Nedim Begovi IVOTOPIS (SIRA) POSLANIKA MUHAMMEDA, A. S.

, U KURIKULUMU OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA U BIH Ovaj lanak sadri analizu i evaluaciju zastupljenosti sire poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) u kurikulumima osnovnih i srednjih kola u Bosni i Hercegovini. Sira Muhammeda (s.a.v.s.) prisutna je u osnovnim kolama u Bosni i Hercegovini u kurikulumima dva nastavna predmeta: historije i vjeronauke. Izuavanje Poslanikove, a.s., sire u okviru predmeta historija vrlo je reducirano i ne ostavlja dovoljno prostora da se uenici ire upoznaju sa Poslanikovom linou i njegovim plemenitim karakterom. Otuda, islamska vjeronauka koji se izuava tokom cijelog osnovnog i srednjeg obrazovanja predstavlja osnovni kolski predmet u okviru kojeg se izuava naznaena tematika. Pored analize i evaluacije prisutnosti sire u kurikulumu vjeronauke za osnovnu i srednju kolu, rad tretira ulogu sire u definisanju ciljeva i zadataka ovog kurikuluma te metode poduavanja i vrjednovanja uenikog poznavanja sire poslanika Muhammeda, a.s. U kontekstu aktualne reforme obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini, jedno od kljunih pitanja sa kojima bi se trebala pozabaviti naa struna, ali i ira javnost, jeste uloga kole u odgoju mladih. Hoe li naa kola biti ustanova iz koje e izlaziti ljudi zavidnog znanja, a slabog morala ili, pak, izgraene linosti kojima znanje nee biti samo "obilno kazivanje", nego "svjetlo koje doe do srca"?1 pitanje je od kojeg zavisi hoe li budue bosanskohercegovako drutvo biti ne samo ekonomski prosperitetno, ve i zdravo. Stoga, smatram da je u kreiranju i realizaciji nastavnih odgojno-edukativnih sadraja iznimno vano upoznavanje mladih generacija sa plemenitim ljudskim karakterima koji su obiljeili povijest ovjeanstva. Meu njima posebno mjesto pripada uzornim poslanikim likovima i ulozi koju su oni imali u povijesti. Ovaj rad ima za cilj da ponudi analizu i evaluaciju zastupljenosti ivotopisa (sire) poslanika Muhammeda, a.s., u kurikulumima osnovnih i srednjih kola u Bosni i Hercegovini. Nadalje, rad e tretirati ulogu sire u identificiranju ciljeva i zadataka kurikuluma predmeta islamska vjeronauka te metode poduavanja i vrjednovanja uenikog poznavanja sire poslanika Muhammeda, a.s. Namjera nam je da ovim radom, pored istraivanja i aktualiziranja naznane tematike, potaknemo na kritiko-evaluativno sagledavanje i drugih programskih sadraja islamske vjeronauke. Sira Muhammeda, a.s. u kurikulumu za osnovne kole u BiH Generalno promatrano, sira Muhammeda, a.s., prisutna je u osnovnim kolama u Bosni i Hercegovini u kurikulumima dva nastavna predmeta: historije i vjeronauke. Izuavanje Poslanikove, a.s., sire u okviru predmeta historija vrlo je reducirano i ogranieno na historijsku pojavu Muhammeda, a.s., ukljuujui razmatranje drutvenohistorijskih prilika u kojima je djelovao, kratki prikaz njegovog nauavanja i rezultata misije

Muhammed el-Gazali u svom znamenitom djelu Ihj 'ulm al-dn navodi izreku 'Abdullha ibn Mas'da, ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Znanje nije samo obilno kazivanje nego svjetlo koje doe do srca (Vidi: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, preveo: Salih olakovi, (Sarajevo: Libris, 2004) knjiga I, str. 196).

