VENECIJANSKA MASKA OD GIPSA

Za izradu venecijanske maske od gipsa potreban nam je odgovarajui dvodijelni plastini kalup, gips, voda, posuda u kojoj emo mijeati gips, kistovi i boje (najbolje su akrilne). Moemo koristiti obini gips, no s Ceramofix prahom proces traje neto krae. Obini gips mijea se s vodom u omjeru 3:1, a Ceramofix u omjeru 4:1 (etiri puta vie gipsa nego vode, a jednostavno je mjeriti npr. aom od jogurta). Za jednu venecijansku masku potrebno je 95 ml vode i 380 g Ceramofixa.

Uspite gips u posudu s vodom bez mijeanja i priekajte oko minutu, a zatim mijeajte dok se gips potpuno ne otopi, tj. dok ne nestanu grudice i stvori se jednolika smjesa koja izgleda kao rijetko tijesto.

Smjesu treba uliti u kalup s etiri strane na kojima su napravljeni odgovarajui ljebovi niz koje e tekui gips lako skliznuti i ravnomjerno ispuniti kalup do vrha (fotografija gore desno). Kalup treba malo protresti kako bi izali mjehurii zraka. Vano: proces punjenja kalupa treba zavriti za najvie 10 minuta, a nakon tog vremena ne smije se vie nita lijevati u kalup. Nekoliko minuta drite rukom pritisnut gornji dio kalupa prema donjem, a zatim ostavite da se slobodno sui. Ceramofix se sui oko pola sata, a obini gips 40-45 minuta.

Kad se gips u kalupu osuio, paljivo odvojite gornji i donji dio kalupa od gipsane maske. Odmah skalpelom odstranite eventualni viak i grube rubove (grube rubove moete, ako elite, dodatno i pobrusiti). Maska je spremna za bojanje. Koristili smo Marabu Decorlack. O vaoj mati ovisi kako e maska izgledati. Moete koristiti perle, perje, ukrasne trake, svjetlucavi sprej za tijelo koji se obino koristi za ukraavanje kose ili koe i slino.

Na zlatnoj maski gore kao ukrasi su koritene ruiaste i bijele plosnate perle, te tanka zlatna traka na koju je iznad nosa objeen privjesak od umjetnog bisera, kako pokazuje fotografija detalja gore desno (na fotografiju maske gore u sredini moete kliknuti miem za poveanje). Prozirne perlice moete zalijepiti i kao suze. Za efekt suza moete na gotovu masku nakapati nekoliko kapi gipsane mase, pa kad se osui poeti bojati. Osim suza na ovaj nain moete postii i druge reljefne efekte. Razliite maske:

Matovito obojane i ukraene maske odlino e izgledati ako ih objesite na zid.

Prvo ti treba umeshana gipsana masa .Lice na osnovu kojeg se pravi maska se prvo napuderishe i postave se slamke u usta i nozdrve.Prelije se preko lica u u veoma tankom sloju.Preko tog sloja se stavlja flis papir (veoma tanak) i opet jako tanak sloj gipsa.na kraju se stavlja pocinkovana zicana preza u obliku maske i opet sloj gipsa.Kad se osushi gips se oblikuje i boji. Moze i bez zice,pa bude tanja,ali onda se kruni. Uglavnom,treba ti vruc vosak ili bolje silikon.Ponavljash postupak sa maske od gipsa:napuderishe se lice,slamchice u usta i nos,prelijesh silikon i chekash da se osushi.polako se skine jer se kida.Postavi se na stalak i prelije se vec vrelom gumom u tankom sloju (kupish u farbari gumu za topljenje).Kad se ohladi,stavi se u vodu i kuva se (po uputstvu).

Na kraju dodajesh kozu prishivanjem,metal nitovanjem i bojish bojama za gumu ljudi, postoji jedna stara tehnika koji sam ja koristio u svojim zlatnima danima :-) potreban vam je kalup od gipsa za neki univerzalni oblik glave... mislim da to nije problem nabaviti. takodje vam treba drvofix (lepak za drvo) i gomila pak papira (ja sam koristio one braon papirne dzakove). prave se tako sto se na kalup naslaze sloj paira, pa se premalze lepkom, pa opet... i tako dok se ne dobije maska debljine 3-4 mm. onda se to ostavi da se osusi, i posle dan dva imate super masku koju samo treba obojiti... verujte mi izgledaju jako dobro... pomenuo je neko da se koristi mreza od pocinkovane zice..... mislim da je mnogo lakse da se koristi ona mreza koja se stavlja kad se npr radi izolacija kuce... ima je u farbarama i veoma je izdrzljiva.... sa malo gipsa pomocu gore navedenog postupka napravis kalup svog lica pa u njega utisnes glinu da dobijes osnovu. Zatim na tu osnovu voskom napravis masku pa je prelijes gipsom i kad se stegne sve to stavis u rernu na 100 stepeni. kad se vosak istopi odvojis kalupe, u spoljni sipas nesircetni silikon i ubacis unutrasnji i sacekas par dana pa razbijes spolnji.
Jednostavnije varijante su od papir maea (papir + tutkalo ili lepak napravljen od brana i vode). U pozoritu te venecijanske maske prave i od plastike, ali se ispod toga koa uasno znoji. Za profesionalne maske koristi se kombinacija proteza od silikona ili poliuretana i minke. Detaljnost i kvalitet se razlikuju (u zavisnosti od namene i naina stavljanja. Da li je za filmsku ili scensku upotrebu ili da li se stavlja cela ili u delovima. avovi i delovi gde se vidi prava koa izjednaavaju se minkom. Obino erbraom. Predpostavljam da se ove slipknot maske samo navlae, bez lepljenja za lice. One su neka varijanta unikatnih i kvalitetnih halloween maski. ako pokriva celo lice ili glavu onda moze samo navlacenje a ako je parcojalna onda mora da se koristi lepak bar za ivice

venecijanske maske mogu se kupiti u bulevaru despota stefana 1a po ceni od 665

Maske su stare skoro koliko i ovjeanstvo. Svojom maginom privlanou plijene pozornost promatraa, a onima koji ih nose daju snagu i mo. Potekle su iz nakane da izazovu strahopotovanje, uas ili smijeh. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Njima se moglo zavesti, zavarati, sakriti i otvoreno se ismijavati, rugati. Imale su snanu ulogu u kazalitu i pantomimi. Vjeto napravljene i s mjerom dekorirane maske su uvijek bile voljene, skupljane i pokazivane isto radi svoje ljepote. Maske u Veneciji igrale su glavnu ulogu u svakodnevnom ivotu, stoga su donesena stroga pravila o njihovom noenju. Prvi zapisi o karnevalu u Veneciji datiraju iz 1268. godine. Na poetku javno noenje maski izvan razdoblja karnevala bilo je zabranjeno, osim iskljuivog prava plemstva koje ih je moglo nositi na privatnim zabavama. Neto kasnije, zakoni su se promijenili. Osim u vrijeme adventa i posta, maske su se mogle nositi javno tijekom cijele godine. To je u prvi plan izbacilo dvije najpoznatije maske, Bautu i Volto koje su postale svakodnevni dio odjee plemstva. Bauta je imala crni ogrta ili kapuljau, najee od svile. Osim lica i ustiju pokrivala je cijelu glavu, ukljuujui i bradu. Ispod pelerine mogla se nazirati bogata odjea nosioca. Na glavi su nosili crni tradicionalni trokutasti eir, prekrasno ureen, a njegova uloga osim dekorativne, bila je da pridrava masku Volto i Bautu na

