Zatita

voaka od i tetnika

bolesti

Potovani proizvoai !
Voarstvo je jedna od najzahtjevnijih i najintenzivnijih poljoprivrednih proizvodnji. Od voara se trai dobro tehnoloko znanje tj. poznavanje bolesti, tetnika i sredstava za zatitu bilja kako bi mogao uspjeno proizvesti voe prvoklasne kvalitete koje treba zadovoljiti sve standarde koje namee trite i krajnji kupac (potroa). U javnosti su u zadnje vrijeme esto prisutni sve vei zahtjevi za integriranom proizvodnjom i sljedivou u lancu proizvodnje hrane pa se od proizvoaa trai jo vie konkretnog znanja i odgovornosti.

Pred vama je knjiica koja jasno slikovno i tekstualno pokazuje bitne detalje o najvanijim bolestima i tetnicima voaka te nudi preporuke za upotrebu sredstava za zatitu bilja, na nain koji osigurava uspjenu, te ljudima i prirodi prihvatljivu proizvodnju. Preporueni pripravci i programi zatite se u cijelosti uklapaju u naela integrirane zatite bilja. Knjiica je sinteza bogatih iskustava tvrtke Syngenta, koja je u svjetskim mjerilima kao i lokalno lider u proizvodnji i distribuciji sredstava za zatitu bilja i sjemena.

Od ove godine sve nae aktivnosti tijekom godine i novitete u naoj ponudi moete pratiti na naoj web stranici:

www.syngenta.hr

Sadraj
1 Uvod 4 Ferokloroza ili nedostatak eljeza 5 Suzbijanje korova u vonjacima

6-7 8-9 10 - 11 12 - 13 14 - 15 16 - 17

Plan i program zatite jabuke po stadijima razvoja

Bubrenje pupoljaka do fenofaze "mije ui" Od fenofaze mije ui do cvjetanja jabuke Cvjetanje i precvjetavanje Formiranje plodova do veliine 15 - 20 mm Rast i razvoj plodova do zavretka lipanjskog opadanja Od lipanjskog opadanja do pred berbu

Plan i program zatite kruke 18 - 19 Od bubrenja pupoljaka do kraja cvjetanja 20 - 21 Rast i razvoj plodova do poetka berbe

po stadijima razvoja

U koliko elite informacije o zatiti voaka nazovite nas ili kontaktirajte e-mailom:

Plan i program zatite breskve i nektarine po stadijima razvoja

22 - 23 Od bubrenja pupoljaka do kraja cvjetanja 24 - 25 Rast i razvoj plodova do poetka berbe Plan i program zatite jagode 26 - 27 Rast i razvoj grma do poetka cvjetanja 28 - 29 Cvatnja i razvoj plodova do berbe 30 - 31 32 - 33 34 - 35 36 - 37 38 - 39 40 - 41 42 - 43 44 - 45 46 - 53 54 55 - 56

po fazama razvoja

01 / 388 76 70 099 / 311 72 85 099 / 217 79 64 098 / 42 82 75

Ured Zagreb, Samoborska 147 Josip Ki, Kontinentalna Hrvatska (josip.kis@syngenta.com) Danko Toli, Dalmacija (danko.tolic@syngenta.com) Nikica Grganovi, Dalmacija i Istra (nikica.grganovic@syngenta.com)

Bolesti i tetoine trenje i vinje Program zatite jabuke Program zatite breskve i nektarine Fizikalna kompatibilnost pripravaka u tank miksu Primjena okvaivaa u zatiti voaka Aplikacija pesticida i znaaj doze pripravka Fungicidi, spektar djelovanja i registracije u najvanijim vonim vrstama Insekticidi, spektar djelovanja i registracije u najvanijim vonim vrstama Izbor pripravaka za zatitu voaka Osnovna naela "Dobre poljoprivredne prakse" Pravila i ponaanje u cilju zatite okolia
3