koju je realizirao.2 Ovakvo saeto prouavanje ivota i djela Muhammeda, a.s., ne ostavlja dovoljno prostora za upoznavanje sa moralnim likom ove plemenite linosti, utjecajem koji je njegova misija imala u povijesnom hodu ovjeanstva i crpljenje pouka iz njegovog karaktera. Otuda predmet islamske vjeronauke koji je u osnovnom kolskom obrazovanju zastupljen kroz svih devet godina, sa po jednim nastavnim satom sedmino u prvoj godini i jednim ili dva nastavna sata u ostalim godinama, ovisno od kantona, a koji sadri respektabilnu zastupljenost tematike iz oblasti sire Muhammeda, a.s., predstavlja okosnicu izuavanja njegovog lika i djela u osnovnim kolama. Pregled tema iz sire Muhammeda, a.s., u kurikulumu predmeta vjeronauka u osnovnim kolama Nastavne jedinice koje su tematski posveene neposrednom izuavanju sire Muhammeda, a.s., sastavni su dio Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke za osnovnu kolu na svim godinama, izuzev petoj. One su na odgovarajui nain propraene u udbenicima vjeronauke kao osnovnim sredstvima za izvoenje nastave. Stoga e moja analiza biti usmjerena uporedo na nastavni kurikulum i pratee udbenike vjeronauke. U prvoj godini osnovne kole zadaa vjeronauke jeste da prui poetna znanja o vjeri, na nain primjeren uzrastu, kako bi djeca stekla osnovne predodbe o njenim principima i vrijednostima te vrlinama lijepog ophoenja i ispravnog suoavanja s problemima u njihovom ivotnom okruenju.3 U tom kontekstu predvieno je izuavanje jedne nastavne jedinice iz sire Poslanika, a.s., a koja tematizira njegovo roenje i djetinjstvo.4 U drugoj godini osnovne kole, u okviru tematske cjeline "Na Vjerovjesnik Muhammed, a.s." nastavnim kurikulumom je predvieno izuavanje nekoliko nastavnih jedinica, od kojih izdvajam temu "Poslanik, a.s. najljepi uzor". Ona ima za cilj da kod uenika razvije svijest o Muhammedu, a.s., kao ovjeku koji je ljude pouio brojnim vrlinama, plemenitim i korisnim djelima i koji je dostojan da bude uzor ovjeku u njegovom ivotu i djelovanju.5 Nastavni kurikulum vjeronauke za treu godinu osnovne kole ukljuuje tematsku cjelinu pod naslovom "Ponovo s Muhammedom, a.s." koja, razmjerno starijoj uzrasnoj dobi uenika u odnosu na protekle dvije godine, sadri devet tema iz sire Poslanika, a.s. Dvije teme naglaeno izlaze iz okvira isto biografskih naznaka o ivotu Muhammeda, a.s., i oslikavaju njegov karakter i vjetine. Pri tome se potenciraju njegove osobine marljivosti, povjerljivosti, otroumnosti, iskrenosti i ljubavi koju je pokazivao prema djeci.6 U etvrtoj godini osnovne kole ponovo se obrauju nastavne jedinice posveene Poslanikovom roenju i djetinjstvu koje su dio kurikuluma za nie razrede, to nam se ini suvinim. Pored toga, predmet obrade su Poslanikova uzorna mladalaka dob, njegov brak sa Hatidom, tajno pozivanje u islam i Poslanikovo potomstvo.7 Nastavni kurikulum este godine ukljuuje tematsku cjelinu "Poslanstvo njegova priroda i svrha" u okviru koje se, nakon kraeg historijskog prikaza fenomena poslanstva,
U pojedinim udbenicima historije u Republici Srpskoj uoeno je predstavljanje lika i djela Muhammeda, a.s., koje nije u skladu sa historijskim injenicama i koje je uvrjedljivo za muslimane (Vidi: Dr. Ranko Pepi, Istorija za I razred srednjih strunih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Istono Sarajevo, 2003, str. 122123; Rade Mihalji, Istorija za VII razred osnovne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Istono Sarajevo, 2004, str. 31-37.). 3 Vidi: Nastavni plan i program vjeronauke za prvi razred osnovne kole, str. 1. 4 Vidi: Ibrahim Begovi, Vjeronauka za prvi razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 2005), str. 56-57. 5 Vidi: Muamer Tinjak, Vjeronauka za drugi razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 2006), str. 61-70. 6 Vidi: Mina Pleh (...), Vjeronauka za trei razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 2006), str. 61-70. 7 Vidi: Hazema Nitovi (...), Vjeronauka za etvrti razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 2007), str. 60-68, 73-74.
2

