3.

PREDAVANJE
Sustavna postavka osnova logistike koncepcije Logistiki sustavi Logistika unutar poslovnih funkcija

SUSTAVNA POSTAVKA OSNOVA LOGISTIKE KONCEPCIJE

Kako bismo shvatili logistiki sustav, podi demo od pojma sustava opdenito. Primjena sustavnog miljenja daje novu osnovicu obradi logistikih problema. Sustavno miljenje je osnovica logistike koncepcije. Sustavno miljenje je miljenje o kompleksnim mrenim vezama. Opdenito, sustav se moe definirati kao niz dijelova, ili elemenata koji djeluju sa svrhom postizanja specifinog cilja. Cilj sustava obino predstavlja transformaciju razliitih vrsta ulaza u eljeni izlaz.

Sustav je skup meusobno povezanih elemenata koji sainjavaju sreenu cjelinu. Skup veza izmeu elemenata sustava ini strukturu, koja zajedno sa prostornom strukturom elemenata odreuje sastav sustava. Najvanije za sustavni pristup je cjelovito promatranje u kojem za objanjenje cjelovitosti nije dovoljno samo objanjenje elemenata, ved je potrebno i objanjenje odnosa izmeu elemenata. Rastavljanjem sustava se gube osobine koje ima cjelina. Sustav vieg reda nastaje kada se meusobno poveu dva, ili vie sustava. Sustavno miljenje doprinosi izbjegavanju suboptimalnih izdvojenih logistikih odluka, te se na osnovi njega tei optimalnim ukupnim rjeenjima.

Poslovnu logistiku moemo shvatiti u trostrukom smislu: - Funkcijskom. Poslovna logistika je nova funkcija poduzeda. To je integrirajuda, usluna, presjena funkcija, koja proima sve druge funkcije. -Instrumentalnom. Instrumentalni smisao logistikog miljenja odraava se na uvoenje instrumentarija elektronike obrade podataka u svrhu podrke u odluivanju, a i za samo odvijanje procesa(npr., obrade naloga, narudbe ). -Institucijskom. Institucijski smisao poslovne logistike odnosi se na organizacijsku izgradnju poduzeda i suradnju poduzeda u poslovnoj logistici. Logistika je dakle dio upravljakog sustava poduzeda. Ona upravlja koliinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzeda.

LOGISTIKI SUSTAVI
Logistiki sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno vremenske preobrazbe dobara, a procesi koji njima teku kao logistiki procesi. Logistikim procesima izaziva se tok dobara, koji povezuje sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara. Ovi procesi ostvaruju se u tzv. logistikim poduzeima. To su usluna poduzeda ija je osnovna svrha premodivanje prostora i vremena. Logistiki procesi protjeu i u industrijskim, trgovinskim i drugim poduzedima, kod kojih vremensko i prostorno premodivanje predstavljaju samo djelomine zadade za ispunjavanje vlastite svrhe poduzeda.

Obiljeje logistikih sustava je shvadanje povezanosti procesa kretanja (transporta) s procesima zadravanja(skladita). Procesi kretanja i procesi zadravanja mogu se predstaviti mreom. Objekti se kredu mreom, a zadravaju se u njezinim vorovima iz kojih se usmjeravaju na puteve za razliita odredita. Osim dobara, mreom se kredu i energija, informacije i ljudi. Prema ideji mree osnovne strukture logistikih sustava su: -jednostupnjevani logistiki sustavi (prostor i vrijeme premodavaju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama. U toki isporuke dobra se pripremaju, a u toki prijema koriste.), -viestupnjevani logistiki sustavi (tok izmeu toke isporuke i toke prijama prekida se najmanje u jednoj toki ija je zadada pregrupiranje dobra u manje jedinice koliine, ili pak njihova koncentracija u vede jedinice koliine),

- kombinirani logistiki sustavi (ako istovremeno postoje izravni i neizravni tokovi dobara). Obino se od proizvodnje do regionalnog skladita prevoze velike koliine, a od regionalnog skladita do kupca manje koliine. Meutim, u tokama prekida stalno se odvijaju dodatni logistiki procesi koji stvaraju i dodatne trokove.

