijete sasloji se od 2S elanova. Sastav gradskih op
Cinskih vijeea adra:iava sastav pucanslva Ie gradske opCine u vrijeme
popisa stanovnistva r 99 [. Clanovi Gradskog i opCinsko vijeea. biraju
se na neposrednirn i slobodnim izborima. Gradsko vijeec i gradska
optinska vijeea biraju svoje nacelnike.
2. ZAIEDNICKO VIIECE U SURADNII
Umjesto dogovorene konrederaci je u Washingtonu. r 8. o!ujka
1994.lzmedu Republikc Hrvatske i Federacije BiH. u Daytonu je IS.
studenoga r 995. dogovoreno Zajednicko vijele 0 suradnji izmoou
Republike BiH i Federacije BiH i Republike Hrvatske. vijece
za suradnju bavit ce se planiranjem i koordiniranjem suradnJe izmoou
R HrV3tskc i Federaci je Bi H. osobi to u sljedeeim podruqima: uskladlv.mje
vanjske politike I nastupa prema treeim zeml jama i medunarodnim or
ganizacijama. uskladivanju aktivnosti u pristupanju EU-u. Vijecu Eu-
rope. Partnerstvu za mir i suradnju s NATO-om. voj ne suradnje. rje-
20 1
!,avanja sukcesije lugoslavije i drugim pitanjima od zajedni ckog
interesa.
Zajednicko vijece ima deset clanova. po pet iz R Hrvatske i Republike
6iH i Federacije 8iH. Predsjednik Zajednickog vijeea ie predsjednik R
Hrvatske dr: Franjo Tudman. a potpredsjednik Alijalzetbecovic, pred-
sjednik Predsjedn;stva RBiH.
3. POVRATAK PROGNANIH
Izmedu R i Repllblik! 6iH i Federacije 8iH potpisan je
Sporazum 0 povralku prognanih u lajee. Bugojno, Stolae i Travnik 2.
studenoga 1995. u Daytonu. Glede ostvarenja medusobnog povjerenja.
u tijeku pregovora u Daytonu. trebalo je ostvariti povratak: po
dviie si otine obitelii u lai ce i Bugol no I po stotinu obitelji u Stolae i
Travnik. Povratak je trebao otpoi'eti odmah a okoni'ati dCl8. studenoga
1995. Za provedbu Sporazuma trebaju se brinuti imenovane osobe.
TaWer je potpisan Sporazum (1 S. studenoga u Daytonu) a povratku
Izbjeglica u podrucie Vellke Kladure I Radilo se 0 Izblegl icama
s tih podrucja koje su se nalazile u eentru Kupljensko na podrucju R
Hrvatske. Povratak IzbJegliea trebao ie zapoeeti odmah nakon dolaska
hrvatskih i turskih polieijskih snaga na podrutju Velike Kladure I Cazina.
4. NACELA ZA ORGANIZACIIU SARAIEVA
U Daytonu su 12. studenoga 1995. usvojena naceta za buducu
organlzaciju Sarajeva. Pored ostalog. dogovoreno je da Sarajevo bude
jedinstven grad. u cl)ol ce sudjelovatt predstavnlel glavnih etniCkih
zoz

skupina. U sklopu Bosne i Hercegovine bit ce posebna jedinica
koja ce se sastojati od deset poluautonomnih polilickih okruga: centralni
okrug i devet opCina. Vlade okruga bit ce odgovorne za
obrazovanj e. kulturu. lokalne zdravstvene I komunal ne usluge. Mogu
suradivati medu soborn i s odgovarajuCirn agencijama Federacije BiH I
Republike Srpske.
Centralni okrug birat ce svoju vladu i Vijeca grada. U Vijece
grada salju politi&i okruzi po jednog clana. Dodatnih petnaest clanova
bira se na sl jedecl n<leln: deset clanova lzabrat ce zakonodavno tljelo
Federacije BiH. a pet clanova hira Narodna skupstina Republike Srpske.
Vijece grada Sarajev3 bira gradonacelnika izmedu deset pojedinaca
kale imenuju deset politlckih okruga. viseg zamjenika
cd kejlh biU po jedan Bolnjak I Srbin. I Jednog zamjenika gradona-
celnlka, kaji ce bit! Hrvat. Osobe koJe budu izabrane za gradonacelnika
i ...,ijegzamJenika smJenjuju se na poloz.aju svake godine.
Prioritetni zadatak vlade grada Sarajeva je formiranje kombiniranih
I integrlranih pollcijskih snaga grada, kOje ce odraz.aV3ti sastav,
s posebnom postrojbom u svakom politlckom okrugu-opCi ni. Gradska
Je vlada odgovorna i za sve druge usluge na razinl grada, kao sto su:
pri jevoz putni ka. vodo i elektruopskrba, urbanizam, komunalne i druge
usluge.
S. SPORAZUM OODNOSIMA
Republika Bosna i Hercegovina I Savezna Republika lugoslavija
medusobno su se priznale u Daytonu kao neovisne drfave unutar
njlhovih sadaSnjih medunarodno prlznalih granica. Svaka ce strana
posUvati suverenitet. teritorijalni integritet I politlcku neovisnost druge
203
stranc. Strane su se obvczale da cc. u roku ad petnaest dana nakon
potpi sivanja ovog Sporazuma. uspostaviti pune diplomalske odnose.
otvori!i ve1eposlanstva i razmijeniti vcleposlanike.
6. OPCINA - GRAD MOSTAR
Sporazumom od 6. srpnja 1994. uspostavljena je uprava Europskc
unije nad gradorn Mostarorn. a u Daytonu 10. studenoga 1995. sa-
stavljen je. takodcr. zaseban Sporazum a Mostaru u kojem su dogovorena
oSllovna nacel a za buducu organizaclj u drustvenog zivola u gradu
Mostaru. Na osnovi tih sporazuma i kasnijih dogovora u Rimu 18.
veljace 1996. sa savjetodavnim vijccem grada Mostara. upravitelj EU-
a nad gradom Mostaran Hans K05Chnik dania je 7. veljace 1996.
Prijelazni statut grada MostaraY
6.1 . Zajednicke odredbe
Statutom se ureduju prava i obvcze odluclvanja 0 potrebama gradana
grada Moslara i njcgovih opCina. obujam lokalne samouprave. unutarnji
ustroj i mjerodavnosti grada i njegovih opCina i nji hova flnanciranje i
druga pitanja. Poscblce se naglasava da su grad i njegove opCine obve-
znc postivati osnovna Ijudska prava. temeljne slobode, nacionalni. ku-
Iturnl i vjerski identitet gradana.
Grad i opcine su pojedinacne pravne osobe. Mogu se u svoje lme
obvezlvatl. mogu tuzili i bi li tuzenl pred sudom i imaju svoje sl uzbenc
II Slufbeni gJasnik grada Moslara u lzdanlu EU-a upravnika nad Mostarom, 20. v c l J a l ~
1996.
204
peCate. Ime grad;:! je: Grad Mostar. Podrucje grada obuhvaea podrucje
OpCine od I . si jecnja 199 1 .. izuzev podrueja koja po Mirovnom spo-
razumu iz Daytona od 14. prosi nca !995.Iei.e izvan podrucja Fede-
racije BiH (podrucje od Podvel e!i prema Nevesi nju). Terilorij grada
sastoji se od sest opCina i cxI Cenlralne zone - Di strikla. Nazivi opCina
ul vrdeni su privremeno: I. Mostar-Sjever. 2. Mostar-Stari Grad. 3.
Mostar-Iugoistok. 4. Mostar-Iug. s. Mostar-Jugozapad i 6. Mostar-
Zapad.
Grad je iskljucivi nositelj samouprave. bez povrede prava i duznosti
opCina i uz pridrZavanje Ustava i zakona Federacije BiH i zakona
kantona-zupa. Pod nadzorom grada su poduzeca koja se bave
komunal nim poslovi ma. ukoliko nisu pod opCinskom mjerodavnoscu.
Grad je iskljueivo mjerodavan za ove djelalnosti: financi je i poresku
poliliku. urbanislicko planiranje. infrastrukturu (voda. elektr. energija.
gradska Cislota. kanalizacija i sl ieno). ekonomsku poli tiku, javni promet,
ukljucujuCi ieljeznicu i mostarsku zraenu luku. Grad suraduje s drugim
gradovima i opCi nama u Federaci jl BIH. Ima pravo prislupa
medunarodnim udrugama gradova i opci na i ostvarivanja bilateralne
suradnje s gradovima drugih driava.
6.2. Gradski organi
Gradsko vijece S3Stoji se od 48 clanova koii nose naziv "gradski
vijecnici
M
Polovica elanova Gradskoga vijeca bira se s liste koja vaii za
cijeli grad, a druga polovica iz svake od scsI gradskih opCina po cetirl
Clana. Od 48 elanova ! 6 clanova jesu predstavnici hr vatskog i b o ~ n j a
ekag naroda, a 16 drugi. Od 16 mandata predvidenih za druge, 1 1
mandata ostaje nepopunjeno u prijelaznom razdobl ju. Na prvim
izborima. koji ce se odriali nJ osnovi ovog Prijelaznog statuta, izabrat
ce se 24 Clana koji se biraju u gradskim opcinama. a 13 clanova s lisle
20S

cijeli grad. Prvo Gradsko vijece jzabrano po Prjjelaznom statutu ostaje
na duznosti dok se sukladno zakonu ne odrze mjesni izbori raspisani
za cijelu Federaciju BiH.
Gradsko vijece bira na prvoj sjednici iz reda svojih clanova pred
sjednika koji nosi naziv "predsjednik Gradskog vijeea", i jednog zamjenika
koji nasi naziv "dopredsjednik Gradskog vijeea". Za dopredsjednika ce
se izabrati predstavnik naroda iz kajeg nije izabran predsjednik. Pr
edsjednik zastupa odluke GradskDg vijeea i zastupa GVGM u javnim
prigodama. Saziva i vodi sjednice GV i vodi skrb za njihov uredan
tiiek. Dopredsjednik pomaZe predsjedniku u njegovih zadataka
i zastupa ga u njegovoj odsutnosti. Gradska vijece je naivi5i organ
Grada i mjerodavno je za sve odluke. nadzire cjelokupnu upravu,
ima pravo uvida u provedbu svojih odluka, posebice kad se radi 0
gradskim prihodima i rashodima.
Gradonacelnik zastupa Grad i ukoliko njegave izjave proizvode pr
avne obveze, one maraju biti u pismenom obliku, sa sluZbenim peeatam.
Gradonacelnik je adgovoran za uredno odvijanje poslova gradske
uprave, vodi gradsku upravu i pretpostavljeni je gradskim sluzbenicima,
on ih postavlja, unapreduje i otpusta. Kad uposljavanja i postavljanja u
gradskoj upravi vodi racuna da sastav sluzbenika odrazava sastav stan
ovniStva prema naci onalnoj pripadnosti.
U organizacijskam planu gradske uprave moraju se predvidjeti odjeli
za obavljanje sljedeCih zadataka: financije i poreznu politiku, urbanisticko
planiranje, infrastrukturu, gospodarsku politiku, javni promet,
ukljucujuCi zeljeznicu i zracnu luku. Gradonacelnik treba provoditj
odluke GV, rjdavati probleme koji su mu Statu tom stavljeni u
mjerodavnost. primjeniivati zakone i propise. pripremati proracunski
plan i ga, upravljati grads kim ustanovama i objektima.
gospodarskim poduzeCima Grada i gradskom imovinom, skrbitj za prava
svih stanovnika, osiguravati suradnju gradske uprave 5 ombudsmani ma
i poticati suradnju gradskih opCina,
206
Gradonacelnik irna jednog zamjenika koji ga zaslupa u njegovoj
odsutnosii I nasi nazlv dogradonacel nik. Gradonacelnik mora izvjescivati
svoga zamjenika 0 svim tekuCim pitanjima. Za sve prijedloge kO)i se
dostavljaJu GV kod svih valnih odluka, posebice U organizaciji gradske
uprave, kod postavljanja i olpuslanja sluzbenika potrebno je suglasje
dogradonacelnika.
Izbor gradonacel nika vdi GV po naeelirna veCinskog sustava, izhor
se vrsi na prvoj sjednici Gv. SV<lki vijecnik ima prnvo predlozili kandidata.
a svaki predloz.eni kandidat mora dobiti pocirsku najmanje jedne treCine
nazoenih gradskih vijecnika hrvatskog i bosnlackog mI rada . Za izbor
gradonacelnika potrebna ie natpolovicna veCina glasova gradskih
vi jecnika. lzabrani gradonacelnik ostaje na poloZaju sve dok se ne odde
prvi lokalni izbori na razini djele Federacije BiH. Dogradonacelnik se
bira po istom postupku kao i gradonacelnik. s tim da mora bitl pripadnik
drugog naroda ad onog kojem pripada gradonacelnik. Gradonacelnlk
ima koj e koordinira pripreme izvrsenja poslova cJelokupne
uprave. Gradonacelnik i dogradonacelnik svoje duznostl obavljaJu
pOCasno.
Gradsko se paglavarstvo sastoji od gradonacel nika, dogradonacelnika
i pet procelnika odjcla koj i su predvideni u Prijelaznom statutu i ono ie
pomocni organ gradonacel nik u. Procelnike odjela imenuje
gradonacelnik. potvrduje GV veCinom glasova. Imenovanja i razrj clenja
su pravosnaZna kada su potvrdena ad GV Sjednice gradskog poglav-
arstV3 saziva gradanacelnik, u pravilu, jednom tjedna. Clanovi gradskog
poglavaTstva razmatraju zajednicki sve zadatke uprave i. u vidu
preporuke. daju ih gradonacelniku na odobrenje.
207

6.3. Gradske opcine
Sve zadatke ko)i nisu izrijekom dadi jel jeni Gradu obavl jaju gradske
opCine. One imaju svojstvo pravne osobe, danose svoje statute,
izvrsavaju zadace prenesene ad kantona-zupe, posebno koje su im
prenesene Ustavom Federaci je BiH, bo 5tO su podrucja: kulture. turi-
zma, soeijalnih pitanja, radio i televizije. U izvrsavanju svojih zadataka
gradske opCine duzne su oSigurati naeiona1ni. vjerski i kulturni identitel
svojih gradana. Gradska opCina moze. odlukom svog vijeca. prenijeli
zadatke iz svoje mjerodavnosti na Grad Mostar, on ih je obvezan obavljati
uz posebnu naknadu troskova. Takoder imaju pravo. u obavljanju svojih
duznosti . medusobno suradivati i udruzivati se 5 drugim radi obavljanja
poslova od za)edni ckog interesa. Takvi sporazumi moraju se predoCiti
Gradu Moslaru, kao i nadzornim vlasti ma.
Svaka gradska opCi na ima svoju upravu. clju organizaciju utvrduje
njezi n nacelnik, Kod uposljavanja sluzbenika u opCi nsku upravu treba
uzimati U obzir naeianalni sastav gradske opcine. Nacelnik gradske
opCine je vodilelj uprave gradske opCine. priprema odluke gradskih
vijeea gradske opeine i provodi ih. zastupa interese gradske opCine
prema Gradu i nadredenim driavnim vlastima. sudjeluje u sjednicama
vij eea gradske opCine i. ukoliko se raspravlja 0 pitanjima. kOja se
neposredno lieu gradske opeine. ima pravo rijeCi u GV Ima zamjenika
koji ga zastupa u slueaju njegove sprijecenosti. Zamjenik je donacelnik
gradske opCine. Obojicu bira vi jece gradske opCine. Nacelnik gradske
opCine ima na raspolaganju ured koii mu omogueava obavljanje njegovih
zadaea. Voditelj ureda je tajnik gradske opCine. radi za nacelnika.
koordinira sve upravne poslove gradske opCine, a podlijeie uputama
nacelnika gradske opCine.
Vijeee gradske opCi ne bira se kad i GV i za islo razdoblje. Sastoji se
od 2S clanova koji trebaju odrilivati naelonalni sastav stanovniStva
prema popisu iz 199 1. Na prvim izborima. prema ovom Statutu. na
208
pojedine narode. po pojedinim gradskim opCinama. otpadaju sljedeta
vijecnicka mjesta:
TABLICA 6
VlIECNICKA MIESTA PO GR/IDSKIM OPCINAMA
Roi 0p0n.
H""
BoInl;id Ulcupno
"'.
{lHH)
I 2 3
,
S 6
I. Mostar-Sjcvcr

"
10 25
2. MosIar-SbrI grad 4 12
,
2S
3. Mostar-Jug:XsCot. 3
"
3 25
4. MostIr-Ju$ 12 6 7 2S
S. Mostar -J utoZ14'3d 12 6 7 25
6. Mostar-Za 10
, ,
25
7. 4S 60 4S ISO
U opcini lugoistok bosnjacko-muslimanska strana ima apsolutnu
veCinu. 19 vijeCnika u odnosu na hrvatske i ostale vijecnike. dok hrvatska
strana nema ni u jednoj opCi ni takvu premo(. U svim opcinama u
zapadnom dijelu Mostara bosnjacko-muslimanski i vijecnici iz reda
ostalih naroda cine apsolutnu veCinu u odnosu na vijecnire iz reda
hrvalskag naroda. U svih sest opcina bosnjacko-musl imanskih vijecnika
ima 60. a hrvatski h 45.
6.4. Centralna zona
Gradsko vi jece i gradonacelni k upravljaju Centralnom zonom.
Propisi koji vaze za Grad vai.e i za Centralnu zonu. Infrastrukturom
CZ upravljaju gradska tije1a vlasti. Ministarstva i druge institucije Fe-
deracije BiH. kantona-zupe. Grada i druge uprave nadlokalnog znacenja
bit ce smjcltene. u prvom redu. u Centralnaj zoni.
209
2 10
Grstlovica .....
SJEV.b:R
'----