panja posveuje stanju u kome se arapsko drutvo i ovjeanstvo nalazilo pred pojavu islama. Zaborav Boijih uputa u koji je ovjeanstvo po ko zna koji put zapalo, iskrivljeno vjerovanje, neznanje i idolatrija, ugnjetavanje slabih i nemonih, odavanje razliitim grijesima i porocima bili su razlog zbog kojeg je bio nuan dolazak Muhammeda, a.s. Peata poslanstva. Odgajan od strane Njegovog Gospodara, Muhammed, a.s., prua novu nadu ovjeanstvu. On poziva ljude da se klanjaju Uzvienom Allahu, Gospodaru kosmosa, poziva pravdi i potivanju ljudskih prava i sloboda. Dokida diskriminaciju po osnovu rase, porijekla i narodnosti. Upuuje na dobro, a odvraa od zla.8 U sedmoj godini osnovne kole nastavni kurikulum ukljuuje nastavnu jedinicu u okviru koje se uenici upoznaju sa izgledom Poslanika, a.s., njegovim higijenskim navikama i nainom njegovog odijevanja.9 Nastavni kurikulum osme godine osnovne kole predvia obraivanje nekoliko tema koje se direktno odnose na lik i djelo Muhammeda, a.s. Radi se o tematiziranju Kur'ana kao najvee mudize (nadnaravne pojave) Muhammedovog, a.s., poslanstva i hadisa Muhammeda, a.s. Nadalje, kurikulum vjeronauke za osmi razred ukljuuje teme "Ljubav prema Allahovom Poslaniku" i "Ljubav prema ehlu-l-bejtu", kao i upoznavanje sa nainom Poslanikovog ophoenja prema starijim osobama i blagou koju je okazivao prema mladima, te kratke ivotopise nekoliko lanova Poslanikove porodice i familije.10 Izrada i usvajanje nastavnog kurikuluma vjeronauke za devetu godinu osnovne kole predstoji u budunosti. Evaluacija zastupljenosti sire u kurikulumu predmeta vjeronauka u osnovnim kolama Evaluaciju je neophodno sprovesti na dvije razine: vertikalnoj i horizontalnoj. Vertikalna razina podrazumijeva ocjenu pokrivenosti vanih momenata iz ivota Muhammeda, a.s., ukljuujui tok njegove poslanike zadae i najvanije linosti koje su ga okruivale u njegovom privatnom i javnom ivotu. Horizontalna razina, pak, podrazumijeva odgovor na pitanje koliko su iroko postavljene zadate teme i u kojoj mjeri one uspijevaju oslikati razliite aspekte Poslanikove, a.s., linosti: Poslanika kao prenosioca i tumaa Boije rijei, Poslanika kao uitelja i moralnog uzora, Poslanika kao supruga i oca, Poslanika kao komiju, Poslanika kao dravnika i vojskovou itd. Na osnovu datog presjeka tematskih cjelina iz oblasti sire Poslanika, a.s., koje su predmet poduke i uenja u okviru nastave vjeronauke u osnovnim kolama u Bosni i Hercegovini, moemo zakljuiti da su svi znaajniji historijski momenti iz Poslanikovog ivota i njegove poslanike misije zastupljeni u nastavnom kurikulumu. Teme u starijim godinama, shodno psihofizikim mogunostima uenika kojima su namijenjene, apstraktnijeg su sadraja u odnosu na vie konkretne teme u niim godinama. Teme tretiraju Poslanikov, a.s., ivot od njegovog roenja i djetinjstva, preko poetka primanja Objave, irenja poruke islama, hidre i povratka u Mekku, pa sve do oprotajnog hadda i preseljenja na Ahiret. Ono to je za nas posebno vano, pored navedenog, jesu slijedea pitanja: a) u kojoj mjeri sadraji iz oblasti Poslanikove, a.s., sire uspijevaju prezentirati njegovu linost, karakter i moralni lik i b) u kojoj mjeri i na koji nain je Poslanik, a.s., predstavljen kao uzor za ovjeanstvo i model za identifikaciju.

Mensura atovi, Vjeronauka za esti razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 1996), str. 46-47, 117-118, 120-135.
9 10

Muharem Omerdi (...),Vjeronauka za sedmi razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 1996), str. 78. evko Sulejmanovi (...), Vjeronauka za osmi razred osnovne kole (Sarajevo: El-Kalem, 1996), str. 16-19, 37-46, 135-139, 167-172.

