Adem-Aga Mešić Uoči Uspostave Banovine Hrvatske

SP, br. 3., 969.-998.
Zagreb, 2008. UDK: 929 Mei, A. (044) 94(497.5):297]1935/1941(044) Struni lanak Primljeno: 25. 8. 2008. Prihvaeno: 4. 11. 2008.
Iz korespondencije Ademage Meia uoi uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu ariu iz svibnja 1939.
ZLATKO HASANBEGOVI Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Republika Hrvatska
Ademaga Mei je vlastitu pismohranu i knjinicu prije 1941. oporuno darovao sarajevskoj Napretkovoj kulturno-historijskoj zbirci. Meieva ostavtina nakon Drugoga svjetskog rata, nedostupna istraivaima, pohranjena je u Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu koja je u kolovozu 1992. izgorjela u srpskom topnikom napadaju. Sauvani dio ostavtine predstavlja vaan izvor za razumijevanje politikih prilika u Bosni i Hercegovini od 1935. do 1941. i politiko-nacionalnih stajalita bosansko-hercegovakih muslimana hrvatskih nacionalista iji je Ademaga Mei jedan od najistaknutijih predstavnika. Kljune rijei: Ademaga Mei, Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu, Hrvatska seljaka stranka, podjela Bosne i Hercegovine
Uvod
Smrt kralja Aleksandra u marsejskom atentatu 1934. i skuptinski izbori 1935. oznaili su slom politike po dravi oktroiranoga integralnog jugoslavenskog nacionalizma. Pod dojmom etnike i politike stvarnosti u zemlji, krizu proivljuju svi oblici kulturnog i politiko-nacionalnog jugoslavenstva, utemeljeni na zamisli o tzv. narodnom jedinstvu Hrvata i Srba, desetljeima snano ukorijenjenoj u pretenom dijelu hrvatskih kulturnih, politikih i crkvenih elita. Ulaskom kompleksa hrvatskog pitanja u novu fazu, obnovljene su rasprave o mjestu i ulozi Bosne i Hercegovine u sklopu cjeline hrvatskoga nacionalnog problema. U hrvatskim kulturnim i politikim elitama od sredine tridesetih godina prevladava naelno stajalite o Bosni i Hercegovini kao hrvatskoj zemlji nastanjenoj etnikim Hrvatima, katolicima i muslimanima, koji ine veinu tamonjeg puanstva. Problem Bosne i Hercegovine postavlja se u dvostrukom obliku. Prvo, kao prostorno-politiki, u smislu odnosa Bosne i Hercegovine prema ostalim hrvatskim zemljama (banska Hrvatska969
ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Dalmacija) i njezine upravno-politike sudbine u sklopu oekivanog preureenja Kraljevine Jugoslavije. Drugo, kao pitanje smjera nedovrenoga nacionalnog oblikovanja bosansko-hercegovakih muslimana i njihova odnosa s Hrvatima katolicima. Hrvatska seljaka stranka (HSS) i Vladko Maek, kao nositelji nacionalnog pokreta, prema tome, kao i prema jugoslavenstvu, imaju nedosljedan i podvojen odnos. U stranako-politikim nastupima nakon 1935. redovito promiu tezu o Bosni i Hercegovini kao hrvatskoj zemlji i bosansko-hercegovakim muslimanima kao sastavnom dijelu hrvatskog naroda ije probitke tumae i zastupaju, po vlastitom shvaanju, kao iskljuivi i jedini zakoniti predstavnici. U stvarnosti svoj odnos prema bosansko-hercegovakim muslimanima grade iz vizure mjesnoga politiko-stranakog suparnitva s Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom (JMO) i koncepta rjeavanja hrvatskog pitanja u okvirima Kraljevine Jugoslavije, dogovorom s dvorom i odgovarajuim srpskim politikim elitama, bezuvjetno nepopustljivim prema zamisli o autonomnoj Bosni i Hercegovini u bilo kojem obliku. Formalno i nedoreeno stranako stajalite proklamirano poslije atentata u skuptini 1928. u Rezoluciji Seljako-demokratske koalicije (SDK) polazilo je, u duhu hrvatske ustavno-pravne predaje, od naela dravnog preureenja na temelju dravno-povijesnih i kulturno-povijesnih individualiteta, meu koje je uvrtavana i Bosna i Hercegovina, a Maek je u sijenju 1929. isto zastupao i u razgovoru s kraljem Aleksandrom na posljednjim dvorskim konzultacijama uoi uvoenja diktature. Ipak, ve tada je u pozadini stranakog ivota vodstvo HSS-a ostavljalo mogunost diobe Bosne i Hercegovine, kao priloga postizanju dogovora s Beogradom. Takvo je stajalite, nasuprot politikim ciljevima bosansko-hercegovakih muslimana, ukljuujui i muslimanske pristae HSSa, u krugu vodstva dodatno uvreno u razdoblju estosijeanjske diktature kada su, posebice u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, umjetnim granicama novostvorenih banovina poniteni i posljednji tragovi dravno-povijesnih i kulturno-povijesnih pokrajinskih individualiteta, oznaenih glavnom preprekom za nacionalnu nivelaciju u duhu integralnog jugoslavenstva. Dvorskom pseudokoncesijom tradicionalnoj hrvatskoj dravno-pravnoj misli, kojom su 1929. uspostavljene Savska i Primorska banovina, sa sjeditem u Zagrebu i Splitu, zajedno, uz neka odstupanja, u okvirnim granicama ranije Trojedne kraljevine, s proirenjem na hrvatske katolike krajeve u dijelovima Bosne i Hercegovine, postavljeni su dalekoseni upravno-politiki okviri na ijoj su podlozi u promijenjenim okolnostima, sukladno ciljevima vodstva HSS-a, 1939. i odreene granice autonomne Banovine Hrvatske.1
O politiko-nacionalnim i dravno-pravnim stajalitima Vladka Maeka i HSS-a, ukljuujui i prema Bosni i Hercegovini, opirnije: Jere JAREB, Pola stoljea hrvatske politike. Povodom Maekove autobiografije, Buenos Aires 1960. [pretisak, Zagreb 1995.], Ljubo BOBAN, Sporazum Cvetkovi-Maek, Beograd 1965., ISTI, Maek i politika Hrvatske seljake stranke 1928-1941. Iz povijesti hrvatskog pitanja, Zagreb 1974., Tomislav IEK, Djelatnost Hrvatske seljake stranke u Bosni i Hercegovini do zavoenja diktature, Sarajevo 1981., ISTI, Hrvatska seljaka stranka u Bosni i Hercegovini 1929-1941., Sarajevo 1991. i Ivo PERI, Vladko Maek. Politiki portret, Zagreb 2003.
1
970
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Ademaga Mei roen je 1869. u Tenju, u Bosni i Hercegovini, u obitelji imunog trgovca. Iako bez formalne graanske naobrazbe, razvio je uspjenu trgovaku i poslovnu djelatnost i postao jedan od najistaknutijih sudionika muslimanskoga kulturno-prosvjetnoga, gospodarskoga, politikog i javnog ivota u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1878. do 1945. Svoju imovinu je kao mecena stavio u slubu prosvjetnih, kulturnih i politiko-nacionalnih ciljeva, te je sudionik i pokrovitelj prvoga modernoga muslimanskoga kulturno-preporodnog gibanja zaetog na poetku 20. stoljea u Austro-Ugarskoj na temelju zamisli o usklaivanju bosanske muslimanske tradicije s glavnim steevinama europske modernosti. Jedan je od pokretaa knjievno-pounog asopisa Behar i Muslimanskoga kulturnoga i prosvjetnog drutva Gajret, a utemeljitelj je Hrvatske muslimanske itaonice u Tenju, Hrvatskoga muslimanskog konvikta u Sarajevu, Islamske dionike tamparije, Muslimanske trgovake i poljodjelske banke, prvoga modernoga muslimanskoga novanog zavoda, za koju je dobio fetvu istambulskog ejh-ul-islama, te razliitih kulturno-prosvjetnih i zadrunih pothvata i ustanova. U politici je pristaa Ante Starevia, Josipa Franka i pravake ideologije, te jedan od najdosljednijih promicatelja hrvatskog nacionalizma meu bosanskohercegovakim muslimanima poslije 1878. Uoi aneksije Bosne i Hercegovine, nasuprot protuaustrijskoj i sa srpskom politikom povezanoj Muslimanskoj narodnoj organizaciji, proistekloj iz muslimanskog pokreta za vakufsko-mearifsku autonomiju, 1908. osnovao je Muslimansku naprednu stranku, meu ostalim, i s ciljem promicanja pravake ideologije i hrvatskog nacionalizma meu bosansko-hercegovakim muslimanima i suzbijanja srpskih politikonacionalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini. Bez veeg uspjeha u politikom ivotu Bosne i Hercegovine, ogranienom konfesionalnim okvirima, poslije 1918. i pobjede jugoslavenske misli povlai se iz djelatne politike. U novostvorenoj dravi oznaen je kao frankovaki musliman i organizator protusrpskih dobrovoljakih odreda u Prvome svjetskom ratu. ivi povueno u Tenju i formalno pripada JMO-u, neko vrijeme i kao predsjednik kotarske organizacije stranke. Na JMO vri posredan utjecaj preko zeta Hamzalije Ajanovia,2 a iz stranke istupa 1927. nezadovoljan njenim ulaskom u vladu u sklopu koalicije sa srbijanskim strankama. Od kraja 1935., kao simbol i pokrovitelj, pripada Muslimanskoj organizaciji Hakije Hadia,3 utemeljenoj poslije ulaska JMO-a u vladu Milana Sto2 Hamzalija Ajanovi (1892. - 1925.), novinar i politiar. Roen je u Tenju, a u Zagrebu je diplomirao slavistiku i romanistiku. Kao sarajevski gimnazijalac djeluje u pravakoj Mladoj Hrvatskoj iji je tajnik i predsjednik, te urednik njezina sarajevskoga glasila Hrvatska svijest koju je novano podupirao Ademaga Mei. Jedan je od prvaka i narodni zastupnik JMO-a u Narodnoj skuptini i urednik stranakoga glasila Pravda. Utemeljitelj je Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica, povezanog s JMO-om, koje je djelovalo kao protutea srpskojugoslavenski usmjerenom Muslimanskom kulturnom i prosvjetnom drutvu Gajret. Oenio se Nasihom Mei, kerkom Ademage Meia. Poginuo je u prometnoj nesrei kraj Banje Luke gdje je i pokopan u haremu damije Ferhadija. 3 Hakija Hadi (1883. 1953.), politiar. Roen je Bilei. Studirao je klasinu filologiju i filozofiju na sveuilitima u Beu i Jeni. Nakon zavretka studija profesor je latinskog jezika
971
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
jadinovia i Jugoslavensku radikalnu zajednicu (JRZ), ime je privremeno naputen stranaki program o bosansko-hercegovakoj autonomiji. Iako je Muslimanska organizacija uz Maekovo odobrenje djelovala i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a, u politikoj stvarnosti Kraljevine Jugoslavije od 1935. nastupa kao posebna politika organizacija s vlastitim programom promicanja hrvatske nacionalne misli meu bosansko-hercegovakim muslimanima i ostvarenja bosansko-hercegovake autonomije u sklopu oekivanog preureenja drave. Zbog dosljednog stajalita protiv diobe Bosne i Hercegovine, te netrpeljivosti Maekovih bosansko-hercegovakih opunomoenika, Jurja uteja (Sarajevo), Barie Smoljana (Mostar) i Nike Ljubiia (Banja Luka), Muslimanska organizacija HSS-a odbaena je kao teret u odnosima sa Srbima i iskljuena iz pregovora o uspostavi autonomne Banovine Hrvatske. Sukobljeni s glavnom strujom muslimanske politike, okupljene oko muslimanskog dijela JRZ-a i naputeni od vodstva HSS-a, Ademaga Mei i Hakija Hadi, iako do kraja odani Vladku Maeku, uoi Drugoga svjetskog rata jedini oslonac pronalaze u hrvatskim nacionalistima, povezanim s ustakom organizacijom u egzilu, i s njima bliskim krugovima hrvatske inteligencije, koji napadaju dranje HSS-a prema bosansko-hercegovakim muslimanima i javno podupiru temeljni autonomistiki zahtjev svih struja muslimanske politike u Kraljevini Jugoslaviji usmjeren prema onemoguavanju konane podjele Bosne i Hercegovine. Kada je 10. travnja 1941. proglaena Nezavisna Drava Hrvatska (NDH), u ijem sastavu se nala i cijela Bosna i Hercegovina, Ademaga Mei pozdravlja novonastalo stanje kao konano ostvarenje vlastitih politiko-nacionalnih ideala. Kao zaslunog pravakog prvoborca Paveli ga imenuje doglavnikom Ustakog pokreta, poasnim naslovom bez stvarne politike moi koju zbog starosti nije niti prieljkivao. Pojedinci povezani s njime, ukljuujui Hakiju Hadia, u prvim danima NDH preuzimaju razliite dunosti u dravnoj upravi i ustakoj organizaciji, dok Mei nastupa kao pokrovitelj zahtjeva za promjenu Ustava Islamske vjerske zajednice kojom bi se suzbio utjecaj muslimanskog dijela JRZ-a (JMO-a) u islamskim vjerskim i vakufsko-prosvjetnim stvarima te vratio tradicionalni utjecaj do tada potisnute uleme. Kada je Ante Paveli
u sarajevskoj gimnaziji i ravnatelj gimnazije u Trebinju. Od najranije mladosti pristaa je pravake ideologije i jedan je od utemeljitelja bekoga starevianskoga muslimanskoga akademskog drutva Svijest i predsjednik sarajevskog i mostarskog Hrvatskoga muslimanskog konvikta. Poslije 1918. lan je H(R)SS-a i neko vrijeme predsjednik mjesne organizacije u Sarajevu. U vladi radikala i HSS-a 1927. pomonik je ministra prosvjete. Bajramskim zakljukom krajem 1935. utemeljio je Muslimansku organizaciju, formalno kao nastavak JMO-a, a u stvarnosti kao novu stranku oznaavanu i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a, koja je zagovarala autonomiju Bosne i Hercegovine i promicala hrvatsku nacionalnu misao meu bosansko-hercegovakim muslimanima. Poslije uspostave NDH, a prije uvoenja redovite dravne uprave, vri upravnu dunost poglavnikova povjerenika za bosanske kotareve Drinske banovine. Od jeseni 1941, poslije ulaska u vladu Dafera Kulenovia, politiki je marginaliziran kao osoba iz kruga Ademage Meia. U oujku 1942. imenovan je opunomoenim ministrom i izvanrednim poslanikom u Ministarstvu vanjskih poslova, a od srpnja 1944. do ulaska Sovjeta u Budimpetu poslanik je NDH u Madarskoj. Umro je u izbjeglitvu u Damasku u Siriji.
