Chi Kung

RIJEKA
2001.godina
udesna Energija-Chi Kung
Namik Dizdarevi udesna Energija-Chi Kung Izdava: Karate klub Delta Za izdavaa: Namik Dizdarevi Urednik i recezent: dr. Dubravka Dominis-Miheli Lektura: Ankica Vuki-Niki Tisak: Express digitalni tisak d.o.o.Rijeka ISBN 953-97456-0-8 CIP-Katalogizacija u publikaciji Sveuilina knjinica Rijeka 796.035 CIP 4/2001 DIZDAREVI, Namik udesna energija-Chi Kung: kineski put do zdravlja i vitalnosti /Namik Dizdarevi ; <ilustracije Josip ekada>. - Rijeka : Karate klub Delta, 2001. - 145 str. : ilustr. ; 21 cm Bibliografija : str. 144. ISBN 953-97456-0-8 100420032
2
U svima nama postoji udesna Energija. Kinezi je zovu Chi. Koliina i kvaliteta Chi-a uvjetuje da li emo biti zdravi ili bolesni, tuni ili radosni. Namik Dizdarevi
Recenzija U dananje vrijeme koje sa sobom nosi puno stresnih situacija, metode kineske tradicionalne medicine-psihofizikog balansiranja, pruaju mogunost stvaranja cjelovitijeg, sretnijeg i zdravijeg ivota. Od svakog ovjeka zavisi dali e izabrati put rada na sebi, odnosno duhovni put, ili potonuti u materijalistiki nain ivota koji upravo dovodi do stresnih situacija koje su kasnije preduvjet za mnoge bolesti koje nas mue. Onaj koji odabere put samo razvoja i uzme sudbinu u svoje ruke, na pravilan nain posveuje jednaku panju svim dijelovima svoje linosti koja se sastoji od fizikog tijela i energetskog omotaa povezanog sa Univerzumom. Cijela ravnotea zavisi najvie od ovjekovog emocionalnog stanja, tako da su raznim emocionalnim stanjima pridruena i odgovarajua zdravstvena. Bitno je nauiti gledati svijet kroz prizmu ljubavi i tolerancije, a ova knjiga otvara put ka tome. elim sreu svima koji krenu ovim putem samo razvoja. Dr. Dubravka Miheli-Dominis spec. za fiz. med. i rehabilitaciju
SADRAJ:
1. UVOD 1.1. ivot u harmoniji s prirodom_ 1.2. ovjek i Univerzum___ 1.3. Tao____ 1.4. Merdijani-Energetski kanali__ 2. JIN I JANG_____ 2.1. Objanjenje Jin-Jang simbola_____ 2.2. Ba Kua trigrami ____ 3. PET ELEMENATA_____ 4. IVOTNA ENERGIJA CHI____ 4.1. Kretanje Chia Tijelom__ 4.2. Generiranje i akumulacija Chia____ 5. DISANJE_ 5.1. Dan Tien______ 5.2. Upute za pravilno disanje____ 5.3. Povratak u djetinjstvo_ 6. CHI KUNG______ 6.1. Bodhidarma___ 6.2. Nastanak i razvoj Chi Kunga__
8 10 11 15 18 21 22 24 25 27 28 30 30 33 34 36 38 41
5
6.3. 20 pravila Chi Kunga__ 6.4. Popratne reakcije____ 7. WAI DAN CHI KUNG___ 7.1. Teorija Wai Dan_____ 7.2. Statike forme Wai Dan_____ 8. YIN GIN CHING_______ 9. 8 DJELOVA BROKATA_ 10. NEI DAN CHI KUNG___ 10.1.Metoda disanja Taoista i Budista u Nei Dan Chi Kungu_________ 10.2. Mala cirkulacija_____ 10.2.1. Vjeba male cirkulacije____ 10.3. Velika cirkulacija_____ 10.4. Metode velike cirkulacije___ 10.4.1. Statike vjebe____ 10.5. Vjeba transporta Chia____ 11. MASAA 12. AKUPUNKTURA_____ 13. O PISCU_
47 49 53 54 56 65 73 89 93 95 97 105 110 110 114 128 133 144
Na poetku Po prvi put u Hrvatskoj izlazi iz tiska knjiga koja nas na jedan novi nain upoznaje kako ivjeti zdravo i sretno, jer svi znamo da ne postoji srea bez zdravlja. Kao prvo, elja mi je da sva moja iskustva glede poznavanja kineske tradicionalne medicine prenesem na to prihvatljiviji nain naim itateljima, i da bi ono za to su nekad samo uli bilo pristupano i objanjeno kako bi i sami krenuli stazom samo razvoja kroz vjebanje Chi Kunga. to je Chi Kung, pitanje je koje se namee svakom itatelju. Govorom svakodnevnog jezika Chi Kung bi znaio vjebu kojom unapreujemo bioenergiju tijela u svrhu ouvanja zdravlja i vitalnosti. Cijeli sistem vjebanja bazira se na tehnikama disanja i meditaciji koja pospjeuje unutranje tokove razvoja energije. Chi Kung je pristupaan svim ljudima jer je jednostavan, i ne zahtijeva posebna ulaganja osim vrste volje za vjebanjem. Princip vjebanja Chi Kunga je taj da se kroz duboko disanje i oputenost tijela oslobaamo zgrenosti i stresova i na taj nain doputamo da energija nesmetano cirkulira organizmom to nas odrava u dobrom tjelesnom stanju. Autor
1. U V O D
1.1. IVOT U HARMONIJI S PRIRODOM
elja svih ljudi je da ive dug i sretan ivot. Mnogi misle da e to postii gomilanjem materijalnog bogatstva. Velika je greka ljudi koji se ne interesiraju za svoje duhovno uzdizanje. Time gube vezu izmeu svog duhovnog i tjelesnog JA, i kada neravnotea u tijelu dozivi svoju kulminaciju, nastupa bolest koja se u mnogim sluajevima teko izlijei. Bolest se nikada ne pojavi iznenada. Postoje mnogi alarmni sistemi u tijelu koji nas upozoravaju na dolazak neuravnoteenog stanja, tj. naruavanja zdravlja. Samo ovjek koji ne obraa panju i ne oslukuje svoje unutarnje bie, ta alarmantna stanja ne primjeuje i nastavlja prijanjim nainom ivota. Tako otvara vrata smirenju bolesti. U najstarijem do sada poznatom medicinskom djelu na svijetu Nei King-u, car Huang Ti ili uti Car koji je prema predaji ivio prije 4500 godina, postavio je pitanje svom osobnom lijeniku: Sluao sam kako se pria da su ljudi u stara vremena ivjeli po sto godina. U moje vrijeme ve smo sa pedeset iscrpljeni. Da li to dolazi Slika 1.-Huang Ti zbog promijenjenih prilika ili je (uti Car) greka do ljudi. Ljekar Ki Pa odgovorio je caru:
8
U stara vremena ljudi su ivjeli prema propisima Tao-a. Oni su se priklanjali zakonima Jina i Janga, bili su umjereni, ivjeli sretno i jednostavno. Zbog toga su zdravi tijelom i duhom mogli doivjeti sto godina. U nae vrijeme ljudi piju alkoholna pia kao to se pije voda, trae zadovoljstva, ne znaju za mjeru pa zato i ne ive vie od pedeset godina. Mudraci nas ue da treba voditi jednostavan i spokojan ivot. Tijelo, koje tako uva svoju energiju, bolest nee napadati. Mudar ovjek se uva i elja, te e njegovo srce biti mirno, njegovo se tijelo moe zamoriti, ali ne i njegov duh. Samo ako ivi u ovoj jednostavnosti, ovjek moe i u nae vrijeme doivjeti starost od sto godina. Savjete ovog mudrog ovjeka mi i danas moemo koristiti, jer vrijeme nije utjecalo na njihovu mudrost. U jednom drugom vremenu Kineski car Ju primijetio je da je stojea voda mutna i neugodnog mirisa. U njoj se gomilaju neistoe i nije za pie, dok sa druge strane planinski brzaci teku, nebo se ogleda u njihovoj bistrini, voda je ista i pitka. Ova svoja zapaanja car Ju je primijenio i na narod. Primijetio je da ljudi koji se malo kreu zadravaju u sebi nagomilane otrove koji tete tijelu i izazivaju bolesti. Zakljuio je, da bi ovjek bio zdrav, potrebno mu je kretanje, pa je naredio da se kreiraju tjelesne vjebe koje e voditi poboljanju opeg tjelesnog stanja naroda. Priroda je stalno u kretanju pa bi te principe trebali slijediti, kako bi bili zdravi i vitalni. Lagana tjelesna aktivnost tijela je potrebna, u vremenu kada mnoge tehnike naprave zamjenjuju rad ovjeka. Zato bih preporuio da svoje slobodno vrijeme koristite, za duhovno uzdizanje, za duge etnje u prirodi, kao i za bavljenje sportskim aktivnostima. Kada sve sile djeluju u ravnotei, kada se slijede prirodni zakoni, ivi se u miru i srei, zdravlju i ljubavi.
1.2. OVJEK I UNIVERZUM

Stari Kinezi su smatrali da Univerzumom vladaju valovi. Dananja suvremena fizika svojim velikim dijelom poiva na toj teoriji, pa bi se Kineski filozofi mogli smatrati tvorcima teorije o valnoj koncepciji Univerzuma, mada je oni nisu posebno primijenili u tumaenju fizikih fenomena. Cijeli sistem podloan je laganim i suprotnim pulsacijama. Sa uzronih razina, Univerzumom djeluju dvije sile JIN i JANG. Ova dva principa uzrokuju sve promjene u prirodi. Rastui i opadajui utjeu na kretanje plime i oseke, na zdravlje i karakter ljudi, na udaljavanje galaksija itd. Sve pojave koje se deavaju u Univerzumu odreene su prevagom Jina i Janga. Energija je neunitiva! Znanstvenici su dokazali da su materija i energija isto i da se materija moe pretvarati u energiju i obratno. to se tie ovjeka, on je svim svojim tijelom podloan kozmikim i zemaljskim utjecajima. Razna zraenja i vibracije dolaze iz Univerzuma i Zemlje, i utjeu na zdravlje i ponaanje ljudi. Nema ivog oblika koji nije podloan tim vibracijama. On se razvija, raste i umire podloan utjecajima razliitih energija. Energija Univerzuma je Jang i sve vibracije koje dolaze iz tog pravca su Jang. Energija koja se nalazi na Zemlji je Jin. ovjek i sam sastavljen od tih energija ima potrebu da je apsorbira. Kada je ta apsorpcija normalna, za ovjeka moemo rei da je psihiki, tjelesno i zdravstveno uravnoteen. ovjek je kroz kou izloen utjecajima energije Univerzuma i Zemlje. Kao radar koji lovi razne tjelesne vibracije, ovjek vri izmjenu energije, koja u usponu krui svojim vlastitim putevima u nepromjenjenom ritmu i ravnotei. Takav kontakt izmeu unutarnjeg bia i okoline omoguuje ivot u skladu sa prirodom, jer je ljudsko bie neraskidivo vezano za prirodu, i
10
podlono je njezinim energetskim utjecajima. Da bi bio vitalan i dugovjean, ovjek mora da poznaje te promjene, i da im se prilagodi.
1.3.TAO
Premda postoji vie razliitih objanjenja i definicija Tao-a, on je u prvom redu kineska filozofija. Tao se razvijao paralelno s konfuijanizmom u vrijeme utog Cara prije nekih 5000 godina. Ova drevna kineska nauka nastala je i odgajana kineskim nainom miljenja. Danas Tao pronalazimo u Kini u svim drutvenim, kulturnim i znanstvenim strukturama, pa tako i u Chi Kungu, ija se nauka temelji na ovoj filozofiji. Principi Jina i Janga proizlaze iz Tao filozofije, a oni su upravo pokretaka snaga Chi Kunga. Sile suprotnog djelovanja koje se meusobno proimaju i privlae uzrok su djelovanja i postojanja cijelog Univerzuma. Takva misao u novije vrijeme prelazi granice Kine i poprima oblik irokih razmjera interesiranja meu masama ljudi u cijelom svijetu.
Slika 2.-Lao Ce
11
Trojica najzaslunijih ljudi za pojavljivanje Tao-a u javnosti su, Lao Ce, Chuang Ce i Lie Ce. Od ove trojice osnivaa Taoizma najzasluniji je Lao Ce, a njegova knjiga Tao Te Jing smatra se danas najpounijom knjigom Taoizma. Meutim, prema drugim izvorima Tao je mnogo stariji i potjee iz vremena utog Cara, Huang Tia. Naravno, ova se pretpostavka ne moe provjeriti, mada je gotovo sigurno da Taoizam nije nastao odjednom nego kao plod dugotrajnog prouavanja mnogih mudraca, to priznaje i sam Lao Ce. I pored minulog vremena u kome su se gubile mnoge nauke, Tao filozofija je jo uvijek s nama to samo potvruje njenu ispravnost. Kako objasniti Tao, pitanje je koje se namee laicima. Odgovor je; Tao je sveobuhvatan. Postoji u svim biima i u svim stvarima odjednom. On je duhovni i materijalni svijet koji ivi, umire i ponovo se raa stvarajui nezaustavljivi KotaUniverzum. U istom je trenu cijeli Univerzum i jedna estica. Zato je nazoan u svim biima, stvarima i pojavama. Ne postoji nita to se od njega ne sadri. Tao je put koji vodi do prosvjetljenja, ali to je put bez poetka i kraja, igra bez jasno odreenih pravila. Tao je vjeito kretanje, on nikada ne miruje, i zato je smisao Tao-a, Put, koji ima smisao i posljedicu. Iz tog je razloga istovremeno poetak i kraj puta. Slijediti Tao znai ivjeti u skladu s prirodnim zakonima, kao i razumjeti principe po kojima se ide Putem Tao-a. Vrhunac postizanja Tao-a je mijenjanje iznutra, to dalje vodi stapanju s jedinstvom Univerzuma. Mijenjanje iznutra je dugotrajan i ne uvijek lak postupak. Rije mijenjanje iznutra predstavlja preokret u nainu ivota, koji tei odricanju mnogih loih navika, po kojima se samo naizgled vodi lagodan ivot, ali istina je neto drugo, to se otkriva tek samodisciplinom i vjebom.
12
Ovo stapanje nee doi u nekom drugom ivotu ili vremenu, jer zakoraivi putem, proces je zapoeo. To se objanjava time to ovjek jo za ivota iskupljuje sebe, ostvarujui Tao kroz duhovno razumijevanje. Tri su osnovna pokretaa Tao-a; Tai Chi, Tai i Tsai hsu. Kako je Chi Kung proet Tao-om, sam naziv Tai Chi, a tako i njegovi principi, razraeni su po Tao filozofiji. Kineska metoda poveanja vitalnosti i vjetine borenja koja ini sastavni dio Chi Kunga voena je Tao principima. Tai Chi Chuan spoj je ova dva pravca. U Taoizmu dakle pojam Tai Chi ima znaenje Prvobitnog Uzroka, Pokretaa Svemira, Vrhovnog Jedinstva, Sveobuhvatnosti. Po toj teoriji svemu je prethodio jedan veliki Prapoetak (Tai Chi), koji je uzrokovao dalje stvaranje cijelog Univerzuma. Drugi vaan pojam u Taoizmu je Tai ili Veliki Preobrazitelj, koji nadahnjuje pojave koje se deavaju Univerzumom, i trei je Tsai hsu ili Velika Praznina. Kada ovjek jednom iskusi ova znaenja, imati e istou neba, smirenost poput zemlje, njegov e ego nestati u dubini nitavila a ostati e samo Praznina. U Taoizmu Praznina je stanje vrhunskog spokojstva i smirenosti. Usavravajui se, vraate se iskonskoj vrlini u ijoj se nazonosti poistovjeujete s ishoditem svemira, a time i Prazninom. Praznina i Veliina su isto. Za razliku od nekih istonih religija Taoista trai najveu moguu jednostavnost i istou, ali samo kroz stanje unutar sebe, a ne kroz samoodricanje i izdvajanje iz drutvenog ivota. On je protiv nasilnog suprotstavljanja volji i samomuenja. uang Ce tvrdi u svojoj knjizi da onaj koji mui duh da bi sublimirao svoje vladanje putem iste kontemplacije, kao i onaj koji samo to se ne osui od uzdravanja, nisu nita do obini pustinjaci brda i dolina, ili drugim rijeima ljudi koji se usavravaju, a da se nisu povezali istinski s prirodom, koji putuju da bi propovijedali prazne rijei, i koji su esto samo
13
naizgled sveti ljudi. Pravi sveti ovjek upoznaje unutranji mir tako to podeava svoje postupanje prema kretanju neba i zemlje. On nema nikakve potrebe da bjei iz svijeta, povlaei se u samou da bi postigao stanje Praznine i prosvjetljenja, jer je itav njegov mentalni svijet sazdan od Praznine. Njegova je unutarnja snaga tolika da ne osjea potrebu za izdvajanjem od drugih ljudi. Za razliku od nekih vodeih religija koje pripremaju ovjeka za drugi ivot i po kojim je on odsutan iz ovog svijeta, Taoista je uvijek ovdje. On moe da ivi kao sav ostali svijet, okruen drugim ljudima i u savrenoj slozi s njima. Njegovo se djelovanje sastoji iz ivota u krugu svoje obitelji i uenika, prouavajui ivot i prirodne zakone i provodei vrijeme bavei se Chi Kungom i raznim granama umjetnosti. Taoistiki mudraci prouavali su nain disanja kao metodu za poboljanje i produenje ivota i razvili su posebnu tehniku disanja. Ova se tehnika ne sastoji samo od udisaja na nos i izdisaja na usta, ve u skupljanju dragocjenog Chia, te kontroliranja njegovog kretanja energetskim kanalima kroz tijelo, to se postie vizualizacijom i koncentracijom misli. Posebno mjesto u okviru ovih postupaka pripada embrionalnom disanju, ije e pravilno izvoenje biti detaljno objanjeno u jednom od naslova ove knjige. Na kraju rezimirajui poglavlje o Taoizmu primjetno je da je Tao najdublji i najobimniji simbol kineske kulture. U tom kontekstu svoje mjesto nalazi i u vjetini Chi Kunga kao kineske tradicionalne vjetine za produenje i poboljanje kvalitete ivota, dajui opi karakter i primjenu kroz izreku da je ovjek sastavni dio svemira u kojem ivi i da je iz tog razloga podvrgnut energijama svemira Jin i Jang, a koje pravilnim nainom ivota odrava u ravnotenom stanju i tako zadrava onu iskonsku vezu s prirodom i ne udaljava se od nje.
14
1.4. MERIDIJANI-ENERGETSKI KANALI