SIRIUS TRADE - Rasinska 4, Ni, tel.018/225-040

mjestu. Volto je prekrivala lice, ali osoba koja ju je nosila mogla je slobodno jesti i piti bez skidanja. Ako je ena nosila Bautu mogle su se nazirati grudi i jarko crveno obojane bradavice. Moralnost, a kamoli skromnost 1500. god. u Veneciji nije postojala. Bili su moderni duboki dekoltei koji su puno otkrivali, a bili su poznati u cijeloj Evropi. Venecijanske maske nosile su se po svuda. Kalupi su raeni prema obliku lica osobe koja ju je nosila. Postojala su tako rivalstva meu korisnicima i proizvoaima, tko e nositi, a tko izraditi kvalitetniju masku. Hedonistiko, nemoralno i ekstravagantno ponaanje u Venecijskoj Republici trajalo je sve do zabrane Napoleona (1797. g.) koji je zabranio noenja maski javno i privatno. Nakon zabrana maske su polako blijedile iz svijesti itelja Venecije. Skoro dva stoljea kasnije 1980. god. poelo je ponovno roenje u elji da se tradicija izrade maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti, otkrivamo i znaaj maski u povijesti. Prave venecijanske maske prave majstori maschereri na nain poznat vekovima i zatien statutom iz 1436. godine. Obino proces pravljenja maske ide prvo izlivanjem gipsa na kalup koji je napuderisan, onda se na gips stavi flis papir, jo jedan sloj gipsa, tanka ica koja spreava krunjenje maske i poslednji sloj gipsa. Kada se maska osui, onda se dekorie ili dodaje topljena guma, na koju se posle kuvanja dodaje koa i drugi materijali. Bilo da su male, velike, sa koom, krznom, perjem, vrpcama, runo oslikane , sa puno ili malo detalja, jednostavno su neodoljiv i neizbean suvenir. Za stanovnike Venecije, noenje maski bilo je mnogo vie od obine zabave; to je duga tradicija nastala u naprednoj Mletakoj republici, poznatoj po zagarantovanim linim slobodama i pravima graana, ali i po strogim moralnim i zakonskim ogranienjima i zabranama. Stavljanje maske znailo je - pod odreenim uslovima - proirenje tih sloboda preko propisanih granica. U prvo vreme, pod maskama se, ne samo tokom karnevala, moglo podsmevati monicima, rizikovati u poslu i ljubavi, kockati se i uivati u sitnim porocima... Kostimirani osiromaeni plemii usuivali su se da s maskom na licu prose, aristokrate su se uputale u riskantne ljubavne avanture, a obini ljudi su mogli da nakratko izau iz svojih tegobnih ivota... Sve je to moglo dok 1608. nije zabranjeno graanima da nose maske osim u vreme karnevala i na slubenim prijemima. Mnogobrojni precizni propisi o maskiranju i kostimiranju svedoe o irokoj rasprostranjenosti ovog obiaja, a zapisi o tome da su proizvoai maski uivali veliku ugled i imali status slikara. Najraskoniji festivali, uz izdanu pomo republike, prireivani su tokom 18. veka. U osamdesetim godinama prolog veka velianstvene proslave ponovo su poele da se prireuju uz sve vee uee gostiju i turista, kojih je prole godine bilo gotovo milion. Pored centralnog programa pod otvorenim nebom, koji se odvija na Trgu svetog Marka i na desetinama drugih mesta - na pjacetama, ulicama, mostovima - posetioce zabavljaju svirai, akrobate, klovnovi i maioniari.

Tradicija Maski
Comedy & Tragedy MASKE su stare skoro koliko i ovjeanstvo. Svojom maginom privlanou plijene pozornost promatraa, a onima koji ih nose daju snagu i mo. Potekle su iz nakane da izazovu strahopotovanje, uas ili smijeh. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Njima se moglo zavesti, zavarati, sakriti i otvoreno ismijavati, rugati. Imale su snanu ulogu u kazalitu i pantomimi. Vjeto napravljene i s mjerom dekorirane maske su uvijek bile voljene, skupljane i pokazivane isto radi svoje ljepote.Maske u Veneciji igrale su glavnu ulogu u svakodnevnom ivotu, stoga su doneena stroga pravila o njihovom noenju. Prvi zapisi o karnevalu u Veneciji datiraju iz 1286. godine. Na poetku javno noenje maski izvan razdoblja karnevala bilo je zabranjeno, osim iskljuivog prava plemstva koje ih je moglo nositi na privatnim zabavama. Neto kasnije, zakoni su se promijenili. Osim u vrijeme adventa i posta, mase su se mogle nositi javno tijekom cijele godine. To je u prvi plan izbacilo dvije najpoznatije maske BAUTU I VOLTO koje su postale svakodnevni dio odjee plemstva. Bauta je imala crni ogrta s kapuljaom, najee od svile. Ispod pelerine mogla se nazirati bogata odjea nosioca. Na glavi su nosili crni tradicionalni trokutasti eir, prkrasno ureen, a njegova uloga osim dekorativne, bila je da pridrava masku Volto i Bautu na mjestu.Bauta je prekrivala vei dio lica ali onaj koji ju je nosio mogao je slobodno jesti i piti bez skidanja. Ako je ena nosila Volto mogle su se nazirati grudi i jarko crveno obojane bradavice. Moralnost, a kamoli skromnost 1500. godine u Veneciji nije

postojala. Bili su moderni duboki dekoltei koji su puno otkrivali, a bili su poznati i ozloglaeni u cijeloj Evropi. Anonimnost je bila osigurana takoto su ljude koji su ih nosili oslovljavali sa gospodin ili gospoa maska. Nosei masku ljudi su mogli initi sva amoralna djela anonimno. Plemii u dugovima iskoritavali su anonimnost maske toliko da je 1702. godine zabranjeno noenje maski u kockarnici. Moretta je maska koju su nosile samo ene. Ona je sluila zavoenju. Mala, tamna i jajolika bila je prekrivena crnim barunom. Muta nijema maska, koja se pridravala zubima ugrizom za gumb i onemoguavala je onog koji ju nosi da govori. Ona je prekrivala oi, nos i usta. Nijemost enske osobe, izloenost grudi prekrivenih prozirnom tkaninom pruala je vrhunsko zadovoljstvo promatru. Ako je odobravala udvaranje, ena je samo trebala skinuti masku. Comedia dell Arte imala je velik utjecaj na ikonografiju karnevala i popularnost maski i kostima koje su nosili glumci. Za razliku od dvorskog kazalita, koje je bilo popularno meu plemstvom i izvoeno samo u palaama i dudevim odajama, Comedia dell Arte odlazila je na turneje sa glumcima meu graanstvo. Na gostovanja su putovali sa cijelokupnom opremom, scenogrfijom, kostimima i maskama. Comedia dell Arte koja jo uvijek plijeni pozornost, stvorila je tipizirane likove, uloge koje se nisu ni do danas u sutini promijenile. Svaki lik imao je svoju tipiziranu, posebno izraenu masku koja je bila sastavni dio cjelokupne produkcije. Na taj nain likovi su bili lako prepoznatljivi, iako su se njihove personalnosti i kostimi mijenjali. Primjer je Harlekin, jedan od glavnih likova, koji se prvi put pojavio kao siromani nespretni sluga, odjeven u zakrpe, da bi kasnije postao uglaen, otrog jezika, pametan sa kostimom crvenog, plavog i utog romboidnog uzorka.... Ostali likovi u Comedii dell Arte ukljuuju jo siromanih i polupismenih sluga. Pulcinella koji je bio jako popularan meu venecijanskim makarama. Brighella superiorniji, nadmoniji sluga, Pantalone zloesti stari trgovac ija je maska danas najslinija izvornom originalu. Lik Kapetana koji ima ili nema masku, hvali se svojim junakim djelima i hrabrou, ali se ponaa suprotno. Maske u Comediji dell Arte raene su velikim znanjem istrunou. Otkrivale su vei dio glave, da bi se prepoznala gesta, mimika lica interpretatora. Originalne maske raene su od koe, a kako bi maska glumca savreno pristajala, raeni su kalupi prema njezinom ili njegovom licu. Nakon osnovne izrade pristupali su detaljnom ukraavanju. Usavravanjem tehnologije, sa istom su preciznou i umjetnikom kvalitetom radili u tehnici papier machea. Venecijanske maske nosile su se po svuda. Postojala su tako rivalstva meu korisnicima i proizvoaima, tko e nositi, a tko izraditi kvalitetniju masku. Hedonistiko, nemoralno i ekstravagantno ponaanje u Venecijanskoj Republici trajalo je sve do zabrane Napoleona )1797.g. ) koji je zabranio noenje maski javno i privatno. Nakon zabrane mske su polako blijedile iz svijesti itelja Venecije. Skoro dva stoljea kasnije 1980. godine poelo je ponovno roenje u elji da se tradicija i izrada maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti otkrivamo i znaaj maski u povijesti. U oivljavanju tradicije svojim velikim ukijeem i radom doprinosi i mladi autor iz Hrvatske, akademski kipar Tihomir Marinkovi. Za vrijeme studija kiparstva na Accademia di belle arti u Veneciji, otkrivajui nove dimenzije grada i kulture, upoznao se sa neizbjenim Venecijanskim karnevalom. Za mladog kipara maske su postale izazov i nadahnue. Izradio je vie autorskih rjeenja. Po njegovim originalnim kalupima i danas se izrauju maske u Veneciji. Njegov rad tako je postao integralni dio osebujne kulture, tradicije koja se nadograuje. Fasciniranost fantastinim, grotesknim likovima rastegnutim izmeu tragedije i komedije, poznati su u radovima starih majstora Breughela i Hieronymusa Boscha. Ekspresionist James Ensor slikao je karnevalske scene, maskirane, ekscentrine ljude, figure pretjeranih gesta. Poznato je da su maske bile velika inspiracija kubistima. Sve se to moe preslikati i na druge grane umjetnosti. Uvijek je postojala i postojat e strast za preobraajem, promjenom identitete, slobodom koju prua taj mraan predmet elja - maska.

