SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

Stefan Brajan Boris Brkljaa

Propulzijska postrojenja na LNG brodovima

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2011. SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

Propulzijska postrojenja na LNG brodovima

KOLEGIJ: MENTOR: STUDENTI: SMIJER:

Upravljanje dobavnim lancem dr. sc. Dragan ii Stefan Brajan, 0112028501 Boris Brkljaa, 0112028398 Nautika i tehnologija pomorskog prometa

Rijeka, sijeanj 2011.

Sadraj:
1. Uvod........................................................................................................................................5 2. Openito o LNG brodovima...................................................................................................6 2.1. Povijest.............................................................................................................................6 2.2. Prirodni ukapljeni plin kao teret.......................................................................................6 3. Propulzijska postrojenja na LNG brodovima..........................................................................8 3.1. Parnoturbinska propulzijska brodska postrojenja............................................................8 3.2. Propulzijska postrojenja s plinskim turbinama................................................................8 3.3. Propulzijska postrojenja s dizelskim motorima...............................................................9 4. Nove tehnologije i ekoloki napredak kod LNG propulzije.................................................10 4.1. Dizel-elektrina propulzija.............................................................................................10 4.2. Dizel-elektrina propulzija-ekoloki najprihvatljivija propulzija..................................10 5. Zakljuak...............................................................................................................................13 Literatura...................................................................................................................................14

1. Uvod
Ovaj seminarski rad obrauje problematiku propulzijskih postrojenja na brodovima za prijevoz ukapnjenog prirodnog plina. Cilj seminarskog rada je analizirati trenutne propulzijske sustave na LNG brodovima, istraiti najbolji odnos ekologije i propulzijskog sustava, te proanalizirati nove tehnologije s osvrtom na ekoloki aspekt. Novim spoznajama o propulzijskim sustavima mogue je predloiti dizel-elektrinu propulziju kao najprihvatljiviju prema ekonomskom i ekolokom aspektu. Rad je podijeljen u pet dijelova. U uvodnom dijelu se objanjava u kratkim crtama sama svrha i struktura rada. U drugom dijelu opisuje se LNG brod u openitom smislu, njegova svrha, vrste, povjest. Cilj ovog dijela je upoznati i olakati itatelju usvajanje same teme. Naslov treeg dijela je Propulzijska postrojenja na LNG brodovima, u njemu se navode vrste, dijelovi i opis rada pojedinanih propulzijskih pogona. U etvrtom dijelu se rijeava problematika novih tehnologija i ekoloki napredak kod LNG brodova. U posljednjem dijelu, Zakljuku, dana je sinteza rezultata istraivanja. Pri istraivanju i obradi problematike koritene su znanstvene metode analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda kompilacije.

2. Openito o LNG brodovima

U ovom dijelu opisat e se u kratkim crtama sam LNG brod, njegova namjena, struktura i djelovi. LNG brod je vrsta trgovakog broda namijenjenog za prijevoz ukapljenog plina, u ovom sluaju metana. Prometuje izmeu LNG-terminala. Postoje dvije osnovne vrste LNG brodova: brodovi sa sfernim tankovima i membranski brodovi. 2.1. Povijest Prvi komercijalni transport LNG-a dogodio se u veljai 1959. godine1. Bio je to prijevoz LNG brodom "Methane Pioneer" od Lakes Charles-a u SAD do Canvey Island-a u Velikoj Britaniji. Nakon "Methane Pioneer" uslijedili su brodovi "Methane Princess" i "Methane Progress" koji su svoja prva putovanja imali u veljai 1962. godine2. "Methane Princess" umirovljena je 1997. godine nakon 32 godine eksploatacije, ne radi stanja broda, ve radi ekonomske neisplativosti koritenja tako staroga broda. Prvi komercijalni ugovor za uvoz LNG-a u Japan potpisan je 1967. godine i nakon toga Japan postaje vodea sila u uvozu LNG-a. Do danas je Japan najvei uvoznik s ukupno uvezenom treinom svjetskog LNG-a. Nakon prvih brodova uslijedila su nova istraivanja koja su dovela do generalne podjele LNG brodova u dvije velike grupe: membranske brodove (nastale suradnjom i nakon toga ujedinjenjem dviju francuskih tvornica Technigaz i Gas Transport u GTT korporaciju), te sferne LNG brodove (Kvaerner-Moss). Do 2000. godine broj LNG brodova bio je relativno konstantan, oko 120 brodova3. Nakon toga dolazi do velikoga buma i ekspanzije LNG brodova te danas u svijetu plovi oko 285 LNG brodova. Veliine i kapaciteti su se takoer poveali i danas u eksploataciji postoje ve takozvani Q-max (260000 m3) i Q-flex (215000m3) brodovi4. 2.2. Prirodni ukapljeni plin kao teret LNG (engl. liquified natural gas) je kratica za ukapljeni prirodni plin. Prirodni plin je fosilno gorivo koje se najveim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4), koji je najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa. Zapaljiv je i eksplozivan. Preostali udio (5% do 15%) su sloeniji ugljikovodici, etan, duik, ugljini dioksid itd5. Prirodni plin trenutno je prirodni energent s najveim poveanjem potronje u svijetu i s konstantnim rastom od 3.2% to, primjerice, iznosi gotovo dvostruko vie od trenutne svjetske potronje ugljena6. Ukapljeni prirodni plin je prirodni plin pod velikim pritiskom i rashlaen na vrlo niske temperature tako da poprima tekue agregatno stanje. Kada se prirodni plin rashladi na minus 161 stupanj celzija postaje bistra tekuina bez boje, okusa i mirisa. Budui da LNG
1 2