972
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
odbio presuivati u islamskim vjerskim poslovima, i kada su poslije ulaska u vladu Dafera Kulenovia iz dravne uprave potisnuti ljudi iz njegova kruga, Mei se u jesen 1941. povlai u dobrovoljni teanjski egzil iz kojeg ga Paveli imenuje u Hrvatski dravni sabor koji je kratkotrajno zasjedao u travnju 1942. Od 1943. trajno je nastanjen u Zagrebu, kao poasni predsjednik tamonjega Hrvatskoga muslimanskog drutva, nezadovoljan politikim razvitkom i razliitim zastranjivanjima reima, ali do kraja ustrajan u obrani NDH, u njegovim oima ostvarene hrvatske drave kao najboljega dravnog i nacionalnog okvira za opstanak i razvitak bosansko-hercegovakih muslimana. U svibnju 1945. naputa Zagreb s lanovima vlade NDH i odlazi u Austriju gdje ga zarobljavaju Britanci, a zatim izruuju jugoslavenskim vlastima. Zajedno s lanovima vlade i visokim asnicima oruanih snaga NDH 18. svibnja 1945. izveden je pred Vojni sud II. Jugoslavenske armije u Zagrebu koji ga proglauje neuraunljivim i zaostalim ovjekom i, kao iznimku od ostalih osuenih na smrt, osuuje na doivotni zatvor, trajan gubitak graanske asti i konfiskaciju cjelokupne imovine. Umro je zlostavljan ve 5. srpnja 1945. u zatvorskoj bolnici u Popovai.4 Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu osnovano je u oujku 1939. u povodu glasina o diobi Bosne i Hercegovine, sa zadaom promicanja suradnje bosansko-hercegovakih katolika i muslimana na podlozi hrvatske nacionalne misli i obavjeivanja hrvatske javnosti o kulturnim, vjerskim i politiko-nacionalnim znaajkama Bosne i Hercegovine. Na elu drutva je iro Truhelka, a utemeljili su ga Zagrepani iz graanskih i intelektualnih krugova podrijetlom ili na razliite naine povezani s Bosnom i Hercegovinom. U drutvo je pristupio i zagrebaki muslimanski graanski krug na elu sa zagrebakim muftijom Ismetom Muftiem koji je vrio dunost drutvenog potpredsjednika. Zbog kritike granica Banovine Hrvatske, izvan koje je ostao najvei dio Bosne i Hercegovine, te ulaska u nestranako drutvo pojedinaca povezanih s nacionalistikim (ustakim) krugovima, vlasti Banovine Hrvatske sumnjiavo su pratile drutveni rad. Poslije uspostave NDH kojom su, prema vjerovanju utemeljitelja, ostvarene temeljne drutvene zadae, Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu prestaje s radom. Pojedinci iz drutva preuzimaju u NDH razliite dunosti u vlasti i kulturnim ustanovama.5
O Ademagi Meiu odreene obavijesti u: Znameniti i zasluni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925. Sa pregledom povijesti Hrvatske, Bosne i Istre, hrvatske knjievnosti i razvitka hrvatskog jezika, te hrv. Vladara, hercega, banova i biskupa, kao uvodom. Prigodom proslava 1000-godinjice hrvatskog kraljevstva, Zagreb 1925. [pretisak, Zagreb 1990.], Amir BRKA, Adem-aga Mei. Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi, Teanj 1998., Sakib KURTI, Ademaga Mei u svom vremenu, Teanj 2004., Zlatko HASANBEGOVI, O pokuajima donoenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, asopis za suvremenu povijest, 33/2001., br. 1, 75.-90., ISTI, Muslimani u Zagrebu 1878.1945. Doba utemeljenja, Zagreb 2007., Nada KISI-KOLANOVI, Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, asopis za suvremenu povijest, 36/2004., br. 3, 901.-938. i Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Zagreb i sredinja Hrvatska, Zagreb 2008. 5 lanovi Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu bili su i: Slavko Kvaternik, doglavnik, vojskovoa i ministar domobranstva, Stjepan Ratkovi, ministar narodne prosvjete i
4
973
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Gradivo
U korespondenciji Ademaga Mei iznosi vlastite politiko-nacionalne poglede i protimbu oekivanoj podjeli Bosne i Hercegovine uoi Sporazuma izmeu Vladka Maeka i kneza-namjesnika Pavla Karaorevia o uspostavi autonomne Banovine Hrvatske u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Ostatak korespondencije odnosi se na pisma Meievih prijatelja i suradnika o politikom stanju, na djelovanje Muslimanske organizacije Hakije Hadia i na manje poznato Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Pismo koje je drutvena uprava u lipnju 1939. uputila vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu ariu i reis-ul-ulemi Fehimu Spahi nalazi se u ostavtini Fehima Spahe u Istorijskom arhivu u Sarajevu. Pismo se tematski nastavlja na Meievu korespondenciju i vaan je izvor za razumijevanje shvaanja o katoliko-muslimanskim odnosima i nacionalnom identitetu Bosne i Hercegovine i njezina puanstva u krugu hrvatske inteligencije suprotstavljene politici Vladka Maeka i HSS-a. Gradivo se donosi u izvornom obliku, s biljekama i svim jezinim i stilskim osobitostima 1. Banja Vruica kraj Teslia, 24. srpnja 1938. Josip Galovac6 iz Osijeka pie dr. Niki Ljubiiu7, prvaku HSS-a u Banjoj Luci, o loem odnosu stranke i Jurja uteja prema muslimanima u Bosni i Hercegovini. Prijepis pisma poslao je i Ademagi Meiu u Teanj. Banja Vruica kod Teslia 24./7. [19]38.
Dragi doktore! Boravei ovdje na lijeenju doao sam opet u dodir s prilikama ovdje, pa sam se upravo iznenadio kuda skree naa hrvatska politika u Bosni pod
poslanik u Berlinu, Ante titi, ustaki i redarstveni dunosnik, Grga Ere, zamjenik stoernika Ustakog sveuilinog stoera i redarstveni dunosnik, Mehmed Alajbegovi, ministar skrbi za postradale krajeve i ministar vanjskih poslova, Hasib Muradbegovi, predsjednik Banskog stola u Sarajevu, potpredsjednik i predsjednik Vrhovnog suda u Banjoj Luci i Zagrebu, Junus Mehmedagi, potpredsjednik Hrvatske dravne banke, Mirko Jurki, od 1941. do 1945. tajnik Matice Hrvatske. Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, Fragmenti raznih drutava i udruenja 1867.-1942., Drutvo bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. U fondu je sauvan popis lanova i nekoliko fragmenata iz rada drutva. 6 Josip Galovac, predsjednik Trgovako-industrijske komore u Osijeku. Poslije sukoba s Gospodarskom slogom HSS-a koja se mijeala u poslove iz djelokruga komore, 1940. predao je ostavku na dunost predsjednika. 7 Niko Ljubii, (1894. - ?) odvjetnik i politiar. Roen je u Brkom. U Travniku je zavrio isusovaku Klasinu gimnaziju, a u Zagrebu je diplomirao na Pravnom fakultetu. Nakon zavretka studija odvjetnik je u Travniku. Na skuptinskim izborima 1935. i 1938. biran je za narodnog zastupnika na listi Vladka Maeka. Poslije 1935. seli se u Banju Luku gdje je prvak tamonjeg HSS-a.
974
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
vodstvom dragog Jure.8 Opetovano sam za vrijeme moga boravka ovdje razgovarao i s g.[ospodinom] Ademagom9 i s g.[ospodinom] Muh.[amedom] Bajraktareviem,10 te drugim muslimanima, pa ustanovio, da se svi ljudi opravdano tue. Za gosp.[odina] Pavlia koji je kao izaslanik gosp.[odina] predsjednika11 obilazio stranake organizacije saopili su lanovi stranke katolici gosp. [odinu] Ademagi, a i drugima, da je taj gospodin govorio: Muslimani ako hoe s nama u stranku dobro, a ako nee neka idu u Aziju. Prigodom sadanjih izbora12 u Tenju imali su katolici navodno od Dr. Ju13 re odnosno svojih organizacija uputu, da ne idu s muslimanima, te je jedan dio glasao za Jerezu,14 drugi se abstinirao i svega oko 20 glasovalo s muslimanskim ogrankom15, ija je lista onda za 38 glasova ostala u manjini prema Jerezi, navodno nakon velikih naknadnih falsifikacija glasanja. Predsjednik stranake organizacije u Tesliu navodno na 5-majskim izborima16 exponent Boe Maksimovia17 navodno javno tumai, da Hrvat moe biti samo katolik. Sa skuptine U.[druene] O.[pozicije]18 u Doboju zakljueno je na predkonfer. [enciji] u Trbuku19 na pristanak Srba, da gosp.[odin] Hakija Hadi govori u ime muslimana Hrvata. Poslije te konferencije protestira predsjedn.[ik] stran. [ake] organ.[izacije]20 iz Teslia i Tenja proti ovom zakljuku i trai, da se ne dozvoli govoriti g.[ospodinu] Hakiji, pa tako u Doboju govori od muslimana samo Dr. Hafizadi.21 Dakle ta ima to sve da znai?
8 Juraj utej (1889.-1976.), odvjetnik i politiar. Roen je u Podoracu kraj Konjica, u obitelji slovenskih useljenika. Gimnaziju je zavrio u Sarajevu, a u Zagrebu je diplomirao na Pravnom fakultetu. Nakon zavretka studija je sudac, a zatim odvjetnik u Sarajevu. Na skuptinskim izborima 1927., 1935. i 1938. biran je za narodnog zastupnika. Ministar je financija u vladi Cvetkovi-Maek i puistikoj vladi generala Duana Simovia s kojom naputa zemlju i odlazi u emigraciju. Kao ministar 1944. ulazi u izbjegliku jugoslavensku vladu Ivana ubaia, a 1945. u prvu komunistiku vladu Demokratske Federativne Jugoslavije. Umro je u Zagrebu. 9 Ademaga Mei. 10 Muhamed Bajraktarevi, pristaa Muslimanske organizacije Hakije Hadia u Tesliu. 11 Vladko Maek. 12 Opinski izbori u teanjskom kotaru odrani 20. veljae 1938. 13 Juraj utej. 14 Jugoslavenska radikalna zajednica. Stranka je utemeljena 1935. stapanjem dijela Narodne radikalne stranke, Slovenske puke stranke (SLS) i JMO-a. Od 1935. do 1939. predsjednik JRZ-a je Milan Stojadinovi, a od 1939. do 1941. Dragia Cvetkovi. 15 Muslimanska organizacija Hakije Hadia. 16 Skuptinski izbori odrani 5. svibnja 1935. 17 Boidar Maksimovi, srbijanski politiar i disident Narodne radikalne stranke. Na izborima 1935. nastupio je s vlastitom listom za koju su potpise prikupljale i pristae HSS-a, a kako bi se oslabila vladina lista Bogoljuba Jevtia. 18 Udruena opozicija, savez srbijanskih oporbenih stranaka, Demokratske stranke, Saveza zemljoradnika i pristaa Ace Stanojevia i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke. Od 1935. do 1939. surauju s SDK-om i HSS-om. Na skuptinske izbore 1938. kandidati Udruene opozicije izlaze na listi Vladka Maeka. 19 Trbuk, selo u blizini Doboja, u podnoju planine Ozren. 20 Organizacija HSS-a. 21 Sulejman Hafizadi, (1887. - ?) lijenik i politiar. Roen je u Travniku. Kao musliman srpske nacionalne orijentacije do 1929. pripadao je Narodnoj radikalnoj stranci. Na skuptinskim izborima 1935. izabran je u travnikom kotaru na vladinoj listi Bogoljuba Jevtia. Poslije izbora, kao pristaa Ace Stanojevia i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke, u oporbi je prema JRZ-u.