Poetak i kraj vegetacije

Zatita voaka od fiziolokih bolesti
Ferokloroza je fizioloko oboljenje uzrokovano poremeajem u ishrani biljaka eljezom. Karakteristina je za tla bogata aktivnim vapnom. Na jabuci je rijetka pojava dok se na kruci, breskvama i jagodama esto susree. Prvi simptomi primijete se prije cvatnje ili u fazi intenzivnog rasta. Kloroza se najprije pojavi na mladom liu, a kasnije zahvaa itavu mladicu. Kod jakog napada dolazi do zaostajanja u porastu voke to se indirektno odraava na manji prinos. Korovi uzimaju iz tla hranjiva i vodu te predstavljaju konkurenciju za voke. Kad procvjetaju posjeuju ih pele to ograniava primjenu insekticida u vonjacima. Na korovima se skrivaju i prezimljuju brojni tetnici, a ujedno mogu biti domaini nekih virusa i fitoplazmi. Unitavamo ih ispod voke dok se meuredni pojas freza ili malira.

Desno simptomi nedostatka eljeza na jabuci

Jesenska primjena Ouragana, manje korova u proljee

Mjere borbe Mjere borbe

Nedostatak eljeza na breskvi

Nedostatak eljeza na kruci

Ferokloroza se uspjeno rjeava preventivnim dodavanjem vodotopivih gnojiva na bazi eljeza u kelatnom obliku. Za tu namjenu koristi se Sequestren Life. Sequestren Life je najkvalitetnija formulacija kelatnog eljeza na tritu koja sadri 6,2 % eljeza. Moe se koristiti preko tla ili folijarno (zemljina primjena daje bolje i bre rezultate). Pravovremena primjena u fazi bubrenja pupoljaka zalijevanjem u zonu korijena, daje fantastian efekt lisnog zelenila, poveava fotosintetiku aktivnost lia i podie prinose. Doza primjene: 50 - 100 g/stablu u tlo ili 100 g/100 lit folijarno (viekratno prskanje svakih 7-15 dana).

Korovi se unitavaju u proljee ili u jesen. Za tu namjenu koriste se totalni herbicidi na bazi glifosata, a jedan od najpouzdanijih je herbicid Ouragan System 4. Dozvoljen je u vonjacima starijim od 4 godine. Primjenjuje se kad je korov zelen, visine 15 - 30 cm. Jesenska primjena daje posebno dobre rezultate za viegodinje rizomske korove, kao i za suzbijanje grmlja i ikara oko vonjaka i na nepoljoprivrednim parcelama. Ouragan sadri specijalni ovlaiva od kukuruznog kroba te je stoga ekoloki prihvatljiviji od drugih sredstava na osnovi glifosata. Doza: svi jednogodinji korovi i neki viegodinji (pirika i osjak) 5 lit/ha, zubaa (troskot) i kupina 8 l/ha. Prije primjene u jesen treba ukloniti izdanke iz podloge.

