OSNOVNE TEHNIKE PREKIDANJA STRUJE Prva tehnika: kontakti su se otvarali u zraku i elektrini luk se rastezao na veliku duinu koja

bi onemoguila njihovo paljenje

VRSTE PREKIDAA: (naziv je uglavnom definiran medijem za gaenje luka)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. zrani prekidai prekidai s magnetskim puhanjem pneumatski prekidai uljni i malouljni prekidai hidromatski prekidai SF6 prekidai vakuumski prekidai

ZRANI PREKIDAI
Prednosti zraka kao medija za gaenje luka: dobra izolacijska svojstva (mala dielektrina vrstoa) laka dostupnost besplatan Mane:

elektrini luk koji gori u zraku razvija visoku temperaturu i zagrijava veliku koliinu zraka, pa hlaenje (tj. deioniziranje lune staze) postaje jako teko;
velika opsnost od preskoka izmeu kontakata, kao i preskoka prema zemlji

Za uspjeno prekidanje struje u zraku potrebno je poveavati otpor luka (tj. time poveavati napon luka)
Ako napon luk premai vrijednost napona izvora, tada: Qti Qo i luk se gasi !! Qti toplinska energija koju izvor predaje luku Qo energija hlaenja koja se predaje iz luka u okolinu

Otpor luka moe se poveavati: poveanjem duljine luka hlaenjem luka razbijanjem luka u vie serijski spojenih lukova
Veina komora za gaenje luka kombinira barem 2 od navedenih naina.

U svim tipovima komora za gaenje luka, sila koja usmjerava luk proizvodi se uslijed elektromagnetskog i toplinskog djelovanja samog luka Vrste komora za gaenje luka: Komora s izoliranim ploama Luk se intenzivno rastee i hladi u dodiru sa zrakom i posebno oblikovanim ploama od vartostalnog mateijala

Komora s metalnim ploama

Luk se razbija na vie serijski spojenih lukova (hlade se kretanjem kroz zrak i izravnim dodirom s hladnim metalnim ploama)

Prekidanje struja na NN: Zbog velike vremenske konstante NEMA sklopnih prenapona! R je mali (nema naglih promjena struja, pa L niti naglih promjena napona)

Zato se zrani prekidai najvie koriste na NN.

Prekidanje struja na SN i VN:

Na SN i VN luk je vei, pa ga treba vie produljiti:

To zahtjeva: vee dimenzije prekidaa vie izolacije vea cijena

Za zrane prekidae openito vrijedi: imaju jednostavnu konstrukciju dugi vijek trajanja jednostavni su za odravanje ne stvaraju sklopne prenapone pouzdani su najee se koriste na NN

PREKIDAI S MAGNETSKIM PUHANJEM

Koriste zrak kao medij za gaenje luka.

Dodatna poboljanja: dovoenje luka magnetskim djelovanjem, u uski raspor izmeu ploa od izolacionog materijala razbijanje luka na vie manjih lukova

PNEUMATSKI PREKIDAI
Medij za gaenje luka je stlaeni zrak, tlaka 1 2 MPa (iz posebnog rezervoara) Prednosti stlaenog zraka u odnosu na zrak pod atmosferskim tlakom: bolja dielektrina svojstva bolja termika svojstva Intenzitet gaenja ne ovisi o jakosti struje koja se prekida, pa ovi prekidai spadaju u skupinu s neovisnom karakteristikom gaenja luka. Brzina i tlak zraka koji struji lunom komorom neovisan je o jakosti struje koju prekida.

Ovisno o smjetaju zranih rezervoara imamo razliite izvedbe:

Postoje tri osnovna principa lunih komora pneumatskih prekidaa: 1. komora s poprenim mlazom zraka 2. komora s uzdunim mlazom zraka 3. komora s radijalnim mlazom zraka

1. Komora s poprenim mlazom zraka

Zrak ulazi u smjeru strelice. Prolazei popreno kroz luk izlazi iz komore meu izolacionim pregradama. Za napone do 15 kV.

2. Komora s uzdunim mlazom zraka

Nepomini kontakt (1) je izveden u obliku sapnice. Luk se prisiljava da gori u osi koja se podudara s osi sapnice. Za napone do 15 kV. 3. Komora s radijalnim mlazom zraka Mlaz koji struji koncentrino prema luku razdvaja se u dva suprotna uzduna mlaza. Luk izlazi iz komore kroz uplje kontakte 1 i 2. Za vie napone.

ULJNI I MALOULJNI PREKIDAI

ULJNI PREKIDAI imaju vrsti elini kotao s velikom koliinom ulja Ulje slui i kao sredstvo za gaenje luka i za izolaciju prema uzemljenoj masi.

Starije izvedbe luk se slobodno razvijao u velikoj masi ulja, pa se tlak plina prenosio na stijenke kotla eksplozije, poar i velika teta
Novije izvedbe kontakti su zatvoreni u posebne lune komore

Shematski prikaz uljnog prekidaa sa n = 2 prekidna mjesta po fazi.

1 pogonski mehanizam 2 prikljuna stezaljka 3 provodni izolator 4 strujni transformator 5 nepomoni kontakt 6 nepomini kontakt 7 izolacioni tap 8 pomini kontakt 9 kotao prekidaa

h visina ulja iznad kontakata a hod kontakata d razmak kontakata od stijene kotla

Toplina elektrinig luka koja se javlja prilikom isklapanja rastvori i ispari odreenu koliinu ulja. Tako se oko luka stvori PLINSKI MJEHUR.

Uljni prekidai imaju zavisnu karakteristiku gaenja luka, tj. intenzitet gaenja ovisi o jakosti struje koja se prekida.

