Didaktika Matijevic Bognar

Zajedniki predmet Didaktika Ladislav Bognar, Milan Matijevi DIDAKTIKA
1. TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA 1.1. TEORIJSKI PRISTUPI1
Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas postoje razliiti, a esto i opreni, didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim polazitima, razvojem znanosti na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja u praksi, ije je uopavanje didaktika. Sociocentriki i pedocentriki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i emancipacijski pristup, sustavni i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno suprotstavljenih didaktikih koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino izvoenje odgojno-obrazovnog procesa. Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i obrazovnog procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa. Oni imaju svoje specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na obrazovanje, ali se provode u sklopu jedinstvenog procesa.
1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE 1.2.1. Definicija didaktike
- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa - ima svoj opi i posebni dio: opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima o-o procesa poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa, sadraji i aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i komunikacija - podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja
1
Ovaj dio sam skratila, tj. prepisala iz saetka u knjizi jer mislim da za ispit nije bitno ii detaljno u te pristupe.
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
Zajedniki predmet Didaktika metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog odgoja i metodiku humanistikog odgoja metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku umjetnikog obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja - pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu problematiku zahvaa mnogo ire i kompleksnije od didaktike - s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i izvaninstitucionalnu pedagogiju institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i domska pedagogija izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena Gdje je u tome mjesto didaktici? - didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog osposobljavanja nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd. - didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna djelatnost kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped. - u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup, obrazlaui i razliite teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki odmak, te nuenje vlastitih rjeenja 1.2.2. Metodika odgoja
- vano je shvaanje pojma odgoja - autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem) metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...
Zajedniki predmet Didaktika 1.2.3. Metodika obrazovanja
- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua - metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja prirodne znanosti, drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi znanstvenog jezika koji se koristi u svim znanostima - metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom - metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih spoznaja, s jedne strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge strane
1.2.4. Odgojno-obrazovni proces
- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja - u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su takoer odgojno-obrazovni proces - nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima), izborna (okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju realizira se iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi sadraj, npr. iz zemljopisa), teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih vjetina ili stjecanju znanja) prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na daljinu - izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske
1.2.5. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa
Zajedniki predmet Didaktika - o-o proces ine ljudi koji su osnovni pokretai, nosioci i ralizatori procesa uenici i roditelji
to su nastavnici,
- o-o proces postoji zbog uenika, bez ijeg aktivnog sudjelovanja u svim etapama i aspektima o-o procesa odgoj i obrazovanje nisu mogui - meutim, ueniku je potrebna i pomo starijih vanu ulogu ima nastavnik kao voditelji
organizator o-o procesa, jer poznaje pedagoiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno ljudsko iskustvo u vjetini odgajanja i obrazovanja, te roditelj, ija je uloga naglaenija to je uenik mlai
2. POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI 2.1. RAZREDNO-SATNI SUSTAV I KOLA BEZ RAZREDA
Poetkom 17. st. pojavljuje se neto vei ineres za kolovanje mladih, jaa i spoznaja o korisnosti obrazovanja. Tomu je pridonio i nagli razvoj manufakturne proizvodnje. Smatra se da su dravice Weimar (1619) i Gotha (1642) prve uvele obvezno kolovanje za svu muku i ensku djecu. U dravici Gotha izraen je jedan od prvih nastavnih planova za obveznu kolu, prema kojem je kolska godina trajala 10 mjeseci, a tjedna satnica nastave od 9 do 12 te od 13 do 16 sati. Uz nastavni plan, nastava se u kolama poinje izvoditi po grupama, to e postupno prerasti u razredno-predmetno-satni sustav koji, uz odreene izmjene, postoji do danas.
2.1.1. Komenskyjev razredno-satni sustav
- konstruiranje toga sustava usko je vezano za ivot i rad velikog ekog pedagoga Jana Amosa Komenskog osnovne ideje raz-pred-satnog sustava iznio je u Velikoj didaktici zauzima se za osnovnu kolu koja traje 6 godina (6-12), a u kojoj se nastava odrava na materinjem jeziku te koja treba biti opeobrazovna i obavezna za djeake i djevojice zagovara kolu s jasno odreenim poetkom, te planom rada za godinu, mjesec, tjedan i svaki dan; za svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se uenici mogli dovesti do cilja nastavu treba prilagoditi dj. prirodi i mogunostima, izbjegavajui pritom svaku prisilu
Zajedniki predmet Didaktika - svojim uenjem o koli, svojim udbenicima, kolskoj godini Komensky je sistematizirao dotadanje spoznaje o koli i nastavi te udario nastavne temelje razredno-predmetnosatnom sustavu - u toku 18. i u prvoj pol. 19. st. njegovo uenje je potisnuto i gotovo sasvim zaboravljeno - poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i poloajem djeteta u nastavi, a dosta je uinjeno na irenju osnovnih kola po tadanjim europskim dravicama - u to doba djeluje i poznati filozof i pedagog J. J. Rousseau on je ponovno aktualizirao
znaenje djeje prirode za odgojno djelovanje; odgajatelj je duan stvarati to povoljnije okolnosti za razvoj djeteta; odgajaju priroda, ljudi i stvari; njegovo pedagoko uenje izraeno u djelu Emil ili o odgoju 2.1.2. Dalton-plan i Winnetka-plan
- kao didaktiki koncepti pokuali su prilagoditi nastavu sposobnostima i interesima svakog djeteta, te da se prevladaju nedostaci raz-pred-satnog sustava - povezuje ih ideja o ekstremnoj individualizaciji procesa uenja u nastavi i briga za neovisno napredovanje svakog djeteta - Dalton-plan kao didaktiki koncept razvila je 1920. godine Helen Parkhurst u Daltonu naputa se frontalna nastava u radu s djecom starijom od 9 godina; uenicima se prua mogunost da biraju jednu od triju razina programa, a svaki uenik radi prema vlastitim mogunostima i tempu; program je podijeljen na mjesene i tjedne radne zadatke; uenici dobivaju pismene naloge s detaljnim uputama za samostalan rad; uionice pretvorene u radne sobe i laboratorije; nema razrednih uitelja, ve rad po sobama nadziru i pomau predmetni nastavnici ako je neki uenik prije kraja mjeseca zavrio svoje zadatke, moe odmah preuzeti nove uenik je u pojedinim predmetima na razini razliitih razreda(kola bez razreda) glavne prednosti: poveana aktivnost uenika, sloboda rada i individualizacija uenja te razvijanje odgovornosti svakog uenika za vlastito napredovanje uoene su i odreene slabosti koje su se posebno manifestirale u zanemarivanju odgojne uloge uenikog kolektiva te individualistikom odgoju koji je rezultat pretjerivanja sa samostalnim uenjem iz knjiga - Winetka-plan nazvan je po gradiu Winetka u SAD-u u kojem je Carleton Washburne utemeljio originalan koncept rada u koli
Zajedniki predmet Didaktika polazi od pretpostavke da rad u koli treba prilagoditi razvitku uenika, omoguujui im da proive deji ivot; svaki uenik treba napredovati svojim tempom te razvijati vlastite sposobnosti i sklonosti, uz minimalan program odreen za svaki razrd za razliku od Dalton-plana, uenici u ovom sustavu rade i kolektivno (3 sata dnevno radi se individualno, a 2 sata kolektivno) na program sljedeeg razreda, u cjelini ili u dijelovima, moe svaki uenik prijei u svako doba kolske godine
2.1.3. Jena-plan
- Peter Petersen (u njemakom gradu Jeni) je uoio nedostatke razredno-satnog i predmetnog sustava i kreirao je ped. koncept kolske organizacije poznat kao Jena-plan uzor za ureenje kolske zajednice je obitelj; u obitelji se dijete udobno osjea i prirodno razvija, pa tako treba urediti i kolu; u kolama se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue; zajednitvo se postie formiranjem grupa djece razliite dobi; svaka grupa ima jednog voditelja; nastoje se zaposliti i roditelji kao pomagai u organizaciji sveanosti, izleta i svih drugih djelatnosti kole i kolske prostorije su ureene po uzoru na obiteljski dom nema klupa poredanih za sjedenje u potiljak, ve su tu brojni stolii, stolovi i leajevi koje djeca rasporeuju prema vlastitoj elji i potrebama stjecanje znanja nije primaran pedagoki cilj, ali se i tome pridaje odreena pozornost znanje se stjee uenjem prema vlastitom interesu i mogunostima; razvija se sposobnost samostalnog uenja i metoda istraivanja velika pozornost se posveuje igri ona je vaan aspekt djejeg ivota jer omoguuje kreativno potvrivanje i druenje; to nije odmor ve prilika da se dijete prepusti vlastitoj fantaziji i kreativnosti napredovnja i aktivnosti djece prate se uz neposredne kontakte roditelja i voditelja djece, te u obliku izvjetaja tako se bez predmetno-satnog i razrednog sustava stvaraju uvjeti za neposredan kontakt djece sa stvarnou te za spontan i prirodan razvoj i uenje
Zajedniki predmet Didaktika 2.1.4. Summerhillski model
- A. S. Neil (1921.) - voen idejom da stvori kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli djeci se nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete da su prihvaena Neil smatra da je dijete po prirodi mudro i realno; ako mu se omogui da bude samostalno, ono e se razviti najvie to moe pohaanje nastave nije obavezno; raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici s djecom od 7 do 9 godina radi jedan uitelj; za stariju djecu nastavu organizira nekoliko uitelja, a svaki uvodi dva predmeta nastava se odrava od 9 do 13 sati; poslijepodne je slobodno, a veernji sati ispunjeni zanimljivim aktivnostima uenje je podreeno igri i slobodnom radu ambicioznija djeca se opredjeljuju za pripremanje prijemnog ispita za koled Summerhillsku kolu, dakle, karakteriziraju sloboda, igra, samoupravljanje, ljubav, prihvaanje, povjerenje i potovanje linosti te koedukacija kola koja to jest i nije objektivizirana kritika svih drugih kola utemeljenih na bubanju iz brojnih knjiga i na tisuama nastavnih sati kojih se uenici ne mogu sjetiti ili ih se nerado sjeaju
2.1.5. kola bez razreda
- bitno obiljeje osnovnih kola u SAD-u je tenja za individualizacijom uenja u koli - zagovornici tog pedagokog koncepta nude model kole bez razreda - pretee kole bez razreda su Dalton- i Winetka-plan, te Pueblo-plan iz 1894. koji se smatra prvim sustavom individualizacije kolske nastave grupe uenika vodi jedan uitelj, ali uenici jedne grupe prouavaju razliite stupnjeve o-o programa kada dou u kolu, ako su savladali 80-85% odreene cjeline, uenici mogu poeti s drugim dijelom programa
Zajedniki predmet Didaktika razredi postoje samo kao orijentacija, a ne kao neto to strogo odreuje uenikovo napredovanje uenik prouava dijelove programa koje omoguuju njegova predznanja, odnosno opi razvoj, a ne kronoloka dob uionice i kabineti prilagoeni su samostalnom radu, istraivanju i analiziranju uitelj osigurava planove i programe pojedinim uenicima, stvara uvjete za rad, osigurava potrebna nastavna sredstva, potie uenike... 2.2. PREDMETNO-SATNI SUSTAV I SKUPNA NASTAVA
- predmetno-satni sustav je doivio niz promjena vezanih za unutarnju strukturu, te za nain izbora i rasporeda sadraja uenja - najsnaniji peat na unutarnju strukturu nastavnog sata ostavili su svakako J. F. Herbart i njegov sljedbenik T. Ziller
2.2.1. Herbartizam i nastavni sat
- Herbartova didaktika, oznaena kao intelektualistika, potisnula je s pedagoke scene ideje Rousseaua i Pestalozzija sredinje mjesto zauzima teorija nastave koja poiva na tzv. formalnim stupnjevima nastavni proces artikulirao na 4 stupnja: 1. jasnoa (upoznavanje pojedinanoga zornou) 2. asocijacija (novonaueni sadraji udruuju se sa starima) 3. sustav (povezivanje pojedinih spoznaja u cjelinu) 4. metoda (uvjebavanje i praktina primjena) - Ziller ralanjuje nastavu na najmanje metodike jedinice koje ispunjavaju nastavni sat, a svaka metodska jedinica obrauje se u 5 formalnih stupnjeva: 1. analiza (priprema za uenje) 2. sinteza (povezivanje novog i starog) 3. asocijacija (novo se usporeuje sa starim, uz isticanje zajednikog) 4. sustav (omoguava daljnje objanjenje pojmova) 5. metoda (primjena novog u rjeavanju konkretnih zadataka)
Zajedniki predmet Didaktika 2.2.2. Didaktiki koncepti koncentracije nastave
nastojanja za koncentracijom sadraja uenja u neke logine cjeline - naziv koncentracija nastave potjee od Zillera koji je njime elio oznaiti sva nastojanja za prevladavanjem postojee ekscentrinosti u nastavi - sistematizirajui pokuaje za koncentraciju nastave, P. imlea navodi 13 razliitih rjeenja: 1. stvarna koncentracija uspostavljanje stvarnih veza izmeu razliitih predmeta 2. personalna konc. sustav rada razrednih uitelja koji imaju uvid u sadraje svih predmeta i koji mogu svakodnevno koordinirati i korelirati sadraje tih predmeta 3. idejna konc.- nastojanje oko neke glavne ideje vodilje koncentriraju svi nast. Sadraji i sve aktivnosti i koreliraju s njome 4. psiholoka konc. eli pobuditi sve interese i pokrenuti svu psihiku aktivnost uenika, kako bi meusobno povezivanje sadraja dovelo do jedinstva svijesti uenika 5. etika konc. nastojanje da se svi predmeti usmjere prema jedinstvu moralno-etikog htijenja i djelovanja 6. subjektivna konc. vodi jedinstvu uenikove svijesti, sjedinjavanju steenih spoznaja u svijesti subjekata (uenika) 7. objektivna konc. koncentracija sadraja u nastavnim programima i udbenicima 8. hegemonijska ili tiranska konc. koncentracija kod koje odreeni predmet toliko dominira nad svim ostalim predmetima da mu se svi ostali podinjavaju 9. sukcesivna konc. oznaava takvu koncentraciju u nastavi kod koje se u vodstvu naizmjenino mijenjaju razliiti predmeti, te tako jedan predmet za drugim zauzima centralni poloaj u nastavi 10. enciklopedijska konc. trai spajanje sadraja unutar jednog predmeta, ali i spajanje srodnih dijelova razliitih predmeta 11. kirurka ili subtrahirajua konc. ide za tim da se odbace svi dijeovi programa raznih predmeta koji se niim ne mogu povezati 12. metodika konc. koncentracija koju predmetni nastavnici istog razreda provode tako da se na sjednici razrednog vijea stalno i esto dogovaraju o nainu povezivanja sadraja razliitih predmeta, kao i o oblicima rada i o metodskim postupcima 13. konfuzna korelacija. neuspjeli pokuaji da se pri obradi neke nastavne sekvence iz jednog predmeta uz to poveu svi ostali predmeti
Zajedniki predmet Didaktika - u nastojanju da se postigne stvarna koncentracija, danas pribjegavamo personalnoj i idejnoj koncentraciji, subjektivnoj i objektivnoj te enciklopedijskoj i metodikoj koncentraciji 2.2.3. Didaktiki koncepti skupne nastave
- prikazani didaktiki koncepti koncentracije nastave pretee su skupne nastave - psihologizam i pedocentrizam, kao teorijski koncepti i shvaanja u prihologiji i pedagogiji, svakako su pridonijeli pojavi skupne nastave zagovara se naputanje znanstvenog rasporeivanja sadraja u predmete prednost se daje takvom rasporedu nastavnih sadraja da se potuje psiha djeteta - E. Key, jedna od pobornica pedocentrizma, zahtijeva da tradicionalna forma odgoja zamijeni prirodni odgoj koji dijete preputa njegovom slobodnom razvoju njena knjiga Stoljee djeteta naznaila ped. orijentaciju na dijete - utjecaj: Haeckelov biogenetski zakon predmetni sustav nastave ne odgovara prirodi djeteta Berthold Otto jedan od prvih zagovornika i utemeljitelja skupne nastave
(Gesamtunterricht) slobodan skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima
2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE
- u proteklim stoljeima su se iskuavali razliiti sustavi s obzirom na broj uenika koji su istovremeno pouavani (npr. Komensky je smatrao da jedan uitelj treba pouavati istodobno 100 i vie uenika...)
2.3.1. Bell-Lancasterov sustav
- otprilike istodobno na dva kraja svijeta A. Bell u Indiji i J. Lancaster u Engleskoj ponudili uiteljima novi didaktiki sustav koji je ubrzo prihvaen Bell tzv. monitorni sustav, tj. meusobno pouavanje uenika u sklopu kolske nastave (uitelj pouava najbolje, a onda oni pouavaju slabije uenike) Lancaster sustav uzajamnog pomaganja uenicima u kolama za siromanu djecu; ubrzo prihvatilo stotinjak kola u Engleskoj - nisu radili zajedno, ali se sustav spominje kao Bell-Lancasterov
10
Zajedniki predmet Didaktika 2.3.2. Slobodni rad po grupama R. Cousineta
- i Roger Cousinet traio je u grupnom radu djece nain prevladavanja nedostataka razrednopredmetno-satnog sustava polazi od psiholokih spoznaja o promjenama u razvoju djece od 9. do 12. godine ivota do tada je dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe smatrao da je to tetno zanemariti pri modeliranju nastavnog procesa, odnosno ukupnog kolskog ivota cjelokupan kolski rad djece od 9 i vie godina orijentiran je na slobodni grupni rad (najpogodnije su grupe od 25-30 uenika) 2 osnovna principa: slobodno grupiranje djece u grupe i slobodan izbor sadraja grupnog rada uitelj priprema materijal i omoguava uvjete rada ne postoji obvezan nastavni plan i program
2.3.3. Individualizirana nastava R. Dottrensa
- Robert Dottrens, vicarski pedagog model nastave koji karakterizira naglaena briga za napredovanjem svakog pojedinog uenika individualizirana nastava uz pomo nastavnih listia oslanja se na 2 bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi uenika omoguiti svakom ueniku da radi onako kako njemu odgovara to je sredstvo za osiguranje djetetovog normalnog ivota konani cilj nije samo stjecanje znanja, ve i stvaranje mogunosti i buenje elje da se nastavi obogaivanje vlastite kulture - svaki nastavnik prema vlastitoj zamisli organizira rad s nastavnim listiima - individualizacija se obino odvija nakon frontalne (kolektivne) nastave
11
Zajedniki predmet Didaktika 2.4. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI
- stara kola (herbartovska)
naglaena orijentacija prema intelektualnom razvoju
(intelektualizam) te naglaeno isticanje materijalnih zadataka nastave (didaktiki materijalizam) dominiraju represivne metode i zanemaruje prirodan razvoj djeteta - kao kritika javlja se sredinom 19. st. pokret za umjetniki odgoj, nova kola, obiljeena raznovrsnim aktivnostima uenika (aktivna, radna kola)
2.4.1. Pokret za umjetniki odgoj
- prve ideje od J. Ruskina iz Engleske, procvat doivio u Njemakoj uz angairanje A. Lichtwarrka i F. Avenariusa - ostavili odreene peate na unutarnju organizaciju i koncepciju kole umjetniki odgoj dobio tretman posebnog podruja u stvaralatvu, a dolo se i do objanjenja potreba i mogunosti djejeg umjetnikog stvaralatva
2.4.2. Pokret radne kole
takoer kao rezultat trai organizacijsko rjeenje za prevladavanje slabosti stare kole - G. Kerschensteiner - H. Gaudig manualni rad temelj svakog valjanog obrazovanja
zagovarao koncept radne kole slobodne duhovne djelatnosti kola koja
se ne oslanja samo na fiziki rad, ve se treba orijentirati na samostalan rad uenika ime god se oni bavili - kasnije radna kola poprimila razliita organizacijska rjeenja (koncept jedinstvenog rada
kole u bivem Sovjetskom savezu, sustav rada M. Montessori, Deweyjev pedagoki instrumentalizam i pragmatizam u Americi...)
2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE 2.5.1. Projekt-metoda
- John Dewey, SAD
12
Zajedniki predmet Didaktika osnovne djeje interese i potrebe ne moe zadovoljiti kola u kojoj su u prvom planu nastavni predmeti i rad grupe, a ne uenik (pojedinac) - dalje razvio W. H. Kilpatrick izloio koncept nastavnog rada po projektima 4 vrste projekata: projekti oblikovanja, prjekti estetskog doivljavanja, projekti rjeavanja problema, projekti uvjebavanja vjetina uenici prema interesima rade na odreenom projektu u grupi taj rad ima ove osnovne faze:1. zajedniko postavljanje problema 2. iznoenje pretpostavki za rjeavanje problema 3. izrada plana za rjeavanje problema 4. izvoenje rada prema definiranom planu 5. izvoenje zakljuka 6. primjena zakljuka u praktinom ivotu - pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svakog uenika te njegovoj socijalizaciji
2.5.2. Montessori-sustav
- pedagogija M. Montessori temelji se na znanstv. promatranju spontanog uenja djece, poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na potivanju djetetove osobnosti i individualnosti temeljno naelo je pomoi dijetetu u svim razdobljima, od roenja nadalje, u tjelesnom, umnom i duevnom odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i samostalnog ovjeka slobodni rad temelj je Montessori pedagogije nema znaajnog poetka nastave nego djeca ulaze u razred kad je predvien poetak nastave i poinju s radom prema vlastitom izboru (to moe biti itanje knjige, rjeavanje matematikih zadataka ali i zalijevanje cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike) za djecu vano opaanje stvari preko osjetila 2.5.3. Waldorfska kola2
2.5.4. Manheimski sustav
Proslijedila sam svoju knjigu dalje pa nisam stigla napisati, ali smo radili to prole godine, a i moete nai na Internetu
13
Zajedniki predmet Didaktika - 1900. J. A. Sickinger - prvi pokuaji da se u razredno-satnom sustavu potuju individualne razlike meu uenicima - uenike podijelio na paralelna odjeljenja, formirana prema sposobnostima i predznanju, odnosno darovitosti elio omoguiti nastavniku da osigura optimalno napredovanje svakog djeteta 4 odjeljenja jednog razreda - djeca s normalnim sposobnostima i predznanjem - djeca s normalnim sposobnostima, ali zaostala zbog razliitih razloga - djeca smanjenih intelektualnih sposobnosti - darovita djeca - danas se vie argumenata navodi u prilog integracije djece razliitih sposobnosti i predznanja u zajednika, heterogena odjeljenja, uz traenje raznovrsnih organizacijskih rjeenja za uzimanje u obzir razliitih edukacijskih potreba djece
2.5.5. Freinetov pokret
- Clestin Freinet tragao za naelima rada u kojima e uenici biti aktivniji od uitelja organizacijska rjeenja: polazi se od uenike slobode i prava na izraavanje vlastitog miljenja slubeni udbenici se ne koriste uenici stjeu znanja iz primarnih izvora ili istraujui u prirodi ...
bitno izmijenjene metode rada cijeli sustav rada karakterizira naglaena samostalnost uenika, ueniko literarno stvaralatvo, povezivanje kolske i ivotne sredine, te kolska samouprava
2.5.6. Kompleksna nastava i laboratorijsko-brigadni sustav
- Pavel Petrovi Blonski i Nadeda Konstantinova - Blonski Radna kola izloen koncept kole iji je temelj odbacivanje razredno-predmetnosatnog sustava, a zagovaranje koncepta kompleksne nastave
14
Zajedniki predmet Didaktika polazi od zaokruene prirodne cjeline i kolektivnog rada djece u prvom planu 3 kompleksa: priroda kao izvor sirovina, rad ovjeka u prirodi, drutveni odnosi na temelju kolektivnog rada djeca umjesto predmeta trebaju prouavati ivot za razredna odjeljenja trebalo je nai odgovarajuu zamjenu stvoren je laboratorijskobrigadni sustav u kojem dominira kolektivni rad jdece i okupljanje u brigade ili grupe
METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE didaktika je samostalna znanstvena disciplina koja mora razvijati i svoju posebnu metodologiju metodologija didaktike omoguuje znanstveno objanjavanje pojava na temelju prikupljenih spoznaja, njihovo reguliranje i predvianje razvoja cilj didaktike je otkriti nepoznate injenice, veze i odnose meu pojavama te otkriti promjene i tendencije unutar o-o procesa znanstvena otkria u didaktici dobivaju loginu formu u obliku pojmova, zakona, teorija i sustava, hipoteza ZAKONI = pokazuju povezanost izvjesnih varijabli, to su stavovi kojima se tvrdi neka relativno opa, stalna i nuna veza izmeu pojava u stvarnosti (POTREBNA EMPIRIJSKA UTEMELJENOST) u drutvenim znanostima je teko neto proglasiti
zakonom pa ee upotrebljavamo termin funkcionalna veza/zavisnost HIPOTEZE I TEORIJE = djelomino zasnovane na injenicama, velik dio njihove istinitosti je u zakljuivanju po vjerojatnoi, samo djelomino su zasnovane na injenicama teko odrediti granicu izmeu pojmova; teorije imaju vru vezu s
iskustvenim podacima, a hipoteze su vie pretpostavke osim toga, imamo jo i znanstvena objanjenja, definicije, klasifikacije, stavove, teoreme, principe i pravila
ZNANSTVENE METODE I METODOLOKI PRISTUPI METODA = nain organizacije istraivanja nekog problema globalni metodoloki pristupi u prouavanju didaktikih pojava mogu biti:
1. deskriptivna metoda = to, kada? i kako? e se opisivati, i
15
Zajedniki predmet Didaktika kauzalna metoda = omoguuje istraivanje uzrono-posljedine povezanosti, traei time odgovor na pitanje zato? kod kauzalne metode razlikujemo: eksperimentalna istraivanja, neeksperimentalna
istraivanja i ex-post-facto istraivanja (negdje izmeu eksp. i neeksp. istraivanja)
2. povijesni pristup = istraivanje povijesnih injenica i geneze didaktikih teorija i nastavnih modela, te komparativni pristup = spoznajni postupak koji se oslanja na analizu i sintezu, a
omoguuje
i konstatiranje slinosti i razlika te veza i odnosa meu usporeivanim
pojavama (programi, obrazovne politike i slino)
METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA razlikuju se u razliitim metodologijama, ovdje se objanjavaju sljedee: sustavno promatranje: prednost je jednostavnost; nedostaci se odnose na objektivnost i neslaganje promatraa iste pojave karakteristike: planiranost predmeta opaanja i naina registriranja opaenih injenica, iscrpno opisivanje vanih pojedinosti promatra moe djelovati kao parazitarni faktor promatrani subjekti ne bi trebali u odreenim sluajevima vidjeti promatraa; promatra moe i sam sudjelovati kao lan promatrane grupe samopromatranje je korisno u prikupljanju podataka o organizaciji nastave subjekti izvjetavaju o svojim doivljajima na temelju pamenja; ti podaci obino slue kao dopuna nekim drugim podacima podaci se unose u dnevnik promatranja ili dosje intervjuiranje: esta metoda, takoer dopuna ostalim podacima priroda pitanja, trajanje intervjua i uvjeti za intervjuiranje ovise o karakteristikama subjekata koje treba intervjuirati mnoge prednosti, ali trai dosta vremena i javljaju se problemi s obradom podataka anketiranje: koristi se kao dopuna intervjuu
16
Zajedniki predmet Didaktika trai se miljenje o neemu koristi se pismeni upitnik; to je jednostavna i efikasna metoda, ali su mogue brojne devijacije
problemi u vezi sastavljanja pisanja, izborom naina odgovaranja, duljinom anketnog lista te anonimnou
pitanja otvorenog (teko ih je interpretirati) i zatvorenog tipa (teko predvidjeti toliko odgovora koji bi zatvorili sve ispitanike)
testiranje ankete = sondana primjena moe biti individualno i grupno, ne bi trebalo trajati due od 30 minuta, najee je anonimno
testiranje: ocjenjuje se uspjeh u rjeavanju postavljenih zadataka to je metoda prikupljanja podataka i oslanja se na standardizirane instrumente (testove) koji imaju odreene mjerne karakteristike (valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, badarenost)
sve karakteristike su bitne, ali je vano naglasiti badarenost zbog svoenja na jedinstvenu mjernu ljestvicu
izrada testova je sloena pa se nastavnici rijetko odluuju na to u o-o praksi najee se koriste testovi sposobnosti, linosti i znanja; u didaktikim istraivanjima se koriste i gotovi badareni testovi
zadaci objektivnog tipa konstruiraju se tako da pokriju sve vanije dijelove neke cjeline; to su zadaci prepoznavanja, zadaci reprodukcije, rjeavanje problema, zadaci esejskog tipa (problemi kod esejskih zadataka su tekoe u ocjenjivanju i subjektivnosti, a prednost je ta to se uenik moe izraziti onako kako eli)
skale procjene: metoda pismenog prikupljanja podataka koja se od ankete razlikuje formom pitanja i prirodom traenog odgovora; ispituju se miljenja i stavovi ispitanika
razlikuje se formulacijom pitanja, a nazivaju se prema znanstvenicima koji su ih prvi primjenjivali ( Likertova, Guttmanova, )
skale mogu biti grafike, numerike i kombinirane sociometrija = postupak ispitivanja prihvaenosti ili odbijanja izmeu lanova nekog kolskog kolektiva
17
Zajedniki predmet Didaktika sociogram kao slika interpersonalnih odnosa u kolektivu uenika je vaan za pedagoko djelovanje
sociometrijski postupak moe posluiti i u didaktikim istraivanjima koja kao predmet prouavanja imaju i mikrosocioloki status uenika pod utjecajem raznih didaktikih strategija
studij sluaja: metoda prikupljanja podataka za koju se vezuju kvalitativna analiza i metode kvalitativne metodologije
pogodna za prouavanje djece sa specifinostima u razvoju, bile tio potekoe ili nadarenost, za prouavanje eksperimentalnih ili alternativnih kola,
potrebno definirati predmet, ciljeve te nacrt istraivanja mali uzorci, ali ne uvijek ovisi o prirodi predmet ai cilju istraivanja
uz studij sluaja koriste se prednosti i nekih drugih metoda prikupljanja podataka analize sadraja: u didaktikim istraivanjima esto susreemo potrebu za analiziranjem zadaa, udbenika, dnevnika, priprema,
takve analize susreemo u povijesnim i komparativnim istraivanjima te u istraivanjima aktualnih problema nastavne prakse
sadraj se treba analizirati kvalitativni i kvantitativno u skladu s opom tenjom za kvantificiranjem podataka
sadraju su aroliki; osim pisanog, danas se analiziraju verbalni, slikovni, filmski i svi ostali sadraji
vano je to e se analizirati i vrijeme koje e biti osnova za uzorak pri definiranju uzroka treba odrediti jedinicu analize Mui naglaava da je bitno osigurati meusobno dopunjavanje kvalitativne (pronalazimo opi i osnovni smisao poruke koju neki dokument sadrava) i kvantitativne analize ( pronalaenje elemenata koji su mogu brojiti da bismo na taj nain dali uvjerljiviji dokaz o onom opem smislu poruke nekog dokumenta koji se naslutio u kvalitativnoj analizi) kvantitativna analiza je daljnji stupanj verifikacije hipoteze za koju
kvalitativna analiza jo ne daje dovoljno pouzdanog dokaza
18
Zajedniki predmet Didaktika METODE ANALIZE PODATAKA kvalitativna analiza to?
u drutvenim znanostima se neke stvari ne mogu numeriki/kvantitativno izraziti pa zato koristimo neke druge provjerene metode za analizu, a takva je i ova
pojam kvalitativne metodologije se vee uz sudjelujue promatranje i akcijska istraivanja
omoguuje nam da utvrdimo to i kako, odnosno to se dogaalo i kako te to karakterizira dogaaj koji je predmet istraivanja
sluimo se komparacijom i diferencijacijom razliitih svojstava predmeta ili pojava, a njeni rezultati su deskripcija, klasifikacija i definicija tih objekata analize
u didaktikim istraivanjima se moe primijeniti u istraivanju umjetnikog stvaralatva mladih, za prouavanje sluajeva djece sa specifinim edukativnim potrebama i svim drugim problemima koje treba opisati, objasniti, klasificirati i definirati
kvantitativna analiza
koliko?
prikupljene podatke nastojim pretvoriti u podatke koji se mogu brojiti i usporeivati vee se uz sustavno promatranje, testiranje, skale sudova prouavanje dokumentacije,
radi se o utvrivanju uestalosti nekog obiljeja na odreenoj populaciji ili uzorku; kada utvrdimo frekvenciju promatrane pojave moe nas zanimati kakav je prosjek postignutih rezultata, koji se rezultat najee pojavljuje ili koji je rezultat na sredini kontinuuma postignutih rezultata
moemo raunati srednje vrijednosti, mjere disperzije, koeficijente korelacije i testove hipoteza o razlikama meu aritmetikim sredinama ili razlikama proporcija
raun korelacije omoguuje i provoenje sloenijih oblika kvantitativne analize poznate kao FAKTORSKA ANALIZA = cilj je utvrditi manji broj meusobno nepovezanih latentnih varijabli (faktori koje utvrujemo u postupku faktorske analize meusobnih odnosa manifestnih varijabli) koje mogu objasniti meusobne odnose manifestnih (varijable koje promatramo)
drutvene
pojave je teko podvrgnuti statistikom prikazivanju
zamjerka
kvantitativnoj analizi kauzalna analiza zato?
omoguuje istraivanje uzrono-posljedinih veza
19
Zajedniki predmet Didaktika u didaktici je vano razumjeti i objasniti pojave kako bi se mogle kontrolirati i predviati; zato je potrebno utvrditi kauzalne veze
VRSTE ISTRAIVANJA razliiti su kriteriji za njihovu podjelu kriterij otkrivanja ili ne nekih osnovnih zakonitosti: 1. fundamentalna istraivanja otkrivaju nove zakonitosti u pedagokom pojavama 2. operativna istraivanja polazei od otkrivenih zakonitosti, usavravaju se postupci djelovanja spominju se jo i razvojna istraivanja koja slue stvaranju i provjeravanju novih proizvoda, te akcijska istraivanja kriterij vremena: povijesna i futuroloka istraivanja s obzirom na koje vrijeme su usmjerena longitudinalna ( u nekom razdoblju, od do) i transverzalna istraivanja (odnose se na pojavu u danom trenutku) - s obzirom na to koji vremenski period obuhvaaju kriterij dominiranja teorijske analize ili prouavanje konkretne prakse: teorijska i empirijska istraivanja empirijska se dijele na eksperimentalna i neeksperimenatalna istraivanja
- veina studije sadrava uglavnom sve istraivake aspekte povijesni, komparativni, teorijski i empirijski - akcijska istraivanja odnose se na istraivanja mijenjanja nastavne prakse; tu veliku ulogu imaju nastavnici koji su kreatori i realizatori te prakse; njima se najee osporava to pravo i mogunost; postavlja se pitanje tko je onda kompetentan za uvoenje inovacija u ped. praksu i njihovu evaluaciju vrijedni rezultati se postiu kada surauju strunjaci za
metodologiju istraivanja i strunjaci za pedagoko djelovanje u praksi; akcijsko istraivanje je istraivanje u hodu; dio didaktikih istraivanja treba utemeljiti kao akcijska istraivanja
MIKROISTRAIVANJA U DIDAKTICI svaki nastavnik moe i treba sustavno promatrati subjekte s kojima radi te voditi dnevnik zapaanja
20
Zajedniki predmet Didaktika neke akcije uitelji mogu posve sami osmisliti i provoditi, ali se postavlja pitanje objektivnosti
pokazalo se korisno da svi uitelji na poetku kolske godine najave neki pedagokodidaktiki problem koji e u toj godini intenzivnije prouavati
ANTROPOLOKO-PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE ODGOJA I OBRAZOVANJA TO JE OVJEK? oprena su shvaanja o tome to je ovjek; ta shvaanja bitno utjeu i na didaktike koncepcije neke teorije su shvaale ovjeka kao greno bie, neke polaze od toga da ovjek nije ni dobar ni zao, ali da uenjem moe postati i jedno i drugo najvie se objanjava humanistiko shvaanje ovjeka koje polazi od toga da je ovjek aktivno i stvaralako bie koje nastoji vlastitom aktivnou i uz pomo drugih ljudi u to veoj mjeri ostvariti svoje potencijale ako mu to uspije, ovjek postaje konstruktivan,
a ako mu samoostvarenje ne poe za rukom, on postaje destruktivan
FROMMOVA TEORIJA: ovjek se razvija ako se kree u smjeru progresije i rasta karakteriziraju ga ljubav
prema ivotu, drugim ljudima, prirodi te neovisnost i sloboda; ako se kree u smjeru regresije i propadanja, ovjek postaje zao ovisnost o drugim osobama ljubav prema smrti, samome sebi i
GLOSSEROVO SHVAANJE RAZVOJA USPJENOG I NEUSPJENOG IDENTITETA OVJEKA: mogue stupnjeve ljudskog samoostvarenja prikazuje pomou 5 ljudskih figura razliite veliine prvo je osoba koja je posve realizirala svoje mogunosti (uspjena, odgovorna, samopouzdana, ), zatim osoba koja je osigurala materijalne uvijete ivota, ali ne i svoje ljuske potencijale (oni su samo djelomino razvijeni), zatim slijedi osoba koja lako odustaje od svojih nastojanja, osoba kod koje se razvijaju neurotski i psihopatski poremeaji te osoba koja svoj neuspjeh kompenzira razliitim ovisnostima
21
Zajedniki predmet Didaktika Glosser smatra da ovjek sam bira svoje ponaanja i da o njemu ovisi hoe li biti uspjean ili neuspjean
Ponaanje uvjetuju osnovne potrebe za pripadanjem, ljubavlju, suradnjom, moi, natjecanjem, uvaavanjem, kreativnou i zabavom, slobodom
RAZVOJ LJUDSKE JEDINKE: doivotan proces; ide preko zadovoljavanja osnovnih potreba, a one se mogu zadovoljiti smo u odnosu s drugim ljudima Erikson osam stadija koji predstavljaju krize koje mogu biti rijeene pozitivno i negativno pozitivno rjeavanje vodi do razvoja vrlina kao to su nada, volja,
svrhovitost, kompetentnost, vjernost, ljubav, briga i mudrost; negativno rijeena kriza vodi neurotskim pojavama i patolokim deformacijama linosti u tom razvoju jako je vaan odnos s drugim ljudima; jedna od osnovnih potreba su i odgoj i obrazovanje to je takoer meuljudski odnos koji je poticajan i produktivan
ako omoguava mladom ovjeku da razvije svoje potencijale, uspjeno prebrodi krize te ako je u skladu sa zakonitostima ljudske prirode; ako nije u skladu s ljudskom prirodom o i o se pretvaraju u oblik nasilja
OSNOVNE LJUDSKE POTREBE: mogu se svrstati u tri grupe:
1. BIOLOKE POTREBE - one bez kojih nije mogu ivot: hrana, voda, odjea, kretanje, aktivnosti, san, odmor + sigurnost - prema Maslowu, one spadaju u tzv. motive nedostatka; zadovoljavanje tih potreba ima prioritet pred svima ostalim, a njihovo spreavanje ini da se potrebe vie razine i ne pojavljuju - tek kad zadovolje bioloke potrebe, postaju aktualne vie koje Maslow naziva motivima rasta 2. SOCIJALNE POTREBE - vana je vezanost uz roditelje, uu rodbinu, vrnjake, prijatelje; kod odraslih su to brani drug, vlastita obitelj te ui krug prijatelja
22
Zajedniki predmet Didaktika - velik je rizik u razvoju linosti djece kod kojih ne postoje navedene osobe; u tim odnosima javlja e topao emocionalan odnos koji nazivamo ljubav - osoba koja nije doivjela ljubav, ne moe voljeti, a time je ugroen njezin normalni razvoj - socijalna potreba je i potreba za samopotovanjem i potovanjem od drugih ljudi; da bi ovjek normalno funkcionirao i kretao se u smjeru razvoja, on mora imati pozitivnu sliku o sebi
3. SAMOAKTUALIZIRAJUE POTREBE - javljaju se tek kad su prethodne 2 zadovoljene - to je tenja ovjek ada ostvari sve svoje ljudske mogunosti, a one su vrlo razliite, jer je svaki ovjek posebna i neponovljiva jedinka - u suvremenom drutvu do toga stiu samo pojedinci, ali ni oni nikad svoju aktualizaciju ne postiu do kraja jer je to trajno traenje samoga sebe - koliko ovjek uspije ostvariti tog potencijalnog ovjeka u sebi, toliko je on dobra, konstruktivna i ivotu okrenuta osoba - u funkciji samoaktualizacije je i obrazovanje, jer ono razvija potencijale oje ovjek ima u sebi; to se odnosi samo na obrazovanje koje je okrenuto ljudskim interesima, potrebama i razvoju autonomne linosti suvremeno obrazovanje nije na toj razini pa vie slui
guenju kreativnosti i onemoguavaju ovjekove samoaktualizacije - Maslow smatra da se odgoj jo shvaa kao razvijanje konica i nadzora na naim unutarnjim impulsima, a zapravo bi se trebalo raditi na osloboenju od tih konica, jer ljudskim impulsima treba vjerovati i omoguiti im da dou do punog izraaja
SPOZNAJNI, DOIVLJAJNI I PSIHOMOTORNI INTERESI ovjek razmilja, osjea i djeluje izdvajati pojedini kao vaniji SPOZNAJA: 2 vanije teorije: 1. teorija odraza Pavlova u kojoj se uenik shvaao kao pasivno i reaktivno bie koje se u o-o procesu oblikuje i izgrauje prema potrebama drutva (uenje se zasniva na promatranju inzistiranje na frontalnoj i demonstracijskoj nastavi) sva tri aspekta se nikad ne smiju razdvajati i
23
Zajedniki predmet Didaktika 2. na teoriju odraza su se dobro nastavljala bihevioristika uenja koja su proces uenja promatrala kao stimulans i reakciju popraenu pozitivnim i negativnim potkrepljenjem; smatraju da uenje treba proi tri faze: kontakt uenika s novim znanjem, aktivnost uenika na sadrajima koje treba nauiti, pozitivni ili negativno potkrepljenje ili povratna informacija
praktina djelatnost ovjeka uvijek je misaona djelatnost; spoznaja je uvijek rezultat vlastitog misaonog angairanja ovjeka, jedinstvo teorijskog i praktinog; ljudska spoznaja ima drutveni karakter i karakterizira je prihvaenje intelektualne batine ovjeanstva, ali i njezino preispitivanje s druge strane
proces spoznaje prema Mikecinu: uoavanje dileme i postavljanje pitanja (koriste se prethodna znanja, promatranje stvarnosti), o problemu se razmilja i pokuava nai rjeenje u mislima, moe se pomiriti s prvim odgovorom koji smisli, ali ako to za ovjeka ima vee znaenje, onda e on svoju hipotezu pokuati provjeriti ako pretpostavka
nije izdrala argumente stvarnosti, onda je misaonim putem potrebno traiti drugo rjeenje; ako je izdrala, onda je ovjek doao do nove spoznaje to je popraeno burnim emocijama tradicionalni pristup odgoja i obrazovanja razlikuje uenje i spoznaju; uenje se vee za pamenje, a spoznaja za miljenje takva razlikovanja nisu prihvatljiva ako se uenje
organizira po pravilima spoznajnog procesa (treba biti zasnovano na pitanjima uenika, njihovoj aktivnosti u rjeavanju problema, povezanosti sa svakodnevnim ivotom djece, ); mehaniko uenje razvija trajnu averziju uenika prema uenju uenje otkrivanjem je osnovni nain naeg intelektualnog osvajanja stvarnosti; vano je i pouavanje, jer dijete primjerice ne moe sva potrebna znanja stei vlastitim otkrivanjem (pouavanje takoer mora bitu u skladu s etapama procesa spoznaje); mora biti pokrenut proces miljenja u glavama uenika jer bez toga nema spoznaje uenje e uvijek biti neuspjeno ako dijete nije zrelo za neke misaone operacije te nedovoljno uspjeno ako je prolo optimalno vrijeme za odreenu vrstu uenja intelektualni razvoj Piaget i njegovi suradnici stadiji intelektualnog razvoja:
senzomotorni period do 18 mjeseci, predoperacioni period od 2 do 7 godina, period konkretnih operacija od 7 do 11 godina, period formalnih operacija od 11 do 12 godina taj razvoj je jako individualan i ne moe se ubrzati; pojedinac ne moe ovladati misaonim operacijama vieg stupnja dok ne svlada one nieg dovodi se u pitanje
24
Zajedniki predmet Didaktika kolski sustav koji je prilagoen srednjima, pa postaje konica za nadarene i muenje za sporije; stvaraju se pojmovi dobar i lo, uvodi se pojam talentiranosti potrebno
shvatiti da sva djeca mogu uiti, ali da to rade svojim tempom, a zadatak kole je da im to omogui DOIVLJAJ: mnogo slabije prouen, jer je naa kultura uspostavila tiraniju razuma nad osjetilnou u kojem je kategorija korisnosti jedna vrijednost to se reflektira i u o-o procesu; u didaktici se zakoni izvode iz spoznajnog procesa, a zatim se u njih pokuavaju ugurati sadraji i aktivnosti koji su preteno doivljajnog karaktera ljudska osjeajnost podrazumijeva sve osjete i osjeajnu stranu linosti osobe Zazzo i suradnici: ovjekova osjeajnost se razvija u odnosu s drugim ljudima i rezultat je afektivne vezanosti, posebno u ranom djetinjstvu iz prvobitnog uzbuenja kod djeteta se u prve dvije godine ivota postupno diferenciraju ugoda i neugoda te sve ostale primarne emocije; Fromm smatra da emocionalni razvoj ne zavrava tim emocijama, ve da im treba dodati tzv. humana iskustva kao to su njenost, suosjeanje, ljubav, interes, odgovornost, identitet, integritet, sloboda, hrabrost, transcendencija, doivljajni proces poinje primanjem osjetima ili usmenim ili pismenim govorom; to mogu biti pojave, dogaaji stanja u neposrednoj stvarnosti ili odnosi s ljudima koje svakodnevno doivljavamo, ali umjetnika djela koja su proizvodi ljudskog duha upueni doivljajnoj prirodi ovjeka doivljaj je uvijek individualno obojen, a kad je rije o pedagokom aspektu tog fenomena, to znai da dijete ima pravo na osobni, subjektivni doivljaj pedagoko pitanje je kako kod djece razviti senzibilitet; ljudska se osjeajnost razvija u odnosu s drugim ljudima, tko nije primao, ne moe ni davati; u sam proces doivljavanja najbolje je ne mijeati se jer je to duboko individualna stvar doivljaj svoj najpotpuniji izraz nalazi u pokretu, jer njime emocionalni naboj dobiva najveu mogunost pranjenja izraavanje nije samo pranjenje impulsa nastalih emocionalnim uzbuenjem nego je i oblik komuniciranja zato i je drutveno i povijesno uvjetovano
25
Zajedniki predmet Didaktika za razliku od receptivnog doivljaja, produktivni doivljaj je stvaralaki in u kojem je jai naglasak na doivljavanju i izraavanju doivljenog; stvaralatvu takoer prethodi stjecanje iskustva i bogato receptivno doivljavanje
u koli e biti mogue stvaralatvo ako nastavnik prihvaa uenika onakvog kakav je, ako mu vjeruje i osjea njegove mogunosti, ako nema ocjenjivanja prema vanjskim kriterijima, ako je uenik siguran da ga razumiju, ako uenik ima potpunu slobodu simbolikog izraavanja
sadanja kolska nastava je prestrukturirana pa uenik nema vremena razraditi svoju kreativnu ideju; malo povoljnija situacija na slobodnim aktivnostima koje su zametak suvremenijeg o-o procesa
u koli je vano napustiti praksu ocjenjivanja stvaralakih produkata koji su izraz ljudskog doivljaja; njihova vrijednost je u tome koliko iskreno i adekvatno izraavaju taj subjektivni doivljaj, odnosno koliko su u tome sputani stereotipima i ablonama; ocjenjivanje znai upravo nametanje tih ablona; treba omoguiti izraavanje individualnih doivljaja drugih o tim produktima, ali na razini osobnog odnosa, a ne opeg suda
PSIHOMOTORIKA: njen razvoj uvelike uvjetovan emocionalnom sferom linosti; ak su i promjene u brzini rasta esto emocionalnog podrijetla
Piaget i suradnici ukazali na vezu psihomotorike i spoznaje; spoznaja se ne zasniva na promatranju, nego na akciji
za sve psihomnotorne radnje potrebni su sazrijevanje i vjebanje; gotovo sva ljudska motorika je velikim dijelom rezultat uenja
kada je dijete zrelo za neku aktivnost, ono smo pokazuje interes ako ga na to potjee sredina
u niim razredima o dijete doivljava nagli razvoj vlastite motorike; u viim razredima dijete u nekim aktivnostima dostie stupanj spretnosti koji kasnije vie nikada ne moe ponoviti; u pubertetu se razvoj motorike takoer nastavlja, nespretnost se javlja kao posljedica socijalne nesigurnosti
izmeu 6. i 7. godine zavrava se proces lateralizacije, tj. uspostavljanja dominacije jedne strane tijela; prevjebavanje ljevorukog djeteta moe izazvati psihike poremeaje i nije preporuljivo, ambidekstre treba prevjebavati
26
Zajedniki predmet Didaktika psihomotorne radnje imaju svoj tok i ue se izvoenjem samih radnji: IMITACIJA radnja se upoznaje i oponaa njeno izvoenje, MANIPULACIJA dijete pokuava samo izvoditi radnju, ali je u tome jo nesigurno, mnoge su pogreke, suvine kretnje, PRECIZACIJA duim vjebanjem nepotrebni pokreti se smanjuju, a izvoenje radnje postaje sve sigurnije, ANALIZA I SINTEZA dijete prati i analizira radnju koju izvodi i uoava mnoge mogunosti, pojedine elemente sintetizira u racionalnije pokrete, NATURALIZACIJA radnja postaje sve vie osobno obojena te poprima karakteristike osobe koje je izvodi
FITTS, 3 FAZE U RAZVOJU VJETINE: kognitivna zadatak se analizira i nastoji izraziti rijeima (to i kako treba raditi) asocijativna povezuju se, uvjebavaju i uvruju toni sklopovi ponaanja, u toj fazi se uenik kontrolira vidom
autonomna .- poveava se brzina izvoenja, aktivnost je otpornija na interferencije, a kontrola se vie ne provodi vidom
obrazovni proces je uvijek jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta; kod znanstvenih sadraja dominira spoznajni aspekt, kod umjetnikih doivljajni, a kod radnih i tjelesnih aktivnosti psihomotorni aspekt podruja vano za metodike pojedinih
5. Socijalno-kulturne pretpostavke odgoja i obrazovanja