Uvidom u udbenike sadraje, koncipirane na temelju usvojenog nastavnog kurikuluma, primjeujemo da se gotovo kroz sve postavljene teme, neposredno ili na indirektan nain, predstavljaju moralne vrline koje su krasile plemenitu linost Poslanika, a.s., s ciljem da se kod uenika podstiu ljubav i naklonost prema njemu. Primjer neposrednog poticaja uenicima na razmiljanje o Poslaniku, a.s., kao uzoru kojeg oni trebaju slijediti u svome ivotu nalazimo ve u kurikulumu vjeronauke za drugu godinu osnovne kole koji sadri temu "Poslanik, a.s. najljepi uzor".11 U udbeniku vjeronauke za drugu godinu ova je tema obraena na vrlo leprav i prijemiv nain. Nastojei da svijetu sedmogodinjaka priblie apstrakcije kao to je Poslanik, a.s., je najljepi uzor i primjer za slijeenje zato to je on osoba najboljeg morala i najljepe naravi, autori udbenika su ponudili niz asocijacija: kazali su da je Poslanik pouio ljude obavljanju hadda, uzimanju abdesta, klanjanju namaza, pranju ruku prije i poslije jela, lijepom govoru, potovanju starijih osoba itd. Uz to su ponuene ilustracije nekih od pomenutih radnji koje trebaju potaknuti uenike na njihovu praktinu primjenu. Pored tema koje su iskljuivo posveene upoznavanju uenika sa moralnim vrlinama i karakterom Muhammeda, a.s., i sve ostale teme iz sire koje tretiraju pojedine dogaaje iz njegovog ivota i rane historije islama sadre poruke sa takvima sadrajem. Negdje je to u formi opisa, na drugom mjestu poruku i pouku treba crpiti iz Poslanikovog postupka, dok su Poslanikove izreke (hadisi) nezaobilazne informacije o njemu, ne samo u tematskim cjelinama iz sire, ve i u drugima. Zbog ogranienosti prostorom, navest u samo jedan primjer. Poslanik, a.s., u ulozi dravnika zorno je predstavljen kroz nekoliko tema. Ti prikazi nemaju iskljuivo historijski karakter. Njihovo prouavanje ima za cilj da pokae konzistentnost izmeu Poslanikovih rijei i djela, onoga emu je ljude pouavao kroz Objavu i njeno tumaenje i onoga to je sprovodio u praksi. Njegova su postupanja prema narodu bila podjednako pravedna onda kada je bio tlaen i proganjan zajedno sa svojim malobrojnim sljedbenicima na poetku svoje misije, kao i onda kada je stekao mo i priliku da se osveti svojim progoniteljima. No, Poslanik je ostao dosljedan svojim uputama po kojima je oprost bolji od osvete. Strogo pridravanje ugovora zakljuenog sa idolopoklonicima na Hudejbijji, nain komuniciranja sa vladarima monih drava tog vremena, velikoduan odnos prema stanovnicima Mekke nakon njenog osloboenja sve su to trajni egzemplari koji stoje na raspolaganju ovjeku kada se nae u poziciji da ima vlast i mo u svojim rukama. Slinih primjera moglo bi se navesti mnogo. Oni potvruju da su razliiti aspekti Poslanikove linosti, shodno uzrastu uenika osnovne kole, pokriveni programskim sadrajima vjeronauke. Uloga sire Muhammeda, a.s., u identificiranju ciljeva i zadataka kurikuluma predmeta vjeronauka u osnovnim kolama Ulogu sire Muhammeda, a.s. u definiranju ciljeva i zadataka kurikuluma predmeta islamska vjeronauka moemo promatrati na tri razine: a) Opi cilj i zadaci nastave vjeronauke u osnovnoj koli. Kao opi cilj navodi se podsticanje uenika da vlastitom spoznajom, na temelju prouavanja Kur'ana i Poslanikove, a.s., predaje, steknu uvjerenje o nunosti Allahovog postojanja. Meu naznaenim zadacima predmeta islamska vjeronauka navodi se, pored ostalih, podsticanje zainteresovanosti mladog ovjeka za Kur'an i Sunnet Muhammeda, a.s.