1
'-.
ZAPAD \
6
H.
. '
JUG


,
4
l
IF. Boruh
\
,
,



,
,
,
,
,
0
1ST " K
,
3
,
,
;j
.'
r

M05TAR CENTRAl NA ZONA
2 I I
c) Poslije Daytona Pariza
I. USVAJANJE DAYTONSKIH SPORAZUMA
Prijc potpisivanja Daytonskih sporazuma u Parizu odrZano je zasj-
edanje Ustavotvorneskupstine Federacije BiH. I I. i 12. prosinca 1995.
u Sarajevu. laka su svi sporazumi bili parafirani u D'!Yl0nu 2 I . studenoga
1995 .. ipak je medu zastupni cima bila vrlo fiva rasprava. Posebice se
raspravl jalo 0 izgubljenoj bosanskoj Posavi ni, dijelovima Sarajeva koii
trebaj u pripasti Federaciji BiH. izgubljenom Podrinju i, opCcni to. sto
je tko dobio. 5tO je tko izgubio. Najprij e se raspravljalo 0 Sporazumu
za uspostavi Federaci je BiH. a zati m 0 Opcem okvirnom sporazumu.
Prije svih zastupnib i drugi h sudionika rlj ce je uzeo veleposlanik
Savezne Republike Njemacke u Bosni i Hercegovini gospodin Prazinger.
o nj egovu istupu kao i 0 istupima drugih na ovom zasjedanju
Ustavotvorne skupstine piSe Anldca Posavyak u 8ranimiru. broj 4.
prosinGI 1995. Na poeetku svoga govora gospodin je Prazinger na-
glasio da ga je za taj istup ovlastio osobno njegov premij er K/:JUs Kinkel
koji je. eto. i na taj naei n htio hrvatskim i bosnjackim zastupnici ma
zazeljeti mnogo srece u vaznih odl uka ... kako Daytonski
sporazum predstavlja povijesnu sansu za mir i kako mir trazi
kompromise ... kako u Parizu. prigodom potpisivanja Sporazuma. nece
bili nikakvih naknadnih pregovora ... u svom je obraeanju "zazveckao"
konvertibilnim valutama . ... da ce svijeL .. poduprijeti one spremne na
suradnju iii one koji budu znali sluSati.
Sljedeceg dana. 12. prosinca. raspravljalo se 0 OpCem okvirnom
sporazumu koji je mnogo bolniji za oha naroda u Federaciji BiH u
odnosu na Sporazum 0 njezinu ozivl javanju. ZaSlo? ler on l raii ko-
mpromise bez prethodnog onih Ciji h se zivota lice. U
2 12
ovom di jelu rasprave sudjclovao je Kresimir Zubak. kOji je u Daytonu
odbio polpisati sve sporazume. rekavSi: "Ponudeni zemljovid dobar
dio hrvatskog i bosnjackog el nickog prostora daje tzv. Republici Srpskoj.
a bez suglasnosti i prethodne provjerc misljcnja naroda klji lamo ob-
itava." Dal je u svojoj raspravi KreSimir Zubak kaze: "Na apsurdnost
razgranicenja pokusao sam ukazati mcdunarodnoj zajednici i time sto
u tzv. entitelu Republike Srpske ostaje jednak bIDj Hrvata i Muslimana
kao i Srba. Po cemu onda tai cnlitet zasluzuje nazlY srpski?" Na kraju
svog izlaganja rekao je: "PrihYatimo Sporazum. ali naglasimo svu njc-
gow proturjecnosl i krscnj c Ijudskih prava kOja donosi kako bi se aye
nepraYde u buduenosti ispravile."
Bi lo ie mnogo polemika. posebice izmedu Harisa Silajdiiia i
Krdimira Zubala. i u Klubu hrvatsldh zaslupnika izmedu Hrvata-Po-
savljaka. s jedne strane. i Hrvata iz drugih hrvatskih krajeva Basne i
Hercegovi ne. s druge slrane. Pri likom glasovanja Sporazum ie usvojen
s osam glasova protiv i sedam suzdrianih. Donijeta je Odluka da u
Parizu Sporazum potpise i Federaciju Bi H zastupa Kresimir Zubak
2. ZENEVA. 14. KOLOVOZA 1996.
Za vrijeme trajanja razgovora u Daytonu trebalo je ostvarill Spora-
zum 0 povratku prognanih u /ajee. Bugojno. Travnik i Stolae. Medullm.
taj dogovor ni je ostvaren do danasnjih dana. Vee tada se pokazalo da
sudionici u razgovorima zele sarno mil'. a z.a sve ostalo ima vremena. I
mir ne bi bio ostvaren da nije nametnut impresivnom vojnom silom
IFOR-a. pretezno vojnim snagama Atlantskog pakta.
VideCi da se Sporazum iz Daytona dovodi u pitanje. izuzev njegova
vojnog dijela mirovnog rjdenja. drZavni tajnik SAD W Christopher
pozvao je potpisnike Opeeg okvirnog sporazuma za mir u 80sni i
213
,
I-I ercegovini: predsjednika Bi H Aliju IzetbegoviCa. predsjednika Repu-
bl ike HrvalSke Franju Tudmana i SR Srbi je S/obodana Mi/oJeviea u
Zenevu 14. kolovoza 1996. Na tom su sastanku ulozeni ponovni
napori da se pokrene mirovni proces u Bosni i Hercegovini. Sastanku
su prisustvovali. pored navedenih driavnika. Visoki predstavnik Carl
Bildt. vrhovni zapovjednik zdruzenih NATO snaga general George
loulwan, predsjedavaju' i u uredu OESCE-a federal n; savjetnik Flavia
Colli i veleposlanik Robert Frowick, sef misije OESS-a u Bosn; i
Herecgovini.
Sudionici su se u razgovorima ponovno slozi l; da su za punu
provedbu slova i duha Opeeg okvirnog sporazuma i da su zabrinuti
zOOg ci njenica da se u eijeloj 80sni i Hercegovini registriraju povrede
Sporazuma. Zakljucili su da ce sljedeCi mjeseci biti kriticni u mirovnom
procesu za Bosnu i Hercegovinu, te su sc u svezi s tim dogovorili 0
mjcrama kojc treba poduzeti da bi se deblokirali putovi za osl varenje
dogovorcnih cil jeva: iz Daytona i Pariza.
2.1. Dogovorene mjere za BiH
Na razini Bosnc i Hcrccgovinc. tj . z.a oba entiteta. dogovorenc su
mjcre koje se tieu provedbe Izbora. Ponovna su se strane dogovorile
da ce osigurati uvjete z.a slobodne i fer izbore. pored ostalog. garantirat
ce slobodno kretanje osoba kroz cijelu zemlju, bez nasilja. prijetnji i
zaslrasivanja bi la koje vrste. Poboljsat ce pristup sredstvima za javno
komunici ranje svi m polilieklm Sl rankama. skupi nama i zajednicama.
Odri.at ce se slobodno okupljanje. neograniceno registri ranje i glaso-
vanje.
U dogovorenim mjcrama daje se puna potpora radu OESS-a u pr-
ovedbllzbora. Istaknuta je uloga [FOR-a. posebno u oeuvanj u sigurnosti
za vrijeme izbora. Glede osumnj icenih osoba za ralne zloci ne,
2 14
dogovoreno je da ani nece sudjelovali u izbornom procesu i da nji hovo
uhicenje ostaje vazna obveza i krupan korak u provedbi Daytonskog
sporazuma.
2.2. Federaci ja Bosne i Hercegovine
Na ovom saslanku u Zenevi ponovno je naglaseno ad kalike je
vaznosli uSlrojstvo jake Federacije BiH za uspjeh Daytonskag mirovnog
procesa. l os je Forum Federacije Bosne i Hercegovine 3 I. srpnja 1996.
naglasio h i ~ n o s t u poduzimanju koraka glede okoncanja ustrojstva
federalni h institucija i struktura. U svezi slim slrane su se slozile da
institucije Bosne i Hercegovi ne i Federacije BiH imaju zasebne ovlasti.
osoblje. kompetencije i sredstva nutna za izvrsavanje ustavnih obveza.
da prestanu funkcionirati uredi i inslilucije Bosne i Hercegovine na
teritoriju Federacije BiH kaje dupliciraju funkcije i kompetencije. da se
razmat re ane ovlasti u kOjima kompetencije federalni h i central ni h vlasti
nisu jasno deflnirane njihovim uslavima. da se ustroji vijece za imple-
mentaciju i ostvarenje avog Sporazuma i do I. rujna 1996. postignu
sporazum: 0 grbu i zastavi Federacije Bi H. 0 organizaciji Sarajeva. a
administrativnom i teri torijalnom ustroju Federacije BiH.
2.3. Zakljucci posebne skupine
Posebna skupina koju su cinili james W SWigert. predstavnik SAD-
a i Thomas Schmit, Visoki predstavnik UN-a. sastala se 16. kalavoza
1996. u Sarajevu U namjeri da postigne sporazum a dinamici im-
plementacije. dan ranije. dagavorenih sarajevskih mjera. Kaa rezultat
avog sastanka postignut ,je "dagavor" a trinaest oblasti ad ukupna
njih osamnaest. Postignut je dogovor 0 sljedeclm oblastima: vanjskim
215
poslovima. obrani. prometu i komunikacij ama. obnovi. poljoprivredi.
surnarsLvu. vodoprivredi. prostornom uredenju i okolisu. zdravsLvu.
obrazovanj u i znanosLi. kulturi i sportu. medijima i informiranju. soc i-
jal noj politici . izbjeglicama i raseljenim osobama i gospodarskoj komori.
Posebna skupina nije uspjela postiei dogovor a slj edeeem: unutarnjim
poslovima. fJnancijama. pravosudu. energetici. fudarstvu i industri ji.
strucnim i zajednicki m poslovima. Kamen spoti canja za unutarnje poslove
bila je Agencija za istrazivanjc i dokumentaciju, koju je formiralo Pred-
sjednistvo RBiH ios u tijeku rata izmedu ,tVO-a i Armi je BiH. U oblasti
flnancija hrvatska i bosnjacka strana ni su se mogli dogovoriti 0 carinama
i carinskim dadfbinama.
216
XI. IZBORI U BOSNI 1 HERCEGOVINI
1996 .
Potpi snici Opecg okvirnog sporazuma u Oaytonu. odnosno u Pari zu
dogovorili su se da se U oba cnlilcla Bosne i Hercegovine odeze slobodni.
posleni i demokrat5ki izbori. U skladu 5 odgovarajuCim dokumentima
OESS-a. Istodobno su zatrazili od OESS-a da danese i provede izborni
program. nadgleda pripremu i provede izbore za Zaslupnicki dam
Bosne i Hercegovine za BiH. Zastupnicki dam Federacij e
BiH. Narodnu skupstinu Republike Srpske i za predsjednika i potprcd-
slednlka RS BiH. Glede toga je osnavana Pri vremena izborna komisija
za Bosnu i Hercegovinu U skl opu OESS-a. Izbori su odrfanl 14. rujna
1996. i njihovi rezultati su objavlj eni u MSluZbenom listu BiH" . braj
32 od 20. lislop,d, 1996.
t. PREDSIEDNISTVO BOSNE I HERCEGOVINE
Iz Federacije za Predsjednistvo BiH natjecalo se. 12 kandidata, iz
islo toliko slranaka, odnosno koalicija. Bosnjacko-muslimanskih clanova
je 8, a hrvatskih su 4 kandidata, Iz reda bosnjacko-muslimanskog na-
roda izabr3n je Alija Iz ctlx:govic kao kandidat Stranke demokraLske
akcl je sa 730 S92 glasa, a iz reda hrvaLskog naroda izabran je Krr:fimir
Zubakkao kandidat HrvaLsb:: demokraLske zajednice s 330 477 glasova.
Oba lzabrana clana iz Federaclje BIH nisu imali ozbiljnijih protukandi-
data.
2 17
Iz enlileta Republike Srpske za Predsjednisl vo BiH izabran je
Moma1o Krajisnik. kandidat Srpske demokratske stranke i iz reda srp-
skog naroda sa 690 646 glasova. Ozbi ljniji protukandidat bio mu je
Mladen /vanfc. kandidat Oemokrdtskog patriotskog bloka, 5 307 461
gl".
Na ovim izborima kao i na prethodnim 1990. pobi jedili su kandidati
nacional ni h slranaka. Alija Izelbegovic je jedini clan
Predsjednislva BiH koji je bio i clan u prostom sazivu. Bio je predsjednik
Predsjednislva RBiH od do kraja mandala, Ij. pet godina. lako
je magao bili najvise dVije godine. Momalo Krajisnik bio je, nakon
lzbora 1990 .. predsjedni k Skupsline SRBi H, a ad travnja 1992. pred-
sjednik Narodne Skupsline RSBi H. Kresimir Z ubak nije bi o biran ni u
kakva ti jela vlasti na izborima 1990. Medulim. u tijeku postojanja Hr-
valske zajednice Herceg Sosna obnasaa je duznasl mini slra pravosuda,
a u Hrvatskaj Republici Herceg Bosni obna.sao je duznast predsjednika
Predsjedni ckog vijeea od pocetka 1994. do kraj a njezina postojanja.
2. ZASTUPNICKI DDM BDSNE 1 HERCEGOVI NE
Neposrednim glasavanjem izabrana su u Zastupnicki dom BiH
ukupno 42 zastupnlka. koUko je bila predvidena Zakonom a izborima.
Braj zastupnickih mjesta za Federaci ju BiH iznosio je 28. a za Repu-
bliku Srpsku 14 zastupnika. U Federaciji BiH broj va1.eCih glasava
iznosia je I 337895 a u Repubilci Srpskoj I 06 1 979. iii ukupno 2
339 874 za Bosnu i Hercegovinu.
2 18
2.1. Stranacki zastupnici
Izbor zastupnika u Zastupnicki dom Bosne i Hercegovine vrsen je
po kandidacijskim listama pojedinih stranaka. Koli ka je kOja stranka dobila
mjesta u Zastupnickom domu. vidi se u pril ozenoj tablici.
Red.
be.
1
I.
2.
3.
4.
S.
6.
7.
TABLICA 7
ZASTUPNICKA MIESTA PO STRANKAMA
Entitct Broi miesta Broi f..bSOVJ
Stranka
Ukupoo

Ukupoo
2 3 4 5
1. FEDERACIIA Bi H
SOA 16 38 725 41 7
HOZ 8
"
338 440
Zdrukna lis!a 2 5 IDS 918
Str.mka za BiH 2 5 93 816
Sveg<l 1 28 67 I 263
591
II. REPUBUKA SRPSKA
50S 9
"
578723
SOA 3 7 184 553
Savcz za m ir i progres 2 5 136077
Svega II 14 13 899353
Ukupoo 1+11 42 100 2 162
944

6
34
16
5
4
59
26
9
6
41
100
Stranke s nacionalnim programima, kOje su dobile izbore 1990.
(HDZ, SDA i SDS), najvise su zastupljene i 1996. u Parlamentu BiH.
Uocljivo je da HDZ nije sudje10vala na izborima u Republici Srpskoj i
obralno, SOS nije imala svoji h kandidata u Federaciji BiH. Stranka
SOA sudjelovala je na izborima u oba entil eta. Zdruzenu listu cinila je
koalicija nekolik> slranaka (SOP, UBSO, HSS, MBO i Republikanci).
Nosilelj li sle izabranih kandidata SDA u Zastupnicki dom BiH bio
je Hasan Muratovic. iz HDZ-a jadranko Pr!ft i iz 50S-a Slobodan
219
81"e1i{ Sva trojica nositelja pobjednicki h lisla nisu bili kandidati svojih
stranaka na izborima 1990. Mcdulim. /adranlD Pr/icte. u
enu. biO predsjednik a neSto kasnije i predsjednik V1ade HRHB.
Sl icna ie siluacija i kod druge dvoji ce nositelja lista U svojim slrankama.
Od osam hrvatskih zastupnika samo su dvojica (/L'3n Bag<1r1c i 11:0
Staniq bili i 1990. u Skupstini SRBil-i . Kad bosnjacko-muslimanski h i
srpskih zaslupnika priblizna je isla stanje.
3. DBA ENTITETA
3.1. Zastupnicki dam Federacije BiH
U Zastupni cki dom Fedcracijc BiH biralo se neposrednim glasov-
anjem 140 clanova. Ukupan bra; glasova iznosio je 1 353 193. od
lega je bila vazeeih 1 335 707. NevazeCih glasava bila je 17 486 iii
1,2996 od ukupnog braja glasova. Sa svojim kandidatima sudjeloval0
je 13 stranaka, ali je svega 6 stranaka uspjelo osvojiti predvic1ena
zaslupnil ka mjcsta. Nacianalne stranke. HOZ i SDA. osvojile su najviSe
zastupnickih mjesta u adnosu na druge stranke:.
3.2. Narodna skupslina Republikc Srpske
Brai raspalozivih predstavnilkih mjesta za Narodnu skupstinu
KSBiH iznosio ie 83 zastupnika . Na izborima je glasovalo I 134 284,
ad lega je bilo 1 087 763 vazeea glasa. Nevazeeih glasoVJ je bilo 46
521 iii 4, 1096 ad ukupnog broia glasova. Na izborima je sudjeloVdlo
16 stramlka, ad cega ie 9 strcmaka uspjelo osvojili zastupnicka mjesta.
Daleko naiveei brai mjesta - 4596 osvojila je Srpska demokratska stranka.
220
3.3. Stranacka zastupljenost
Kako je to bilo i predvideno pravilima i propisima Privremene izborne
komisije OESS-a, u oba entiteta izbori su vrSeni neposrednim glasovanjem
biraea Z3 stranacke li ste. Kakve je rezultate koja stranka postigla, vi dljivo
je iz tablice koja slijedi.
"".
b,.
1
1.
1.
3.

S.
6
7.
,.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
IS.
TABLICA 8
ZASTUPNICKA MIESTA PO STRANKAMA
EnMet Broj mjrstl

Stranb
Uk.upno

Ukupno
1 3

S
I. EEOERACII A BiH
SDA 78
55,9 72S 810
HDZ 36 25,7 337794
ZdroZena li5l.a 11
7.'
105897
Slranka za BiH 10 7.1 98207
Demokrat. nar. zajednica 3 2.1 23 660
Hrva15ka stranka prava 1
I.'
16344
Svtga I 140 100 I 307
712
II. REPUSLIKA SRPSKA
SDS 4S 54.4 568980
SDA 14 16,8 J 77388
S3Vez: Z3 mir i proges 10 12, 0 125372
Srpska radikalna str.mka 6 7.1 72 517
Demokr.ilski blok. 1
1.'
32895
SDP, UBSD, HSS, MBO 1
1.'
22329
Slranka za BiH 1
1.'
25 593
Srpska 5barka KrajifJ(: 1
1.1
17381
SPS 1 1 .1 14508
Svcga II 83 100 1 056
%3
Ukupno l+lI m - 2364
67S

6
')'),6
H,8
'.1
7,S
1.'
1.1
100
H8
16,8
I 1.9
6.9
3.1
1.1
1.'
1.6
1,4
100
-
U oha entiteta Bosne i Hercegovine pobijedile su nacionalne stranke,
kao sto je to bio slucaj i na izborima 1990. Na teritoriju Republike
22 1
Srpske nije se pojavio HOZ sa svojom lislom i obratno. SOS se nije
pojavio na teri lariju Federacije BiH. Slranka demokratske akcije pojavila
se u oba entiteta. Broj vazeCih glasova bio ie veCi kod oba entitela u
usporedbi s brojem glasova za Zaslupnicki dom BiH. U Federaciji BiH
bilo jevise 44 [21 iii 3.596, a u RepubliciSrpskoj 157610 ili 17,5%.
rakazatelji upucuju na zakljueak da je interes biraca bio vcCi za za-
slupnicka mjesta u entitelu, posebicc u Republici Srpskoj nego za Za-
slupnicki dom BiH.
Nosilelj lisle HDZ-a bio je Bolo /Wit On nije sudj el 0V3o na izborima
1990 .. ali i tada i U l ijeku rala obnaSao je politi cke duznosl i. ad 36
zastupnika HDZ-a 8 ih je i 1990. bilo u SkupSti ni SRBiH. Nasile!j
lisle SDA bio je Ejup Canic. koli Je 1990. izabran za elana Predsjedngtva
SRBiH i djdo ratno vrijeme ostao je njegovim ("Ianom, Poslije postig-
nulog Washingtonskog sporazuma [8. ozujka 1994. Ejup Cilnic je
postao i dopredsjednikom FedcraciJc Bil-l.
3.4. Rezultati glasov<mja po slrankama 1990. i 1996.
Usporedba rezultata izbora 1990. i 1996. maze se izvrSill po
strankama i ukupno sarno ked Vijeea gradana SRBi H i Zast-
upnickog doma Bosne i Hercegovine 1996. Usporedba je predocena
u labli ci.
222
,
r
TABLICA 9
REZULTATI IZBORA 1990. 1 1996.
R<d. RClUl lati ilbora u 000
b,. STRANKA
1990. 1996. Index
Izoos