Kinezi ga popularno zovu king, dok zapadna medicina upotrebljava naziv meridijani. Po ugledu na zamiljene linije na globusu, moemo usporediti ljudsko tijelo kojim prolazi 12 redovitih i 2 ekstra meridijana. U novije vrijeme sve se vie koristi termin energetski kanal pa e se u daljnjem tekstu ove knjige upotrebljavati ovaj izraz. Jednostavnim rjenikom reeno kanali su nevidljivi putovi u ljudskom tijelu kojima prolazi ivotna energija. Svaki kanal ima svoju vlastitu putanju, odreenu energetsku satnicu i pripadajui organ. Energija krui bez prestanka kroz kanale i to uvijek u istom pravcu, idui naizmjenino iz jednog organa Jang u organ Jin i to simetrino. Iza toga stoji da postoji est Jang kanala, koji se nalaze na vanjskoj strani udova i opsluuju organe Jang, koji su sredite vanjskih energetskih tokova. To su kanali eludca, tankog crijeva, une kese, debelog crijeva, mokranog mjehura i trostrukog grijaa. est drugih kanala su Jin, jer prolaze sa unutarnje strane udova. Oni odgovaraju organima Jin koji nagomilavaju vitalnu energiju. To su kanali jetre, plua, srca, slezene, guterae i bubrega. Dva ekstra kanala su Ren-Mei Sabirni kanal koji prolazi sredinom prednje strane tijela po prirodi Jin, i Du-Mei - Upravljaki kanal koji prolazi sredinom stranje strane tijela i po prirodi je Jang. Za 24 sata (CHI) energija se horizontalno kree kanalima izmeu tijela i udova, udaljavajui se i pribliavajui, i u tom ciklusu napravi ukupno pedeset kruenja. U isto vrijeme, svaka dva sata dolazi do promjene, energetskog mlaza, to izaziva u drugom kanalu period maksimalne aktivnosti. Istovremeno energija u ovjeku i njegovim organima svaka etiri sata biva podvrgnuta promjeni Jin - Jang i Jang - Jin organima o emu u opirnije pisati u narednim tekstovima.
15
Slika 3.-Prikaz Ren Mei i Du Mei kanala Glavni kanali su smjeteni u korespodenciji s arterijama i ivcima. Uzevi knjigu iz anatomije, moemo zapaziti kako arterijski sistem ima kao nasuprot stranu ivani sistem koji prolazi priblino istim zonama. Arterije i ivci zatieni su muskulatorno i teko je utjecati na njih. Kao to se arterije granaju opskrbljujui tkivo hranom i odnosei otpadne materije, tako i kanali imaju slinu razgranatost to dozvoljava opskrbu tijela Chi-em i prijenos poruka od mozga do unutarnjih organa. Dakle ovaj cirkularni sistem energije nalazi se pod kontrolom uma, nezavisno od nae vee i manje svjesnosti. Uzdu kanala smjetene su akupunkturne toke ili upljine. Ove toke se koriste u akupunkturi i u borilakim vjetinama. Akupunktura poznaje 700 ovakvih toaka. Kada Chi stagnira u unutranjosti nekog kanala, mogu se pojaviti smetnje u pripadajuim organima, to e se uspjeno stimulirati jednom od tehnika akupunkture tj. ubodom igle u odgovarajuu
16
toku to e pojaati ili smanjiti cirkulaciju Chia, ve prema dijagnozi i mjestu uboda, vraajui tako poremeenom organu izgubljeno zdravlje. U borilakim vjetinama koristi se 108 akupunkturnih toaka. Primjenjujui neku od borilakih tehnika na neku od ovih 108 toaka, mogue je izazvati bol, utrnulost, gubitak svijesti pa ak i smrt. Od tih 108 toaka 38 su smrtonosne. Ove su tehnike strogo uvana tajna meu majstorima Chi Kunga.
17
Slika 4.-Tai Chi Too
2. JIN I JANG
U svemiru, na zemlji i u samom ovjeku postoji dualnost dviju energija. U svom univerzalnom kretanju ove energije su u stalnoj ravnotei i harmoniji. One predstavljaju suprotnost u svim stvarima i pojavama u svemiru, pa je jedna pozitivna energija, Jang, a druga negativna Jin. Ipak, ovu konstataciju nemojte krivo shvatiti. Ove energije ne predstavljaju krajnosti, nego kao to sam prije napomenuo, suprotnosti koje se proimaju. Jedna stara legenda kae: Sve je bilo tama. Proli su milijuni godina. Najednom se pojavila svijetlost i zapoeo je proces stvaranja. Beskrajna svijetlost formirala je dvije sile Jin i Jang, koje su u svom beskrajnom proimanju nastavile proces stvaranja.
18
Jang znai svjetlost sunca ili ono to pripada svijetlosti. Rije Jin oznaava odsustvo svijetlosti, dakle pripada tami. Suprotnost izmeu dana i noi, smjenjivanje svijetlosti i tame, topline i hladnoe, sue i vlage, ivota i smrti, naveli su filozofa Fu Hija da trideset stoljea prije nove ere postavi teoriju Jina i Janga u kojoj jedna ne moe da postoji bez druge. Tako je dana osnova Tao-a, jedinstvenog zakona koji vlada itavom kineskom filozofijom. Dakle, saznanje o energijama Jin i Jang pomae nam da postavimo sve teorije, da ih pronaemo i objasnimo u svim pojavama u prirodi. U dijelu So Uen, u poglavlju, Prouavanje Svemira ljekar Koai Ju u govori utom Caru : Prema obavjetenju o stvaranju svijeta koje mi je ostavio u nasljee moj predak od prije deset pokoljenja, kae se: ... U beskraju prostora postoji jedna osnovna, prvobitna energija, koja sve elemente raa i u njih se utapa...Na osnovu ovog stvaranja devet planeta visi i sja na nebu, a sedam njih se okree iznad naih glava... I zatim dodaje neto dalje: U stvari, na nebu je energija samo apstraktna supstanca, dok se na zemlji pretvara u konkretnu, fiziku supstancu. Drugim rijeima, ovaj ovjek ne samo to je toliko vjekova prije Antajna obrazlagao identitet materije i energije, ve je govorio i o beskrajnim silama koje postoje u prostoru, o onim istim silama koje su fiziari tek nedavno otkrili. Univerzalna relativnost poznata kao Jin i Jang, relativna je po prirodi i nema apsolutne klasifikacije i definicije, zbog dinamine prirode promjena i kompletnih sustavnih dijelova svih supstancija. Da bi razumjeli zakone relativnog svijeta na sljedeim primjerima iznijeti u djelovanje ovih relativnih sila koje upravljaju svim pojavama u prirodi.
19
1. Jin i Jang se neprekidno manifestiraju u vjeitim kretanjima beskonanog Univerzuma. 2. Jin predstavlja irenje, Jang suavanje. Zajedno stvaraju energiju i sve fenomene. 3. Jin privlai Jang i obratno. 4. Jin odbija Jin, a Jang odbija Jang. 5. Jin se transformira u Jang, a Jang se mijenja u Jin. 6. Nita nije samo Jin ili samo Jang. 7. Sve su fizike manifestacije Jin u sredini, a Jang na povrini. Dualistika teorija Jina i Janga ima kozmiku sutinu, poto su Zemlja i Mjesec Jin, a nebo i sunce Jang. I iva bia sadre ova dva principa. Jin predstavlja ono to je ensko, pasivno, bez sjaja, mekano. To je praznina. Jang oznaava mukost, djelovanje, sjaj i vrstinu. Ova se suprotnost odnosi i na godinja doba. Dakle energija Jina i Janga postoji u svemu. One rastu i opadaju. One predstavljaju kretanje plime i oseke. Ovakav valoviti karakter ta dva principa obuhvaa i itavu prirodu. Ne samo zdravlje i karakter, nego i svi dogaaji u svijetu odreeni su prevagom Jina i Janga. Danas se mogu nai mnoge podudarnosti sa ovom starom filozofijom koja promatra svijet kao polje djelovanja dvije suprotne sile. Osnova ovih djelovanja i principa nalazi se u Tao filozofiji, kineskoj tradicionalnoj medicini, akupunkturi, I Ching-u (Knjiga promjena), Chi Kungu, Tai Chi Chuanu i unutranjim kolama kineskog boksa. Drugim rijeima ova teorija obuhvaa cjelokupnu kinesku kulturu, a sve vei broj poklonika nalazi i na Zapadu.
20
2.1. OBJANJENJE JIN - JANG SIMBOLA

Kinezi su iskusni praktiari. Umjesto da piu debele knjige svojih filozofskih nazora, oni to jednostavno prikau simbolinim crteima iz kojih proizlaze sva njihova filozofska shvaanja ivota. Tako je simbol Jina i Janga krug sa dvije kapi. Jedna kap je bijela, druga je crna, to oznaava suprotnost izmeu dvije sile. Krug simbolizira svemir. Sredinja linija u obliku slova S objanjava vjeito proimanje i dualnost dviju sila. Bijela kap je energija Jang, dok je crna kap energija Jin. U najirem dijelu kapi izraava se kulminacija iste energije, dok u najuem dijelu opadanje i mijeanje energija. Mali crni krug ili mali Jin u velikom (istom) Jangu znai da veliki Jang privlai mali Jin, dok mali bijeli krug ili mali Jang u velikom (istom) Jinu znai da veliki Jin privlai mali Jang. To znai, kada jedna pojava kulminira u krajnost poinje poprimati svojstvo njene suprotnosti. Time je jasno da su same krajnosti nemogue. Car Fu Hi izumio je trigrame koji pokazuju promjene odnosa Jina i Janga. Oni su sainjeni od niza punih linija za Jang i isprekidanih za Jin. Kinezi, kao to sam napisao, pridaju veliki znaaj ovakvim slikovnim prikazima jer u njima vide klju za tajne svemira. U Knjizi Promjena, I Ching kae se: Ako se sastave po tri trigrama dobiva se heksagram koji ima 64 kombinacije. Dovoljno je znati kako da se protumae pa da se shvati opi zakon koji upravlja evolucijom svih pojava, te mogunost da se nau snage Jina i Janga koje postoje u prirodi i da se doe u vezu s njima.
21
2.2. BA KUA TRIGRAMI

Osim kruga koji simbolizira meusobno beskonano proimanje Jina i Janga, postoji i drugi nain koji predstavlja odnos ove dvije sile a koji je zasnovan na linearnim simbolima tj. punim i isprekidanim linijama, gdje puna linija predstavlja Jang, a prekinuta Jin. Kombiniranjem tri linije nastaju trigrami (Ba Kua), ijih kombinacija ima ukupno 8. Svaki od ovih 8 trigrama predstavlja jedan od moguih odnosa Jina i Janga. Dalje, spajanjem trigrama nastaju heksagrami koji imaju 64 mogue kombinacije. Ji Jing ili Knjiga Promjena, bavi se detaljnim objanjenjem svakog od 64 heksagrama ije se objanjenje moe odnositi na sve pojave u prirodi i svemiru. Mnogi danas koriste ovu knjigu u svrhu proricanja budunosti, ali je njen pravi cilj spoznaja svemira kao i razumijevanje odnosa sila u njemu. Kako je ovjek svemir u malom Ji Jing nam pokuava prenijeti poruku koja otprilike kae; Ne prepustimo li se utjecaju krajnosti sila, nego slijedimo Put Taoa, biti emo poteeni iznenaenja sudbine. Osnovna pokretaka ideja da je svijet relativan i da nitko nije sasvim bijel ili sasvim crn, da dobro nije uvijek dobro, niti zlo uvijek zlo, daje formulu prihvaanja prirodnog ritma svijeta i zalae se za ovjeka zlatne sredine. U zapadnjakoj misli dobro i zlo su poprimili apsolutnu smisao, pa je na tim osnovama i sazdan ukupan moral zapada. Taoistika teorija o Jinu i Jangu nam suprotno tome kazuje da se ovjek mora spontano prepustiti ritmovima ivota, jer ono to je danas bilo dobro, sutra moe biti kodljivo. Iz toga proizlazi da dobro i zlo, srea i nesrea nisu definicije koje su konano odreene. Ovo slijeenje i nemijeanje u spontane tokove ivota taoisti nazivaju Vu-Vei.
22
Slika 5.-Stapanje Tai Chi Too sa trigramima
23
3. PET ELEMENATA
Pored teorije Jina i Janga postoji druga kola koja objanjava postanak i strukturu cijelog Univerzuma kroz 5 elemenata. U poetku su ove dvije kole bile odvojene, ali su se kasnije sjedinile. Teorija o 5 Elemenata nastala je u 5 st. p.n.e. Kinezi smatraju da je cijeli Univerzum i sve u ljudskom biu i oko njega podlono utjecaju 5 Elemenata, te ravnotei Jina i Janga. Teorija govori da su sve stvari nainjene od 5 elemenata: drveta, vatre, zemlje, metala i vode. Pet planeta: Jupiter, Mars, Saturn, Venera i Merkur, u vezi su s pet elemenata od kojih su stvoreni. Ova podudarnost protee se i na 5 tjelesnih organa: jetra, srce, slezena, plua i bubrezi., isto tako i na 5 strana svijeta (peta je centar), na 5 boja (zelena, crvena, uta, bijela, crna), ukusima (slano, ljuto, slatko, gorko, kiselo ) itd. Dakle, teorija o 5 Elemenata odgovara organima ljudskog tijela, ukusima, bojama, itd. Na sve ove elemente utjee prevaga Jina i Janga, i njihovi odnosi nalaze primjenu u vjebanju Chi Kunga. U tradicionalnoj medicini, sljedei zakone 5 elemenata, moe se poboljati zdravlje. Potreban je da vlada jedan stalan odnos izmeu organa i tekuine s jedne, i svih pet elemenata s druge strane da bi se odrala ravnotea.
24
4. IVOTNA ENERGIJA - CHI

Kakva je to udesna energija koja se ne moe vidjeti niti opipati, a u isto vrijeme ispunjava cijeli svemir. Kinezi je zovu Chi. Chi je temeljni element kineske tradicionalne medicine i Chi Kunga. I drugi su morali primijetiti postojanje ove energije pa su je stari Grci nazivali Pneuma, a Egipani Sekhem. U Indiji na sanskrsnom jeziku zove se Prana. Kada se na naem jeziku rije Chi prevede sa kineskog ona ima vie razliitih tumaenja kao to su zrak, energija, disanje, plin, para, atmosfera itd. Mislim da su ovi prijevodi grubi i teko da mogu odgovarati pravom objanjenju. U najkraim crtama Chi oznaava cirkulaciju energije u tijelu. To je energija koja tee u svakom ivom biu. Ponovo mogu konstatirati da kruenje ove energije nije vidljivo, ali je pravi majstor Chi Kunga osjea. On zna da je slijedi i pojaa ako je potrebno. Razni tekstovi koje su naunici vrili nad osobama koje posjeduju vjetinu projekcije Chia, pokazali su da te osobe posjeduju jedan tip energije vrlo slian elektricitetu, dalje pojaano infra-crveno zraenje i elektromagnetsko polje. Raanjem, Chi se pokrene tijelom i tu aktivnost obavlja sve do kraja ovjekovog ivota. Kada se cirkulacija zaustavi ili prekine, kao rezultat se pojavljuje disfunkcija i prestanak postojanja Chi-a u odnosnom ivom biu. Tada nastupa smrt. Znai da je Chi osnovna pokretaka snaga ivota. Ona je nosilac svih tjelesnih i psiho-intelektualnih osobina ovjeka. Putem disanja unosimo u organizam potrebnu energiju. Ali to znai da se disanjem u tijelo ne unosi samo kisik koji je potreban za oksidaciju tvari u organizmu. O nainu disanja ovisi ljudsko zdravlje, jer ono odreuje koliinu i kvalitetu Chia koji unosimo u tijelo. S druge strane, nepravilno disanje remeti prirodan tok energije, te energetska napajanja ovjeka. Chi energija koja se dobiva unoenjem hrane i vode u organizam
25
stvara se i konzervira radom unutarnjih organa. Energija ovjeka sastoji se od energije koja je postojala prije naputanja majine utrobe i energije koja se stvara tijekom ivota. Ova prva je u biti energija koju dijete prima od majke za vrijeme trudnoe. To su takozvane nasljedne osobine. Energija koja se stvara nakon raanja, zapoinje prvim udisajem. Ljudi sa manjkom ili poremeajem Chia, mogu ovaj nedostatak ispraviti vjebanjem Chi Kunga, odgovarajuom ishranom i pravilnim nainom ivota. Sada je ve ope poznato da strah, premor i negativne emocije mogu utjecati na Chi tijela i prouzrokovati bolest. Dakle tih stanja morate se uvati. Chi se u ljudskom tijelu kree energetskim kanalima, a na svom putu proima sve do najsiunije elije. Na primjer kada se povrijedi jedna ruka, Chi koji tee nervima ruke bit e ometen. To e uvjetovati da Chi sa tom porukom doe do mozga, na to e mozak reagirati kao bol. Mozak e dalje poslati komandu nervima koji e uvjetovati porast cirkulacije krvi u spomenutoj zoni povrede, sa ciljem obnove tkiva. Iz toga proizlazi da Chi, ivani sistem, kanali koji transportiraju Chi, te mozak, su jako povezani jedni s drugim i ne mogu djelovati odvojeno.
26
4.1. KRETANJE CHIA TIJELOM

Kinezi su zahvaljujui svom stalnom promatranju zakljuili da Chi neprekidno krui ovjekovim tijelom i to uvijek u istom smjeru. Podlona zakonu suprotnosti Jin - Jang i Jang Jin, energija u ovjeku svaka etiri sata biva podvrgnuta promjeni. U zoru polazi od plua i vraa se sutradan ujutro. S tim u vezi promjene u organima mijenjaju se na sljedei nain: 3 do 5 sati plua 5 do 7 sati debelo crijevo 7 do 9 sati eludac 9 do 11 sati slezena 11 do 13 sati srce 13 do 15 sati tanko crijevo 15 do 17 sati mokrani mjehur 17 do 19 sati bubrezi 19 do 21 sati krvotok 21 do 23 sati trostruki grija (funkcije disanja, funkcije organa za probavu i genitalne funkcije) 23 do 1 sati una kesica 1 do 3 sata jetra 3 do 5 sati plua itd.
27
4.2. GENERIRANJE I AKUMULACIJA CHIA

Um upravlja naim tijelom. Znanost je pokazala da koristimo samo 20% do 30% kapaciteta naeg mozga. Ako osoba povea svoj kapacitet postat e genije. Mnoge duhovne znanosti bave se rjeavanjem ovog problema, pa je dokazano da se pomou raznih vjebi koje se baziraju na meditaciji i koncentraciji moe to uiniti. Prakticiranjem Chi Kunga kontrolira se protok Chia, kao i ostale funkcije tijela. Vjebanje ovih vjebi nee donijeti rezultate bez kontrole uma, tj. svaki pokret, svaka misao motivirana je umom. U trenutku prekomjerne sree ili straha svi ste bar jednom osjetili laganu muninu u trbuhu i onda ste to opisali da vas je neto presjeklo. Taj efekt se moe objasniti time da se u jednom i drugom sluaju ovjek nalazi u nesvakidanjoj situaciji i to izaziva nagle promjene u organizmu, to je uvjetovalo poveani dotok energije. U stvari, takvo stanje izaziva kemijsku reakciju, stvarajui indirektno kiselinu u zgrenim miiima. Um izaziva reakciju na fizikom nivou. Ali um moe takoer ugodno relaksirati tijelo. Ovoj se metodi sve vie ljudi priklanja radi uspostavljanja normalnog rada organa bez upotrebe lijekova. Chi Kung je izvanredna metoda koja pomae ovjeku da doprinese poboljanju svog opeg psiho-fizikog stanja. U ovakvom nainu vjebanja koncentracija ponovo dobiva fundamentalnu vanost. Princip je da izvodei odreene vjebe i usmjeravajui panju na abdomen, generira se Chi koji protjee cijelim tijelom. Koliina Chia koja moe biti generirana uvjetovana je najvie stupnjem koncentracije. Postoji mnogo razliitih metoda koje razvijaju Chi do najvieg stupnja efikasnosti. Jedne se baziraju na vanjskom aspektu tj. konstantnom serijom napinjanja miia, kroz ponavljanja i koncentraciju. Takve serije vjebi u Kini se zovu Wai Dan i prakticiraju se zdruene s borilakim
28
tehnikama. Druga metoda zove se Nei Dan. Vjebanjem ove metode Chi se akumulira u Dan Tienu, toki smjetenoj oko 3 cm ispod pupka. Upravo zbog toga u kineskoj medicini ovaj predio se zove More Chia, jer se sav generirani Chi vodi i akumulira u tom predjelu, od kuda se dalje cirkulacija vodi kroz dva osnovna kanala. Ta se tehnika zove Mala cirkulacija. Kad postignete perfekciju Male cirkulacije moete zapoeti vjebanje Velike cirkulacije u kojoj um vodi tok Chia kroz 12 kanala. Ostale metode Chia su akupunktura, masaa, lupkanja koe, akupresura i trljanje pojedinog dijela tijela.
29
5. DISANJE
Disanjem u tijelo ne unosimo samo kisik. Disati, znai apsorbirati ivotnu energiju. O nainu na koji diemo ovisi koliina i kvaliteta unoenog Chia u organizam. Prvi korak (napredovanje u tehnikama disanja) je da uenik uvidi razliku izmeu pravilnog i nepravilnog disanja. Nepravilno disanje remeti prirodan dotok Chi energije iz okoline u ljudsko tijelo, kao i samu cirkulaciju unutar tijela. Nepravilno disanje se ispoljava u nepotpunom dahu, plitkom disanju, disanju na usta, ubrzanom disanju i nekontroliranom zadravanju daha. Pravilno disanje koje jo nazivamo i abdominalno, sastoji se od trodijelnog disanja. To znai da udisaj poinje iz baze abdomena, zatim nastavlja preko grudnog koa tj. plua i zavrava punei nosne kanale i glavu. Izdisaj se vodi analogno tome. Ovo disanje se vodi umnom kontrolom na toku Dan Tien. Od poetka se ne oekuje da e se u kratko vrijeme nauiti abdominalno disati, to vie ak se i ne preporuuje forsiranje tog htijenja. Ovaj proces mora tei polagano i proi e dosta vremena prije nego praktikant osjeti da se njegovo disanje spustilo. Vjebanje abdominalnog disanja mora se prakticirati svakodnevno barem pola sata, a kad jednom ovo disanje, postane uobiajeno moe se rei da je uenik ovladao prirodnim disanjem.
30
5.1. DAN TIEN

Teorija Chi Kunga tvrdi da je za ovjeka ispravno duboko i abdominalno disanje i da se kod udisaja odnosno kod izdisaja taj predio treba motiviran umom puniti tj. prazniti. Na Zapadu ete uti izreku: udahni punim pluima, suprotno tome istonjaci e rei: udahni punim abdomenom. Kako bi se ova misao potkrijepila primjerom, polazimo od tog stanovita da uz oznaku grudno disanje nedvojbeno ide termin, plitko disanje, to pokazuje da takvim disanjem ovjek ne uzima dovoljno kisika i Chi energije putem udaha, a isto tako putem izdaha ne izbacuje dovoljno tetnih istroenih tvari. Due vrijeme ovakvog disanja vodi bolesti. Svaki praktikant mora biti upoznat sa jednim vanim energetskim centrom ljudskog tijela koji se naziva Dan Tien. Bez uvida u postojanje ovog centra nemogue je pravilno i djelotvorno vjebati Chi Kung. Dan Tien je smjeten u predjelu koji se nalazi oko 3 cm ispod pupka i u unutranjosti tijela na dvije treine udaljenosti od lea. To je gravitacijski centar tijela gdje je prirodno koncentrirana i balansirana sva teina tijela. Dan Tien znai podruje eliksira ili centar uspavane Chi energije. U akupunkturi se koristi termin Qihai i slikovito znai More Chia ili More krvi. U zemljama Dalekog Istoka, Japanu, Kini i Indiji ovaj energetski centar zauzima vano mjesto u ivotu ljudi. U Japanu se ovaj predio zove Hara ili Izvor ivota, a koncentracija na ovu toku koristi se da bi se postigla harmonija izmeu uma i tijela. Dan Tien predstavlja izvor energije za svako ljudsko bie, jer majka za vrijeme trudnoe daje djetetu hranjive tvari i kisik pomou pupane vrpce koja ih spaja a sve se to odvija u podruju Dan Tiena. Dijete nakon roenja die prirodno bazom abdomena i zato nije rijetko da e vam uitelj disanja (Chi Kunga) na poetku rei da se vratite u djetinjstvo uei pravilno disati kao to to rade tek roena djeca. Ali to se
31
deava da se to disanje zaboravi i da se nastavi sa povrnim disanjem? Vano je znati da stresna situacija uvjetuje prekid prirodnog disanja pa tako i Chi energije. Smatramo da je u djeteta prvi prekid pravilnog disanja uvjetovan stresom. To je poetak zaboravljanja na svoje unutarnje Ja i prekida veza sa prirodnim tokovima. Chi Kung meditacija vraa praktikantu abdominalno ili embrionalno disanje, koje uz koncentraciju na Dan Tien stvara i akumulira energiju ili vatru pa je drugo ime za Dan Tien pe, termin koji proistie iz taoistike alkemije. Kao to se vidi energija ljudskog tijela dolazi iz Dan Tiena. Vjebanjem abdominalnih miia, te pravilnim disanjem, ivci i kanali Chia akumuliraju energiju stvorenu vjebom. Ova vjeba stvaranja i akumulacije energije nazvana je Paljenje vatre i znatno se poboljava koncentracijom i usmjeravanjem panje na Dan Tien. Dan Tien je takoer toka gdje se meditacijom postie ravnotea energija dva velika kanala Ren Mei i Du Mei. Na kraju svakog Chi Kung vjebanja Chi se mora vratiti u svoj izvor tj. Dan Tien. Koncentracijom na ovu toku jaa se Chi,to e dalje uvjetovati normaliziranju probavnih funkcija, Slika 6.-Prikaz Dantiana energetski se jaa donji dio tijela, te vjebom ostvarujemo unutarnji mir.
32
5.2. UPUTE ZA PRAVILNO DISANJE