Karnevalske svecanosti u Veneciji usko su vezane za istoriju samog grada. Iako se po nekim podacima pocetak karnevala vezuje za osnivanje grada u 5.veku, proslava povodom pobede Mletacke Republike nad Aquilejom 1162.god., zacetak je tradicionalnih svecanosti. Simbol tog karnevala su velicanstvene maske. Koreni ove manifestacije seu nekoliko vekova u prolost. Za stanovnike Venecije, noenje maski bilo je mnogo vie od obine zabave; to je duga tradicija nastala u naprednoj Mletakoj republici, poznatoj po zagarantovanim linim slobodama i pravima graana, ali i po strogim moralnim i zakonskim ogranienjima i zabranama. Stavljanje maske znailo je - pod odreenim uslovima - proirenje tih sloboda preko propisanih granica. U prvo vreme, pod maskama se, ne samo tokom karnevala, moglo podsmevati monicima, rizikovati u poslu i ljubavi, kockati se i uivati u sitnim porocima... Kostimirani osiromaeni plemii usuivali su se da s maskom na licu prose, aristokrate su se uputale u riskantne ljubavne avanture, a obini ljudi su mogli da nakratko izau iz svojih tegobnih ivota... Sve je to moglo dok 1608. nije zabranjeno graanima da nose maske osim u vreme karnevala i na slubenim prijemima. Mnogobrojni precizni propisi o maskiranju i kostimiranju svedoe o irokoj rasprostranjenosti ovog obiaja, a zapisi o tome da su proizvoai maski uivali veliku ugled i imali status slikara. Najraskoniji festivali, uz izdanu pomo republike, prireivani su tokom 18. veka. U osamdesetim godinama prolog veka velianstvene proslave ponovo su poele da se prireuju uz sve vee uee gostiju i turista, kojih je prole godine bilo gotovo milion. Pored centralnog programa pod otvorenim nebom, koji se odvija na Trgu svetog Marka i na desetinama drugih mesta - na pjacetama, ulicama, mostovima - posetioce zabavljaju svirai, akrobate, klovnovi i maioniari. tc Banjica, Paunova 24, 2 sprat, galerija Pergament, cena je ista kao i kod mene, moj email je natasa @ nmbizz.net.Zahvaljujem, Natasa Marinkovic

Kalupe mozes naci u Gizela hobby Golsvortijeva 21 pasaz .Imam njihov katalog vidim da imaju kalupe raznih dimenzija. Tu ima i boja i sve sto je za maske potrebno. Negde ovde na forumu sam procitala da ih ima u svakoj boljoj knjizari u BG, dobre cipele i kisobran pa prosetaj
Gizela u Beogradu je zatvorena ali je ima u Novom Sadu Adresa u Novom Sadu je Skerliceva 5 Kalupi u hoby art, hala Pinki Zemun, gizela odavno ne radi, i predstavnistvo Pabea, Tosin bunar, ni u kakvim boljim knjizarama, cak se ni ovde ne mogu naci svi kalupi. Tradicija maskiranja nije vezana samo za karnevale. Najlepe su maske proizale iz mnogo dubljih, umetnikih ili 'ivotnih' razloga, dok su ih karnevali samo popularizovali AFRIKE MASKE Bogata tradicija afrikog kontinenta u zapadnjakoj je svesti prvenstveno vezana uz obredne maske. 'Maskiranje' u Africi maske su integralni deo rituala i mistinih ceremonija plemenskog duhovnog ivota. Rituali, koji su zapadnjakom umu nedokuivi, oslikavaju temeljna pitanja plemenskog ivota - od roenja, plodnosti, inicijacije u svet odraslih, preko pitanja o smislu dobra i zla, do uloge predaka u ivotu plemena, mitolokih bia, totema i smrti. Maske se nose tokom rituala i imaju vrlo vanu ulogu u duhovnom spajanju oveka, prirode i duhova predaka.

Maska iz konga

i egzorcist iz Angole Mogu biti izraene u obliku ukrasa koji se stavlja na glavu i nosi se kao neka vrsta frizure. Neke se maske stavljaju na glavu poput kacige i imaju otvore za oi, nos i usta, a neke pak pokrivaju trup. Ipak, najee su 'standardne' drvene maske koje pokrivaju lice, a posebno su cenjene one izraene od tanko izrezbarenog drveta jer nisu preteke. Izraivai maski obino su visoko pozicionirani u plemenskoj hijerarhiji i iskljuivo su mukarci. To nije posao kojim se bave svakodnevno, jer izradi prethodi post, seksualna apstinencija i slini obredi proiavanja. Tradicija maskiranja u Veneciji mnogo je dua od samog karnevala. Radi se o ekscentrinoj praksi koja je u Veneciji zapoela ve u srednjem veku. Ljudi su maske tada nosili svakodnevno da bi se u malom gradu zatitili od znatieljnih suseda i osigurali anonimnost kako bi nesmetano mogli uivati u kockanju, slobodnom seksu i zabavama.

U 12. stoljeu Katolika crkva je zabranila maskiranje tokom praznika, da bi se nakon toga periodi slobodnog maskiranja sve vie skraivali i nakraju bili svedeni na dane karnevala. Venecijanske maske zaista oduzimaju dah. Uglavnom su izraene od kairanog papira, bogato oslikane zlatnim, crvenim, ruiastim, utim i ostalim ivahnim nijansama, te ukraene perjem, ipkom, vrpcama, krznom i koom. Mogu prekrivati cijelo lice ili samo njegove dijelove, a vrlo su popularne i one koje predstavljaju likove commedie dell' arte. MASKE JAPANSKOG POZORITA Izuzetno neobine i vrlo privlane, maske koje se koriste u noh (no) pozoritu ve su stoljeima deo japanske tradicije.Koreni noh teatra nalaze se u formama narodnih obiaja, a moderno noh kazalite utemeljio je u 14. stoleu glumac i pisac Zeami koji je napisao brojne tekstove za svoju glumaku trupu.Noh danas postoji u gotovo nepromenjenoj formi, a maske pritom imaju veliko znaenje u samim izvedbama. Nosi ih po pravilu samo glavni glumac (shite), dok su sporedni glumci maskirani samo u posebnim prilikama. Noh maske izrezbarene su od drveta i naknadno su oslikane.