ovjek je drutveno bie koje svoju ljudsku egzistenciju ostvaruje samo u zajednici s drugima Suvremena drutva uspjela su stvoriti uvjete za relativno normalnu egzistenciju veine svojih lanova. Za ovjeka su, osim elementarnih potreba, osobito vane specifine ljudske potrebe (za udruivanjem, osjeanjem identiteta, okvirom vjerovanja) Kada je rije o drutvu, treba imati kritiki stav i uvijek nanovo preispitivati koliko je u skladu s ljudskim potrebama. Naime, upravo su na razliitom shvaanju odnosa individue i drutva izrasle dvije oprene koncepcije drutva totalitarizam i demokratizam (Sparta i Atena) Totalitarna drutva osnovni tipovi: 1. razliite vojne diktature vojska = podsustav s velikim utjecajem na postojee drutvo. Unutar vojnog sustava kruti hijerarhijski odnosi (bezuvjetno pokoravanje) = sustav neslobode
27
Zajedniki predmet Didaktika 2. teokratska drutva (stari Egipat i dananji Iran) Sv.Rimsko Carstvo crkvena uenja smatrana neprijepornom istinom (koenje razvoja znanosti) 3. faizam najradikalniji oblik totalitarizma (Italija, Njemaka, panjolska) - koritenje privredne krize za nasilan dolazak na vlast - pojedinac se poistovjeuje s dravom i njezinim ciljevima (slijepo pokoravanje autoritetima, bez kritikog preispitivanja, guenje pojedinca) 4. realni socijalizam suvremeno totalitarno drutvo (SSSR, Kina) u biti tog sustava nije ovjek kao osnovna vrijednost
Demokratska drutva Jedan od temelja: Rimska Republika (rimsko pravo, demokratske tradicije) Procvat: Humanizam i renesansa (Campanella, More, Roterdamski / Montaigne, Rabelais, Komensky) Francuska deklaracija o pravima ovjeka oslonac graanske demokracije do danas Odgojno-obrazovni proces u demokratskim drutvima: obuhvaa ovjeka i njegove potrebe i interese. Program shvaen samo kao opa orijentacija sa funkcijom razvoja uen. Potencijala - principi samoupravljanja, dogovaranja, uvaavanja ljudske linosti, ravnopravnost odnosa * nema apsolutno demokratskih ni totalitarnih drutava, stoga i u odg. i obraz. nalazimo i jedne i druge elemente
Drutvene grupe
= zajednice koje imaju nekoliko desetaka lanova. Za odgoj i obrazovanje posebno znaenje imaju primarne grupe: obitelj, grupe za igru, odgojno-obrazovne grupe. U kolskim su uvjetima problem veliine grupa i njihova optimalnost za odgojno-obraz. proces ( heterogene ili homogene grupe po spolu, dobi.) Kolektiv = grupa s veim stupnjem svijesti o zajednikoj pripadnosti, ciljevima i interesima Obitelj jedna od elementarnih drutvenih grupa reproduktivna, odgojna i ekonomska funkcija
Grupe za igru vaan initelj u postupnom slabljenju povezanosti djece i roditelja i ukljuivanju u iru drutvenu zajednicu nastaju spontano; uvjetuju ih blizina stanovanja, spol, interesi
28
Zajedniki predmet Didaktika grupa ima strukturu, a pojedinac u njoj ulogu i status (status = poloaj pojedinca u grupi / uloga = nain ponaanja i aktivnosti koji se od pojedinca u grupi oekuje)
Odgojno-obrazovne grupe Osnovna takva grupa: odjeljenje (optimalna veliina: 15-30 djece) moe se voditi autoritarno (razvoj odnosa diktature i poremeaja u uenju), neutralno (indiferentnost, arhaini odnosi, nepovoljno obraz.ozraje), demokratsko (razvoj psihike stabilnosti, demokr.atmosfere i povoljnijih uvjeta za odgoj). Demokratskim voenjem odjeljenje prerasta u kolektiv (intenzivniji odnos lanova, sigurnost pojedinca, osjeaj vl.vrijednosti) Odnosi unutra grupe su promjenjivi. Problem predstavljaju odbaeni i izolirani pojedinci grupe odraslih (kolektiv radnika to je vei, uestaliji su konflikti) grupe roditelja obino nisu kolektivi i ne treba tomu teiti
Kultura i civilizacija
Kultura = pojam koji se odnosi na nadogradnju / civilizacija = obuhvaa i materijalnu kulturu KiC predstavljaju ono to karakterizira odreeno drutvo; po njima se drutva razlikuju vaan initelj odgoja i obrazovanja (sustav vrijednosti, moral, znanost, umjetnost)
Sustav vrijednosti = skup opih zahtjeva kojima se drutvo odnosi prema pojedincu. = vrijednosti su konkretizirane moralnim normama * Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama. to je razlika izmeu vrijednosnog sustava drutva i ljudskih potreba manja, drutvo je humanije
Znanost = sustavno ljudsko iskustvo nastalo tijekom povijesti (podjela: prirodne i drutvene) u odgojno-obraz. procesu vano je imati na umu da znanosti ne barataju apsolutnim istinama, kako mladi ne bi razvijali iluziju da se sve zna i da su svi problemi rijeeni Umjetnost = drutveni fenomen koji omoguuje iskaz individualnog doivljaja stvarnosti, ali i oblik komunikacije meu ljudima - uvijek je uokvirena u drutveno uvjetovanu izraajnu formu koja mora biti razumljiva
29
Zajedniki predmet Didaktika (umjetniki jezik knjievni, glazbeni, scenski, filmski, plesni) Rad jedna od osnovnih ovjekovim djelatnosti. Ima drutveni karakter tijekom povijesti postao prisilna i otuena djelatnost kola ne moe sama rijeiti taj problem jer je to iri drutveni problem, ali moe dati doprinos prevladavanju otuenosti Sport i on je postao otuena djelatnost ( jo od borbi gladijatora u Rimu) ovjekova sportska aktivnost svodi se danas urlanje na stadionima, gledanje sporta na TV u, itanje sportskog tiska kola taj problem ne moe rijeiti, ali moe razviti kritiki odnos prema tome moe reafirmirati sport kao zdrav nain ivota, druenje, suradnju, sklad pokreta
moe dovesti u pitanje kompeticijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapitalistike konkurencije, suparnitvai razvijati ispravnu koncepciju sporta
Razvoj djeje drutvenosti