Postoje razne tehnike disanja. Jedne se izvode u mjestu i to su tzv., statike vjebe, druge se izvode u kretanju i zovu se vjebe u kretanju. Trei nain uenja pravilnog disanja je meditacija. U statikim i kreuim vjebama tijelo se polako istee i savija u svim pravcima to potie: bolju cirkulaciju Chi energije, masiranju unutarnjih organa i irenje grudnog koa. Tijelo mora biti oputeno i svaki udisaj i izdisaj se vodi kontrolom uma. Zamislite da prilikom udisaja punite abdominalni predio to e uvjetovati irenje istog. Morate voditi rauna da diete ravnomjerno i polako. Koliina udaha ovisi o kapacitetu plua svakog uenika pojedinano. Poslije dueg vremena vjebanja miii dijafragme e ojaati i postati elastini, to e poveati kapacitet plua. Izmeu pokreta i disanja mora postojati koordinacija. U principu svako podizanje ruku i privlaenje sebi je udisaj, svako sputanje i ispruanje ruku je izdisaj. Podizanje tijela je udisaj, sputanje je izdisaj. Poetak iskoraka je udisaj, zavretak izdisaj, itd. Openito, poetak pokreta oznaava udisaj, a zavretak pokreta izdisaj. Usta se moraju drati zatvorena dok vrh jezika mora lagano dodirivati vrh nepca. Ako je jezik napet tok Chia je u stagnaciji. Jezik isto tako ne bi trebao dodirivati zube jer to ne moe izazvati pravilnu cirkulaciju energije i esto puta izaziva san. Takoer treba izbjei da jezik dodiruje zonu iza nepca jer to izaziva nekorisnu tenziju i bol, usporavajui tok Chia. Ako je most adekvatno ukljuen (to znai da spaja dva ekstra kanala Du Mei i Ren Mei i tako zatvara krug), vjeba to spoznaje po akumulaciji pljuvake koju na kraju vjebe treba progutati da ovlai grlo. Vjebe pravilnog disanja ne bi trebalo prakticirati prije i poslije seksualne aktivnost, kada ste jako umorni, ako ste gladni ili ste se prejeli.
33
Savjet - Izbjegavajte puenje i uzimanje alkoholnih pia, jer to nije u skladu s vjebanjem.
5.3. POVRATAK U DJETINJSTVO

Konstatirajui da je Dan Tien izvor cirkulacije Chi energije, prve vjebe Chi Kunga orijentirane su upravo prema ovom centru. Da bi se vjebe izvodile pravilno potrebno je nauiti kontrolirati abdominalne miie, a to se postie irenjem i stezanjem, tako da se trbuh moe podizati i sputati kao u djeteta. Zato se ova vjeba zove povratak u djetinjstvo, a njeno ovladavanje moe se jednostavno ostvariti kroz kontinuirano vjebanje pola sata dnevno. Prakticiranje ove vjebe omoguuje produciranje vee koliine energije i mentalnim fokusiranjem Dan Tiena, Chi e se kondenzirati u ovoj toki. Kada akumulacija Chia dostigne eljeni nivo, praktikant bi trebao osjetiti toplinu u ovom podruju. Ova abdominalna vjeba povratka u djetinjstvo producirati e seriju blagodati, prije svega, ritmiko kretanje abdomena masirat e eludac i crijeva, iza miia koji ih dre u prirodnom poloaju i tako e poveati snagu. Vjebanjem abdominalnih miia stvorit e se energija ne samo za cirkulaciju Chia u tijelu, nego i za organe koji pridravaju i okruuju ti miii. Ovaj energetski viak se pozitivno odraava i na cirkulaciju krvi, koja na svoj nain pomae zdravlju unutarnjih organa, dok e duboko disanje, dovesti plua do maksimalnog kapaciteta, ojaati i proistiti ih. Oni koji budu napredniji u nastavku ovog vjebanja osjetit e toplinu oko Dan Tiena, te e primijetiti trnce i drhtanje u abdominalnim miiima. Uzrok tog fenomena je gubitak kontrole nad ivcima i miiima koji akumuliraju puno Chia, i nazvan je Don Chu ili Percepcija pokreta. U simptome Don Chu moemo ubrojiti: svrab, drhtavicu, drhtanje posebnih miia ili iznenadno
34
poskakivanje unutar tijela. Kada baza abdomena pone vibrirati energija se mora voditi dalje da bi mogla cirkulirati. Koncentracija na ovu toku ima veliku vanost. Vjeba mora ostati miran i neuznemiren promjenama. Nee se svi suoiti s tim fenomenom. Po nekima prva upljina u koju ue Chi izazove otvaranje i energija slobodno protee bez izazivanja Don Chu.
Slika 7.-Majstor Chu King-hung u sjedeoj poziciji za vjebanje Povratka u djetinjstvo
35
6. CHI KUNG
Chi Kung ili Nei Kung (unutarnji Kung Fu) je kineska vjetina stara nekoliko tisua godina kojom se postie harmonija duha i tijela kao i vjetina disanja. Osim ovih zdravstvenih prioriteta Chi Kungom se bave i mnogi eksperti borilakih vjetina, kojima je cilj da ovladaju Chi energijom. Princip njihovog uenja je da Chi mogu voditi umnom kontrolom do bilo koje toke na tijelu i upotrijebiti je u borenju. Znaenje Chi Kunga je u tome da rije Chi prevedena sa kineskog jezika znai energija koja krui unutar tijela, dok Kung oznaava rad. Chi Kung je znai vjeba unutarnje ili bioenergije tijela. Kao i kineska tradicionalna medicina Chi Kung se temelji na teoriji Jina i Janga. Vjebanjem Chi Kunga poinjemo razumijevati prirodne zakone koji vladaju univerzumom iji je sastavni dio i ovjek. Kao to ste sigurno negdje ve uli, razlika izmeu zapadne i istone medicine je ta da Zapad lijei posljedice, tj. samu bolest, koja se u mnogo sluajeva ponovo vraa. Kineski medicinari tragaju za uzrokom, ali i nastoje da do bolesti uope ne doe. Chi Kung je jedan od metoda preventivne kineske medicine koja nastoji da tijelo ostane zdravo, da se uspostavi ravnotea unutar tijela na relaciji tijeloduh i da se ivi umjerenim ivotom. Ove metode su prvenstveno bazirane na poznavanju tehnike pravilnog disanja i meditaciji, ime se postie aktiviranje i svjesna kontrola Chi energije. Postoje tri poloaja vjebanja. Prvi je statiki (ing). Drugi je kreui (ting), to povezuje neaktivnost i aktivnost pozicije u jednu cjelinu. Statike vjebe sainjavaju razne vjebe disanja i meditacije koje moemo izvoditi stojei, sjedei ili leei. Aktivne ili kreue pozicije izvodimo kroz vjebanje Tai Chi Chuana. Ove poloaje ine i dva osnovna pravca u vjebanju Chi Kunga. Prvi je Wai Dan ili vanjski eliksir koji potie globalnu vanjsko-unutarnju Chi energiju. Drugi je Nei Dan ili unutarnji
36
eliksir koji predstavlja osnovnu metodu unutarnjeg Chi Kunga ili pak metodu cjelovite cirkulacije Chia unutar tijela preko Dan Tijena, razvijen kod Taoista i Budista. Vaan faktor kod vjebanja Chi Kunga je poznavanje pravilnog disanja i koncentracije. Chi se kontrolira i upravlja kanalima to vodi samo-izljeenju. Drugi vid je projekcija Chia prema van i slui onima koji su ga razvili za lijeenje drugih ljudi. Disanje mora biti lagano i oputeno, kao kada se neto njui. Udisaj je na nos, a izdisaj moe biti na nos ili na usta, zavisno od vjebi koje se rade. Kada se pravilno disanje povee sa viim stupnjem koncentracije, poinju se pokazivati pozitivni efekti na zdravlje i duh. Kada je duh zdrav i tijelo vitalno, i osjeaji e biti uzvieni. Tijelo nee biti iskvareno negativnim emocijama i eljama, te e ono pravilno funkcionirati. Meditacija mora biti voena iskrenim namjerama u vjebanju, samospoznaji sebe, istog uma i istinske ljubavi. Iako se Chi Kung stoljeima irio, ak i u Kini ima onih koji su zbunjeni tom praksom. Postoje mnogi razlozi koji opravdavaju takav stav. Do pred otprilike pedeset godina eksperti Chi Kunga poduavali su ovoj vjetini samo lanove svoje obitelji i izuzetno, osobe od povjerenja, ne dozvoljavajui irenje izvan tog kruga. Veliki dio ovih tehnika razvili su i usavrili budistiki i taoistiki sveenici koji su poduavali unutar svojih hramova. Zato je Chi Kung kao privilegija malobrojnih, od mase shvaen kao neka magija. Drugi je razlog to su pojedini praktiari krivo razumjeli i interpretirali tehnike i nisu osjetili blagodati vjebanja. Za one koji e shvatiti ove tehnike moram rei da neometana cirkulacija Chia ima vanu ulogu u zdravlju ljudi. Taj dokaz uputio je mnoge ljude na traganje za metodom koja pomae ovu cirkulaciju. Vremenom su kreirane mnoge efikasne metode i sistem to je utemeljilo poetak razvoja Chi Kunga.
37
6.1. BODHIDARMA
Bodhidarma Sardili bio je princ male kraljevine na jugu Indije. Kao sljedbenik Budizma prihvatio se ivota Bodhisattve. Bodhisattve su prosvijetljeni ljudi koji su se odrekli Nirvane da bi sluili ovjeanstvu. Smatra se da je Bodhidarma roen 483 god. na jugu Indije. U to vrijeme Indija je imala veliki utjecaj na Kinu, i za Kineza je bila centar duhovnosti. irenje Budizma navelo je mnoge kineske vladare da alju sveenike u Indiju, da bi studirali Budizam i vratili se posveeni. Isto tako oni su pozivali indijske redovnike, a jedan od njih je bio i Bodhidarma.
Slika 8 -Bodhidarma
Kao redovnik budistike Mahajana kole, Bodhidarma se uputio u Kinu izmeu 526 i 527 god.. Bilo je to vrijeme vladavine cara Liang Vu-a iz dinastije Liang. Po dolasku u Kinu njegovo prvo svratite bio je hram Kuan Shao u Kantonu. Guverner ove provincije Shao Yon obavjestio je cara o njegovom dolasku, te preporuio da ga primi na dvor. Na taj nagovor car Liang Vu je pozvao Bodhidarmu, meutim nije mu se dopalo njegovo budistiko uenje, pa je Bodhidarma nastavio svoje putovanje po Kini. Kao krajnje odredite na posljetku je odabrao hram Shaolin u provinciji Henan, gdje je ostao do kraja ivota. Shaolin je bio budistiki hram sagraen 377 god. na vrhu planine Sun, za vrijeme vladavine imperatora Wei, koji se
38
u religijskim pitanjima oslonio na budistu Pao Jaco-a. U to vrijeme nisu se prakticirale nikakve borilake vjetine. Kada je Bodhidarma doao u hram Shaolin, bio je neugodno iznenaen, s veinom tamonjih redovnika koji su bili u vrlo looj tjelesnoj kondiciji. U takvom zateenom stanju redovnici nisu bili sposobni pratiti Bodhidarmino budistiko uenje, pa je neraspoloen time to je vidio otiao u jednu peinu blizu hrama Shaolin, gdje je ostao 9 god., meditirajui o tom problemu. Njegova je meditacija bila tako jaka da je u stijeni ispred koje je meditirao, ostao utisnut njegov lik, to i danas mogu vidjeti posjetioci hrama Shaolin, koji je otvoren za turiste. Za vrijeme devetogodinje meditacije Bodhidarma je napisao dvije knjige od kojih je samo jedna preivjela do danas. To je knjiga koja opisuje razvijanje Chia i muskulaturu (Yi Gin Ching ). Nakon tih 9 god. provedenih u osami Bodhidarma se vratio u Shaolin, gdje je do kraja ivota poduavao redovnike svojim metodama vjebi, do kojih je doao za vrijeme meditacija. Umro je 540 god. u 57 god. ivota. Danas je ime Bodhidarma (indijsko), Da Mo ( kinesko) ili Daruma Taishi (japansko ime), vezano za razne legende i zapise koji ga tvore kao tvorca unutranjih sistema borilakih vjetina. Lu Yu, pjesnik koji je ivio u vrijeme june dinastije Sung (1131-1162 god.), napisao je stihove koji opisuju filozofiju Da Moa. Dok se drugi bune ja ostajem miran. Povueni svojim eljama, ja ostajem miran. Sluajui rijei iskuenja, ja ostajem miran. Kreem se samo svojom-jedinom stazom.
39
Slika 9.-Hram Shaolin (Provincija Henan)
Vie od 1400 god. redovnici Shaolin hrama prakticiraju vjebanje koje ih je nauio Bodhidarma. Dugo vremena su se te vjebe vodile u tajnosti, i tek u 19 st. postaju poznate iroj kineskoj populaciji. Ove jednostavne i blagotvorne vjebe Shaolinski redovnici nisu koristili samo za zdravlje poticanje cirkulacije Chia, ve i da razviju snagu i energiju koncentrirajui Chi u miiima. Ali kako ove vjebe pripadaju kategoriji Wai Dan, Shaolinski redovnici, da ne bi riskirali disperziju energije (San Kung), prakticirali su odmah nakon vjebanja i meditaciju Nei Dan, kako bi odrali iste i prohodne energetske kanale za nesmetani tok energije.
40
6.2. NASTANAK I RAZVOJ CHI KUNGA

Vrlo je teko rei kako je nastao Chi Kung. Postoje mnogi podaci da su u razliita vremena koritene pojedine tehnike za unapreenje ljudskog ivota. Sama iskustva u lijeenju stara su gotovo koliko i samo ovjeanstvo. Usavravana tijekom vremena nekima se trag zagubio, a neka su iskustva sauvana zahvaljujui pisanim tekstovima. Prema tome njihova je upotreba velika i danas to pokazuje injenica da se njima jo uvijek slui i lijei etvrtina ovjeanstva. Pa da poemo korijenima ove fantastine vjetine. Teorija o Chiu nastala je kad i kineska medicina u CARSTVU UTOG CARA (Huang Ti, 2698-2598 p.n.e.) Nei King So Uen (Klasika Interne medicine) najstarije medicinsko djelo u kojem su sakupljena sva steena znanja od davnih vremena pripisuje se utom Caru. Ovo djelo sastoji se iz dvije knjige. Huang Ti So Uen (pitanja Huang Tia) i Sing u (kompletno djelo o akupunkturi, moksi, dijagnostici, Chi energiji, ishrani itd.). Nei King u obliku koji je stigao do nas, prema najnovijim istraivanjima, napisan je u vrijeme dinastije Han. Ovo djelo napisano je starim jezikom i po rijeima specijalista, sadri neke skoro nerazumljive stranice. Zbog toga je njegovo prevoenje teko kao i veine kineskih filozofskih tekstova, zbog sugestivnog karaktera koji se gubi svakim pokuajem tumaenja. Tumaenje daje jedno znaenje, dok izvorni tekst moe da sadri i mnoga druga. Drugo vano djelo, bitno za razvoj CHI KUNGA je I Ching (Kjiga promjena) prilino stara knjiga koja datira od 2400 p.n.e. Ova knjiga analizira sve mogue varijante prirode u njenoj materijalnoj formi. Smjenjivanje dva suprotna principa Jina i Janga prikazano je grafiki i daje simbolina objanjenja. Tako su prirodne sile prikazane s 8 trigrama (Ba Kua), koji se kombiniraju u 64 heksagrama ili mogue kombinacije. Za svaku moguu kombinaciju napisana su i dana objanjenja. Sve se
41
moe objasniti pomou Ba Kua trigrama koji proimaju svaki aspekt kineske kulture, pa ne mora iznenaditi da se osam trigrama koristi ak i za opisivanje cirkulacije Chia unutar tijela. Mnogi suvremeni autori koji se oslanjaju iskljuivo na arheoloku grau tvrde da povijest Kine poinje tek s dinastijom Shang (1766-1154 god. p.n.e.). Za razvoj Chi Kunga ovaj period je bitan jer se poela koristiti tehnika akupunkture pomou odreenih kamenih iljaka (Bian Shih). Tada je po prvi put prihvaeno miljenje da je stimulacija na akupunkturnu toku efikasnija ako se umjesto prstiju koristi iljati predmet. Ova se tehnika, dakle odnosila na stimulaciju toaka na kanalima koji utjeu na cirkulaciju Chia i ublaavanje bola. U 6 st. p.n.e. filozof Lao Tzu opisao je u Tao Te Chingu tehnike disanja za produenje ivota. To je bilo prvi put da se spominje tehnika disanja kao metoda poboljanja cirkulacije Chia i produenje ljudskog ivota. U Shih Gi-ju (povijesni izvjetaj) izvjetava se da su se za vrijeme Drave ratnika (770-221 god. p.n.e.) jo kompletnije razvijale tehnike disanja. Oko 300 god p.n.e., u svojoj knjizi Nan Hua Ching, filozof taoista Chuang Tzu pisao je o postojeoj vezi izmeu disanja i zdravlja. Upeatljiv dojam ostavlja u ovoj knjizi uzreica da; razborit ovjek die od pete.. Ovo pokazuje da su ve u to vrijeme neki taoisti koristili tehnike disanja u svrhu poboljavanja koritenja cirkulacije Chia. Za vrijeme dinastije Chin i Han (221 p.n.e.-220 n.e.) Chi Kungom su se bavili mnogi mudraci: Nan Ching (Klasik o bolestima), knjiga lijenika Bian Chiueha, opisuje nain upotrebe disanja za poveanje cirkulacije Chia, dok Han Su Yi Wu Tzu ilustrira 4 specifine tehnike vjebanja Chi Kunga. Djelo Gin Guey Yan Siveh, autor Chang Chung Giena, opisuje pak upotrebu disanja u kombinaciji s akupunkturom radi odravanja dobrog protoka energije, dok Chan Yi Chan Ton Chi, autor Vei Bo-Yanga, napada argument relacija koja povezuju ljudska bia i Chi, te prirodne sile. U to doba
42
poznavanje anatomije je ostvarilo velik napredak zahvaljujui tehnici kirurkog siciranja. Struktutra ljudskog tijela u razmjeru sa sistemom kanala i ivaca tada je shvaena mnogo bolje nego prije kao i svijest o postojanju Chi energije. Za vrijeme dinastije Gin, u 3 st.n.e. poznati medicinar Hua To prvi je upotrijebio akupunkturu u svrhu anestezije u kirurgiji. Drugi vaan doprinos ovog uenjaka je razvijanje taoistike metode Juan Gin, koja je imitirala pet ivotinja: tigra, jelena, majmuna, medvjeda i aplju, radi generiranja cirkulacije Chia. Ova forma predstavljala je metodu Wai Dan Chi Kunga, i nazvana je Wu Skih Si (vjeba pet ivota). Upravo na temelju ovih tehnika nastale su kasnije mnoge kole borenja koje se danas vjebaju u cijelom svijetu (Wu Shu, japanski karate..). Tako se i danas u nazivima nekih kola borilakih vjetina nalaze imena ivotinja, ije se tehnike koriste u borbi: tigrova aka, bogomoljka, dralova kola, kola zmija, zmajeva kola... U davna vremena, Chi Kung uitelji su pokrete raznih ivotinja koristili da odre dobro zdravlje i dug ivot. Dr. Gar Hung, u svom Bao Pah Tzu, istie vanost pravilne upotrebe mentalne koncentracije za voenje i poveanje protoka energije. U periodu od 420-581 god. n.e. Yang Shen Yen Ming Su, napisao je Tao Kung-Gin koji ponovo donosi mnoge tehnike Chi Kunga za poboljanje zdravlja i postizanje dugovjenosti. U doba dinastije Liang (502-557 god.n.e.), budistiki redovnik, Da Mo (Bodhidharma.), doao je u hram Shaolin gdje je zatekao otupjele i mlitave redovnike. Takvo zateeno stanje potaklo je ovog redovnika da se povue u osamu 9 godina. Za to vrijeme napisao je dvije knjige. Knjiga Yi Gin Ching (klasika o razvijanju muskulature), preivjela je sve do danas. Vjebe ilustrirane u ovoj knjizi su jedan oblik Wai Dana (Chi Kung vanjsko-unutarnji). Ove vjebe se sastoje od koncentracije na
43
pojedino mjesto tijela za razvijanje i poboljanje Chia. Vjebajui ustrajno ove vjebe redovnici su opazili razliku izmeu prijanjeg i sadanjeg stanja, tj. bili su sposobni znatno poveati snagu. Svoje novo steeno znanje upotrijebili su u vjebanju borilakih vjetina to je dalo novi pravac razvoju ove vjetine, a to je aplikacija Chi Kunga u stilovima borenja. Razvoj tehnika i teorija Chi Kunga nastavio se i za vrijeme dinastije Sui i Tang (581-907 god. n.e.). Chu Bin Yun Hou Su je prirunik koji je sastavio Chow Yun-Fan. U njemu je opisano oko 200 razliitih tehnika za poticanje protoka Chia. Chen Gin Fen od Sun Su-Moa prikazuje metode kontrole Chia, uvodi upotrebu est zvukova koji se odnose na unutarnje organe i na posljetku zbir tehnika masaa nazvane 49 tehnika masae od Lao Cea. Wai Tai Mi Yao od Wan Tora, analizira upotrebu disanja i terapiju travama protiv zastoja cirkulaciju Chia. Tokom perioda od 930 od 1368. god. n.e., za vrijeme dinastije Sing, Gin i Yuen, sastavljena su razliita zanimljiva djela. Zu Men Shih od Shih Tzu-Kuo, preporuuje Chi Kung za zbrinjavanje ozljeda, posjekotina i iaenja, dok Lan Skih Mi Chan od Li Gou savjetuje Chi Kung uz ljekovito bilje. Ge Tzu Lun od Chu DanSi, teorijski objanjava upotrebu Chi Kunga u lijeenju bolesti. Za vrijeme dinastije Sung (960-1279 god.) nastao je Tai Chi Chuan. Smatra se da je ovaj stil kreirao Chang San-Feng, blizu planine Wu Dan. Tai Chi Chuan je borilaka vjetina iz Nei Dan Chi Kunga, koja generira energiju poevi od Dan Tiena i dalje vodei je po cijelom tijelu. Godine 1026 Wang Wei-Yi napravio je znamenitog Mjedenog ovjeka. To je ustvari mjedeni model s nacrtanim kanalima i akupunkturnim tokama ija je svrha da olaka uenje akupunkture. S vremenom su tehnike Chi Kunga sve vie napredovale i njegovi blagotvorni efekti kao i upotreba u vjetini borenja, stekli su veliki ugled kod Kineza. Npr. general Yueh Fei koji je ivio za vrijeme dinastije Sung (1177-1279
44
god.), bio je poznat kao tvorac mnogih stilova Chi Kunga. Legenda koja je preivjela govori da je general saznavi da su mnogi njegovi vojnici preslabi, upotrijebio vjebe Da Moa (Yin Gin Ching) kao osnovu u obuci. Modificirajui ih kreirao je Shih Er Dun Gin ili 12 Dijelova Brokata, iz kojeg se kasnije razvio Hsing I i Lin Ho Bo Fa. Za vrijeme dinastije Ming i Ching (1368-1911 god.) publicirane su knjige: Chi Ling Ba Mei Kou od Li Shih-Tsina koji analizira vezu izmeu Chi Kunga i energetskih kanala, Bao Shen Mi Yao od Tso Yun-Bai koja opisuje statike i kreue tehnike Chi Kunga, a Yang Shen Hou Yu od Ghein Gi-Tzu, govori o tri esencije: Gien (sperma), Chi (unutarnja energija) i Shen (duh), te o nainima na koji se uvaju. Prema tom uenju ovjeku teti preveliko zadravanje kao i preveliko prosipanje sperme, pa tako ivot mora biti briljivo reguliran u skladu s ivotnom dobi i konstituciji. Za vrijeme dinastije Ching (1644-1911 god.) kreiran je stil Ba Kua Chuan (Tehnika 8 trigrama), a pri kraju dinastije Ming (1640 god.), kreiran je stil koji se danas esto koristi u terapeutske svrhe; For Long Kung ili Stil Vatrenog Zmaja. Stvoreni su i mnogi drugi stilovi, ali je vei dio njih do danas zaboravljen ili malo poznat. U novije vrijeme, tonije od 1911 god. u Kini i izvan nje napisane su brojne dobre knjige o Chi Kungu, bilo da su medicinskog, energetskog ili borilakog karaktera. Praksa i teorija Chi Kunga prema tome moe se podijeliti na konfuijsku, medicinsku, budistiku i taoistiku. To nije kruta podjela jer onaj tko studira nain djelovanja Chi energije moe biti Konfuist, Taoist ili Budist. Konfuisti su zainteresirani za grupni rad vie od postizanja autoperfekcije odvajanja od drutva. Mnogi su smatrali da je bitni cilj Chi Kunga da pojedinac bolje izvrava svoju funkciju u drutvu, naroito umjetnici.
45
Medicinari nisu razvili svoj vlastiti filozofski pravac, tj. u njihovim djelima esto se pripisuje utjecaj taoista. Oni istiu potrebu uravnoteenja Chia. U filozofiji Budista, istie se teorija da je ovjek duhovno bie i da je njegovo materijalno pojavljivanje u ovom svijetu samo put kojim je upuen da se razvijanjem svijesti oslobodi patnje od materijalnog postojanja. Time je izreena teorija da je sve unitivo, samo je duh neunitiv. Njihove osnovne metode su meditacije u nepokretnom poloaju i vjebe disanja za postizanje mentalne tiine. Premda takav nain meditiranja dovodi do znatnog poveanja Chia, to nije njena glavna svrha. Taoistika kola poznata je po njenoj vanosti koju pridaje perfekciji osobe i postizanju besmrtnosti. Pri tom koriste Chi Kung i alkemiju, zbog ega se ova dva termina esto nalaze skupa. Dva termina koritena u knjizi (Wai Dan i Nei Dan) koji opisuju metode razvijanja cirkulacije Chia, imaju znaenje eliksira besmrtnosti.
46
6.3. 20 PRAVILA CHI KUNGA