Kupina unitena Ouraganom u jesen

Rezultat primjene Ouragana u nasadu breskve

Dodavanje Sequestrena u tlo za sprijeavanje ferokloroze

Ouragan

Ouragan se primjenjuje u nasadima starijim od 4 godine

Suzbijanje korova u vonjacima

5

Ferokloroza ili nedostatak eljeza

Suzbijanje korova u vonjacima

Bubrenje pupoljaka do fenofaze mije ui

Grinje (pauci), titai i biljne ui Krastavost lista, pepelnica i bolesti kore (drveta)
Krastavost (mrljavost) lista i plodova jabuke uzrokuje gljivica Venturia inaequalis koja prezimljuje u otpalom liu ili na kori drveta. Infekcije mogu nastati im ljuska pupa popuca i pojave se aini listii. Uvjeti potrebni za infekciju su askospora gljive na listu i kapljica kie (potreban period vlaenja je 8 - 48 sati zavisno od temperature zraka). Pepelnica (Podosphaera leucotricha) prezimi u pupovima koji daju zaraene krljave mladice ili deformirane cvjetne granice prekrivene bijelom prevlakom. Iz zaraenih izboja ire se infekcije na zdrave izboje. Rak kore Nectria galligena napada grane ili deblo, a simptomi se vide u obliku koncentrinih krugova na sasuenoj kori. Crveni voni pauk prezimljuje u stadiju jaja koja se nalaze u grupama po granama starosti 1 - 5 godina. Prag tetnosti je 1500 jaja na 60 pregledanih pupoljaka. Kalifornijska titasta u je vrlo opasan tetnik koji prezimljuje pod titom na deblu i granama. Prag tetnosti je nula. Lisne ui se aktiviraju poetkom bubrenja pupova, imaju veliki broj generacija i treba ih pratiti i suzbijati od poetka vegetacije. Krvava u prezimljuje na korijenovu vratu, pukotinama debla i ranama od drugih tetoina. ivi u kolonijama koje izgledaju kao male vatene hrpice. Ostale vrste uiju (jabuna zelena u, jabuna pepeljasta u i jabuna u ikarica) prezimljuju u stadiju jaja na granama. Kritian broj je 1 - 50 jaja/2m.

Zatita jabuke od tetnika

Crveni voni pauk Panonychus ulmi u stadiju zimskih jaja

Krastavost prezimi u zaraenom liu na tlu ili u kronji

Kolonije kalifornijske titaste ui Quadraspidiotus perniciosus

Mrljavost lista jabuke od infekcije gljivom iz faze bubrenja pupoljaka

Mjere borbe
Ako se na korijenovu vratu primijeti visoka populacija prezimljujuih stadija krvave ui potrebno je obaviti prvu usmjerenu zatitu tretiranjem baze voke pripravkom Pirimor 50 WG 0,06% uz dodatak okvaivaa Etalfix pro 0,05%. Ostale tetnike koji prezimljuju u stadiju jaja (grinje i lisne ui) moemo djelomino suzbiti pripravkom na bazi mineralnog ulja.

Mjere borbe
Zatita jabuke u ovoj fazi treba obaviti preventivno. Za krastavost i bolesti kore (drveta), najbolji izbor je bakreni pripravak Nordox WG 75 u dozi 1,5 - 2,0 kg/ha, dok se za pepelnicu na osjetljivim sortama (idared, jonagold sl.) dodaje pripravak Thiovit Jet u minimalnoj dozi 3,5 kg/ha.

Krvava u Eriosoma lanigerum i kolonije na korijenovu vratu

tete od pepelnice iz zaraenog pupa

Jaja jabune zelene ui Aphis pomi na jednogodinjoj grani

Oteenja od raka kore na grani jabuke

Zatita jabuke od bolesti

7

Od fenofaze mije ui do poetka cvatnje

Krvava u, vone pipe i savijai koice lista - pupa
Krvava u u ovoj fazi naseljava rane od rezidbe gdje formira nove kolonije. Jabukina pepeljasta u naseljava cvjetove i listove koje deformira. Kritian broj je vie od 2 naseljene mladice po stablu. Uz nju paralelno se razvija jabuna zelena u. Kritian broj je vie od 10 naseljenih mladica po stablu. Jabuni cvjetojed izgriza unutranjost cvjeta koji ostaje sasuen i neotvoren. Kritina brojnost u fenofazi zelenih glavica je 3 imaga po stablu. Jabuni svrdlai Rhynchites spp. oteuju cvjetne pupove, a kasnije i plodove. Imaju jednu generaciju godinje. Suzbijaju se najlake do poetka cvatnje. Savijai pupova i lista (sivi i crveni savija pupova, savija koice ploda, uti voni savija i dr.). Pojavljuju se rano i izgrizaju pupove i mlado lie. Kritian broj za ove tetnike je 2 - 10 gusjenica na 100 pregledanih pupova.