Dva oprena shvaanja: a) dijete se raa kao egocentrino bie koje se postupno socijalizira b) ovjek se raa kao drutveno bie koje se mora individualizirati Stadiji procesa socijalizacije: 1. asocijalni stadij (3-4 godine) = potpuna odsutnost razlikovanja pojedinih komponenti drutva = dijete zaokupljeno vlastitim tijelom i otkrivanjem njegovih mogunosti 2. egocentrini / predsocijalni stadij (4 7 godine) = dijete izgrauje svijest o sebi, a istovremeno otkriva i razlikuje druge osobe = rijetki kontakti s drugom djecom, povrna suradnja, postupno zbliavanje 3. stadij istraivanja faktora socijalizacije ( 7/8 13/14 godine) = potpuna socijalnost: elja za druenjem s vrnjacima, pozitivan stav, prilagoavanje drugoj djeci, poistovjeivanje sa sebi slinima 4. stadij svjesne organizacije socijalnih odnosa (13-14 godine) = zajedniko razmiljanje, dogovaranje, pripremanje aktivnosti..
30
Zajedniki predmet Didaktika razvoj djeje drutvenosti je kontinuiran proces koji istovremeno ima karakter socijalizacije i indivdualizacije za odgoj i obrazovanje vano je da sva djeca prolaz kroz odreene razvojne periode. Zato se odgoj mora prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene dobi. No, kako je tempo individualan, i razlike meu djecom su velike pa ih treba uzeti u obzir.
6. Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja

Drutveni i individualni aspekt cilja i zadataka
M.Shiro: etiri razliita pristupa: * drutveni aspekt * 1. znanstveno-akademska orijentacija = cilj: uvoenje djece u pojedine akademske discipline (matematika, povijest, biologija, filozofija, psihologija) = ovjek je shvaen kao bie intelekta, pa ih drugi aspekti ljudske prirode ne zanimaju 2. orijentacija na socijalnu efikasnost = obrazovanje koje priprema za ivot (drutvo odreuje svrhu odgoja i obrazovanja) = ovjek se ne shvaa iskljuivo kao intelektualno bie, nego kao bie aktivnosti i akcije
* individualni aspekt * 3. orijentacija na prouavanje djeteta = cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece; ne mogu se odreivati neovisno o njima = na dijete se gleda kao na bie koje ima tendenciju rasta u sretnu, zdravu i dobro funkcionirajuu odraslu osobu, a smisao odgoja je da mu u tome pomogne 4. orijentacija na promjene u drutvu i u linosti pojedinca = ovjek se ne shvaa onakvim kakav jest, ve kakvim bi mogao biti = cilj i zadaci nisu odraz potrebnoga ve anticipacija moguega
Induktivni i deduktivni pristup razlike u shvaanju treba li do cilja i zadataka doi deduktivno ili induktivno
31
Zajedniki predmet Didaktika progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje probleme, ciljeve
esencijalisti istiu koliinu znanja koja je sakupljana tisuama godina sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje problema sadanjeg ivota
filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja
* N.Paustovi zagovara i deduktivni i induktivni pristup ciljeve edukacije razradio je na ekonomske, socijalne i humanistike, a zatim na razini pojedinca, organizacije i drutva
CILJEVI EDUKACIJE POJEDINAC
EKONOMSKI CILJEVI zarada materijalne nagrade
SOCIJALNI CILJEVI drutveni presti samostalnost, drutvena mo redukcija konflikta samoupravljanje drutvena stabilnost i razvoj odnosa
HUMANISTIKI CILJEVI zanimljiv posao razvoj sposobnosti, znanja, vjetina motivacija zadovoljstvo svestrani razvoj linosti
ORGANIZACIJA
produktivnost rentabilnost, zaposlenost ekonominost
DRUTVO
privredni razvoj
rast
drutvenih zadovoljstvo i srea ljudi
Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u hijerarhijskom odnosu
Odgojni ideal = zamiljeno savreno stanje; uzor kojemu se moe teiti Odgojni cilj(evi) = moraju biti ostvarivi u aktualnom vremenu i to tako da se transformiraju u vie odgojnih zadataka koji moraju biti ostvarivi prema Pastuoviu, odgoj je proces samoostvarenja ovjeka, a obrazovanje mu je sinonim V. Poljak: Didakika = grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja
32
Zajedniki predmet Didaktika a) materijalni zadaci nastave = stjecanje znanja b) funkcionalni zadaci = razvijanje razliitih sposobnosti c) odgojni zadatak = prihvaanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih)
P.Heimann = didaktika se treba baviti uenjem i pouavanjem; pojam obrazovanje optereen je nema vee znaenje za praksu zbog optereenosti drutvenim i ideolokim obiljejima = ciljevi nastave: * kognitivno, djelatno i afektivno podruje * primarni, razvojni i zavrni stupanj
podruje
KOGNITIVNO objanjenje ivota
AFEKTIVNO ispunjenje ivota privlanost doivljaj raspoloenje
DJELATNO ostvarenje ivota sposobnost vjetina navika
1.PRIPREMNI 2. RAZVOJNI 3. ZAVRNI
znanje spoznaja uvjerenje
W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se postie znanjima, sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva
Nae odreenje cilja i zadataka (B-M) treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni aspekt cilj = uopenija i saetija formulacija didaktike intencije zadaci = konkretizacija ciljeva
odgojni ciljevi i zadaci

RAZVOJ DRUTVENE ZAJEDNICE
obrazovni ciljevi i zadaci

RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE
drutveni aspekt
egzistencijalni odgoj socijalni odgoj humanistiki odgoj

OSTVARENJE LINOSTI
znanstveno obrazovanje umjetniko obrazovanje tehnoloko obrazovanje

STJECANJE ZNANJA SPOSOBNOST I SENZIBILITETA
33
Zajedniki predmet Didaktika bioloke potrebe kognitivni interesi individualni aspekt socijalne potrebe samoaktualizirajue potrebe afektivni interesi psihomotorni interesi
Odgojni cilj i zadaci

Drutveni aspekt = svako drutvo kao odgojni cilj postavlja razvoj linosti koji e i omoguiti reprodukciju postojeeg drutva i eventualno njegov daljnji razvoj, ako je drutvo okrenuto promjenama da bi to bilo mogue, drutvo nastoji odgojem afirmirati odreeni sustav vrijednosti i moralnih normi; zadaci egzistencijalnog odgoja norme koje se odnose na drutvenu reprodukciju ivota zadaci socijalnog odgoja tolerancija, uvaavanje razliitosti, borba za mir i razoruanje zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je sve dok postoje poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad, hijerarhijski odnosi meu ljudima, koji ometaju razvoj ljudske jedinke
Individualni aspekt = shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske jedinke. Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka: zadovoljavanjem biolokih / socijalnih / samoaktualizirajuih potreba
ZADACI
egzistencijalni odgoj ostvarivanje
socijalni odgoj
humanistiki odgoj
vanost
rada, spremnost
na
bioloke potrebe
zdravog ivota,
naina podjele rada, spolni pomaganje starijim i odnosi, brak, nemonima, odgoj
34
Zajedniki predmet Didaktika prehrane, kretanja, raanje i podizanje za igre, aktivnosti razvoj u socijalne potrebe okoline, prirode, ivotinja djece
mir
razoruanje tolerancija, uvaavanje razliitosti, nenasilje, suradnja.
zajednitva sposobnost ureivanju dogovora, ouvanju izvravanja zatiti dogovora prihvaanje moralnih normi
stavovi i uvjerenja osjeaj sigurnosti, samoaktualizirajue o reprodukciji i potrebe ouvanju ivota, ouvanje prirode pripadnosti kolektivu
razvoj slike o
pozitivne sebi, svojih
osjeaj ostvarenje mogunosti,
vl.vrijednosti, doivljaj ljubavi
samoaktualizacija
Obrazovni cilj i zadaci

Drutveni aspekt = drutveni cilj obrazovanja je daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenog drutva. Grupe obrazovnih zadataka: zadaci znanstvenog / umjetnikog / tehnolokog obrazovanja
Individualni aspekt = individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta. Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka: kognitivni / afektivni / psihomotorni zadaci
ZADACI
znanstvenog obrazovanja
umjetnikog obrazovanja
tehnolokog obrazovanja
kognitivni (spoznajni) interesi
stjecanje znanja o stjecanje znanja o stjecanje znanja iz prirodnim i drutv. pojedinim pojavama,kvantit. i umjetnostima kvalitat. odnosima tehnologije, sporta,
i rekreacije o uvanju
jeziku tih umjetnosti zdravlja
35
afektivni (doivljajni) interesi
razvoj
Zajedniki predmet Didaktika stavova i doivljaj odnos umjetnikog
uivanje
radu,
uvjerenja,
djela, kretanju,stvaralatvu, zdravlje, ljepota tijela stav i pokreta
prema prirodnim i izraavanje drutv. uvjerenjima vl.doivljaja, prema djelu
psihomotorni (djelatni) interesi
razvoj sposobnosti razvoj sposobnosti ovladavanje miljenja, inoviranja, djelovanja na promjene izraavanja
radnim
operacijama, prirodn. kretanja,
govorom, pismom, oblicima
crteom, glazbom, sport.vjetinama pokretom..
7. Sadraji odgoja i obrazovanja