Maska moe izraziti sve postojee emocije ukoliko je nosi vrstan glumac i ukoliko je osvetljenje na sceni savreno izvedeno. Iako postoji dvestotine razliitih fizionomija noh maski, majstorima koji ih izrauju nije doputena prevelika kreativnost. Rade se po strogo odreenim modelima i pravilima, a vrlo je malo istinskih genijalaca koji ih i danas rezbare.

TIHOMIR MARINKOVI VE SE PRIPREMA ZA DANE KARNEVALA U VELJAI

Venecijanske maske hrvatskog umjetnika

Tihomir Marinkovi iz Velike Gorice svojim je rukama stvorio na tisue i tisue Pulcinella, Colombina, Harlekina i Pantalonea. ivopisni su to kazalini likovi iz talijanskih karnevalija, tradicionalne i vrlo zahtjevne maske koje hrvatski umjetnik s kiparskom diplomom i nerealiziranim pilotskim snom, izravno iz radionice na domak Zagreba alje u venecijanske galerije i duane.

- Krabulje vole svi - kae Marinkovi. - enama su dragi makasti oblici, pokrivala koja istiu oi i usta i privlae muku pozornost. Mukarci za sebe biraju snanije izraze, esto strane, svakako teatralne, dok djeca ko djeca simpatiziraju likove iz crtia. Iako radim ono to se najvie prodaje, osobno svoj umjetniki senzibilitet nalazim u unikatima koji se zbog raznih dodataka pretvaraju u prave skulpture. Neki ih tretiraju kao istinski umjetniki rad, pa ih kao vrijedne slike stavljaju na zidove. One to mjesto svakako zasluuju.

Tihomir Marinkovi jedini je na strunjak koji maske poznaje u duu, pratei ih u svakom segmentu izrade u koju je ukljuena i cijela njegova obitelj. I nije to lagan posao, postoji ak 15 etapa u izradi - poevi od temelja koji joj daje oblik, pa do kairanja, odnosno utiskivanja papira u tri sloja. Tim se postupkom dobiva baza na koju se nanose boje, silikon, bitumen, razni ukrasi, sjajni papir, ljokice, perje, zvonii... - Kod izrade unikata radim dodatke od kartona ili ice, page ili nekih laganijih materijala. Takve maske uvam kao posebna umjetnika djela i radim ih samo za svoju duu. U budunosti se vie mislim posvetiti takvom tipu izrade jer moja umjetnika narav trai odmak od komercijalne proizvodnje. Postoje, naravno, i istinski kolekcionari koji posebno cijene unikatna djela kae hrvatski kralj krabulja.

Ljudi trae bajke

Osim uvijek modernih venecijanskih likova, Tihomir se u posljednje vrijeme sve ee bavi i izradom maski s mitolokim karakteristikama. Njihovo vrijeme, kae, sve vie dolazi. - Ljudi trae bajke, inovativnost, originalnost, science fiction... Drukiju priu od sadanje. U tome vidim svoj prostor budueg djelovanja. Vidim se i u kazalinom svijetu u kojem sam ve izraivao maske za razne predstave, ali usporedo planiram i nastavak na kiparskom polju kae velikogoriki majstor koji je, gle sluajnosti, roen ba godini u kojoj je Venecija nakon duge stanke na ulice i trgove vratila svoju karnevalsku tradiciju.

Karneval u Veneciji - Ples pod maskama na vodi

Autor/izvor: Luka Jagari Iako je Venecija neodoljiva u sva etiri godinja doba, matovitost i optimizam u vrijeme karnevala ine ju poeljnom upravo sada. Guvi usprkos. Ovogodinja desetodnevna arolija promjene identiteta traje od 25.01.-05.02. Karnevalske sveanosti u Veneciji usko su vezane uz povijest samog grada. Iako se po nekim podacima poetak karnevala vee uz osnivanje grada u 5. stoljeu, proslava povodom pobjede Mletake republike nad Aquilejom 1162. godine zaetak je tradicionalnih sveanosti. Pola stoljea kasnije Venecija zauzima Carigrad i zapoinje svoj procvat. Do 15. stoljea postala je sredite trgovine i najvea pomorska sila na svijetu. U to vrijeme gradski oci zbog estih razbojstava pod krinkom maske zabranjuju preruavanje za vrijeme karnevala. Prolaskom stoljea tursko napredovanje i otkrie morskih putova porazno djeluju na bogatstvo Venecije. Usporedo sa padom gradske moi ponovo raste vanost karnevala. Zabrana o preruavanju koja je trajala ak 150 godina uskoro se ukida. Nakon Napoleona, austrijske vladavine i pridruivanja Italiji, Venecija nastavlja tradiciju karnevala. Zadnjih tridesetak godina komercijalizacija pretvara venecijanski karneval u jedan od najpoznatijih u svijetu. arene maske preplavljuju grad svih deset dana trajanja do razmjera prolaznosti puevim korakom u beskrajnim kolonama po cijelom centru.

Karnevali se odravaju u svim dijelovima svijeta, ali samo neki imaju globalnu reputaciju. Rio de Janeiro ima najplesniji, New Orleans najraskalaeniji, Nica najsvjetliji, a Venecija najekstravagantniji karneval na svijetu. Najvei europski karneval na Trgu svetog Marka pozornica je za plejadu matovitih kostima koji su osmiljeni i ivani mjesecima unaprijed. Vjete ruke lokalnih ulinih umjetnika stoje na raspolaganju onima koji se na oslikavanje lica odlue u zadnji as. U danima karnevala izmeu plemstva i puka nema razlike. Iza maske svi su jednaki, iako i danas na dekadentne privatne kostimirane zabave koje se odravaju u palaama diljem Venecije pristup imaju samo odabrani. Ipak i u takvim uvjetima Trg sv. Marka, sa svojim 175 metara dugim i raskonim prostorom impresionira

bez zadrke. U zajednitvu sa nakienom Bazilikom svetog Marka, Zvonikom kao najviom graevinom i Dudevom palaom s arkadama zailjenih lukova, ovaj trg je jedan od najslavnijih u svijetu. Ipak ekstrovertnost Venecije u vrijeme karnevala vue na zanemarivanje grada iznutra. Sve poznate i nepoznate znamenitosti grada inferiorne su energiji povorka, parada, maska i kostima. Venecijska glavna znamenitost je Venecija sama. Nijedan grad na svijetu ne prua toliko lijepih motiva, zanimljivih ulica i graevina.

Odmak od guvi na ulicama i novu perspektivu grada najbolje je doivjeti vonjom vaporettom br. 1 koji radi krug po etiri kilometra dugom kanalu Grande. Najvei kanal u Veneciji presijeca grad u obliku velikog slova S i vei dio dana i noi prepun je brodova i vreve svake vrste. Palae koje obrubljuju njegove obale pruaju saet pregled 500 godina starih primjeraka privlane arhitekture grada. Mostovi Rialto i Accademia zgodne su stanke u vonji i jo jedan dokaz gradske fotogeninosti. Krstarenje po manjim kanalima u gondoli jo je bolji (ali i skuplji) nain ulaska u srce Venecije. U zbijenom kanalu na istonom kraju Dudeve palae nalazi se Most Uzdisaja. Ime je dobio u 19. stoljeu po uzdasima zatvorenika koji su prelazei most do zatvorskih elija u susjednoj zgradi mogli zadnji put baciti pogled na lagunu. Po legendi jedini bijeg iz tog zatvora izveo je zavodnik Casanova. Jedna druga gradska legenda govori da zaljubljeni par koji u gondoli proe ispod mosta zauvijek ostaje zajedno. Upitna istinitost tih pria ne umanjuje vjernost na koju vas je Venecija obvee samo jednim posjetom u vrijeme karnevala. Grad sa 118 otoka, 170 kanala, 400 mostova i 2327 maaka (po podatku iz 1994. godine) najvei je zavodnik meu svim svjetskim gradovima. I ako drveni stupovi iz velebitskih uma na kojima je grad sagraen izdre, zavoditi e i dalje.