975
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Muslimanska organizacija kao ogranak22 hrvatskog pokreta osnovana je uz pristanak i uz odobrenje g.[ospodina] dr. Maeka. Ali i da nije toga kako mi dolazimo do toga, da tjeramo od sebe one muslimane, koji su odvajkada bili uz nas cijeli svoj ivot i vijek potroili u propagiranju zajednikog rada muslimana i katolika i uvijek zastupali hrvatsku misao megju muslimanima kao to su g.[ospodin] Ademaga Mei, Hakija Hadi, Muhamed Bajraktarevi i dr[ugi]? ta je rad jednog uteja prema radu Ademage Meia ili rad jednoga posranog Ivice Tokia23 prema radu Muhameda Bajraktarevia? Pa to se ne moe ni prispodobiti. Ademaga je propagirao hrvatstvo megju muslimanima i stvarao uporite za nau misao megju njima jo dok se Dr. utej ni rodio nije. Pa zar taj kao Dr. utej koji bi ve davno iznevjerio i uskoio u ministre, da je Dr. Srki24 samo jo jednu nedilju ostao na vlasti vrijedi da se za njegovu bezgraninu ambiciju rtvuje jedna ideja, naa narodna misao megju muslimanima i rad od skoro jednog vijeka. A zato to? Tko je Dr. utej i s im je on to zasluio? ta je on uope stvorio i uradio do sada osim to se je na blagonaklonu panju svih reima do sada bezobzirno gurao u vrhove stranke! Po ijem nalogu i radi ije koristi to sve radi Dr. Juro?25 Pa onda onaj nalog Dr. aria,26 da muslimani moraju skinuti fes u crkvi27 ija je to pamet bila? I opet Dr. uteja? Ademaga je tako ogoren, da hoe ak da poniti svoju oporuku kojom je ostavio svoju bogatu knjinicu Napredku jer veli, da i tamo gospodari Jure,28 a i drugim fondovima. A zato to sve? Hrvatski pokret, a i seljaki pokret nije
22 Muslimanska organizacija Hakije Hadia utemeljena je Bajramskim zakljukom u prosincu 1935., formalno kao obnovljena JMO, poslije njezina ulaska u JRZ. Ramazanskom odlukom iz studenoga 1936., a nakon sastanka njenih izaslanika s Vladkom Maekom u Zagrebu, Muslimanska organizacija stupila je u najtjenju suradnju s Hrvatskom seljakom strankom kao posebna Muslimanska organizacija, pod opim narodnim vodstvom Dra Vladka Maeka. Maek je odobrio ovu odluku i u Zagrebu potvrdio muslimanskim izaslanicima da HSS smatra bosansko-hercegovake muslimane najiim dijelom hrvatskoga naroda i po podrijetlu i po povijesti i po narjeju. Uz to je obeao da e se jednako boriti za Hrvate muslimane kao i za Hrvate katolike, ivjeli oni u banskoj Hrvatskoj, u Herceg-Bosni ili ma gdje na svijetu. Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo, A-503/B, Ramazanska odluka Muslimanske organizacije. 23 Predsjednik HSS-a u Tesliu. 24 Milan Srki, do 1929. prvak Narodne radikalne stranke u Bosni i Hercegovini. U vrijeme estosijeanjske diktature je ministar i dva puta predsjednik jugoslavenske vlade. 25 Juraj utej. 26 Ivan ari, vrhbosanski nadbiskup i metropolit. 27 Sarajevski nadbiskupski ordinarijat u svibnju 1937. donio je slubenu okrunicu kojom se zabranjuje ulazak u crkve s kapom i fesom. Iako muslimani tradicionalno nisu ulazili u crkve, okrunica, nejasne pozadine, izazvala je neraspoloenje u muslimanskoj javnosti. Mlai sarajevski muslimani hrvatske nacionalne orijentacije poslije 1935. dolazili su, iz politiko-nacionalnih motiva, s fesovima u sarajevsku katedralu na zadunice u povodu obljetnica s hrvatskom kulturno-nacionalnom pozadinom (zrinsko-frankopanske godinjice i obljetnice smrti Stjepana Radia), pa je okrunica u stvarnosti bila uperena iskljuivo protiv njihove nazonosti u crkvama. Za Boi 1940. skupina sarajevskih muslimanskih uenika i sveuilitaraca hrvatskih nacionalista (Halid auevi, Salih Jerlagi, Nedim Salihbegovi, Hazim abanovi i Ismet ari) s fesovima je pohodila sarajevskog nadbiskupa Ivana aria u njegovoj rezidenciji, to je u javnosti predstavljeno kao ublaavanje kontroverze oko fesova. 28 Juraj utej.
976
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
u Bosni stvarao ni stvorio Dr. utej, nego Ti,29 pa Dr. Baria,30 pa Dervo,31 pa i dr.[ugi] , a gosp.[odin] Jure je sjeo samo na gotovo i dogurao se sebi svojstvenim nainom na vodstvo. Napokon je Ademaga stvarao i stvorio hrvatsku misao megju muslimanima, a sada Dr. utej to hoe i nastoji da poniti. On ak nee niti da primi Hakiju,32 koji je bio isto tako glup kao i Precca,33 da uvede na nesreu nae hrvatske misli Dr. uteja u stranku kamo nije nikada spadao, jer je nepouzdan radi svoje ene34 velikosrbkinje, koja ga dri u ruci, a koju ja dobro poznam. Pa taman utej predsjednik postao i dr. Maeka izgurao i to on sigurno takoer ambira ipak je on nepouzdan, a za to najbolje svjedoi ba onaj njegov rad i nastupanje prema muslimanima, kojem se mogu radovati samo nai neprijatelji u ijem interesu jedino taj rad moe da bude! A ta da kaem na rad onog bijednog Ivice Tokia prema Muhamedu Bajraktareviu, koji je osijedio u borbi za hrvatstvo, ne samo megju muslimanima nego i megju naim zaostalim svijetom, uope kao lan stranke oduvijek, a koji nije nikada od svoga hrvatstva i polit.[ikog] rada imao bilo kakovu korist, nego naprotiv od ovih vajnih Hrvata, to imaju u rukama Destilaciju35 ba radi svog hrvatstva bio proganjan, reduciran, materijalno unitavan, zapostavljan, pa jo i danas, jer je sigurno jedini koji jo do danas nakon petomajskih izbora nije povraen na raniji poloaj s koga je kao na kandidat bio skinut, otputen i zatvoren, i sad njemu gosp.[odin] Toki koji je bio potpisnik na listi vlaha36 Milana Gnjatovia kandidata Boe Maksimovia tumai, da ne moe biti Hrvat, jer nije katolik i goni ga u Aziju! Pa zar to nije oajno? I tko je toga Ivicu Tokia otkrio i metnuo amo za predsjednika, da hrvatstvo ponitava? Kakove su to prilike? Kome koristi od toga? Zato se to radi? A ta i kome je taj jadni Muhamed Bajraktarevi skrivio da ga se kad je radi hrvatstva i stranke i materijalno stradao i bio gonjen i fiziki kanjavan, a nikad od nikoga nita traio nije, sada zapostavlja i uklanja? Jesu li nai ljudi svjesni, ta bi Muhamed sve dobio od Jereze i Spahe37 da samo rije rekne? Pa ipak on trpi materijalnu
Niko Ljubii. Baria Smoljan (1890. - 1977.), politiar i odvjetnik. Roen je u Mostaru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a nakon zavretka studija obnaao je sudaku i odvjetniku slubu. Na skuptinskim izborima 1935. i 1939. biran je za narodnog zastupnika na listi Vladka Maeka. Poslije uspostave Banovine Hrvatske u vladi Cvetkovi - Maek je ministar bez lisnice, a u puistikoj vladi generala Duana Simovia ministar trgovine. Nakon uspostave NDH ostao je u Zagrebu gdje je dva puta 1942. i 1945. zatoen u Lepoglavi. Umro je u Zagrebu. 31 Dervi Hadioman. 32 Hakija Hadi. 33 Nikola Precca (Preka) (1883. - ?), politiar. Roen je u Nevesinju. Do 1918. lan je vodstva Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a poslije 1918. utemeljitelj Hrvatske teake stranke koja se 1923. prikljuila H(R)SS-u. Prije 1929. biran je vie puta za narodnog zastupnika HSS-a u Narodnoj skuptini i lan je Glavnog odbora HSS-a. Kao stranaki disident, pristupio je estosijeanjskoj diktaturi u svojstvu ministra u vladi Petra ivkovia, a na skuptinskim izborima 1931. i 1935. biran je na vladinim listama za narodnog zastupnika u mostarskom kotaru. 34 Sava utej. 35 Destilacija drveta d. d. u Tesliu, u suvlasnitvu zagrebake Prve hrvatske tedionice. 36 Misli se Srbina. 37 Mehmed Spaho.
29 30
977
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
bijedu zagrezav u dugove radi redukcije, uti i trpi premda ga Hrvati gone i zapostavljaju. Kolika je to svijest i moralna snaga u toga ovjeka? A konano izgleda, da je dosta danas biti musliman, pa da se bude gonjen iz stranke i od Hrvata! Kud to vodi i zato to? Bio bi ti vrlo zahvalan, dragi doktore, kad bi dospio, da te prilike i stvari popravi dok jo ima vremena i ne nastupi nepopravljiva teta po nau hrvatsku misao i zajedniki rad sa muslimanima. Megju muslimanima osobito megju inteligencijom nastupa previranje u pogledu Spahe i Jereze, koje sigurno i Ti vidi tamo,38 pa nemoj da odbijate ove ljude, koji su oduvijek bili s nama od nas, jer njihovim odlaskom mogu biti zauvijek pokopani [dopisano rukom] i ostaci bratske misli megju muslimanima. Ako ne moe nita uiniti u tom pogledu molim Te, da mi pie na moju adresu Osijek V. Post.[potanski] pretin.[ac] 18. Dao sam ovdje jednom seljaku Anti Mijiu kartu za Tebe i uputih ga na Tebe, da mu razvidi tamo i uredi njegove stvari. On Ti je sigurno na priklop moje karte pisao. Njemu je oduzeto oko 33 dunuma za gradnju ceste, a nije dobio ni pare za to. Nadajui se, da nijesi tamo otiao39 na gore, pozdravlja Te srdano Tvoj [Josip] Galovac Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (dalje: NUBBH), Sarajevo, Ostavtina Ademage Meia (dalje: OAM), nesreena graa (dalje: NG) 2. Teanj, 22. oujka 1939. Ademaga Mei pie Derviu Hadiomanu40 o Drutvu bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu i iznosi nezadovoljstvo postupcima prvaka HSS-a u Bosni i Hercegovini.
38 U Banjoj Luci i Vrbaskoj banovini. Na skuptinskim izborima 1938. neto manje od polovine muslimana koji su izali na izbore u Vrbaskoj banovini, nezadovoljni tamonjom srpskom prevlau, glasovalo je za kandidate Muslimanske organizacije Hakije Hadia ili izravno za kandidate HSS-a na listi Vladka Maeka. 39 Misli se na selidbu Ljubiieve odvjetnike pisarnice iz Travnika u Banju Luku. 40 Dervi Hadioman (1892. - 1971.), politiar i tajnik Lijenike komore u Zagrebu. Roen je u Mostaru. Poslije 1918. jedan je od utemeljitelja Hrvatske teake stranke u Bosni i Hercegovini koja se 1923. prikljuila H(R)SS-u. Utemeljitelj je Drutva zagrebakih muslimana i Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu i lan je zagrebakoga mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica. Od 1935. politiki djeluje u Muslimanskoj organizaciji Hakije Hadia kao tajnik. Poslije uspostave Banovine Hrvatske 1939. postavljen je za privremenog povjerenika i gradonaelnika Mostara. Zbog dobrih odnosa s Vladkom Maekom posredovao je izmeu vodstva HSS-a i Muslimanske organizacije. Za razliku od ostalih prvaka Muslimanske organizacije ostao je vjeran vodstvu HSS-a i odbio politiku suradnju s vlastima NDH. Umro je u Zagrebu.