= nije mogue jasno razgraniiti zadatke od sadraja Zadaci = razumijevanje, koritenje izvora, sposobnost interpretacije, primjene, istraivanja, bogaenje interesa i stavova neki se mogu realizirati na svim sadrajima; isti zadaci na svim sadrajima na jednom sadraju mogu se realizirati razliiti zadaci
Sadraji i aktivnosti
Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja sadraji drutveno-moralnog odgoja humanistikog odgoja znanstvenog odgoja umjetnikog obrazovanja
Aktivnosti = odnose se na individualni aspekt odgojno-obrazovnog cilja kognitivne psihomotorne socijalne
Odgojni sadraji i aktivnosti

36
Zajedniki predmet Didaktika egzistencijalni sadraji obuhvaaju elemente radnog i proizvodnog odgoja, ekolokog, prometnog, zdravstvenog i tjelesnog odgoja, odgoja za samozatitu socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji odgoja za humane odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot, sadraji odgoja za ljudska prava, graanski odgoj
humanistiki sadraji obuhvaaju profesionalno informiranje i orijentiranje, koritenje profesionalne djelatnosti za aktualizaciju vlastitih ljudskih potencijala, sadraji emancipacijskog odgoja
Obrazovni sadraji i aktivnosti

znanstveni sadraji injenice i generalizacije do kojih je ljudsko drutvo dolo biologija, kemija, fizika / sociologija, geografija, povijest / informatika njima uenici prvenstveno ovladavaju vlastitom intelektualnom aktivnou, ali i emocionalnim i praktinim angairanjem umjetniki sadraji obuhvaaju vrijedna knjievna, scenska, plesna i likovna ostvarenja, ali i ovladavanje jezikom pojedinih umjetnosti - emocionalni angaman, ali uz sudjelovanje i intelektualnih i psihomotornih aktivnosti tehnoloki sadraji sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane,
odijevanja, hobi-aktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje
= odgojno-obrazovni sadraji i aktivnost strukturiraju se na dva naina: a) nastavni predmeti b) odgojno-obrazovna podruja = strukturiranje je jedno od pitanja u didaktici koje jo nije definitivno rijeeno!!
Odgojno-obrazovni program
= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica, te napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju (materijalna oprema, prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja) = odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja
37
Zajedniki predmet Didaktika OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi = opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja, psihofizikom zrelou, prethodnim iskustvima uenika
sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni kako bi uitelji mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih ciljeva
pri rasporeivanju sadraja obino se potuju osnovna didaktika pravila o postupnosti: od blieg k daljem / od jednostavnog k sloenijem
pri programiranju sadraja (injenica i generalizacija, stavova i sposobnosti) za prvu godinu kolovanja novi sadraji nastoje se graditi na onom to dijete donosi u sklopu iskustva steenog u predkolskom ivotnom razdoblju
ono to dijete naui u prvom razredu, predstavlja edukativni dobitak razreda
Teorija kurikuluma i nastavni program

u pedagokoj literaturi rije curriculum oznaava planiranu interakciju uenika s nastavnim sadrajima i nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva pod tim izrazom se podrazumijeva i neki sustav postupaka uenja u vezi s definiranim i operacionaliziranim ciljevima uenja, a obuhvaa: ciljeve uenja ( kojima treba teiti) sadraje ( predmete, koji su vani za postizanje ciljeva uenja) metode ( sredstva i putove za postizanje ciljeva uenja) situacije (grupiranje sadraja i metoda) strategije (planiranje situacija) evaluaciju (dijagnozu stanja izlaza, mjerenje uspjeha uenja i pouavanja objektivnim postupcima)
Vrste odgojno-obrazovnih programa

Prilagoeni programi individualni odgojno-obrazovni programi. Krajnji pedagoki cilj jest osigurati ih za svakog uenka. Budui da u uvjetima masovnog kolovanja to nije mogue, koriste se raznovrsna organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja.
38
Zajedniki predmet Didaktika To se postie podjelom programa na obavezni / izborni / fakultativni
Nastavni programi, u pravilu, nastoje uzimati u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i spoznaje znanosti. subject-centred curriculum orijentiran na predmete, sastoji se od tradicionalnih nastavnih predmeta discipline-centred curriculum orijentiran na znanstvene discipline svoju organizaciju izvodi iz strukture i sadraja znanstvenih disciplina core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka (predmet) uzima kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju child-centred curriculum postavlja dijete u prvi plan community-centred curriculum polazi od specifinosti potreba i karakteristika mjesta u kojem uenik ivi social functions curriculum orijentiran na drutvo, a drutvene strukture i njihove funkcije postavlja u sredite
najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija (orijentacija), ve se u njemu ukrta vie njih. Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada konkretizacija okvirnog programa, uz uzimanje u obzir materijalnih i kadrovskih mogunosti kole, elja uenika, roditelja i uitelja, te specifinosti sredine kole izvedben program zbir je obaveznih programa za sva odjeljenja, izbornih i fakultativnih programa, programa raznih interesnih grupa Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir svih predmetnih programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.
Individualni (prilagoeni) programi izrauju se za uenike sa specifinostima u razvoju (talentirani, tekoe u razvoju) izrauje ih tim strunjaka (uitelj, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik) polazi se od uoenih specifinosti u razvoju, a program se mijenja tijekom rada
39
Zajedniki predmet Didaktika moe se izraditi za jednog uenika iz svih nastavnih predmeta, no ee se takav program izrauje za pojedina nastavna podruja u kojima su kod uenika uoene specifinosti u razvoju
*** nemogue je unaprijed izraditi obvezni program za sve uenike nekog stupnja kolovanja, pa se postavlja pitanje pedagoke opravdanosti i humanosti postavljanja obveze da sva djeca moraju udovoljiti unaprijed izraenom programu u opeobrazovnim osnovnim kolama tako ispada da je dravi vana realizacija programa, a pedagozi bi se trebali zauzimati za realizaciju mogunost svakog uenika.
Kriteriji i smjernice za izbor sadraja

osnovne smjernice za izbor sadraja za neki program svakako su ciljevi odgoja i obrazovanja, odnosno ciljevi neke kole. kole se prema prirodi programa dijele na opeobrazovne i strune obavezi pohaanja - na obavezne i neobavezne
* programiranje za osnovne kole* = elementarna zadaa O jest osigurati osnovu, temelje. Koncepcija O obrazovanja polazi od pretpostavke da pojedinac raspolae s bazinim znanjima, sposobnostima i vjetinama koje e mu omoguiti da u svakoj novoj situaciji stekne potrebno djelatno obrazovanje
* u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki izraeni program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo stvoreno ili otkriveno. Kako rijeiti taj problem? naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati program. Postojei programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz uvaavanje tog naela pa su prepuni nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!) prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih predmeta u kole
princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa
40
Zajedniki predmet Didaktika znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima te, isto tako, odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota. povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i suvremenost
*** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline. Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee cjeline, odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito u poetnim razredima O. U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih programskih cjelina poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika
* za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente, temeljene na poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i obrazovanju. U svakom sluaju, treba izbjegavati pretjeranu diferencijaciju na
osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja

Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se
individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za individualizacijom sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.
8. Dinamika odgojno-obrazovnog procesa