Postoje brojna pravila koja vas tite prilikom vjebanja Chi Kunga i doprinose ubrzavanju unutarnjeg procesa. 1. Na poetku vjebanja potrebno je razumijevanje i ponavljanje vjebi. 2. Vjera u djelotvornost vjebe Chi Kunga od velikog je znaaja za uspjeh svakog pojedinaca. 3. Upornost je jedan od osnovnih zahtjeva za vjebanje Chi Kunga. Bez upornosti nema napredovanja ni u kom smislu. 4. Mjesto za vjebu neka bude dobro prozrano, bez jakog vjetra i mirno, tako da vas nitko ne uznemiruje tijekom vjebe. 5. Zemaljska orijentacija - za vrijeme svih vjebi dobro je okrenuti se prema istoku da bi se iskoristila energija rotacije Zemlje i energija Sunca. 6. Trajanje prakse - idealno bi bilo vjebati tri puta po pola sata. 7. Vrijeme i duina vjebanja - najbolji periodi za vjebanje jesu etvrt sata prije svanua ili 1 ili 2 sata prije ruka, te pola sata prije odlaska na poinak. 8. Misli - za vrijeme vjebanja um mora biti fokusiran na Dan Tien i na Cirkulaciju Chia. Treba sprijeiti kretanje misli. Ako se panja ipak raspri i u mentalni prostor navru misli, jednostavno panju vratite na vjebu. Chi Kung ne treba vjebati ako osjeate zamor, jer tada neete moi postii mirnou uma i relaksaciju, to e remetiti pravilnoj cirkulaciji Chia. Moete ako elite napraviti nekoliko dubokih udisaja da bi ste se opustili. Pokuaj cirkulacije Chia za vrijeme uznemirenosti moe se negativno odraziti na praktikanta. 9. Poloaj jezika, zuba i oiju - kroz sve vjebe jezik bi trebao dodirivati vrh nepca, oko centra. Ovo e stvoriti most izmeu Jin i Jang energije, omoguavajui neprekinut tok Chia. Zubi se trebaju lagano dodirivati, dok za vrijeme meditacije oi moraju biti zatvorene ili poluotvorene, ali ako mirite, trebate ostati pozorni da ne zaspite. U svim kretajuim Chi Kung vjebama
47
oi moraju biti otvorene usmjeravajui pogled prema ruci koja vodi pokret. 10. Izbjegavajte puenje - budui da vjebe Chi Kunga iniciraju duboko disanje, plua moraju biti sposobno adekvatno funkcionirati. 11. Izbjegavajte nepotrebno uzimanje alkohola. Neumjerenost u alkoholu otetit e ivani sistem, ometajui cirkulaciju Chia. 12. Umijte se prije vjebanja. To e potpomoi mentalno rastereenje. 13. Obucite laganu odjeu koja vas nee stezati, posebno oko karlinig dijela. 14. Izbjegavajte seksualnu aktivnost nekoliko sati prije i nekoliko sati poslije vjebanja (samo za mukarce). 15. Za vrijeme menstrualnog ciklusa, ene se ne bi trebale koncentrirati na Dan Tien, nego na solarni pleksuz. To je iz tog razloga da bi se izbjeglo prekomjerno slijevanje Chia u donje dijelove tijela. 16. Nemojte jesti jedan sat prije i poslije vjebanja. 17. Nemojte nikada zadravati dah. 18. Zadrite oputenost tokom cijele prakse (odnosi se samo na Nei Dan Chi Kung). 19. Kontrolirajte negativne emocije-ljutnja, ljubomora, pouda. 20. Ako se neprestano javljaju negativne senzacije ili ako se loe osjeate, prekinite sa vjebanjem. Nemojte dalje sami nastaviti bez nadzora kvalificiranog uitelja.
48
6.4. POPRATNE REAKCIJE

Vjebajui Chi Kung osjetiti ete niz popratnih reakcija. Te e reakcije pogotovo biti izraene u poetku vaeg vjebanja. To znai da su se vjebama Chi Kunga znaajne promjene poele deavati u vaem tijelu. Netko e se ve u samom poetku osjeati bolje, dok e se drugi aliti na pogoranje zdravstvenog stanja. Ova je pojava prirodna, upravo to vjebama Chi Kunga potencirate uspavanu Chi energiju. To u naem tijelu mora izazvati popratnu reakciju. Stare navike (energije) se odupiru nailasku novih, pa se na to nemojte previe obazirati, nego nastavite s vjebanjem i za kratko vrijeme osjetiti ete da e te nelagodnosti prestati. Ako se ipak i dalje javljaju i jo vie pogoravaju vae tjelesno stanje, prestanite s vjebama. Obratite se kvalificiranom uitelju, koji e vam pomoi da prebrodite krizu. Vodei teajeve Chi Kunga i Tai Chi Chuana, imao sam prilike raditi sa velikim brojem ljudi, u vie grupa. Obino su te grupe sainjavale ljude oba spola razliite starosne dobi. Znalo se desiti sa su u jednoj grupi bili aktivni sportai skupa s ljudima koji su imali nekih zdravstvenih problema. Bilo je i ljudi kojima doktori nisu predlagali bilo kakve (nikakve) vjebe zbog mogueg pogoranja zdravstvenog stanja. Ja sam im naprotiv preporuio lagane tjelesne aktivnosti, koje bi trebale uspostaviti poremeenu ravnoteu, energije u tijelu i vlastitom zdravlju. Kako sam napomenuo, u grupi sam imao i sportaa koji su bili u fiziki dobroj kondiciji, meutim to nije uvjetovalo bri napredak u odnosu na ostale vjebae. Razmiljajui o ovom donio sam zakljuak da ljudi koji dou s steenim predrasudama ne mogu primiti novo uenje koje govori o neemu to je njemu strano. Razlog to ljudi dolaze vjebati Chi Kung i Tai Chi Chuan ja za neke zbog trenutne popularnosti ove vjetine, za druge jer su uli o upotrebi Chia u borilakim vjetinama. Treu grupu ine ljudi koji trae nain
49
za rjeavanje svojih zdravstvenih problema. Moj savjet je da svaki ovjek prije nego zapone vjebanje ove energetske vjebe, potrai udbenik Chi Kunga, koji e ga upoznati sa svrhom ovih vjebi, to e doprinijeti razumijevanju same vjetine, a time i ispravnom pristupu radu. Vano je znati da se u poetku vjebanja javljaju popratne reakcije koje mogu biti: 1) prirodni odrazi na vjebe Chi Kunga, iji je uzrok stjecanje novih navika, 2) neprirodni odrazi koji se javljaju uslijed pogrenog pristupa vjebanju. UTRNUTOST NOGU - Ovo je pojava koja mui veliki broj poetnika i koja se javlja za vrijeme meditacije u sjedeoj poziciji. Uzrok utrnulosti je sjedei stav u kojem se noge moraju prekriiti. Problem prvenstveno proizlazi zbog smanjenog protoka energije i krvi u donjim ekstremima, zbog specifinog poloaja, ali postepeno taj e problem potpuno nestati. im primijetite da vam utrnutost nogu remeti koncentraciju usmjerenu na vjebanje, prekinite vjebu na kratko vrijeme, ispruite noge da bi se kanali otvorili i izmasirajte ih da bi krv i energija bre cirkulirali, radi vraanja uobiajenog stanja. im uspostavite normalni osjet nogu, moete nastaviti s meditacijom. ZNOJENJE - tijekom vjebanja moe se pojaviti kao rezultat prostornih faktora. Ako primijetite da je mjesto na kojem vjebate izloeno toplini (neprozraenost, razne pei za grijanje, sunce itd.) ili vlanost, zamijenite ga prozranim mjestom , na kojem niste , direktno izloeni toplini ili jakom suncu. Isto tako je vano, ako vjebate, u prostoriji ne smije biti propuha, ili ako vjebate na otvorenom ne smije biti vjetra. Znoj koji se javlja, a koji nije rezultat prostornih faktora moemo podijeliti u dvije grupe: hladan i topli znoj. Hladan znoj moe pokazati prisutnost problema u jednoj od upljina prijeenih cirkulacijom. U ovom sluaju treba konzultirati nekog majstora
50
Chi Kung meditacije. Topli znoj obino je privuen energetskom cirkulacijom koja se odvija bez koncentracije. Ta e pojava nestati ako se uspostavi oputenost i koncentracija. BOL U ENERGETSKIM TOKAMA - neki praktikanti kada energija prispije u sva podruja, osjeaju bol. Bol se kao refleksija moe javiti u podruju kria, slabina ili u podruju trbuha i prepona. Ovi su bolovi uglavnom prouzroeni poveanjem pritiska energije u toku u dijelu tijela koji zbog izgubljene ravnotee oteava povratak energije. To je normalna pojava i trajati e dok energija ne proisti kanal tj. ovu toku. GLAVOBOLJA - uglavnom je prouzroena napetou, brigama ili Chiem koji prvi put dospijeva do tjemena. Ako su uzrok glavobolje brige ili umor, bit e bolje da prekinete praksu za taj dan. Za ovu vrstu glavobolje najbolji lijek je da se proeete na svjeem zraku (u umi ili uz more), uradite nekoliko dubokih udisaja i idite na spavanje. Ako je glavobolja prouzroena dotokom Chia u glavu, koncentrirajte se i opustite se to je vie mogue. Izmasirajte rukama glavu, i ako je bol prestala moete nastaviti vjebu. BOL U LEIMA - moe biti prouzroen od dugog uspravnog dranja lea ili od ostatka Chia koji stagnira u toj zoni. Ako ste zauzeli nestabilan poloaj ili niste pak dovoljno oputeni, tada su miii lea preoptereeni. Da zauzmete udoban poloaj, sjednite uspravno i istegnite se uvis to vie oputajui se bez povijanja unaprijed. Ako je bol u leima izazvana zbog prisustva zaostalog Chia u tom podruju, da bi se ta tegoba otklonila potrebna je intenzivna masaa. POSPANOST - moe biti rezultat velikog umora u tom sluaju treba prekinuti s vjebanjem. Drugi je razlog dodirivanje zubi jezikom. To ete rijeiti postavljanjem jezika u pravilnu poziciju tako da vrhom dodirnete sredinu nepca. LJULJANJE TIJELA - ljuljanje tijela kao i osjeaj rotacije Zemlje, javlja se najee kod nedovoljne koncentracije,
51
poremeenog centra ravnotee u srednjem uhu i visokog nivoa disanja. Ako su u pitanju samo lagane vibracije, znak je da je Chi aktiviran. One su korisne za zdravlje u manjem obimu. Ako poinju da se pojaavaju, treba za trenutak prekinuti vjebanje, ispruiti se na lea, uraditi vjebu dubokog abdominalnog disanja i vibracije e nestati. Jo je bolje ako se itavo tijelo izmasira. UBRZANI OTKUCAJI SRCA - Premda Chi Kung vjebe normaliziraju rad srca i reguliraju cirkulaciju krvi i Chia, u nekim sluajevima moe doi do ubrzanog rada srca. Uzrok tome moe biti nervoza, napetost u grudima, neprirodno disanje. Da bi se eliminirali ovi uzroci potrebno je opustiti se mentalno i disati prirodnije. Ubrzani otkucaji srca mogu se javiti i u poetku vjebanja Male Cirkulacije, dovodei Chi do toke Ming Men koja se nalazi s lene strane nasuprot srca. Detaljan opis ove vjebe dat je ve u poglavlju koji objanjava voenje Chia Malom Cirkulacijom. SVRAB - Za vrijeme vjebanja Chia moe doi do svraba. Svrab se moe smanjiti ako se izmasira to mjesto. Ako osjeaj svraba nije jak, treba ga ignorirati. Ako svrab poinje da se iri, treba prekinuti koncentraciju na tu vjebu. Chi Kung majstori kau da svrab pokazuje da se Chi nalazi na povrini tijela i da isti Chi prolaze koji nisu dosta prohodni. NESANICA - Uzrok nesanice moe biti psihika napetost kao i pretjerano forsiranje Chi Kung vjebi. U tom sluaju dolazi do vee akumulacije Chia, koji se nekontrolirano kree po tijelu, to moe izazvati nesanicu. Poslije vjebanja Chi Kung vjebi treba proetati nekoliko minuta, da se Chi stabilizira, zatim se istuirajte mlakom vodom i popijte au toplog aja ili mlijeka.
52
7. WAI DAN CHI KUNG

U Chi Kung praksi postoje dva osnovna pravca razvijanja Chi energije. Prvi pravac nazvan Eliksir ivota ili Wai Dan na kineskom, oslanja se na razvoj Chi energije vjebama koncentracije uma na odreenu toku tijela. U globalnom smislu Wai Dan su vjebe koje pospjeuju cirkulaciju Chia. U isto vrijeme tim se vjebama pospjeuju odreene zone tijela tako da energija protjee kanalima. Drugi pravac poznat u Chi Kungu je Unutarnji eliksir ili Nei Dan. I dok se u Wai Dan praksi putem kratkih kontrakcija miia, pravilnim disanjem i umnom kontrolom generira Chi energija u odreenim nivoima, u Nei Dan praksi Chi se generira na nivou abdomena i vodi se cijelim tijelom mentalnom koncentracijom. Ovdje je bilo kakva upotreba tijela izbaena, to se vidi iz samog naziva koji oznaava unutarnji eliksir ili vjebu koja se odvija unutar nas samih. Sada u prvo obrazloiti princip izvoenja Wai Dan Chi Kunga. U ovom poglavlju iznijeti u po prvi puta vjebe Wai Dan, znamenite metode Yi Gin Ching, koju je osnovao i poduavao sam Bodhidarma. Dalje e biti objanjena vjeba Osam Dijelova Brokata (Ba Dun Gin), koja se temelji na istim principima i na razvoju Chi energije. Na poetku vjebanja ovih fantastinih metoda morate znati da su mnogi autoriteti na ovom polju osjetili sve blagodati ovog uenja i nisu ovo znanje zadrali krto za sebe, to je dokaz da je ponueno svakom od Vas da se ukljui u program uenja Chi Kunga. Zapad je tek nekoliko decenija u dodiru sa idejom Chia, i mnogim ljudima je teko razumjeti ove pojmove. Ima ak i onih koji vjebaju Chi Kung, a nisu osjetili razvoj unutarnje
53
energije. To ih ini zbunjenim pa dvoumei se gledaju na postojanje Chia. No ja Vam preporuujem neka tui neuspjesi ne utjeu na va odnos prema vjebanju. Svim ulima oslukujte svoje tijelo. Za poetak sva zapaanja i svaku uoenu promjenu moete zapisati to e vam dati pravilan uvid u napredovanje. I na kraju iskrena uma i otvorena srca, prihvatite se vjebanja Chi Kunga. Uspjeh tada nee izostati.
7.1. TEORIJA WAI DANA

U Wai Dan Chi Kungu postoje dva naina vjebanja: u pokretu i statikoj poziciji. Kod vjebi u pokretu tenja je uzastopna tenzija i oputanje specifinih miinih grupa ili odreenog dijela tijela s odreenom tenzijom i kontrolom disanja. Tenzija mora biti to kraa, jer snana i duga tenzija, te konstantna naprezanja suava kanale kojima prolazi Chi. ak se i ne mora raditi uz stvarnu tenziju. Ona se moe i mentalno projicirati na odreeno mjesto tijela. Tako je tijekom cijele vjebe tijelo u oputenom stanju, dok se koncentracijom misli u tom pravcu zamilja tenzija. Neki pak vjebai dozvoljavaju tenziju samo toliko koliko je potrebno za postojanje bolje koncentracije. Vjebajui na takav nain odreeni dio tijela nekoliko minuta, Chi se akumulira uz porast topline u toj zoni, zbog priliva krvi i energije. Kada se miii opuste Chi i krv se preliju u susjedne zone s niim energetskim nivoom, potiui tako cirkulaciju unutarnje energije. Znamo da su kanali kojima protjee Chi povezani s unutarnjim organima i ako Chi nesmetano cirkulira to e i organi obavljati svoju funkciju uobiajeno, to e se odraziti i na dobro zdravlje. Ako se protok Chia smanji, dolazi do disfunkcije organa. Poveavajui protok Chia Wai Dan vjebama, u korespodentnom kanalu mogue je povratiti ravnoteu, to e opet uvjetovati poboljanje organa.
54
U Wai Dan vjebama u pokretu um djeluje u skladu s disanjem iji zajedniki rad prenosi Chi u eljenu zonu. Sustav energetskih kanala i mozak su u meusobnoj tijesnoj vezi, tako da cirkulacijom Chia moemo svjesno upravljati. Ta uzajamna veza dovodi energiju do samih miia kao krajnjih toaka tijela, to istim omoguava maksimalno izraavanje snage. Npr., ako elite dovesti Chi do sredine dlanova stanite jednom nogom iskorakom naprijed i rukama ispruenim, dok su dlanovi okrenuti od vas. Potpomognuti umnom kontrolom zamislite da gurate veliku loptu to e rezultirati osjeajem topline locirane u predjelu oko centra dlanova. to je umna kontrola slabija, to e manje Chi energije doi do dlanova, tj. biti e preusmjerena na druga mjesta. Vjebajui Wai Dan, um mora biti koncentriran, oputen i prirodan. Kada radite vjebe miie nikada ne treba stezati jako, jer to suava kanale i smeta normalnom protoku Chia. Vrlo je vano da um bude koncentriran na Dan Tien i disanje, to e doprinijeti aktiviranju Chia. Postoji jedna tetna pojava kod vjebi koje poveavaju snagu miia. To znai da ponavljanjem tenzije i oputanja, obim miia se poveava, ali u isto vrijeme takve vjebe mogu suziti energetske kanale izazivajui zastoj protoka Chia i krvi. Simptomi koji se javljaju prilikom ovakvog vjebanja su visok tlak, lokalni bolovi i nedovoljna kontrola motorike. U kineskim vjetinama borenja taj fenomen se zove San Kung ili gubitak energije. Ako vjeba izbjegava prekomjerno forsiranje vjebi za razvoj miine mase, San Kung se ne pojavljuje. U statikim vjebama Wai Dan Chi Kunga vjebe se izvode relaksirano, steui samo miie potrebne za odravanje stava u kojem se nalazimo. Kada se u ovom stavu ostane nekoliko minuta dolazi do poveanja energetskog nivoa u zadanim mjestima (zavisno od pozicije tijela) i kad se tijelo opusti Chi potee u smjeru nieg energetskog potencijala. Da bi slika o ovom bila jasna dau usporedbu s baterijom koja kad
55
je spojena u strujni krug odnosno s odreenim potroaem, daje struju i time na odreen nain opskrbljuje energijom. Iako statikim vjebama Wai Dan ne poveavamo miinu masu, otpornost miia se poveava. Wai Dan vjebe su u prvom redu namijenjene za ouvanje dobrog zdravlja, a manje se koriste u borilakim vjetinama, jer se ne vjeba kondicija Chia i njegovo izraavanje kroz pokret.
7.2. STATINE FORME WAI DAN