978
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
ADEMAGA MEI TEANJ Dragi moj Dervo! itajui Hrvatski Dnevnik41 naidjoh na noticu skuptina osnutka Drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata. Ma da mi nije potanko poznat taj program ipak vidim izmedju redaka, ta je svrha tog novoosnovanog drutva, a vidim i ljude koji su pokretai tog lijepog i plemenitog drutva, pak me je taj lanak isto preporodio i povratio me u vrijeme moje mladenake dobi, kada smo se Hrvati iz Hrvatske i Bosne sastajali i brinuli se kako emo i na koji nain ouvati i sauvati na mladji svijet koji pohadja srednje i visoke kole, da ne zaluta u tudjinske vode i da ne budu odgajani za tugjinske hizmeare.42 Vidim naeg starog prijatelja naeg starinu profesora Dr. iru Truhelku, da se on opet i pod svoje stare dane hoe da rtvuje te da radi u ovom drutvu i prima se te teke ali astne dunosti za predsjednika drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata. Poeh odmah, da napiem tome drutvu jedno pismo, da izrazim moju estitku ali eto napisah vie nego sam i trebao, pak to pismo ne poslah na predsjednika drutva naeg prijatelja profesora Dr. iru Truhelku nego ga aljem Tebi kao odborniku, pak poto moje pismo proita i ako nadje da je uredu predaj ga profesoru Dr. iri Truhelki kao predsjedniku, a ako misli da je pismo po nekoga osjetljivo i da nekoga tim pismom prikazujem koji na rad podcjenjuju i koji nas hoe da unite onda pisma nemoj predavati. Ja vjerujem da e drutvo biti od velike koristi, a i da je bilo skrajnje vrijeme neta ovakovog uiniti, jer na svijet ode u Srbiju, a ta e, kruh, kruh i kruh, sjerotinja je gladna nauke i kruha. Pitanje je da li e Hrvati irom Hrvatske potrebu i vanost ovog drutva shvatiti i da li e ovo drutvo biti po udi Dr. uteju,43 Dr. Ljubiiu,44 i Dr. Smoljanu,45 i drugim, a ako ne bude njima po volji onda vodstvo HSS nee biti za to da drutvo prosperira. Ovo trojstvo je fatalno za nas muslimane kao da ih je najmio onaj proli reim, da sve to je nae ometu, da im dragi Bog dade vie pameti i domovinskog osjeaja. Sve mi izreda poselami i pozdravi Aje hanumi46 m.[ahsuz]47 selam Tebe mnogo selami Tvoj [Ademaga Mei] Teanj 22. oujka 1939. Blagorodni gospodin DERVI HADIOMAN Tajnik lijenike komore ZAGREB NUBBH, OAM, NG
Dnevne novine, neslubeno glasilo HSS-a. Izlazile u Zagrebu od svibnja 1936. do travnja 1941. 42 Sluge. 43 Jure utej. 44 Niko Ljubii. 45 Baria Smoljan. 46 Aia Hadioman r. Arpadi, ena Dervia Hadiomana. 47 Poseban, osobit.
41
979
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
3. Teanj, 22. oujka 1939. Ademaga Mei u pismu iri Truhelki48 pozdravlja osnutak Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu, pie o politici HSS-a u Bosni i Hercegovini i poziva drutvo da djeluje meu bosansko-hercegovakim muslimanima. ADEMAGA MEI TEANJ Blagorodni gospodin Dr. IRO TRUHELKA, profesor i Predsjednik Drutva BosanskoHercegovakih Hrvata ZAGREB Nisam mnogo puta u mome ivotu bio tako ushien i tako razveseljen kao ovoga asa itajui Hrvatski Dnevnik od 20 o.[vog] mj.[eseca] br.[oj] 1035. i kad sam naiao na noticu pod naslovom osnivaka skuptina Drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata. Sam naslov ovog lanka u mom srcu, u mojoj dui, probudio je veliko veselje i veliku radost, te sam taj lanak tono ima rije na jedan duak proitao. itajui taj lanak tu za mene radosnu vijest, suze radosnice orosile su moje oi i osjeao sam neto milo i neto meni ugodno, neto to me uzvisuje i neto to daje mojim starakim godinama mnoge snage i mnogo nade i inilo mi se kao da sam opet pomladio i kao da sam se povratio u moje mladenake godine u kojima sam mnogo idealisao i pravio planove, ta treba uiniti, ta treba uraditi, da se jae spoje, da se jae poveu srca i osjeaji naeg mladjeg svijeta iz nae ue napaene domovine Bosne i Hercegovine, jer su i u ona vremena kao i danas navlaili se crni oblaci iz kojih je mogla provaliti tua i led te sve nae osjeaje, nau ljubav i na trud za ujedinjenjem sa irom nam domovinom majkom hrvatskom zauvijek unititi. Na ideal nije nita drugo nego da se radi i priprema za nae ujedinjenje i oslobodjenje sa irom domovinom majkom hrvatskom. Mi smo svi u naoj mladosti snovali, pravili te makar i pomalo izgradjivali i postavljali vrste temelje na kojim temeljima treba da bude izgradjena i savreno sagradjena velika Hrvatska. Hrvatski velikan i na neumrli vodja Dr. Ante Starevi kupio je nas sve oko sebe i davao nam poleta govorei milo i slatko, kao to majka tetoi i govori svome djetetu pjevajui mu najljepe majine pjesme, tako je i on nama tetoio i govorio, a posebno nama muslimanima Bosne i Hercegovine govorei nam, da smo mi najie hrvatsko pleme.
48 iro Truhelka (1865. - 1942.), polihistor. Roen je u Osijeku. U Zagrebu je diplomirao filozofiju, arheologiju i povijest umjetnosti. Doselio se u Sarajevo 1886. gdje je jedan od utemeljitelja i prvi kustos Zemaljskog muzeja, a od 1905. i ravnatelj te urednik muzejskog Glasnika. Posljednje godine ivota proveo je u Zagrebu. Svoje uspomene iz ivota i rada u Bosni i Hercegovini objavio je 1942. u knjizi Uspomene jednog pionira. Umro je u Zagrebu.
980
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Nae planove, na rad i zidanje nae zajednike kue kvarili su i nitavali osim bive Austro-Ugarske i neki nai sinovi. Kako rekoh Madjarima su sluili neki nai sinovi, a to su bili odpadnici i olo koji je onog doba pomou tugjinca izletio na povrinu kako u iroj nam domovini hrvatskoj tako ga je bilo i u uoj nam domovini Bosni i Hercegovini izjelica i ljubitelja zlatnog teleta. Mi mladji bijasmo nemoni a stariji bijahu progonjeni i zatvarani samo zato to su bili pravi rodoljubi i to su bili elik karaktera koje nije mogao Madjar da kupi dukatima. Ministar Kalaj49 osnovao je u Beu i konvikt,50 da nau omladinu uzmogne odgajati kao izdajnike i odmetnike od svoje ue i ire domovine Hrvatske, ali je naa omladina odmah prozrela taj pakleni plan i osim pojedinaca ostali ostadoe vrsti i elik Hrvatima. Madjari su osnovali taj konvikt zato da odvrate nau omladinu od nae prijestolnice bijelog Zagreba, da ne bi naa omladina ila u Zagreb na sveuilite. Tako se radi i danas i svi dosadanji reimi od 1919. vodili su i vode ono isto to su radili Madjari, pa jo i gore i ine vii pritisak da na narod iz ue nam domovine Bosne i Hercegovine odvrate da ne alju svoje djece da nastave nauke u Zagrebu. tipendije se daju od drave od pojedinaca51 naroito sinovima muslimanske vjere da svoje nauke nastave u Beogradu, nebili ih u srpskom duhu nacionalizirali. Sjerotinja eljna nauke i hoe da si osigura kruh ide u Beograd i tamo se odgajaju kao srpad i danas sutra da budu odmetnici svoje domovine. U naoj iroj domovini i u naem Zagrebu u zadnje se vrijeme malo, a moe se rei nimalo, ne vodi rauna o nama Hrvatima muslimanima, nego se pustilo da Srbi nesmetano rade i nae gladne sinove prevode u svoj tabor za komadi kruha. Mi Hrvati Muslimani pripueni smo sami sebi, Bosna je sjerotinja gola, neima sredstava, a nismo niti odgajani tako da je potrebnije odgajati na podmladak u duhu vremena, da bude naoruan u duhu vremena naukom, te da trebamo odkidati od svoga zalogaja te svoju omladinu odgajati i oruati u hrvatskom duhu. Pisao sam nekima naim prvacima u Zagrebu,52 da se vodi pogrena politika u Bosni i Hercegovini od strane naih prvaka Hrvata katolika u Bosni
Benjamin Kallay, austrougarski ministar financija i upravitelj Bosne i Hercegovine. Konvikt Intituta za bosanskohercegovake viekolce utemeljen 1899. u Beu sa zadaom odgoja sveuilitaraca u duhu austro-ugarskih politiko-nacionalnih koncepcija u Bosni i Hercegovini. 51 Aluzija na potpornu djelatnost Muslimanskoga kulturnog i prosvjetnog drutva Gajret u Sarajevu, osnovanog 1903., koje je stajalo pod slubenim pokroviteljstvom dinastije Karaorevia. Ademaga Mei je jedan od utemeljitelja izvornog Gajreta iju drutvenu upravu 1907. preuzimaju muslimani srpski/jugoslavenski nacionalisti. Drutvo se od 1929. naziva Srpsko muslimansko kulturno i prosvjetno drutvo Gajret. U Beogradu je 1924. osnovano drutvo Beogradski Gajret Osman iki s reprezentativnim sveuilinim konviktom. Glavnina muslimanskih sveuilitaraca u konviktu pripadala je ljeviarskim i marksistikim strujama na beogradskom sveuilitu, te se iz njihovih redova oblikovala poratna muslimanska komunistika elita u Bosni i Hercegovini. 52 Vladko Maek i vodstvo HSS-a.
49 50
981
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
i Hercegovini53 te da je zadnji as, da otponu raditi na drugi nain, i da se podje drugim pravcem i da se vodi vie brige o naoj Bosni. Neki Hrvati katolike vjere prikazuju nas na mjerodavnom mjestu u Zagrebu u sasma drugom svjetlu nego jesmo mi muslimani i uvijek govore da su muslimani anacionalni i da treba u Bosni ii sa Srbima ako se hoe neto postii bezbeli54 u politici, a da je to pogreno ne trebam ja to ovdje da prikazujem. Neki bosanski prvaci Hrvati katolike vjere otjerali su i Spahu u Beograd,55 a uz Spahu odoe i mnogi istaknuti Hrvati muslimanske vjere, a nas Hrvate muslimane56 koji smo ostali vrsti i nepokolebani uz nau brau Hrvate katolike vjere hoe nas silom, da odgurnu od sebe i ne daju nam da budemo ono to jesmo, te nas prikazuju kod naeg vodje Dr. Vladka Maeka, da nas nee muslimani i da mi nikoga uzase nemamo te da treba ovaj ostatak pregaziti i prei preko nas. U Bosni je za vrijeme Austrije, pak i poslije Austrije nakon prevrata57 vodjena via briga od prvaka Hrvata katolike vjere za nas muslimane Hrvate nego za Hrvate katolike, ali oni prvaci Hrvati katolici iz Bosne ugledni ljudi pregaeni su i baeni u stranu koji su na tome radili i nametnue se nekakove nove vodje fikali i advokati58 i nee nas muslimane nego su im prei i Srbi od nas. Nae veliko drutvo Napredak59 nekada je pomagao i muslimane i katolike Hrvate, a sada pomae vrlo malo muslimane, a po mome miljenju treba voditi brigu o muslimanima Hrvatima koliko i o Hrvatima katolike vjere. Ako se nekada kupilo i sakupljalo za kole u Istri tako bi trebalo sada a i vie voditi brigu o Bosni a najvie za bosanske Hrvate muslimane. Jer se nakon prevrata u tom pravcu nita ne radi. Prije prevrata mi smo se sastajali, radili i druili sa Hrvatima katolike vjere koji su sa nama bratski radili i koji ni danas nisu to zaboravili i ne zaboravljaju na nas. Vidim u ovom lanku lijep broj naih starih muslimanskih prijatelja i drugova, koji su bili u Bosni nai pioniri i koji su se za nas brinuli i borili, svoju brau po jeziku i domovini, bolje nego mi muslimani sami. Ja itajui imena tih prijatelja nae ue domovine, osim neke gospode koje nemam ast i sreu da ih lino poznajem, da im dragi Bog dade zdravlje, vidim nae muslimanske prijatelje i kulturne radenike koji su uvijek brinuli za nas, a to su, Ti vrlo poNarodni zastupnici HSS-a iz Bosne i Hercegovine, Juraj utej (Sarajevo), Baria Smoljan (Mostar), Niko Ljubii (Banja Luka) i Ante Budimirovi (Travnik). 54 Sigurno, jasno, bez sumnje. 55 Aluzija na ulazak Mehmeda Spahe u vladu Milana Stojadinovia 1935. i JMO-a u JRZ. 56 Misli se na pristae Muslimanske organizacije Hakije Hadia koja je oznaavana i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a. 57 Poslije 1918. i osnutka Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. 58 Aluzija na Juru uteja, Bariu Smoljana i Niku Ljubiia, odvjetnike i bosansko-hercegovake prvake HSS-a. 59 Hrvatsko kulturno drutvo Napredak iz Sarajeva. Sredinju upravu Napretka, i s njom povezane ustanove, poslije 1929. u potpunosti je preuzelo sarajevsko vodstvo HSS-a. U drutvu su uoi Drugoga svjetskog rata potisnuti protivnici politike HSS-a i njegova sarajevskog predstavnika Jurja uteja, koji se od 1938. i povratka Mile Budaka u zemlju postupno pribliavaju hrvatskim nacionalistima.