11

M. Tinjak, nav. dj., str. 68-69.

b) Ciljevi i zadaci nastave vjeronauke za pojedine godine osnovne kole. Tako se, na primjer, meu zadacima vjeronauke u prvoj godini osnovne kole navodi otpoinjanje toka kontinuiranog razvijanja ljubavi prema Muhammedu, a.s.12 c) Ciljevi i zadaci pojedinih nastavnih tema. Na primjer, ciljevi i zadaci teme Na Vjerovjesnik Muhammed, a.s koja se obrauje u drugoj godini jesu: a) ukazivati na uzorne primjere Poslanikovog, a.s., suoavanja sa potekoama u djetinjstvu i podsticati uenika na konstruisanje vlastitih modela suoavanja sa ivotnim tekoama, b) pouiti ih donoenju salavata na Muhammeda, a.s. i c) poticati osjeanje ljubavi prema njemu.13 Metodi pouavanja i evaluacije uenikog poznavanja sire Muhammeda, a.s., u osnovnoj koli Odgojno-obrazovne metode koje je primjenjivao Muhammed, a.s., a koje su registrovane u hadiskoj nauci i siri, nalaze svoje mjesto u kurikulumu vjeronauke za osnovnu kolu. U njemu se insistira se na tome da: a) obrada tema bude prilagoena uzrastu uenika, po uzoru na Poslanikovo obraanje ljudima shodno njihovim mogunostima razumijevanja, b) da se lekcije pojednostave, to je u skladu sa opom Poslanikovom uputom: Olakavajte, a ne oteavajte, c) preferiranje dijaloga sa uenicima namjesto monologa, imajui u vidu da je Poslanik, a.s., najee pouavao svoje sljedbenike kroz razgovor sa njima, d) da se memorisanje tekstova, ukoliko je mogue, protegne na vie asova, na temelju Poslanikove, a.s., prakse da vie puta ponavlja svojim sljedbenicima ono emu ih pouava kako bi to bolje upamtili, e) koritenje metoda demonstracije, po uzoru na Poslanika, a.s., koji je njome sluio, to moemo vidjeti iz njegovih rijei: Klanjajte kao to vidite mene da klanjam14 ili Uzmite od mene obrede hadda.15 Pored ovih metoda i smjernica koje vae za cjelinu nastave vjeronauke u osnovnim kolama, njen nastavni kurikulum, s ciljem usmjeravanja nastavnika u njegovom radu, prua odreene didaktike naznake za svaku tematsku cjelinu pojedinano. Kao primjer, navest u temu Ponovo s Muhammedom, a.s. koja se obrauje na treoj godini. Kurikulum daje slijedea didaktika uputstva nastavniku vjeronauke: da se nadovee na znanje steeno u prethodnoj godini ponavljanjem teksta salavata na Muhammeda, a.s., da uenicima pripovijeda o Muhammedovoj, a.s., ljubavi prema djeci i navede primjere koji ukazuju na to da on nije pravio razliku meu njima, da uenicima obezbijedi sluanje dijela mevluda spjeva o Poslaniku, a.s., koji govori o dogaaju prve objave i dr.16 Kada je u pitanju evaluacija znanja, vjetina, vrlina i obrazaca ponaanja koje bi uenici trebali stei kroz izuavanje tema iz sire Muhammeda, a.s., najprije treba napomenuti da se, prema standardima reformiranog obrazovnog sistema, u prve tri godine osnovne kole prakticira opisno ocjenjivanje uenikih postignua (descriptive evaluation), dok se u ostalim godinama primjenjuje sistem ocjena od jedan do pet. Stoga, nastavni kurikulum vjeronauke za prve tri godine sadri odreene parametre opisnog ocjenjivanja koje nastavnik treba slijediti. Analiziranjem pomenutih parametara za nastavne teme iz oblasti sire Muhammeda, a.s., uoavamo da se kod uenika vrjednuje postizanje tri osnovna pedagoko-metodika cilja vjeronauke: 1) Obrazovni (usvojenost znanja i aktivnost na asu) 2) Funkcionalni (analitika sposobnost, sposobnost usmenog izraavanja i prepriavanja pripovijedaka i tekstova, apstrahovanje pouka iz pria i tekstova)
12 13

Nastavni plan i program vjeronauke za prvi razred osnovne kole, str. 2. Nastavni plan i program vjeronauke za drugi razred osnovne kole, str. 20. 14 Sahih ibn Hibban, br. 1658. 15 Sahih Muslim, br. 1218. 16 Nastavni plan i program vjeronauke za trei razred osnovne kole, str. 32.