http://www.pomorskodobro.com/kratka-povijest-lng.html (20.12.2010.) Ibidem 3 Ibidem 4 Ibidem 5 http://www.scribd.com/Prijevoz-Ukapljenog-Prirodnog-Plina/d/14832407 (20.12.2010.) 6 Sclaunich, D.;Njegovan,M.;Maruli,S.:Svjetsko trite zemnog plina,Pomorski fakultet u Rijeci,2009.str.90.

zauzima samo 1/6007 dio volumena prirodnog plina u plinovitom stanju, to stanje je pogodno za transport u tankerima po cijelom svijetu. Prirodni plin rjei je od vode a njegova relativna gustoa u odnosu na vodu na temperaturi od -161.5 C iznosi 0.428. U plinovitom stanju pri normalnom tlaku, donja i gornja granica eksplozivnosti su 5,24% odnosno 14,02%9, temperatura samozapaljenja 585 C, kritini tlak 46 bara a kritina temperatura -82 C. Razlog porasta upotrebe, a s time prijevoza, su viestruki. Njegove najee spominjane prednosti nad ostalim energentima (naftom najvie) su10: znatno manje oneienje okolia gorivo visoke ogrjevne moi mogue velike rezerve nalazita ispod 1000 m

7 8

http://www.scribd.com/Prijevoz-Ukapljenog-Prirodnog-Plina/d/14832407 (20.12.2010.) Ibidem 9 Ibidem 10 Vueti,D.;ekada,I.: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije, Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006.,str.141.

3. Propulzijska postrojenja na LNG brodovima

Izbor tipa pogonskog postrojenja je izuzetno bitan na LNG tankerima,a na to najvie utjeu11: sigurnost izgaranja plina mogunost izgaranja plina kada je glavni pogonski stroj zaustavljen mogunost iskoritenja isparenog plina za propulziju broda Na brodovima za prijevoz ukapljenoga prirodnoga plina mogla bi se koristiti sljedea pogonska postrojenja12: parnoturbinska propulzijska brodska postrojenja propulzijska postrojenja s plinskom turbinom dizelska motorna postrojenja s mogunou izgaranja prirodnoga plina kombinirana propulzijska postrojenja. 3.1. Parnoturbinska propulzijska brodska postrojenja Razlog primjene parnih kotlova i turbina na ovim brodovima jest koritenje isparenog metana kao goriva u brodskim parnim kotlovima pri emu se ispareni plin iz spremnika cjevovodima i kompresorom vodi prema kotlovima, odravajui na taj nain stalni tlak u spremnicima. Osim toga pokuava se izbjei instaliravanje ureaja za ukapljivanje koji su vrlo skupi, komplicirani i trebaju vrlo mnogo energije. Parna postrojenja na brodovima za prijevoz ukapljenoga plina, za razliku od klasinih parnoturbinskih postrojenja, imaju mogunost izgaranja plina u glavnim brodskim kotlovima, sustav odvoenja vika pare,proizvedene izgaranjem vika isparenoga plina u glavni kondezator. 3.2. Propulzijska postrojenja s plinskim turbinama Pri vonji parnoturbinska postrojenja se vrlo dobro prilagoavaju koritenju isparenog plina. Problem nastaje prilikom zaustavljanja propulzijskog postrojenja kada cijelu koliinu isparenog plina treba zbrinutti. Zbrinjavanje se vri ukapljivanjem ili odvoenjem u poseban damping sustav. Pri upuivanju i zaustavljanju turbine koristi se tekue gorivo, a pri vonji punom snagom plin, uz izgaranje minimalne koliine goriva. Napajanje plinske trubina plinom vri se komprimiranjem i izgaranjem. Hladni plin se iz spremnika pomou niskotlanog kompresora i preko zagrijaa plina dovodi na usisnu stranu visokotlanog centrifugalnog ili stapnog kompresora.