53
982
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
tovani gospodine profesore, pa profesor Ivan Randjeo60 te na dragi Dr. Matko Mikuli,61 pa vidim i moje poznate istovjernike brau muslimane,62 a vidim i kakva je svrha tog novog drutva zato sam od veselja i dragosti zaplakao, jer vjerujem u ona imena i potpise, da e to novo drutvo biti od velike koristi, kako po uu nam domovinu Bosnu i Hercegovinu, tako i po iru nam domovinu majku Hrvatsku. Vidim eto da se opet nastavlja onaj i onakav rad kao to se to prije prevrata radilo. Ovaj pokret treba da svakog brata Hrvata muslimana i katolika razveseli i da taj pokret podupire i potpomae. Ja iz dubine srca i due estitam novom drutvu i elim dobar uspjeh, a mnogo se zahvaljujem svima onima koji su bili inicijatori i pokretai te suradnici ove velike stvari. aljem Vama svima mnogo Hrvatskih pozdrava [Ademaga Mei] Teanj 22. oujka 1939. NUBBH, OAM, NG
4. Zagreb, 14. travnja 1939. iro Truhelka odgovara Ademagi Meiu i opisuje tekoe u radu Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Zagreb, Antunovac 15 14. IV. 1939. Velecijenjeni i dragi gosp.[odine] Ademaga! Vae milo pismo, kojim odobravate osnivanje Drutva Bosansko-Hercegovakih Hrvata u Zagrebu vanredno je obradovalo i mene i osnivae toga drutva, kojim sam Ga proitao i biti e nam svima novi podstrek u radu oko unapreenja tog po naem miljenju potrebnog drutva.
60 Ivan Raneo (Rangjeo) (1884. - 1962.), povjesniar i numizmatiar. Roen je u Iloku, a vei dio ivota proveo je u Sarajevu kao gimnazijski profesor. Prije Drugoga svjetskog rata preselio se u Zagreb gdje je profesor u II. realnoj gimnaziji. Jedan je od utemeljitelja Drutva bosanskohercegovakih Hrvata u Zagrebu. Umro je u Zagrebu. 61 Matko Mikuli, zagrebaki lijenik. lan Mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica u Zagrebu i jedan od utemeljitelja Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. 62 Od ukupno 169 lanova Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu, 56 su muslimani iz kruga zagrebakoga muslimanskog graanstva i sveuilitaraca iz Bosne i Hercegovine.
983
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Moram Vas moliti, da mi oprostite i to Vam nisam odmah odgovorio, ali bio sam zaprijeen boleu u kui jer moja ena bolovala je na tekoj gripi a i ja sam je u lagljoj formi proao a uz to sam imao vrlo prean posao, koji nisam mogao otkloniti, i kod koga su mi se ruke od pisanja upravo ukoile. Radilo se naime o jednom prinosu za Povijest Bosne,63 to e ju izdati Napredak i na koji su organizatori bili zaboravili, te me u zadnji as zamolili da ga ja napiem, to sam i uinio. to se tie Drutva bos.[ansko]-her.[cegovakih] Hrvata organizatorni rad napreduje, ali smo se nali i pred nemalenim potekoama materijalne prirode a te se u glavnom sastoje u tome, da su reijski trokovi za ovakovo drutvo u Zagrebu dosta veliki a mi smo bili primorani, da privuemo to vei broj lanova, ustanoviti vrlo nisku lanarinu -10 din. mjeseno- koja e jedva dostajati za treinu izdataka. I sada muimo veliku brigu, hoemo li sastaviti kraj s krajem. Pri tom bi moja elja bila, da drutvo bude zbilja reprezentativno, a to nee biti mogue ako se ne namaknu bar u poetku potrebna sredstva. Jedina je naa nada, da e se u Bosni nai imunih prijatelja koji ako odobravaju na rad i koji se ne bi acali poveim dobrovoljnim prinosom ili kao utemeljitelji olakati ga tako da uzmognemo prebroditi potekoe materijalne prirode, koje se naroito u poetku moraju svladati. Vae milo pismo me je zato obradovalo, jer mi dokazuje, da ste Vi i danas kao i prije 50 godina ostali onaj isti rodoljub i dobri Hrvat, koji ste bili u mlaim danima i da sve mijene i promjene, koje su se u to vrijeme zbile nisu ni u em izmijenile Vae nazore. Kraj ovakvih znaajeva ne bojim se ni ja, da nam nae Drutvo bos.[ansko]-her.[cegovakih] Hrvata nee cvasti i napredovati. elei Vam svaku srei i boji blagoslov u Vaem daljnjem ivotu i radu pozdravlja Vas od srca Va odani tovatelj Dr [iro] Truhelka [v.r.] Zagreb, Antunovac 15.
NUBBH, OAM, NG
63 Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., Sarajevo 1942. [pretisak, Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., Sarajevo 1991.]. iro Truhelka je pisac priloga Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u srednjem vijeku, Sredovjeni steci Bosne i Hercegovine, Bosansko oruje srednjeg vijeka i Bosanska narodna (patarenska) crkva.
984
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
5. Zagreb, 25. travnja 1939. Dervi Hadioman pie Ademagi Meiu o odjeku njegova pisma iri Truhelki i tijeku pregovora izmeu vodstva HSS-a i Beograda. []64 U Zagrebu, dne 25. travnja 1939. Dragi moj Ademaga! Tvoje cij.[elo] pismo proitao je na sjednici na predsjednik g.[ospodin] dr. Truhelka.65 Pismo je uinilo dubok utisak na sve nas, jer je zaista napisano iskreno i inteligentno. G.[ospodin] dr. Truhelka Te je sigurno o tome obavijestio, pa nije potrebno, da Ti i ja piem. Hakija66 je bio ovdje. Danas je otputovao preko B[anje]-Luke s nijjetom,67 da posjeti Doboj, a valjda i Teanj. Rei e ti ta je novo. Od prekjuer je opet zavladalo optimistiko raspoloenje, jer je rezultat razgovora u Veneciji68 protivan nego to su izvjesni krugovi oekivali. I prvi na komija69 je savjetovao i zalagao se svim svojim autoritetom, da se to prije rijei nae pitanje i srede prilike. I on za to ima svoga rauna. Nada se, da e se iza toga poboljati odnosi s Madjarima i da e popustiti pritisak Berlina, koji ni njemu -izgleda- nije ugodan. Opet su se nali zajedno London i Rim. Dodue svaki sa svoga stanovita i za svoj raun, ali obojica nastoje, da se prilike srede. I za Bosnu su izgledi dobri. Prvi prijedlog predsjednikov70 je povijestni individualiteti.71 B.[eograd] je to odbio, ali su drugi zahtjevi72 stavljeni tako, da e radije pristati na cjelovitost Bosne, nego na ovo drugo. Izgleda, da e se nasuliti73 na 4 jedinice i to Bosna kao etvrta. Potanje ut e od H.[akije]74
64 65
iro Truhelka. 66 Hakija Hadi. 67 Namjerom. 68 Misli se na susret jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Cincar-Markovia s talijanskim ministrom vanjskih poslova Galeazzom Cianom u kojem su Talijani poduprli jedinstvo Kraljevine Jugoslavije, te obeali suzbiti ustaku djelatnost, u strahu od njemakih pretenzija na Jadran u vrijeme ehoslovake krize. 69 Kraljevina Italija. 70 Vladko Maek. 71 Preureenje zemlje na temelju povijesnih individualiteta nikada nije bilo ozbiljan predmet pregovora izmeu Vladka Maeka i izaslanika kneza-namjesnika Pavla. Odreeni nesporazumi u pregovorima pojavili su se samo oko razgranienja u dijelovima Bosne i Hercegovine (Vrbaska banovina) te oko plebiscita u ostatku Bosne i Hercegovine, Dalmaciji (Boka kotorska), Srijemu i Bakoj. O tijeku pregovora i razliitim zahtjevima za razgranienjem podrobnije u: Lj. BOBAN, Sporazum Cvetkovi-Maek i Mihailo KONSTANTINOVI, Politika sporazuma. Dnevnike beleke 1939-1941. Londonske beleke 1944-1945., Novi Sad 1998. 72 Misli se na plebiscit puanstva u dijelovima Bosne i Hercegovine. 73 Pomiriti, nagoditi. 74 Hakija Hadi.
Pismo je napisano na memorandumu Lijenike komore u Zagrebu.
985
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Lijepo Te molim reci Hamdi, da je njegovo alba poslata u Tuzlu, jer je za to nadlean odbor OUZOR-a75 u Tuzli, a ne Sredinji ured. Poselami sve nae, a Tebe srdano pozdravlja i potuje Tvoj Dervo [v.r.] Mahsuz76 selam od Ajie [rukom dopisano] NUBBH, OAM, NG 6. Teanj, 14. travnja 1939. Zakljuci s prosvjedne konferencije Muslimanskog ogranka HSS-a u Tenju protiv podjele Bosne i Hercegovine i brzojav Ademage Meia Vladku Maeku. Obzirom na razne kombinacije prigodom rjeavanja hrvatskog pitanja te poto je svijet77 u neizvjesnosti u pogledu Bosne i Hercegovine, to je danas Muslimanski ogranak Hrvatske seljake stranke u Tenju odrao svoju protestnu konferenciju te je tom prilikom upravljen i brzojav predsjedniku Dr. Maeku kojim se trai i moli predsjednika Dr. Maeka da kod pregovora u pogledu Bosne i Hercegovine ne dozvoli komadanje iste i trai da se Bosni i Hercegovini dadu ista prava u historijskim njezinim granicama, kao to e se ta prava dati i ostalim pokrajinama. Konferencija i ako je u kratkom vremenu od 2 dana zakazana, to je ista uspjela mimo svakog oekivanja, jer je istu posjetilo oko 150 samih seoskih domaina. Prvi govornik bio je Ademaga Mei, koji je prisutnim razloio vanjsku i unutarnju situaciju te svrhu sazivanja dananje konferencije. Naveo je u svome govoru mimo ostalog, da poto krue razni govori o komadanju Bosne da se trai da ista ostane u njezinim historijskim granicama i da se o tome povede govora prigodom sadanjih pregovora ili da se provede plebiscit, a ni u kojem sluaju muslimani nee se zadovoljiti komadanjem Bosne i Hercegovine. Drugi je govornik bio Mehmedbeg Ajanovi koji je proitao rezoluciju doneenu prigodom sastanka delegata iz Bosne i Hercegovine dne 9. travnja o.[ve] g.[odine], odrane u Sarajevu gdje je bilo zastupano oko 56 srezova, koja je jednoglasno primljena.78 Zatim je Omer Bajraktarevi proitao brzojave
Okruni ured za osiguranje radnika. Poseban, osobit. 77 Misli se na puanstvo i javno mnijenje. 78 Konferencija Muslimanske organizacije odrana u Sarajevu 9. travnja 1939. pod predsjedanjem Hakije Hadia. Zakljueno je, meu ostalim, da se pod vodstvom Vladka Maeka trai uspostava posebne samoupravne bosansko-hercegovake jedinice s vlastitim saborom i vladom.