,,=

5:3
2 3 4 S 6
,
I. SOA
'"
31 903 38 127
2. 50S 590 26 569 24 96
3. HOZ 363 16 338 14 93
4. 05ta!e strankc 594 27 554 14 93
Ukuono 2 258 100 2364 100 105
Vidl jiv je parast vaieCih glasova u 1996. U odnosu na 1990. za
106 000 iii 5%. Pored tolika uhijc:nih i protjc:ranih grac1ana l30sne i
Hercegovine tijekom rata 1992. do 1995., zabiljez.en je relativno visok
parast biraca. Kad svih stranaka zabiljezen je pad vazeCih glasova za
(etiri. odnosno sedam posta,s izuzetkom SDA koji ie ostvario poveeanje
za 192 000 iii 27%. Vee sma ranije rekli da stranke HDZ i 50S nisu
istakle svoje kandidacijske li ste u drugom entitetu. dok je stranka SDA
imala svoju kandidacijsku li stu u aha entiteta. Tako je SDA u Republici
Srpskoj osvojila 177 388 glasova iii 16.8% ad ukupnog broja vazecih
glasoV<l u toj Republici. lednom dubljom analizom trebalo bi utvrditi
koji su razlozi utjecali na OV<lko stranacko ponasanje glasaca.
4. IZBORI U MOSTARU
4.I.lzbori 1996.
lzbori za Gradsko vijece i Vijeee opcina u Mostaru odr.zani su 30.
li pnja 1996. Izbori su odrfani u organizaciii Europske unije za Mostar,
na celu s Ricardom Perezom Casadom. Ukupan broj registriranin biraca
223
iznosio je 99 143. od eega je izaslo na izbore 59 368 i ii 60% glasaca.
NevazeCih glasova bila je I 646. Od vazeCih glasova. pojedinim je
strankama pripalo:
- Hrvatskoj dcmokratskoj zajcdllici
- Koaliciji SDA. LBO - "Za jcdinstvcni Mostar"
- Ostalim slrankilma
26464 ili45.85%
28 165 iii 48]9%
3039 ili 5.36%
Svega: 57 722 iii 100.00%
U Gradsko vijece izabrano ie SO vijeenika. od cega je pripalo
l-I DZ-u 22 iii 44%. a koalici jskoj listi SDA 28 vijecnika iii 56%. U sest
opcinski h vijeea izabrano je 126 vijecnika. od eega je I-I DZ-u pripalo
46 iii 36.50%. a koalicijskoj listi SDA 80 vijecnika iii 63,50%.
U tri opCine s hrvalSkom veCinom (zapadni dio Mostara) izabrana
su 63 vii ecnika. ocI toga broja HOZ-u je pripalo 35 ili 55.55%, a
koalicijskoj listi SDA 28 vijecnika iii 44.45%. U tri opeine 5 bosnjackom
veCi nom (istocni dio Mostara) takoder su izabrana 63 vijecnika. od
toga broja HDZ-u je pri palo I I ii i 17.46% a koalicijskoj li sti SDA 52
vijccnika iii 82.54%.
Vee jc Prij elaznim stal utam grada Mostara od 7. veljace 1996. bio
predviaen nepovoljan odnos vi jecnika: 45 Hrvata prema 60 Bosnjaka
u svih sest opCina grada Mostara. Rezultati glasovanja su jOs nepovoljni ji
po hrvatsku stranu u usporedbi s Pri jelaznim stalutom. jer ie po islam
za Bosnjake bilo predvideno 60. a nakon glasovanja dobili su 80
vijecnika.
Ovako nepovoljan rezultat za hrvatski nacionalni korpus posljedica
je glasovanj a po strankama. a ne u sklopu jednog narocla. Taka ie koali-
cijska li sta SDA privukla pored bosnjacki h i glasove biraca iz drugih
naroda koji su se opredijelili za jedinstveni Mostar. Ovoj tvrdnji treba
pridoclati jOs neizlazak 40% graaana na izbore. meau koj lma je, pret-
postaviti je. bia najveci braj hrvatskih glasaca.
224
4.2. Izbori u Mostaru 1990. i 1996.
Usporedni rezullati glasovania na izborima 1990. i 1996. daiu se
u narednom pregledu:
S(F3flki VafcCi clasol'! .. VaktfciJsovf % Indd:s
IYJO. I Y!J6. J6/Y0.
HOZ 20801 ]0 26464 46 127
SLM 1120J /9
KoaJicljski !isla
28 !6f
"
50S 10601 15
SKlJiH-SOP II 124 16
ReformIst! 8]66 12
Ostall
5691 8 ) OJ1 5 54
Svega: 6J 7Y4 IIXl 57722 IIXl 8]
U biracke papise u 1990. bi lo je upisano 91 835. a u 1996. 99
143 biraea iii vise 7 308 biraca. odnosno 8%. Mec1utim. na izbore u
1990. izislo ie 78%. a u 1996.60% iii manie 23% ad upisanih biraca.
Na ovim izhorima HDZ ie iziSao samostalno u ime hrvatskog naroda.
Na izborima 1996. dobio ie vise 5 661 glas iii 27% u adnosu na
1990. Njegov federalni sl ranacki partner je u 1996. iziSao na izbore
u koaliciii s nekoliko drugih stranaka pod geslom "Za jedinslveni Mostar"
ina taj naCin postigao mnogo bolje rezultate. u usporedbi s rezultatima
u 1990 i u usporedbi na rezultate HDZ-a u 1996. a tome govore
brojevi vijecnika. ad 100 opCinskih vijecnika u 1990. HDZ je dobio
30. a SDA 19 vijecnika. ad 50 vijecnika u Gradskom vijecu u 1996.
HDZ je dobio 22. a SDA s koalicijom 28 vijecnika. U scst opCina. od
ukupnog broja 126 izabranih vijecnika. HDZ ie dobio 46. a SDA s
koalicijom 80 vijecnika.
22S
226
XII. DAYTON I PARIZ NAKON 500 DANA
I . CILIEVI I NJIHOVa OSTVARENIE
Sve tTl strane, srpska. hrvatska i felJel e su
prestanak rata j uspostavu mira na prostorlma Bosne I Hercegovine.
Srpska strana. prlsiljena vojnim uspjesima HV-a i HVO-a SU snage
bile na 20 km udaljenosti crte ad Hanje Luke. najvise je i:eljeta
da se prekinu ratne operacije, jer im je prijetila reatna opasnost da
izgube banjalucki kraj I bosansku Posavinu 5ve do Bljeljlne. SrblJa I
Crna Gora nisu mogle vojno intervenirati. jeT su bile gospodarski is-
crpljene i vojno nespremne pomoCi Srbima u Bosnl I Hercegovinl, a
uspjesima hrvatske vojske u vojnim akcijama "Bljesak" i "Oluja" I u
zapadnoj Bosnl promijenjen je geostrateski palolaj na hrvatskim i
bosanskim prostorima u korist hrvatskog naroda.
ska strana je rado prihvatlla uvodenje mira. jer je srpska strana JO!
uVij ek u vojnom okruzenju drfala Sarajevo. Gorafde i neka druga
vafna podrucja za bo!njacku stranu. Hrvatskoj se strani ukazala realna
prilika da politickim i diplomatskim sredstvima Integrira svoje Podunavlje
u Republiku Hrvatsku i da bi izbjegla daljnje Ijudske i materijalne zrtve,
takoder je prihvatila ponudeni mir.
Giavnl ciljevi Daytonskog spor<lzuma bili su: I. postizanje mira, 2.
uspostava dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske UZ ocuvanje
Bosne j Hercegovine, 3.ljudska prava, 4. povratak izbjeglica i raseljenih
osoba i 5. ozivotvorenje Federacije BiH.
227
1.1. Postizanj e mira
Zainteresirane sl rane su u Daytonu pozvale Vijeee 5igurnosti da
danese rezoluciju kojom ce ovlasliti driave ([an ice ii i regionalne
organizacije da uspostave medunarodne vojne provedbene snage -
[FOR. Vojne poslrojbe IFOR-a sastojalc su Sf, uglavnom, ad kopnenih.
zracni h i pomorskih snaga zemalja clanica NATO-a. U predvidenom
roku uspostavljen je prekid neprijatcljstava, obustavljena je vatra iz
svih vrsta oruzja i eksplozivnih sredsLava, uspostavlj ena je kontrola
naorufanja, povucene su vojne snage aba entitcla iza dogovorene
erte razdvajanja, deblokirani su Sarajevo i Gorazde. uspjdno je obav-
Ijena povlai:enje UNPROFOR-a, osnovana je Zajednicka vojna komisija,
izvrkna ie djelomicna razmjena zarobljenika, izvrsena je razgranicenje
izmedu Federacije BiH i Republike Srpske U sklopu medunarodno
priznatih granica Bosne i Hercegovine. Uspostavljena je arbitrai,a za
BrCko do 15. veljace 1998. U sldopu ovog Sporazuma nlje uspostavljena
sloboda kretanja, suradnja s Medunarodnim sudom u Haagu i posjct
grobljlma.
1.2. Sosna i Hercegovina i njezine institucije
Washingtonskim sporazumom od 18, ozujka 1994. uspostavljena
Je Federaclja BiH u sklopu R Bosne i Hercegovine ad hrvatskog i
snjacko.muslimanskog naroda, U Daytonu je dogovoren drugi entilet
- Republika Srpska, Tu je nestalo Republike Bosne i Hercegovine, a
dogovorena je Sosna i Hercegovina bo drfavni okvir za dva entiteta s
medunarodno priznatim kontinuitetom, Ustav Bosne I Hercegovine koJi
je dogovoren u Daytonu usvojili 5U Zastupnicki dam RBiH, Ustavo-
tvorna Federaclje BiH i Narodna Republ ike Srpske.
228
I
S velikim zakasnjenjem odrzani su izbori 14. rujna 1996. za Za-
stupnicki dam BiH. Federaciju BiH i Narodnu skupslinu Republike Sr-
pske. Ubrza zatim izvrseno je konslituiranje zakonodavnih lijela vlasti
u aba entiteta i na razini Bosne i Hercegovlne. BlvSe Predsjednistvo
RBiH i njegova V1ada blokirali su rad troclanog PredsjedniStva Bosne i
Hereegovine i njegova Vijeea ministara. pa je time automatski bio blakiran
rad Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine u donasenju zakona
i drugih propisa. Do kraja azujka 1997. nisu daneseni zakoni i propisi
o vanjskoj. carinskoj i monetarnoj poliUeL finaneiranju ifl'ititueija i m-
edunarodnih obveza Bosne i Hereegovine. politiei useljavanja. izbjeglica
i azila. provedbi medunarodnog i meduentitetskog kaznenog zakona.
postavljanju i radu zajednickih medunarodnih komunikaeijskih uredaja.
transportu medu entiletima i kontroli zracnog prometa. Posebno ovdje
treba islaknuli kako na razini Bosne i Hercegovine nije uSlanovljen
Uslavni sud BiH koji bi trebao imati devet elanova. i to: celiri iz
Federacije BiH. dva iz Republ ike Srpske i tri (lana kaje bira Europski
sud za Ijudska prava. Parlament BiH nije ustanovlO Centralnu banku
BiH koja bi trebala biti jedina vlast za izdav<mje valute j monetarne
politike u eijeloj Bosni i Hercegavini.
S konstituiranjem tij ela vlast i islo je mnogo Ide. Traclano
Predsjednistvo BiH duga se niie maglo dogovariti 000 mjesta odrZaVdnja
sjednica. Nadeno je da se sjednice PredsjednistVd BiH odrZavaju
na dva mjesta u Sarajevu: u zgradi Muzeja i u zgradi Tehnickog fakulteta
u lukavieL Nakan toga su se sporili oka Poslovnika 0 radu. Tek poeetk:Jm
veljace 1997. poeeli su odrZavati sjednice PredsjedniStva i donositi
pokoju odluku. Predsjednistvo BiH niie iZVTSavalo $Voje
ustavne abveze. izmedu astalog. niie vodilo vanjsku politiku BiH. nije
imenovalo veleposlanike i druge medunarodne predstavnike BiH. nije
zastupalo Bosnu i Hereegovinu u medunarodnim organizaeijama. nije
vodilo razgovore 0 medunarodnim ugovorima BiH. niie predlozilo go-
229
domu BiH za 1997. I nlz druglh obveza
Iz svoje mjerodavnostl.
je sltuac1ja I s Vljecem mlnlslara Bosnc i Hercegovine kao i 5
lrOClanlm Predslednllvom BiH. Najprije su se sporill oko saslava Vlleea.
Srpska strana je predlagala da i zamjenici mlnlstara udu u sastav Vijeca,
pa su kasnlje ad toga odustal1. Nakon toga nlsu se mogl! u
odl ucl 0 mjestu odrfavanja sjednlca I oko Poslovnlka 0 radu. Istodobno
se vodlla rasprava oko predsjedavajuceg Vljeca mlnlstara. Na prljedlog
zamjenlka Visokog predstavnika M. Sieinera lzabrana su dva ko-
predsledavaluca: Harts SlIajdlie. Bolnjak i Boro Dosie. Srbln. Svakoga
Iledna ledan od nllh predsledava Vllecem mlnlslara. Do krala ofulka
1997. Vllece mlnlslara nile se usplelo dogovorltl nltl oko lednog
lemellnogzakona I<>leg bl uputlll domu BIH na usvalanle.
1.3. Ljudska prava
Na razlnl Bosne I Hercegovlne dogovoreno Ie da se osnule Komlslla
za Iludska prova. kola se sasloll od dva dllela: Ureda ombudsmana I
Suda za Ijudska prava. Uredl ombudsmana su organlzlranl na razlnl
BIH I Federaelle BIH kao I po nlezlnlm kanlonlma.tupama. Medutlm.
n)lhov Ie rad neeflkasan I bespredmetan, jer ombudsmanl ne mogu
raditl na terenu kaka Ie to predvldena u Daytonskom sporazumu. Sud
za Iludsk. prava nile organlzl"n. U Republlcl Srpskol nlle.organlzlrano
nl ledno nl drugo.
1.4. Povralak Izbleglica I raseljenlh osoba
Aneksom sedam Opeeg okvlrnog sporazuma dogovoreno Ie da se
sve lzbjegllce 1 rase Ilene osobe Imalu pravo vraUti na svoJa ognjgta.
230
pravo na povrat imovine koja im je oduzeta tijekom rata iii na-
daknadu imovine koja im se ne moze vratitL Glede toga osnovana je
Komisija za izbjegliee i raseljene osobe.
Nije zabilje.zen slucaj da su se Hrvat iii Bosnjak vratili na svoja
ognji5ta na podrucju Republik.e Srpsk.e iii da se Srhin vratia na podrucje
Federacije 6iH. Tri su razlaga za ta. Prvi je razlog 5to i u jednom i u
drugom entitetu nije povratniku oSigurana osobna sigurnost. Drugi je
razlog 5to se imovinom, posebno kueama, stanovima koristeprognane
osobe iz drugog entiteta. TreCi je razlog, pod pretpostavkom da prva
dva ne postoje. slo ni u jed nom ni u drugom entitetu nije organiziran
gospodarski zivot.
U Daytonu je posebno dogovoren pocetak povratka prognanih u
/ajee. Bugoino, Stolae i Travnik, i to po dVije stotine obitelji u /ajee i
Bugojno i po stotinu obite1ji u Stolae i Travnik. Ovaj je dogovor trehalo
provesti do 8. studenoga 1995 .. dakle. ioS za vrijeme samih razgovora.
Medutim, vrlo mali broj prognanih obitelji vratio se u /ajce i Travnik. a
u druga dva grada nije se vratila ni jedna obilelj.
1.5. Ozivatvorenje Federacije BiH
Do 20. prosinca 1995 . prema dogovoru u Daytonu, trebalo je
Predsjednistvo i Vlada RBiH prenijeti svoje ovIasti na Federaciju 8iH
kaje ioj pripadaju prema Ustavu iz Washingtona. Medutim, do ofujka
1997. nisu u ci jelosti iii djelomicno prenesene ovlasti iz ovih oblasti:
obrane. unutarnjih poslova, sudstva, financija, energetike i industrije,
prometa i trgovine, poljoprivrede, obrazovanja, znanosti
i kulture. zdravstva, urbanizma, prirodnog bogatstva i okoliSa. Sve su
ove funkeije zadrfane na razini Republike 6iH i kantona koji su, prije
uspostave mira, bili pod kontrolom Armije BiH.
231
U sklopu odgovornosti koje SU, prema dogovoru u Daytonu, pripal e
Vladi RBiH nisu uspostavljeni nadonalni kadrovski pari teti bo su:
van jska poli tika i diplornacija, vanjska trgovina i republicka upravna
tijda. Nlje dogovorena zajednicka rnonetarna politika, zajednicke te-
lekornunikacije. zracni promet I civilna koordinaclja djelovanja eruz.anih
snaga.
J .6. Rezultali dogovora
Veorna vellkl klmprornisi su se cinlli u Daytonu ad strane svi h su-
dionika, odnosno sva trl naroda. Srpska se strana morala odreei velike
Srbije. slrana se odrekla unilarne Bosne i
Hercegovl ne, a hrvatska se slrana odrekla HRHB, i posebno bosanske
Posavine. Sve je ovo ucinjeno glede mira, iako je on bie nepravedan za
sve Irl slrane.
Srpski su ciljevi blli, prije dvjesto godina. oslvarili veliku Srbiju
do Virovitice. Karlovca i Karlobaga. Bili su nadomak tog cilja. Uz pomoe
INA nalazili su se pred Zagrebom, Pakracern i Karlovcern. izLSl 1 su na
ladransko more kod Zadra i, u islo vrijerne. osvoj ili su preko 70%
terltorija Besne i Hercegovine. Medutirn, projekt velike Srbije onern-
ogucen je i zauvijek stavljen u arhlvu povijesti hrvatsko-srpskih odnosa.
Svjetski Cimbenici nisu dopustili da nestane ideja male
U 80sni I Hercegovini su po Daytonskom sporazumu doblli 4996 njezina
leritorija. Ostavtjena 1m je 80sanska krajina s Banjom Lukom i veCim
dijelom bosanske Posavlne s pitanjem Brckog.
U Daytonu je strana lzgubila cjelovitu-
unltarnu Bosnu i Hercegovinu. 1m je bio glavni polilicki cilj. U
teritori jalnom smislu izgubili su Podrlnje - islocnu Bosnu i islocnu
Hercegovinu. a u Federaciji BiH dobili su pod svoju kontrolu sve vaznije
232
gradovc. Mcdutim. kontrolu granica prcma SRI i Hrvatskoj nece sred-
isnja vlast u Sarajevu mod efikasno kontrolirati.
Hrvatska je stram u Daytonu integrirala sve krajeve avnojevske
Hrvatske u svoju drZavnu granicu. U srpnju 1997. ce vlast uCi potpuno
u Podunavljc. U Federaciji BiH Hrvati kontroliraju preko 22% teritori ja
Bosne i Hercegovine kOii se u cijelosti naslanja na Republiku Hrvatsku.
lzgubljena je velikim dijelom bosanska Posavina. koja je ostala u sastavu
Repubfike Srpskc. Mcdutim. ti su krajevi u hrvatslu-muslimanskom
okrui enju i u slucaju rala Srbi ce ga vrlo brzo izgubiti. Ukoliko polraje
mir. za Srbiju je bosanska Posavina i Bosanska krajina. ukljucivSi i Banju
luku. srpska enklava kOja joj nece mnogo znaCiti ni vojno. ni politicki,
ni stratdki.
233
ETNICKA KARTA BiH ( 1996.)
-
... ,,"
I I
_.
\ \
..
[::::1 rItIN.J
I'rocfctu I lmdif Ad. <i" AIIk F.MtW.f)nC
Herteg-Bosna III ... . Mostar, ZIRAL. 1996.
234
ZAKL/UCAK
Neposredno prije TItove smrti komunistl su lzbacill parolu: HPosllJe
Tlta Tltol
M
MlsllIo se da ce u lugoslavijl ostati sve onaka kako ie to blla
prije njegove smrtl. Vjerovalo se da Cc: se narodima lugoslavlje motll
daije vladatl pomocu "dlktalure prolelarllata", Ubrzo se pokazalo da
to nece mati dugo tralall. PosliJe litove smrtl, pa do J 990 .. svjetska
se geopolltlka naglo promllenila. Hladnl rat Ie zamlo, Sovjetskllmperll
se raspao a Istocnoeuropske drfave su Sf oslobodlle sovjetsklh okova.
To su uradlle: Pol/ska, Madarska, a nclto prlle I zemlle
Baltlka. Potrebno Ie Istaknutl da se Sovjetskllmpertl, skupa sa
Savezom raspao uz prlstanak sovjetskog vode Mihalla Gorbawva.
lliekom 1986. Srpska akademlla nauka sastavila Ie Memorandum u
kolem Ie blo optufbl, povilesnlh I sa<ia!nllh, protiv druglh republlka
I druglh naroda, posebno Albanaea u SFRI. U 1987. Siohodan
MIIokvic. korlstecl se kosovsklm problemom, postale veda SK Srblle,
prethodno Ivana Stambo/lca s te dufnostl. Korlsteci se
aparatom. Milrucvfcle na Kosovu preuzlmao III dokldao
Instlluelle vlastl popunlavalucl Ih Srblma III Albanelma-prlklonlelma.
lugoslavensko i vtada blli 5U nemoenl pred srpsklm
zahtlevlma da se na Kosovu uvede lzvanredno stanle N:>le Ie trebalo.
pod Izgovorom oddavanla reda. oSiguratl potpunu 1ikv1dacllu ustavne
vlastl. Svolu polltlku prema Kosovu MIIaf,vlc Ie zaokruflo govorom
28. llpnla 1989., na 600. oblletnlel Kosovskog bola. U tom govoru,
pored ostalog. prvi Ie put nalavlo mogucnost rata. "I danas.
nakon !est stoljeea. ml sma u svadama I borbama. To nlsu orufane
borbe, lako nl to ne treba, za sada,
235
Do 1989. vclikosrpska impcrij al na pol itika dobro se u&rstila u Srbiji
i ernoj Gori. Putem izvanrednog stanja na Kosovu ie dokinut Ustav iz
1974. "/ogurt revolucijom" u Vojvodini. i u
ernoi Gori uklonjeni su svi kadrovi koji su bili prolivnici takve
polilike prema drugim republikama. ana je postignuto u Srb!ji i
erno; God feljclo se postlei 1989. u drugim republi kama. Za obracun
s drugim republikarna izabran ie Kongres SKI. ko;i je dugo pripreman
i nekoliko puta u 1989. odgadan. Pocetkom 1990. ipak se odrZao
kongres SKI za kaji su bila ponudena dva razl iCi ta dokumenta. Komunisti
iz Sioveni je ponudili su svoj prijedlog kojim se predvidala rekonstrukcija
SKI. njegovo svodenj e u republi cke granice. razbijanje njegove
monolitnosti i njegova demokratizaci ja. Nakon je odbacen njihov
prijedlog. delegati iz Siovenije napustili su Kongres. Ubrzo zatim to
