O vodnim turbinama Uvod Vodna turbina je rotirajui motor koji preuzima energiju gibajue vode.Vodne su turbine razvijene u 19.

stoljeu i imale su iroku primjenu u dobivanju industrijske snage prije pojave elektrinih mrea. Danas se preteno koriste za dobivanje enektrine energije. Iskoritavaju ist i obnovljivi izvor energije. Povijest vodne turbine Vodno kolo se koristilo tisuama godina za dobivanje industrijske snage. Glavni nedostatak vodnog kola je veliina, koja ograniava iskoristivi protok i tlak. Prijelaz sa vodnog kola na moderne turbine je trajao stotinjak godina. Razvoj turbina se zbio za vrijeme industrijske revolucije, upotrebom znanstvenih principa i metoda. Takoer su u velikom broju primjenjivani novi materijali i nove metode priozvodnje razvijene u tom razdoblju. Vrtlog Rije turbina je osmislio francuski inenjer Claude Bourdin poetkom 19. stoljea i dolazi od latinske rijei za "vrtloenje" ili "vir". Glavna razlika izmeu prvih vodnih turbina i vodnih kola je vrtlona komponenta gibanja vode koja daje energiju rotoru. Ta dodatna komponenta gibanja omoguava da turbina bude manjih dimenzija od vodnog kola iste snage. Zbog veih brzina vrtnje, protok vode je vei i mogu iskoristiti puno vei tlak (kasnije su razvijene impulsne turbine koje ne koriste vrtloenje vode). Princip rada Tok vode se usmjerava na lopatice rotora turbine, stvarajui silu na lopaticama. Uzevi u obzir da se rotor vrti, sila djeluje na putu (sila koja djeluje na putu je definicija rada). Na taj nain energija se prenosi sa toka vode na turbinu. Vodne turbine se dijele na dvije skupine; reaktivne turbine i impulsne turbine Turbine moemo podjeliti u dvije osnovne grupe relaktivne i impulsne turbine: Relaktivne turbine Na reaktivne turbine dolazi voda, iji se tlak mijenja kako prolazi kroz turbinu i predaje svoju energiju. Moraju biti u kuitu da bi se odrao tlak vode (ili vlak), ili moraju biti u potpunosti uronjene u vodenom toku.3. Newtonov zakon opisuje prijenos energije za reaktivne turbine.Od veine vodnih turbina, u upotrebi su reaktivne turbine i koriste se pri niskom ili srednjem hidrostatskom tlaku. U reaktivnoj turbini pad tlaka se pojavljuje na stacionarnim i pokretnim lopaticama. Impulsne turbine Impulsne turbine mijenjaju brzinu vodenog mlaza. Mlaz udara na zakrivljene lopatice turbine koje mijenjaju smjer mlaza. Rezultirajua promjena koliine gibanja (Impuls sile) uzrkuje silu na lopaticama turbine. Zbog vrtnje turbine, sila djeluje na put, rad i preusmjereni vodeni tok ima smanjenu energiju.Prije udara u lopatice turbine, mlaznica pretvara pritisak vode (Potencijalna energija) u kinetiku energiju i usmjerava ju na turbinu. Na lopaticama turbine ne dolazi do promjene tlaka, pa turbini nije potrebno kuite za rad.3. Newtonov zakon opisuje prijenos energije kod impulsnih turbina.Impulsne turbine se najee koriste pri visokom hidrostatskom tlaku.

Snaga Snaga dobivena iz struje vode je; P = **g*h*q gdje su: P snaga (J/s or W) = efikasnost turbine = gustoa vode (kg/m) g= gravitacijsko ubrzanje (9.81 m/s) h= visina (m). Za mirujuu vodu to je rezlika izmeu ulazne i izlazne povrine. Gibajua voda ima dodatnu komponentu koja se uraunava za kinetiku energiju toka. Ukupni tlak je jednak sumi statike i dinamike komponente tlaka. q= protok (m/s) Efikasnost Velike moderne vodne turbne rade sa stupnjem efikasnosti veim od 90% (razlikovati od stupnja iskoritenja). Vrste vodnih turbina Reaktivne turbine: Francisova turbina Kaplanova turbina Tysonova turbina, Gorlova turbina Vodeniko kolo Arhimedov vijak Impulsne turbine: Peltonova turbina Turgo turbina Turbina s krinim protokom: Ossberger turbina, Banki turbina Jonvalova turbina Teslina turbina Konstrukcija i primjena Odabir turbine temelji se uglavnom na raspoloivom tlaku vode, a manje na raspoloivom protoku. Uglavnom se impulsne turbine koriste za postrojenja visokog hidrostatskog tlaka, a reaktivne turbine za postrojenja niskog hidrostatskog tlaka. Kaplan turbine sa podesivim nagibom lopatica su primjerene za irok spektar uvjeta toka i tlaka, jer u tim uvjetimo postiu najviu efikasnost. Male turbine (ispod 10 MW) mogu imati horizontalne osovine, a ak i vee turbine do 100 MW mogu imati horizontalnu osovinu. Vrlo veliki Francisovi i Kaplanovi strojevi uglavnom imaju vertikalne osovine, jer se tako najbolje iskoritava raspoloivi tlak, te je takva ugradnja generatora ekonominija. Peltonova kola mogu imati ili vertikalne ili horizontalne osovine, jer je veliina stroja puno manja od raspoloivog tlaka. Neke impulsne turbine koriste viestruke mlazove vode na jednom rotoru u svrhu poveanja specifine brzine i balansiranja osovine. Standardni rasponi pieziometrikih visina [uredi] Vodno kolo 0.2 < H < 4 (H = pijeziometarska visina u m) Arhimedov vijak 1 < H < 10 Kaplan turbina 2 < H < 40 Francisova turbina 10 < H < 350 Peltonovo kolo 50 < H < 1300 Turgo turbin 50 < H < 250

Specifina brzina Specifina brzina ns turbine karakterizira oblik turbine na nain koji nije vezan za njenu veliinu. To omoguava da nova konstrukcija turbine bude odreena postojom konstrukcijom poznatih radnih svojstava. Specifina brzina je takoer glavni kriterij za odreivanje pravilnog tipa turbine za odreeno hidro-postrojenje. Specifina brzina je brzina turbine po jedinici pieziometrike visine kada proizvodi jedinicu snage. Odravanje Turbine su konstruiranje da rade desetljeima uz vrlo malo odravanja glavnih elemenata; remont se izvrava u intervalu od nekoliko godina. Odravanje rotora i dijelova izloenih vodi ukljuuju odstranjivanje, inspekciju i popravak istroenih dijelova. Uobiajeno troenje ukljuuje kavitaciju, pucanje uslijed umora materijala i abraziju zbog krutih estica u vodi. elini elementi se popravljaju zavarivanjem. Oteena podruja se izrezuju ili bruse, pa kasnije zavaruju natrag na originalni ili poboljani profil. Starim rotorima turbina se moe na taj nain dodati velika koliina nehrajueg elika do kraja njihovog radnog vijeka. Komplicirani postupci varenja se mogu koristiti za postizanje popravaka najvie kvalitete. Ostali elementi koji zahtijevaju inspekciju i popravke tijekom remonta su leajevi, kuite i rukavci osovine, servomotori, rashladni sustav za leajeve i zavojnice generatora i sve povrine.

Francisova turbina pri kraju ivotnog vijeka pokazuje znakove kavitacije, umora materijala i katastrofalnog kvara.