VAJE PRI PREDMETU OSNOVE VIZUALNEGA OBLIKOVANJA

VAJE PRI PREDMETU OSNOVE VIZUALNEGA OBLIKOVANJA

Avtor: Luka Kristi Nosilec predmeta: red. prof. Oto RIMELE, akad. slik. spec.
Predmet: Osnove vizualnega oblikovanja tudijsko leto: 2012 / 2013

Van Gogh Cesta, zvezda in cipresa Format slike je vertikalan, ime autor potie toplinu. Slika je podjeljena na dva dijela. U donjem dijelu slike nalazi se dijagonala kojom autor potie dinaminost. Na slici vidno dominira empres koji nema vrh ime steemo dojam da nema kraja. Slika je nastala u autorovim posljednjim godinama ivota stoga na neki nain simbolizira smrt. U isto vrijeme na nebu se pojavljuju Mjesec i Sunce, ovim nam autor govori da smo svi mi dio jednog velikog kozmosa. Koritenjem arkih boja autor govori da je rije o mediteranskom kraju. Svatko od nas na slici vidi to on eli , ali autor je osoba koja preko svojih osjeaja realnost prikazuje na svoj sa srcem napravljen rad. Potezi kista pokreu cijelu sliku, pokazuju nam gibanje zraka, tla, a to jeo jedno sredstvo kojim je potaknuta dinaminost slike. Aktivirana je harmonika dijagonala te je cilj slike bio smiriti ljude te ih na neki nain potaknuti na razmiljanje o ivotu.

Joan Mir Femme assise Mireva Sedea enska je u vertikalnom formatu. Slika je sa bojama razdjeljena po zlatnom rezu; gornje dvije treine su ute dok je donji dio slike plavi. Na neki nain nam se pred oima pojave dva trokuta. Prvi je odmah uoljiv, 'sjedi' na plavom pravokutniku. Drugoga ne prepoznajemo tako brzo. Stvori se s trima okruglim crvenim krugovima. Jedan pravokutnikk vue k dolje dok drugi se die prema nebu, ovime je autor ostvario dinaminost slike. Donji dio je neto vie stabilniji jer pravokutnik praktiki potie stabilnost. Takoer vano je napomenuti da sjedenje pokazuje na stabilnost. Kada sliku pogledamo, na prvi pogled nikada ne bih rekli da je na njoj sedea enska. Osima ako proitamo ime slike ponu nam se iscrtavati likovi te uoimo nadrealistinu sedeu ensku. Najprije opazimo dojke, koje se iscrtavaju u crnom tijelu. Opazimo, da je plavi kvadar zapravo enska zdjelica, dva obilka koja se nalaze u donjem kutu kvadra su zapravo noge, a jos detaljnim opazovanjem moemo uoiti obrise lica u gornjem crvenom krugu. Kombinacija plave i uto- narandaste boje ukazuje na vrue boje panjolske.

Pablo Picasso La Vie U vrijeme nastanka ove slike Picasso je bio u tamnom razdoblju svojega ivota. Prijatelj mu je poinio samoubojstvo te je bio razoaran i bio je na prekretnici ivota kada se trebao odluiti izmeu obitelji i slikarstva. Ovo njegovo razdoblje nazovamo Plavo razdoblje, a vrhunac tog razdoblja je slika La Vie. Slika je u vertikalnom formatu te se na njoj nalazi goli mladi par i starija ena s djetetom u naruju. Koritenjem depresivnih boja Picasso nam pokazuj krutost situacije u kojoj se nalazi. Takav osjeaj pojaavaju dvije slike u pozadini na kojima vidimo dvije alosne (skvrene) enske. Na slici preovladavaju vertikale (njihova tijela), ali se prikazuje i horizontala (slike u pozadini). Osim plave (tmurne) boje na slici se prikazuje bijela koja djeluje toplo te zeleni pod. Na slici se istie mladiev kaiprst koji je ujedno i centar slike, njime je povezan lijevi i desni dio. Cura i mladi licima ine trokut prema gore dok glave i prst tvore trokut ka dolje, potaknuta dinaminost i neravnotea. Ovu sliku moemo interpretirati na razliite naine ali na kraju uvijek dovede na istu temu -> prekretnica ivota.

Vaja 2a: ordo

Vaja 2b: kaos

Vaja 2c: likovna kompozicija

Vaja 3a: format, kompozicija in pomen

Vaja 3b: format kompozicija in pomen

Vaja 3b: format kompozicija in pomen (aktiviranje harmonine diagonale)

Vaja 3b: format kompozicija in pomen (aktiviranje disharmonine diagonale)

Vaja 4a: kompozicija s pasivno, aktivno in medialno linijo

Vaja 4b: kompozicija z kontinuiranim in diskontinuiranim prehodom svetlobnih vrednosti

Vaja 4c: kompozicija izbranih svetlostnih tonov, tok in linij

Vaja 5a: avtoportret kot barvna kompozicija

Vaja 5b: avtoportret kot barvna kompozicija komplementarnega kontrasta

Vaja 5c: avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta barve k barvi

Vaja 6a: avtoportret kot barvna kompozicija toplo-hladnega kontrasta

Vaja 6b: avtoportret kot modulacija barve

7a: simultani kontrast (tudije delovanja)

7b: avtoportret kot barvna kompozicija simultanega kontrasta

Vaja 8a: Avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta koliin

Vaja 8b: Avtoportret kot barvna kompozicija kontrasta kvalitet

VAJA 9: OBLIKOVANJE VIZUALNEGA SPOROILA

Vaja 10a: glasbena impresija 1

Vaja 10b: glasbena impresija 2

Vaja 10c: glasbena impresija 3