Isla su ucinili delegati iz Hrvatske. Kongres SKI ie prekinuo s radom i
nije se vi se nikad sazvao. PropaScu Kongresa SKI otpole1o ie i raspadanie
SFRI
Siovenija ie prva organizirala demokratske izhorc posUje Drugog
svjetskog rata na podrucju JugoslaviJe. izbori su odrZanl
ad 8. do 12. travnja 1990. a pobijedi la ie koali ci ja udruzena u
" DEMOS". Na predsjednickim izborima pobijedio je Milan KUCan, koli
se nrabro drfao na IV:lngresu SKI, mu glasaCi nisu zaboraviJI. U
I-I rvatskoj se mnogo bric nego u Sioveniji ka demokratizaciji i
neovisnosti. Ono je Siovenija uradila glede toga u zadnje dviie
godine. Hrvatska je uradila za godinu dana. Izbori su za Sabor odrfani
22. travnja i 7. svibnja 1990. HDZ je na (ei u s dr. Franiom Tudmanom
dobio apsolutnu veCinu. 193 ad moguci h 365 zastupnika. Sabor je
30. svibnja 1990. izabrao dr. Fnmill Tuc!mana za prvog predsjednika
demokratske drfave Hrvatske. U prosincu isfe godine glasovalo se za
novi Ustav Republike Hrvatske u kolem se, pored ostalog. odreduje:
povljesnl nastavak hrvatske driave. Republika Hrvatska kao jedinstvena
236
zemlja, grb, zastaV3, himna. pismo, jednakost gradana. jamcenje prava
covjeka j drugo. Srbij a i Crna Gora ostale su zajedno. nakon razlaza 5
ostalim republikama u lugaslaviji. Istodabno su organizi rali izbore i u
abje republike pobijedili su sOcijalisli-komunisti. U srpnju f 990.
organizirana je Socijalisticka partija Srbije, odnosno erne Gore i to od
ranijeg SKI i SOcijalistickog saveza Jugoslavije. U Makedoniji su adriani
izbori 9. prosinca 1990., ni jedna stranka nije dabila apsolutnu veCinu.
Zbog toga je uspastavljena koalicijska Vlada i ostala tijela vlasti. Krajem
sijecnja 1991 . izabran ie Kiro Gligorov za prvog predsjednika
demokratske Makedonije.
Potaknuti demokratskim i politickim promjenama u Sioveniji i Hr-
vatskoj. komunisticki delegati u Skupstini SRBi H oSigurali su, tek, po-
cetkom listopada 1990. sve pravne pretpostavke za odriavanje
demokratskih izbora koii su bili zakazani za 18. studenoga 1990. Na
izborima su pobijedile stranke s nacionalnim programima, kako na razini
Republike taka islo i po opCinama za sva predstavnicka tijela vlasti.
Take je hrvatski narod poklonio svoje povjerenje HDZ-u, muslimanski
narod SDA-u. a srpski narod SOS-u.
Vec u samim programima slranaka SDA i 50S-a nalazilo se sjeme
buduceg razdora i tragedije naroda i gradana Bosne i Hercegovine.
50S je bio produzena ruka opCesrpske imperiialne politi ke u BiH. U
svom Programu najavio ie rat, ukoliko se politickim sredstvima ne mognu
ostvariti opci ciljevi "svekolikag srpstva" na podruciu bivSe lugoslavi je.
Stranka demokratske akci je je u predizbornim akl ivnostima dala do
znanja Hrvatima i Srbima da predslavlja Muslimane u lugoslaviji (izuzev
Albanaca na Kosovu) i da fel i Bosnu i Hercegovinu kao gradansku
republiku na nacelu ~ i e d a n gradanin. jedan glas". SOA ie, takoder,
najavila rat. ukoliko ne bude gradanske republike BiH. !edino je ltDZ
proiektirala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu driavu u konfederalnom
odnosu 5 ostalim republikama, drZavu ravnopravnih konstitutivnih naroda
237
i ostalih njezlnih naroda i narodnosti. Koncept 0 unutarnjem
ustrojstvu BiH sukobljavao se vee tada s programom SOA. kOji je
predvidao unitarnu BiH i nJezino federalno povezivanje unutar
goslavi je. a sa 50S-om takoder razllazio kako glede unutarnjeg
uslrojstva tako i povezivana BiH u sklopu bivSe lugoslavije.
U tijeku konstituiranja SRBiH Izbile su svade izmedu za-
stupnika 5 jedne strane, I zastupnika SoA I HDZ-a. s druge
strane, aka teksta zakletve i postavljanjem Avde DmpareLiJ generalnog
tajnika Svade su se nastavi le sve do pocetka travnja 1992. ,
kada su srpski zastupnici napustili legalnu vlast BiH i premjestili se s
ostalim svoiim kadrovirna iz Precisjednlnva. Vlade, uprave i ostalih in-
stitucija vlasti i poduzeca u Ujela vlasti Republike Srpske. Do napustanja
bosanskohercegovaeke vlasti 50S ie, uz porno( SrblJe. erne Gore i
INA, organizirao cel iri svoje SAO I JX>ceUorn 1992 .. na osnovi istih,
utemeljio Republiku Srpsku sa svim atributima drZavnosli (bez medu-
narodnog priznanja).
Dok Ie SDS u 199 1. i prvom kvartalu 1992. stvarno Republiku
Srpsku. dotle je SDA. potpomognuta nekim duznosniclma iz hrvatskag
naroda, radila na medunarodnom priznanju RBiH i kad je 10 postigla,
u o!uJku J 992 .. BIH Je ostala bez ostali h elemenata drz.avnostl (dvije
treeine teritoriia. vojske, novea, gospodarstva. grba. zastave). Instituciju
medunarodnog priznanla RBIH u Sarajevu branio ie
Alijalzetbegovlcstoti nama tisuca poglnulih. ranjenih i oka dva milijuna
prognanih gradana. \tc u predizborno vrlieme. u 1990., Izetbegovic
je upao u dvije zamke vellkosrpske propagande: da muslimanskom
narodu u Basni i Hercegovinl glavna opasnost prljeti cd Zagreba. zOOg
eega je raskinuta kaalicija Izmedu SDA i neposredno pred
izbore u studenome 1990., i drugoj teli (generala W::1i/(3 Kadijevi6Jj
da INA neee napasti BiH. eemu je sve do njegova
uhicenja 2. svibnia 1992. na aerodromu Butmir u Sarajevu.
238
Zrtve svih naroda i narodnosti u BiH bi bile daleko veee, posebice
muslimanskog naroda, da niie HDZ na vrijeme (J 8. studenoga J 99 J .J
utemeljio HZHB, a 8. travnja 1992. HVo. Preko 400 000 spaseno je
Mustimana preko jedne treCine obranjenog prostora BiH ad strane
HVOa. Prvo utoeiste pruzila 1m je Republika Hrvatska. Sve ovo ni je
vrijedno SDAu i njezinu celniku A/ij; Izetbegovicu, kao sto nije cijenio
glasovanje hrvatskog naroda da bude izabran 1990. u Predsjednistvo
RBiH i masovni iztazak hrvatskag naroda na referendum 29. veljace
1992. za medunarodno priznanje BiH.
. Instituciju Ratnog predsjednistva RBiH, SDA i njezin voda A!Jja
Izetbegovii brani o Ie svlm ustavnim i neustavnim sredstvima,
Poslovnikom 0 radu a ponajviSe stotinama tisuCa poginulih
i ranjenih i mil ijunima prognanih. Krajem ozujka i polovinom travnja
1992 .. kad je vee bila izvrsena otvorena agresija na 6iH, razgovru:ali
sma dr. Miljenko Brkic i ja s Rusmirom Mahmutcehajicem, tadasnji m
ideologom SDA. Predlagali sma da se Hrvati i Muslim'ani dogovare i
predloze SDSu federalno uredenje 6iH i to taka da se Srbima prepuste
sve opCine. u kojima oni imaju apsolutnu veCinu (taka su vee bile
organizirane SAO, uz male iznimke u Podrinju). a da Hrvatima i Mu-
slimanima pripadnu opCine u kojima, zajedno. imaju apsolutnu vecinu.
Medutim, taj se nas prijedlog nije prihvatio. nego se tvrdoglavo ostalo
pri i unitarnoj 6iH". To su bili zadnji pokugji 5 hrvatske
strane da se s muslimanskom stranom neposredno dogovorimo 0 un
utarnjem ustrojstvu 6iH. koj i smo trebali zajedno predloziti srpskoj
strani.
Zbog ratnog stanja u 6iH Skupstina RBiH nije se mogla sastajati.
Kod takvog stanja Ustav ie predvidio da se organizira Ratno predsje
dniStvo. Ovdje su potrebna pojaS:njenja. Ustav RBiH iz 1974. , sa svojih
79 amandmana do 1990., bo i Ustav drugih republika u SFRJ,
predvidio je formiranje Ratnog predsjednistva u slucaju vanjskog nepr-
239
ijatelja. U vrijeme usvajanj a Usl ava i amandmana nije se mogl o ni pret-
postaviti da ce jedan od konstituti vni h naroda izvrSiti agresiju, zajedno
s INA na Republiku BiH. Poeetkom travnja 1992. kori ste se ustavne
odredbe i formira se Ratno predsjednistvo koje. pored svojih redovnih
ustavnih nadleinosti. preuzima zakonodavnu nadleznost Skupsti ne RBiH
donoseci uredbe sa zakonskom snagom.
Koriste6 se odredbama Ustava, redoVllo PredsjedniStvo je prosireno
MadofJIom Ljubicem. zamjenikom predsjednika Skupstine (s obzirom
da je Momalo KmjYfniknapustio Skupstinu i prciao u Republiku Srpsku).
i lurom Pelivanom. predsjednikom V1ade.
U Ratnom predsjedniSl vu Lrebao se naei i zapovjedni k TO-a. Nom-
inalni zapovjednik TO-a (koji je rasformiran u 1990. i 199 1.) bio je
Srbin koji je prije izbijanja agresije otiSao u Beograd kao umirovljenik,
zbog cega je oslalo upramjeno to mjesto. Na osnovi ustavnih odredaba,
u Ratnom predsjednistvu nasla su se cetiri Hrvata (Sqepan Kljujic. Franjo
8om5, Mariolilljub/c i lure Pel/van, i tri Muslimana (Aliia Izelbcgovic.
Ejup Can/c i Rkrel Alxliq. Ovakav saslav Ralnog predsjednistva nije
odgovarao Alijllzelbegovicu. Umjesto Biljane PlavIici Nikole KoljeviCa.
koji su pocetkom travnja 1992. napustili Predsjednislvo i preSli u
Republiku Srpsku, u Ralno predsjednistvo ulaze dr. Nenad Kecmanovic
i dr. Mirko Pejanovit. U srpnju 1992. Nenad Kecmanovic je o l i ~ o u
Beograd i umj eslo njega Izetbcgollicimenuje Tatjanu ljuie - Mijatovic
clanam Ratnog predsjedniStva. Ona nije bila kandidat za Predsjednistvo
na izborima u studenome 1990. U srpnju 1992 .. nakon sto nije prih-
vatio prijedlog HVO-a da se utemelji zajednicki stozer izmedu HVO-a
i Armije Bi H za obranu BiH, Izetbegovicuvodi u Ralno predsjednistvo
nacelnika ~ t a b a Vrhovne komande oruz.anih snaga BiH5dem HaliloviCa.
koji je prvoimenovani na tu duznost . U jesen 1992. izbacuje se Mar/olil
ljub/c. a umjesta njega imcnuje se clanom Ratnog predsjednistV<l Miro
Lazovic. Orugi ustavni cirkus s Predsjednistvom pravi Izetbegovie u
240
jesen 1993 .. nakon zavrsetka Zenevske konferencije. Nezadovoljan
drhnjem hrvatskih clanova na Konferenciji, donosi Odluku. krajem
kolovoza. a iskljucenju Mile Akmadlica. a 20. listopada opozivaju se 5
duznosti clanovi i redovnog i Ratnog predsjednistva Miro Lasic i fa.
Pretpostavlja se da je u isto vrijeme opozvan i Hkrel Abdi{ Umjesto
iskljucenih clanova clanovima Ratnog predsjedniStva postali su Haris
5i1ajdlic. Nijaz Durakovic. Iva Komfic i 5ljepan Kljujic. kOji je
napustio Predsjednistvo. Tako je Alija Izelbegoviikrajem listopada
1993 .. umjesto ustavnog Ratnog predsjednistva. ulemeljio svoj RaIn;
kabinet. odnosno 5avjetodavno vijece.
Hrvatski narod u Bi H. predvoden HOZ-om. na vrijeme je ocijenio
kaje mu opasnosti prijete od srpskog agresora i od pasivnog drZanja
Predsjednio5tva RBiH na ceiu 5 Ali/om Izelbegovicem. Nakan 0510 je
50S organizirao svoje (eti ri SAO u Bi H i pripremio proglasenje
Republike Srpske. hrvatski je narod utemeljio 18. studenoga J 99 J .
HZHB sa sjedio5tem u Mostaru.
U ozujku i travnju doslo je do otvorene srpske agresije. posebno na
hrvatska podrucja u BiH. 50S je od svoji h SAO proglasio pocetkom
sijecnja 1992. Republiku Srpsku, a pocetkom travnja 1992. srpski su
predstavnici napustili bosanskohercegovacku vlast i prdli u Republiku
Srpsku. Poslije tih i drugi h dogadaja HZHB je utemeljila 8. travnja
1992. HVO - vojnu komponentu sa sjedistem u Mostaru. Odmah je
poslan prijedlog PredsjedniStvu za formiranje zajednickog vojnog st-
ozera radi obrane Bi H. Taj prijedlog nije prihvacen, ne sarno tada
nego u praksi sve do pocetka J 997.
NakonZajednicke izjave Tudman-Izetbegovicod 16. lipnja 1992.
HZHB donijela je 3. srpnja 1992. 5tatutamu ad/uku 0 privremenom
ustrojstvu izvrsne i sudbeno-upravne vlasll: Za obavljanje izvrsne i
sudbeno-upravne vlasti formirano jdest odjela, ito: obrane. unutarnjih
poslova. gospodarstva, financija. drustvenih dje1atnosti i pravosuda i
241
uprave. Vidliivo ie da ie vodeno racuna 0 nacionaJnosti organizaci je
izvrsne vlasti i da su organizirani cni odjel i koji su usmjereni i potrebni
za obr.mu hrvatskih podrucja u BiH.
Posto ie utemeljen HVO (voini i civilni dio). ubrzo ie doslo do Sp-
OJ"3zuma Tudman - Izetbegovic, 21. srpnj a J 992. u Zagrebu. u kojem
se. pored astalog, kate da je oruia ni dio HVO-a sastavni dio iedinstveni h
oruianih snaga RBiH i da ee imati svoie predstavnike u zajednickom
zapovjednistvu oruz.ani h snaga BiH. Dalje je receno da ee se civilna
vlast. kOja ie nastala u ratni m uvjet ima u okvi ru HVO-a, uskladiti s
ustavno-pravnim poretkom RBiH. U ovom Sporazumu, prvi put. pre-
dsjednik Predsiednistva RBiH, A/fa Iz:etbegovicpriznaje HVO sastavnim
dijelom oruZanih snaga BiH.
Medutim, ono sto Allia lzetbegovicpotpisuje. ne znaCi da u praksi
sprovodi. Autor je neposredno nakan potpisa Sporazuma ad 21 . srpnj a
1992. organi zirao nekol iko skupova predstavnika hr vatskog i
musl imanskog naroda u Zenici. lablanici, Fojnici. Kaknju, Zepcu i dr-
ugim mjestima glede provjere Sporazuma u praksi. Autor i ostali po-
liti cki celnici hrvatskog naroda uvjerili su se da sa Sporazumom nije
upoznat ne samo muslimanski nared nego ni najvisi lokalni pol iticki
celnici. Pored toga, uvjerili smo se da muslimanska Armija sprema agresiju
na hrvatska podrucja.
Vee u programima SDA i HDZ-a. pred izbore u studenome 1990 ..
mogu se uociti razlicitosti koje ce kasnije dovesti do medusobnih sukoba
i pored svih nastojanja hrvatske strane da do toga ne dade. S jedne
strane, Program SDA odnosi Sf na gradane u BiH koj i pripadaj u
muslimanskom povij esnom krugu. S t ~ n k a ee se brinuti za one gradane
koji prihvaeaj u njezin program i cilieve. Glede drz.avnopravnog ure-
denja BiH, stranka se zalagala za Jugoslavij u kao federalno uredenu
dr1avu s postojeCim i zatecenim granicama republika. S druge strane,
HDZ je u svom programu najavi la da ee se zaJagati za ravnopravnost
242
hrvatskog naroda u BiH s ravnopravnoscu ostala druga dva naroda.
Glede driavno-pravnog uredenja. HOZ se zalagala za konfederalno
uredenje l ugoslavije sa drZava s postojec;m drzavnim
granicama. Federalno uredenje lugoslavije odgovaralo je SOA-u, jer
bi u tom svi Muslimani zivjeli u jednoj. jugoslavenskoj drZavi.
HOZ-u je odgovarala same samostalna i suverena Bosna i Hercegovina
u konfederaciji s ostalih pet republika u sklopu lugoslavije. drz.ave u
kojoj bi se mogla ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda s ostala
druga dva naroda.
Alija Izelbegovicje olako zanemari o cinjenice kao 5to su: da mu je
hrvatski narod svojim glasovima na izborima u studenome J 990.
pomogao da bude izabran u Predsjedngtvo RBiH i da postane njegovlm
predsjednikom; da je hrvatski narod. izlasklm na referendum 29.
I I. ozujka 1992., omoguCio medunarodno priznanje 8iH; prijedlog
HVO-a u travnju 1992. za utemeljenje vojnog stOZera:
spaSavanje i zbrinjavanje stotine tisuCa pri padnika muslimanskog naroda
preko obranjenih hrvatskih u BiH. Nasuprot svemu tome,
krajem travnja i pocetkom svibnja 1992 .. nakon je HVO u
osvojio vojarne INA u Kaoniku 1 Sl imenu, javl ja se muslimanskl TO Iz
Zenice za podjel u ratnog plijena. zbog cega dolazl do medusobnog
sukoba u kojima je bilo zrtava na obje strane. U namjer; da
srpska sela KatiCi ; Predjele kod Zenlce od pljacki 1 paljevlna. HVO se
1992. sukobio s muslimanskim TO-om. gdje je. takoder. bilo zrtava na
obie strane. Krajem lipnja 1992. muslimanska TO Ie na planin; Radusi
i kod Uskoplja-Gornji Vakuf ubila 1z zasjede ediri lasnika HVO-a.
Osobno sam blo svjedok poeetka I kraja rata u Mostaru Izmedu
HVO-a i musllmanske Armlje. Krajem rulna J 99 1. doSlo je oka 20
000 rezervista INA. s razni m paravolnlm srpsklm skuplnama U i oko
Mostara. Shvativsi da je grad Mostar ostavlJen bez pomofi
Predsjedngtva RBiH, opCi nskl Krlzni stab donio je 29. travnja 1992.
243
Odluku 0 prepustanju zastite i obrane Mostara HVO-u, OpCinskom
stozeru Mostar. Sredinom lipnja 1992. HVO je oslobodio Mostar od
INA i cetnickih snaga uz mali broj vojnika pripadnika muslimanskog
naroda. Na prvoj crti u Podvelei.i i drugim mjestima oko Mostara ostali
su pripadnici HVO-a, dok su se u islo vrijeme pripadnici muslimanske
Armije siril! po gradu, prayed vojne utvrde od stambenih zgrada i
poslovnih objekata. Take su na samom ulazu u zgradu, duboko u za-
pad nom dijelu Mostara u kajoj autor stanuje. izgradili "mi t raljeska gn-
ijezdo" uz ostala vojna utvrdenja. Armija je dobro skrivala svoje namjere
u Mostaru, kao i u srednjoj Bosni, da bi 9. sVibnja 1993. iznenadno
napala poslrojbe HVO-a.
Internacionalizacija sukoba u Bosni i Hercegovini otpocela je
Rezolucijom UN broj 743. od 21. veljace 1992. i ona traje do dana-
snjih dana, samo u razliCitim formama i drukCijim sredstvima. Oa bi
pomirila suprotna stajalista 0 drZavno-pravnom uredenju Bosne i He-
rcegovine. Europska zajednica je organizirala u veljaci 1992. u Lisabonu
sastanak izmedu delegacija sva tri naroda BiH I ponudila svoj Plan,
nazvan "Cutilleirov p l a n ~ , po vodi europske pregovaracke delegacije.
portugalskom ambasadoru Cutilleiro. Plan se sastojao ad scst naeela i
zemljovidom posebno. Ponudcna je drzava Bosna i Hercegovina
sastavl jena od trl konstitutivne jedinice kOje su na nacionalnoj osnovi. 5
ti m sto bi se, kod ustrojavanja jedinica i kantona-zupa. vodUo raeuna i
o gospodarskim. zemljopisnim i drugim kriterijima. Plan. posebice njegov
zemljovid niie zadovolji o ni jednu stranu nego i h je. naprotiv, jOs vise
udaljio.
Ujedinjeni narodi su se sve vise ukljucivali u sukobe BiH, donijevsi
osam rezoluci ja u razdoblju od 2 1. vel jace do 18. prosinca 1992.
Sve su te rezolucije bile temel] da se zakljuci Sporazum 1 S. sVibnja
1993. izmedu RBiH i UN-a 0 Zastitnim snagama UN-a UNPROfOR-
u U 8osn1 i Hercegovini. Zastitne snage su se sastojale. pored zapovj-
244
ednika. od vojne. policijske i civilne kornponente. Mnogobrojne zemlje
svijela sudjelovale su sa svojim vojni rn i civilnim osobljem. posebice
Velika Britanija i Francuska. lije su snage einlle prek> 5096 od ukupnog
broja anga!iranog osoblja u Zastitnim snagama.
UNPROFOR-ove snage bile su "neutralne"'. poslivale su lokalne
zakone i propise. a bi le su razmjeSt ene taka slo su razdvajale zaracene
snage. Zastitne snage najvise su odgovarale srpskoj slrani. jer su joj
omoguCavale dovoz humanilarne pomoci i sankci onirale joj osvojenl
teri tor;j Bosne i Hercegovi ne. U veli koj je mjer; UNPROFORodgovarao
; muslimanskoj strani, jer joj je. kroz pru.!a.nje humanitarne pomod.
spasio tisuce civi la i voj nika od slgurne smrti zbog nedostatka hrane i