Krastavost (mrljavost) lista i pepelnica

Do kraja oujka sa sigurnou se moe rei da su na zaraenom otpalom liu dozrele askospore Venturia inaequalis uzronika krastavosti lista jabuke. One trebaju visoku vlagu da bi se izbacile u atmosferu gdje se vjetrom raznose po vonjaku. Kad dospiju na list trebaju kapljicu kie i optimalnu temperaturu za klijanje i prodiranje u list. Od infekcije do prvih simptoma proe 12 - 18 dana. Veliku pomo voarima u prognoziranju uvjeta za infekciju bolestima daju meteo stanice (CDA Agra, Metos i dr.).

Zatita jabuke od tetnika

Kolonija krvave ui Eriosoma lanigerum na rezu grane

Prvi vidljivi simptomi krastavosti ute pjege i deformacije lista

Mjere borbe
Zatita jabuke u ovoj fazi obavlja se preventivno 2 - 3 puta na razmaku 5 - 7 dana prema prognozi i koliini oborina izmeu dva prskanja. U ovom periodu esta su zahladnjenja, koja negativno utjeu na djelovanje obinih fungicida. U takvim uvjetima Chorus WG 75 (0,2 - 0,3 ) pokazuje punu uinkovitost jer djeluje na temperaturama ispod 10C. Moe se koristiti sam ili u kombinaciji sa mankozebom ili kaptanom. Chorus ima sistemina i kurativna svojstva pa moe zaustaviti infekciju staru 48 sati. Na osjetljivim sortama za pepelnicu dodaje mu se Thiovit Jet u dozi 3,5 kg/ha.
Krastavost (mrljavost) lista nakon sporulacija gljive

Imago jabunog cvjetojeda Anthonomus pomorum

Mjere borbe
Jabuni svrdla Rhynchites bacchus

Zatitu treba obaviti samo ako se primijeti kritina brojnost tetnika. Za lisne ui preporuujemo Pirimor u dozi 0,6 kg/ha. Gusjenice savijaa uspjeno se suzbijaju insekticidom Karate Zeon (0,1 lit/ha).

Krastavost primarne infekcije na peteljci cvjeta

Gusjenica savijaa pupova

Cvjetna grana zaraena pepelnicom iz pupoljka

Zatita jabuke od bolesti

9

Cvatnja i precvjetavanje
Jabuni savija Cydia pomonella i mjere praenja
Jabuni savija je ekonomski najznaajniji tetnik jabuke. Let leptira prezimljujue generacije zapoinje u cvatnji jabuke ili u fazi opadanja latica. Zato je ova fenofaza upravo vrijeme za poetak praenja leta leptira kako bi odredili njegovu brojnost i pravovremeno poduzeli mjere zatite. tetnik se lovi pomou feromonskih klopki. Klopke se postavljaju u kronju jabuke na 2/3 njezine visine. Brojanje leptira se vri dnevno ili tjedno zavisno od intenziteta leta. Kritian broj leptira jabunog savijaa nije jasno definiran, a prema nekim autorima on iznosi 5 kom kumulativno po ferotrapu u jednom ili vie dana. Osim praenja leta i brojnosti leptira vrlo je bitno odrediti vrijeme polaganja jaja kako bi na vrijeme primijenili insekticid iz grupe regulatora razvoja. Za prognozu polaganja jaja koriste se razliiti modeli zbrajanja sume efektivnih temperatura (dnevnih temp. iznad +10C). Nove Meteo stanice i ureaji koji se koriste za krastavost jabuke (CDA Agra i Metos) imaju u svom softveru i tu mogunost. Sume efektivni temperatura su orijentacioni pokazatelj, a voar bi trebao kad se dosegne suma efektivni temperatura od 70 110 (nakon prvog ulova leptira) zapoeti preglede plodova i listova na prisustvo poloenih jaja. im se primijete prva jaja treba primijeniti pripravak Match.