Statine forme Wai Dana ine elemente u kojima nema svjesne kontrakcije miia, a u isto vrijeme, miii su napeti zbog teine stava. Prema tome teorija Wai Dana u statinoj poziciji upuuje na zauzimanje odreenog stava u kojem se napreu samo miii koji odravaju taj stav. Na taj se nain u tom dijelu skuplja Chi energija to se manifestira poveanjem topline. Nakon prestanka zadravanja stava dolazi do poputanja napetosti i akumulirana energija tee prema drugoj zoni koja je energetski slabija. U Chi Kungu ta pojava se zove prelijevanje Chia (u zonu nieg potencijala). Mnoge od ovih statinih formi nalikuju poloajima Joge, to ne bi trebalo biti udno, jer je Kina gledala u Indiji godinama izvor spiritualne inspiracije. Sada u objasniti razliku izmeu Wai Dana u pokretu i Wai Dana u statikoj poziciji. Kada poetnik pristupi vjebanju Wai Dana ostaje zbunjen ovom podjelom jer ne uoava vidnu razliku izmeu ova dva principa. Sama injenica da su jedan i drugi, Wai Dan Chi Kung, tj. vanjsko unutarnji sistem vjebanja, govori o tome da su razlike izmeu njih minimalne. Razlika je u tome to se Wai Dan u pokretu izvodi svjesno vodei energiju u eljenu zonu. Pa tako sve radnje koje prate ovu vjebu kao to su tenzija, oputanje, stezanje i duboko disanje, popraeni su
56
umnom kontrolom to oznaava kretanje. S druge strane, kod statikih formi vjebe valja izvoditi koncentrirano, uz abdominalno disanje, zauzimajui odreeni stav. Chi se na taj nain skuplja u mjestu najvee tenzije, neovisno od utjecaja volje, to ukazuje na statinost pozicije vjebaa prilikom odvijanja procesa unutar tijela. Statine forme Wai Dan prvenstveno se rade glede poboljanja opeg stanja tijela jer u promjenjivim stavovima sudjeluju razliite miine grupe. Miine kontrakcije koje doivljavamo zauzimajui neki od stavova statinog Wai Dan-a vremenom dovode do poboljanja opeg stanja tijela koje stjee veu sposobnost odupiranja umoru. Ovim se vjebama ne poveava miina masa. Presjek miia ostaje isti ali se znaajno poveava izdrljivost i snaga. Uz to se otapaju masne naslage na rukama, trbuhu i bedrima to e popraviti izgled tijela. To znai, vjebajui na ovaj nain miii se pravilno formiraju, otapaju se masne naslage i zatee koa. U sljedeih nekoliko primjera prikazane su statine forme Wai Dan.
57
STAV 1 Ispruite se na lea s rukama iznad glave. Podignite glavu skupa s rukama tako da brada dodiruje grudi. U isto vrijeme podignite stopala 20 cm od tla. Duboko diite i ostanite u stavu u vremenu od 30 sekundi do 2 min..
Slika 10.-Poloaj podignutih nogu
STAV 2 Leei na leima s rukama uz tijelo i dlanovima oslonjenim na pod, ponite lagano podizati noge, podiui stranjicu i trup, dovodei tijelo u poloaj okomit na pod. Tako je teina potpuno prebaena na ramena i gornji dio ruku, a ne na vrat. Ostanite u tom poloaju oko 1 min., diui polako i duboko. U Kini se ovaj stav zove Poloaj ramena, dok je na zapadu popularan naziv Svijea.
Slika 11.-Svijea
58
STAV 3 Ostanite leati na leima. Dlanovima se oslonite o pod iza glave, a noge privucite sebi skvrivi koljeno. Iz ovog stava podignite trup podupirui se rukama i nogama. Ostanite u ovom poloaju oko 10 sec. u 10 podizanja. Ovaj stav je poznat kao Most.
STAV 4
Slika 12.-Most
Zauzmite poloaj kao da radite sklekove sa rukama razdvojenim za dvije irine ramena. Ostanite u ovoj poziciji 1 do 2 min.. Tijelo mora biti ukoeno i isprueno. Druga varijanta je da se oslonite samo vrhovima prstiju to je namijenjeno za naprednije vjebae.
Slika 13-Poloaj dlanova

59
STAV 5 Ova pozicija slina je prethodnoj, samo to se sada oslanjate na laktove. Sva pravila za izvoenje ove vjebe jednaka su prethodnoj formi. Ove dvije forme razvijaju Chi u miiima lea i ramena.
Slika 14.-Poloaj laktova STAV 6 Iz prethodnog stava okrenite se bono oslanjajui se dlanom desne ruke i vanjskim bridom stopala desne noge. Nakon 1 min. zadravanja ovog stava okrenite se bono sad u drugu stranu pridravajui se lijevom rukom i vanjskim bridom lijevog stopala. U ovoj vjebi Chi se skuplja u predjelu ramena.
Slika 15.-Poloaj ramena

60
STAV 7 S nogama rairenim za irinu ramena, savijte koljena i podignite ruke uvis, tako da dlanovi gledaju prema nebu. Ostanite u toj poziciji 12 min.. Ova se vjeba zove Tou Tian ili Drati nebo.
Slika 16.-Drati nebo
STAV 8 Ispravite se u prirodan stav. Ruke stavite na kukove, podignite jednu nogu i ispruite je paralelno s tlom. Ostanite u ovoj poziciji 30 sec., prvo na jednoj onda na drugoj nozi. Naprednija tehnika sastoji se u sputanju i podizanju noge na kojoj se stoji. Sputajui se udiete, dok diui se izdiete. Slika 17.-Ispruanje noge
61
STAV 9 Prebacite sada svu teinu na jednu nogu koljena malo savijenog, i drugu postavite ispod tako da samo prstima dodirujete tlo. Ova se pozicija popularno zove Maji stav. Podignite ruke formirajui obru ispred grudi, dok dlanovi gledaju unutra. Ostanite u ovoj poziciji 1 min., zatim sve ponovite oslanjajui se na drugoj nozi.
Slika 18.-Maji stav
STAV 10
Stanite u uspravni stav. Polako podignite desnu nogu i savijte u koljenu tako da bedro noge bude paralelno s tlom, a potkoljenica okomito. Obuhvatite gleanj desne noge desnom rukom, a lijevu ruku podignite krunim pokretom iznad glave tako da centar dlana bude u liniji s tjemenom glave. Dlan gleda prema gore. Ostanite u ovom stavu od 1-2 min.,a onda zamijenite stav podiui lijevu nogu i pridravajui se svih prijanjih danih uputa. Slika 19.-dralov stav
62
Naredne dvije forme spadaju u red teih vjebi i preporuuju se naprednijim vjebaima Wai Dana. STAV 11 Namjestite dvije stolice jednoj nasuprot drugoj i meusobno ih udaljite tako da se moete ispruiti naslonivi glavu na jednu, a pete na drugu. Ostanite u ovoj poziciji ukoenog tijela od 30 sec. do 2 min.. U Kineskim borilakim vjetinama ova forma se naziva Most eljezne arkade (Tien Bann Chiao).
Slika 20.-Most eljezne arkade
63
STAV 12 Za ovu vjebu stanite od zida udaljeni oko pola metra i zauzmite stav kao da sjedite na stolici, leima se oslonivi o zid. Noge moraju biti jedna uz drugu i savijeni u koljenima da ine kut od 90 stupnjeva (slika 21.). Ova forma zahtjeva sputanje tijela dok butine ne budu paralelne s tlom. Na prvi pogled vrlo jednostavna vjeba, ali je malo onih koji mogu u ovoj poziciji ostati due od 2 min.. Vrlo je efikasna za razvoj Chia u miiima nogu pa se zato preporua sportaima. Vjeba se moe izvoditi i u paru kao to je prikazano na slici 22.
Slika 21.-Sjedenje
Slika 22.-Sjedenje u paru
64
8. YIN GIN CHING

Bodhidarmina metoda (Yin Gin Ching) Prije samog vjebanja morate odrediti mjesto na kojem ete redovito vjebati. Neka to mjesto bude na svjeem zraku, skriveno od radoznalih pogleda jer to moe izazvati gubitak koncentracije koja je neophodna prilikom vjebanja. Vjebe izvodite okrenute prema istoku, ispravnih i oputenih lea, stopala razmaknite za irinu ramena. Usta drite zatvorena dok jezikom dodirujete nepce bez napora. Kad ponete s vjebanjem formi nastojite ih izvoditi kontinuirano jednu za drugom kako bi sauvali akumuliranu energiju. Svaku formu izvodite 20 puta. Jedno ponavljanje sadri udah uz oputanje miia i izdah uz laganu tenziju popraenu kratkim pokretom. Uz to treba zamisliti kako energija tee prema toj zoni. Nakon ponovljenih 20 udisaja i izdisaja prijeite na drugu vjebu bez prekida. Ispoetka e vam izvoenje svih 12 formi (toliko ih broji ova vjeba) priinjavati tekou. Poetniku je naporno izvoditi vie od 5 formi u jednom vjebanju, ali i to daje dobre rezultate. Ako se pridravate danih uputa i vjebate 2 puta dnevno, cijela forma biti e savladana za nekoliko mjeseci. Ali, nauiti formu ne znai samo nauiti pokrete. Tu se podrazumijeva da vladate tehnikom disanja uz pravilan stav i pravilno usmjeravanje energije putem umne kontrole. Isto tako ovim se podrazumijeva da moete bez umaranja izvesti svih 12 formi i to u jednom vjebanju. Drugim rijeima, kad ispunite sve navedene uvjete koje sam jo prije naznaio, tek onda moete rei da ste savladali formu. Ovim se vjebama poveava snaga miia ruku i ramena. Poboljava se cirkulacija to konano otklanja utrnulosti i ostale nelagode a znatno se poveava i snaga u akama. Za one koji imaju probleme kao to su hladni dlanovi, bolovi u ramenima, utrnulost ruku za vrijeme spavanja, slabost
65
odnosno nedostatak snage u rukama preporuam da izvode ove vjebe svaki dan po 30 minuta ponavljajui za prvo vrijeme svaku vjebu barem 5 puta. Kako vjebom napredujete poveavajte broj izvoenja do traenih 20 udisaja. Iskustva u radu sa grupama su pokazala da najvei napredak postiu upravo oni ljudi koji pate od gore navedenih problema i uspjeno ih rjeavaju za oko 3 mjeseca svakodnevnog vjebanja. Ako nastavite ovim tempom, za tri godine ete razviti enormnu snagu i energiju, ali ako elite ouvati samo dobro zdravlje dovoljno je jednom dnevno izvoditi 5 formi.
66
FORMA 1 Stanite u paralelan stav sa stopalima rairenim za irinu ramena. Ruke opustite uz bokove, laktove malo savijte. Dlanovi su okrenuti prema podu, dok prsti gledaju prema naprijed. Svakim izdisajem zamislite da dlanovima pritiete pod. Jo je bolje ako zamislite imaginarnu loptu koja kao da izvire iz vode i vi je potapate svakim izdisajem. Dok udiete opustite se. Ova forma stvara Chi u podruju pulsa, gdje bi nakon odreenog vremena vjebanja trebali osjetiti toplinu. Slika 23.
FORMA 2 Iz prethodnog stava bez pomicanja ruku stisnite ake s palevima prema tijelu. Vjebajte zamiljenu napetost u akama gurajui paleve unazad. Opustite se dok udiete.
Slika 24.
67
FORMA 3 Rotirajte ake tako da su dlanovi okrenuti prema tijelu. Palevi su poklopljeni preko prstiju kao kad normalno stisnete ake, a opustite se udahom.
Slika 25. FORMA 4 Zatvorenih aka ispruite ruke ispred tijela, u visini ramena. Dlanovi su okrenuti jedan prema drugom. Uz izdisaj stvarajte mentalnom projekcijom napetost, a opustite se udahom. Ovom vjebom energija e biti stvorena u podruju ramena i torza.
Slika 26.
68
FORMA 5 Iz prethodne pozicije podignite ruke uvis. Dok izdiete zamiljate da stvarate napetost, a opustite se uz udisaj. Ova vjeba e stvoriti energiju u vratnim miiima, ramenima i bokovima.
Slika 27.
FORMA 6 Spustite ruke tako da njihov gornji dio bude paralelan sa tlom. Laktovi su savijeni dok su ake pored uiju s dlanovima okrenutim naprijed. Dok izdiete zamislite da steete ake. Za vrijeme udisaja zamislite da ih oputate. Slika 28.
69
FORMA 7 Ne pomiui ruke do laktova, ispruite ih u stranu dlanova okrenutih prema naprijed. Za vrijeme izdisaja zamislite da steete ake, a za vrijeme udisaja oputate napetost. Energija koja se stvori vezana je za ramena, torzo i lea.
Slika 29.
FORMA 8 Ruke postavite ispred tijela sa sueljenim akama i laktovima blago savijenim da tvore kruni oblik ispred vas. Zamiljajte da steete ake dok izdiete i da vodite energiju du ruku do aka. Uz udisaj se opustite. Slika 30.
70
FORMA 9 Vratite ake ispred tijela savijajui laktove. Neka se nau ispred lica, dlanova okrenutih naprijed. Dok izdiete steite ake i laktove, a dok udiete oputajte ih.
Slika 31.
FORMA 10 Uspravite podlakticu vertikalno od poda. Dlanove okrenite naprijed paralelnih podlaktica. Dok izdiete zamislite da steete ake i da ih oputate dok udiete. To stvara energiju u zoni ramena.
Slika 32.
71
FORMA 11 Savijenih laktova sputate ake dok ne dou ispred abdomena dlanova okrenutih prema van. Steite ake rotirajui ih prema van i da dovodite energiju u ruke. Ova forma slui za vraanje ravnotee energije tijela.
Slika 33.
FORMA 12 Ruke ispruite ispred tijela, dlanova okrenutih na gore. Izdiui gurajte dlanovima na gore. Opustite se udahom.
Slika 34.
72
9. 8 DJELOVA BROKATA ( Ba Dun Gin )

Kreator Osam Dijelova Brokata je general Jueh Fei. Njegova je namjera bila poboljati zdravlje i izdrljivost svojih vojnika, pa je tako doao do 12 formi kasnije reduciranih na 8 koje se masovno prakticiraju u cijeloj Kini u nekoliko stilova podjednako efikasnih. Brokat je svila protkana sloenim i obojenim figurama koje mogu biti od zlata ili srebra, i vrlo je dragocjena. Stoga je i vjeba generala Yueh Feia od neprocjenjive vrijednosti jer vjeba prakticiranjem ovih vjebi uva svoje zdravlje. Sama vjeba sastoji se od savijanja i istezanja tijela u svim pravcima, to masira unutarnje organe, pospjeuje protok Chia i cirkulacije krvi. Time blagotvorno djeluje na visok pritisak, srane i psihike smetnje, anemiju, smanjuje smetnje probavnog trakta itd. Prilikom vjebanja dobro je usvojiti sljedea pravila: a) Prije i poslije vjebanja opustite se kratkom etnjom b) Disanje mora biti abdominalno i na nos c) Tijekom vjebanja lea zadrite uspravno osim u situacijama kad vjeba zahtjeva da ih savijete d) Neka mjesto na kojem vjebate bude prozrano i negdje na osami gdje ete se ugodno osjeati e) Pokreti se izvode kontinuirano jedan za drugim do kraja serije. Kako nemamo svi isti kapacitet plua, koordinaciju sa disanjem morate podesiti prema sebi, tako da disanje bude prirodno, bez naprezanja i u harmoniji s pokretima ruku. Minimum izvoenja svake vjebe je 3 ponavljanja, a to se moe progresivno poveati na 5,7,9,ll,.. ponavljanja. to je ponavljanja u jednoj seriji vie to je uinak bolji.
73
FORMA 1
Prsti se isprepletu i namjeste kod Dan Tiena, dlanova okrenutih prema gore (slika 35.). irokim pokretom podignite ruke uz udisaj, zatim privlaite sebi i dole uz izdisaj (slika 36. i 37.). Sada rukama ponovo idite prema gore (slika 38.), ali ovaj put uz tijelo, sve do iznad glave (slika 39.). Ovaj pokret ruku prati udisaj. Iz te pozicije ruke razdvajamo i sputamo ih polako do bokova uz izdisaj (slika 40.). Time je prvi krug disanja zavren. U ovoj se vjebi kod udisaja miii trbuha malo kontrahiraju, a kod izdisaja oputaju. Korist ove vjebe je da jaa abdomen i organe probave, da pospjeuje probavu i skida suvine naslage sala sa trbuha.
74
Slika 35.
Slika 36.
Slika 37.
Slika 38.
Slika 39.
Slika 40.
75
FORMA 2 Stanite u jahai stav (slika 41.). Podiite ruke do grudi uz udisaj (slika 42.). Zatim, zamislite da napinjete luk, tako da nastavite desnom rukom horizontalno u desnu stranu uz izdisaj, dok u isto vrijeme lijevu ruku zateete natrag u smjeru lijevog ramena (slika 43.). Iz ove krajnje pozicije ponovo slijedi udisaj uz vraanje desne ruke koju pratite pogledom dok se ne nae zajedno s lijevom kod grudi (slika 44.). Tada zajedno nastavljaju put do Dan Tiena to prati izdisaj (slika 45. i 46.). Vjebu ponavljamo kontinuirano u lijevu i desnu stranu. Ovom vjebom stimuliramo cirkulaciju krvi i skladno se razvijaju grudi.
76
Slika 41.
Slika 42.
Slika 43.
slika 44.
Slika 45.
Slika 46.
77
FORMA 3 Stanite u paralelni stav (slika 47.). Uz udisaj podiete ruke do ramena gdje se prekrie kod zglobova (slika 48.), okrenu dlanovi i zapone sputanje uz izdisaj (slika 49.). Kad obadvije ruke dou do bokova, zapoinje udisaj podiui desnu ruku bono u luku do iznad glave. U krajnjoj poziciji dlan desne ruke je okrenut prema gore pa se stie dojam kao da se pridrava strop iznad glave, dok je dlan lijeve ruke okrenut prema podu i zamiljate kao da neto gurate dolje (slika 50.). Iz ove krajnje pozicije ponite sputati desnu ruku bono dolje uz izdisaj. To isto ponovite i sa lijevom rukom, pravei seriju od nekoliko uzastopnih ponavljanja sa obadvije ruke. Ako ste dobro radili osjetit ete na kraju kako vam se toplina slijeva u dlanove to je znak poboljanja cirkulacije u rukama. Ova vjeba poboljava i jaa funkciju trbuha i slezene.
78
Slika 47.
Slika 48.
Slika 49.
Slika 50.
79
FORMA 4 Ovom vjebom uz pravilno disanje i koncentraciju pokreemo Chi du vena i arterija, to je dobro za zdravlje i efikasno za jaanje unutarnjih organa. Vjebu zapoinjemo tako da iz paralelnog stava podiete ruke uz udisaj (slika 51.). Kada tako voene dou do visine ramena okrenite glavu u desno (slika 52.), i ponite lagano sputati ruke uz izdisaj. Mislima pokuajte da va Chi spustite iz abdominalnog predjela u lijevo stopalo. Kad doete u prvobitnu poziciju ponite ispoetka podizati ruke uz udisaj, vizualizirajui Chi koji koncentracijom sada iz desnog stopala podiete do abdomena. Pri kraju udisaja ruke su ponovno u visini ramena i pogled usmjeren ispred vas. Ponovno zapoinjete sa sputanjem ruku i uz izdisaj rotirate glavu koliko moete u desnu stranu. U isto vrijeme zamiljate Chi kako se sputa niz lijevu stranu nogu do stopala. Ovom se vjebom uspjeno lijee kronina oboljenja i jaaju unutarnji organi.
80
Slika 51.
Slika 52.
Slika 53.
81
FORMA 5 Zauzmite jahai stav (slika 54.). Dlanove naslonite na bedra iznad samih koljena. Za vrijeme vjebe lea i glavu drite pravo, a struk neka vam slui kao osovina krunih kretanja koje izvodite prilikom same vjebe. Vjebu zapoinjete kreui tijelom u lijevu stranu do lijevog koljena (slika 55.), pa nastavite dalje prema desnom kao da neto uz udah (slika 56.). Kad licem doete do desnog koljena ponite sa podizanjem tijela uz izdah (slika 57.). Sad ponite kruiti tijelom u suprotnu stranu, ponavljajui iste principe. Ova vjeba masira probavne organe, otklanja bolove i napetost, a djeluje i na smirivanje ivanog sistema. Za one koji pate od bolova u lumbalno-sakralnom predjelu, kao i za bolove koji se ponavljaju kod nekih ena za vrijeme mjesenog ciklusa, ove vjebe daju dobre rezultate u otklanjanju tih bolova.
82
Slika 54.
Slika 55.
Slika 56.
Slika 57.
83
FORMA 6 Paralelnog stava (slika 58. i 59.), podiite ruke uz udah iznad glave (slika 60.). Zatim zaponite saginjanje gornjeg dijela tijela (slika 61. i 62.), sve dok prstima ruku ne dodirnete tlo. Ova radnja je popraena izdahom. Sada zaponite ispravljanje gornjeg dijela tijela u prvobitan poloaj i rukama oputenim uz tijelo (slika 63.). Za vrijeme ispravljanja tijela traje udah. Kada se naete u poetnoj poziciji zavrite izdahom, a onda moete ponoviti cijeli krug zapoevi udahom. Ova vjeba slui za jaanje funkcija bubrega i struka kao i spreavanja zatvora. Savijanje tijela prema naprijed masira bubrege to poboljava njihovu funkciju.
84
Slika 58.
Slika 59.
Slika 60.
Slika 61.
Slika 62.
Slika 63.
85
FORMA 7 U ovoj vjebi zauzmite jahai stav (slika 64.). Podiite ruke uz udah do visine ramena (slika 65.). Dok izdiete lijevu ruku ispruite, kao da njome udarate (slika 66.). Vraajui se nazad udiete i kada je dovedete ispred grudi, zajedno sa desnom rukom (slika 67.), radite veliki krug iznad glave nastavljajui udah. Kada dovedete obje ruke u krajnju poziciju iznad glave (slika 68.), nastavite kruenje prema dolje kao da gladite veliku loptu i to kretanje prati izdah (slika 69.). Izvodei ove pokrete razvija se veza izmeu uma i tijela, poveava apetit kod aneminih osoba, regulira krvni pritisak i spreava zakrenje krvnih sudova.
86
Slika 64.
Slika 65.
Slika 66.
Slika 67.
Slika 68.
Slika 69.
87
FORMA 8 Stanite u paralelni stav sa rukama oputenim uz tijelo (slika70.). Uz udah podiite ruke sve do ramena i u isto vrijeme propnite se na none prste, ne savijajui koljena i isteui noge (slika 71.). Zatim lagano sputajui ruke i pete zapoinje izdah do krajnje pozicije koja je identina poetnom stavu (slika 72.). Prilikom sputanja uinite lagani udarac petama o tlo. Poslije udarca nogama osjetiti ete laganu vibraciju koja se iri leima do potiljka, to e doprinijeti oputanju uma i tijela. Ova vjeba stimulira cirkulaciju krvi, otklanja zamor, spreava zatvor i pojavu hemeroida.
Slika 70.
Slika 71.
Slika 72.
88
10. NEI DAN CHI KUNG