drugih Ijudskih potrepstina. Najmanje je UNPROFOR odgovarao hr
vatskoj strani. jer su pulovi opskrbe HVO-a i civilnog pulanstva.
uglavnom. bili otvoreni prema R Hrvatskej.
Londonska je konferencija premjestila mirovni proces 0 Bosni i He-
rcegovini iz lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori trajali su do
Washingtonskog dogovora i oni se mogu podijeliti na dva razeloblja.
Prvo je razdoblje traj,lo od 3. rujn, 1992. do 31 . ozujk, 1993. pod
pokroviteliStvom Curusa 14mcea 1 Davida Owena. a drugi je dio trajao
od I . travnja 1993. do 18. oZujk.a 1994. pod pokroviteljstvom Owena
i Siollenlx:rga.
Pocelkam sijeenja 1993., naken (eUri mjeseca pregovaranja.
objavljen je prijedlog unutarnje teri torijalne podjele Basne i Hercegavine
pod nazivom Itlnce-Owenov plan. Ovim je Planom ponudeno deset
provincija kao temel j unutarnjem ustrojstvu Basne i Hercegovine. Za
utemeljenje provincija bio je elnieki kri terij odlueujutl, s tim slo su
uzeli i neki drugi kriteriji kao slo su prometni. gospodarski. kulturno-
znanstveni i drugi, na (emu je inzistirala hrvatska strana. Svaka kDns-
litutivna jedinica dobila je tri provincije, i to: hrvatska Mostar. Odfak i
Travilik. muslimanska Bihac. Tuzlu i Zenicu i srpska Banju Luku, Bijeljinu
245
i Nevesinje. Sarajevo je proglaseno otvorenim gradom. Ovaj je Plan
najvise odgovarao hrvatskoj strani. zbog cega ga je Mate Boban. voda
hrvatske delegadje, potpisao eim je objavl jen u sijeenju 1993. Musli-
manska strana je prihvatila Plan pod odredenim uvjetima, srpska strana
ga je odbacila. Kako je rat vecih razmjera izmedu HVO-a i Armije
usli jedio poeetkom travnja 1993 .. ima indicija da su ovaj Plan
medunarodni Cimbenici radili u korist hrvatskc strane, da bi se unio
definitivni razdor izmedu hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i
Hercegovini i sire.
Drugi dio razgovora odvijao se pod pokrovitel jstvom Owena i
Stoltenberga. Promjenom posredni ka, promi jenila se i politika me-
dunarodnih mocnika prema Bosni i Hercegovini. fbnovno se pokusavalo
u razgovorima postle; ncmoguce, tj. da se srpska strana odrekne 20%
osvojenog teritofija. a muslimanska strana da prihvati uniju triju re-
publika: hrvatske. musli manskc i srpskc. I u ovom prijedlogu Plana.
zeml jovid je bio neprihvatljiv za sve strane. U razgovoru su prvi put
sudjelovali clanovi Rat nog predsjednistva RBi H. Clanovi iz reda
hrvatskog naroda (AkmadZii. LasiCi autor) pokuSali su dva puta smijenili
Aliju Izetbegovica s duznosti predsiednika Predsjednistva RBiH, sto
ni ie uspjelo, jer se niie dobi la podrSka clanova iz reda muslimanskog i
srpskog naroda.
Poeetkom [994. sukobi izmedu HVO-a i muslimanske Armije BiH
bil i su na vrhuncu obostrane iscrpljenosti, kako Ijudskih tam i materijalnih
snaga. Prijetila je real na opasnost da Srbi ne izvuku naivecu korist Iz
ovog sukoba i da. bez poteSkOCa zauzmu preostalih 2596 podrucja
BiH. kolika je ostalo izvan njihove kontrole. U to vrijeme UN i EU
pokazale su svu svoj u nemoe u rjdavanju bosansko-hercegovacke krize,
kako kroz djelovanje UNPROFOR-a tako i U okvi ru instil ucija OESS-a
i EU-a. Shvativsi da su obje strane dovolino iscrpljene, predsjednik
Sjedinjenih Americkih Driava Bill Clinton poziva, 18. ozujka 1994.,
246
predstavnike hrvalskog i muslimanskog naroda na dogovor u Washing-
ton. Nakon odrZani h razgovora, potpisani su sljedeC! dokumenti: I.
Izjava 0 nacrtu UstaVd Federacije BiH i surndnji s Republikom HrvalsbJm
kao i sami lekst Ustava, 2. Instrumenti za zasti tu Ijudskih prava koja se
trebaju uklj utiti u Ustav Federacije 8iH i R Hrvalske, 3. Sporazum 0
slobodnom prolazu podruqem Neuma i 4. Sporazum 0 slobodnom
pristupu Federacije BiH jadranskom moru.
Konstituti vni narodi Hr vali i Bosnjaci-Musli mani predlo!enim
Ustavom. preoblikovali su unutarnji ustroj Bosne i Hercegovine. s
veCi nskim hrvatskim i bosnjatko-musl imanski m narodom u Federaciji
Bi H kOj a se sastoj i od federalnih jedinica (kantona-fupa) s jednakim
pravima i odgovornostima. Prvi se put u jednom temeljnom zakonu
Bosne i Hercegovine spominju Bosnjaci kao narod. umjesto Muslimana
koj i su taj naziv upotrebljavali ad 1966. Ovom promjenom u naertu
Ustava Federacije 8i H, pored hr valskog. ulemelj en je i bosnjatki jezik
kao sluzbeni jezik.
U isklj ucivoj mjerodavnosti Federacije BiH predvideno je vodenje
sljedeCi h poslova: obrane i za!lite vanj sklh graniea, vanjskog predstav-
Ijanja, drfavl janstva, gospodarske politike. vanjsre trgovine i flnancija,
suzbiJanje medunarodnog krimi nala. energelske politike i fl nanciranje
sredi!nj ih djelatnasti. Kanlonima-zupama pripala je sve drugo !to ni je
dana u iskljutivu mjerodavnost Federacije Bi H, posebno ovi poslovl:
uspostava i nadziranJe policijskih snaga. stvaranje obrazovne i kulturne
poli tike, stambeno-komunalna politika. koriStenje lakalnog zemljiSta i
prostorna planiranje, radi o I televizija, provedba sael jalne politike i
financiranje kantonalne v1asti.
Na razini Federacije BiH predvidena je trodiaba vlasti i to na zako-
nodavnu, izvrsnu i sudbenu. Zakonodavna vlast se u aba doma:
, domu i Damu. naroda. Zastupnickl se dom sastoji ad
140 aDorn naroda od 30 Bo!njaka. 30 Hrvata i jednog
247
broja izaslanika drugih naroda. U kantonirna-zupama predvidena je.
takoc1er, lrodioba vlasti. i to na zakonodavnu, izvrsnu i sudbenu. Za-
konodavno tijdo kantona-zupe ima najmanje 30, a najvise SO clanava
i sastaj i se ad jednog dama.
Na razgovorima J 8. ozujka J 994, u Washi ngtonu dagovorena je
uspostava konfederacije izmedu Federacije BiH i R Hrvatske. Uspost-
avom konfederacije ne bi se mijenjao medunarodni identitet ni pravni
subjektivitet R Hrvatske ni Federacije Bi H. Utemeljeno je Konfederalno
vijece radi uskladivanja pol itika i oslali h aktivnasti unutar konfederacije,
Od svega sto je dogovarena najdalje se aUSlo kad uskJadivanja
obrambene palitike i u kontakl i ma zajednickih zapovjedniStava,
Kako je 10 bila predvideno, Ustavotvarna skupsti na je 30. ozujka
1994. usvajila predlazeni tekst Ustava, Krajem sVibnja iste godine
izabran je Krefimir Zubak za predsjednika, a Ejup Ganic za
dopredsjednika Federacije Bi H, na tim duznastima su astali do azujka
1997. Nakan Spo",zumaZubak-Canicu Becu. ad I I. sVibnja 1994 ..
izvrSena je rekonstrukci ja V1ade Federacije 8i H kOja Je. u praksi. djelovala
na tri kalosijeka, i to na razi ni : RBi H, Federacije BiH i Hrvatske Republik:
Herceg Bosne, jer su se, uglavnom, isle osabe nalazile U sve tri vlade.
To dalje upucuje na zakljucak da nij e funkcioni raa predvideni pravni
teri lariju Federacij e Bit-I. NajveCi je napredak ostvaren u
priblibvanju HVO-a i musl imanske Armije Deklaraci je iz Splita
(22. srpnja 1995.), SIO je rezulli ralo oslobadanjem zapadne i sredisnje
Bosne, posebno deblokiranjem bihacke regije od srpskag agresora.
Ozivotvorenj e Federacije BiH bila je. pored astali h pi tanja, na dnev-
nom redu pocetkom studenoga 1995. u Daytonu. Nakan Washingto-
na administraci ja Sjedinjenih Americkih Driava bila je vise skl ana cj e-
lovitom rjdenju bosansko-hercegovacke krize, a manje pot icaju
implementaci je Federacije Bi H. Tada se shvatil o da cjelovilog rjclenja
za Bosnu i Hercegovi nu nema ukoliko se ne utemel ji Federacija BiH,
243
jer je ona jamac opstojnosti bilo kakve BiH. U Daytonu ie zakljuteno
da ni nakan 20 mjeseci Ustava Fedcracije BiH proees jacanja i izgrad.
ivanja povjerenja izmec.1u nj ezinih konstitutivnih naroda nije dao
zadovoljavaj uce rezultate. Pored ostalog, utvrdeno je da odgovornosti
kaje pripadaju Vladi Federacije BiH nisu prencsene s Vlade RBiH, po-
sebiee poslovi obrane. unutarnjih i vanjskih poslova.
U Washingtonu ie 18. o!ujka 1994. uspostavljen enlltet - Federacija
SiI-1. a u Daytonu je utemeljen drugi enlite! - Republika Srpska. Pored
toga, u Daytonu je nestalo Repub/ik: 80sne i Herccgovinc, a dogovorena
je Sosna I Hercegovina kao drZavni okvir za dva enti tela. s meduna-
rodno prizn<ltim kantinuitelom. Ustav Bosne i Hercegovine usvojili su
Zastupnil kl dom BiH, Ustavotvorna skupstina Federacijc BII-! I Narodna
skupstina Republike Srpske i time legalizirali sve spof3zume iz Daytona.
U Daytonu je uspostavljen prekid nepr1latel jstava izmec.1u Federacije
SiH i Republike Srpske uz pomoc Provedbenih snaga (IFOR), kaje su
sastavljene od zemalja pripadnica NATO-a. U vojnom dijelu Sporazuma
strane su se dogovorilc da se necc koristiti silom jedna protiv druge i
da ce pru!ati poddku ovIastima IFOR-a posebice u poduzimanju po-
trebnih akcija, u k l j u ~ u j u C i i uporabu sile, kako bl se postivao Sporazum.
IFOR je obvezan sljedeee: pratiti I osiguravati postivanje vOJnog dijela
Sporazuma, nadgledati i odobravati selektivno obilje!avanje crte prekida
vatre I zone razdvajanja. usposlavljati veze s lokalnim i civi lnlm vlastima,
pomagati u povlal:enJu UNPROFOR-a, pomagati u provedbi slobodnih
i poslenih izbora, pomagati organizacije koje obavljaju humanltarne
zadace, pratiti i sprjecavati omctanje kretanja civilnog putanstva,
izbjeglica i raseljeni h osoba I nadgledati ciscenje minskih polja i prepreka.
pratiti i nadgledati sve snage i objekte u 80sni I HercegovinL IFOR ima
punu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom, ima pravo logorovanja,
izvodenja manevara i karistenja svih objekata radi izvdavanja preuzetih
249
odgovornosti. dok armi je Bi H. RS i HVO-a to nemaju pravo. Svi radari
za zracno upozorenje. zracnu obranu i kontrolu vatre zatvori li su se u
roku 72 sata. nakon stupanja na snagu Sporazuma. IFOR ima pravo
na sredstva i usluge potrebne za komuniciranje kao i neogranicenu
uporabu cijdog dektromagnetskog spektra.
Sve su str:me dale podrsku progresivnim mj erama regionalne stabi -
Inosti i kontrole naoruZanja. bez cega nema stabi l nog mira u regiji.
Obvezale su se na pronalai.enj e novih oblika suradnje na podrucj u
sigurnosti. naroci to u postizanj u uravnotezenih i stabilnih razina obram-
benih snaga. Osnovicu naoruZanja za sve strane Cinila je sadasnja ko-
li cina orui.ja SRI. Limit za SRI je 75. za Hrvatsku 30 i za Bi H 30% od
osnovi ce. Kolicina kOja je dodijeljena Bosni i Hercegovini dijdila se na
cntilete po omjeru dva za Federaciju BiH i jedan za Republiku Srpsku.
Strane su se obvezale suradivati s Forumom sigurnoslloj suradnji u
sklopu OSSE-a. 5 ciljem uspostave regionalne ravnolez.e u i oka bivSe
lugoslavije.
Na poziv svi h strana u Daytonu. Vijece 5igurnosli osnovalo je
Medunarodnc policijskc snage IrTF radi oSiguranja mira. reda. sigurne
i zdrave sredine u podrucjima oba entiteta. IrTF je samostalan u obav-
Ijanju svojih duznosti, a njegove aklivnosl i koordinira Visoki predstavnik
UN-a za provedbu dij d a civilnog mirovnog rjdcnja u Bosni i Herceg-
ovini. Strane su omogucil e IPTF-u izravan i potpun pristup mjestu.
osobi. dje1atnosti. dosjeu iii nekom drugom predmetu i dogadaju u BiH
u izvrsavanju njegovi h obveza. Suglasnost strana ukljucuje i pravo
IrTF-a da prati. promatra i nadzire svako mjesto iii objekt. gdje se
odvija policijska i sudska radnja iii neka druga radnja u svezi s provedbom
zakona i zatoccnja.
S vel ikimzakasnjenjem odrz.ani su izbori 14. rujna 1996. za Za-
slupni cki dom BiH, Federaci ju BiH, Narodnu skupslinu RS. kantonc-
250
dsjednika RS. Izbori su odriani u organi zaciji OESS-a, Misije za BiH.
Na ovim izborima kao i na izborima 1990. pobijedile su sl ranke s
nacionalnim programima. Na podrut ju RS nije se pojavlo HOZ sa
svojom lislom i, obratno, 50S ni je se pojavlo na podrucju Federacije
BiH. SOA se pojavila u oba enlitela. Vj erojatno je to razlog da je u
1996. SOA. u usporedbi s 1990 .. dobila 27% vge glasoVd, dok su
SOS i HOZ dobile 4, odnosno 796 manje glasova.
Radi uspostave mira vrlo veliki kompromisi su ut inj eni u Oaytonu
od strane sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Srbi su se odrekli vcl ike
Srbi je. Bosnjaci -Muslimani unltarne BiH. a Hr vatl Hrvatske Republike
Herceg Bosne. poscbno bos,mske Fbsavine. Svjetski moenici nisu do-
pustili da nestane ideja velike male Srbije". pa je srpska stran'a dobi la
49% bosanskohercegovackog teritorija. u je granicama ostala
Bosanska krajina s Banj om Lukom, vetim dijelom bosanske Posavine. s
nerijclenim pitanjem Bosnjacl-Muslimanl izgubili su Podrinje
- islocnu Bosnu i istolnu Hercegovi nu, ali su u Federaci ji BiH dobili
pod svoju kontrolu (izuzev Mostara) sve va.fnije gradove. Glede granica.
kako prema SRI tako i prema Hrvatskoj, sredisnja vlast ih nete moci
efikasno kontrolirati. Republika Hrvatska je u Oaytonu sve krajeve av-
nojevske Hrvatske integrirala u svoJu drfavnu granicu. U Federaciji
BiH Hrvati kontroliraju preko 22% od ukupnog teritorija Bosne i He-
rcegovine kOji se. uglavnom. naslan/a na Republ iku Hrvatsku.
25 1
252
POPIS LITERATURE
I. Usfav SFR!. Novinsko-izdavacka ustanova 51 ufbeni list SFRI.
Beograd. 1983.
2. Ustav SRBiH, Sl uZbeni list SRBi H, broj 4/74.
J . Us/av RBiH- Precisccni tekst. SluZbeni list RBiH. broi 5 od
14. ozuika 1993.
4. Livot i smrl lugos/ovi/e. Paul Garde, Ceres-Zl ral , Zagreb,
1996.
S. Enciklopedja /ugoslavije. Leksikografski zavad FNRI. Zagreb.
MCMLVI.
6. Zakon 0 udrutivanju grad ana, Sluibeni list SRBiH, broj 5 od
2 1. veli.le 1990.
7. Zakon 0 Izboru tlanova j opozivu tlanova PredsjedniStva
SRBiH. Sluzbeni list SRBIH. brai 21 ad 31. ,rpni' 1990.
8. Zakon 0 udruiJvanju grad ana, Sluzbeni list SRBiH. bro] 21
ad 31. srpni' 1990.
9. Uslavnf zakon 0 Izboru clanova i opozivu clanova
Predsjednl!tva 5RBiH. Slufbeni list SRBiH broj 29 od 9. listopada
1990.
10. Oslobodenje. Sarajevo. studeni 1990 . IZBORI . '90. , Izboml
ABC.
II. Oslobodenje. Sarajevo. listopad 1990 .. IZBORI. ' 90 ..
stranke. programi i litnosti.
12. Slufbeni list SRBiH. broj 42 od 19. prosinca 1990.
2S3
13. Slatisticki godiSnjak BiH. 19-82. XVI. Sarajevo. studeni 1982.
/4, Zbornlk rasprava, Herceg-8osna IIi.... ZIRAL. Mostar. 1996.
/ S. Stante kasci, fra Ante Maric. Gori ca [994.
16. Hrvatski gras. Mostar, 1996.
/7. Poslavnlk Predsjednlflva SRBIH. Sarajevo, 1992.
/8. Dnevnlk Fran/e 80rasa od I . sVibnja do 3 I . prosinca J 992.
19. Culilleirov plan. veljaca 1992.
20. Sperazum Tudman-Izetbegovic. 2 1. srpnja 1992., Zagreb.
21. "Slobodna Dalmaci ja", Split. 16. lipnja 1992.
22. Londonska konferenqa 0 bivSoj /ugoslaviji, 26. do 28 kole-
voza 1992.
23. Sporazum jzmedu RBiH i UN-a, 1 S. sVibanj J 993.0 Zast-
itnim snagama UN (UNPROFOR u Bosni i Hercegovini).
24. Zenevska konferencija (ad 3. rujna 1992. do 18. ozujka
1994.),
25. ",Nedjeljna Dalmaci ja". 6. sijecnja 1993.
26. Ralni zlocini nad Hrvalima Bosne i Hercegovlne, CPO, Sa-
rajevo. 1996.
27. Washingtonski dogavor, ( 18. ozujka 1994.).
28. Deklaracija a ollvo/vorenju Sporazuma Iz Washing/ana. Split.
22, srpnja 1995.
29. DifYlonski sporazum, studeni 1995., Wright-Patterson, OH-
IO. SAD. Pariz. 14. prasinca 1995.
30. Sluzbeni glasnik grada Mostara, u izdanju upravnika nad
Mastarom. 20. veljace 1996.
31. Branimir. braj 4. prosinac 1995.
32. Sluzbeni list RBiH, bra] 32 od 20.listopada 1996,. Sarajevo.
33. Obrana Herceg-Bosne. Karla Rotim, Sireki Brijeg. 1997.
254
]]. Obram Hercec-80sne. Karlo Roti m. Siroki Brijeg. 1997.
34. Zlatin 5 pecalom. Iviea Most"ar. 200 I.
255
POPIS ZEMLJOVIDA I KARATA
I. Federalna lugoslavija
2. Etnicka karta BiH, [991.
3. Cutilleirov zemljovid
4. Vance-Owenov zemljovid
5. Owen-Stoltenbergov zemljovid
6. Zemljovid prema Washingtonskom sporazumu
7. Karta razgranicenja izmedu RBiH. HR Herceg-Bosne i Repu-
blike Srpske. 22.4. 1995.
8. Zemljovid po Daytonskom sporazumu
9. Karta razgranicenja izmedu Federacije BiH i Republike Srpsl<e
prije i nakon Daytona
256
10. Grad Mostar i granice gradskih opCina
I I. MoSl ar - Centralna zona
12. Etnicka karla BiH 1996.
POPIS TABLICA
I . Izvjeslaj 0 rezu[tatima izbora zaslupnika u VijeCu grac1ana
Skupsline SRBiH od 18. studenoga 1990. po izbornim jedinicama i
strankama
2. Nacionalna struktura izabranih poslanika po strankama i iz-
bornim jedinicama ad 18. sludenoga 1990.
3. Nacionalna struklura pueanstva iz 1981. i struktura zastupnika
u Skup!tini SRBiH 1990.
4. MoguCi broj zastupnika u Skupstini SRBiH, 1990.
S. Teritorijalno ustrojstvo 8iH po Vance-Owenovom planu. si je-
eani 1993.
6. Broj vi jeenik.a po gradskim opCinama u gradu Mostaru
7. Zaslupnicka mjesta po strankama za Zaslupnickl dam 8iH
1996.
8. Zastupnicka mjesta po strankama za Zaslupnicke domove u
Federaciji 8iH i Republici Srpskoj
9. Rezultali izbora po strankama za Vijece gradana SRBiH 1990.
i Zaslupnicki dam 8iH 1996.
257
v
BILIESKA 0 PISCU
Franjo Boras roden ie 12.2. 1927. u Vi tini, opCina Ljubuski. Pucku
skalu zavrSio jc u rodnom mjeslu. Pohadao je Franjcvacku kiasicilu
gimnaziju na Si rokom Brij egu i Drugu klasi cnu gimnazi ju u Zagrebu.
Upisuje studi] na Pravnom fa kultetu u Zagrebu 1959/60 .. skolujuCi se
uz rad. Diplomirao je 1965., a 1972. upisuje poslijediplomski studi]
na Ekonomskom fakultctu u Zagrehu. gdje magisl rirn 1974 e.odinc
Bia je osudi v.:m u socijalistil:ko-komuni stickom suslavu na sedam
godi na rohi je, ad eega je izdri30 trl godine u Zenici ( 1948.-1950.).
Angazi rao se [990. U obaranju komunistickog sllstava, te na demo-
kratskim izborima bio lzabran, U ime hr vatskog narod3 8tH, na najvecu
driavni cku funkciju - Z(l elana PredsjedniStva Rcpublike 8tH. Zbog
suprotstavljanja unitarnoj BiH. ubi janju i prot jerivanju nrvatskog naroda
i rurenja svega 5tO je hrvatsko u Bosni i Hercegovini, Alija Izctbegovic
53 svojim istomisljeni cima u PredsjcdniStvu razrijeSio ga je 20.listopada
1993. clanstva u Prcdsjednislvu RBiH.
Od I. sijccnja 1997. je umirovljenik Hrvatske zajednice Herceg
Bosnc.
258