75 76
986
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
predsjedniku dr. Vladku Maeku i profesoru Hakiji Hadiu, koji su od prisutnih jednoglasno primljeni i iste popratili klicanjem ivio na predsjednik Dr. Vladko Maek i ivio na Hakija Hadi. Teanj 14. travnja 1939. O.[mer] B.[ajraktarevi] [brzojavi Vladku Maeku i Hakiji Hadiu glase:] Doktor VLADIMIR MAEK ZAGREB Sa danas odrane konferencije pozdravljamo vodju svih Hrvata. Molimo da kod razgovora sa mjerodavnim titite i branite u historijskim granicama samostalnost Bosne i Hercegovine i ni u kojem pogledu ne dozvolite komadanje nae ue domovine. Ispred muslimanskog ogranka hrvatske seljake stranke Ademaga Mei
Profesor HAKIJA HADI SARAJEVO Zakljueno na odranoj konferenciji da zastupate stanovite nas muslimana i traite na mjerodavnom mjestu autonomiju Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Predsjedniku Maeku brzojavili. Hadi Mehmedbeg Ajanovi
NUBBH, OAM, NG
987
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
7. Teanj, 23. svibnja 1939. Ademaga Mei pie Derviu Hadiomanu o duevnom stanju koje proivljuje zbog pristanka Vladka Maeka na podjelu Bosne i Hercegovine. ADEMAGA MEI TEANJ Dragi moj Dervo! Od nazad nekoliko dana, svaki dan kojega proivljujem, ini mi se da je otegao kao nerodna godina. Prije nekoliko dana pronese se za nas Bosance i Hercegovce crna i kobna vijest, da se je navodno predsjednik HSS Dr. Vladko Maek odrekao Bosne i Hercegovine i da je ak zabo u naa srca otrovan no, jer je on vodja Hrvata naeo nae srce i predloio da se Bosna ree i to sramotno da se odree jedna noga od naeg zdravog tijela i da se nas uini invalidima i da nam mee okove na ono ostalo bolesno tijelo, da ostanemo vjeito u robstvu i tekim okovima. Ah grdna rano sjerotice Bosno i sestro nam tuna Hercegovino. Eto krivnjom zloduha i okolice Dr. Maek nas se i ire domovine odriu i puaju nas da budemo robovi naeg Din79 dumanina. Neka Bog kazni zloduhe, koji nagovorie Dr. Maeka, da pristane na to da se zadovolji mjesto cijele Bosne i Hercegovine sa jednom naom nogom. Vele da je Dr. Maek predloio i traio od Srba da dadu Hrvatskoj jednu nau nogu, jedan dio nae Krajine80 i to Unom, a sve ostalo da se pripoji Srbiji. Ja sam poeo u to vjerovati, jer prije dvije godine meni je i Seadu Kuloviu81 rekao Dr. Maek, da on nee dozvoliti, da radi Bosne ostane Hrvatska vjeito u robstvu, a u mjesecu prosincu pred izbore82 kada sam bio kod njega i govorio za Biha da postavimo Alajbegovia83
Vjera, islam. Tijekom pregovora o uspostavi Banovine Hrvatske pojavljivali su se razliiti nacrti razgranienja na podruju Bosanske krajine. 81 Sead Kulovi, predsjednik Mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica u Tuzli i tamonji prvak Muslimanske organizacije Hakije Hadia. U NDH neko vrijeme gradonaelnik Tuzle, a 1945. pogubljen poslije partizanskog preuzimanja vlasti u gradu. 82 Skuptinski izbori odrani 11. prosinca 1938. 83 Mehmed Alajbegovi (1906. - 1947.), sudac, diplomat i politiar. Roen je u Bihau. Studira u Parizu i Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Vri sudaku slubu, a nakon uspostave Banovine Hrvatske tajnik je Upravnog suda u Zagrebu. Utemeljitelj je Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu, razliitih zagrebakih muslimanskih ustanova i Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Kao stipendist Banovine Hrvatske pohaa studij islamskog prava u Aliru, a nakon povratka pokree pripreme za osnutak katedre za erijatsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon uspostave NDH ulazi u diplomatsku slubu kao konzul u Mnchenu. Od 1943. ministar je skrbi za postradale krajeve, a od 1944. do kraja NDH ministar vanjskih poslova. U svibnju 1945. povlai se zajedno s vladom u Austriju gdje su ga Amerikanci izruili Jugoslaviji. Na suenju u Zagrebu 1947. osuen je na smrt i pogubljen.
79 80
988
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
za kandidata on mi ree, molim Vas pustite Vi nama ovaj kuti Krajine,84 a Vi imate eto cijelu Bosnu i Hercegovinu sebi. Doklen jo tada izgleda da su tako raunali, da se zadovolje granicom Une. Ja ne bih zamjerio Dr. Maeku da je on svrio za Hrvatsku, a da je ostavio cjelovitu Bosnu pak da se mi i oni od tuda borimo ili za pripojenje Hrvatskoj ili samostalnost Bosne i Hercegovine, a ovako ta je uinio odgulio je ono muslimana Hrvata, a ostala je vrbaska banovina sa 80% Srba te kako Srbi kau ako dogje do plebiscita mi emo imati veinu, jer su muslimani umanjeni, a nakon sporazuma dosta e se muslimana odseliti u Srbiju85 i tako e ostati ista srpska Bosna i Hercegovina. U cijeloj Bosni i Hercegovini se po svim selima i varoima te varoicama kupe potpisi od strane srpskog sveenstva86 isto onako kao to se inilo i radilo i za vrijeme konkordata87 i trae od Srbije da ne smije dati Bosni i Hercegovini autonomiju nego da se naa ua domovina imade pripojiti majci Srbiji. Ja niti spavam niti dobro jedem od tuge i alosti to je Dr. Maek nakanio odsjei nau desnu nogu na krak od nae Krajine. Naa je elja da Bosna i Hercegovina ostane cjelovita pak ako se ti pregovori svre zlo neka se borba nastavi. Dragi moj Dervo, molim te pii mi opirno ta se tamo uje i poalji mi govor Dr. Maeka kojega je izrekao na skuptini narodnih zastupnika. Na islamski narod alostan eka konac rjeenja kao otru sablju kojom emo biti odsjeeni. Molim te pouri s odgovorom. Molim te izrui moj selam Aji hanumi, a tebe mnogo selami Tvoj [Ademaga Mei] Teanj, 23. svibnja 1939. Blagorodni gospodin DERVI Eff. HADIOMAN, Tajnik lijenike komore ZAGREB NUBBH, OAM, NG
Cazinska krajina s Bihaem. Mogua pogrjeka, umjesto u Srbiju, u kontekstu bi trebalo stajati u Hrvatsku. 86 Poetak srpske kampanje protiv autonomne Bosne i Hercegovine, koja je na vrhuncu krajem 1939. i poetkom 1940., a poslije izjave Dafera Kulenovia u Beogradu da je autonomija i ouvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine glavni zahtjev muslimanske politike u Kraljevini Jugoslaviji. 87 Misli se na neuspjeni pokuaj vlade Milana Stojadinovia da se u Narodnoj skuptini i Senatu 1937. ratificira ranije zakljueni konkordat s Vatikanom. Protukonkordatsku kampanju vodile su Srpska pravoslavna crkva (SPC) i srpske oporbene skupine, posebice meu pravoslavnim puanstvom u Bosni i Hercegovini. irile su se glasine da vlada Milana Stojadinovia eli prevesti pravoslavce na katoliku vjeru, a SPC je privremeno iskljuila iz crkve ministre i narodne zastupnike srpsko-pravoslavne vjere koji su glasovali za konkordat.
84 85
989
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
8. Teanj, 16. srpnja 1939. Ademaga Mei alje brzojavnu roendansku estitku Vladku Maeku. []88 Zagreb Srdano estitam Tvoj estesetgodinji jubilej uz toplu elju da doivi i stogodinjicu ivota na sreu i korist hrvatskog naroda. uvaj hrvatsku Bosnu i ne daj je komadati Ademaga Mei [rukom dopisano] 16/7 1939. u 8.45 NUBBH, OAM, NG 9. Zagreb, 30. lipnja 1939. Pismo Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu ariu89 i reis-ul-ulemi Islamske vjerske zajednice Fehimu Spahi.90 U pismu se ukazuje na pogorane odnose izmeu katolika i muslimana
Na brzojavu se nalazi peat telegrafske postaje u Tenju s nadnevkom 17. srpnja 1939. Ivan ari (1871 - 1960.), vrhbosanski nadbiskup u Sarajevu. Roen je u Docu kraj Travnika. Zareen je 1894. za sveenika vrhbosanske nadbiskupije. Na slubi vrhbosanskog nadbiskupa u Sarajevu 1922. naslijedio je umrlog Josipa Stadlera. Tijekom Drugoga svjetskog rata objavio je prijevod Biblije na hrvatski jezik. Poslije 1929. izraziti je pristaa Vladka Maeka, blisko povezan s njegovim sarajevskim opunomoenikom Jurjom utejom. Iako je podravao predratne koncepcije HSS-a u Bosni i Hercegovini, poslije 1941. gorljivi je pristaa NDH i apologet Ante Pavelia. U kontroverznim odnosima s muslimanima, promicao je tezu o hrvatstvu bosansko-hercegovakih muslimana o emu je 1940. razgovarao i s reis-ul-ulemom Fehimom Spahom prigodom njegova posjeta nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu. esto je isticana arieva pjesma Dukatu napisana 1892. u kojoj opisuje bliske obiteljske veze s travnikim begovima. U svibnju 1945. napustio je zemlju. Umro je u izbjeglitvu u Madridu. 90 Fehim Spaho (1877. - 1942.), reis-ul-ulema, brat politiara Mehmeda Spahe. Roen je u Sarajevu gdje je zavrio erijatsku sudaku kolu. Bio je erijatski sudac i tajnik Zemaljske vlade u Sarajevu. Poslije 1918. pripada JMO-u, pa je 1927. izabran za predsjednika sarajevske samoupravne Oblasne skuptine. Jedan je od prvaka Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica. Od 1938. do smrti vri dunost reis-ul-uleme Islamske vjerske zajednice. Njegov izbor izazvao je rascjep u muslimanskim vjerskim i politikim krugovima jer su ga nezadovoljnici smatrali eksponentom muslimanskog dijela JRZ-a. Poslije smrti svoga brata pokuava izmiriti suprotstavljene frakcije u muslimanskom dijelu JRZ-a, sukobljene oko borbe za politiko naslijee Mehmeda Spahe. Bavio se knjievnim i prevodilakim radom, a napisao je vei broj radova iz kulturne povijesti muslimana u Bosni i Hercegovini. U javnom i kulturnom ivotu nastupao je kao pristaa hrvatske nacionalne misli, te je u tom smjeru prije 1941. napisao nekoliko radova. Do 1936. lan je nadzornog odbora Napretkove zadruge u Sarajevu koju s ostalim muslimanima naputa kada su ostavke predali predsjednik zadruge Mijo Vuak i skupina katolikih lanova protivnika Jurja uteja. U lipnju 1940. slubeno pohodi Zagreb gdje je muslimanske sveuilitarce u konviktu
88 89
Doktor Vladimir Maek
990
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
u Bosni i Hercegovini uoi uspostave Banovine Hrvatske i poziva na njihovu meusobnu pomirbu i zajedniko politiko i nacionalno djelovanje. DRUTVO BOSANSKO-HERCEGOVAKIH HRVATA U ZAGREBU Njegovoj Preuzvienosti Fehimu Spahi Reis-ul-ulemi u Sarajevu U Zagrebu 30. lipnja 1939. Preuzvieni gospodine! Dva dana prije nego to je doao glas da je preminuo Va ugledni brat91, voa veine bosansko-hercegovakih muslimana, zakljuili smo da ispred mnogih naih vienih javnih radnika upravimo poziv naim narodnim prvacima u Bosni i Hercegovini, da porade oko stiavanja stranakog inata i oko izmirenja i priprave za zajedniki rad bos.[ansko]-herc.[egovakih] Hrvata, muslimana i katolika. Kanili smo uputiti molbu i uglednom rahmetliji,92 uvjereni, poslije njegove saradnje93 sa H.S.S. i Hrv.[atskim] narodnim pokretom u odlunim asovima, da e i u budunosti, kada za to dozriju prilike, svoju politiku orijentirati prema historijskom pozivu Bosne, porijeklu njezina autohtonog puanstva i njezinoj posebnoj zadai u cjelini hrvatskog naroda. Prilike, koje ne doputaju odlaganje, sile nas, da ne zastanemo na samoj nakani. Zato se obraamo Vaoj Preuzvienosti s molbom, da kao prvi uglednik meu bos.[ansko]-herc.[egovakim] muslimanima Vaim jakim utjecajem pomognete, da se poradi na domaem miru izmeu bos.[anskih] Hrvata dviju vjera, kako se ne bi u odlunom asu izigrali interesi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koliko muslimana toliko katolika. Kako vrhbosanski nadbiskup, preuzv.[ieni] g.[ospodin] dr. Ivan ari, kao ovjek i kao politiki karakter ima povjerenje voe Hrvatskog narod[nog] pokreta dra. Vlatka Maka, upravili smo mu pismo, kao pobudu za vodstvo hrv. [atske] polit.[ike] organizacije i bos.[anskih] Hrvata katolika napose. Zato mislimo, radi istovjetnosti molbe, da je najbolje da Vau Preuzvienost obavijestimo o punom sadraju toga pisma.
Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica, okupljene oko Hrvatskoga akademskog kluba Musa azim ati, pozvao da slijede hrvatsku nacionalnu misao, a u tajnosti se susreo s redarstveno nadziranim Milom Budakom. Pozdravio je uspostavu NDH, te je uz pomo Dafera Kulenovia sprijeio akciju Ademage Meia, Hakije Hadia i drutva ilmije El-Hidaje kojom su ga pokuavali smijeniti s dunosti reis-ul-uleme i promijeniti Ustav Islamske vjerske zajednice. Umro je u Sarajevu. 91 Umrli Mehmed Spaho. Spaho je neoekivano umro u Beogradu 29. lipnja 1939., usred pregovora o uspostavi Banovine Hrvatske. 92 Mehmed Spaho. 93 Misli se na izlazak JMO-a na skuptinske izbore 1935. na oporbenoj listi Vladka Maeka.
991
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Pismo [nadbiskupu Ivanu ariu] glasi: Preuzvieni gospodine! Odluna su vremena, u kojima danas ivi hrvatski narod, i vjerojatno presudno za njegovu budunost pitanje, kako e on u sadanjosti odrediti svoje dranje prema svim svojim dijelovima, bez razlike njihova zemljopisnog poloaja, vjerske pripadnosti i stupnja do kojega je razvijena njihova narodna svijest. Vjerska podjela hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini dovela je i do politikog diferenciranja. Potomci hrvatskih starosjedilaca u Bosni i Hercegovini, pripadnici katolicizma i islama, koji i danas ine apsolutnu veinu puanstva ovih zemalja, uli su u nepovoljno vrijeme, dok njihova narodna svijest nezavisno od vjere jo nije izgraena, u politike organizacije sa pravom da snagom broja utjeu na historijsko rjeavanje narodnih i dravnih pitanja. Dok je katolikim Hrvatima Bosne i Hercegovine bilo lako nakon razbijanja sredovjene Hrvatske i estogodinje teritorijalne separacije ui u hrvatski narodni pokret i u njemu izdrati pritisak i organizirano nasilje, jer ih sa ostalim dijelovima hrvatskog naroda osim krvnog jedinstva vee i zajednica vjere, za muslimanske Hrvate je narodno i politiko odreivanje, radi vjerske osjetljivosti i iskljuivo vjerskog grupiranja u prolosti, stvar duljeg procesa i intenzivnijeg narodno-politikog odgoja. Od hrvatskih muslimana trai se mnogo vea duhovna zrelost pa i mnogo vii stupanj umne i osjeajne svijesti, nego od hrvatskih katolika, da se bez rezerve svrstaju u hrvatske narodne redove i da podnose rtve, bez obzira na materijalne i moralne tete po samu islamsku vjersku organizaciju, koja je bez jakog uporita meunarodnog karaktera bila naroito na udaru agresivnih vlasti. Bez namjere da iiju politiku ocjenjujemo kao korisnu ili tetnu,94 bez pomisli da i samu politiku zastupnika veine bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana95 po prolaznim uincima sudimo kao korisnu ili tetnu po budunost samih bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana kao dijela hrvatskog naroda, to oni jesu, i kao muslimana: htjeli smo uoiti samo nesretnu injenicu, da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini danas podijeljen na dva zavaena tabora, od kojih su u jednom katolici i manjina muslimana,96 a u drugom veina muslimana.97 Htjeli smo poslije svega to se je radilo naglasiti, da je svima nama, koji ma koliko i na kojem mjestu sudjelujemo u javnom ivotu i kojima - kao Hrvatima mora biti na srcu sudbina i budunost svakog pedlja nae zemlje i svake nae ive jedinice i njezino uvanje za cjelinu decimiranog naroda, dunost da u velikom naem skupnom interesu nastojimo oko mira u naoj kui oko sporazuma prije svega meu samim nama u hrvatskom narodu.98
Aluzija na politiku Vladka Maeka i HSS-a. Aluzija na politiku Mehmeda Spahe i muslimanskog dijela JRZ-a. 96 Pristae Muslimanske organizacije Hakije Hadia. 97 Pristae JMO-a koji je od 1935. djelovao kao muslimanski dio JRZ-a. 98 Aluzija na politiku HSS-a usmjerenu prema sporazumijevanju s hrvatskim Srbima i Beogradom.
94 95
992
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Vaa Preuzvienosti! Znamo da se ova naa briga i ova misao potpuno podudara i s Vaim prosuivanjem historijske istine i duhovnog stanja Bosne i Hercegovine. Vi znate i vie, jer ste blii svjedok tvrdoglavog bosanskog prkosa. Svjedok ste prolaznih ali nemilih i za sadanjost a moda i za budunost tetnih pojava u t. zv. politikoj ariji,99 koje pokazuju u jednu ruku lukavi raun skrivenih sila, koje ve dva decenija uzalud lome hrvatski narod, a u drugu naivnost i nepromiljenost narodno jo nesvjesnih100 ali i mnogih svjesnih101 ljudi, koji oruani zazorom i inatom ili strahom za svoj osobni ugled sami kopaju jaz, da im bude tee pruiti ruke u asu kad bude trebalo uzajamne samoobrane i jedinstvene saradnje do koje e morati doi, ako ne e da svoju roenu zemlju ili vei joj dio definitivno izrue pod vlast onih koji ve 20 godina nebratski upravljaju i eksploatiraju Bosnu, i svojom krivnjom postanu manjina i ostanu graani drugog reda. Ne elimo se ovdje doticati rjeavanja politikih pitanja, pa ni borbe o teritorij Bosne i Hercegovine. Samo e rjeenje bosanskog problema biti rezultat realnih snaga, koje svi mi bez razlike vjere treba da stvaramo vrlinom ideje i teinom broja, a hrvatski narod ima svoga mandatara i vou,102 koji je jedini zvan da ta pitanja postavlja, da ocjenjuje njihov znaaj i mjeri stvarne nae snage, koje svi mi moramo drati na okupu i pripravljati za odluan as. Za nas, kao za sve ma koliko obrazovane Hrvate, postoji stvarna istina, da u Bosni i Hercegovini ivi veina, koju ine starosjedioci Hrvati; da je poslije nekoliko stoljea odijeljenog ivota feudalne ere pod tuim okupacijama proces naeg duhovnog narodnog reintegriranja otpoeo istom prije nekoliko decenija; da je pravi preporod zapoeo tek juer, u najteim prilikama i da ni izdaleka jo nije zavren; da bosanski i hercegovaki muslimani, koji su iva grana hrvatskog stabla, ista krv naih starinaca, potomaka hrvatskih plemena naseljenih tu u VI i VII vijeku, jo, i ako nose sva samonikla nacijonalna obiljeja, u veini nijesu svijesni svoga hrvatskog porijekla, - da e to biti, a najkasnije onda, kad se budu morali jasno odluiti ili za hrvatstvo ili za svetosavsko srpstvo; da hrvatski narod nema svoje narodne crkve, koja bi bila sastavni dio narodne zavjetne ideje, kao to je to kod Srba, nego je podijeljen u dvije univerzalne vjerske zajednice, koje se ne iskljuuju i ne sukobljuju u iivljavanju naroda kao naroda, nego svaka crpe iz opeovjeanskog duhovnog vrela; da su i sami bos.[ansko]-herc.[egovaki] muslimani kao muslimani svjesni da bi se kad bi s kojeg bilo razloga protivno porijeklu svome bili privedeni srpskoj nacionalnoj misli njihovi potomci naalost morali vremenom odrei islama ili ostaviti svoju roenu zemlju, jer ih i historija Srba i sama sadanjost ui, da
Misli se na sarajevsko vodstvo HSS-a i muslimanskog dijela JRZ-a. Misli se na konfesionalni i nacionalno neodreeni znaaj politike JMO-a (muslimanskog dijela JRZ-a). 101 Misli se na politiku prvaka HSS-a u Bosni i Hercegovini koja je formalno imala izrazito hrvatsko nacionalno obiljeje. 102 Vladko Maek.
99 100
993
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
sa svetosavskom crkvom srpstvo ivi i umire, a ue ih i poznati postupci prema vjerskim svetinjama muslimana u Staroj Srbiji i Makedoniji; konano, da su, radi moralnog uvanja puka od svih opasnih internacionalnih utjecaja katolicizam i islam zvani da budu na strai nae zemlje, da se uzajamno podupiru u svojim etikim zadaama i da budu kopa izmeu Zapada i Istoka, s kojima je vezana itava povijest hrvatskog naroda. Pred ovom i ovakvom stvarnou na je put odreen. Bosansko-hercegovaki Hrvati, ma kako se rijeilo pitanje Bosne i Hercegovine, ne mogu se nikako odrei svoga podruja kao cjeline. Srbi mogu cijepati Bosnu, jer u njoj nijesu nikada bili do 1918. domaini i gospodari, osim prolaznih etnja po graninim oblastima, jer u njoj do dolaska Osmanlija nijesu imali nikakvih veih naselja, batina ni spomenika. Ma kakvu sudbinu doivjele Bosna i Hercegovina, mi Hrvati moramo ih, sve dok u njima budu ivjeli Hrvati, bili to muslimani bili katolici, smatrati svojim oblastima, a opet ni drugima, koji tu ive, ne uskraujui pune ravnopravnosti. Vaa Preuzvienosti! I porijeklo i budunost hrvatskog puka jedne i druge vjere u Bosni i Hercegovini, i historijska odgovornost, koju svima redom nameu ozbiljna vremena, opravdavaju prijeku nudu, da se u odgoj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini unese duh savjesnosti, irokogrudnosti, razumijevanja i gdje je to potreba opratanja, u skladu s osjetljivou i duevnim kompleksom bosanskog ovjeka. Vi to inite svakom zgodom. Vjerni ideji Vae vjere i vjere mnogih nas, ideji kranske ljubavi, Vi ste puni obzira i ljudskog osjeaja prema muslimanima, kao i prema katolicima. Jer Vi ste bosanski Hrvat i razumijete od djetinjstva ud i osjeaje svoga ovjeka. Va primjer mnogo moe. Vi ste i nedavno dokazali, da je Va vidik irok, da je u Vaem srcu blizu sve, to je svetinja djeci nae Hrvatske, koja vjeruje u Boga. Sve je ovdje obradovao Va odziv, kad ste se a uz Vas i preuzvieni gospodin Metropolita zagrebaki103 - sloili sa idejom da se uz katoliku vjersku umjetnost u Zagrebu izloe i vjerski spomenici islamske Hrvatske. I mi i svi ostali emo s ponosom svjesni da je to sve nae, stvoreno brigom i pobonim zanosom naeg ovjeka, posveeno patnjama, zavjetima i molitvama nae, hrvatske due gledati te spomenike, sa unutarnjim zadovoljstvom, jer e tu nai svoje obiljeje i svoj religijozni izraz, proivljen u svome zaviaju, i nai katolici i nai muslimani, i cijela Hrvatska. Zato smo uvjereni, da e i Vaom zaslugom i zaslugom vlastitom nacionalnog osjeaja i dalekovidnosti drugih uglednih Vaih saradnika, Vaeg opepotovanog pomonog biskupa preuzv.[ienog] g.[ospodina] dra. Smiljana ekade,104 Vaih upnika i drugih sveenika, pa i ostalih radnika na narodnom
Zagrebaki nadbiskup i metropolit Alojzije Stepinac. Smiljan Franjo ekada (1902. - 1976.), pomoni vrhbosanski biskup i rezidencijalni skopski biskup.