Wai Dan potie razvoj vanjsko-unutarnje cirkulacije energije, pa tako djeluje kao Vanjski eliksir. Druga metoda koju u ovdje objasniti je Nei Dan i za razliku od Wai Dana ona doslovno prevedena s kineskog jezika znai Unutarnji eliksir ili pak metoda cjelovite cirkulacije koja se kompletno odvija unutar tijela u smjeru unutarnje-unutarnja. Drugim rijeima to je metoda vjebanja u kojoj se Chi generira na nivou abdomena i vodi cijelim tijelom mentalnom koncentracijom i kontrolom disanja. Kad se uspostavi kompletna kontrola nad cirkulacijom Chi energije to se naziva vjetina Nei Dan. Ako vjebamo grupu miia, to e koncentrirati energiju u toj zoni, koja e oputanjem prijei na energetski slabije potencijale, ali to nije cjelovita cirkulacija. Samo kompletnim oputanjem razvija se energija u svim dijelovima tijela. U metodi Wai Dana kao i u Nei Danu panja se fokusira na Dan Tien, ali rezultati su razliiti. Kada se energija skupi u abdomenu metodom Nei Dan, ona se dalje svjesno vodi po itavom tijelu. Prvi korak u vjebanju unutarnjeg Chi Kunga je taj da se vjebanjem pravilnog disanja Chi generira u abdomenu. Kad se skupi dovoljno energije pristupa se metodi koja ui kako se energija vodi kroz dva glavna kanala (Upravljaki i Sabirni), to se u Nei Dan Chi Kungu ovo znanje naziva Mala Cirkulacija (Shao Chon Tien). Trea i najnaprednija metoda daje znanje o upravljanju energijom cijelim tijelom kroz 12 kanala i tada govorimo o Velikoj Cirkulaciji (Da Chon Tien). Kako je rije o vjebi u kojoj um mora djelovati u potpunom miru, oslukujui zbivanja u dubini organizma i upravljajui svim procesima, moemo slobodno rei da se radi o meditaciji. Postoje etiri naina vjebanja ove meditativne prakse; leei, sjedei, stojei i kreui, od kojih e svaki biti posebno opisan u narednom tekstu.
89
Prema raspoloivim dokumentima znanje o Nei Danu potjee jo iz prvih dana Chi Kunga. Nei Dan je u prvom redu sluio za poboljanje fizikog zdravlja i postizanje duhovne harmonije, a ta se smisao nije izgubila ni do danas. Prvi praktiari ove metode su bili budistiki i taoistiki redovnici. U 13st. taoistiki redovnici poeli su primjenjivati sistem borenja, koji je bio kreiran tako da se u borbi umjesto fizike snage koristila unutarnja snaga generirana praksom Nai Dan. Iako taoisti koriste razliite tehnike disanja od budista, princip je isti. Od ovih stilova najpoznatiji su Tai Chi Chuan, Ba Kua, Hsing I, Sin Ho Ba Fa. Stoljeima su Kung Fu Shaolin i Tai Chi Chuan privilegirali, jedan tehnike Wai Dan, a drugi Nei Dan. Krajem 19 st. i poetkom 20 st. kada su ove vjetine iz okvira tajnosti izale u javnost, praktikanti borilakih vjetina poeli su koristiti obje tehnike. Tijekom vremena iz ove dvije vjetine proizili su mnogi borilaki stilovi, Wai Dan i Nei Dan. Ipak veliki dio stilova pao je u zaborav do danas, dok su Kung Fu Shaolin i Tai Chi Chuan zadrali svoju dominaciju i dalje kao vodei stilovi to samo potkrepljuju injenicu o njihovoj superiornosti. U usporedbi s Wai Dan-om, Nei Dan ima neke razliitosti od kojih su neke povoljne a neke nepovoljne. Npr., Nei Dan zahtjeva vie vremena da se pokrene i aktivira Chi energija u Dan Tienu, dok se ova senzacija vjebanjem Wai Dana moe lake postii, to e relativno u krae vremenu vratiti poboljanje zdravlja i poboljanju vitalnosti. Kao druga nepovoljna stavka je to da Nei Dan zahtjeva pomo i poduku mnogo kvalificiranijeg uitelja nego u Wai Dan metodi, koju kada shvatite principe i zapamtite formu moete prakticirati i sami. S druge strane vjebajui Nei Dan puno je tee osjetiti cirkulaciju Chia, zato praktikant obavezno treba vjebati uz pomo i savjete majstora koji e ga voditi korak po korak. Tonije kada se pojave problemi majstor Nei Dana svojim znanjem i iskustvom pomae u aktiviranju i kontroliranju
90
Chi energije. Osim toga, Nei Dan zahtjeva smireniji um i veu dozu strpljenja nego to je potrebno u Wai Dan metodi. Budui da stvara veu koliinu Chia koju vodi kanalima, dio tog Chia moe se zaustaviti u upljinama i izazvati stagnaciju kretanja Chia energije, to se moe nepovoljno odraziti na rad organa. No, ovo vas ne treba zastraiti. Ako pravilno slijedite sve principe, do ove pojave nee doi. Usprkos to su rizici vjebajui Nei Dan, mnogi vjebai odabiru ovaj specifian trening unutarnje energije. Nije teko objasniti ovu injenicu. Kao to sam ve rekao, kada pristupite vjebanju Nei Dana, manje su anse da doivite senzaciju cirkulacije unutarnje energije (nego vjebajui Wai Dan), ali ako u tome uspijete tako stvorena energija je u prednosti nad energijom stvorenom Wai Dan metodom. U stvari bi rekao da se svijest o cirkulaciji Chia u tom sluaju razvija po cijelom tijelu, suprotno Wai Dan praksi. Chi koji je skupljen treningom Wai Dana cirkulira lokalno, donosei blagodati na odreenim organima. Dalje, vjebajui Nei Dan ne riskirate (San Kung), disperziju energije, jer su sve vjebe unutarnje naravi, tj. svijest je prilikom vjebanja okrenuta unutarnjim zbivanjima, to iskljuuje mogunost razvoja miine mase, izuzev onih u bazi abdomena (Dan Tiena). Na kraju kad se savlada metoda Nei Dan, unutarnja energija je mnogo jaa od one stvorene praksom Wai Dan. Kod onih koji vjebaju vjetinu borenja, unutarnji Chi Kung razvija snagu do granica nepojmljivih laiku. Meutim radi uzajamne povezanost, praktikanti borilakih vjetina esto prakticiraju jednu i drugu metodu, ali tko radi poboljanja zdravlja, upranjava samo jednu, jer je to dovoljno da bi bili zdravi i vitalni. U Nei Dan Chi Kungu postoje metode budista i taoista koje se meusobno razlikuju u nekim detaljima kod izvoenja odreenih dijelova vjebi. Budistika metoda potie vanost
91
podizanja Chia (Yang Chi) s ciljem postizanja iluminacije konzerviranjem Chia pomou stanja tiine i fokusiranjem energije u mozak. U Kini se uvanje Chia tiinom zove Sjedea meditacija (Tsao Chan). S druge strane, taoistika metoda naglaava vanost disanja na nivou Dan Tiena da bi se pojaao Chi. Ta se tehnika zove Jaanje Chia (Sien Chi). Taoisti koriste tehniku kojom Chi cirkulira kroz tijelo, koristei samo snagu volje. To se zove Prijenos Chia (Hsing Chi). Taj tip prijenosa zove se uopeno Yun Kung kao i Hsing Kung, to bi prevedeno i razumljivo naem jeziku znailo Znanje o prijenosu unutarnje energije (Kung Fu Chi Kung). U vjebama disanja budisti koriste normalno disanje, uvlaei abdomen dok izdiu i izbacujui dok udiu. Taoisti suprotno tome dok udiu uvlae abdomen i dok izdiu izbacuju ga. Ova razlika proistie zbog injenice da su taoisti vjebajui borilake vjetine otkrili da ekspandiranje Dan Tiena generira ogromnu energiju omoguujui istovremeno izdah i sputanje Chia. Sistem kanala koji se nalazi u ljudskom tijelu omoguava normalan protok Chi energije i ta energija proima svako ivo bie od roenja pa do smrti. Ponekad Chi krui bre a ponekad doe do zastoja ili blokade Chia, to nakon nekog vremena izaziva bolest na organu koji se nalazi u predjelu gdje je dolo do blokade energije. Isto tako ako doe do neravnotee Chia u samom organu, on e poeti energetski slabiti i na kraju e se ovo gubljenje fiziki manifestirati kao bolest organa. Zato je svrha Chi Kung Meditacije da otvori i oslobodi prolaze kuda prolazi Chi energija spreavajui zastoje i blokade energije.
92
10.1. METODA DISANJA TAOISTA I BUDISTA U NEI DAN CHI KUNGU

Postoje dvije metode disanja koje se prakticiraju u vjebama Nei Dan Chi Kunga, a to su metoda taoista i metoda budista. Osnovna razlika izmeu ove dvije metode je suprotno kretanje abdomena prilikom udaha i izdaha, premda obje metode prihvaaju isti princip razvoja Chia. Mnogi praktiari koriste obje metode i lako prelaze s jedne na drugu. Metoda taoista zahtjeva obrnuto kretanje abdomena od prirodnog. Tako se kod udaha abdomen uvue, a kod izdisaja izbaci. Treba izbjegavati zadravanje daha kao i forsiranje unutarnjih procesa koji se dobivaju prilikom disanja. Uvlaei tj. izvlaei bazu abdomena regulira se tok zraka. Udie se na nos. Kada se plua napune izdie se jednakim ritmom, kao i prilikom udaha. Ove dvije faze trebaju se ponaati kao Jin i Jang i djelovati zajedniki formirajui se jedan u drugi harmonino i bez napora. Za vrijeme izdaha gurne se lagano Dan Tien i baza abdomena prema van. Na poetku ovo ekspandiranje baze abdomena s izdahom moe biti teko, ali kontinuiranim vjebanjem miii naue ekspandirati i ovo disanje postaje lako. Dok se ui ova metoda, ne treba forsirati izbacivanje Dan Tiena ve treba raditi postupno dok se ne postigne eljeni rezultat. Metoda taoista ima karakteristiku dubokog disanja jer plua rade punim kapacitetom. S druge strane imamo budistiku praksu disanja u kojoj je kretanje abdomena suprotno od kretanja taoistike prakse. Ovo se disanje zove prirodno jer tako diu novoroenad. Time proizlazi da je udah na nos, a izdah na nos ili usta. Dok se udie baza abdomena se iri prema van, a za vrijeme izdaha uvlai se. Unutarnji proces budistikog disanja takoer se moe opisati kao oblik dubokog disanja.
93
Kada uenik naui disati po jednoj ili po drugoj metodi moe zapoeti razne vjebe disanja i meditacije kojima e pokrenuti proces kruenja Chia.
TAOISTI B-UDAH A-IZDAH BUDISTI A-UDAH B-IZDAH
Slika 73.-Prikazbudistikog i taoistikog naina disanja
94
10.2. MALA CIRKULACIJA

Kada se postigne dobra koncentracija i kontrola disanja u abdominalnom predjelu, dolazi do skupljanja i aktiviranja Chi energije u tom predjelu. Da se tijelo odri u dobrom zdravlju ili da se povrati izgubljena Chi energija, potrebno je da se daljnjom vjebom pokrene Chi energija metodom koja se zove Mala Cirkulacija. Prije nego zapone trening cirkulacije Chia, uenik bi trebao razumjeti znaenje termina Put Cirkulacije Chia. Mala Cirkulacija Chi energije prakticira se kroz dva glavna kanala koji prolaze sredinom trupa, du prednje i stranje strane tijela. Kanal koji prolazi prednjom stranom nazvan je Sabirni kanal (Ren Mei), i ima funkciju kontroliranja ravnotee Jin energije u tijelu. Ovaj kanal poinje na donjoj usnici i od toke Morsko Dno (Hai Di), smjetene izmeu anusa i spolnih organa. Kanal koji vodi du lea zove se Upravljaki kanal (Du Mei), i njegova je funkcija kontroliranje ravnotee Jang energije. Ovaj kanal poinje iz toke Morsko Dno i prolazi du kraljenice, do tjemena, odakle ide do sredine nepca. Ova dva kanala nisu spojena ali prilikom izvoenja vrhom jezika treba dodirivati sredinu nepca to zatvara krug ili ujedinjuje kanale Jin i Jang. Ova radnja se zove Konstituiranje Mosta (Da Chiao). U svim vjebama Chi Kunga vrh jezika treba lagano pritisnuti uz nepce, tako da jezik slui kao prekida koji spaja ili u protivnom razdvaja tok energije u oba dva kanala. Toka u kojoj jezik treba dodirivati sredinu nepca zove se Tien Tze ili Lung Chuan. Kada se pokrene Chi energija Malom Cirkulacijom, dolazi do otvaranja i ienja kanala to omoguuje da Chi dolazi do svih dijelova tijela, to je vrlo vano za odravanje zdravog i vitalnog tijela. Ali morate znati, ak i ako ee vjebate, rezultati e ovisiti o stupnju koncentracije, relaksacije i razumijevanju tehnika, pa tako bez poznavanja principa nemogue je aktivirati i pokrenuti Chi. Vrlo je bitno da ne ubrzate interni proces, to moe promijeniti tok
95
cirkulacije, to moe biti opasno. U poetku sigurno nee biti lako da se pokrene unutarnja energija, ali ako se uporno vjeba tri puta dnevno po pola sata, te slijede osnovni principi, uspjeh nee izostati. Chi stalno tee naim tijelom, ali na svom putu moe doivjeti usporavanje ili ak zaustavljanje. U Maloj Cirkulaciji nailazimo na tri upljine koje oteavaju protok Chia. Te tri toke u Chi Kungu zovu se Tri Ograde (San Guan), to simboliki ukazuje na tri prepreke na koje nailazi Chi u toku svoje cirkulacije kanalima. Prva se zove Wei Lu i nalazi se u podruju sakrala. Druga ograda se zove Ming Men, i nalazi se izmeu lenih lopatica. Trea ograda je Yu Gen i smjetena je u bazi lubanje. Da bi uspjeno analizirali neki energetski centar ili tok Chi energije, prilikom vjebanja Chi Kunga morate vizualizacijom pratiti kretanje energije unutar tijela. Bilo koji osjeaji da se pojave ne treba ih ignorirati, npr. senzacija koja se osjeti kad Chi tee prema glavi moe se usporediti s jednom vrstom trnjenja ili svraba. Sva zapaanja unutar tijela paljivo oslukujte, te tanane vibracije koje vam alje tijelo. Tako ete lake doi u harmoniju sa vaom eterinom energijom koja povezuje tijelo i um.
96
10.2.1. Vjeba Male Cirkulacije

Stvaranje i akumulacija Chi energije u Dan Tienu popularno se naziva meu Chi Kung praktiarima, Paljenje Vatre. Ova se tehnika znatno pospjeuje snanom koncentracijom i kontrolom disanja dok za vrijeme meditacije panju treba usmjeriti na Dan Tien. Kada miii koji okruuju Dan Tien budu adekvatno kontrolirani, tj. kada praktiar bude u stanju bez svjesnog napora ekspandirati i uvlaiti Dan Tien, tada e abdomen potpomognut disanjem raditi kao mjehur, potpirujui vatru i producirajui Chi u Penicu Dan Tiena. Kineska izreka kae: Yi Sou Dan Tien ili Um je uvijek na Dan Tienu. Kada vjebajui ovladate tehnikom dubokog disanja, moete poeti sa meditacijom. Osnovni cilj meditacije je postizanje mentalnog mira kroz vjebu disanja, da bi se pokrenuo proces kruenja Chia. Unutarnji proces generiranja i akumulacije Chia u Dan Tienu zove se Bazni Nivo Disanja, dok jednostavno udisanje i izdisanje pluima zovemo Visoki Nivo Disanja. Ovdje se naravno misli o povrnom ili nepotpunom disanju u kojem se plua pune zrakom samo u svom gornjem dijelu, to veina ljudi ini u svom svakodnevnom ivotu. Stvaranje vee koliine Chia u Dan Tienu uzrokovati e toplinu i vibraciju sline treperenju u tom predjelu, to je znak da je Mjeh (misli se na duboko disanje), stvorio Vatru (akumulaciju Chia). Chi je tada spreman da se vodi iz Dan Tiena i usmjereni ka drugoj upljini. Poinjui vjebu Male Cirkulacije treba paziti da Chi ne prijee u noge jer postoji rizik da ne zaostane u nekoj od upljina, to moe izazvati neke probleme, ako nemate dovoljno iskustva. Ovo se mora sprijeiti jer je koncentracija u
97
Maloj Cirkulaciji usmjerena na dva kanala ne na svih dvanaest i prelijevanja Chia u noge moe izmai kontroli Male Cirkulacije. Ako Chi pone tei u pogreni kanal i postane izvor problema, to se zove Devijacija Vatre. Da bi se ova pojava izbjegla, prilikom svake meditacije treba sjediti prekrienih nogu, jer se kanali koji idu kroz noge u toj poziciji nepropusni to onemoguuje prolaz lutajuem Chiu. Budui da ste upoznati sa svim bitnim pojedinostima moete zapoeti sa treningom Male Cirkulacije. 1. Zapoevi Malu Cirkulaciju, Chi treba povesti od Dan Tiena do toke Dno Mora (Hai Di), i nastaviti do sakralne kosti u toku Wei Lu, koja se nalazi na vrhu sakralng podruja. Ovo je prva upljina koja prua otpor Chiu na putu cirkulacije zbog svoje posebne kotane strukture koja stee kanal. Od poetka pa do kraja meditacije Chi treba biti voen umom, bez ije pomoi cirkulacija ne bi bila konstantna i jednolina. S vremenom ete nauiti poslati Chi iz Dan Tiena u Wei Lu bez svjesnog napora ali tijekom vjebanja morate zadrati mir i koncentraciju. Dobro je nita ne forsirati nego se samo koncentrirati na slijedeu upljinu kako bi se dozvolilo Chiu da automatski tee. Voenje Chia do toke Wei Lu sastoji se u kontrakciji anusa za vrijeme udisaja. Ova se tehnika zove Zatvaranje Anusa (Bi Qong). Za vrijeme izdaha kontrakcija anusa se opusti i u tom momentu Chi putuje sve do toke Wei Lu i to se zove Oputanje Anusa (Shon Gong). 2. Kada se Chi dovede u toku Wei Lu, krenut e dalje du kraljenice do idue prepreke, tonije toke Ming Men. Ova upljina je smjetena na leima tono iza srca, izmeu 6 i 7 grudnog kraljeka. Da je Chi doao do tog podruja znat ete po tome to e srce bre zakucati. U tom momentu moe se desiti da vaa koncentracija popusti to e izazvati pojavu jednaku gubljenju Chia, a simptomi su hladan znoj, nervna napetost i ubrzano disanje. Ako se opustite i koncentrirate na
98
toku Ming Men, i ne dozvolite da vas bilo to omete, Chi koji naie u tom trenutku vjerojatno se nee susresti sa otporom. 3. Kada je Chi proveden kroz Ming Men, posljednju prepreku predstavlja toka Yu Gen. Ova je upljina smjetena u bazi lubanje, na vrhu potiljane kosti. Glede ovog specifinog oblika lubanje, energetski kanal je suen. Osjeaj cirkulacije Chia koji je doao u glavu bit e drugaiji nego onaj dok prolazi leima. Chi koji prolazi leima uzrokuje napetost velikih lenih miia to je lako osjetiti tijekom vjebanja, dok je na glavi vrlo tanak sloj miia i kad Chi doe do glave nee se osjetiti napetost, nego trnci koji idu prema tjemenu. 4. Kad Chi proe kroz ovu treu upljinu ili ogradu, um ga dalje mora voditi preko tjemena i simetrale lica, pa dalje prednjom stranom sve do Dan Tiena odakle krug ponovno poinje. Sada kad znate put kruenja Chia Malom Cirkulacijom vrijeme je da se upoznate s tehnikom disanja koja se upotrebljava tijekom ove meditacije. Kao to sam ve napisao, za pravilno provoenje prakse Chi Kunga tri su bitna principa koji kada djeluju u skladu, generiraju, pokreu i akumuliraju Chi energiju. Prvi princip koji treba slijediti je oputenost (mir), drugi je koncentracija (um) i trei pravilno razumijevanje tehnike. Oputenost je princip koji e vam pomoi da pristupite vjebanju potpuno osloboeni svih vanjskih utjecaja koji mogu ometati meditaciju. Miii tijela ne smiju imati ni najmanju napetost jer to moe odvui panju i Chi na drugu stranu. Biti oputen znai stei mir. To mora biti mir koji ete zadrati tijekom cijele meditacije. Koncentracija u Maloj Cirkulaciji je pomno praenje kretanja Chia i svih zbivanja koja se deavaju unutar tijela. Koncentracija dalje pomae umu koja svjesno vodi Chi du kanala, da cijeli proces bude obavljen od poetka pa do kraja ne zanemarujui niti jedan detalj bitan za pravilno izvoenje meditacije.
99
Razumijevanje tehnike kao trei vaan princip u vjebanju Chi Kunga sastoji se od etiri initelja, a to su: -potpuno teoretsko znanje o metodi koja se vjeba -svjesnost o postojanju kanala -uvid o postojanju i svjesnom voenju Chia -ponavljanje voenje tehnike disanja taosta i budista. Disanje se mora provoditi u skladu s kretanjem Chia na slijedei nain: a) prilikom prvog udaha um vodi Chi od nosa do Dan Tiena b) iz Dan Tiena, dalje do toke Wei Lu kretanje Chia prati izdah c) kod narednog udaha Chi se vodi iz toke Wei Lu do toke Shun Bei smjetenu u vrhu ramenog pojasa d) u zavrnoj fazi uz udah Chi se vodi preko tjemena ponovo do nosa, ime se zavrava jedan ciklus, pa moete nastaviti sa sljedeim. Ova metoda koju sam prethodno opisivao predstavlja cirkulaciju Chia s ritmom od jednog kruga, praeno s dva respiratorna ina. To znai da prilikom jednog kruenja jednog Chia dva puta morate uiniti udah i dva puta izdah. Ova se energetska vjeba preporua poetnicima zbog lakeg praenja Chia. Nakon to ovladate tehnikom ciklusa sa dva disanja, moete poeti vjebati ciklus od jednog disanja, koji se poznat po tome to ini bazu koritenja Chia kao izvora energije u vjebanju borilakih vjetina.
100
IZDAH UDAH
UDAH
IZDAH
Slika 74.-Dva respiratorna ina
101
Ciklus od jednog disanja zapoinje: a) udahom na nos prilikom kojeg se Chi prenosi do sakrala u toku Wei Lu , b) izdahom se Chi dalje vodi iz toke Wei Su ponovo do nosa, od kuda moe zapoeti drugi ciklus. Tako se znai ciklus od jednog disanja, prati jednim udahom i jednim izdahom. Nemojte zaboraviti da Chi u oba sluaja prolazi istim kanalima i susree se s Tri Ograde na koje se morate koncentrirati prema uputama iz ranijeg teksta. Ovih ete se zapreka potpuno osloboditi kada Chi pone slijediti naloge uma, time ete usmjeriti panju i dozvoliti da Chi nesmetano tee kroz kanale. Kada ovladate tehnikom protoka Chia Malom Cirkulacijom moete poeti sa vjebom obrnutog redoslijeda disanja i kretanja Chia, tako da sada energija tee uvis du trupa do vrha tjemena, i prema dolje du lea do Dan Tiena. Toke zastoje energije ostaju iste. Vjeba interne cirkulacije sa dva disanja radi se na slijedei nain: a) udahnite i odvedite Chi iz Dan Tiena do nosa b) izdahnite i dovedite ga do vrha tjemena i do toke Shun Bei c) drugim udahom Chi vodite iz toke Shun Bei do toke Wei Lu d) drugim izdahom iz toke Wei Lu vodite Chi do Dan Tiena nakon ega moete zapoeti drugi krug meditacije. Invertna cirkulacija od jednog disanja vodi se na slijedei nain: a) prilikom udaha vodite Chi do nosa preko tjemena, pa niz lea, do toke Wei Lu od koje dalje poinje izdah b) za vrijeme izdaha Chi iz toke Wei Lu ide preko karlinog podruja i dalje simetralom tijela sve do nosa gdje zavrava izdah i jedan ciklus disanja, nakon ega udahom zapoinje novi ciklus.
102
Dva najpogodnija poloaja za meditaciju Male Cirkulacije su Lotos i Seiza. Izmeu ova dva poloaje moete izabrati one koje vam vie odgovara. U oba sluaja je bitno da je kraljenica prava, dok su ramena oputena, a brada malo uvuena to uvjetuje pravilno dranje glave. Ako vam sjedenje na podu predstavlja tekou moete sjesti na strunjau ili jastuk. U sluaju da vam noge utrnu prilikom vjebanja, prekinite meditaciju za kratko vrijeme da bi ste se odmorili, nakon ega moete nastaviti. Nekoliko tjedana konstantne prakse uinit e da ete moi sjediti na oba naina dugo i bez osjeaja nelagode. Za vrijeme meditacije ruke su poloene ispred Dan Tiena, sklopljene jedna na drugu, s palevima koji se dodiruju. U ovom poloaju lake ete osjetiti kretanja Chia u podruju Dan Tiena i u isto vrijeme pojaana vam je koncentracija usmjerena u taj dio. Kad zavrite vjebu Male Cirkulacije ostanite neko vrijeme u stavu u kojem su ruke oslonjene na koljena, dlanova okrenite u vis s palcem i srednjakom koji se dodiruju u obliku prstena. Vane toke kanalima : A B C D E F G H I za cirkulaciju Chi-a na Ren Mei i Du Mei Dan Tien Hai Di Wei Lu Ming Men Shun Bei Yu Gen Tien Line Gai Bi Du Gi 3 cm ispod pupka Pelvika zona Sakralna kost Na kimi iza srca Podruje iznad lea Potiljak Vrh tjemena Nos Pupak
103
UDAH
IZDAH
Slika 75.-Mala cirkulacija-jedan respiratorni in
104
10.3. VELIKA CIRKULACIJA