Karneval u Veneciji
Objavljeno Sri, 04/02/2009 - 18:55

Najpopularniji europski karneval, onaj u Veneciji, tijekom prolosti bio je arobno vrijeme za svakoga i u njega je bio ukljuen cijeli grad. Razbijao je sva drutvena pravila i norme, a prosjenom ovjeku je davao priliku da se izgubi u brojnim bunim slavljima. To je bio intenzivan period za Mleane, gdje bi se uzdu putova ljudi meusobno pozdravljali s 'Dobro jutro, go Maska!' te nije postojao osobni identitet, spol i drutvena klasa, bilo je bitno samo sudjelovati u jednoj velikoj karnevalskoj iluziji!
POVIJEST KARNEVALA U VENECIJI

Jeste li se ikad upitali otkud dolazi toliko popularna rije karneval? Odgovor stie iz latinskih rijei 'carne vale', to znai 'zbogom meso', tj. mesopust. Najstariji dokument koji se odnosi na koritenje maski u Veneciji datira iz 2. svibnja 1268. U dokumentu je zapisano da je masqueradersima (ljudima pod maskama) zabranjeno prakticiranje igre od 'jaja'. Od poetka 14. stoljea pa nadalje, novi zakoni su bili proglaavani s ciljem zaustavljanja nemilosrdnog moralnog pada tadanjih stanovnika Mletake Republike. Ovi restriktivni karnevalski zakoni otpoeli su s ispravom izdanom na dan 22. veljae 1339. kojom se masqueradersima zabranjuju noni odlasci u grad. Ta uredba nam prilino pomae kako bismo razumijeli koliko su Mleani bili sladostrastni u to vrijeme, pa je od 24. sijenja 1458. godine mukarcima odjevenima poput ena bio zabranjen ulazak u samostane, kako ne bi poinili 'multas inhonestates'! Na slian se nain dokumentom od 3. veljae 1603. nastojalo povratiti moral u iste samostane. Mletako Vijee desetorice je 13. kolovoza 1608. godine izdalo odredbu koja je ocijenila da noenje maski tijekom cijele godine predstavlja ozbiljnu prijetnju Republici, a da bi se izbjegla strana posljedica ovog nemoralnog ponaanja, svaki graanin, plemi i stranac, duan je nositi masku iskljuivo tijekom karnevalskih dana i na slubenim prijemima. Kazne za nepotivanje ovog zakona bile su drastine mukarci su dobivali dvije godine u zatvoru, 18 mjeseci veslanja u mletakim galijama i jo 500 lire kazne koje se uplauju Vijeu desetorice. ene su pak tukli na putu od Mosta Rialto pa do Trga sv. Marka, gdje su ih zatim ismijavali ispred javnosti izmeu dva

'stupa srama', a nakon svega su im jo zabranili ulazak na teritorij Mletake Republike pune 4 godine, uz plaanje 500 lire kazne. Uz to zabranili su unoenje maski na sveta mjesta, kao i maski s vjerskom tematikom. U istoj odredbi bilo je zabranjeno koritenje bubnjeva prije podneva, pa ak i plesanja, koje je bilo 'rezervirano' samo za karnevalsko razdoblje. Budui da se mnogi venecijanski plemii prilikom kockanja koristili maskama, kako bi izbjegli njihove vjerovnike, 1703. godine maske su bile zabranjene i u kasinima tijekom cijele godine. Dvije razliite uredbe (1699. i 1718.) donijele su zabranu noenja masku tijekom korizme i drugih vjerskih festivala koji se odravali za vrijeme karnevala, a 1776. godine uvedeno je pravilo zatite do sada zaboravljene 'obiteljske asti', pa je svim enama zabranjen odlazak u kazalite bez maske i plata. Slabljenje festivala poinje s padom Mletake Republike krajem 18. stoljea i zabranama brojnih iduih vlasti, da bi se 1979.-1980. godine ponovno obnovio od strane grupe umjetnika i entuzijasta. Danas je karneval u Veneciji jedan od najposjeenijih na svijetu, a na popularnosti je i dodatno dobio filmom 'Oi irom zatvorene' (Eyes wide shut), s Tomom Cruiseom i Nicole Kidman u glavnim ulogama.
KARNEVALSKE MASKE

Venecijanske maske porijeklo vuku jo iz doba antike, a sluile su tijekom mnogih mjeseci u godini. Kasnije su bile dozvoljene od blagdana sv. Stjepana, koji je obiljeavao poetak venecijanskog karnevala, do ponoi na Pepelnicu, to je oznaavalo kraj, a tada bi jedino bile zabranjivane u dane drugih vjerskih festivala. Za vrijeme karnevala Mleani se se odijevali na zaista svakakve naine, u to se moemo uvjeriti u jednom dokumentu koji opisuje nain oblaenja mukaraca i ena u 18. stoljeu, a najee maske i nonje bile su: ribar, lijenik, astrolog, lovac, seljanka, pekar, mesar ili neki od likova iz Commedia dell'Arte (Arlecchino, Brighella, Colombina, Pulcinella itd.). Venecijanske maske mogu biti izraene od koe ili u originalnoj papier-mch tehnici, no danas je veina njih izraena uz primjenu gipsa i zlatnih listia te su sve runo oslikane i ukraene uz koritenje prirodnih dragulja i perja. Postoje tri vrste najpoznatijih maski bauta, moretta i larva. Bauta je maska koja pokriva cijelo lice, nema rupu za usta i ima puno pozlate. Moe prekrivati i samo gornji dio lica do obraza, kako bi se moglo razgovarati, jesti ili piti, ali njome se i dalje prikriva identitet. Moretta je ovalna maska s crnim barunom i velom, koji su obino nosile ene prilikom posjeta samostanima. Originalno je iz Francuske, ali vrlo brzo je postala popularna i u Veneciji, jer naglaava ensku ljepotu. Larva je znana i kao volto maska, uglavnom je bijele boje i tipino venecijanska. esto se nosi uz trorubi eir na glavi i plat. Pretpostavlja se da rije larva dolazi od latinske rijei koja znai maska ili duh. Slino kao kod baute, ovdje je doputena mogunost da njezin nositelj moe jesti, piti i razgovarati, a ujedno i dalje uvajui anonimnost. Izraene su od voska i fine tkanine, pa su se smatrale idealnim za ples i koketiranje.
Masquerades

Mladi Mleani esto su se susretali i druili u grupama poznatima kao 'arapa grupe', a ime su dobile po viebojnim arapama koje su nosili njihovi lanovi. Skupine su si davale imena poput Cortesi, Ortolani ili

Sempiterni, a morale su biti prihvaene od strane lanova putem statuta. Cilj ovih grupa, kojih je u Veneciji izmeu 1487. i 1565. godine postojalo ak 23, bilo je stvaranje i pripremanje zabava i programa za vrijeme karnevala. Sami tvorci maski zvali su se maschereri, pripadali su cehu slikara, a od vladavine duda Foscarija, pa nadalje, imali su vlastiti statut datiran s 10. travnja 1436. godine.
TRADICIONALNE ZABAVE I IGRE
Festival na karnevalski etvrtak