11 12

Bronzan, B.: LNG, Energetika marketing, Zagreb, 1999.,str.128. Ibidem,str.127.

3.3. Propulzijska postrojenja s dizelskim motorima Dizel motori kao propulzijski sustavi na LNG tankerima se manje koriste zbog potreba za dodatnom ugradnjom odvojenog damping sustava za cijelu koliinu isparenog plina ili ugradnjom sustava za ukapljivanje. Osim toga nezadovoljavajue rijeen nain uvoenja plina u pogon. Postoje dvije podjele dizelskih motora. Prva podjela je na osnovi naina napajanja motora plinom13: upuhivanje plina na niskom tlaku ubrizgavanje plina na visokom tlaku

Druga podjela je na osnovi broja okretaja motora14: sporohodni dizelski motori srednjookretni dizelski motori

Sporohodni dizelski motori su najjednostavniji nain izvedbe dizelskog motornog postrojenja s mogunou izgaranja plina uz minimalnu koliinu tekog goriva . Dok srednjookretnim motorima su ve neto sloeniji sustavi. U izgaranju prirodnoga plina u srednjookretnim motorima postoji viegogodinje iskustvo. Nije potreban visokotlani kompresor, jer se plin uvodi u motor na tlaku od 2 do 3 bar15. Motori bi imali stalni broj okretaja, a promjene propulzijskih potreba omoguavao bi vijak sa zakretnim lopaticama.

13
14

Bronzan, B.: LNG, Energetika marketing,Zagreb, 1999.,str.137. Ibidem 15 Ibidem,str.139.

4. Nove tehnologije i ekoloki napredak kod LNG propulzije

Trend poveanja iskoristivost prirodnog ukapljenog plina je sve vei, to dovodi do potrebe za novim brodskim kapacitetima. Poveanje brodskih kapaciteta uvelike utjee na ekologiju, zbog tog razloga ubrzano se treba razmiljati o uvoenju to vie ekoloki prihvatljivih propulzijskih postrojenja. Pod pojmom nove tehnologije prvenstveno se misli na koritenje dizel-elektrine propulzije. Takav sustav propulzije omoguuje mnogo veu sigurnost i manju emisiju tetnih plinova sa brodova uz sve stroe ekoloke propise. 4.1. Dizel-elektrina propulzija Jedno od izglednijih rjeenja u budunosti prijevoza LNG-a moglo bi biti dizelelektrino propulzijsko postrojenje. Trenutno nisu esto prisutna no ovakva postrojenja bi imala etiri ili est dizelskih generatora, ovisno o energetskim potrebama i koliini raspoloivoga plina. Elektrina energija bi se dovodila na propulzijske elektromotore frekventnim pretvaraima koji omoguuju promjenu broja okretaja. Dio vika isparenog plina u sluaju zaustavljenog propulzijskog stroja troili bi elektrini potroai, a ostatak bi se odvodio prema damping sustavu koji moe biti izveden na nain da zagrijavanjem slatke vode u elektrinim kotlovima te predaja topline morskoj vodi u izmjenjivaima topline. Prednost ovakvog dueg naina pretvorbe energije jest smanjivanje koliine topline koja se odvodi u more. Prednost elektrine propulzije je meutim sadrana u mogunosti poveanja stupnja korisnosti na poetku i na kraju propulzijskog lanca. Zbog niskog stupnja korisnosti pogonskih strojeva i brodskog vijka, upravo se na spomenutim mjestima moe postii najvee smanjenje gubitaka, a time i znaajne utede na trokovima goriva. 4.2. Dizel-elektrina propulzija-ekoloki najprihvatljivija propulzija Ponekad je izuzetno teko i nezahvalno u potpunosti predvidjeti ekoloke uinke tehnolokih sustava. Isti znaju biti vrlo slojeviti, a ponekad i prekriveni. Ekoloke prednosti dizel-elektrine propulzije su16: smanjenje potronje goriva smanjenje emisije tetnih plinova smanjenje buke i vibracija poveanje sigurnosti broda izbjegavanje sidrenja produljenje eksploatacijskog vijeka broda. Jedna od najvie eksponiranih prednosti dizel-elektrine propulzije je znaajno smanjenje potronje goriva to samo po sebi znai bolje ouvanje energetskih resursa i manju emisiju tetnih plinova kod istog tehnolokog uinka. Osim toga, srednjohodni i brzohodni
16

Vueti,D.;ekada,I.: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije, Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006., str.141.