DRZAVA NA RACUN HRVATA
Franta Boras je 1990. godine na prvim demokra15kirn izborima biD
izabran, u ime hrvatskog naroda. za ( lana PredsjedniSlva Republike
Bil -\. Vee iz Ie cinjcnice jasno je je rliCgova knjiga Kako je umira/a
Socljalisticka Repub/ika Sosna i Hercegovi!13Znacajna za razumijevanje
svega onoga se dogadalo prije i lijekom rata u Sil-L Knjiga ima
svoju posebnu vrijednost zbog obil ja podat4ka, informacija i cinjenica.
Detal jno su prikazani svi bitni sporazumi i zakani. Posebnu vrijednosl
ipak imaju svjedocenja samog Franje Borasa. utoliko znacajnij a zbog
runkcije koju je obnaSao sve do 20. listopada 1993. kad ga je Aliia
Izel' begovic ncl cgal no sa svojirn u Prcdsjednislvu raz-
rijciio Ie duznosli .
Knjiga je izrazito znaeajna u polpunosti razotkriV<l poliliku mu-
slimanskog vodstva u BiH. Islina. mnogim anal itiGlrima u HrV<ltskoj
bilo je jasno da je hrV<llska politika bi la oCuV<lnje r<lvnopravnosti hrvat-
skog naroda u Bi H. dok su Srbi (zbog vojne nadrnoci) i Muslimani
(zOOg brojnosti) zeljeli ad nje stvoriti srpsku. odnosno muslimansku
republiku ili drf.avu. I sam sam cesto upozoravao na to. Tako sam u
sijclnju 1994. Z3 Hrvalski radio JZZZ u MelOOurnu rekao:
-/a sam ioS listopada 1992 na HrV<llskam radiju Zemun ukazivao
na opciju islamskog fundamentalizma kad njih. U to vri jeme u hrV<llskom
tisku nije bil o ni ri jecl 0 tome. Takoder sam prije godinu dana na radiju
Matija Gubec ukazivao na njihov eilj stV<l ranja muslimanske drzave.
kao i na istovjetnost pona.sanja Muslimana u BiH i Srba u bivSoj Jugo-
slavi ji . laka ie to danas mnogo oCitije. j3 CU ipak ponovno ukazati na
nckc cinjenice:
259
I . Kad je predsjednik Tudrnan ukazivao na goleme muslimanske
zrtve, tada oko 150.000. lzetbcgovic rnu je odgovori o da oni Illogu
imati toliko. jer ima dovoljno Muslimana bosanskog podrijetla u
Turskoj kOji ce ih zamijeni ti .
2. Hrvatsku ponudu zajednicke borbe protiv Srba Izetbegovic
je uvjetovao lirne da zapovjednistvo bude u rukama muslirnanske vojske.
3. U to islo vrijeme, dakl e u vrijeme nji llOvog najveceg stradanja
u srpskoj agresiji. rni srno na muslimanskorn radiju u Melbourneu iz
tjedna u tj edan sluSali kako uvjeravaju Hrvate i Srbe da to nisu nego
Bosnjaci katolici i pravoslavci. a njihove politieare kako govore 0 Mu-
bo 0 tt"meljnorn 11 RiH.
Takoder, nasi su borci upozoravali da njihovi bunkeri nisu okrenuti
prema Srbima ncgo prema Hrvatima.
Sve to ukazuje na njihov eilj stvaranja muslimanske fundamentalisticke
drZave i nije iskljuceno da su pri lome koristili primjer stvaranja drz.ave
lzrael. Nairne, bo sto je u to vrijeme bilo nezamislivo stvaranje musli-
manske dr.zave u Europi. tako je nekad bilo nezamislivo stvaranje zidovske
driave. Medutim, tidovi su dobil i svoju drZavu poslije genocida koji je
izvrSen nad njima u Orugom svjetskom ralu, a sada ce Muslimani posli je '
genocida koji su nad njima izvrsili 5Tbi dobiti svoju drZavu u Europi.
Mozda i zato imamo sluea] masakra Hrvala u Alziru. dok nemamo
sliean pokusaj islarnskih fundamental ista na Srbirna u vrijerne stravicnih
zloeina Srba nad Muslimanima.
ProsJe gcxUne ukazao sam na cinjenicu da su i Milosevic i lzetbegovic
inzistirali na gradanskim driavama. jer je to u zemljama s dva. tri iii
pet naroda uvijek leznja za domi nacijom najbrojnijeg naroda. Danas je
poslije silnin nepostivanja dogovora ocI strane Muslimana, Sijelog puta
i genocida nad Hrvatima odstrane Muslimana valjda ocita istovjetnost
ponasanja Srba u lugoslavi ji i Muslimana u BiH, kao sto je ocitije da je
260
graoanska drzava trebala osigurati da ce BiH u dogledno vrijeme postati
'Muslimani ja' kao sto je Jugoslavija bila 'Srboslavija'. Sjetimo se izjave
Sefera Halilovica Cprvo cemo cetnike a zatim usta.Se",) sto ce reCi da su
ocekivali da ce uz pomoc Hrvata kojih ima 3 puta manje nego Musli-
mana lako izati na kraj, Kada svijet nije kaznio srpsku agresiju. a zbog
interesa Francuske i Engleske, Muslimani su svoju drz.avu odlucili ostvariti
na racun Hrvata. Taka je postalo jasno zasto su uvijek imali vece snage
na hrvatskim teritorijem u Bi H nego protiv Srba na vlastitom l eritoriju.
i su oni bunkeri bili okrenuti prema Hrvatima. a ne prema Srbima.
A da je muslimansko vodstvo doista bilo sprenmo zrlvovati svoj
narod pokazuj u razgovori iz ozujka i lravnja 1992. gadine dr. Miljenka
Brkiea i Franje Borasa s Rusmirom Mahmutcehajicem. tadasnjim glavnim
ideol ogom SDA Razgovori su se odnosili na tadasnje organiziranje
srpskih autonomnih oblasti i vee oCito pripreml jenoj srpskoj agresiji
nad BiH. Brkie i Boras su predlagali federal no organi ziranjc BiH. Po
tom planu Srbima bi pripadalo 35 posto ad cjelokupnog teri torija BiH.
ali je Mahhmutcehajic odbijao takav pri jedlog i uslrajao na ocuvanju
cjelovite BiH. po cijenu rata sa srpskim agresorom.
Citatelja ce posebno intercsirati spoznaja 0 dogovoru izmedu Hrvata
i Muslimana. kOji u pravilu Musli mani ne bi ispostovali. Taka je i sam
Boras u cil ju provjere prihvacanja Sporazuma Tudman - Izetbegovic
od 2 I . srpnja 1992. kod hrvatskog i muslimanskog naroda organizirao
sastanke u Zenici. Fojnici. lablanici. Kaknju i Zepcu da bi ustanovio
kaka muslimansko vodstvo nije upoznal o svoj narod sa Sporazumom
ni stranacki m putem. hi putem sredstava javnog komuniciranja. Bofas
bi na sastancima predlozio zakljucke koji bi bili podriani od prcdstavnika
obaju naroda. ali bi poddka od predstavnika muslimanskog naroda
vazi la samo dok se nismo
Boras kao pravnik ne ulazi U zakulisnih igara svjetskih
mocnika. Ali njegova politika maze se ipak iScitati i iz Dve knj ige.
26 1
Karakteristican je detalj i s aerodroma Butrnir - Sarajevo. gdje su u
drugoj polovi ci travnja 1992 nJsl avljeni razgovori izrnedu delegacije
tri naroda i delegacije Europske zajednice 0 Cutil!eiro-Carringlonovom
planu. Pri kraju razgovora s hrvalskorn dclcgaci jorn lord Carrington je
rekao: "Gospodine BOfas, ukoliko se ne dogovofite. rni cerna vas pustiti
da se rnedusobno poubijate. pa cerno varn mi narnetnuti svoja rjeSenja".
Od Borasa Carrington je cuo ono sto je i sam znao: "Lorde Carringtone,
kako i 5 kim da se dogovararno, srpski agresor ima $ve na raspolaganju ,
uzco je svu vojnu opremu INA. a i sami cujete jeku topova i rninobacaea
5 okolnih brda, Kad 5 njima razgovaramo, to je razgovor gluhi h, Pred-
stavnici muslimanskog naroda drze Sf' pasivno. nista ne poduzimaju za
obranu Bosne i Hereegovine i jOs se uvijek nadaju u pomoc JNA:'.
Vanse-Owenov plan je objavljen pocetkorn sijecnja 1993. Boras s
pravom konstatira: "Kako je rat veci h razmjera izmedu HVO-a i Armije
uslijedio pocetkom trvania 1993. godine. ima indici ja da su ovaj plan
mec1unarodni Cimbeni ci radili u korist hrvatske strane, da bi sc unio
deflni tivan raz:dar izmedu hrvatskog i muslimanskog narada u Basni i
Hefeegavini i sire.
U kolovazu 1994. sam nesta sli cna gavaria na Hrvatskom radi ju
Australija u Sydneyu: "Vanee-Owenov pl an pri premao je teren za ko-
nacno rjdenje ejelokupnog problema. To je bilo jasna uoCi samog hr-
valSko-muslirnanskog rata. Sjetimo se sarno intervjua americke velepo-
slaniee u UN gaspode Modelelne Albright CNN-a. kada kaze da ce
rieSenje problema Bi H bi ti u skladu 5 interesima saveznika (Ta) dio bio
je istog dana u emisij i 'Slikom na sliku' na HTV-u),
Nevjerojatno je kako se mnogi u Hrvatskoj, a posebno u oporbenim
redovima. nikad u svoj im 'analizama' nisu osvrnuli na to. A moralo se
znati sto su ti interesi saveznika: Srbima ono sto su osvojili. a najvece
zrtve, Muslimane. mara se namiriti. Pa na racun koga? Trebalo je hi ti
jasno i maloi died da su jedino ostali Hrvati. Naialost. ni je bilo! A sve
262
----------------------- ----
je bila sracunato da se uniSti Hrvatska! Prakticnim eliminiranjem Hrvata
iz BiH, sa svim anim sta su Srbi imali u svoj im rukama, takvim Musli-
manima. atvaralo se pitanje opstanka hrvatske driavc. Uz ta, kada
smo stvarali hrvatsku drZavu, magli sma iznenaditi svjetske veJesile, jer
daista s analika naoruZanja nisu ni pomiSljali da se mozemo oduprijeti.
Ali sada su nas i te kaka shvatili azbi ljno. Takader. znali su da nam
trebaju skinuti aureolu zrtve. Britanci organi ziraj u navodni pokal j u
Ahmicima ( 0 ulozi tadasnjeg zapavjednika Britanskag bataijulla Baba
Srcwarla vidjeti clanak Marka Barisica u 'Hrvatskom abzoru' 8. travnja
1996,) i krece muslimanska ofenziva na hrvatske prostore srednj e
Bosne. Hrvatskoj su zestoka zaprijelili sankcijama ako pomosne svam
narodu u BiH. Sjecate Ii se kad je jedan covj ek lada tame rekao: "Ne
znam sl a da radim, ako ne pucam unitit ce me. Hrv<llskoj ce nametnuti
sankcij e! ' Izgledalo je da Hrvati nemaju nikakve sanse. Hrvatska je
raspeta na slup srama ( to vlasnicima svjetskog informativnog prostora,
dakle onima u (lie je ime napravljena serija 'Smrt Jugoslavije', doista
ni je tdko), a u Hrv<l tskoj mnogi svojim djelovanjem izravno pomazu
svjelskim mocnicima. U takvim uvjetima pobjeda se ne mjeri u tome da
Ii su hrvatski Ijudi sarna sacuvali svoje prostore. rabjeda ie galo
preZivljavanje, jer bez preZivljavanja Hrvata u BiH, u pitanju je i Hr-
vatska. laka se u svjetskim medijima sustavno krilo etni cka Ciscenje Iooje
su vrsili Muslimani , istina malo-pomalo izbija na vidjelo. lednostavno,
istina se moze sakrili samo aka se plan. kao sto se uljelo u slueaj u
napada na Hrvatsku, ostvari brzo. Nije se osOOrio. Poslije dva mjeseca
NjemaCka otkriva umijesanast Velike Sritanije u slueaju Ahmi,i , sto joj
daje dovoljno argumenata da sprjeeava uvoaenje sankcija Hrvatskaj. A
politika Velike Sritanije, kOja po svojoj bezocnosti prelazi doista sve
videno u svjetskoj politici (driava kJja je izvrsila oeit genocid stite in-
sceni ranjem krvavog sukoba - borbe za opstanak - izmedu zrtava
toga istog genocida( sve vise uZasava ... ")
263
Daytonski sporazum i naein na ko)i se on prirn)enjuje pokazao je
za510 je lord Carrington upravo Hrvatima govorio 0 'dogovoru' i kakva
rjeSenja ee im sVijct nametnuti. Sporazum je omoguCio mir, ali je nagradio
agresora. Ponasanje svjetskih rnocnika pokazalo je da ani ne vide prob-
lem u tome, vee im je problem u tome sto su Hrvati sacuvali kakvu-
takvu ravnopravnost u Bi H. Takazv.ma implementacija Oaytonskogspo-
razuma u BiH svooi se ad sa mag poCctka na svadenj e hrvatskog naroda
na nacionalnu manjinu. Pri tome se koriste najdrasticnija sredstva kao
sto su, primjerice, razbojnicki upadi U Hercegovacku banku iii nepri-
znavanje rezultata izbora kada hrvatski naroo ne predstavljaju ani kaj i
su dobili i do 9 S posto glasova, vee oni koji su spremni sluziti svjetskirn
mocnicima u ukldanJu konstl tutlvnostl hrvatskog naroda. A da im je to
ci lj, diplomati velikih sUa nisu ni krili. Taka su brdinalu Pulj ieu porucili,
kako je on reba U svom intervjuu u Vecernjem listu ad 28. travnja
200 I ., da se Hrvati trebaju iseli ti iz BiH iii asimilirati.
Ponistenjem hrvatstva u BiH laldi ee bi ti obracun sa Hrvatskom. a
koliko su uspjdni u svom obracunu s Hrvatima u BiH. pokazuju i
rezultati. Od 832.000 Hrvata 1991 . godine danas je u BiH oslalo
sarno oko 400,000. U Republi ku Srpsku se t eli vrati ti 230 000 Hrvata.
a vratilo se jedva 3000, U Federaciji je 70 posta Bosnjaka. a 30 posta
Hrvata. kOj i su dezurni krivci za sve. Cak na vlasti nisu oni kOji su na
izborima dobili 9S posto glasova. Sve su to podaci kaje je iznio kardinal
rutji e u americkam Kongresu. Moramo stalno imati na umu da je to
plod djelovanja svjetskih moenika. jer su oni pomagati velikosrpsku
agresiju i na Hrvatsku i na BiH. Oa to pocinju uvidati i ani koji su
nesvjesno sudjelovali u tome pokazuje i nedavno pismo bivseg sera
ureda OSSE-a u Mostaru Daniela H. Simpsona mostarskom biskupu
dr. Ratku Peri cu u kame on potvrduj e ocitu cinjenicu da je medunarodna
zajednica kolonizator BiH i da su U njaj najugrozeniji upravo Hrvati.
Takader, treba imati na umu da danasnja hrvatska vlast ne izvrsava
ono sto bi po hrvatskom Ustavu morala: ne stili Hrvate u B i ~ . Oapace.
264
cini sve da 1m otcZa poloZaj, kao ~ t o su radili dok su bill u oporbi.
Aktualni predsjednik RH Stipe Mesic je svojevremeno lafno opluzivao
Hrvatsku za agreslj u na BiH, a danas stalno ponavlja da su nenaoruZana
Hrvatska i do zuba naoruz.Hla Srbija imale pretenzlju na BiH. Uporno
ponavlja tezu kaju sam svojevremeno ismijao pricom '0 dobrom coveku
Slobi' .
~ K a d sam god bio u prigodi diskulirali 0 'podjeli Bi H' - rugao sam
se, Bilo je djelotvorno, Tako sam prosle godine povodom mOj e knjige
'Srpski mit 0 lasenovcu' i razgovore kaje sam imao s dr. Milanom
Bulajiccm na radiju Siobodna Europa. davao intervju za jedan zagre-
backi tjednik, Njegova novinarka ie htjela zbog rat a u BiH izjednaci ti
prcdsjednika Tudmana i MiloScvica. Upilaa sam je:
"ZnaCl, Vi mislite da su TUGman i Milosevic dijelili Bi H u Karador-
devu?"
"Da", odgovorila ie
"Dakle. i Vi spadate u one kaji vjeruju da je MiioSevic dobar covjekl
H
"Ne, to nisam rekla. Odakle Vam taka neSto?"
"Pa Vasa tvrdnja 0 podjeli BiH istovjetna je tvrdnji da je Milosevic
dobar covjek!?"
"Kako Vi zamisljate razgovor u Karadordevu? Vjerovatno ovako:
Kaze Si obo Franji : Znas Franjo, ja li imam tolileo i toliko aviona, tolika
i toliko tenkova. loliko i toliko leSke artiljerije, toliko i toli ko ... A Ii one
imas nekoliko stotina kalasnjikova kOja sle o n ~ skoro prokrijumearlli
preko Madarske. nekoliko !opova, dva-tri oklapna vozi la koja sle na
brzinu sklepali. Ali Franjo. ja sam ti bre, dobar covjek. Eva rukl Pola
Basne meni pola tebi!
Naravno, kako to cesto biva. i u ovoj Sali ima puno Isline. Svima
onima koji pricaju 0 podjeli BiH Franjo i jest mnogo gorl covjek ad
Siobe. pa on im ie glavni krivac sto im nema luge. A 10 jama ne smiju
pri znati, pa im je priea 0 podjeli BiH dobar izgovor.
265