Na festivalu, koji se obino odvija na Piazzetta San Marco, slavi se vana pobjeda Mletake Republike iz 12. stoljea nad Ulrikom, patrijarhom i bizantskim carskim vazalom. Iskoritavajui trenutni rat izmeu Venecije, Padove i Ferrare, Ulriko je uz pomo svojih feudalnih podanika napao grad Grado, prisiljavajui tamonjeg biskupa na bijeg. Dud Vitale Michiel II. nije gubio dragocjeno vrijeme reagirajui na ovu uvredu, pa je poslao snanu venecijansku flotu u Grado da potpuno unite svaki trag Urlikova ponosa. Papinim zagovorom na kraju su odvedeni u Veneciju i puteni, ali Mleani su od Akvilejskog patrijarha zatraili da e im zauzvrat, svake godine na karnevalski etvrtak, poslati jednog bika i 12 dobro uhranjenih svinja. ivotinje bi zatim primili kao zarobljenike u Dudevu palau, da bi onda bile ubijene kao hrana za cijeli mletaki narod. Ova tradicija ukinuta je 1420. godine i pretvorena u bezopasnu igru, koja je trajala sve do kraja Republike. Jedina povijesna poveznica koja je ostala je sudjelovanje duda. Karnevalski etvrtak dostigao bi svoj vrhunac za vrijeme glasovitog 'Leta od Turaka', predstave koja je po prvi put odrana 1548. od strane turske grupe Walker, pa otuda i ime.
Let od Turaka (ili Aneo)

Jedan mladi turski akrobat je u vrijeme karnevala rekao da e uiniti jo neto nevieno u Veneciji. Rastegnuo je konop izmeu usidrenog broda ispred Trga sv. Marka i zvonika crkve. To je toliko impresioniralo gradske vlasti i ljude da je uskoro postala tradicija. Prozvali su ju 'Let od Turaka' (tal. Il Volo del Turco), a najee se odvijala zadnji etvrtak prije korizme. Kroz idue godine Let se malo promijenio i sama ceremonija je podijeljena u tri koraka, koji je tzv. Turin morao obaviti (zvali su ga i Aneo zbog krila koje je morao nositi). Prvi korak je etnja konopom do vrha zvonika, drugi je silazak na lou Dudeva dvora gdje bi mu sam dud, zajedno sa starnim veleposlanicima i politiarima darovao cvijee, novac ili karticu s pjesmama, a trei je ponovni povratak na vrh zvonika. Tijekom godina postojale su brojni pokuaji da se 'zaini' sama manifestacija, poput penjanja do tornja s konjem, topovima ili amcem, da bi se 1759. godine dogodila nesrea u kojoj je tadanji akrobat pao na prestravljenu publiku, nakog ega je umjesto ovjeka uvedena tradicija drvenih golubova ispunjenih cvijeem i konfetima koji bi prosuli na okolne gledatelje. Otada je 'Let od Turaka' postao 'Let od goluba'.
Posljednji dan karnevala

Bilo je raznolikih sveanosti kojima su Mleani prisustvovali u vrijeme karnevala. Bezobzirne i krvave borbe bikova, utrke s kolicima, neprestane zabave pod maskama koje su bile organizirane u najljepim gradskim graevinama za uitak lokalnog stanovnitva, ili obavezna etnja (tzv. liston) pri kojoj bi se pokazale najbolje maske u gradu, ali najvee ludorije ipak su se uvale za posljednji dan karnevala.

Glavni dogaaj bio je feta sv. Marka prava veselica prepuna pjevanja i plesa koja bi ljude nerijetko ostavila bez daha. To su bili posljednji sati slobode. Proslava nije bila samo na Trgu sv. Marka, nego po cijelom gradu, gdje su na tisue masqueradersa s bakljama u ruci rasvjetlili cijelo mjesto. Na kraju bi se na sredinjem dijelu Trga, izmeu dva stupa, zapalilo portret lakrdijaa, a dok bi narod vikao i pjevao, zvona crkve San Francesco della Vigna oznaavala su kraj poklada i poetak korizme. Izvor: CarnivalOfVenice.com
KARNEVAL 2009.

Ove godine Venecijanski karneval se odvija od 13. do 24. veljae, a puno ime mu je 'Sensation: 6 sense for 6 sestieri', tj. 'Senzacija: 6 osjetila za 6 venecijanskih opina'. Tako osjet dodira moete 'doivjeti' u opini Castello, okus u Cannaregio, miris u Santa Croce, vid u San Polo itd. Zato pripremite svoje maske, rezervirajte prijevoz i smjetaj na vrijeme i prepustite se ovom arobnom gradu da vas osvoji svojim jedinstvenim uliicama, gondolama i karnevalskim veseljem.

Maske.
Opis neke maske. The Venice Carnival Karneval u Veneciji prvi put evidentirana u 1268. Taj subverzivni karakter festivala ogleda se u mnogim zakoni kreirana kroz stoljea u Italiji pokuaja ograniiti slavljima, a esto je nosio banning of maske maske, ali su uvijek bili i sredinja znaajka Venecijanska karnevalska; tradicionalno ljudi smiju se nositi ih i maska makeri (mascareri) uivaju poseban poloaj u drutvu, sa svojim vlastitim zakonima i vlastite ceh. Karneval poinje u 2. veljaa i zavrava na Fat Utorak, dan prije Pepelnica. Karneval u Venecija je posebno sugestivan zahvaljujui prekrasnom i romantian grad. Moete vidjeti masku u najpoznatijih trgova, uz predivan kanalima, preko mostova, na gondolas i ... svuda.

U izradi masku? kako maske iz Venecije su oni napravili? Nekoliko koraka su potrebni za postizanje lijepe maske za karneval u Veneciji. Prvo smo izgradili s glinom da predstavlja lice maske. To je presudni Gips maska. Model je kipareni u kal. Jedan model zatim buka plijesan iznad. Nekoliko slojeva Gips tekuina e se izli na ovaj model moe nai kalup vrlo gusta i jaka. Dimenzioniranje. U kalup se napuni slojeve upijajui papir premazan s ljepilo. Taj papir mache, sklopio s komada papira i ljepila. To e biti postavljeni na kalup kada je dries polako. Nekoliko slojeva e biti potrebno osigurati neke snage da je maska. Nakon hardens (to e potrajati dva dana suenja) je maska je uklonjen iz svoje Fignol zatim kalup lagano s vrlo finim mirgl papir.

Nakon suenja potpuna, a mi emo izrezati konture i oi. Sada moete kaput je maska s posebnim hrapavost na suenje e dodatno ovrsnuti. To je osnovna tvar. Najvaniji umjetniki napokon stigao. U masku je oslikana s nekoliko slojeva bijele bojati za boju pozadine. Za ukras sama, ona uttilisera bojite boje, sequins, perle, tkanina ili dijelova u bilo koje pozadine anr. Nema ogranienja u koritenju materijala. Neke vrste maski: Pantalone: venecijanske maske par excellence. Stari, bogati, pohlepan, to je slina je karikatura od Hebrejski u to vrijeme. Arlecchino (batcio = palica): je klasini imigrant koji je stigao u Veneciju u potrazi za rad. On je samo Bergamo, jednom u Veneciji. Toa ili Pedrolino, je lik iz stare talijanske komedije, jedan od valets ZANNI ili buffoons od talijanske komedije. Toa je iskren, zabavan i ima odreenu koliinu smisla. Njegova odjea je bijela. On je enfarin lice. esto u commedia dell'arte, to je suparnica u harlekin Francisquine ili Zerbinetta. Od svih maski i buffoons talijanskih komedija, toa je onaj koji je najdue zadrala u kazalite. Facanapa ili Fracanapa: Venecijanske maske koja simbolizira odgovor iz zalea do odbiti od Serenissima. Moreta: Crna maska namijenjen za pokrivanje lica ene. Oduzete u usta, on je podran od strane zubi (a nije mogao govoriti) Tartaglia. Ovo je ime lika u komediji ili talijanska commedia Dell Arte. A eir, kaput, a kaput od preko prugasta platnu, iroke hlae, i jedne naoale, ine njegov maska. Njegov znak je da je lud, a njegov stammering razgovor, koji se ponekad daje Comique na sceni. Pulcinella: Harlekin je na jugu. U Gnaga: maka maska. Tko govori vrata po nastavlja mijauk opscen ili fraze. Ona se koristi u transvestit trenirao sodomija. Baute: poznata bijela maska i aseksualan. Moretta. To je ovalno maskom. U "Moretti" jo uvijek primjenjuju na lice s malim gumb koji je odran u usta. To objanjava da je ova maska nosilac je utio. Maske Kada doem u Veneciju, turistima pitati pitanje: Zato ima toliko duana maske u Veneciji?