Bakterijska pale Erwinia amylovora

Bakterijska pale je vrlo opasna bolest jabuka i kruaka, ali i mnogih drugih vrsta. Najvee tete priinjava tijekom cvatnje jabuke. Prezimi u rak ranama na deblu, granama, u pupovima i mumificiranim plodovima. Primarna zaraza ide kroz prirodne otvore biljke i ozljede (rane), a prvi simptomi vide se upravo u cvatnji. Izaziva suenje cvjetova preko kojih se proiri u granu i deblo. Sve mjere borbe u ve zaraenom nasadu svode na uklanjanje zaraenih izbojaka do zdravog tkiva uz obaveznu dezinfekciju alata, a odrezane grane se iznesu iz nasada i spale. Ne postoje kemijski pripravci kojima se bolest moe kurativno izlijeiti.

Zatita jabuke od tetnika

Feromonska klopka (delta trap) za lov leptira savijaa

Rak rana od bakterijske palei

Leptir jabunog savijaa u feromonskoj klopci

Cvjetna grana zaraena u cvatnji

Mjere borbe
Za preventivno suzbijanje bakterijske palei Erwinia amylovora na poetku cvatnje sve do precvjetavanja moe se koristiti Nordox 75 WG u koncentraciji 0,03 % jedan do dva puta u razmaku 7 dana. Nordox se moe takoer koristiti u nioj koncentraciji 0,01% zajedno sa pripravkom na bazi Al fosetila.

Jaje jabunog savijaa na plodu

tete od bakterijske palei na zametnutim plodovima

CDA ureaj prua pomo voaru u prognozi bolesti i tetnika

Suenje mladica zbog napada bakterijske palei

10

Zatita jabuke od bolesti

11

Formiranje plodova do veliine 15-20 mm

Ui, jabuna osica, lisni mineri (moljci) i grinje (pauci)
Kritina brojnost za krvavu u u ovoj fenofazi je 8 -10 kolonija na 100 izbojaka, dok je za zelenu u 8 napadnutih vrkova. Jabuna osica je tetnik kojeg treba pratiti u cvatnji na bijelim ljepljivim ploama. Prag tetnosti je ulov vie od 30 osica po ploi. Moljac krunih mina prati se od poetka cvatnje ulovom na feromonske klopke. Nakon vrha leta leptira pregledavaju se nalija lia na prisutnost odloenih jaja. Kritian broj je 100 jaja na 100 pregledanih listova. Crveni voni pauk je veliine 0,3 do 0,5 mm i najprije naseljava donju stranu lista, a oteenja se vide u obliku bjelkastih pjegica, zatim lie poprimi bronanu boju. Kritina brojnost je vie od 2 pauka po listu na 50% listova. Ova fenofaza je idealno vrijeme za prvu usmjerenu zatitu s pipravkom Vertimec 018 EC.

Krastavost lista i ploda, pepelnica

U ovom periodu razvoja jabuke jo uvijek prijeti opasnost od zaraze askosporama Venturie inaequalis iz prezimljujueg lia. Ako je u vonjaku prisutna primarna infekcija krastavou nastavljaju se sekundarne infekcije, to ovisi o kii, vlazi, temperaturama i svjetlu. Konidije koje se formiraju na zaraenim organima raznose se kapljicama kie ili vjetrom u kapljicama, ali na male udaljenosti.

Zatita jabuke od tetnika

Jabuna osica: lijevo tete - desno liinka u plodu

Krastavost na plodu jabuke

Mjere borbe
Zbog intenzivnog porasta lisne mase i moguih duih kinih razdoblja u ovoj fenofazi treba primijeniti pripravke sisteminog djelovanja. Pripravak Score 250 EC u koncentraciji 0,015% odlikuje se najduljim kurativnim djelovanjem na krastavost od svih postojeih fungicida. Period kurativnog djelovanja je 72 - 96 sati nakon infekcije, ali je poznato da u vioj dozi za vrijeme usporenog razvoja gljivice moe zaustaviti sporulaciju i kad se primijete prvi simptomi mrljavosti na listu. Pripravku Score dodaje se kontaktni fungicid (ditianon, kaptan ili mankozeb), koji mu produuju preventivno djelovanje na plodu. Razmak izmeu prskanja neka bude 6 do 7 dana. Za suzbijanje pepelnice na osjetljivim sortama koristiti se Topas u dozi 0,25 lit/ha.