Meditacija Velike Cirkulacije predstavlja visoki stupanj ovladavanja Nei Dan Chi Kunga. Tek kad ste uspjeli pokrenuti Chi unutar tijela Malom Cirkulacijom i kada teoretski usvojite ope zakone Velike Cirkulacije, moete pristupiti praktinom vjebanju. To je razlog to Malom Cirkulacijom kontrolirate tok Chia kroz dva osnovna kanala i mjesta na kojima Chi tei usporiti ili se zaustaviti, to je osnova za postizanje Velike Cirkulacije koja je sloenija i zahtjeva vii stupanj kontrole Chia. Tako onaj koji ne vlada potpuno tom kontrolom nee moi iskusiti principe ove prakse. Poznavanje opeg zakona je bitno radi razumijevanja tehnike. Chi se u Velikoj Cirkulaciji generira u Dan Tienu da bi se dalje vodio po cijelom tijelu i svim kanalima. Dakle, tom se meditacijom um dovodi u specifino stanje, koje uz pomo koncentracije i kontrole disanja svjesno aktivira Chi i alje ga kanalima po cijelom tijelu to se povoljno odraava na tjelesno i mentalno stanje cijelog organizma. Ta pozitivna energetska promjena dovodi do uravnoteenja energija tijela, akumulacije, mogunosti samo-izljeenja, a u najviem stadiju do projiciranja energije van tijela, a time i izljeenja drugih oboljelih osoba. Isto tako, visokim stupnjem kontrole ove prakse energija se dovodi u najkraem roku u eljenu zonu to razvija enormnu snagu, pa je to razlog zbog kojeg ovu energetsku vjebu prakticiraju majstori unutarnjih kola Kung fua. Za razliku od ostalih vjebi Chi Kunga, Velika Cirkulacija je jedina vjeba kompletne cirkulacije Chia, u kojoj se cijelo tijelo puni energijom, slijedei kozmike principe Jin i Jang. Uzimajui zemaljsku energiju Jin preko stopala, tonije toke Yangquan, a kozmiku energiju Jang preko vrha tjemena ili toke Tien Line Gai, Velikom Cirkulacijom postiemo skladan odnos izmeu ove dvije energije u tijelu. Na taj nain odravamo prirodnu ravnoteu tijela, to nam ono uzvraa snagom,
105
zdravljem, ljepotom i vedrinom. Kroz ovu meditaciju tijelo se opusti da bi se pokrenule iscjeljujue sile kroz putove energije (kanale), u namjeri da ih oiste i oslobode zastoje (blokade energija), to e u tijelu uspostaviti normalan tok energija. to je vii stupanj ovladavanja Chi energijom to je njeno ispoljavanje potpunije i intenzivnije to kod laika stvara predodbu da se radi o nekoj mistinoj moi. U poetku vae nastojanje da pokrenete Chi vie e biti imaginarno nego stvarno, ali ustrajnou, tok e postati jasniji i evidentniji. Ne zaboravite da Chi u svakom trenutku tee tijelom, inae ne bi bili ivi. Ali zato onda svjesno pokretanje Chia. Jo u jednom ponoviti, to je zato to u kanalima koji idu tijelom moe doi do nedovoljnog protoka energije i u ekstremnim situacijama do potpunog zastoja. To e se odraziti boleu na tjelesnom nivou. Da bi to sprijeili kanale morate odravati prohodnim. Drugi razlog vjebanja Chi Kunga je to svatko od nas eli biti vitalan, a vjebanje Chi Kunga stvara energiju koja je daleko iznad one koju ispoljuju sami miii. Govori se o tome da je snaga miia svega 30 % ukupne snage koju ovjek moe upotrijebiti. Preko Velike Cirkulacije moete razviti sposobnost trenutne ekspanzije Chia u sve dijelove tijela to dalje daje mogunost : a) transporta Chia izvan tijela b) asimiliranja Chia iz okoline c) voljnog upuivanja Chia u dio tijela kojem je potrebna energija. Ako se naui uputiti Chi van tijela ili apsorbirati ga iz okoline, moe se koristiti za lijeenje bolesti i smetnji vezanih za poremeaje energetske cirkulacije kod drugih ljudi. Da je pokrenuta Velika Cirkulacija kaemo najprije kad se uspije svjesnom kontrolom dovesti Chi do ruku i nogu. Da bi ovaj princip bio jasan dati u po jedan klasian primjer Velike Cirkulacije. Npr. ako elite projicirati Chi preko ramena u ruke,
106
moete koristiti siedeu ili stojeu poziciju. Chi se vodi od krsne kosti do vrha ramena, dok se u prednjem dijelu tijela energija priprema za iniciranje novog ciklusa. Za vrijeme izdaha, Chi se vodi preko ramena i ruku do dlanova, dok se istovremeno Dan Tien iri inicirajui novi ciklus koji se konkretizira prenosei energiju na krsnu kost. U iduem udahu Chi se vodi do baze vrata pripremajui se za novi krug koji e angairati prednji dio trupa. U praksi Velike Cirkulacije energetski tok ne zavrava u poetnoj toki, nego u zamiljenoj crti koja zavrava u rukama. Ovaj se ciklus kontinuirano ponavlja sve dok ne osjetite tok energije koji pristie u dlanove. Da je energija dola do dlanova znati ete po pojavi topline u tom predjelu. Kanali koji idu nogama iri su nego oni koji idu rukama i zbog toga je u njima lake postii cirkulaciju Chia. Za svjesno voenje Chia u nogama moete izabrati leeu ili stojeu poziciju. Izabravi jednu od ovih pozicija udahnite i kontrolirajte abdomen, te vodite Chi du nogu do toke uborei Izvor (Yongquan), koja se nalazi u sredini tabana. Ona je inae glavna toka bubrega u akupunkturi. Stari prirunici Ta Chi Cuana, Pa Kua i Hsing I kau da kroz ove toke na tabanima u tijelo ulazi Jin energija zemlje. Kad Chi doe do tabana osjetit ete toplinu u tom predjelu i neku vrstu utrnulosti. Zbog pojaane cirkulacije Chia ovaj bi osjeaj mogao trajati i nekoliko dana ako vjebate prvi put. Slika 76.-Yongquan
107
Neki majstori savjetuju da slijedite odreene tokove energije prema rukama i nogama ali to nije ba neophodno. Pod uvjetom da uspijete poslati Chi do dlanova i stopala, energija e sama pronai put punei energijom udove preko kanala. Postoje razliite forme Velike Cirkulacije od kojih su sve kreirane da pospjeuju kruenje Chia kroz tijelo. Te forme su podijeljene u dvije osnovne grupe od kojih je prva Statiki Chi Kung ili metoda Velike Cirkulacije u mirovanju i druga je Chi Kung u pokretu. Statiki Chi Kung sadri forme koje se mogu raditi leei, sjedei i stojei bez pomicanja bilo kojeg dijela tijela. Ova se praksa jo naziva i Meditacija u mirovanju. Chi Kung u pokretu ini forme koje se izvode u kretanju, a najpoznatiji je od njih Tai Chi Chuan.
108
IZDAH
UDAH
Slika 77.-Velika Cirkulacija
109
10.4. METODA VELIKE CIRKULACIJE

10.4.1.Statike vjebe 1. Sjedea meditacija - ove se vjebe mogu izvoditi sjedei na podu, stolici ili ivici kreveta. Da bi izbjegli neudobnost koja se javlja u poetku, to moe remetiti koncentraciju, dobro je staviti na sjedite manji jastuk. Sjedenje na podu moe biti u poziciji Lotosa i to u dvije varijante ukrtanja nogu i poziciji Seiza. a) Stav Lotosa je jedan od osnovnih poloaja za meditaciju u Chi Kungu. To je sjedea pozicija sa ukrtenim nogama. Lijeva noga je ukrtena preko desne. Lea moraju biti prava, kako bi Chi energija cirkulirala bez problema. Dlanovi su u ovoj poziciji skupljeni kod Dan Tiena jedan preko drugog tako da gledaju uvis dok se palevi dodiruju. b) Stav Seiza ili kleea pozicija je jedna od najstarijih pozicija za meditaciju Chi Kunga. U ovom stavu tijelo se spusti na pete, a ruke su postavljene kao u prethodnom stavu. c) Sjedenje na stolici ili ivici kreveta spada u jednostavniju varijantu sjedee pozicije laka je za poetnike. U svim ovim pozicijama lea moraju biti uspravna, a cijelo tijelo relaksirano. Dalje vae svi principi Velike Cirkulacije. slika 78.-Sjedea meditacija u Lotosovom stavu, demonstrira dr.Yang Jwing-Ming
110
2.Stojea meditacija U stojeoj meditaciji velika cirkulacija Chia se ostvaruje tako da se zauzme jedan od slijedeih stojeih stavova: a)stav spojenih stopala, b)stav irine ramena, c)raskorani stav d)maji stav, e)jahai stav Princip vjebanja sastoji se u tome da zauzmemo jednu od pozicija kao to su: dranje lopte, guranje lopte, grljenje lopte. Osim ovih stavova moete vjebati zauzimajui stavove iz Tai Chi Chuana primjenjujui tehniku Velike Cirkulacije. Vrh nosa se dri u vertikularnoj centralnoj liniji tjela poravnatoj sa tokom Dan Tien, to e doprinijeti oputanju napetosti u centralnom ivanom sistemu.
Slika 79.-Stojea meditacija Velike cirkulacije
111
Za jo efikasnije pojaavanje Chia generiranog praksom Nai Dan Chi Kunga, upotrebljava se tehnika zvana Jaanje Chia (Lien Chi). Glede toga to ovu metodu vjebanja ne pokree niti jedan dio tijela svrstan je u grupu Statistikih meditacija. Dat u tri primjera vjebi koje opisuju upotrebu tehnika za jaanje Chia. 1. Prva metoda zove se Toenje Chia (Chaun Chi). Vjeba se moe izvoditi sjedei ili stojei. Konstantnom praksom ove vjebe ojaavate zonu Dan Tiena, punei je energijom da bi baza abdomena odolila snanom napadu. Sama tehnika se sastoji od gaenja svijee izdahom s poetne udaljenosti od 50 cm i poveanjem razdaljine kad to postane lako. Dok se koncentrirate na Dan Tien prislonite vrh jezika na nepce i opustite se. Usne su jedva malo razdvojene, tek toliko da moete puhati zrak prema svijei. Puite polako i zamiljajte mlaz zraka usmjeren pravo prema plamenu. Pazite da za vrijeme vjebe, mentalnom kontrolom vodite zrak do svijee, koji se ne bi smio raspriti. Dok puete zamislite da Chi ekspandira akumuliran u Dan Tien. Kad ugasite svijeu s lakoom, pokuajte to uiniti s vee udaljenosti. Puite dugo, ali bez napora, pazei da sve principe vrite ispravno. 2. Sljedea metoda koju u opisati zove se Vibrirajui dlan, i dobro je poznata tehnika u borilakim vjetinama. Za ovu praksu takoer ete si pomoi svijeom. Stav u kojem ete vjebati moe biti sjedei ili stojei. Ovom vjebom Chi svjesno vodite do centra dlana koji je ispruen prema svijei na udaljenost od 10 do 20 cm. Dok izdiete projicirajte Chi iz dlana prema plamenu i nastojite ga pokrenuti, vizualizirajui energiju koja ide prema plamenu. Ruka koja izvodi vjebu mora biti smjetena ispod trbuha. Tokom vjebanja morate paziti da ne diete u plamen, nego ga pokreite samo energijom (iz dlana). Ako uspijete pokrenuti plamen na udaljenosti od 1 m, majstorirali ste tehniku Vibrirajueg Dlana. U borilakim vjetinama upotrebom ove tehnike, dovoljno je samo dodirivati
112
protivnika da se onesposobi za borbu. U teim sluajevima, ovom tehnikom mogu se zadati teke unutarnje povrede koje dovode do izljeva krvi, to moe uzrokovati u krajnjem sluaju smrt povrijeene osobe. 3. Trea metoda zove se Ekspanzija Chia (Kuar Chi) i prakticira se tek nakon to se ovlada Velikom Cirkulacijom. Cilj ove meditacije je da dok izdiete vizualizirate energiju koja se iri iz tijela u svim pravcima i oblikuje izvan njega energetsko jaje. Ova energetska sfera za centar ima Dan Tien. Potpuno ovladavanje ovom tehnikom smatra se kada meditant uspije vidjeti svoje tijelo nestalim, tj. transformiranim, u sferu iste energije koja se skuplja udahom i iri izdahom. Ova vjeba ne potie samo simetrino irenje Chia, nego omoguava da energija prispije do najudaljenijih djelova tijela. Ovo znanje se u Chi Kungu zove Transport Chia (Yun Chi). Yun Chi se koristi preteno u vjetinama borenja, gdje se za napad, energija koncentrira u dlanovima. Ako elite, s druge strane, Chi moete provesti u bilo koji dio tijela da moete odoljeti udarcu. Tehnika Transporta Chia moe se koristiti u svim formama Statikog Chi Kunga. Npr. u formi Grljenja stabla ruke formiraju krunicu ispred tijela, ali se vrhovi prstiju ne dodiruju. Izdiui prenosite Chi do ruku i prstiju, zamiljajui razmjenu energije iz jedne ruke u drugu preko prstiju. Chi treba tei rukama prelazei istovremeno kroz obije ruke i cirkulirajui u oba smjera. Ovu izmjenu energije moete vjebati i u poziciji kad se dlanovi lagano dodiruju ispred tijela tako da izdahom mogu razmijeniti Chi. Naprednija forma od ove je kada dodirujete samo prste razmjenjujui energiju dok izdiete.
113
10.5. VJEBA TRANSPORTA CHIA

