Kolegij: Socijalni rad u podruju mentalnog zdravlja lanovi grupe: Tea Bili, Doris Ivankovi, Sonja Lekovi, Marija

Matei, Tamara Mri, Matea Tomii,

Bojana Vukmirovi

Zagreb, 26.11.2012.

Uvod
Stigma prema osobama s dijagnozom duevnih bolesti ukljuuje u sebi mnogobrojne aspekte, od onih generalno psiholokih (koncept stigmatizacije, uzroci stigmatizacije, posljedica i prevencija stigmatizacije) do onih specifino odnosnih za samu populaciju psihiko oboljelih osoba (naredno istaknuto istraivanje o stigmi prema duevno oboljelim osobama). Nain na koji emo adekvatno evaluirati navedene aspekte, postat e nainom kojim emo pokuati osvijetliti ovu tematiku i senzibilizirati javnost za suoavanje s njenom problematikom.

Kljuni koncepti
Psihika bolest: poremeaj na planu doivljavanja i/ili ponaanja

funkcionalnog ili organskog porijekla koji zahtjeva psihijatrijsku intervenciju, a najee i hospitalizaciju (Petz, 1992.).
Stigma: socijalni konstrukt koji ukljuuje prepoznavanje razliitosti

na temelju neke oznake i posljedino obezvrjeivanje osobe koja je nositelj te oznake (Joki-Begi i sur., 2005.). Povezana s predrasudama, stereotipima i diskriminacijom.

stigmatizacije: Individualni (npr. autoritarna linost, eksternalizacija), meuljudski (npr. konformizam), meugrupni (npr. socijalna kategorizacija, nedovoljno znanje i iskustvo), strah, samoispunjujue proroanstvo itd. (Pennington, 1996.). Primjeri stigmatizacije oboljelih od psihike bolesti: neizljeivi, sami krivi za bolest, opasni i nesposobni, nesposobni za samostalno donoenje odluka, djetinjasti i neodgovorni itd. Posljedice stigmatizacije: diskriminacija, pad samopouzdanja i samopotovanja, socijalna izolacija, depresija, pojaana vulnerabilnost za razliite bolesti, smanjenje kvalitete ivota u zajednici, vei rizik ovisnosti o drogama i alkoholu, ekonomsko propadanje i beskunitvo Destigmatizacija: edukacija i sustavno obrazovanje o psihikim bolestima, zakonska regulativa, edukacija i podrka obitelji oboljelih, meunarodna mrea borbe protiv stigme, stjecanje iskustva i neposrednog kontakta s psihikim bolesnicima, svijest o prisutnosti i vanosti stigme, medijsko proiavanje itd.
Uzroci

Kvalitativno i kvantitativno ispitivanje sadraja stigme prema psihikim bolesnicima (Joki-Begi i sur., 2005.)
Cilj istraivanja:

- stavovi, uvjerenja i reakcije pripadnika ope populacije u Hrvatskoj prema psihikim bolesnicima; - problemi s kojima se svakodnevno suoavaju psihiki bolesnici te lanovi njihovih obitelji
Uzorak i metode: 2003. god., grad Zagreb a) Kvalitativno istraivanje: fokus grupe (psihiki bolesnici, lanovi

b)

njihovih obitelji, profesionalno osoblje, osobe koje nisu s njima direktno povezane), 66 sudionika Kvantitativno istraivanje: 7-dijelni instrument (stereotipi, iskustvo, znanje, atribucije, stavovi, stupanj prihvaanja i demografski podaci), 356 sudionika

Rezultati i rasprava kvalitativnog dijela istraivanja

a) Percepcija psihikih bolesnika Srednjokolci, studenti i odrasli se podudaraju u definiciji psihikih bolesnika: (tko su psihiki bolesnici, njihovo ponaanje i uzroci psihike bolesti) b) Miljenje i stav prema psihikim bolesnicima Sudionici se boje nepredvidljivosti psihikih bolesnika, ali spremni su ostvariti povran kontakt s njima ako njihovo ponaanje nije ugroavajue za njih Nitko od sudionika nije spreman ostvariti emocionalan odnos s psihiki bolesnom osobom ako taj odnos nije uspostavljen prije bolesti

c) Iskustvo s psihiki bolesnim osobama Srednjokolci svoja iskustva opisuju kao zastraujua, a odrasli navode svoja iskustva kao neugodna d) Problemi psihiki bolesnih osoba Svi sudionici istiu jednake probleme kod psihiki bolesnih osoba: - etiketiranje (okolina osuuje obitelj bolesnika) - nerazumijevanje (okolina pokazuje vie suosjeanja za tjelesno bolesne, nego za psihiki bolesne osobe) - neprihvaanje - izoliranje/ otuivanje od strane drutva (osobe bliske psihiki bolesnim osobama otuuju se od drutva zbog brige za psihiki bolesnu osobu, financijski problemi) - problemi sa zapoljavanjem

e) Predloene aktivnosti za poboljanje stanja 2 vrste rjeenja za navedene probleme: - edukacija (mediji i kolski sustav) - radna terapija ili adekvatna radna mjesta (jedan dio sudionika smatra da im se trebaju otvoriti posebna radna mjesta, a drugi dio ih smatra nesposobnima za rad i odbija svaku mogunost za njihovo zapoljavanje)