103 104
994
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
poslu, otupiti otrica politikog inata meu Hrvatima dviju vjera, koja je nabruena u vrijeme posljednjih izbora105. Vjerujemo, da je lake izdaleka hvaliti umjerenost, pomirljivost i saradnju, nego izbliza raditi umjereno i strpljivo, gdje su mnogi siromani duhom pripravni da svakoga dana prkose i izazivaju s poloaja, steenih spekulacijom dananjih vlastodraca. Vjerujemo i to, da e mnogi, koji se smatraju odabrani,106 ovu nau elju i molbu, koja izvire iz bojazni za izmuenu zemlju naih otaca i djece nae, smatrati nerealnom, da e nas koji ovo elimo i velimo smatrati politiki naivnim ljudima. Ali ima li stvarnijeg i korisnijega realizma, nego to je odgoj naroda u pozitivnom smislu, okupljanje naroda, kad se radi o skupnom dobru i sudbini sviju, u jednu zajednicu? A je li ita naivnije i tetnije od pomisli da smijemo, poslije zajednikog 20 godinjeg stradanja, sebi dopustiti unutarnji razdor i na njemu graditi hrvatsku narodnu politiku? od pomisli, da bi Hrvati razbijeni u na dvije protivne linije, katolici sami o sebi, ili muslimani sami o sebi, svaki kao gotova, nepromjenjiva manjina, mogli trajno uvati svoje interese, koji su isti, identini? Mi, podalje od politikog terena, vidimo i osjeamo ono, to ljudi, koji su ogrezli u nedae munog rada u lokalnoj borbi, izmoreni i ogoreni ne vide. Vidimo i osjeamo glas savjesti da je radi ope stvari, radi velike odgovornosti, kojoj se ne moe oteti ni jedan javni radnik, i radi ljudstva, kojim se moe ponositi i neuki, lako pomirljivo i mudro djelovati. Ponos i prkos bosanskog ovjeka lako je s mirom, razlogom i potovanjem pretvoriti u povjerenje i razumijevanje. Uvjereni smo da ete shvatiti ovu nau rije kao znak brige za nau sadanjost i budunost. Vi, i drugi koji ne gledaju kroz mutnu prizmu privremenog, lukavo izazvanog inata, opravdat ete ovaj na korak. Prijeka je potreba da se s puno takta i snoljivosti stiavaju prolazni nesklad, koji je nastao meu Hrvatima dviju vjera, nesklad i ponegdje neplodna borba za tui raun, koja e ako se ne bude narod odgajao u duhu unutarnje tolerancije sve one, to su odgovorni za podjarmljivanje i osiromaenje Bosne i Hercegovine, a napose za raskuivanje mnogih bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana, liiti svih moralnih posljedica i dopustiti im da svoje politiko pravilo: Osiromai, pa vladaj! Sreno prekuju u novo: Podjeli, pa vladaj!
105 Skuptinski izbori odrani u prosincu 1938. Bosansko-hercegovaki muslimani, uz iznimku mnogobrojnih apstinenata i pristaa Muslimanske organizacije Hakije Hadia, veinom su, osim u Vrbaskoj banovini, glasovali za kandidate muslimanskog dijela JRZ-a na vladinoj listi Milana Stojadinovia, dok su Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini plebiscitarno birali kandidate HSS-a na oporbenoj listi Vladka Maeka. Uobiajeno predizborno politiko i stranako suparnitvo meu biraima, posebice na selu u mjeovitim katoliko-muslimanskim krajevima, zadobilo je obiljeja meusobne vjerske netrpeljivosti. 106 Aluzija na bosansko-hercegovake prvake HSS-a, posebice na Jurja uteja, koji su plebiscitarno izborno glasovanje bosansko-hercegovakih Hrvata katolika za kandidate na listi Vladka Maeka tumaili i kao jednodunu potporu posebnoj stranakoj ideologiji HSS-a i vlastitom pravu na iskljuivo narodno predstavnitvo.
995
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Vaa preuzvienosti! Molimo Vas, da se Vi, koliko Vam god doputa Va visoki poloaj, i Vai prijatelji i samoprijegorni ljudi iz Vaeg kruga, ija se rije uje, prihvatite akcije oko saradnje meu bos.[ansko]-herc.[egovakim] Hrvatima. Vi to moete, to lake, to imate kako smo uvjereni s kompetentnog mjesta kao karakteran rodoljub neogranieno povjerenje voe g.[ospodina] dra. Vladka Maeka. Vi to moete neodvisno od ljudi, koji su ma i bez ikakve promiljene namjere - saraivali u stvaranju zazora i razdora. [posljednji odlomak prije pozdrava i potpisa upuen je samo reis-ul-ulemi Fehimu Spahi] Vaa Preuzvienosti! Iste misli, istu brigu i toplu molbu upravljamo u isti as i Vama, uvjereni da ete u punom razumijevanju dogaaja sadanjosti s vaim prijateljima i drugim uglednicima iz kruga bos.[ansko]-herc.[egovakih] muslimana uiniti sve, da se narodu otvore oi i stvori u javnosti raspoloenje za prijeko potrebno zblienje izmeu pripadnika dviju vjera i za buduu bliu saradnju pri izgraivanju budunosti Bosne i Hercegovine, a napose bos.[ansko]-her.[egovakih] muslimana, meu kojima jednako kao i meu Hrvatima katolicima mnogi pojedinci nijesu ni svjesni svih posljedica, do kojih moe dovesti politika inata. S dubokim potovanjem i zahvalnou, uz hrvatski pozdrav za DRUTVO BOSANSKO-HERCEGOVAKIH HRVATA U ZAGREBU Predsjednik: Dr iro Truhelka [v.r.] Tajnik: Dr. [Ibrahim] Rudi107 [v.r.]
107 Ibrahim Rudi (1906. - 1990.), kemiar. Roen je u Travniku gdje je zavrio isusovaku Klasinu gimnaziju. Nakon zavretka studija farmacije i kemije u Zagrebu, osnovao je prvi medicinsko-kemijski laboratorij u sklopu Merkurova sanatorija. lan je Upravnog odbora Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu i tajnik Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Od 1935. zaruen je s Macom Gensberger, sestrom ene Blaa Lorkovia, preko kojeg je stupio u bliu vezu s nacionalistikim (ustakim) krugovima u Zagrebu, pa su se 1940. u Rudievu stanu s Milom Budakom u tajnosti sastali reis-ul-ulema Fehim Spaho i zagrebaki muftija Ismet Mufti. Poslije uspostave NDH, krajem 1941., odlukom Mile Budaka postavljen je za izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu na kojem vri i dunost predstojnika Zavoda za medicinsku kemiju. U oujku 1943. Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo je Rudia u pratnju jeruzalemskom muftiji El-Huseiniju za vrijeme njegova posjeta NDH. Vrio je dunost dosavezniara za Hrvatsko sveuilite u Glavnom savezu stalikih i ostalih postrojbi, te lana stegovnog suda Glavnoga ustakog stana. Po nalogu vlasti NDH, zajedno s Antom ercerom, 1944. postavio je temelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu na kojem je odrao nekoliko predavanja. U svibnju 1945. u Zagrebu je izveden pred sud i Anketnu komisiju za kulturnu suradnju s neprijateljem, ali je u kolovozu iste godine, poslije donoenja ukaza o amnestiji, sudski postupak obustavljen. Umro je u Zagrebu.
996
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
Podpredsjednik: I.[smet] Mufti108 [v.r.] Prof. Mirko Jurki109 [v.r.] Prof. Stjepan Ratkovi110 [v.r.] Hadiavdi Asim111 [v.r.] Ing. Halid Mufti112 [v.r.] Stjepan unji113 [v.r.] Istorijski arhiv u Sarajevu, Ostavtina Fehima Spahe, SF-482
108 Ismet Mufti (1886. - 1945.), zagrebaki muftija. Roen je u epu. U Sarajevu je zavrio erijatsku sudaku kolu, a zatim se upisao na Pravni fakultet u Zagrebu. Postavljen je 1916. za vojnog imama u karlovakoj 96. lovakoj pukovniji, a 1919. imenovan je za prvoga graanskog imama u Zagrebu za podruje Hrvatske i Slavonije, od 1922. s naslovom muftije. Utemeljitelj je islamskoga vjerskog ivota i muslimanskih ustanova u Zagrebu. Potpredsjednik je Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. U javnom ivotu nastupa kao pristaa hrvatske nacionalne misli. U Zagrebu je 10. travnja 1941. preko radiopostaje pozdravio uspostavu NDH i uao u Hrvatsko dravno vodstvo, privremeno tijelo na elu sa Slavkom Kvaternikom, koje je prije povratka Ante Pavelia iz Italije preuzelo vlast u zemlji. U svibnju 1945. izveden je pred Vojni sud komande grada, osuen na smrt i pogubljen. 109 Mirko Jurki (1886. - 1965.), knjievnik. Roen je u Livnu, brat blizanac slikara Gabriela Jurkia. U Sarajevu je profesor u Uiteljskoj koli. Jedan je od utemeljitelja Drutva bosanskohercegovakih Hrvata u Zagrebu i drutveni potpredsjednik. Od 1941. do 1945. tajnik je Matice hrvatske. U spomen-knjizi Damija u Zagrebu, u povodu otvorenja zagrebake damije, 1943. napisao je prilog Misao kroz stoljea o katoliko-muslimanskim odnosima, te ulozi i znaajkama islama u Bosni i Hercegovini. Umro je u Zagrebu. 110 Stjepan Ratkovi (1878. - 1968.), geograf i politiar. Roen je u Glini. U Sarajevu je zavrio Uiteljsku kolu, a studirao je u Grazu, Beu i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor je i rektor Vie pedagoke kole u Zagrebu. U Zagrebu je 1935. objavio raspravu to je narod. Rasa, pleme, narodnost, nacija? u kojoj pobija idejni temelj integralnog jugoslavenstva i haesesovsko staleki utemeljeno shvaanje nacije. U spomen-knjizi Damija u Zagrebu, u povodu otvorenja zagrebake damije, 1943. napisao je prilog Prinos islama hrvatskoj kulturi. Poslije uspostave NDH imenovan je za ministra narodne prosvjete, a 1943. za poslanika u Berlinu. Umro je u izbjeglitvu u Italiji. 111 Asim Hadiavdi, zagrebaki musliman, inenjer i privatni namjetenik u Jugoslavenskom Shellu, rizniar Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. 112 Halid Mufti (1897. - 1974.), inenjer umarstva. Roen je u epu, brat zagrebakog muftije Ismeta Muftia. Jedan je od osnivaa Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu, lan Mjesnog odbora Muslimanskoga kulturnog drutva Narodna uzdanica u Zagrebu i lan nadzornog odbora Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Prije 1941. radio je kao umarski savjetnik u banskoj vlasti u Zagrebu i vrio dunost lana umarskog odbora Gospodarske sloge HSS-a. Poslije uspostave NDH imenovan je za tajnika Ivice Frkovia, ministra umarstva i rudarstva, a od 1943. odjelni je predstojnik u Ministarstvu skrbi za postradale krajeve. U svibnju 1945. izveden je pred Sud za zatitu nacionalne asti Hrvata i Srba i osuen na est mjeseci prisilnog rada u Staroj Gradici i gubitak graanske asti u trajanju tri godine. Umro je u Zagrebu. 113 Stjepan unji (1898. - 1977.), privatni namjetenik, prokurist. Roen je u Novom eheru kraj epa. Poslije zavrene gimnazije u Sarajevu, apsolvira na zagrebakoj Visokoj koli za trgovinu i promet. U Zagrebu je namjetenik Jugoslavenskog Shella. lan je nadzornog odbora Drutva bosansko-hercegovakih Hrvata u Zagrebu. Poslije uspostave NDH glavni je prokurist i vojni zapovjednik u varadinskoj tekstilnoj tvornici Tivar. U svibnju 1945. uhien je u Varadinu i optuen, a zatim puten. Umro je u Zagrebu.
997
SP, br. 3., 969.-998. (2008)
SUMMARY FROM THE CORRESPONDENCE OF ADEMAGA MEI ON THE EVE OF THE CREATION OF THE BANOVINA OF CROATIA: A LETTER FROM THE ASSOCIATION OF BOSNIAN AND HERZEGOVINIAN CROATS IN ZAGREB TO REIS-UL-ULEMI FEHIM SPAHI AND THE BOSNIAN ARCHBISHOP IVAN ARI IN MAY 1939
Ademaga Mei bequeathed his personal correspondence and his library to the Napredak kulturno-historijska zbirka (The Progressive Cultural-Historical Collection) in Sarajevo before 1941. After the Second World War, Meis papers, inaccessible to researchers, were stored in the National and University Library of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo, which was burned in a Serbian artillery attack in August 1992. The surviving materials represent an important source for understanding the political conditions in Bosnia and Hercegovina from 1935 to 1941, as well as the attitudes of Bosnian and Herzegovinian Muslim Croatian nationalists, of whom Ademaga Mei is the most prominent representative. Key words: Ademaga Mei, The Association of Bosnian and Herzegovinian Croats in Zagreb, Croatian Peasant Party, Division of Bosnia-Herzegovina
998

Adem-Aga Mešić Uoči Uspostave Banovine Hrvatske

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Adem-Aga Mešić Uoči Uspostave Banovine Hrvatske

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SP, br. 3., 969.-998.

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Pismo je napisano na memorandumu Lijenike komore u Zagrebu.

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

Doktor Vladimir Maek

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

ZLATKO HASANBEGOVI, Iz korespondencije Ademage Meia ...

SP, br. 3., 969.-998. (2008)

You might also like