- odgojni proces ima svoju strukturu koja je dinamina (budui da se radi o procesu, niti ne moe biti statina) - pokretai tog procesa, odn. nosioci dinaminosti su uenici i nastavnici, no utjecaj vre i drugi imbenici - dinamika se ostvaruje etapama odgojno obrazovnog procesa
41
Zajedniki predmet Didaktika - velike razlike meu autorima u shvaanju strukture odgojno-obrazovnog procesa - Bognarovo shvaanje strukture: odgojno-obrazovni ciklus (drutveno okruenje utjee na rezultate odgojno-obrazovnog programa i obratno; sve aktivnosti i sadraji istovremeno i odgajaju i obrazuju, katkad je vie naglaena jedna, a katkad druga dimenzija)
Etape: 1. dogovor 2. realizacija 3. evaluacija
1. DOGOVOR
-1.etapa - to (sadraj i aktivnosti) i kako (oblici, strategije, metode i postupci) e se raditi - sadraj i aktivnosti dijelom su odreeni programom, no sada se konkretiziraju i preoblikuju u skladu s interesima i potrebama sudionika o-o procesa (i uenika i nastavnika!) - osim zajednikih, treba nastojati uvaavati i individualne interese i potrebe nakon definiranja sadra i aktivnosti, dogovara se nain realizacije: zajedniki, u grupama, u paru, u uionici ili izvan nje, ... razlikujemo godinje, mjeseno, tjedno i dnevno planiranje godinje zahtjevi predvieni programom preoblikovani prema interesima i potrebama sudionika razrauju se po podrujima i mjesecima (nije prikladno za suradnju s mlaim uenicima, ali sa starijima jest) mjeseno prakticira se u predmetnoj nastavi, tematsko planiranje( jedna tema razrauje se na nastavne jedinice tjedno planiranje prisutno u razrednoj nastavi, razrauju se o-o zadaci i sadraji te nain realizacije godinje se jo zove i makroplaniranje, a tjedno i mjeseno mikroplaniranje dnevno pripremanje ima svoj organizacijski, sadrajni i metodski aspekt - ne mora biti pismeno (ako jest, to se zove priprava)
42
Zajedniki predmet Didaktika - planiranje se ne smije svesti samo na zajednike aktivnosti jer tada proces ne bi uzimao u obzir individualne potrebe vano je da svaki uenik samostalno planira svoj rad, to se ui (manja djeca mogu zajedno s uiteljicom planirati svoj dnevni, a starija tjedni rad) - stariji osnovnokolci i srednjokolci mogu izraivati i svoj mjeseni plan napredovanja
Provedbeni stupnjevi etape dogovaranja: 1. ispitivanje o-o potreba 2. programiranje 3. planiranje 4. pripremanje
Obrazovni aspekt etape dogovora -ispitivanje potreba svodi se na spoznajne, doivljajne i psihomotorne interese u sklopu znanstvenih, umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i sadraja Odgojni aspekt dogovora -odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba (boravak na svjeem zraku, podizanje kvalitete odnosa u grupi i sl.)
2. REALIZACIJA - sredinja etapa o-o procesa - vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju o-o zadaci - dva stupnja: organizacija i izvoenje
Organizacija ostvaruje se godinjom, tjednom i dnevnom artikulacijom godinja na razini kole (kalendar kole, kada e se ii na ekskurzije, izlete., kad su blagdani kao i sve redovite aktivnosti) tjedna u tradicionalnim kolama je to raspored sati -postoje i odstupanja od predmetno-satnog sustava u vidu integriranog tjedna na primjer -oba pristupa imaju prednosti i mane pa je najbolji neki prijelazni oblik koji
43
Zajedniki predmet Didaktika koristi prednosti, a eliminira mane oba sustava na organizaciju o-o procesa utjee i profil uitelja radi li istovremeno s vie razreda, odnosno jedan razred s vie uitelja ili ne profil uitelja utjee na dnevnu artikulaciju kad jedan uitelj izvodi nastavu u jednom odjeljenju ima vee mogunosti za kvalitetnu dnevnu artikulaciju mogunosti kvalitetne artikulacije openito su bolje u manjim nego u veim kolama dnevna artikulacija uvjetovana je i duinom boravka djece u koli (problem nastave u smjenama kod nas)
Integrirani dan -zapoinje dogovorom s uenicima to e se sve raditi, moe ga se zapisati na neko vidljivo mjesto - zatim slijede tri mogue varijante: 1. svi uenici realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira po potrebi 2. uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na drugom sadraju 3. svaki uenik radi samostalno na izvrenju dogovorenog, sam odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu koje e na koju aktivnost potroiti - u praksi najee kombinacija svih triju varijanti tokom dana - na kraju zajednika analiza s nastavnikom i dogovor za sutranji rad
Izvoenje procesa -odgoj i obrazovanje su nedjeljivi, no meu njima postoje neke razlike koje kod izvoenja oo procesa treba potivati -zato je pri izvoenju nuno razlikovati je li posrijedi odgojni ili obrazovni proces
Obrazovni proces jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta, no jedan od njih je dominantan, ovisno o tome to se ui (u znanstvenom podruju dominantno je ono spoznajno, u umjetnikom doivljajno, u radno-tjelesnom psihomotorno) osnovna pogreka tradicionalne didaktike je u tome to je obino jedan od ova 3 aspekta proglaavala opevaeim (najee spoznajni) pa je za sva podruja traila da se zasnivaju na zakonitostima tog aspekta (to je imalo negativne posljedice na metodiku umjetnikog i tehnolokog podruja)
44
Zajedniki predmet Didaktika Odgojni proces okrenuto zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba: biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih (jedinstvo ta 3 aspekta) s drutvenog aspekta odgoj je podijeljen na egzistencijalni (radni, zdravstveni, prometni, ekoloki), drutveno-moralni i humanistiki svaki od ta tri aspekta bit e razliito prisutan u svakom od podruja odgoja (u egzistencijalnom e biti naglaeniji bioloki aspekt, u drutveno-moralnom socijalni aspekt, u humanistikom samoaktualizirajui aspekt, itd.) organizacija se odnosi na artikulaciju (godinju, mjesrenu itd.), a izvoenje na potivanje specifinosti odgoja i specifinosti obrazovanja odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a obrazovanje kao jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta
Naela za organizaciju i izvoenje 1. n. aktivnosti i stvaralatva o-o proces treba realizirati tako da je omogueno i osigurano aktivno sudjelovanje uenika i nastavnika, a ono je mogue ako i u organizaciji i u izvoenju sudjeluju i jedni i drugi pri emu treba izbjegavati zapadanje u odreene klieje te nastojati da o-o proces uvijek bude stvaralaki 2. n. ekonominosti odnosdi se na racionalno troenje vremena i materijalnih sredtsava 3. n. adekvatnosti katkad e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i novca, da bi se ostvarili odreeni zadaci 4. n. primjerenosti prilagoavanje organizacije o-o procesa dobi djece i njihovim psihofizikim karakteristikama 5. n. integracije zahtjev da se pojedino vremensko razdoblje (godina, mjesec, tjedan, dan) sagledaju u svojoj kompleksnosti i specifinosti 6. n. diferencijacije naglaava potrebu mikrostrukturiranja o-o procesa 7. n. individualizacije zahtjev da se svakom pojedinom ueniku omogui zadovoljenje njegovih interesa i potreba 8. n. personalizacije omoguavanje sudionicima o-o procesa da pokau svoju autentinu linost 9. n. socijalizacije - naglaava da je o-o proces ujedno i proces uratanja pojedinca u kolektiv
45
Zajedniki predmet Didaktika
3. EVALUACIJA odreivanje vrijednost, ocjenjivanje, procjena, polazi od unaprijed postavljenih ciljeva unutarnja i vanjska (ocjena subjekata izvan kole o vrijednosti jedne kole) unutarnja praenje, ocjenjivanje i voenje+komunikacija praenje i ocjenjivanje odnose se na sve aspekte kako odgoja tako i obrazovanja (vidi koji su koji ranije) svako o-o podruje ne pridnosi jedna ko tim aspektima pa je teko ponuditi jedinstven model praenja i ocjenjivanja to se nastoji olakati operacionalizacijom o-o zadataka te njihovom konkretizacijom praenje se odvija istovremeno s realizacijom (anegdotske biljeke) priopavanje: usmeno pred razredom, usmeno u 4 oka, zabiljeke u uenikovu biljenicu, roditelju na informacijama, roditelju na roditeljskom sastanku, roditelju pismeno, roditelji i ueniku pismeno na kraju obrazovnog razdoblja ocjenjivanje i ocjene mogu biti sintetiki ili analitiki sintetiko o.- prihvaenije zbog jednostavnosti, ali su mu pedagoke vrijednosti ograniene (brojevi ili slova za ukupnu sliku o ueniku) analitiko jednostavni opisi uenikovih aktivnosti i postignua, prema unaprijed utvrenim naelima i varijablama potrebno je razlikovati zabiljeke u funkciji praenja od onih u funkciji vrednovanja (prve ne moraju biti toliko jasne ueniku koliko druge, treba paziti na terminologiju) svaki ocjenjiva s vremenom izgradi vlastiti sustav pa je svaka ocjena, osim to je pokazatelj znanja negok uenika, ujedno i pokazateljkriterija ocjenjivanja nekog uitelja (taj kriterij ovisi i o pedagokom aspektu na kojem je neka kola utemeljena suvremene kole nastoje se temeljiti na konceptu "pedagogija uspjeha za sve" to znai da obavezne kole ne bi trebale biti selektivne potrebno je ee analizirati krtierije ocjenjivanja svakog uitelja te ih u tom smislu obrazovati kako njihova osobna jednadba ne bi previe utjecala na uspjeh uenika proces praenja oslonac je za donoenje ocjena!
46
Zajedniki predmet Didaktika jedan od vanih ciljeva suvremene kole je da uenike osposobljava za autoevaluaciju
Formativna i sumativna evaluacija
-formativna odnosi se na prikupljanje i interpretiranje podataka o napredovanju pojedinog uenika u nastavnom procesu, napredak prati svaki uenik za sebe, ali i uitelj (na temelju prikupljenih podataka nastavnik bira i mijenja nastavne strategije, a za provoenje ove evaluacije uitelj se oslanja na testiranje, sustavno promatranje i ispitivanje) -sumativna vrednovanje na kraju svakog nastavnog ciklusa da bi se utvrdila ukupna uspjenost nastave, odn. postignuti rezultati svakog pojedinog uenika (na temelju sumativne evaluacije uenicima se dodjeljuju certifikati, odn. svjedodbe o osposobljenosti ili pripremljenosti za nastavak kolovanja; postupci sumat.evaluacije: testiranje, skace procjena, procjene konkretnih proizvoda, crtea i sl.)
Pedagoko voenje - dva aspekta: reguliranje o-o procesa i individualno usmjeravanje uenika - rezultati dobiveni praenjem i ocjenjivanjem utjeu na daljnji o-o proces - individualnim praenjem uoavaju se specifini interesi i potrebe pojedinca pa mu se prilagoavaju zahtjevi i postupci, no nastoje se otkriti i njegove posebne sklonosti, odnosno podruje njegove samoaktualizacije, to je vjerojatno i podruje njegova budueg zanimanja - na kraju osnovne kole, sukladno tome, treba ueniku savjetovati odabir budueg zanimanja, a u srednjoj koli u sklopu odabrane struke razvijati one specifinosti za koje pojedinac ima pretpostavke
9. SOCIJALNI OBLICI U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU (Matijevi)
- postoje razliiti socijalni odnosi meu glavnim subjektima uenicima i uiteljima - uz to su vezane razliite brojane formacije u kojima se subjekti pojavljuju
9.1. SOCIJALNI OBLICI AKTIVNOSTI UENIKA
9.1.1. Frontalni oblik
47
Zajedniki predmet Didaktika - oznaava rad jednog nastavnika pred odjeljenjem (frontalno), ali i pedagoku situaciju u kojoj tridesetak uenika paljivo prati nastavnikovo predavanje i pouavanje - strategija koja pretpostavlja da tridesetak uenika nekog odjeljenja treba usvojiti sadraje koje uitelj moe prezentirati usmeno ili uz koritenje nekog od suvremenih tehnikih medija - pretpostavka je da svi uenici sluaju i promatraju uitelja; dominira jednosmjerna komunikacija, samo povremeno dopunjena razgovorom ili uenikovom neverbalnom povratnom informacijom; nastavnik ne moe uzimati u obzir individualne interese i iskustva uenika pretpostavlja priblino iste potrebe i interese kod svih uenika - prednost: ekonominost istovremeno se moe pouavati tridesetak ili vie uenika priblino istih predznanja i potreba (zato je jo uvijek zagovaran i prihvaen oblik rada) - pedagoki efekti mogu se postii koritenjem tehnikih medija ili izvoenjem demonstracijskih pokusa pred odjelejenjem - frontalna nastava esto se izvodi zbog realizacije programa
9.1.2. Socijalni oblici samostalnih aktivnosti uenika - uklanjanje nedostataka frontalnog rada
a) Individualni oblik - aktivnosti uenika (intelektualne, senzorne, praktine, izraajne) njegov razvoj i napredovanje - kraj 19., poetak 20. stoljea prvi pokuaji da se uz kolektivnu nastavu u obzir uzmu i individualne razlike (Gueblo-plan, Dalton-plan, kola po mjeri, nova kola) razliita rjeenja diferencijacije nastave - novija didaktika literatura postavlja dilemu je li smisao kolovanja da svi uenici postignu unaprijed odreenu razinu znanja i sposobnosti ili je potrebno omoguiti da svaki uenik postigne optimalne rezultate - ako se opredijelimo za prvu mogunost moe se dogoditi da neki desegnu cilj prije kraja k. godine, a neki da ga nikad ne dosegnu - druga mogunost ini se boljom - individualne razlike izraz koji se odnosi na prouavanje svih onih naina na koje se pojedinci relativno permanentno razlikuju - indiv. razlike se prihvaaju individualizacijom uenja i individualnim aktivnostima uenika
48
Zajedniki predmet Didaktika - individualne aktivnosti uenika mogu biti individualizirane, ali i ne moraju (npr. ako svi uenici imaju iste zadatke za samostalan rad) - individualizacija uenjapoveano prilagoavanje unutarnjim uvjetima individuuma koji ui - optimalizacija uenja-odreivanje ciljeva instruktivne pimoi, sredstava i vremena za uenje te uzimanje u obzir karakternih osobina individuuma koji ui - strojevi za uenje (PC, internet, fonolaboratorij), nastavni listii uvaavanje individualnih razlika - nastavni listii slue za uenje novih informacija, vjebanje i provjeravanje didaktiki vrijedni su oni na kojima je neka informacija u vezi s kojom uenik treba neto uiniti, oni na kojima su zadac koje uenik moe rijeiti samostalno, oni koji trae kreativnost
b) Aktivnosti u paru - u povijesti kolstva prvi pokuaji uvoenja aktivnosti uenika u parovima vezuju se uz sustav pomagaa - takva brojana formacija ima odreen pedagoki i psiholoki smisao imaju motivacijski utjecaj na aktivnost uenika, uenici se meusobno kontroliraju i potiu na rad, takve aktivnosti potiu na suradnju i intenziviraju komunikaciju, prdonosi daljem osamostaljivanju uenika, posebno njihovu osposobljavanju za samostalno uenje - unutar odjeljenja razliite varijante: 1) svi parovi rade iskljuivo identian zadatak; 2) svi parovi rade jedan dio identinog zadatka, a drugi dio se, prema odreenom kriteriju, diferencira; 3) grupa parova radi identian zadatak; 4) svaki par u odjeljenju radi poseban zadatak - unutar para: 1) svaki lan radi individualno, na kraju zajedniki raspravljaju; 2) partneri zajedno rade na zadatku; 3) u toku rada uenici uzimaju uloge nastavnika (onaj koji vodi, kontrolira) i uenika - laka komunikacija nego u velikoj grupi, introvertirani uenici lake izraavaju miljenje - s obzitom na sposobnosti uenika par moe biti sastavljen od uenika istih ili dosta razliitih intelektualnih sposobnosti, predznanja, crta linosti - ovisnjo o prirodi pedagokih ciljeva parovi mogu biti sastavljenih od uenika razliitih spolova ili socijalnog podrijetla - u kojim situacijama: izrada nekog praktinog rada (priroda i drutvo, tehniki odgoj), intervjuiranje neke osobe, rjeavanje problemskih zadataka, izvoenje pokusa, prikupljanje
49
Zajedniki predmet Didaktika materijala, prouavanje neke pojave u prirodi, zajedniki referat ili izlaganje, sudjhelovanje na smotri... - trai se odreena samostalnost uenika, odnosno psihofizika zrelost, ali to se i postie - pripremanje za samostalne aktivnosti treba trajati od poetka kolovanja i kroz cijelo kolovanje - nastavnik kontrolira rad, suradnju uenika u paru, prihvaaju li se partenri...
c) Grupni oblik - pod utjecajem ideja J. Deweyja, u amerikim kolama po. 20. st interes za rad u grupama - William Killpatrick (projekt metod) i Carlton Washburne (Winneteka-plan) manje grupe - Roger Cousinet najdosljedniji u zagovaranju grupnog rada - kod nas V. vajcer 60-ih godina 20.st. - grupni rad je karakteristian po unutarnjoj dinamici i didaktikim vrijednostima - prednosti: vea mogunost meusobnog komuniciranja uenika, potivanja individ. razlika meu uenicima, odgajanje karakteristika linosti poput suradnje, prihvaanja sugovornika i suradnika, kulture dijaloga, tonosti, samostalnosti itd. - razvoj socijalnog ponaanja djeteta - rad grupe ovisi o socijalnoj zrelosti djeteta - od treeg i etvrtog razreda djeca poiinju shvaati da u grupi mogu zadovoljiti neke svoje potrebe, ali grupni rad treba provoditi od poetka zbog privikavanja djece na takav oblik rada - nain formiranja grupa vano pitanje spontano ili dirigirano formirane ovisi o psihofizikoj zrelosti djeteta, prirodi zadatka - sociometrijski testom se moe utvrditi privlaenje ili odbijanje lanova nekog razred. Kolektiva - stalni ili povremeni sastav grupa u niim razredima bolje mijenjati sastav (odnosi u to vrijeme su dosta labilni), a u viim razredima mogui su stalni sastavi (npr. za vjebe iz kemije) - grupni rad kao strategija pedagoke terapije socijalizacija izoliranih pojedinaca, uklanjanje negativnih efekata egocentrine i ekstravertirane djece - broj lanova ovisi o tome kakvu soc. vezu i komunikaciju je potrebno postii (manja grupa bolja komunikacija); ovisi o veliini razreda i radnom prostoru - vano je da lanovi sjede licem u lice, a voa se brine da svi sudjeluju (vou moe izabrati nastavnik ili grupa) - grupe dobivaju zadatke za usmeni ili pismeni rad
50
Zajedniki predmet Didaktika - trajanje rada u grupi 20-ak minuta, cijeli kolski sat ili u izvankolsko vrijeme (trajanje onda ovisi o alnovima grupe) - zadaci istovrsni za sve grupe ili potpuno razliiti nepodijeljen i podijeljen , odnosno nediferenciran i diferenciran grupni rad - aktualizacija nastavnog procesa u kojem dominira grupni rad: uvodne napomene + dogovor + preuzimanje zadataka GRUPNI RAD izvjetavanje predstavnika grupa razgovor o rezultatima grupnog rada zakljuci + evaluacija
d) Pedagoka radionica - mogu se izmjenjivati individualni rad, rad u parovima i rad u grupama - potrebno je osigurati odgovarajui prostor i opremu (kartoni, papiri, kare, olovke u boji, ljepilo) voditelj radionice treba predvidjeti scenarij dogaaja - u poetku odrediti strukturu, zadatke i trajanje radionice - voditelj zapoinje s demonstracijom - sredinji dio rjeavanje problema ili prouavanje sluaja - mora biti jasno to se radi i zato se radi - voditelj radionice ne previe zamjetan, izbjegava kritiziranje i vrednovanje aktivnosti sudionika, na kraju im prua priliku da izraze svoje zadovoljtvo ili nezadovoljstvo radionicom
9.2. MEUSOBNI ODNOS SOCIJALNIH OBLIKA RADA UENIKA - da bi se u odg.-obraz. Procesu moglo brinuti i o individuumu i o kolektivu, treba potovati prednosti svih prikazanih socijalnih oblika rada - komplementarno artikuliranje svih oblika optimalni rezultati - brojne su varijante meusobnog kombiniranja; njihov se postotak ne moe vrsto definirati - preporuka samostalnog rada barem toliko koliko i frontalnog rada ravnotea personalizacija i socijalizacija
9.3. SOCIJALNI OBLICI RADA UITELJA - razredna nastava u jednom razredu jedan uitelj sve predmete razredni uitelj - predmetna nastava za svaki predmet angairan jedan uitelj - u oba oblika uitelji se pojavljuju kao samostalni organizatori, kao uiteljski tandemi ili kao uiteljski/nastavniki timovi
51
Zajedniki predmet Didaktika 9.3.1. Individualni rad uitelja - uitelj preuzima brojna pedagoka zaduenja on je planer i programer, suradnik i organizator, mentor i savjetnik, instruktor, izvor informacija, evaluator; katkad je zaduen i za pedagoku terapiju, didaktiko oblikovanje i izradu, izbor medija - na poetku godine planira godinje, mjesene i dnevne aktivnosti, izrauje izvedbeni program odjeljenja i prilagoene programe za neke uenike - na temelju godinjeg plana i izvedbenog programa organizira i kreira pedagoke situacije - ako se jave problemi, konflikti i interpersonalnoj komunikaciji s uenikom nastupa kao savjetnik, mentor ili terapeut
- Mentor (uitelj Odisejeva sina Telemaha) mentorski sustav pouavanja, tutorski sustav (eng. tutor kuni uitelj, privatni uitelj, instruktor, skrbnik) - 1 na 1 ne znai da se uvijek radi o mentorskom sustavu (mentorstvo znai pruanje instruktivne pomoi ueniku u savladavanju nastavnih zadataka) - radi se o strogoj individualiziranosti, a cilj je optimalizacija odgojne komunikacije s gledita odreenog uenika - personalna individualizirana komunikacija mentorkog tipa i samostalan rad uenika u komplementarnom su odnosu - uitelj se posebno priprema za rad s odreenim uenikom za jedno odg.-obraz. podruje (matematika, itanje) ili za sva podruja (dijete s tekoama u razvoju ili darovito dijete) - mentorko usmjeravanje moe trajati od jednog tjedana do itave k. godine - uitelj moe uputiti sugestije na poetku sata, dana, u toku sata, na kraju sata, dana, tjedna... - mentorki sustreti mogu se odvijati i u posebnoj prostriji, ali s time ne treba pretjerivati - mogu se odvijati u stanu uenika (ovisno o prirodi smetnje kod uenika) patronano pouavanje (+ dopisna komunikacija ili komunikacija preko suuenika ili roditelja)
- uitelj kao izvor informacija nije vie jedini, ali je nezanemariv u niim razredima jer djeca jo nisu osposobljena za samostalno pretraivanje informacija
52
Zajedniki predmet Didaktika - uitelj i evaluacija prua povratne informacije o radu, sustavno prati i ocjenjuje rezultate i aktivnosti svakog pojedinca; preuzima i obavezu da pohvaljuje, nagrauje, upozorava, kritizira... - razrednu nastavu veemo uz pojam personalna koncentracija jer su brojne pedagoke funkcije koncentrirane u jednoj osobi (personi)
9.3.2. Rad uitelja u tandemu i timska nastava - jedan od razloga nastanka timske nastave vjerojatno je bio nedostatak kadrova za pojedina nastavna podruja - organizacija nastave u kojoj sudjeluju timovi strunjaka bogatija, dinaminija, atraktivnija i raznovrsnija; uklanjanje monotonije; lake se povezuju srodni nastavni sadraji; bolje se iskoritavaju sposobnosti pojedinih nastavnika - navodi se nekoliko definicija timske nastave (evo jedne): timska nastava je svaka forma pouavanja u kojoj dva ili vie nastavnika redovno i s ciljem dijele odgovornost za planiranje, prezentiranje i evaluaciju predavanja pripremljenih za dva ili vie razreda - bitno obiljeje ZAJEDNITVO personalno (nastavnika i uenika) i programsko - cilj: unaprijediti nastavu - naglasak je na izvoenju nastave (jer i struni aktiv zajedno planira, priprema i vrednuje nastavni rad, a ipak se ne radi o timskoj nastavi) - potrebno je dosta dogovaranja, ali moe donijeti izvjesne olakice i prednosti - (primjer timskog rada u naim osnovnim kolama koje imaju odjeljenja sa cjelodnevnim ili produenim boravkom uenika jedan uitelj nastavlja ono to je drugi zapoeo) - dobra timska nastava izmjenjivanje raznih socijalnih oblika rada - potrebno je izraditi felksibilniji raspored nastavnih aktivnosti - poseban problem jest formiranje timova uitelja/nastavnika - s obzirom na godine kolovanja i broj odjeljenja, obino se govori o tri vrste timaske nastave: 1)horizontalna timska nastava u svim paralelnim odjeljenjima (npr. svi etvrti razredi) jednog razreda sastavlja se tim od nekoliko nastavnika iste specijalnosti 2)vertikalna timska nastava zajedniku odgovornost preuzima vie predmetnih nastavnika razliite specijalnosti 3)kombinirana timska nastava (u kolama s velikim brojem odjeljenja i nastavnika)
53
Zajedniki predmet Didaktika 10. POGLAVLJE ODGOJNO-OBRAZOVNE STRATEGIJE (Bognar)
10.1. RAZLIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU - Nastojanje da didaktika razradi univerzalan sustav metoda i postupaka, meu didaktiarima je uzrokovalo veliko razmimoilaenje - didaktika metodikama treba dati samo opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, a metodike daju didaktici obilje konkretnih rjeenja koje ona treba uopiti i sistematizirati - nai didaktiari odgoj ne smatraju didaktikim fenomenom, stoga ni metode odgoja nisu smjetene u didaktikama nego u opoj pedagogiji gdje postoji intelektualni, moralni, tjelesni, radni i estetski odgoj - metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja, spreavanja i ponegdje metoda natjecanja
10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA - budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te uoene postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i kritiki preispita te stvori sustav strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava - osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i obrazovnih zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se oni mogu ostvariti
MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)