Rezultati kvantitativnog istraivanja

a) Stereotipi Veina sudionika izdvojila je osam osobina tipinog predstavnika psihikog bolesnika: - nestabilan, nepredvidiv, bolestan, nervozan, neshvaen, suicidalan, nesiguran, problematian b) Iskustvo - 70% sudionika je bilo u kontaktu s psihiki bolesnom osobom - 1/3 nikada nije imala kontakt s psihiki bolesnom osobom - 58% sudionika poznaje psihiki bolesnu osobu - 10% sudionika ima psihiki bolesnu osobu za prijatelja - 7% ima psihiki bolesnu osobu u uoj ili iroj obitelji

c) Znanje - 70% ispitanika pogreno smatra da psihiki bolesne osobe nisu svjesne svojih postupaka - 50% ispitanih nema ispravnu sliku o uzrocima, prevenciji i lijeenju psihiki bolesnih osoba

d) Atribucije Svi sudionici uzroke psihike bolesti pripisuju podjednako karakteristikama osobe i situacije Smatraju da je psihika bolest promjenjivo stanje koje nije podlono kontroli pojedinca

e) Stavovi Sudionici potuju psihiki bolesne osobe kao ljude i smatraju da mogu biti dobre osobe Preko 70% sudionika se osjea neugodno u drutvu psihiki bolesne osobe
f) Socijalna distanca 90% ispitanika ne bi prihvatilo psihiki bolesnu osobu kao svog partnera, partnera svoje djece i kao uitelja svoje djece Polovica ispitanih ne bi imala nita protiv da im je susjed psihiki bolesna osoba Stav prema psihiki bolesnim osobama je pozitivniji kod ljudi koji dolaze iz veih mjesta i kod ljudi koji imaju vee znanje i iskustvo s psihiki bolesnim osobama.

Zakljuak
Promiljajui o obraivanoj temi, ustvrdili smo da se psihiki

bolesna osoba percipira kao osoba labilnog karaktera, nestabilna, nervozna i nesigurna. Nerijetko se smatra da one izazivaju empatiju, saaljenje te je njeno ponaanje nepredvidljivo i problematino.
Uzrok pojave psihikih bolesti lei podjednako u dva aspekta:

a) u karakteristikama oboljele osobe b) u situaciji u kojoj se nala

Kao bitan aspekt razvijanja pozitivnog stava o psihiki oboljelim

osobama smatra se edukacija o problematici stigmatizacije duevno oboljelih osoba.

 Unato pozitivnim promjenama u mijenjaju stava prema psihiki

bolesnim osobama, i dalje prevladava injenica da su te osobe esto izolirane i zapostavljene te da ljudi izbjegavaju kontakt s njima i ostvarivanje bliskih socijalnih odnosa.
Miljenja smo da je edukacija klju ostvarivanju pozitivnog stava,

koji e u drutvu postii bolje prepoznavanje bolesti, ranije postavljanje dijagnoze, uinkovitije lijeenje, smanjenje trokova bolnikog lijeenja, kvalitetniju reintegraciju psihikih bolesnika u zajednici te razvoj zaite mentalnog zdravlja.

Literatura
Joki-Begi, N., Kamenov, ., Lauri Korajlija, A. (2005).

Kvalitativno i kvantitativno ispitivanje sadraja stigme prema psihikim bolesnicima. Socijalna psihijatrija, 33 (1), 10-19.
Pennington, D. C. (1996). Osnove socijalne psihologije.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Petz, B. (1992). Psihologijski rjenik. Zagreb: Prosvjeta.

Pitanja za raspravu
1. to su, po Vama, uzroci stigmatizacije prema psihiki oboljelim

osobama?
2. Biste li stupili u partnerski odnos (brak, izvanbrana zajednica) s

osobom oboljelom od psihike bolesti? Obrazloite svoj odgovor.

3. to biste Vi mogli konkretno uiniti da se prevenira ili smanji

stigmatizacija prema psihiki oboljelim osobama?