List oteen od moljca krunih mina Leucoptera malifoliella

Krastavost na listu koji e otpasti poetkom ljeta

Mjere borbe
Za suzbijanje jabune osice i lisnih uiju odmah nakon cvatnje preporua se prskanje pripravkom Actara (200 g/ha). Za krvavu u najbolji izbor je pripravak Pirimor (0,6 kg/ha) uz dodatak okvaivaa Etalfix Pro. Crveni voni pauk suzbija se kad pree prag tetnosti pripravkom Vertimec u dozi 1,0 lit/ha uz dodatak okvaivaa Etalfix Pro 0,05%.

Jak napad pauka na naliju lista

Mladica zaraena pepelnicom

Lijevo list zatien Vertimecom desno kontrola - neprskano

Infekcija fuzikladijem zaustavljena pripravkom Score

12

Zatita jabuke od bolesti

13

Rast i razvoj plodova do kraja lipanjskog opadanja

Jabuni savija, savijai koice ploda i lista, biljne ui Krastavost ploda jabuke, pepelnica, alternaria
Krastavost jabuke razvija se iz prezimljujuih askospora do poetka lipnja. Ako su u nasadu prisutne primarne infekcije, zaraza se dalje iri konidijama, ali na manje udaljenosti od askosora pa s tim raunamo kad prestane njihov let. Od infekcije do prvih simptoma proe manje od 10 dana u ovoj fazi razvoja. Pepelnica jabuke na osjetljivima sortama sa primarnim infekcijama ne prestaje sa irenjem sve dok mladice intenzivno rastu. Alternaria (Alternaria mali) se javlja vie na osjetljivim sortama (Zlatni delies, Gala, Pink Lady i sl.). Simptomi se pojave krajem svibnja, a mogu kulminirati tijekom kolovoza. Na listu se vide okrugle, purpurno smee pjege, promjera 1,5 do 5 mm, oivene sa smee ljubiastim rubom. Pjege se spajaju, a napadnuti listovi ute i opadaju. Jabuni savija u naim uvjetima krajem svibnja i poetkom lipnja zapoinje piljenje gusjenica prve generacije (u priobalju 10-15 dana ranije). Gusjenice se ubuuju u plod na dodiru dva ploda, lista i ploda ili pak ulaze preko ake i uz peteljku ploda. Ostali savijai iz porodice Tortricidae izgrizaju lie i koicu plodova povrinski. Prag tetnosti je 5-6 gusjenica na 100 pregledanih mladica. Lisne ui lako se uoavaju na donjoj strani listova koje kovraju. Prag tetnosti za zelenu u je 8-10 napadnutih vrhova mladica, dok je za pepeljastu u 2% naseljenih izbojaka na 50 pregledanih stabala. Krvavu u lako uoimo po bijeloj prevlaci koja se formira na kolonijama ui. Kritina brojnost je 8-10 kolonija na 100 izbojaka.

Zatita jabuke od tetnika

Leptir jabunog savijaa na plodu za vrijeme polaganja jaja

Krastavost u ranoj fazi izaziva deformacije i pucanje plodova

tete od jabunog savijaa (crvljiv plod)

Mjere borbe
Period ubuivanja gusjenica prve generacije jabunog savijaa zapoinje polovicom svibnja i traje 25-40 dana. U praksi se preporua 2-3 prskanja zavisno od potrebe. Za prvo prskanje u fazi polaganja i piljenja prvih jaja preporuamo Match u dozi 1,0 lit/ha. Za drugo prskanje najbolji izbor je novi insekticid Affirm u dozi 3,0-3,5 kg/ha. Za suzbijanje lisnih uiju moe se koristiti insekticid Actara ili Pirimor, a odabir ovisi od upotrebe ovih pripravaka u ranijoj fazi.