Odgojni aspekt Bioloke potrebe Egzistencijalni odgoj Zdrava prehrana, boravak na zraku, kretanje, istoa Sastanci, dogovori, postavljanje cilja, perspektiva, rasprava Objanjavanje, upuivanje, razgovor, rad na tekstu, demonstracija Drutveni odgoj Igre, simulacije, dramatizacije, drutveno korisni rad.. Proslave roendana, sveanosti, susreti, igre, izleti, ajanke, posjeti Podrka, suosjeanje, pohvala, razumijevanje, pomaganje, simpatija, ljubav, nagrada, priznanje Humanistiki odgoj Pomaganje nemonim osobama, uvanje zdravlja, zatita ivotinja Potovanje pravila, zahtjev, skretanje, opomena, kritika, zabran Terapija pokretom, glazbom, crteom igrom, realitetna terapija, autogeni trening, aktivno sluanje
Socijalne potrebe
Samoaktualizirajue potrebe
54
Zajedniki predmet Didaktika Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima. Prema kriteriju usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba postoje strategije egzistencije, socijalizacije i individualizacije.
ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

Strategija Egzistencija Metode Zdrav nain ivota Praktini radovi Sigurnosti Postupci Zdrava prehrana, kretanje, istoa Igre, simulacije, dramatizacije Samozatita od opasnosti u kui, sigurnost u prometu Sastanci, dogovori, perspektiva, rasprava, dopisivanje Proslava roendana, sveanosti, susreti, spontani, tuni dogaaji Suradnike igre, pomaganje drugima, rjeavanje sukoba Pasivno, aktivno, empatija Podrka, suosjeanje, povjerenje, pohvala, razumijevanje Terapija pokretom, glazbom, crteom, igrom, realitetna terapija, grupna terapija
Socijalizacija
Komunikacija Afirmacija Kooperacija
Individualizacija
Sluanje Poticanje Terapija
Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti zadaci. Tako se dobiva matrica obrazovnih postupaka:
Obrazovni aspekt Kognitivni (spoznajni) interesi
Afektivni (doivljajni) interesi
Znanstveno obrazovanje Pouavanje-odgovori na pitanja, objanjavanje, demonstriranje Razgovor, rasprava, igre s pravilima, referati, usmene novine
Psihomotorni (djelatni) Logike igre, zadaci, interesi vjebe, oluja ideja,
Umjetniko obrazovanje Uenje o umjetnosti, heuristiki razgovor, objanjenje, rad na tekstu, analiza djela Doivljaj-sluanje, gledanje, itanje izraavanje-gluma, ples, slikanje, pisanje Crtanje, pjevanje, sviranje, govor,
Tehnoloko obrazovanje Demonstriranje radnji i pokreta, opisivanje, eksperimentiranje, projektiranje Izlobe, sportske priredbe, susreti, izleti, logorovanja, projekti Vjebanje, praktini radovi, vjebe
55

scenarij, laboratorijski radovi pisanje, plesanje, itanje, gluma oblikovanja, vjebe na spravama, igre
I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi dva kriterija jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je za zadovoljavanje spoznajnih interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne u znanstvenom podruju. Za doivljajne interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja, a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju. Za djelatne je interese vano vjebanje koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom obrazovanju.
OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

Strategije Pouavanje Metode Problemsko pouavanje Heuristiko pouavanje Programirano pouavanje Postupci Odgovori na pitanja uenika, izlaganje, razgovor, rad na tekstu Razgovor, rasprava, suprotstavljanje grupe Programirani tekst, udbenik, nastavni listii, stroj za uenje Promatranje, praenje, prikupljanje podataka, anketa Igre uloga, igre s pravilima, plan- igre, analiza sluaja Pouavanje, inicijativa, radionica budunosti, scenarij Sluanje glazbe, promatranje likovnih djela, gledanje filma Recitiranje, scensko izvoenje, pjevanje, sviranje, ples Rasprava, kritika, prikaz, suprotstavljene grupe Slikanje, oblikovanje, knjievno stvaranje Rad na grafikim, tekstualnim, tehnikim izvorima, Govorne, pismene, gramatike, scenske, likovne vjebe Konstruktorske igre, vjebanje jednostavnih radnji i procesa Vjebe oblikovanja, vjebe na
Uenje otkrivanjem
Istraivanje Simulacija Projekt
Doivljavanje Izraavanje i stvaranje
Recepcija umjetnikog djela Interpretacija Evaluacija Kreacija
Vjebanje
Uenje uenja Uenje jezika Praktini radovi Tjelesno vjebanje
56

Stvaranje Znanstveno stvaranje Umjetniko stvaranje Radno-tehniko stvaranje spravama, sportske igre Oluja ideja, radionica budunosti Reproduktivno (gluma) i produktivno (pisanje) stvaranje Konstruiranje, projektiranje, inoviranje, preoblikovanje
10.3. STRATEGIJE ODGOJA Odgoj se ostvaruje zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, a one se prelamaju s drutvenim potrebama koje se oituju u egzistencijalnom, drutvenom i humanistikom aspektu odgoja.
10.3.1. Strategija egzistencije - obuhvaa metode i postupke kojima se zadovoljavaju egzistencijalne ljudske potrebe to osiguravaju reprodukciju ivota, njegovu zatitu i odravanje - to je preduvjet svakog drugog odgoja - zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan rast i razvoj - djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad preoblikovanje prirode u skladu s ljudskim potrebama - u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti koje ugroavaju njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama, simulacijama i akcijama djecu moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se u njima nau, da se znaju produktivno ponaati
10.3.2. Strategija socijalizacije - obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za ljubavlju i pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim ivotom ljudi KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te meusobno razumijevanje me
57
Zajedniki predmet Didaktika AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u drugim l j u d ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost meu ljudima
KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o vla pri e ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na produktivan nain, emu nitko nee biti poraen
10.3.3. Strategija individualizacije - obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u samostalnu i autonomnu ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost SLUANJE moe biti aktivno i pasivno - uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je i iskren i otvoren za komunikaciju
POTICANJE ostvaruje se podrkom, suosjeanjem, povjerenjem, razumijevanjem, simpatijom, l ljubavlju i ima izuzetno znaenje za razvoj linosti
TERAPIJA koristi se kada nastane poremeaj u razvoju linosti - odgajatelji trebaju ovladati jednostavnijim terapijskim postupcima kojima je bit u t situaciju i toplom emocionalnom odnosu pomoi da dijete lake prevlada konfliktnu i stekne samopouzdanje, bez dubljeg ulaenja u rekonstrukciju linosti
TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i s sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota - kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino prikazati k on konfliktne situacije koje ga mue
AKTIVNO SLUANJE poseban oblik razgovora koji se prakticira kad je uenik vie ili m a n manje svjestan problema koji ga mui - aktivno sluanje znai da odgajatelj slua ono to uenik pria, ali mu mu pri tome nastoji pokazati da ga razumije
REALITETNA TERAPIJA postupak koji polazi od shvaanja da pojedincu koji due ne u s p na a k t i pada u d ep r uspijeva zadovoljiti svoje potrebe treba pomoi, ohrabrujui ga aktivnost kojom e prevladati postojee stanje umjesto da depresiju ili bjei u neurozu
58
Zajedniki predmet Didaktika 10.4. STRATEGIJE OBRAZOVANJA - obrazovanje je okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i djelatnih interesa, a ostvaruje se znanstvenim, umjetnikim i tehnolokim obrazovanjem - u znanstvenom su dominantne strategije uenja i pouavanja - u umjetnikom doivljavanje i izraavanje osjeaja - u tehnolokom vjebanje 10.4.1. Strategija uenja i pouavanja - uenje ili uenje otkrivanjem sadri sve etape spoznajnog procesa; polazi od uoavanja i definiranja problema, preko vlastite aktivnosti u pronalaenju rjeenja do izvoenja zakljuaka - pouavanje je skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu nego se koriste iskustva drugih ljudi sistematizirana u razliitim izvorima 3 metode pouavanja: PROBLEMSKO POUAVANJE - polazi od definicije problema tako da u tome aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanjem suprotnosti izmeu onoga to znaju o nekom fenomenu i onoga to opaaju, itd. - nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja koje moe dati nastavnik, udbenik i sl. HEURISTIKO POUAVANJE - takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno dovodi do rjeenja, omoguavajui mu da sam doe do zakljuka PROGRAMIRANO POUAVANJE - problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj - kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je uradio i uputu za daljnji rad
Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za sve je karakteristino tzv. iskustveno uenje) ISTRAIVANJE - metoda kojom uenici pouavaju stvarnost
59
Zajedniki predmet Didaktika - etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik - nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za apstraktno r a razmiljanje
- prikupljanje podataka, promatranje, praenje - na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p o s t a postavljenih hipoteza
SIMULACIJA - koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici pripremaju za sudjelovanje u stvarnim situacijama Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte) PROJEKT - polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan rjeavanja tog problema - nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci 10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog - postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te metoda evaluacije RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA - odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom - treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti - osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju lutke ili glumu, ples i pantomimu INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA - u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili negativan - svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno konfrontira s drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku) KREACIJA - ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije
60
Zajedniki predmet Didaktika - ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai omoguavanje ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira drugima
10.4.3. Strategija vjebanja - osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i postupaka to vodi njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora uz minimalan broj pogreaka Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e k tekstualni, matematiki, tehniki)
Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne p o st oper postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, ili da te operacije izvode pri izradi nekog uporabnog predmeta
Tjelesno vjebanje samo po sebi izaziva radost i oduevljenje jer zadovoljava djeju potrebu z za kretanjem
10.4.4. Strategija stvaranja Etape: Inspiracija Rad na ostvarivanju inspiracije Zavretak stvaralakog ina Komunikacija sud drugih ljudi Postupci kojima se potie stvaralatvo: Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i zn iznose i nijedna se ne smije kritizirati
Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku se n a v navede to vei broj elemenata
Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan za one k koji u tom postupku sudjeluju
61
Zajedniki predmet Didaktika Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg) stanja u u neko drugo (eljeno) stanje - kreativnost se ogleda u pronalaenju to veeg broja alternativa za svaki korak
10.5. IZBOR STRATEGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - nastavnik bi trebao biti svjestan da je pomo koju mu pruaju didaktika i pojedine metodike dragocjena, ali je treba shvatiti samo kao poticaj i orijentaciju za stalno traenje i stvaranje vlastite metodike - ipak postoje naela ije uvaavanje pri izboru metoda i postupaka ini odgoj i obrazovanje uspjenijim: princip pozitivne usmjerenosti pri izboru odgojnih postupaka kod svakog se pojedinog u en uenika razvija pozitivna slika o sebi
uspjeh za sve kola svoj djeci mora omoguiti uspjeh individualizacija pri izboru metoda i postupaka treba se voditi rauna o razlikama meu u e uenicima
primjerenost primjerenost postupka zadacima i sadrajima, dobi djece, njihovim s p o s o bno aktivnost ekonominost potroak vremena i materijalnih sredstava sposobnostima i mogunostima
11. POGLAVLJE KOLSKA EKOLOGIJA (MATIJEVI) - naslov oznaava izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces
11.1. PRIRODNA I DRUTVENA SREDINA I ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES - velik dio ciljeva odgoja i obrazovanja moe se realizirati u prirodnoj i drutvenoj sredini za sve stupnjeve kolovanja to su primarni izvori znanja, stoga i najadekvatniji izvori znanja i mjesta za raznovrsne pedagoke aktivnosti
62
Zajedniki predmet Didaktika - poznato je vie razliitih didaktikih rjeenja za neposredno prouavanje prirodne i drutvene cjeline:
11.1.1. Izleti i ekskurzije - na svim stupnjevima kolovanja to je izvanredno motivativno sredstvo za poticanje na aktivnosti u vezi sa sadrajima uenja - uenici se na izletima slobodnije ponaaju te su izraene socijalne veze meu njima, nova prijateljstva, spremnost na dijeljenje i pomo 3 etape u organizaciji: priprema, realizacija i vrednovanje - trai se da na svakih 30 u. budu najmanje dvije odrasle osobe - izlet moe imati iskljuivo rekreativnu svrhu ili iskljuivo spoznajnu - realizacija ciljeva izleta nije potpuno zadovoljena samim povratkom kui, ve se u koli nastavlja prouavanje prikupljenih informacija i materijala, a analizira se i ponaanje pojedinaca i kolektiva radi dogovora o buduim slinim aktivnostima
11.1.2. kola u prirodi - pridonose ostvarivanju zdravstvenih, pedagokih i spoznajnih ciljeva postoji vie organizacijskih rjeenja: a) sveukupne nastavne aktivnosti za jedan razred odravaju se u prirodi s internatskim smjetajem uenika b) -//- provode se u koli u prirodi u koju se djeca svakodnevno dovoze iz grada c) U. jednog razreda odlaze na jedan ili dva tjedna boravka u internatskoj koli u prirodi, kod nas najzastupljeniji - U to vrijeme realiziraju se raznovrsne nastavne aktivnosti kojih je svrha uenje,
rekreacija, zabava te obavljanje raznovrsnih zaduenja nunih u kolektivnom ivotu - Zajednike nastavne aktivnosti provode se ili u prirodi ili u otvorenim uionicama - kola u prirodi jednako je vrijedna za djecu sa sela kao i za djecu iz grada
11.1.3. Drutveno korisni i proizvodni rad uenika kole se mogu podijeliti na one u kojima je praktian rad uenika dio ukupnog programa pedagokog djelovanja, kole u kojima se ne doputa nikakav praktian rad uenika te kole u
63
Zajedniki predmet Didaktika kojima se povremeno organiziraju raznovrsne praktine i drutveno korisne radne aktivnosti uenika - Rad se organizira s uenicima svih uzrasta, a forme, sadraji i optereenja primjereni su njihovim psihofizikim mogunostima - Osim korisnih aktivnosti uenika u k. zgradi i k. dvoritu, ukljuuju se u akciju ienja mjesta boravka, u skupljanju plodova s plantanih povrtnjaka i vonjaka te krai ili dui proizvodni rad u tvornici ili poljoprivrednoj organizaciji (obavezno za u srednjim strunim kolama) - Osim razvijanja radnih vjetina, pridonosi i odgajanju nekih navika i karakteristika linosti (tonost, odgovornost, samostalnost, suradnja na zajednikim zadacima, i sl.)
11.2. KOLSKO DVORITE - Ima vanu pedagoku funkciju, tamo se moraju i trebaju, osim igre i odmora, izvoditi i raznovrsne nastavne aktivnosti - Osim igralita, treba postaviti vie klupa za odmor, mogu se postaviti razne sprave za penjanje, provlaenje, ljuljanje, drvene kuice za skrivanje, pjeanici te druga jednostavnija pomagala za nastavu tzk-a - Dio prostora moe biti asfaltiran kako se u. za kinih dana ne bi zamazali tu e se kretati, igrati razne igre - Dio za uenike razredne nastave trebao bi biti odvojen od dijela za starije uenike - U didaktikom smisli kolsko dvorite moe posluiti za: izvravanje razliitih radnih zadataka (ienje, saenje, razni popravci, izrada opreme), izvravanje zadataka vezanih uz uenje, rekreaciju, umjetniko stvaranje - Budui da je blizu, u kolsko dvorite u. mogu izlaziti u sklopu neke nastavne aktivnosti na nekoliko min, do realizacije itavog nastavnog sata ili blok-sata
11.3. SPECIJALIZIRANI PROSTORI U KOLSKOJ ZGRADI - kolska arhitektura i opremljenost kolskog prostora uvelike utjee na izbor i izmjenu mjesta za odvijanje pedagokih aktivnosti i strategija uenja i pouavanja - opremu u svim specijaliziranim uionicama u koli treba prilagoditi naglaenoj orijentaciji na samostalan rad uenika u grupama, parovima ili individualno - U k. zgradi treba urediti razliite prostore za uenje, druenje, igranje i rad
64
Zajedniki predmet Didaktika - Prostori za uenje i rad predvieni su za grupni i individualni rad, za rad manjih grupa u. (6-10) i okupljanje velikih skupina uenika (300-400) - Uputno bi bilo graditi zgrade za najvie 600 uenika koji se mogu, bez rada u smjenama, angairati u kolskoj zgradi od jutra do mraka
11.3.1. Biblioteno-informacijski prostor - Mjesto mu je obino uz sredinji hol - Sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za smjetaj nastavnih medija; najvie prostora zauzima knjini fond, a tu su jo i videoteka, fonoteka, dijateka, folioteka, fonoteka te baza kompjutorskih programa i podataka - Osnovne informacijske funkcije: prikupljanje, obrada, uvanje i posuivanje informatike grae te osiguranje uvjeta za rad korisnika s raznovrsnim bankama podataka - Svaki BIC trebao bi imati odgovarajuu tehniku za umnoavanje i kopitranje, videokasetne i kompjutorske sustave i druga tehnika pomagala koja omoguuju koritenje razliitih medija; prostor i oprema trebaju biti dostupni uenicima 10-12 h dnevno
11.3.2. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu - Trebaju, osim lako pokretljivog namjetaja za sjedenje, pisanje i crtanje, imati i drugu opremu koja omoguuje fleksibilnije oblike i pedagoki vrednije strategije rada - Stolovi i stolci moraju veliinom biti primjereni fizikoj razvijenosti uenika - Mala priruna biblioteka, kuti za igranje, tepih u sredini uionice, panoi na bonom zidu, ormarii za ostavljanje dijela ili itave opreme, raznovrsne didaktike igre za koje e materijal izraivati sami uenici, nastavnici i uenici viih razreda
11.3.3. Specijalizirane uionice za znanstveno i umjetniko podruje - to je obino jedna vea prostorija za zajedniki rad odjeljenja (25-30 uenika) te manja prostorija za pripremanje nastavnika i rad manjih grupa uenika - suvremene kolske zgrade imaju specijalizirane uionice s opremom za fiziku, kemiju, biologiju, povijest, zemljopis, matematiku, materinski jezik, strani jezik, likovnu kulturu i glazbenu kulturu
65
Zajedniki predmet Didaktika - osnovna prednost: racionalizacija uvanja i koritenja opreme te nastavnikova radnog vremena, motivativna prednost smatra se da ureenost i opremljenost specijaliziranih uionica veoma motivacijski djeluje na uenike
11.3.4. Specijalizirani prostor za radno-tehniko i tjelesno-zdravstveno podruje - u zgradama za osnovne kole ureuju se i opremaju polifunkcionalni radioniki prostori u kojima uenici upoznaju raznovrsne materijale, alate, aparate i ureaje te uvjebavaju izvoenje jednostavnijih praktinih operacija (rezanje, buenje, bruenje, sastavljanje) - u takvim su radionicama materijali, alati, aparati i strojevi nuni za realizaciju programa i ciljeva osnova tehnike kulture (takve su radionice i u opeobrazovnim srednjim kolama) - prostori za TZK dijele se na otvorene (dvorane za TZK, bazeni te adaptirane prostorije za vjebanje) i zatvorene
Bognar, Matijevi: Didaktika: 12., 13. i 14. poglavlje
12. MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU (O&O)