3) Odgojni (emotivni odnos prema Muhammedu, a.s., i njegovoj porodici, promjene u ponaanju kao rezultat ugledanja na primjere iz Poslanikovog, a.s., ivota). Sira Muhameda, a.s., u kurikulumu za srednje kole u Bosni i Hercegovini Kao to je sluaj u osnovnokolskom obrazovanju, sira Muhammeda, a.s., nalazi svoje mjesto u srednjoj koli u okviru predmeta islamska vjeronauka koji se predaje na svim godinama.17 Nastavu vjeronauke u srednjoj koli treba posmatrati dijelom opeg nastojanja za dosezanjem kvalitetnije kole u Bosni i Hercegovini. Novi nastavni kurikulum vjeronauke za srednju kolu usvojen je 2006. godine i on nastoji uspostaviti sponu izmeu islama kao osnovne odrednice bia bonjakog naroda s jedne strane i ivljenja islama u naem dobu s druge strane. Ovaj kurikulum je utemeljen na: a) uvaavanju dosadanjih iskustava islamske vjeronauke u srednjoj koli; b) uvaavanju suvremenih dostignua didaktike; c) uspostavljanju veza sa drugim nastavnim predmetima i d) upoznavanju i razvijanju vlastitog identiteta, ali i upoznavanju i potovanju drugih kultura.18 Potrebno je napomenuti da udbenici vjeronauke za srednju kolu po novom nastavnom kurikulumu nisu uraeni, tako da nastavni kurikulum sadri popis izvora i literature koja obuhvata djela bosanskohercegovakih i stranih autora koji se mogu koristiti u nastavi. Pregled tema iz sire Muhammeda, a.s., u kurikulumu predmeta vjeronauka u srednjim kolama Pristup prouavanju sire Muhammeda, a.s., u nastavnom kurikulumu vjeronauke u srednjoj koli drugaiji je od onoga koji je primijenjen u osnovnom kolskom obrazovanju. Dok se u osnovnom obrazovanju taj pristup mahom sastoji u izuavanju dogaaja iz Muhammedovog, a.s., ivota i njegove poslanike misije i zakljuivanju o njegovom karakteru i moralnim vrlinama na osnovu tih dogaaja, u srednjoj koli se panja neposredno usmjerava na ovaj drugi aspekt. Moemo kazati da se sira Poslanika, a.s., u vjeronauci u srednjoj koli obrauje kroz dva temeljna segmenta: a) moralni lik Poslanika, a.s. uzora muslimanima b) Poslanikovo, a.s., tumaenje i ivljenje islamskog svjetonazora pogleda na ivot, svijet, prirodu, drutvo i sve njegove komponente: brak, porodicu, zajednicu, meuljudske odnose itd. Ono se upoznaje na temelju hadisa Muhammeda, a.s. Ovdje u izdvojiti one nastavne teme uz koje kurikulum, kroz svoje didaktike upute, neposredno upuuje na prouavanje Poslanikovih, a.s., izreka i prakse. U prvoj godini obrauje se tema "Ouvanje izvornog uenja" gdje se uenici upoznaju sa fenomenom Objave i izvorima islama: Kur'anom i Sunnetom Poslanika, a.s. Tema "ena u islamu" podrazumijeva, izmeu ostalog, upoznavanje sa stajalitima Poslanika, a.s., o mjestu i ulozi ene u porodici i iroj drutvenoj zajednici.19
U Sarajevskom kantonu nastava islamske vjeronauke je u srednjim kolama otpoela tekue 2007/2008. kolske godine u prvim razredima. 18 Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednju kolu usvojio je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na svojoj osamnaestoj redovnoj sjednici odranoj u Sarajevu 14. 6. 2006. godine, zakljuak br. 2387/2006. 19 Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednju kolu, str. 5-6.
17