U svakom redu na svakom mjestu, trgovine, staje, trgovine ili pronaena milijuni maski. Vizija ove maske prate vas tijekom Vaeg boravka u Veneciji. Osim toga, to je gotovo Venezia nemogue ode kupiti bez maske. Povijest maske iz Venecije vratiti u mnogo godina. Doista je postojala u 1271, kole "maschereri." Godine 1773, bilo je slubeno 12 trgovinama maske koja ima 31 radnika. U 1600 smo suoavaju takva zlostavljanja na upotrebu maske, da je Vlada Republike Venecije je duan upoznati pravila kako bi ograniili njegovu uporabu. Tako je zabranjena za ljude da nose maske izvan Karneval perioda, mjesta klanjati. Koritenje maske je bio zabranjen za prostitutke i ljudi frequenting brothels. U mustaches lani, lani beards, ene koje maskirati se kao ljudi su takoer smatra maske. Naprotiv, vuk je obvezu na slubene ceremonije i praznicima, kao to je nosi ogrta. Povijest ove papirna kaa maske see dugi niz godina. Na vrijeme, maske su nosili da ostane anoniman na ulici, ali i tijekom godinjeg festivala. Napoleon bio prisiljen uvesti pravila za ograniavanje nosio je maske, jer je imao mnogo zloupotreba. Anonimnost pomae puno. Meutim, svake godine [od 1268] tijekom karnevala u Veneciji od 2. veljae do uoi Pepelnica, Mleana nositi njihova najljepa maska za sudjelovanje u spektaklu boja. Tu su tragovi karnevalu u Veneciji je od 10. stoljea. Proslava je poela s plesom i Mleana nit je Tabarro (dugi crni plat) i sakrila svoja lica iza BAUTA (bijela maska) pod tricorn. Ova oprema dozvoljeno sudjelovati svi, bez obzira na socijalni nivo. Karneval je bio zabranjen za mnogo godina. U 16. stoljeu, karneval je vie regulirana, nosio masku bio je formalizirala i poeli smo pronai neke inspiracije maske od comedia dell'arte. maske su diversifirent i ive pokazuje uskoro Harlequins, u Pierrots je pakujac ... U 18. stoljeu svjedoe vrhunac je karnevala, ali to je bio zabranjen za vrijeme Napoleonskih dominacije. Novi Karneval "reappeared oko 1970. Sada se odrava krajem veljae, poetkom marta za 12 dana prije Mardi Gras. Ono poinje s "let anela na zvonikom", a nakon toga procesija od gondolas. Karneval u Veneciji je san! Karneval Karneval u Veneciji je elegancije i sofisticiranost! U Veneciji, ne maskirati se, jedan kostim. Mnogi maske su dostupne na nekoliko web stranica. Zato idi u trgovinu theatrhall.com (http://www.theatrhall.com). ete nai mnoge venecijanske maske od prava koa. Za mukarce i ene, maske i comedia dell'arte (smijeh, pla), takoer izraene od papira mache, dugo nos, lice, obujmice sa skupa , A Pierrots, vuk (ili civets Colombine - iljcima, boje), na nos, dugi nos CAPITANO. A pokladne maske izraene u Veneciji svibanj biti papirna kaa, ili porculan. A pokladne maske su sastavni dio u batinu Venecije. Pakujac koa maske i iljcima tras Kone maske Comedia del Arte ARLEQUIN LEATHER

Kone maske Comedia del Arte BALANZONE Kone maske Comedia del Arte ZANNI Maske VENECIJA cibet (ili COLOMBINA) LEATHER VENECIJA maske koa BAUTA Venecijanske maske Bauta koa. Maske su stare skoro koliko i ovjeanstvo. Svojom maginom privlanou plijene pozornost promatraa, a onima koji ih nose daju snagu i mo. Potekle su iz nakane da izazovu strahopotovanje, uas ili smijeh. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Njima se moglo zavesti, zavarati, sakriti i otvoreno se ismijavati, rugati. Imale su snanu ulogu u kazalitu i pantomimi. Vjeto napravljene i s mjerom dekorirane maske su uvijek bile voljene, skupljane i pokazivane isto radi svoje ljepote. Maske u Veneciji igrale su glavnu ulogu u svakodnevnom ivotu, stoga su donesena stroga pravila o njihovom noenju. Prvi zapisi o karnevalu u Veneciji datiraju iz 1268. godine. Na poetku javno noenje maski izvan razdoblja karnevala bilo je zabranjeno, osim iskljuivog prava plemstva koje ih je moglo nositi na privatnim zabavama. Neto kasnije, zakoni su se promijenili. Osim u vrijeme adventa i posta, maske su se mogle nositi javno tijekom cijele godine. To je u prvi plan izbacilo dvije najpoznatije maske, Bautu i Volto koje su postale svakodnevni dio odjee plemstva. Bauta je imala crni ogrta ili kapuljau, najee od svile. Osim lica i ustiju pokrivala je cijelu glavu, ukljuujui i bradu. Ispod pelerine mogla se nazirati bogata odjea nosioca. Na glavi su nosili crni tradicionalni trokutasti eir, prekrasno ureen, a njegova uloga osim dekorativne, bila je da pridrava masku Volto i Bautu na mjestu. Volto je prekrivala lice, ali osoba koja ju je nosila mogla je slobodno jesti i piti bez skidanja. Ako je ena nosila Bautu mogle su se nazirati grudi i jarko crveno obojane bradavice. Moralnost, a kamoli skromnost 1500. god. u Veneciji nije postojala. Bili su moderni duboki dekoltei koji su puno otkrivali, a bili su poznati u cijeloj Evropi. Venecijanske maske nosile su se po svuda. Kalupi su raeni prema obliku lica osobe koja ju je nosila. Postojala su tako rivalstva meu korisnicima i proizvoaima, tko e nositi, a tko izraditi kvalitetniju masku. Hedonistiko, nemoralno i ekstravagantno ponaanje u Venecijskoj Republici trajalo je sve do zabrane Napoleona (1797. g.) koji je zabranio noenja maski javno i privatno. Nakon zabrana maske su polako blijedile iz svijesti itelja Venecije. Skoro dva stoljea kasnije 1980. god. poelo je ponovno roenje u elji da se tradicija izrade maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti, otkrivamo i znaaj maski u e u elji da se tradicija izrade maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti, otkrivamo i znaaj maski u e u elji da se tradicija izrade maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti, otkrivamo i znaaj maski u e u elji da se tradicija izrade maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti, otkrivamo i znaaj maski u e u elji da se tradicija izrade maski obnovi.