Kada ste postigli vjetinu protoka Chi energije putem Male i Velike cirkulacije u statinim pozicijama meditacije, vano je pokrenuti tijelo kako bi se taj protok pojaao. To e se u prvim satima vjebanja pokazati vrlo zabavnim jer ete imati osjeaj kako oblikujete figure od zraka koji se zgusnuo u vaim rukama. To zgunjavanje zraka znak je pojaane koncentracije koja dozvoljava irenje Chia. Vano je napomenuti da vjeba za Transport Chia pored uspostave energetske ravnotee unutar tijela ima ulogu da vjebaa uputi u prve znaajne korake ka uenju Tai Chi-a. To se vidi u kretnjama ruku. Prvo uenje vezano je za oputenost pokreta, drugo za usporeno gibanje tijela, tree uenje otkriva tehniku koja povezuje pokret i disanje u jednu cjelinu to znai da odreeni pokret rukom prati udah odnosno izdah. Konkretno svako podizanje ruku prati udah, svako sputanje prati izdah. Svako irenje ruku od sebe prati izdah dok svako privlaenje ruku sebi prati udah. Dok izvodimo vjebu pogledom pratimo dlanove jer na taj nain drimo koncentraciju u okviru vjebe. Svaku od vjebi za transport Chia moete vjebati minimalno 3 puta, ali se najbolji rezultati oituju ako se svaka vjeba izvodi 9 puta. Na slijedeim slikama prikazane su vjebe za Transport Chia u stojeem-jahaem stavu premda se mogu vjebati i u Lotosovom sjedeem poloaju.
114
1. POTAPANJE LOPTE Stanite u prirodnu stojeu poziciju, ruku oputenih niz tijelo i blago povijenih koljena (slika 80.). Vrh jezika drite na nepcu da moete uspostaviti pravilno kruenja energije. Udisajem podiite ruke do visine ramena (slika 81.), odakle ih poinjete lagano sputati uz izdisaj, zamiljajui imaginarnu loptu koju gurate pod vodu (slika 82. i 83.). To e stvoriti osjeaj pritiska na dlanove popraenog toplinom, to znai da je energija dovedena do eljenog mjesta. Vjebu ponovite najmanje tri puta.
115
Slika 80.
Slika 81.
Slika 82.
Slika 83.
116
2. GURANJE DLANOVA ( gore-dolje) Ne prekidajui vjebu, nastavite udisaj podizanjem ruku uz tijelo, s dlanovima okrenutim jedan od drugoga (slika84. i 85.). Udisajem vodite dlanove sve do glave, od kuda poinje izdisaj. Dlanove rotirajte prema van i gore podiui ruke do ispruanja (slika 86.). Time je zavren i izdisaj. Ponite sa sputanjem ruku i rotiranjem dlanova prema dolje (slika 87.), uz ponovni udisaj koji e trajati dok ruke ne dou do visine lica odakle do poetne pozicije nastavljate izdisajem (slika 88. i 89.). Vjebu ponovite najmanje tri puta.
117
Slika 84.
Slika 85.
Slika 86.
Slika 87.
Slika 88.
118
Slika 89.
3. RAZILAENJE DLANOVA Ovo je vjeba slina prethodnoj samo to sada ne idu istovremeno obje ruke u istom pravcu nego se jednom rukom ide prema stropu a drugom prema tlu. Princip disanja je isti kao u prethodnoj vjebi. Ruku koju podiete prati udisaj do lica, a onda izdisaj do krajnje pozicije (slika 90.). Vraajui je okreete dlanove jedan prema drugom to pratite udahom do lica, pa dalje izdahom (slika 91. i 92.). U momentu kada se ruke mimoiu zapoinje udisaj voenjem druge ruke prema gore do iznad glave, dok prva ostaje u poloaju kod Dan Tiena, dlanom okrenutom prema tlu (slika 93. i 94.). Ponovite vjebu svakom rukom najmanje 3 tri puta.
119
Slika 90.
Slika 91.
Slika 92.
Slika 93.
Slika 94.
Slika 95.
120
4. KRUENJE RUKAMA ( prema van-unutra ) U ovoj vjebi ruke se podiu iznad glave, a onda nastavljaju irenjem u stranu, do visine ramena (slika 96.,97.,98. i 99.), a onda dalje do poetne pozicije (slika 100.). Ovo kretanje rukama popraeno je udisajem. Iz ove pozicije zaponite kruenje rukama u suprotnu stranu (slika 101.,102.,103.,104. i 105.), to ete popratiti izdisajem. Vjebu ponovite najmanje tri puta.
Slika 96.
Slika 97.
Slika 98.
Slika 99.
121
Slika 100.
Slika 101.
Slika 102.
Slika 103.
Slika 104.
Slika 105.
122
5. GURANJE DLANOVA ( u stranu ) Iz poetnog stava podiete ruke do grudi uz udisaj (slika 107.), irei ih dalje u lijevu i desnu stranu kao da neto razdvajate ili gurate (slika 108. i 109.). Kod guranja u stranu, dlanovi su okrenuti prema van. Gurajui ih do krajnje pozicije izvodite izdisaj. Vraajui ruke do grudi udiete (slika 110.), i sputajui ih izdiete, nakon ega moete zapoeti drugi krug, ponavljajui vjebu najmanje tri puta.
123
Slika 106.
Slika 107.
Slika 108.
Slika 109.
Slika 110.
Slika 111.
124
6. GURANJE DLANOVA ( prema naprijed ) Ruke u ovoj vjebi dolaze uz udisaj do grudi (slika 113.), od kuda se dlanovi okrenu od tijela i zapoinju guranje prema naprijed uz izdisaj (slika 114. i 115.). U krajnjoj poziciji (slika 116.), napravite okret dlanovima tako da sada okrenete prema vama sa sueljenim prstima. Privlaei ruke radite udisaj i kada dou do grudi, zapoinje sputanje do Dan Tiena uz izdisaj. Kada ruke dou u poetnu poziciju (slika 117.), moete zapoeti novi krug ponavljajui vjebu najmanje tri puta.
125
Slika 112.
Slika 113.
Slika 114.
Slika 115.
Slika 116.
126
Slika 117.
Prije poetka vjebanja ostanite nepokretni u mjestu nekoliko minuta da bi se opustili i izbacili nepotrebne misli, usmjeravajui koncentraciju na Dan Tien. Svaku od ovih vjebi morate vjebati vizualizirajui energetsku loptu koju, gurate, privlaite, podiete, prenosite, potapate ili gladite. Ukoliko izvodite vjebu pravilno rezultirati e pojavom topline u podruju dlanova, kao i osjeaj laganog pritiska ili bubrenja sredine dlanova. Zapamtite to je broj ponavljanja vei, uinak e biti bolji. Prostranost nonih kanala relativno lako omoguuje cirkulaciju energije u stojeem stavu. Zbog toga praktikanti Tai Chi Chuana (Meditacije u pokretu), mogu ostvariti Veliku Cirkulaciju laganim pokretima.
127
11. MASAA
Masaa je vrlo stara tehnika Chi Kunga. U knjizi Nei King spominje se kao vrlo efikasna u lijeenju plunih i trbunih oboljenja. Danas je masaa sigurno najrasprostranjenija tehnika za oputanje miine napetosti i otklanjanje zamora miia. Ovo efikasno djelovanje na miinu masu nalo je veliku podrku u sportovima koji iziskuju veliku tjelesnu kondiciju. Tako svaki vei sportski klub ima svoga masera. U sportu se masaa koristi kao metoda kojom se pospjeuje funkcija miia, pogotovo pred nastup. Masiranjem cijelog tijela potie se cirkulacija Chia koji dolazi do miia. Chi Kung praktiari pak koriste masau nakon meditacije ili vjebanja Transporta Chia. Osnovna svrha masae u Chi Kungu je sputanje miia koji su dugo provodili Chi. Isto tako, masaa dovodi do mentalnog mira, kao i do eliminiranja mogue zaostale energije u nekoj upljini, koja ako zaostane u nekoj energetskoj toki, moe izazvati bolove u tom predjelu. Postoje brojne tehnike masaa koje slijede tok miinih vlakana tehnikom trljanja, stiskanja, pritiskanja, glaenja, udaranja i drmanja. Neki praktiari borilakih vjetina koriste drveni eki ili drvenu palicu kojom se svakodnevno udaraju po cijelom tijelu, dovodei tako Chi do miia i koe da bi odoljeli jakim udarcima prilikom borenja. Vjebanje poinje s lupkanjem po dijelovima tijela pokrivenih veim slojem miia (trbuh, ruka, lea, noge) da bi kasnije preli na osjetljivije dijelove tijela (vrat, slabine, pleksus). Ako imate partnera, bolje je da masau izvodite udvoje, jer se moete bolje opustiti kad vas netko drugi masira, a pored toga, neka mjesta na tijelu kao na primjer lea teko moete masirati sami. Ipak, ako niste u mogunosti da radite s partnerom, od velike koristi e biti i samomasaa.
128
Samomasaa pinje od glave: 1. Poloite prste na sredinu tjemena, oko 1 cm od centralne osi lubanje i masirajte lagano kou. 2. Premjestite prste na potiljak i vrat masirajui u pravcu gore-dolje i lijevo-desno. 3. Trljajte arkade poevi od nosa, pokreui ruke prema gore i prema van masirajte elo i sljepoonice. 4. Premjestite ruke ispred oiju i trljajte obraze, prislonivi paleve ispred oiju i pokreite ih lagano na nie do brade. 5. Prijeite na masau ruku, prvo gnjeenjem, pa trljanjem od ramena prema akama. 6. Dlan ete masirati palcem suprotne ruke, polazei od sredine dlana i prolazei zamiljenom linijom izmeu svakog prsta pritiskom palca. Masau poinjete na liniji izmeu malog i domalog prsta. 7. Nakon toga protrljajte dlanove i izmasirajte centar dlana palcem druge ruke. U centru dlana se nalazi jedna upljina na kanalu srca i masiranje te toke stimulira rad srca. 8. Spustite ruke na trbuh. Dlan desne ruke pritisnite na pupak, a lijevi dlan preko desnog. Uinite lagani pritisak rukama na trbuh i zaponite kruenje u pravcu kazaljke na satu, postepeno poveavajte krugove. Kada uradite najvei krug, ponite masau u suprotnom pravcu. Za razliku od mukaraca, ene masiraju trbuh suprotno od kazaljke na satu. 9. Stisnite ake i postavite ih na lea, tonije na vrh kria. Masirajte ovo mjesto krunim pokretima u jednu i drugu stranu. 10. Bedra masirajte rukama sueljenih paleva kojima pritiete u pravcu koljena, prvo unutarnju stranu, izmeu dva velika miia, pa zatim vanjsku.
129
11. Tokom meditacije koljena se mogu ukoiti jer apsorbiraju hladan zrak kroz pore. Da bi ugrijali ta mjesta i ublaili krutost, masirajte ih palevima i dlanovima. 12. Donji dio nogu (potkoljenica i listove) masirajte po istom sistemu kao i bedra. 13. Glenjeve masirajte okretanjem stopala prvo u jednu stranu deset puta pa u drugu deset puta. 14. Stopala masirajte tako to ete prvo stiskati njihovu donju stranu primjenom tehnike pritiska palevima i izmeu prstiju po zamiljenoj liniji. Nakon toga istrljajte palevima sredinu tabana. To e stimulirati meridijan bubrega. Kad nas bole miii ili su napeti instinktivno masiramo tu zonu da bi se oporavili. Vremenom je ustanovljeno da se na ovaj nain moe lijeiti velik broj poremeaja od: migrena, bolova zglobova, eludca, a naroito oslabljenja organizma. Postoje razne tehnike masae irom svijeta. U Japanu se stoljeima koristi digitopresura koja potjee od kineske masae. U Grkoj se razvila tehnika koja se sastojala od lupkanja malim prstom po tijelu, to olakava neke poremeaje. Kinezi su pak kreirali sistem masae koji se u savrenom skladu poklapa s teorijom cirkulacije Chia. Razvijanjem prakse steena su znanja o tri lagane kategorije masae. Prva sadri masiranje miia, druga masiranje energetskih toaka i trea masiranje ivaca i zavrnih kanala. Svaka kategorija kanala ima posebnu primjenu a najee se kombiniraju.
130
Slika 118.-Masaa tjemena
Slika 119.-Masaa potiljka
120.-Masaa lica
131
121.-Masaa ela
122.-Masaa trbuha
123.-Masaa lea
124.-Masaa nogu i stopala
132
12. AKUPUNKTURA
Kako se Chi Kung i akupunktura baziraju na rezultatima istraivanja akupunkture, ovaj kratki prikaz pomoi e vam da bolje razumijete teoriju na kojoj poiva ova nauka. Akupunktura je metoda koja moe sluiti kao preventiva u ouvanju zdravlja ili kao terapija u sluaju kad bolest ve nastupi. Akupunkturom se lijee funkcionalne smetnje, za razliku od nekih drugih metoda koje lijee oteenja tijela. Provoenje ove prakse vri se prvo uspostavljanjem dijagnoze koja se dijeli u etiri faze; promatranje, sluanje i mirisanje, propitivanje i opipavanje. Kineski lijenici gledaju tijelo kao cjelinu i analiziraju uzrok bolesti promatrajui ponaanje pacijenta. Kad se ustanovi uzrok bolesti, odredi se nain lijeenja. Upravo jedan od naina je akupunktura. Akupunktura dolazi od rijei acus-igla i punctura-ubod. U globalnom znaenju to je metoda lijeenja ubodom igala na akupunkturne toke, kojih u akupunkturi ima oko 750. Drugim rijeima, svaka smetnja na organizmu ili njegovom radu izaziva u odreenoj toki tijela posebnu osjetljivost. Otuda se svako djelovanje na ove toke odraava na organu ili oteenoj funkciji, tako to se na odreeni nain vri stimulacija koja dovodi do vraanja izgubljene ravnotee, a time i zdravlje organa. Akupunkturne toke smjetene su du kanala i svaka od njih moe djelovati na nekoliko bolesti. Chi Kung meditaciju i akupunkturu ine srodnim uzajamna povezanost koja zahtijeva dobro poznavanje akupunkturnih toaka, kanala, kruenja energije i potpuno poznavanje Jina i Janga. Treba znati da je poremeaj ravnotee posljedica tetne energije koja je dola s polja ili iznutra. tetne energije koje djeluju s polja su: vjetar, hladnoa, vlaga, toplina, sua, vatra. Energija koja razara tijelo iznutra je psihosomatske naravi. Sav proet psihosomatskom medicinom, ljekar Ki Pa govori utom Caru:
133
...Suvie briga smeta duhu. Oboljenja oteuju vitalnost, pretjerana uivanja mogu otupiti duh, uznemirenost moe sputavati tok energije, ljutnja moe dovesti do smrti, a od straha se moe poludjeti. Ako srce ima suvie briga, ili pone da slabi, ten se mijenja. Bolesnik kojeg pritiu mnoge brige, umrijet e na zimu. Akupunktor treba dobro da poznaje ove stvari u tijelu i dui... Brige i nemir nagrizaju tijelo iznutra. Zbog toga e rad zamarati tijelo. Ako ovjek oboli od neke lake bolesti i ona se pogorava on postaje zabrinut i uznemiren jer ga energije naputaju. Ljekar Ki Pa kae dalje u svom govoru utom Caru : Energija krui nebom po svojim zakonima kao to su zakoni prirode. Ako je ovo kruenje poremeeno-ovjek je bolestan... Time ova tvrdnja dokazuje vezu izmeu neba i zemlje. ovjek je dakle sjedinjen sa nebom (energijama Kozmosa). Ova neraskidiva veza uspostavlja se preko koe na kojoj se sudaraju vanjski i unutranji ritmovi. Zato se preko nje treba ustanoviti ravnotea koja moe biti poremeena raznim iniocima. Vezu koja postoji izmeu koe i organa ostvaruju kanali. Postoje 12 kanala sa svake strane tijela, njima odgovara 12 organa na koje majstori Chi Kunga ralanjuju organizam, koji vre sve tjelesne funkcije. Energija u njima krui bez prestanka i uvijek u istom pravcu, idui naizmjenino iz jednog organa Jin u organ Jang, i to simetrino. U stvari 6 ovih kanala su Jin, jer se nalaze s unutarnje strane udova, a 6 su Jang, jer prolaze vanjskom stranom udova. Isto tako 6 kanala poinje u rukama i 6 u nogama. Iz tog proizlazi sljedee: Jin kanali su: a) Za gornje udove (ruke) kanal plua kanal Gospodar srca (krvotok i spolni organi) kanal srca. b) Za donje udove (noge):
134
kanal jetre kanal slezene kanal bubrega. Jang kanali su: a) Za gornje udove: kanal tankog crijeva kanal debelog crijeva kanal trostrukog grijaa, koji obuhvaa funkcije organa za disanje, probavu i genitalne funkcije. b) Za donje udove: kanal mokranog mjehura kanal une kesice kanal eluca. Pored 12 kanala, postoje jo 2 koji na grudnom kou zauzimaju sredinji poloaj, sabirni kanal ili Ren Mei i Upravljaki kanal Du Mei. Ova dva kanala odgovaraju posebnim funkcijama. Postoji jo 6 kanala ili sudova koji djeluju kao kanali ravnotee i zajedno sa 2 prethodna zovu se Neobini Chingovi Osam Kanala ( Chi Ching Ba Mei). Od njih su Ren Mei i Du Mei svakako najvaniji. Ovi kanali imaju vlastiti tok i indikacije, ali su njihove toke isto kao i kod kanala sa njima se ukrtavaju. U narednom tekstu u u najkraim crtama objasniti poloaj i podruje djelovanja u akupunkturi svakog od 12 dvanaest, i dva osnovna kanala. To je radi boljeg uvida o njihovom smjetaju i znaenju u ovjekovom tijelu, ije e vam poznavanje pomoi da pravilno usmjerite Chi voen umnom kontrolom u Chi Kung meditaciji.
135
1. KANAL PLUA To je kanal jin. Polazi od podkljune jame i tee unutarnjom stranom ruku. Zavrava na vanjskoj strani palca. Njegovo podruje djelovanja utjee na ukupnost dinih putova.
Slika 125.-Kanal plua
2.KANAL DEBELOG CRIJEVA Ovo je kanal Jang. Poinje na vrhu kaiprsta i zavrava na nosnom krilu. Njegovo djelovanje obuhvaa osnovni promet materija. Slika 126.-Kanal debelog crijeva
136
3.KANAL TRBUHA ( eluca) Kanal Jang. Poinje ispod oka i tee prema dolje, du prednjeg dijela tijela, niz noge i zavrava na drugom nonom prstu. Djeluje na energiju tijela.
Slika 127.-Kanal trbuha
4. KANAL SLEZENE Kanal Jin. Polazi od nonog palca i ide unutarnjom stranom noge i zavrava se pod pazuhom u visini sedmog rebra. Njegovo djelovanje odnosi se na inteligenciju. Slika 128.-Kanal slezene
137
5.KANAL SRCA Kanal Jin. Poinje u dubini pazune jame i zavrava se na vrhu malog prsta. Djeluje na srce krvotok i mozak.
Slika 129.-Kanal srca
6. KANAL TANKOG CRIJEVA Kanal Jang. Poinje na unutarnjem uglu malog prsta i zavrava se pred uhom. Njegova djelatnost odnosi se na probavu i asimilaciju namirnica. Slika 130.-Kanal tankog crijeva
138
7. KANAL MOKRANOG MJEHURA Kanal Jang. Poinje blizu unutarnjeg ugla oka, vodi preko tjemena i potiljka, razdvaja se u dva kanala koji prolaze leima. Ovaj kanal ima jednu karakteristiku; nakon 35 toke naglo nestaje na repu i prema tradiciji njegova energija se ponovno javlja na lopatici. Poevi od 59-te toke meridijan prolazi zadnjom stranom noge pa zatim vanjskom stranom stopala i zbog ovog razloga nastavlja se na lijevoj nozi i zavrava se na vrhu malog prsta noge. Njegovo djelovanje odnosi se na duevni ivot.
Slika 131.-Kanal mokranog mjehura
8. KANAL BUBREGA Kanal Jin. Kree iz toke na malom prstu stopala, vodi unutarnjom stranom noge, da bi zavrio put blizu kljune kosti. Ovaj kanal djeluje na energiju i pomae proiavanju krvi.
Slika 132.-Kanal bubrega

139
9. KANAL GOSPODAR SRCA (perikard) Kanal Jin. Poinje na grudnom kou u visini dojke, ide prednjom stranom trupa i sredinom ruke i zavrava se na vrhu srednjeg prsta. Njegovo djelovanje odnosi se uglavnom na krvotok, srce i spolne organe.
Slika 133.-Kanal gospodar srca
10. KANAL TROSTRUKI GRIJA Kanal Jang. Poinje na vrhu do malog prsta, ide vanjskim djelom ruke prema ramenu i oko vrata, i zavrava na sljepoonici na kraju obrve. To je kanal disanja, probave i genito-urinalnih funkcija. Slika 134.-Kanal trostruki grija
140
11. KANAL UI Kanal Jang. Polazi od vanjskog ugla oka, prolazi glavom, sputa se preko ramena vanjskom stranom noge, zavrava u etvrtom prstu stopala. Pored djelovanja na u i jetra, djeluje i na bolove.
Slika 135.-Kanal ui
12. KANAL JETRE Kanal Jin. Poinje od nokta nonog palca i zavrava se na osmom meurebranom prostoru. Njegovo djelovanje se odnosi na psihiki ivot. Slika 136.-Kanal jetre
141
UPRAVLJAKI KANAL - Du Mei Kanal Jang. Upravljaki kanal poinje na vrhu repne kosti. Na svom putu prolazi du kime, preko sredine tjemena i centralnom linijom ela i nosa do toke na gornjim desnima u kojoj zavrava. Njegovo je djelovanje dvostruko. U svom donjem dijelu, tj. od poetka pa do estog vratnog prljena kime djeluje uglavnom na fiziku energiju. Djelovanje njegovog gornjeg dijela, tj. od sedmog vratnog kraljeka do gornjih desni, utjee naroito na moralnu snagu, na intelektualnu energiju. Njegova uloga je da harmonizira funkcije meu njima.
Slika 137.-Kanal Du Mei
142
FUNKCIONALNI KANAL - Ren Mei Kanal Jin. Funkcionalni kanal predstavlja prednju srednju liniju. Poinje na perineumu (izmeu anusa i spolnih organa) i zavrava se na bradi, kod donje desni. Ovaj kanal odgovara itavoj grupi funkcija. Njegovo djelovanje je razliito, u zavisnosti od svakog od ova tri sektora: 1. Od perineuma do pupka akupunkturne toke djeluju naroito na genito-urinarne organe. 2. Od pupka do baze grudne kosti, toke naroito djeluju na probavu. 3. Od grudne kosti do brade, ove toke djeluju na disanje. Toka koja otvora ovaj kanal je 7-ma toka kanala plua. Ona omoguava da se djeluje na seksualnu energiju.
Slika 138.- Kanal Ren Mei

143
13. O PISCU
Namik Dizdarevi roen je 07. studenog 1961. godine u Rijeci. Borilake i energetske vjetine neprekidno prouava od 1978. godine. Nosilac je majstorskog pojasa u karateu 4. DAN, a uz to uitelj je kobudoa (borenje s orujem), Chi Kunga i Tai Chi Chuana. Vii je sportski trener karatea i struni voditelj kole za izobrazbu trenera karatea pri Hrvatskoj Olimpijskoj Akademiji. Glavni je instruktor za ove vjetine u Tai Chi Klubu Rijeka. S poduavanjem Chi Kunga i Tai Chi Chuana zapoeo je u 1988. godine, i to upoznavanjem ljudi kroz predavanja, seminare i vjebanje u klubu. Od tog dana do danas Chi Kung je preko tisuu ljudi. Knjiga udesna Energija-Chi Kung, njegovo je prvo djelo vezano za tu temu. Cilj pisanja knjige bio je u prvom redu upoznati potencijalnog vjebaa sa svim onim prednostima koje prua vjebanje Chi Kunga. Drugi razlog je da postojei vjebai imaju udbenik koji e im olakati uenje ove drevne kineske vjetine.
144
LITERATURA: Cheng Man-Ching: Tai Chi Chuan-A Simplified Method of Calisthenics, 1988. Georges Beau.:La medecine chinoise, 1965., Paris Yang Jwing-Ming:Chi Kung, 1987., Roma
www.dinamik.hr
145

Chi Kung

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Chi Kung

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJEKA

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

47 49 53 54 56 65 73 89 93 95 97 105 110 110 114 128 133 144

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

1.2. OVJEK I UNIVERZUM

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

1.4. MERIDIJANI-ENERGETSKI KANALI

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

Slika 4.-Tai Chi Too

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

2.1. OBJANJENJE JIN - JANG SIMBOLA

udesna Energija-Chi Kung

2.2. BA KUA TRIGRAMI

udesna Energija-Chi Kung

Slika 5.-Stapanje Tai Chi Too sa trigramima

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

4. IVOTNA ENERGIJA - CHI

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

4.1. KRETANJE CHIA TIJELOM

udesna Energija-Chi Kung

4.2. GENERIRANJE I AKUMULACIJA CHIA

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

5.1. DAN TIEN

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

5.2. UPUTE ZA PRAVILNO DISANJE

udesna Energija-Chi Kung

5.3. POVRATAK U DJETINJSTVO

udesna Energija-Chi Kung

Slika 7.-Majstor Chu King-hung u sjedeoj poziciji za vjebanje Povratka u djetinjstvo

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

Slika 9.-Hram Shaolin (Provincija Henan)

udesna Energija-Chi Kung

6.2. NASTANAK I RAZVOJ CHI KUNGA

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

udesna Energija-Chi Kung

6.3. 20 PRAVILA CHI KUNGA