Potrebno je napomenuti da se u okviru izuavanja povijesti islama (tarihu-l-islam) na prvoj godini obrauju mekkanski poeci prve muslimanske zajednice i njena medinska faza uz analiziranje glavnih obiljeja ovih razdoblja i usporedbu sa drugim periodima islamske povijesti.20 Iz kurikuluma za drugu godinu izdvajamo teme koje se bave pojmom slobode u islamu te znaajem zajednice u ivotu ovjeka, a gdje se sugerira organiziranje uenikih grupa koje e odabrati nekoliko ajeta i hadisa Poslanika, a.s., koji se odnose na zajednicu te svoje aktivnosti u zajednici sprovoditi shodno njihovim porukama. Nakon izvjesnog perioda, oni podnose izvjetaj ostalim uenicima i nastavniku o rezultatima koje su postigli.21 Kurikulum tree godine ukljuuje bavljenje pitanjem odnosa mukaraca i ena u porodici i drutvu, pokuajima kompromitiranja uloge ene u islamu i prenaglaavanja znaaja mukaraca, te autentinim islamskim stavom o ulozi i znaaju ene koji se svakako upoznaje i kroz Poslanikovu poruku: Najbolji ovjek je onaj koji je najbolji prema svojoj supruzi22 i njegovu ivotnu praksu.23 Na etvrtoj godini obrauje se, izmeu ostalih tema, odnos vjere i nauke gdje se ukazuje na njihova podruja i domete, mogunosti njihove saradnje i upotpunjavanja, te obavezu muslimana da se obrazuju i bave naukom, shodno uenju Kur'ana i hadisa Poslanika, a.s.24 Uloga sire Muhammeda, a.s., u identificiranju ciljeva i zadataka kurikuluma predmeta islamska vjeronauka u srednjim kolama Nastavni kurikulum vjeronauke za srednju kolu kao njene osnovne ciljeve navodi: razvijanje spoznaje (kognitivni aspekt), osjeanja (afektivni aspekt) i djelovanja u islamu (voljni aspekt).25 Ovakvo stepenovanje ciljeva reflektira tok Poslanikovog, a.s., djelovanja na prenoenju kur'anske poruke svome narodu i njenoj primjeni u ivotu muslimanske zajednice. injenica je da je spoznaja islamskog svjetonazora preduvjet za pozitivno i motivirajue osjeanje islama, dok je emotivno doivljavanje islamskih vrijednosti poticaj za ivljenje islama i djelovanje za islam u vlastitoj zajednici. Preskakanje bilo koje od ovih stepenica predstavlja nedostatak u izgradnji kompletne islamske linosti. Afektivni aspekt predstavlja proces odgajanja emocija kod uenika i on je kljuan za ostvarenje odgojne funkcije vjeronauke. Podsticanje emotivnog odnosa prema liku Poslanika, a.s., i njegovo uzimanje kao modela za identifikaciju znaajno doprinosi ostvarenju odgojne funkcije. ivjeti islam, njegove vrijednosti i propise, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Poslanikova, a.s., primjena kur'anske upute znaajan je primjer i model ije je upoznavanje uvjet da bi se ostvario trei aspekt ciljeva islamske vjeronauke. Metodi pouavanja i evaluacije uenikog poznavanja sire Muhammeda, a.s., u srednjoj koli Kurikulum vjeronauke za srednju kolu uvaava potrebu da uenik u srednjoj koli ovlada novim sposobostima u odnosu na osnovnokolsko obrazovanje, a radi se, prije svega, o pomaku od materijalnog, sadrajnog znanja ka vjetini rada u timu, razvijanju odgovornosti
20 21

Ibid, str. 12. Ibid, str. 16. 22 Sunan Ibn Majah, br. 1234. 23 Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednju kolu, str. 25. 24 Ibid, str. 30. 25 Ibid, str. 2-3.