Negativnosti uljnih prekidaa: velika mogunost eksplozije prekidaa velike dimenzije velika teina (npr. cca 20t ulja po polu za napon 220 kV)

MALOULJNI PREKIDAI
Ulje je zadrano kao sredstvo za gaenje luka (zbog dobrih svojstava), ali je njegova koliina smanjena na najmanju moguu mjeru. Izolacija prema masi su vrsti izolatori i zrak. Malouljni prekidai takoer imaju zavisnu karakteristiku gaenja luka, tj. intenzitet gaenja ovisi o jakosti struje koja se prekida. Luna komora i kontaktni sustav svakog pola smjeteni su u posebnoj izolacionoj cijevi. Postoje dva osnovna tipa komora: komora s uzdunim strujanjem plina komora s poprenim strujanjem plina

1 gornji nepomini kontakt; 3 ulje;

s uzdunim strujanjem plina

2 luna komora; 4 pomoni kontakt

s poprenim strujanjem plina

Shematski prikaz malouljnog prekidaa

1 gornja prikljunica 2 gornji izolator 3 donja prikljunica 4 donji izolator 5 postolje s pogonskim mehanizmom 6 gornji nepomini kontakt 7 luni kontakt 8 pomini kontakt 9 donji nepomini kontakt 10 karter 11 pogonska osovina

HIDROMATSKI PREKIDAI
Stvoreni su u cilju zamjene ulja nekom nezapaljivom tekuinom. Koriste se za napone do 72 kV. Medij za gaenje luka je destilirana voda + glikol (glikol = sredstvo protiv smrzavanja + poveava koliinu pare za vrijeme trajanja luka, to pogoduje njegovom brem gaenju) Voda se NE moe upotrijebiti kao izolator! Zato hidromatski prekidai moraju imati poseban rastavni no u seriji s lunom komorom.

Shematski prikaz hidromatskog prekidaa za 12 kV

1 donja prikljunica 2 izolaciona motka 3 izolacioni klip 4 izolator 5 gornja prikljunica 6 rastavni no 7 metalna glava 8 pomini kontakt 9 opruga 10 gornji dio komore 11 pokaziva tekuine 12 izolaciona cijev s lunom komorom 13 donji dio komore 14 nepomini kontakt 15 porculanski izolator 16 zajedniko postolje s pogonskim mehnizmom h puni razmak kontakata

SF6 PREKIDAI
Razvijeni su oko 1950. godine. iroka primjena zasniva se na dobrim svojstvima sumpornog heksafluorida (SF6) i kao sredstav za agenje luak i kao dielektrika. Kemijska i fizikalna svojstva plina SF6: Odlina dielektrina i deionizacijska svojstva

Plin je neotrovan, nezapaljiv, neagresivan, kemijski stabilan, bez boje i mirisa. Molekula se satoji od 6 atoma fluora simetrino rasporeenih oko jednog atoma sumpora. Plin SF6 se dobiva direktnom sintezom sluora i tekueg sumpora.

Jednotlani autokompresijski SF6 prekida Razvijeni su u nastojanju smanjenja cijene prekidaa (na koju osim plina SF6, utjeu i kompresori i grijai s automatikom)

Dvotlani SF6 prekida

koriste se samo u Americi i to za najvie napone

1 gornji nepomini kontakt 3 pomini luni kontakt 4 pomini glavni kontakt 9 donji nepomini kontakt 11 pomini kontakt 2 - sapnica

U novije vrijeme, SF6 se osim gaenja luka, primjenjuje i kao dielektrik za izolaciju dijelova pod naponom (sabirnica, rastavljaa) - time se drastino smanjuju dimenzije postrojenja

Negativnosti: visoka cijena plina SF6 pri temperaturama manjim od -25C plin SF6 se ukapljuje (time mu se smanjuju dielektrina i prekidna svojstva) Rijeenje problema: 1. ugradnja grijaa 2. upotreba mjeavine plinova SF6 (60%) i duika N2 (40%)

VAKUMSKI PREKIDAI
Vakuum svaki medij iji je tlak ispod normalnog atmosferskog tlaka (101 325 Pa) visoki vakuum od 10-1 do 10-6 Pa ultra visoki vakuum ispod 10-6 Pa Niski vakuum srednji slobodni put estica je malen, pa se molekule meusobno stalno udaraju. Visoki vakuum srednji slobodni put estica je velik, pa kod odreene vrijednosti vakuuma, taj put postane vei od razmaka meu kontaktima (npr. pri razmaku kontakata od 1 cm i vakuumu od 10-3 Pa)

d toliki mora biti razmak meu kontaktima da bi dolo do prekida struje (bez ponovnog paljenja luka)

Vakuumske prekidne komore zatvraju se pod tlakom 10-5 do 10-7 Pa a mogu se upotrebljavati i 25 godina, ili dok tlak u komori ne naraste na 10-1 Pa (ovisno o broju sklapanja)

Prednosti vakuumskih prekidaa: velika elektrina i mehanika trajnost velika pouzdanost minimalno odravanje (uvijek isti kontakti) struja se prekida u prvoj nul-toki bez povratnog paljenja potpuna sigurnost od eksplozije i poara dimenzije i teina prekidaa su male beuman rad irok raspon temperature okoline u kojima je mogu rad (od -70C do +200C)
Negativnosti: odravanje vakuuma (visoka cijena) visoki prenaponi

Zbog nevedenog vakuumski prekidai najee se primjenjuju: SN i distribucija SN industrijska postrojenja u osjetljivim sredinama (rudnici, rafinerije, plovni objekti, ...) u izrazito tropskim i hladnim klimatskim uvjetima