10

motori na brodovima s dizel-elektrinom propulzijom rade s konstantnim okretajima pa imaju znatno niu emisiju tetnih plinova od motora u sustavu samo dizel propulzije. Graf 1. Usporedba potronje goriva po prijeenoj nautikoj milji u zavisnosti od brzine broda

Izvor: Vueti,D.;ekada,I.: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije, Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006., str. 135

Na grafu 1. je prikazana usporedba utroka goriva po prijeenoj nautikoj milji u odnosu na brzinu broda za tri vrste propulzije dizel-elektrinu propulziju, dizel-mehaniku i direktnu dizel-mehaniku propulziju. Vidljivo je da dizel-elektrina propulzija ima najniu potronju goriva pri svim brzinama to joj daje veliku prednost po pitanju ekolokog aspekta. Osim potronje goriva,tj emitiranje emisije tetnih plinova, veliki problem je istjecanje tereta s brodova to je esta pojava. Ona moe uzrokovati manje ali i ponekad izuzetno velike ekoloke incidente. LNG brodovi spadaju u skupinu brodova koji prevoze potencijalno opasan teret, samim time zahtijeva se visok stupanj sigurnosti. Elektrina propulzija poveava sigurnost broda kroz17: visok stupanj raspoloivosti pogona broda bolja manevarska svojstva manju opasnost od poara irih razmjera

17

Vueti,D.;ekada,I.: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije, Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006., str. 142.

11

Iako nisu toliko bitni imbenici kada je rije o ekologiji to jest u odnosu prema zagaenju okolia emisijom tetnih plinova i isputanjem opasnih tvari, vibracije i buka takoer imaju tetan uinak na ljude i ivotinje. Elektrina propulzija uspjeno smanjuje buku i vibracije kroz18: koritenje manjih srednjohodnih ili brzohodnih dizel-motora i plinskih turbina povoljniji smjetaj dizel-motora eliminaciju reduktora smanjenje torzijskih vibracija na brodskom vijku zbog mirnog rada propulzijskog elektromotora.

18

Vueti,D.;ekada,I.: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije, Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006., str. 142.

12

5. Zakljuak
Svjetski trendovi i potranja na tritu vode k sve veoj eksploataciji plina. Polako, ali sigurno, zemni plin sustie naftu po eksploatiranim koliinama na svjetskoj razini, s tendencijom izjednaavanja koliina u budunosti. S tim poveanjem logino je i poveanje u LNG floti brodova koji su uz plinovode najvanije transportne jedinice. Zbog sloenosti u izgradnji, ali i zbog sigurnosti u same brodove se ulae mnogo novaca, prvenstveno u nove materijale koji e omoguiti veu sigurnost i bolju iskoristivost prostora ali i u propulzijska postrojenja koja e smanjiti potronju i zagaivanje okolia. Propulzijska postrojenja na trenutnim brodovima su jo uvijek dobra jer su svojedobno napravljena od najbolje mogue tehnologije te e zbog dugog vijeka trajanja LNG brodova ostati jo dugo vremena prisutna. Zato bi se trebalo nastaviti tim putem i u sljedeim novogradnjama instalirati najbolja mogua rjeenja od kojih je jedno dizelelektrina propulzija emu i ovaj seminarski rad ide u prilog.

13

Literatura
1. Bronzan, B., LNG, Energetika marketing, Zagreb, 1999. 2. Vueti, D., ekada, I. Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije,

Pomorstvo, god. 20, br. 1, 2006. 3. Sclaunich, D., Njegovan, M., Maruli, S. Svjetsko trite zemnog plina, Pomorski fakultet u Rijeci, 2009. Internet: http://www.scribd.com/Prijevoz-Ukapljenog-PrirodnogPlina/d/14832407, 20.12.2010. 2. http://www.pomorskodobro.com/kratka-povijest-lng.html, 20.12.2010.
1.

Popis Grafova: 1.graf : Usporedba potronje goriva po prijeenoj nautikoj milji u zavisnosti
od brzine broda str.10

14