za svoj dio timskog projekta, sposobnosti usmenog i pismenog komuniciranja, razvijanju osjeaja prema drugim ljudima i zajednici itd. U tom smislu, od uenika se, prilikom obrade tema koje se dotiu ivota i lika Muhammeda, a.s., kao i veine drugih tema, zahtijeva: a) izrada pismenih radova (npr. na teme: "U emu mi je uzor Poslanik?", "Najbolji ovjek je onaj koji je najbolji prema svojoj eni"); b) uee u debatama i diskusijama koje inicira i vodi nastavnik uz iznoenje stavova i argumenata; c) realizacija partnerskih ili grupnih projekata (pronalaenje hadisa koji govore o odreenim temama i njihova analiza, obrada razliitih aspekata Poslanikove, a.s., linosti itd.) i njihova prezentacija na nastavnom satu; d) sprovoenje anketa meu mladima (npr. o primjeni Kur'ana i Sunneta u ivotu) e) socijalna aktivnost (npr. pomo starim i iznemoglim osobama, posjeta bolesnom prijatelju i dr.). Ocjenjivanje uenikih postignua u nastavi vjeronauke u srednjoj koli sastavni je dio praenja i vrjednovanja uenika. Ne postoje posebni nastavni sati za ocjenjivanje, nego cjelokupni nastavni proces sadri neizostavnu komponentu ocjenjivanja uenika koje se provodi tokom cijele kolske godine. U ovom procesu generalno se prate zainteresovanost uenika, njegova aktivnost, rjeavanje postavljenih zadataka, odnos prema predmetu i postignuti rezultati. Zapravo, u nastavi vjeronauke vrjednuje se svaki uenikov iskorak u linom razvoju u vjeri: u njegovom razumijevanju, osjeanjima i postupcima.26 Ono to je za nas posebno znaajno jeste uloga sire u odreivanju parametara evaluacije uenikih rezultata. U tom smislu znaajno je da kurikulum predvia vrjednovanje usvojenosti znanja o osnovama islamskog morala i uzornim elementima moralnosti Muhammeda, a.s., kao i naglaeno manifestovanje moralnih vrlina kod uenika, te vrjednovanje stajalita Kur'ana i hadisa Muhammeda, a.s., o razliitim pitanjima. Zakljuak Na temelju ponuene analize, moe se zakljuiti da je izuavanje sire Muhammeda, a.s., znaajno zastupljeno u predmetu islamska vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama u Bosni i Hercegovini. Moemo kazati, naroito u pogledu vjeronauke u srednjim kolama, da je cijeli njen kurikulum usmjeren ka afirmiranju linosti Poslanika, a.s., kao uzornog primjera za ovjeanstvo. Kada su u pitanju ostali predmeti koji se izuavaju u osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, vrlo su oskudni sadraji koji bi, na odgovarajui nain, prezentovali snane moralne pouke iz Poslanikovog ivota. Ovdje prvenstveno mislimo na predmete iz humanistike oblasti: historiju, filozofiju, sociologiju, pedagogiju, demokratiju i ljudska prava i druge. Smatram da bi, primjerice, upoznavanje uenika sa tolerancijom Poslanika, a.s., njegovom velikodunou i otvorenou, potivanjem digniteta ovjeka kao takvog bio znaajan doprinos ostvarivanju jednog od opih ciljeva obrazovanja naznaenih Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (l. 3) radi se o promociji potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo bi bilo posebno vano za pluralna, multietnika i multireligijska drutva kakvo je bosanskohercegovako. Uzimajui u obzir navedeno, islamska vjeronauka preuzima punu odgovornost u osnovnim i srednjim kolama kada je u pitanju promoviranje plemenitih Poslanikovih osobina i djela mladim generacijama. Uspjena realizacija tog asnog zadatka ovisi o stalnoj
26

Ibid, str. 3.

nadgradnji i usavravanju kurikuluma vjeronauke i praktinoj primjeni Poslanikovih odgojnoedukativnih metoda u nastavi. SUMMARY This article contains analysis of presence of the sireh of the Prophet Mohammad, pbuh, in the curricula of primary and secondary schools in Bosnia and Herzegovina. Generally speaking, the sireh is presented in the curricula of two school subjects: history and religious teaching. It's elaboration within the framework of history is very limited and does not maintain enough room for students to introduce with the Prophet's, pbuh, personality and his noble character. Hence, religious teaching that is being taught during all nine grades of primary school and four grades of secondary school represents the main school subject in which the sireh of the Prophet, pbuh, is studied. The analysis shows that all moments of more importance from the Prophet's life and his mission are presented in the Curriculum of religious teaching for primary school. The examination of text-books of religious teaching for primary school which are formulated on the basis of adopted Curriculum come us to conclude that moral virtues which adorned the noble personality of the Prophet, pbuh, are presented through elaboration of almost all themes from the sireh, aiming to stimulate students' love and favour towards him. Regarding the Curriculum of religious teaching for secondary school, we can say, it is, as a whole, intended to affirm the personality of the Prophet, pbuh, as exemplary character for humanity. This article also treats the impact of the sireh on identificating of aims and goals of the curricula of religious teaching, evaluation methods and teaching strategies. Respecting the fact that secular concept of education is present in Bosnia and Herzegovina, the influence of the sireh of the Prophet, pbuh, on the school curricula as a whole is still rather small. In order to improve this, additional efforts should be made. Till then, the islamic religious teaching takes over full responsability for proper presentation of the sireh of the Prophet, pbuh, in public school education. (Rad je objavljen u asopisu Novi Muallim, Udruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, VIII/2007, br. 32)