Trcba Ii uopcc podsjeeati da je sadasnja vias! u Republic! Hrvatskoj.
kada ie bila u oporhi. najvise govorila 0 navodnoj podjeli BiH u Kara
dordevu. Sluzbeno su odustali (saborskom dcklaracijom 0 DomOvinskom
ratu) ad tvrdnje da je Hrvatska agresor na BiH tek kad su bili prilisnull
nezadovoljstvom naroda. prosvjedima branilel ja, generala. biskupa.
sportasa ...
Ada svjetski mocnici ne odustaju ad namjere asimilaci je iii iseljenja.
kako su to porucili kardinalu PlIljicu. svjedoci i Cinjenica da ie ' pljack<rl:a
Hercegovacke more', covjeka za kojega ie demokracija kada vias! dobiju
oni za kaje je glasovalo 5 posta, a oe 95 posta pucanstva - zloglasnog
Wol fganga PctriIsella. zamijenio lord Paddy Ashdown, kOlt je na tal
naci n nagraden za laf i 0 Tudmanovoj salveti', Upravo zbog toga itckako
je znabjna pojava knjige Franje Borasa. Pomoei ce u borbi za opstojnost
hrvatskog naroda u BiH. PomoCi ce da se ne oslvari i-elja svjctskih
mocnika 0 iseljcnju iii asimilacij i Hrvata Bosne i Hercegovine.
Akademik l osip Peearit
266
(P)OGLEDI U BOSNI
Malo je tko ozbiljniji i razboritiji mogao predvidjeli rat, pravi agre-
sijski rat. i toliku"kolitinu mrznje i unistenja na europskom kopnu. i to
usred (i) europskog slavljeniCkog ispracaja i doccka dvaju Kristovih mi-
lenija - drugog i treceg. SluCajnosl. iii previd organizi ranog covjecan-
sIva, iii pak -uobicajena nesloga- lokalnih naroda?! I jedno. i druga. i
trece ...
Ratovima Europi (i nama u njoi) poodavna se vee {inl kako
se ani vode negdje drugdje. podaljc ad nje (i nas) , Povijesl uzvraca
zaboravima. pouka je (i) dvadesetog i poruka dvadcset i prvom stal jceu.
los nas je jednom {lJ) zaskolila europska opCinjenosl pravednoscu (I) ,
sigurnoStu O!l i usavrsenoscu (III). Cijena je golema i tragi cna. No.
valida ie lcmu taka: uVijek su hIve bo!na preteea bol jega. Nema. me-
dulim, uvjerljiva odgovora zaSIO se one dogadaju (po)cesto na islom
mjestu i istim Ijudima(?l) Zasigurno, ni je to sarno zasluga nji hove (53-
mo)uklelosti.
Sarno je izvjesno. rat u Bosni. oko Bosne i zOOg Bosne je slavio na
kusnju sve temeljne vrijednosti suvremene cMlizacije i ozbiljno uzdrmao
njezine kljucne institute i instrumente. Ratovi i ratne tragedije su, na-
!alost. krvava armatura Ijudske povi jesU, a argument sile okosnica Ijudske
civilizacije. S razlogom se. medutlm, i"ini d:a globalna jaVllost ni u jeclnom
dosadaSnjem, a niti u danasnjim ratovima nije izravnije "sudjelovala
M
kao u ovom u bivSoj lugoslaviji" (Sic!), zapravo srpsko-crnogorskoj
agresiji na neovisne i medunarodno priznate driave HrV3tsku i Bosnu
i Hercegovinu. Zemljopisni pojam pastao je preko nod 53-
267
sl avnicam glabalnag rjecnika i svakadnevnag padsjecanja na zlocine.
stradanja. mucenja. rusenja. krv. bol. tugu. beznade ... i nepripremljenast
madernog svjelskag parelka da pravadabna sprijeci nepravdu.
raradi rala mnagi su tek prvi put culi za "Bosnu". mnagi su 0 njaj
pisali. mnogi su razmisljali (a ni su pisali) 0 Basni. mnagi su pramijenili
m i ~ l j e n j e 0 njoj. mnogi su mijenjali i mi sljenje i pisanje a Basni. mnagi
misle da takY"J zemlja ima smisla. mnag; pak misle da Bosna nema
smisla. I .. J i laka redam i lako dalje. Ovisna a pavodu i raspolozenju.
reklo bi se. Basne ima - Basne ncma u islam casu. BiH i nc bih. la
svojevrsna kvadratura boSiJlIskog kruga uporno tTaje kao nikada odgo-
nelnllli h llt llrno-povijesni sraz r,lobalnih ra7liCi Iosii i svojevrsna povi-
jesna vojno-politicka vjeZbaanica interesa moeni h klaanica i kaznionica
njezinih urodenika.
Sto je zaprava Bosna? [rna Ii ona svoju deflniciju. je Ii 0 njaj dovoljna
reci da je jedna ad suverenih clanica svjctske zajednice poput bila kOje
druge? Formalno. da - u biti. ne. Ogledi u Bosni - predturski i turski.
austrij ski i ugarski. staro i navojugoslavcnski su poglcdi izvana (diktati).
Ima Ii Bosna (i maze Ii ga uopce imati) svoj samosvjesni pogled iznutra
s kojim bi se mogla oduprijeti diklatu. a bez koga (na duzi rok) njezina
suslinskog suverenileta tdiko moze bili. Umjesto traganja za val janim
odgovorom i dalje ce se smjenjivati modusi berli nskih. beckih. versaill-
eski h. washingtonskih. pariSkih, preddaytonskih ili postdaytonskih og-
leda u Bosni! Mijenjat ce se i ci ljevi zavisno ad sredstava kaja im stoje
na raspolaganju.
Ima pojava i procesa (dakle, i lokaliteta) na naSem planetu koji se ne
ponasaju sukladno opCim zakonitosti ma. Ne potvrduj u pravilo i valja ih
imati u vidu. Ima takoder geografskih proslora na kojima se susrecu.
djelomice prozimaju i razgranicuju razlicite kulturna-pavijesne. civili-
zacijske, etnicke i religijske razlicitasti. Neprijeporno. jedan od takvih
prostora je bosanski i hercegovaCki. Mnogi, osobito danas. na tom
268
poiilu veleduhovnih razliCi tosti napajaju ideje i modele multikulturizma
i kozmopolilizma. Na drugaj strani )e ne man)i brai anih. pace presud-
niji. ka); imaju kao argumente preabilne pOvijesne b;sage stradanja i
- ponajveci i ponajveCih i ponajcesci h u inace surovoj povijes(i
europskih vojevanja i vojni. I ozbiljni analitieari Bosne prlrodu madernih
sukoba pronalaze u modernim politickim razlozima (Noel Malcolm). a
drugi opet u stal jecima. U taj dvojnosti koja se u
modernom i izvornom (u Isto vrijeme) smjenjuju se valavi tclkog zivola
i teiega stradanja - I autonomije, stranog interesa I
saveznistava. Kandila tinjaju i najmanje iskre ih raspaljuju. 5 isti h
prozora jednam dolan cvijece. drugi put vrela voda: jed nom zanosna
pjesma. drugi put naricljiva falopojka. Mozda bi se metaforom Ida ie
Sosna sve one ioj se dogodi i ne dogodi/ ponajbolje oznacilo nJezlnu
MZ3SluguM i "adgovornost" za sudbinu niezinih naroda i Ijudi.
U "povijesti I-Ierceg-Bosne i njezinoj stvarnosti osnovno
ie pHanje narodno
M
, a Mnigdje se vjera toliko mijenjala i utjecala na
narodno opredjeljenje kao i u tim zemljama" (D. ManditJ. (Usput: "U
razmaku manjem od tisucu godina predi veCi ne urOOeniKiJ u
BiH temeljito su izmijenili vjersku pripadnost. .. ) U naCinu rjclenja upravo
narodnosnog pitanja pronaCi ce se rjeSenj e 0 Basni. Kroz istu prizmu
val ia gledati i na cinjeni cu slo vgestoljetnu hrvatsku povijes! prozimaiu
zelja i namj era da ove hrvatske zemlje prikl juce Hrvatskoj na temelju
drzavno-pravnih (A. SliJrccvi4. kulturoloskih (5 R3di4 iii imperijalnih
(A. Paveli4 kri terija i modela.
Na drugoj strani . 'srpsko pravo" na Bosnu koncipirano na "!tokav-
skor i "kataslarskoj teoriW, a ostvarivano politilkim, diplomatskim,
vojnim i genocidnim sredstvima (ad V. S. Kaf"3dliea. GiJraianlna. D.
Mihajlovi& i R. KiJradiiGi) uz jaka i ' hrvatska" S3vezniStva, ugu!ilo je
zacelke vlastitosti i od Bosne konacno napravila trokut
europske politike" na Bal kanu.
269
Na suvremcnu scenu bosanskc i hcreegoYacke stvarnosli s ovim
ratom konacno je isplivala i OS jedna destabilizirajuCa poluga - bosnjacko
temeljno pravo na jedinstvenu dfZavu s jednim (i to musl imanskim)
"temeljnim narodom". Taka su , napokon. "pagledi u Bosnu" dobili
"odgovore iz Basne". a visesloljelni "ogledi s 60snom" (valjom Pax
Amerieane) naslavlj aju se u jagalikom zadatku s 13 ustava i 140 mini-
starslava u "Daytonskaj Basni i Hereegovini".
Ponavljanje politi ke mazda ne znaci (abveznol panavljanje povijesli,
Na zalost. ona SIO se vee treCi put u ovom stoljeeu svaki put s veeam
tragedijom i na islam (basanskam) prostoru ponavlja jest iskustvo kaje
ne okurazuje da isle politicke melooe u razlicita vremena moraju (7)
oplodili bolje rezulLate. fJuvijal, rekli bi cinicL ZavjeU,
zakladc, utopije. sjecanja, oprasti. pokajanja, nadanja, Andri6: 5eli-
moviii. COp1a: Kriete, AfiJlice, ... Ijiljani. .sahovnicc. orlovi. Idinari
, .. , Bosne Srebrene, Srebrenice, lajea, BihaCa ... odgovora nema. a
Kotromaniea ie sve manje, I dalje oni nas haracima, bicevima. granatama,
raketama, a mi njih kruham.
Demoeid se u Basni dogodia. veliki. golemi. Bihocid. takoder. i
nepovratno na snazi je (diktirani) demokratocid. poli ti cki konzervans
za novu Bosnu (i Hercegovinu), S kolikim rol<om trajanja - znaju (ma-
zda) proizvodaCi i sponzari najnovijeg modela Bosne - jedinstvene.
dvoentitetne i tronacionalne drzave (zemlj e kakve do sada nije bilo na
onom. a. mozda. nl na ovom svi jelu!).
U proteklih pola slol jeca Bosna i Hercegovina je (slui.beno - usla-
vno) bila i hrV3tska (malo i sve manje) i muslimanska (sve viSe) i srpska
(do samo srpska) , Danas ie srpska i muslimansko-hrvatska (do samo
muslimanska). Teodozijeva granica, doduse, ostaje lama gdje je bila,
ali prema Zapadu uzmicu Hrvati i s njima "ci vi lizacijska, kullurna i
religijska granica Zapada i Istoka. Rima i Carigrada, univerzalnag (ka-
lolickog.\ i naeionalnog (pravoslavnog) krSeanSIYJ" (E 5 ovim
270
ratom silno je polj uljana vjera da zivimo na "prostoru Z3 susrete i
di jalog" (papa Pavao VI.), ali Sf valia osloniti na "plemenitc zasade
krseanstva", to "konstitutivno dobro hrvatskog naroda" (/? j. 5ilgi-
BUfl i4 i nadali se nadvladati kusnje nase opstojnosti i stoli etnog prog-
onstva,
Svi znaju kada je i kaka zapoceo zlol:in nad Hrvatskom i Bosnom i
Hercegovinom. A kako ce zavrSiti . vee se dosta toga zna iii naslucuje.
Kuda plavi "bosanski brad"?! i kuda ga vodi daytonski azimut bo da
svi znaju. a malo ih vjeruje, Povijest pamli jed no jedina (hMlSko i),
suvrcmcnici "t ri i". odnosna "dva i pol", Sutra bi to moglo postati
"dva", a prekosutra jedno jedino " jedinslveno i ejelovi to i". Cudan neki
"bosanski sat". da prOslite!
Suvremenici i sudionici dogadaja, slozenih i tclkih poput Ovih i
ovdie, kaka oni "out" tako i oni "i n" . po prirodi svoje pri rodnosti poje-
dnostavijuju ih. Rat i r<l tne tragedije nisu osobito inspi rativni za tekuce
sl varatelje. a na k u ~ n i i su njihova objektivnost i umjetnicka razina. To
pak ne znaci da ral ni stVdr<ltelji i nji hoVd djela. oslobodena neposredne
povijesne personalnosti i stvarateljske subjektivnosti. nemaju povijesnu
vrijednost. Dapal:e. ona su dragocjena,
Sadri.ina Borasove knjige po (njegovu) izbaru dogadaia, dokumc-
nata i postupaka kljucnih sudi onika i njihove politike, te osobito njegovo
sudionistvo i ul oga u dogadajima koji su ol vor; li posve novu strani cu
Basne i Hercegovine ostavlja vrijedno svjedoeenjc anali til:ari ma i povj-
esnil:arima, Borasov poSled iznutra vraea citatelja na "prve str<l nice
novijega blh spomenara" nukaj uCi mu s ave petogodi!nje udaljenosti
"skelc" za vi astite stavove i zakljucke i ne postavl jajuCi mu nikakve
zasjede. zapreke iii minsk<! polja, On dobra zna da Sosna nije za "prejake
rijeci " !
Profesor dr. SC, Ante Markotii
271
,
DIKTAT ZA "ZARACENE STRANE"
laka je proslo tek desetak godina ad dogadaja 0 kojima U svojoj
knjizi svjedoci Franjo 8oras, Kako je umirala socija/istitka Repub/ika
Bosna i Hercegovina i sam njihov 5udionik, citajuCi stranice ave knjige.
nekad j pazljivi promatrac i suvremenik tog doba, zakljucuje da se
brzo zaboravlja, a danasnji politicki govar ih zamagljuje. iii pak nastoji
u potpunosti dati novo znacenje pojedi nim dogadajima i osobama.
Stoga. ova knjiga ima. ponajprije. vrijcdnosl u ponudi mnostva
taka, informacija i cinjenica 0 onom sto se zbivalo u presudnim godinama
za narode u Basni i Hercegovini. za samu BiH kao drZavu u nastajanju
i pokusajima. 5 jedne strane, da tek rodena i upisana u knjigu rooenih
(Ujedinjeni narodi) zbi ljski i profunkdonira i. s druge strane, stalnirn
nastojanjirna drugih da se to nikada ne dagodi. Ozbiljnim analitiearima
i povjesnicarima ova knjiga ceo zasigurna, dabro dati kaa izvor kro-
naloski danih infarmacija.
Izjava. bolje reci pri jetnj a lorda Pitefil Caringtona. britanskog po-
srednika u pregovorima izmedu "zaracenih da se izrazimo
njegavam terminologijom, data autoru ove knjige u travnj u 1992. u
sarajevskoj zracnaj IUd. ilustrira pragmati cnost pa i bezosjeeajnost ne
malog dijela onin koji odluciju 0 suvremenorn sVijetu. Nairne, tada je
cuveni lord kazaa: Boras. ukoliko se ne dogovorite. mi
cerna vas pustiti da se medusobno poubij ate, pa cemo vam mi nametnuti
svoja rje.senja." Svjedoci sma svih manjkavosti Daytonskog mirovnog
sporazuma, kao i stalnih pritisaka iz svijeta da se ne.sta dogovori. pot-
piSe, provede itd. premda je svakome jasno da ni jedna od tri strane,
272
zapravo tri drzavotvorna naroda u BiH. ne vide u ovom sporazumu
instrument za ostvarenje svoje polilicke kmeepeije ostanka iii nestanka
Bi H. svoga poloZaja u njoj iii izvan nje.
Ova knjiga pruZa prigodu i za procjenu koliko je kaje naeionalno
rukovadstva (tri naeionalne stranke: HDZ, SDA i SDS) uspjela asl vari li
od svojih obeeanja datih narodima i gradanima od prvih demokratskih
izbora do dana. Autor podsjeca na programe stranaka, na
izjave njihovih lidera, na njihove postupke .. . Iz ove Cinjeniee i usporedbe
s danasnjom politickom retorikom maze se laka zakl juciti radi Ii se
konzistentnim politickim koneepeijama, politickim zaokretima,
janjima ad programa ltd. Odgovore na ova pitanja izravno ne daje
autor. a to mu i nije bila nakana. Ono slo je bilno jest da knj iga daje
premi se za vat jane zakljucke.
Tako mozemo prosuditi iz perspektive kako zvuCi izborni
slogan jedina politicka stranka kOja osigurava prava i ravno-
pravnost hrvaITkog naroda u BiH, iii prva tocka programske dcklaracije
SDA - 5DA je politickl savez grad ana /ugoslavije kojl pripadaju musll-
manskom kulturno-povijesnom krugu, kao I druglh gradaf2.iI jugoslavije
kOji prihvacaju program I ciljeve stranke. iii SDS-a Ciji lider RadoViln
KaradZic kaze da se srpski narod vrlo sporo laia oruZja, ali ga sporo i
ostavlja. iii da srpski narod nije zavrfio svoju borbu za ddavu, mada
mu se to onilo i 15'18. i 15'43. godine.
Takoder, moze se dati i relevantna oejena politicke ekvidistance Alije
Izetbegoviia prema Hrvatima i Srbima promovirane u prvim javnim
istupima. Ta odredniea nj egove politik moze se ocijeniti i s aspekla
korisnosli za njegov naroo u ratnom razdoblju, pa i ovom. kratkom,
poratnom. Moze se iz knjige iUitati. premda to nije obradeno kao
posebno paglavlje, kao propustena prilika da se ranije. maZda. okonea
krvavi rat. To se posebno odnosi na odluke 0 prihvacanju. iii neprihva-
eanju ponudenih mirovnih sparazuma i postivanju prihvacenin od strane
273
muslimanskog vade Ahje IzeibegoviC3. Napose. bilo bi zanimljivo i.
smatramo. veorna vrijedno. analizlrati ponude (npr. prijedlog HVO-a 0
utemeljenju zajedniekag vojnog stoiera, prijedlog HOZ-a SOA-u 0
federalnom ustroju BiH jOs 1992. godine, po kOjima bi Hrvatima i
Muslimanirna pripalo 65% teritorija, a ostatak Srbima) kOje su do njega
dolazile s hrval5ke slrane. Orfimo da bi lakva analiza pokazala da je
Izelbegovii, robujuei svojoj polilici ekvidislancc. pridonio velikaj tragediji
svoga naroda, kao 510 bi pokazala da je, unal oe krvavirn sukobirna
Muslimana i Hrvata u neki m dijelovima BiI-L skora svu djc1otvornu
pornoe dobio od Hrvata, iii preko Hr vata, od prvi h pu.saka i vreea
brasna 1992. godine, do cuvenog Splitskog dogovora koji jc prethodio
pobjedonosnirn hrvatskim. a potam i hrvatsko-muslimanskim operaci-
jama oslobadanja okupiranog teritorija_
Kao rezultat Ie politike ekvidistance, moiemo. eilajuCi stranice ove
knjige, pratiti muslimanizaciju instilucija BiH i srbizaciju teritorija BiH.
No, kao da IZelbegov;cu nij e bio vafan nestanak njegova naroda. vee
opstanak i kontrala insli tucija koje su davno izgubile legitimileL
Nadalje, moiemo pratiti prevrtlj ivu politiku mec1unarodne zajednice,
ponudene mirovne sporazume. tko bi sto mogao dobiti. a slo izgubiti
da su ozivotvoreni, pa sve do Daytonskag mirovnog sporazuma koji
pokazuje sve svoje manjkavosti i nedostatak polilicke volje kod nacionalnih
rukovodstava da se on provede. Ovaj sporazum, koji je uveliko uvazio
rezultate rata, zapravo svojim postupnim ozivotvorenjem i usmreuje
SOcijalisl icku Republiku BiH. ali isla tako i Republiku BiH, stvarajuCi
driavnu strukturu i unutarnje uredenje do sada nepoznato U svijetu.
VeSD Vegar
274
KAZALO IMENA
A
Abellc. Fikret 2 I. 22. 26. 66,
67. 71. 72. 80. 125. 128.
134, 240, 24 1.
Adzic. 82.