Tradicija Maski

Comedy & Tragedy MASKE su stare skoro koliko i ovjeanstvo. Svojom maginom privlanou plijene pozornost promatraa, a onima koji ih nose daju snagu i mo. Potekle su iz nakane da izazovu strahopotovanje, uas ili smijeh. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Kroz povijest maske su bile koritene na puno naina. Kao rekvizit u kultnim obredima, ceremonijama, radi zatite od nesrea, uroka i zlih duhova. Njima se moglo zavesti, zavarati, sakriti i otvoreno ismijavati, rugati. Imale su snanu ulogu u kazalitu i pantomimi. Vjeto napravljene i s mjerom dekorirane maske su uvijek bile voljene, skupljane i pokazivane isto radi svoje ljepote.Maske u Veneciji igrale su glavnu ulogu u svakodnevnom ivotu, stoga su doneena stroga pravila o njihovom noenju. Prvi zapisi o karnevalu u Veneciji datiraju iz 1286. godine. Na poetku javno noenje maski izvan razdoblja karnevala bilo je zabranjeno, osim iskljuivog prava plemstva koje ih je moglo nositi na privatnim zabavama. Neto kasnije, zakoni su se promijenili. Osim u vrijeme adventa i posta, mase su se mogle nositi javno tijekom cijele godine. To je u prvi plan izbacilo dvije najpoznatije maske BAUTU I VOLTO koje su postale svakodnevni dio odjee plemstva. Bauta je imala crni ogrta s kapuljaom, najee od svile. Ispod pelerine mogla se nazirati bogata odjea nosioca. Na glavi su nosili crni tradicionalni trokutasti eir, prkrasno ureen, a njegova uloga osim dekorativne, bila je da pridrava masku Volto i Bautu na mjestu.Bauta je prekrivala vei dio lica ali onaj koji ju je nosio mogao je slobodno jesti i piti bez skidanja. Ako je ena nosila Volto mogle su se nazirati grudi i jarko crveno obojane bradavice. Moralnost, a kamoli skromnost 1500. godine u Veneciji nije postojala. Bili su moderni duboki dekoltei koji su puno otkrivali, a bili su poznati i ozloglaeni u cijeloj Evropi. Anonimnost je bila osigurana takoto su ljude koji su ih nosili oslovljavali sa gospodin ili gospoa maska. Nosei masku ljudi su mogli initi sva amoralna djela anonimno. Plemii u dugovima iskoritavali su anonimnost maske toliko da je 1702. godine zabranjeno noenje maski u kockarnici. Moretta je maska koju su nosile samo ene. Ona je sluila zavoenju. Mala, tamna i jajolika bila je prekrivena crnim barunom. Muta nijema maska, koja se pridravala zubima ugrizom za gumb i onemoguavala je onog koji ju nosi da govori. Ona je prekrivala oi, nos i usta. Nijemost enske osobe, izloenost grudi prekrivenih prozirnom tkaninom pruala je vrhunsko zadovoljstvo promatru. Ako je odobravala udvaranje, ena je samo trebala skinuti masku. Comedia dell Arte imala je velik utjecaj na ikonografiju karnevala i popularnost maski i kostima koje su nosili glumci. Za razliku od dvorskog kazalita, koje je bilo popularno meu plemstvom i izvoeno samo u palaama i dudevim odajama, Comedia dell Arte odlazila je na turneje sa glumcima meu graanstvo. Na gostovanja su putovali sa cijelokupnom opremom, scenogrfijom, kostimima i maskama. Comedia dell Arte koja jo uvijek plijeni pozornost, stvorila je tipizirane likove, uloge koje se nisu ni do danas u sutini promijenile. Svaki lik imao je svoju tipiziranu, posebno izraenu masku koja je bila sastavni dio cjelokupne produkcije. Na taj nain likovi su bili lako prepoznatljivi, iako su se njihove personalnosti i kostimi

mijenjali. Primjer je Harlekin, jedan od glavnih likova, koji se prvi put pojavio kao siromani nespretni sluga, odjeven u zakrpe, da bi kasnije postao uglaen, otrog jezika, pametan sa kostimom crvenog, plavog i utog romboidnog uzorka.... Ostali likovi u Comedii dell Arte ukljuuju jo siromanih i polupismenih sluga. Pulcinella koji je bio jako popularan meu venecijanskim makarama. Brighella superiorniji, nadmoniji sluga, Pantalone zloesti stari trgovac ija je maska danas najslinija izvornom originalu. Lik Kapetana koji ima ili nema masku, hvali se svojim junakim djelima i hrabrou, ali se ponaa suprotno. Maske u Comediji dell Arte raene su velikim znanjem istrunou. Otkrivale su vei dio glave, da bi se prepoznala gesta, mimika lica interpretatora. Originalne maske raene su od koe, a kako bi maska glumca savreno pristajala, raeni su kalupi prema njezinom ili njegovom licu. Nakon osnovne izrade pristupali su detaljnom ukraavanju. Usavravanjem tehnologije, sa istom su preciznou i umjetnikom kvalitetom radili u tehnici papier machea. Venecijanske maske nosile su se po svuda. Postojala su tako rivalstva meu korisnicima i proizvoaima, tko e nositi, a tko izraditi kvalitetniju masku. Hedonistiko, nemoralno i ekstravagantno ponaanje u Venecijanskoj Republici trajalo je sve do zabrane Napoleona )1797.g. ) koji je zabranio noenje maski javno i privatno. Nakon zabrane mske su polako blijedile iz svijesti itelja Venecije. Skoro dva stoljea kasnije 1980. godine poelo je ponovno roenje u elji da se tradicija i izrada maski obnovi. Otkrivanjem kako ih napraviti otkrivamo i znaaj maski u povijesti. U oivljavanju tradicije svojim velikim ukijeem i radom doprinosi i mladi autor iz Hrvatske, akademski kipar Tihomir Marinkovi. Za vrijeme studija kiparstva na Accademia di belle arti u Veneciji, otkrivajui nove dimenzije grada i kulture, upoznao se sa neizbjenim Venecijanskim karnevalom. Za mladog kipara maske su postale izazov i nadahnue. Izradio je vie autorskih rjeenja. Po njegovim originalnim kalupima i danas se izrauju maske u Veneciji. Njegov rad tako je postao integralni dio osebujne kulture, tradicije koja se nadograuje. Fasciniranost fantastinim, grotesknim likovima rastegnutim izmeu tragedije i komedije, poznati su u radovima starih majstora Breughela i Hieronymusa Boscha. Ekspresionist James Ensor slikao je karnevalske scene, maskirane, ekscentrine ljude, figure pretjeranih gesta. Poznato je da su maske bile velika inspiracija kubistima. Sve se to moe preslikati i na druge grane umjetnosti. Uvijek je postojala i postojat e strast za preobraajem, promjenom identitete, slobodom koju prua taj mraan predmet elja - maska. Povijest karnevala vezana je uz veliku pobjedu Repubblice della Serenissima (Mletake republike) nad Ulricom, patrijarhom Aquileje daleke 1162. godine. Kako bi proslavili pobjedu na Trgu sv. Marka, jedinom otvorenom venecijanskom trgu, organizirani su plesovi, okupljanja i velianstveno slavlje. To je zaetak danas jednog od najpopularnijih karnevala u svijetu. MOST UZDAHA - Most uzdaha je dobio ime u 19. stoljeu po uzdasima zatvorenika koji su, prelazei most do zatvorskih elija u susjednoj zgradi, mogli jo jednom baciti pogled prema slobodi, na prelijepu lagunu i otok sv. Jurja. Iz ovog zatvora je, prema priama iz 19. stoljea, uspio pobjei veliki zavodnik Casanova, nakon 15 mjeseci boravka u zatvoru. Zanimljivo je da ni prije ni poslije njega nikome to nije uspjelo. Jo je zanimljivije da do danas nisu otkrili kako je to izveo. Postoji jo jedna pria vezana za ovaj most, a ona kae da e zaljubljeni par koji gondolom proe ispod mosta zauvijek ostati zajedno.