- prednost od tradicionalnog ima uenje u izravnoj stvarnosti - redoslijed iskustva u odgojno-obrazovnom procesu prema Daleu (u knjizi stoac): VERBALNI SIMBOLI VIZUALNI SIMBOLI FOTOGRAFIJA POKRETNE SLIKE IZLOBE EKSKURZIJE DEMONSTRACIJSKI POKUSI DRAMATIZACIJA SIMULACIJE NEPOSREDNA ISKUSTVA KONKRETNO APSTRAKTNO
- medij u didaktici nosilac razliitih pojedinanih funkcija; posrednik u nekim didaktikim funkcionalnim vezama
66
Zajedniki predmet Didaktika - mediji mogu biti: objekti demonstracije, usmena komunikacija, tiskani mediji, statine slike, pokretne slike, zvuni film, strojevi za uenje - funkcije: davanje podraaja, usmjeravanje panje i drugih aktivnosti, pripremanje modela oekivanog efekta, davanje vanjske pomoi, usmjeravanje miljenja, uzrokovanje transfera, ispitivanje uspjeha, posredovanje povratne informacije - obrazovna (nastavna) tehnologija sustavna metoda planiranja, koritenja i vrednovanja cjelokupnog procesa pouavanja i uenja uz prihvaanje tehnikih i humanih resursa - ukljuuje ljude, postupke, ideje, sredstva i ukupnu organizaciju - podjela medija: 1) auditivni kasete, auditivni zapisi na kompakt disku (CD), telefon 2) vizualni najbrojniji: slikovnice, nastavni listii, knjige, zidne slike, crtei, grafofolije, dijapozitivi; krajnost vizualizacije vodi u tehnicizam, treba zadrati pedagoku realnost i smislenost u izboru vizualnih medija; - prednost kolske ploe pregledan sadraj rada u vrijeme nastavnog sata te nastajanje teksta i crtea pred oima uenika - udbenici: a) cjeloviti strukturom i sadrajem prati cjelokupan nastavni sadraj jednog predmeta b) razgranati u vie svezaka izlau se osnovni sadraji c) programirani za nastavne sadraje koji su tei za obradu; mogu biti linearni i razgranati; ukljuuju uenje uz pomo kompjutora 3) audiovizualni televizijske emisije, zvuni nastavni filmovi, multimedijski software na CD-u, ozvueni dijapozitivi, videokasete, DVD-i - posebno izdvojeni: 4) tekstualni mediji uvaju edukativne poruke za due razdoblje, uenik moe prouavati eljene sadraje kada i koliko eli 5) simulacije (skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi i procesi u umjetnim uvjetima radi temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji) i demonstracijski pokusi (namjerno izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja) 6) Internet i multimedij - tradicionalna obrazovna tehnologija usmjerena na pomaganje u radu uitelja (frontalna nastava) - hipermedijska obrazovna tehnologija usmjerena na pomaganje u radu uenika
67
Zajedniki predmet Didaktika - elektronika pota i ueniko dopisivanje obogauju O&O proces
- multimedijalnost istovremeno zajedniko djelovanje vie medija koji se meusobno dopunjuju i obogauju u djelovanju - didaktika medija specijalna didaktika disciplina koja prouava didaktiko oblikovanje, izradu te izbor i koritenje medija u odgojno-obrazovnom procesu - govori i o faktorima koji determiniraju izbor medija - faktori: ciljevi O&O, priroda sadraja uenja, psihofizike karakteristike uenika, iskustvo uenika, dominantni oblici komuniciranja, socijalni oblici rada, ekonomski uvjeti, stavovi i sposobnosti uitelja, geografski poloaj kole - nema konanog odgovora kada e se koristiti koji medij ovisi o situaciji i faktorima - na izbor nastavnih medija utjee i filozofija odgoja - poznati su pedagoki i filozofski pokreti koji zagovaraju orijentaciju na prirodne izvore znanja i organizaciju nastavnih aktivnosti u prirodnoj sredini (Steiner, Freinet)
13. ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

- O&O proces je sloen komunikacijski proces - u njemu uoavamo informaciju i aktivnost osobe kojoj je upuena - informacija i interakcija u O&O komunikaciji imaju specifian smisao i mjesto u odnosu prema drugim oblicima komuniciranja ljudi - komunikacija odnos (interakcija) neke osobe prema mediju, odnosno prema informaciji - medij moe biti neka osoba ili neiva materija - tako shvaena, komunikacija je bliska pojmu nastavna metoda - komunikacijski proces: izvor poruka informacija kanal primalac efekt - vrste komunikacije: 1) a) intrapersonalna unutranji govor; prethodi svakoj meuljudskoj komunikaciji; povezana sa samovrednovanjem; odnos ja ja b) interpersonalna izravna komunikacija vie osoba; odnos ja ti i ja grupa c) masovna usmjerena na iroku i heterogenu publiku, javna; odnos grupa grupa 2) a) personalna kada osobe komuniciraju bez posredovanja sredstava b) apersonalna svaka komunikacija koju posreduje apersonalni (tehniki) medij
68
Zajedniki predmet Didaktika - ta se dva oblika meusobno dopunjuju i obogauju, ali nikako ne iskljuuju 3) a) verbalna komuniciranje rijeima - temelj O&O komunikacije - lake pratimo izlaganja praena odgovarajuom neverbalnom komunikacijom b) neverbalna komuniciranje pokretima ruku, oiju, lica i tijela - moe ometati verbalnu komunikaciju (tikovi, pretjerano gestikuliranje, etanje) 4) a) jednosmjerna b) dvosmjerna prua mogunost pruanja povratne informacije izmeu subjekata koji komuniciraju - najintenzivnija u neposrednom razgovoru uitelja s jednim ili s manjom grupom uenika - uz izravnu nastavu dobar uitelj prati neverbalnu komunikaciju u razredu te saznaje razumiju li ga i prate li ga uenici 5) a) neposredna komunikacija b) telekomunikacija komuniciranje osoba koje se ne nalaze na istome mjestu pa ne mogu komunicirati licem u lice - nastava na daljinu istraivanje pokazuje da su se neki polaznici osjeali osamljeno, otueno i nedovoljno motivirani jer su im nedostajali neposredni kontakti s drugim polaznicima i uiteljima 6) a) autoritarna ne vodi odgoju slobodne linosti b) demokratska doputa odgajaniku vlastito miljenje, da oblikuje vlastite sudove i bude ono to jest (vee se uz pojmove simetrino-interaktivna i socijalno-reverzibilna komunikacija) 8) a) nasilna prepoznatljiva po vikanju, prijetnji, uporabi izraza koji vrijeaju, pozivanju na svoj autoritet b) nenasilna - zadaa kole je osposobljavati uenika za nenasilno rjeavanje problema - kako? uenjem socijalnih vjetina u razliitim nastavnim scenarijima i uz raznovrsne nastavne strategije; razviti kulturu govorenja i sluanja, doi do spoznaje da je bit sukoba u problemu, a ne u osobi
- vrstu komunikacije najee odreuje nastavni medij - u O&O procesu najee je prisutno ukrtanje karakteristinih obiljeja i vrsta komuniciranja
69
Zajedniki predmet Didaktika - pr.: predavaka nastava je dominantno jednosmjerna, ali ako se ima na umu i pratea neverbalna komunikacija (gesta, mimika, pokreti tijela), onda je ona i dvosmjerna komunikacija
14. ODGOJNO-OBRAZOVNA KLIMA

- O&O klima odreena kvaliteta odnosa i ozraje u procesu O&O - socijalna klima odnos nastavnika prema uenicima, odnos uenika meusobno i prema nastavniku, odnos nastavnika i roditelja - ponaanje nastavnika moe biti: 1) a) dominantno onemoguuje inicijativu i samostalnost uenika, kruto, ne potuje individualne razlike meu uenicima b) integrativno omoguuje kreativnost, spontanost i inicijativu u grupi, okrenuto rastu i razvoju svakog pojedinca - jedno ponaanje ne iskljuuje drugo 2) a) autoritarno karakteristino za tradicionalnu kolu u kojoj dominira frontalna nastava, uenik izvrava zahtjeve nastavnika; nastavnik nastupa kao ef, ima otar glas i izdaje naredbe, sklon vladanju, kritizira i naglaava pogreke, ee vodi monolog b) demokratsko nastavnik nastupa kao voditelj, ima ljubazan glas i daje prijedloge, koristi se utjecajem, poticanjem i zadobivanjem suradnje, nudi svoje miljenje kao jedno od moguih, ee vodi dijalog c) indiferentno potpuna sloboda, grupa teko funkcionira 3) direktivno ili nedirektivno istraivanje pokazuje da 2/3 govora pripadaju nastavniku (2/3 od toga na izravan, a 1/3 na neizravan, poticajan govor)
- odnosi meu uenicima: suradnja, agresija ili kompeticija - emocionalna klima (EK) odnosi se na dominaciju osjeaja ugode ili neugode kod sudionika O&O procesa a) pozitivna EK nastavnici i uenici rado dolaze u kolu, oduevljeno sudjeluju u zajednikim aktivnosti (vidjet emo kako to izgleda kad se zaposlimo:) b) negativna EK dominira strah od neuspjeha, nerado boravljenje u koli
70
Zajedniki predmet Didaktika - problem sadanje kole prisutnost straha i dosade, to upozorava na nepovoljnu klimu, pa je problem didaktike kako to prevladati - strah kod uenika pojavljuje se zbog mogueg doivljaja neuspjeha - Singer predlae organizaciju O&O procesa koja e svakom djetetu omoguiti uspjeh; u uenju dijete treba osjetiti sigurnost da moe i pogrijeiti, a da pritom ne bude osueno - dosada uzrok je besmislenost kolskog uenja - prema miljenju mnogih pedagoga, prevladavanje dosade mogue je afirmacijom tzv. prirodnog uenja - Rogers govori o sutinskom uenju, uenju koje dovodi do promjena; kako? - i nastavnik i uenik trebaju biti suoeni s problemom kojim se bave, da on za njih ima neko ivotno znaenje - nastavnik treba biti svoj, iskren prema sebi i drugima - bit = povoljna klima moe se stvoriti samo kad su O&O u skladu s ljudskim potrebama i interesima
SVE NAUITE NAPAMET! Sreu vam eli i smile alje am!:)
71

Didaktika Matijevic Bognar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Didaktika Matijevic Bognar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zajedniki predmet Didaktika Ladislav Bognar, Milan Matijevi DIDAKTIKA

1. TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA 1.1. TEORIJSKI PRISTUPI1

1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE 1.2.1. Definicija didaktike

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika 1.2.3. Metodika obrazovanja

1.2.4. Odgojno-obrazovni proces

1.2.5. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

2.1.1. Komenskyjev razredno-satni sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika 2.1.4. Summerhillski model

2.1.5. kola bez razreda

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

2.2.1. Herbartizam i nastavni sat

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika 2.2.2. Didaktiki koncepti koncentracije nastave

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

(Gesamtunterricht) slobodan skupni rad uenika s nastavnicima i roditeljima

2.3. FRONTALNO, GRUPNO I INDIVIDUALNO POUAVANJE

2.3.1. Bell-Lancasterov sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika 2.3.2. Slobodni rad po grupama R. Cousineta

2.3.3. Individualizirana nastava R. Dottrensa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika 2.4. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI

- stara kola (herbartovska)

naglaena orijentacija prema intelektualnom razvoju

2.4.1. Pokret za umjetniki odgoj

2.4.2. Pokret radne kole

zagovarao koncept radne kole slobodne duhovne djelatnosti kola koja

2.5 NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI NOVE KOLE 2.5.1. Projekt-metoda

- John Dewey, SAD

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

2.5.4. Manheimski sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

2.5.5. Freinetov pokret

2.5.6. Kompleksna nastava i laboratorijsko-brigadni sustav

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

1. deskriptivna metoda = to, kada? i kako? e se opisivati, i

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

istraivanja i ex-post-facto istraivanja (negdje izmeu eksp. i neeksp. istraivanja)

i konstatiranje slinosti i razlika te veza i odnosa meu usporeivanim

pojavama (programi, obrazovne politike i slino)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

kvalitativna analiza jo ne daje dovoljno pouzdanog dokaza

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika METODE ANALIZE PODATAKA kvalitativna analiza to?

pojam kvalitativne metodologije se vee uz sudjelujue promatranje i akcijska istraivanja

pojave je teko podvrgnuti statistikom prikazivanju

kvantitativnoj analizi kauzalna analiza zato?

omoguuje istraivanje uzrono-posljedinih veza

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

a ako mu samoostvarenje ne poe za rukom, on postaje destruktivan

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

OSNOVNE LJUDSKE POTREBE: mogu se svrstati u tri grupe:

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com