Akmadzie, Mile 26, 72, 96,
12 1. 122. 125. 131. 133,
24 1. 246.
Albright. Modeleine 262.
A1ihodZlc,Alija 99, 103.
AndriC. 270.
Aralica, 270.
Ashdown, Paddy 266.
B
Badinter, Robert 79.89,90.
Basaric. [van 220.
Ban, Kristina 135.
BariSic. Marko 263.
Baris]" Vjekoslav 64.
Beganovic, Sead 142.
Begi c. Kasim 166.
Be5lagic. Sclim 128.
Bender. [van 166.
Blj clie. Siobodan 2 I 9.
Bildt. Carl 2 14.
BlaSkic,nhomir 144,145.
Boban.Mate 78.98, 99, J08.
120, 125.
Bo5kovic, Franjo 66.
Boras, Franjo 21. 22. 66, 67.
72. 83, 96, 99. 125, 240,
259, 261,262, 266, 271, 272.
BasiC. Bora 230.
Brkic. Miljcnko 85. 93, 97. 99,
102. J 17,239.261.
Brovet. Slane 77.
Broz,losiplito 17, 42,45, 46,
235.
Buha. A1cksa 85.
Bulajic. Milan 265.
c
Carrington, Peler 27. 89.96.
98. 99. 108. 109. 149. 262.
264.272.
Casado. Ricardo Perez 223.
Christopher. W. 2 I 3.
Clinton. Bill 28. 149. 150.
161, 207, 246.
Cotti. Flavio 214.
Cutilleiro 26. 85. 86. 96. 98.
99. 109. 141.244. 262.
C
CamparaAvdo 22,69. 71. 238
,
C
Copie 270
275
Corie Valentin 144.
D
OabCcvic-Kucar, Savka 43.
Delalic. Zejnil 103.
Deli c. Rasim 130.
Dclimustailc. A1ija 80,82.
Dod],!;, Radoslav 69.
Doko,lerko 85. 123.
Doyle, Colin I I 7.
Ol'aSkovi( \otik 44.
Ourakovic. Nijaz 20, 2 1. 26,
55, 67. 128, 134. 141.241.
EJ
E>ujie 44.
E>uric. Ivan 44.
F
AlipoviC. Muhamcd 128.
FroVYick. Robert 2 14.
G
Gagro. Milivoj 146.
Ganie, Ejup 21. 67. 72. 77.
81. 102. 107. 112. 125. 143.
144. 151. 164. 165. 167.222.
240. 248.
GaraSanin 269.
Garde. Paule 15. 34. 90.
Gligorov.Kiro 17. 45. 237.
Gorbaeov, Mihail 47.236.
276
GraniC. Mate 182.
Gregorie, Franio 125.
Gubec. Matiia 259.
H
Halilovic. Serer 25. 126.
240. 261.
[vanie Mladcll 2 I 8.
Izctbegovie, Alija 19. 2 I. 22,
23. 25, 26, 30. 52. 53. 66, 67.
71. 74. 75. 77. 78. 81. 83. 87.
93. 94. 95. 96. 99, 100. 101. 102,
106, 107,11 1,55.102.105.
lOB. 112. 12ll. 121. 122. 123. 125.
126. 128.129. 130. Ill.
134. 135. 139. 141. 149. ISO. 151,
152. 160, 167. 168. 173. 196.
202.2 14.217.2 18.238.
239. 240. 241. 242. 243, 246.
259 . 260. 26 1. 273. 274.
Jaganjac, Jasmin 144.
lou[wan, George 214.
JovanoviC 97. I 17.
Jovie. Borislav 76.
K
Kadie. Rasim 56.
Kadijevic. Veliko 47, 74. 77. 8 1.
82. 95. 141. 238.
Karadzic. Radovan 19. 20. 23.
54. 55. 79. 85. 88. 91. 96. 98.
120, [26, 269. 273.
Karadi.ic. Vuk 45.269.
KecmanoviC. Nenad 25, 56. 126.
240.
Kinkel,K1aus 2 [2 .
Kljuic. Stjepan 2 [. 22. 26. 5 [.
66. 67.72. 74. 133. [34. 135.
240. 24 1.
Koljevic. Nikola 21. 24. 25, 67.
72. 74. 75. 83. 84. 92. 240.
26. 66. 106. 128.
[34. [35, 136. [40. 24 1.
Konjicija. Abdulah 69.
Kordic. Dario [42.
Koschni k. Hans J 69. 204.
Momcilo 22. 30. 69.
93. 98.182. 218. 240.
Krl ez.a. Miroslav 270.
Kutan. Milan 42. 236.
KVCSic. Brunko 80.
L
lasic.Miro 25. 12 1. 131. 133.
24 1.246.
Lazovic. Miro 25.240.
lcratic. z..'Onko 83.
Ljubit. Mariom 22. 25. 69. 93.
240.
Ljuic-Mijatovic. Taljana 25.
126. 128.130.240.
M
MacKenzie, l ewis J 16. I 17.
Mahmutcehajic. Rusmir 93.94.
239. 261.
Malcolm. Noel 269.
Mandie. D. 269.
Manolic./osip 83.
Maric. Ante 79.
Markovic.Ante [ 7. 55. 56.70.
234.
Matelj.m. Tadcj 66.
Stipe 76. 265.
MiCunovic. Dragoljub 44.
Mihajlovi c. D. 269.
Milosevic. Siobodan 19. 42. 44.
45, 53. 45. 82. 85. 117. 173.
182.2 14. 236. 260, 265.
MlivonCic. lvica [ I 7.
Muralovi c. Hasan 2 19.
o
Off. Carol I 16.
Owen. David 24. 28. 89.109.
11 8. 119. 121. 122. 125.
127. 130. [3 1. 245, 262.
p
Pa!<llic. Ari f 103. 144.
Palameta. Miroslav 99.
fldvao. VI. 27 1.
Pavelic. A. 269.
277
Pejanovic. Mirko 25, 56, 128.
240.
Pejic. Momcilo 92.
Pelivan. lure 22.25, 81,93.
240.
Perie. Ratko 264.
Perisic 97, 117.
Perinovl( Davor 49, 50.
PcrkoviC, Zoran 66.
Pineiro 96.
Bi ljana 2 1, 24, 25, 67,
71. 74, 75, 77, 80, 92.240.
Pogaroc. Vladislav J 66.
Posavljak, Ankio 2 I 2.
Pozdcrac, Hamdija 71.
Prazingcr 2 I 2.
164. 166.
182.219.220.
125.
Puljie, Vinko 264, 266.
R
Radie, S. 269.
Raean,lvica 43.
Raguf. Martin 66.
Rait, Sofa 125,222.
lovan 54.
Ramljak. Milan 83.
Rotim, Karlo 89, 125.
s
117. '
278
Schmit, Thomas 2 15.
Selimovit 270.
Silajdzie, Haris 23, 77. 81, 83 ,
11 2. 123. 126, 149, 150, 164.
2 13, 230, 241.
Simit, Sranko 98.
Simpson, Daniel H. 264.
STewart, Bob 263.
StamboliC. Ivan 236.
Stanic, Iko 220.
Starccvit. A. 269.
Stei ner, Michael 166,230.
Stoj lc, Bruno 147.
Stoltenberg. Thorvald 24. 28.127.
130, 13 1, 245.
S\vigcrt. lames w. 2 I S.
-
S
Sabl e. Sal im 99.
S,gl,BunK. n 271.
Sanjck, F. 270.
$;lntic. Vlado 98.
Sck11, Voj islav 44.
Simit, Antun Bra nko 52.
Sop. Nlkola 52.
Gojko 83.
T
Tankovic, Semso 99.
Tllan]c, Alcksandar 20. 5 I. 52.
54. 55.
Trnka, Kasim 128. 166.
Tudman,Franjo 17, 43, 51 , 54,
83, 84 .1 00, 102, 105, 107,
108, 122 , 125, 149. ISO.
167, 168,1 73,202,2 14,
236, 24 1, 242, 260, 26 1,
265. 266.
Tupurkovski, Vasil 45_
u
Ujcvic. Ti n 52.
v
Vancc,Curus 28. 109. 118, 11 9,
12 1, 122 , 125. 127. 245, 262,
Vasil jevic, Alcksandar 80,82.
Vukoja. Male - 106.
Vukosavl jevic. Dragan 93.
Vulie 135,
z
Zelie 135.
Zubak, Krcli mir 30, 149, I so,
164, 165, 167. 168. 173.
213,2 17, 218, 248.
Adil 56, 82 , 128.
279
I
KAZALO MIESTA
A
AhmiCi 263.
A1zir 260.
Alena 122.
Australija 262.
Auslri ja 98.
B
Balinovac (dio MOS!ilra) 74.
Balkan 269.
Bal tik 235.
BanjaLuka 28,29. 57, IDS.
108, ! 21, 227. 232, 233. 245. 2S L
Banovina 14 I .
Banovina Hrvatska J 22.
Bee 130. 164, 165.
Beograd 33, 4 1, 53, 77. 78.
'85, 93 , 116. 240.
Berlin 47.
Bi H 29, 47. SO, 5 I, 53, 54.
55, 56, 57, 58, 63,64, 69.
72. 76, 80. 83, 84, 85, 88, 90,
91.93.94.99.109. 11&.117. IZO.
127. 130, 132, 139. 144. 173,
ISS, 187, 188. 189, 190, 191, 192.
1%. 191\ 214. 217. 211\ 219. 222.
229. 230.238. 239. 240.
241 . 242. 243. 244.24&.
249,250,251,260, 261,263.
2&4. 2&5. 2&&. 2&9. 273. 274.
280
Bihac 2B. 57. 167, 245, 270.
Biidjina 28, 102. 227. 245 .
Birmingcn. Savezna Republika
Njcmacka 169.
Btatuj 97.
B<)fOVO Sdo 76.
Bosanska h ajina J J I. 232. 233,
25 l.
Bosanski Brod 80. 85, 141.
Bosna 52, 82, 94. 102, 103,
112. 134. 142. 143. 144,
152. 1&7. 244. 2&7. 2&8.
2&9. 270.
BosnaiHercegovina IS, 16, 17,
I B, 19, 20, 22, 23, 24.26,
27. 28. 29. 33. 39. 4&. SO. 55
56, 66, 76, 77, 78, 79, 80. 8 1:
82, 83, 84, 86, 87, 91, 92,93,
95, 96, 97. 98, 99. 100, 101,
104. IDS, 107. lOB. 109, III. 113
114, 115,116. 117,118,122,'
126, 127, 128, 130. 131, 132, 134.
l3S, 139, 140, 141, 147, 149,
I SO, 151, 152, 159. 161. 165, 166.
168, 173. 174, 175, 176, 179.
181, 183, 184, 186, 187, 188,
189, 190. 191, 193, 194, 199,
200, 203. 214, 217, 218, 219,
221, 223, 227, 228, 229, 230,
232. 233. 237. 238. 243. 244.
245. 246.247. 248. 249.
25 I, 262, 266. 267, 270,
271 , 272.
Bosna. istoena 232. 25 I.
Bosna Srebrcna 270.
Sosna. zapadna 227.
Bradari(j I 18.
Brtko 183. 228. 232. 25 I.
Breza 103.
Bugojno 136. 144.202,213.
231.
Busovaca 106. 142. 143, 145.
Butmir - Sarajevo (aerodrom) 8 I ,
96.238.262.
c
Carigrad 270.
Cazin 202.
Crna Gora 17. 33. 44. 76. 77.
82. 86. 168. 227. 236. 237. 238.
C
Capljina 14 1. 146.
Cchoslovack<t 235.
D
Dalj 76
Dayton 29. 173. 186. 191.
194. 196.200.201.202.
203.204.205. 212.213.214.
215.217,227,228,230.231 ,
232. 233. 248.249, 250.
25 I. 264. 270. 272. 274.
Doboj 57, 103. 166.
Doljani 103, 166.
Donji\&kuf 144.
Dubrovnik 76. 80, 14 I.
Duvno 103. 106.
E
Engleska 261.
Europa 29. 101. 175. 267.
Europa. zapadna 86.
F
Federaclja 212.
Federacija BiH 29, 3D, I SO,
lSI, 153. 154. ISS, 156.
158. 159. 160. 161. 162. 163. 164.
165. 166, 167. 168. 169. 170, 171,
175, 182. 183. 186, 188, 189.
I ~ . 192, 193. 194, 195, 1%. 197.
198. 199. 200. 20 I. 202. 203.
205,207, 2 13,2 15,217,
218,219, 222 . 227,228.
229. 230. 231. 233.
247, 248. 249, 250, 2S I.
Federacija Bosna i Hercegovina 15 1.
FNRJ 46.
Fojnica 102, 103,242, 26 1.
Francuska 27, 89, 90. 113,
245, 26 1.
281
G
Gazimestan 44.
Gorafdc 177, 227, 228.
Goranc] 98, 145, 146.
Carica 80.
Craz 97. 98.
Grude 98.
H
Haag 89, 228.
HadZici 103.
I-I clsinki 29. 175.
I-lel si nkij 89.
HcrccgBosna 78. IDS. 125.
Herceg-Bosna 89. 269.
Hercegovina 5 1, 54, 64, 76.
SO. 94. 9S. 270.
Hercegovina. islocna J II , 233,
25 I.
Hercegovina, zapadna J 12.
HR-Herceg-Bosna 174.
HRHB 24. 30. 13 1. 149. 152.
160. 220. 232.
Hrvatska 17, 18. 22. 23. 28.
29, 33, 42, 43, 44,
4S. 54. 56. 5S. 75. 7S. S2. 86.
90 .. 101 . 104. 105. 107. 108. 109.
116, 141, ISO. 100. 161. 163. 166,
167. 16B. IS3. 233. 236. 237.
250. 251. ]H). 262. 263. 264. 265.
266. 267. 269. 271.
Hr\f3tsk:! Rcpublika Basnal
Hercegovina J 30
282
Hrv:ltska Republika Herceg Sosna
131, 159, 165, 167, 218, 248. 25 1.
HrV<llskOl zajcdnica Herceg Sosna
94.98, 107, 130, 131,2 18.
HZHB 23, 24, 78, 107, 141,
241.
Ilidbl 97.
Sirok; Brijcg 69, 74. 75. 79.
89, 98, 145.
Islok 270.
Zivalji I 18.
lablanica 98, 102, 103, 106,
242, 261.
radranskomorc 29. i SD. 162,
247.
lajce 144. 202. 213. 231. 270.
lugoslavija 15. 17. 19. 26. 29,
3S. 42. 44.45. 46. 50. 5 I.
52, 53. 55, 56, 64, 77, 82.
M. 88, 90. 92. 116. !2S.
139. 141. lSI , 161. 183, 23S,
237. 243 . 259. 263. 267.
K
Kakanj 102. 104. 11 8. 242,
26 1.
Kaonik 142, 243,
Karadordevo 266.
Karlobag 232.
Karlovac 232.
Katici 143, 243.
KijCYO 76.
Kiscljak 97, 103, 106, 107,
145.
Knin 14 1, 146.
Kobiljaea 97.
Koojic 97. 103.
Kordun 14 1.
Kosovo 16, 33. 4 1. 44, 235,
237.
Kovaci I 18.
Kraljeva Sutjcska 143.
Kraljevl na Srba, Hrvala i Siovenaca
42.
KreSevo 97, 103. 106, 14S.
Kupres 74,98, 141, 144.
L
lika 141.
Usabon 27, 86. 87, 118, 24S.
Uvno 63.
Ljubulkl 69.
London 108. I II, 151.
l ukavica 229.
M
Madarska 23S.
Magl<l j 103.
Makarska 147.
Makedonija 17, 33, 45, 90,
237.
Medugorje 113, 125.
Mc!bourn 259,260.
Mctkovic 98.
Miljcvina I 77.
Mostar 24, 28. S7. 63, 64.
65, 74, 76, 78,80, 85, 94,
97, 98, 103, 106, 107, 108,
113, J 17, 122, 123, 125, 131 ,
141. 143. 145. 146. 147. ISO, 160.
169, 170. 171. 197. 200. 201.
204,205 . 208, 209, 223,
224, 225.241 , 243, 244.
24S, 25 I, 264.
17. 46.
N
NOH 43.
Neretva 64. 84. 98. 145. 163 .
Ncum 29. I SO. 161. 247.
Ncvcsinje 28, 246.
Njcmacka 90, 263.
Nova 8il a I 18.
Novi Tr;lVnik 106, 143.
o
Odlak 28, 245,
Ohridsko jaero 82.
r
Pakrac 80, 232.
Pale 71.
Parlz 29,89, 186, 19 1. 212,
213, 214, 217.
283
Petersburg 165,200.
Plitvice 76.
Ploce 162. 163.
Podrinje 93, 102, 232, 239.
25 I.
Podromanija 177.
Podunavlje 76, 173, 233.
PodvcJd 147.
Poljska 235.
Polog 74, 75, 79.
Portugal 96.
Posavina 84. 94. 98. 227.
232. 2;3. 25 I.
Predjele I 43 ,
PrOZOf 99.
R
243.
RHrvatska 202, 245, 247, 248.
R a d u ~ 143, 243.
Rama 103. 106.
Ravno 76, 80, 141 .
RBiH 3D, SO, 7 1, 72. 75. 77,
78. 79. 80. 81. 85. 90. 91. 92.
93, 95, 101,102, 103, 112,
117, 123, 126, 127,1 28,
130, 133, 134, 141, 151, 159,
Rcpublika Bosna i Hercegovina 94,
95, 100. 101. 103. IDS, I i I. 113.
123, 126. 131. 132, 133. 142. 149,
151, 159, 173, 175, 176, 181,
186. 19 1. 203.
Republika Basne i Hercegovi na 123.
Republika Hrvatska 75 , 76, 77,
80, 83, 84. 89. 99, 100,1 0 1,
104, 105. 122, 133, 141. 149,
I SO, 161. 162, 168, 169, 173,
182, 186. 198. 20 1, 214, 227,
233. 236. 25 1. 266.
Republika 510venija 76.
Republika5rpska22, 29. 30, 7 1.
79, 93, III, 122, 165, 174,
175, 179, 182, 183, 186, 188, 191,
192, 193. 194. 199. 203. 217, 218,
219. 221. 222. 223. 227. 228. 229.
230. 231. 233. 238 240. 241. 249.
250. 264
RH 265.
Rim 270.
Romanija I I I.
RS 250. 25 I.
RSBiH217.
RSBiH 185,2 18. 220.
16(}, 164, 167, 169, 174, 179, 181, S
182. 186. 191. 1%. 197. 216. 218.
228, 238, 239, 242, 243, 246,
248. 249.
Rcpubl ika BlH I I 4. I 68. 198.
202. 231. 240. 259. 274.
284
SAD 90, 2 15.
Sandfak 45. 140.
SAO 22.
SAO Bosanske krajinc 75.
SAO istoene Hercegovinc 75
Sarajevo 13. 20. 27. 28. 51.
52. 57. 60. 64. 69. 71. 74. 83.
84. 85. 91. 92. 94. 95.
97. 99. 100. 102. 10). 107. III.
112. 113. 116. 11 7. 122. 129. 134.
135. 142. 151. IG3. 177. 186, 192.
193. 194.202.203,212.215.
227. 228. 229. 233 , 238. 24G.
Savezna RepubJika lugoslavija I 00.
175. 182. 186. 203.
SavCZfl3 Republika Njemacka 165.
166.
Semberi ja I I I .
SFR) 31 . 32. 33. 35. 36. 37.
38. 39, <[), 41, 42. 43. 4S. 46. 47,
76. 79, 89, 235, 236. 239.
Sjedinj ene Americke Omve 28,
91. 101. 149, 16 1, 173. 186.
196. 246. 248.
Slavonija 76. [41.
Slimen 142. 243.
S[ipeici 145.
Slovcnija [6. 17. [8. 33 . 41,
42. 43. 48, 54. 56. 58,
76. 7B. B9, 90. 236. 237.
Smrcenjaci (dio Mostara) 74.
Socijal isticka Federativna Republika
lugoslavija 3 I .
Socijalisticka Republika BiH 274.
Sovjclski Savez 23 5 .
Split 99. IGO, 167, 19B,
24B, 274.
SRCrnaGora 95.
SRSrbi ja95. 173,2 14 .
SRBiH 39. 46. 48. 49. SO,
57. 62. 63. 66. 140.218.
220. 222.
Srbi ja 16, 17. 33. 37,41,42.
44. 45 , 76. 77. 80. 82, 86,
105. 168. 227, 232. 233. 236, .
237, 238. 25 I , 265.
Srebrenica 270,
SRI 29. 168. 175 . 183,233.
250. 25 I.
Srpska krajina 75.
Srpsko Sarajevo 79.
SSSR 47.
Stolac 98. 202, 213, 23 I.
Sydney 262.
5
Skabrnja 80.
T
T e ~ a n j 103.
Teslie [03.
lisovac kodBusovace [42.
TomislavGrad 63.
Travnik 28. 125, 144. 145.
202. 2 13, 231. 245.
Trnovo 177.
Turska B3 , 260.
Tuzla 2B. 57, 128, 245.
285
u
Uskopl jc 106.
Uskopl je- Gornji Vakur I OJ, 122.
143, 243.
v
Vares 103. 118, 145.
VaskoviCi 1 77.
'klika Brilanija 27. 113. 245.
263.
velika Kladus3 7 1. 72, 202.
Vi rovi ti ca 232.
Visoko 103, 107.
Vi lez 143. 144.
Vi tina 146.
VlaSic 143. 144.
\bjvodina 16, 33, 236.
Vukovar 76. 77, 80. 173.
w
Washington 27, 28, 118, 149.
152. 160. 161. 162. 163.
168. 169. 185. 195. 196. 198.
201 ,23 1,245,247. 248. 249.
286
z
Z<ld;lr 232.
Zagreb 15, 20. 46. 53, 54.
83. 85, 90. 98, 99. 100. 102.
125. 127. 166, 200, 232.
Zapad 270.
Zapadna Europa 42.
Zavidovici 103.
Zcnica 28. 57. 99. 102, 103.
104. 106, 142, 143, 144, 242,
243, 245, 26 1.
.
Z
Zeneva 24. 27.28. 109. 11 8.
122. 126. 127, 128,
131. 2 14. 2 15,24 1.245.
Zepcc 102, 103. 104. 145,
152, 242, 261.
(
LSl
288
, .. Knjiga ima svoju posebnu vri jednost zboS ooilj a pcxIalaka. informadja i ci-
nien;ea. Dctaljno su prikazani svi bilil i sporazumi i zakoni . Posebnu vrijednost
ipak imaju svjedocenja 5amog Frall je 13orasa. utoliko Z:rlJcajnija zbog fu nkeijc
koj u je obnasao sve do 20. listopada 1993. kad ga ie Aliia l7.:ctbcgovi c ncicgal -
no $<I svojim islomisljenicimll u Predsjednistvu te dutnmtl. Knjiga je
;:aazito z:nacaj na sio u potpunos!i rnolkriva politiku musl imanskog vodslva u
BiH . ... . Sve 10 ubz:ujr: na njihov ei lj stvarania muslimanskc fundamcntalistickc
drZave i nije iskljuceno da su pri lome korislili primjer stvaranla drbvc Illael.
Nairne. !<ao Sio je u io vri jemc bllo nczamislivo slv2fanjc muslimanske drZave u
Europl laka je nekad bilo nczamislivo stvaranje zidovskc dr!avc. Medulim.
Zid0\1 su dobili svoju posll)c genocida koj i ie izvrScn nad njima u Oru-
gam sVjctskom ratu. a sada le Musli man] poslije gcnocida koj i su nad njima iz-
vrslli 5rb;, dobiti svoju dr.uvu u Europi.
(Iz akademika ]osipa Pebri6 ..,Drhva n3 racui'! Hrvata:o)
* *
... Ova knjiga prliZa prlgodu I za procjenu koliko jt: kOje nacionalno
fukovodsl vo (l ri nadanal nc strankc: HDZ. SDA i 5DS) uspjelo aslvaril i od
svoph obccanja danih narodi ma i gnldanima ad demokratskih izbor::l do
dana!njih dana. Aulor podsjcca na progrdme stranaka. na izjave Il jihovih lidera,
na n]lhovc posl upkc ... Iz ovc ci njeniec i usporedbe s polilickom
rcl orlkom ma-ze sc lako z<l kl juCl l i rJdi Ii se 0 konzislentnill1 poli tickim
k.onecpcijama. politi-ckim Z<lokreti mJ, Ilaptlslanj em program.:! itd. Odgovore
0;1 ova pilallja izravno ne daje aul or. a 10 !nu i nije bila nakana. Ono SIO jt bltno
Jest da kniiga daje pre-mise za V'oJ ljane zakljucke ....
(t z re:ce: nzije Vese Vegara Diktat za _:zaracene strane,.)
* * *
Na suvrcmenu sccnu bosanskc i hcrccgov<lckc stvarncr.:.ti S ovim ralOin
kona-eno ie isplivala jedna dcstabi lizimjuca pol uS" temelino
pravo na jcdinsrvcnu drZ3vU s jcdnim (i to muslirnanskimj "terneljnirn naradom".
Tako su. napokon. "poglcdi u Bosnu" dobili "odgovore iz Basne". a
"oglr.:di s Bosnom" (vol jom Pax Americane) naslavljaju se u jogolikom zadatku s
13 USta-V2 i 140 mi nistarslava u "Daytonskoi 8osn! i Hercegovini ".
(Iz reccnziie prof. dr. Ante Markotca (p)ogledl u Basni,.)

8
........,
u
........,
=


c=

=
c=
=
=-



E;:;
-
s..
g
.."

-
:::;;;;
I)
=
........,
-