Osnovna funkcija logistikih sustava je prostorno - vremenska preobrazba proizvoda. Sa njezinim ispunjenjem vezane su funkcije promjene koliina i vrsta proizvoda, te funkcije olakavanja preobrazbe proizvoda.
Procesi u kojima se obavljaju logistike funkcije: - transport, pregrupiranje i skladitenje gdje su bitni procesi tokova proizvoda, - pakiranje i signiranje gdje su bitni procesi pomaganja tokovima proizvoda - dostavljanje i obrade narudbi gdje su bitni procesi tokova informacija . Tok proizvoda izmeu toke isporuke i toke prijama petpostavlja i razmjenu informacija izmeu obje toke.

Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon zavrenog tijeka proizvoda. One ga izazivaju, prate i objanjavaju, kontroliraju i slijede, te potvruju ili ukazuju na odstupanja. Stoga su i procesi tokova informacija takoer logistiki procesi.
Poslovni logistiki sustav moe se podijeliti na dva podsustava: a) logistiki informacijski sustav ( formalizirano komuniciranje meu subjektima logistikog procesa), b) fiziki logistiki sustav ( prostorno - vremenska preobrazba materijalnih dobara). Funkcioniranje oba sustava je meuovisno, a fiziki logistiki sustav je podran logistikim informacijskim sustavom.

Funkcijski logistiki podsustavi poduzea jesu: a) dranje zaliha b) sustav skladita c) pakiranje d) transport e) ukupno izvravanje naloga (procesiranje narudbe) Input (ulaz) logistikog sustava predstavljaju ulaganja proizvodnih imbenika, odnosno logistiki trokovi. Output (izlaz) su uinci, rezultati i logistike usluge.

LOGISTIKA UNUTAR POSLOVNIH FUNKCIJA

Logistika se nalazi unutar svih drugih funkcija, npr. nabave, proizvodnje, distribucije, skladitenja. Zadade svake pojedine logistike kao takve se preklapaju. Svim tim logistikama zajedniko je obuhvadanje ukupnosti logistikih zadataka i postupaka kod pripreme i provoenja svake pojedine poslovne funkcije.

Sadraj logistike nabave Logistika nabave bavi se tokom materijala od dobavljaa do poduzeda. U okviru logistike nabave spadaju sljedei logistiki zadaci: razmatranja : proizvoditi, ili kupovati zajedniki s proizvodnjom, usklaivanje nabave s proizvodnjom (vrste poiljki, vrijeme dostave, mjesto dostave), minimiziranje transportnih trokova, izbor ambalae, kontrola kvalitete

Sadraj logistike proizvodnje. Logistika proizvodnje bavi se unutarnjim tokovima do i unutar proizvodnih mjesta. U logistiku proizvodnje spadaju: razmatranja: proizvoditi ili kupovati, zajedniki s nabavom, strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima, planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom, uobliavanje fizikoga i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladini i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja i simulacije)

Sadraj logistike distribucije Logistika distribucije bavi se uglavnom pitanjima: lokacije pojedinog skladita, zaliha na pojedinim lokacijama, sustava skladitenja i komisioniranja (sastavljanja poiljki) raspaavanja uz to nie trokove.

Sadraj logistike skladita Logistika skladita povezana je s logistikom nabave, logistikom proizvodnje i logistikom distribucije. Logistika skladita treba rijeiti pitanja kao to su: je li skladite potrebno? koje funkcije skladite treba ostvariti? je li standard optimalan? treba li drati sav asortiman (sa motrita uinaka prodaje) koji su optimalni sustavi skladitenja i komisioniranja? koja su najekonominija transportna sredstva?

Logistika skladita bitna je kod uih zadataka planiranja samog skladita. Postoji povezanost logistike skladita sa logistikom nabave, logistikom proizvodnje i logistikom distribucije. Naime, skladite se moe nalaziti u nabavi, u prodaji, odnosno distribuciji, a i u samoj proizvodnji (meuskladite).