Listovi jako zaraeni sa krastavou otpadnu u ljeto

Mjere borbe
U ovom periodu prednost se daje strobilurinskim pripravcima ili gotovim kombinacijama strobilurina i ditiokarbamata. Ovi fungicidi osim na krastavosti imaju dobru uinkovitost i na alternariju. Ako se iz bilo kojeg razloga pojavi potreba za kurativnim tretmanom moe se ukljuiti Score ako nije koriten vie od 3 puta. Scoru treba dodati kontaktni fungicid na bazi kaptana, ditianona ili mankozeba. Za pepelnicu se preporua Topas (0,025% ili 2,5 dcl/ha).

Gusjenica savijaa koice ploda i tete

Lijevo zdrav, desno zaraen list pepelnicom

Kolonija krvave ui na mladici

Oteenja od alternarije na sorti Gala

14

Zatita jabuke od bolesti

15

Od lipanjskog opadanja do pred berbu

Jabuni savija, biljne ui, kalifornijska titasta u Krastavost ploda jabuke, alternaria i smea trule
Krastavost plodova se tijekom ljeta moe se razvijati na osjetljivim sortama (Pink Lady, Fuji, Z. delies, Breaburn i dr.). Razvoju pogoduju primarne infekcije i periodi vlanosti lista due od 2 dana. Obilne oborine pred berbu mogu izazvati kasne infekcije koje e se vidjeti tek u skladitu. Smea trule Monilinia fructigena napada plodove u fazi dozrijevanja. Za razvoj trai dugotrajno vlaenje plodova, visoku vlanost zraka i oteenja na plodovima. Infekcije u povoljnim uvjetima mogu biti izravno kroz neoteeno tkivo ploda. Bolest se moe razvijati i naknado tijekom skladitenja, naroito u prirunim skladitima (podrumima). Inficirani plod jabuke na koici razvija smee pjege, koje se brzo poveavaju i zahvate vei dio ili itav plod uz potpuno propadanje unutranjosti mesa. Jabuni savija u naim uvjetima ima dvije generacije. Let druge generacije zapoinje u prvoj polovici srpnja i razvuen je sve do poetka rujna. Druga generacija moe biti opasnija od prve jer ima bolje uvjete za razvoj, a plodnost enki je daleko vea. Praenje leta leptira obavlja se na isti nain kao i kod prve generacije postavljanjem ferotrapova u vonjak. Kad se utvrdi kritina brojnost i poetak polaganja jaja, treba ga suzbijati. Kalifornijska titasta u razvija drugu generaciju krajem srpnja i u kolovozu, a treu krajem kolovoza i u rujnu (u priobalju 10-20 dana ranije). Prag tolerancije za ovog tetnika je "nula", to znai da ga treba suzbiti im se primijetne tete.

Zatita jabuke od tetnika

Jabuni savija ulazi u plod na dodiru dva ploda ili lista i ploda

Ljetne infekcije ploda sa krastavou

tete od jabunog savijaa

Infekcije krastavou pred berbu plodova vide se tek u skladitu

Mjere borbe
Pomou ferotrapova treba pratiti let druge generacije jabunog savijaa i u vrijeme polaganja jaja primijeniti Match (1,0 lit/ ha). Nakon 8-10 dana prskanje treba ponoviti, a najbolji izbor je ponovo insekticid Affirm u dozi 3,0-3,5 kg/ha. Za lisne ui moe se koristiti Actara (200 g/ha) ukoliko nije koritena vie od 2 puta u ranijoj fazi.

Mjere borbe
Zatita od krastavosti plodova provodi se po potrebi ako ima primarnih infekcija u kronji i kad se najave obilnije oborine i dui periodi vlaenja lista. Za to se preporuuju ditiokarbamati ili pripravci iz grupe strobilurina (postoje i gotove kombinacije). Ove gotove kombinacije kao i kombinacija strobilurina sa anilidima pruaju dobru zatitu od alternarije, smee trulei plodova i drugih gljivinih bolesti koje uzrokuju trulei u skladitu.
Alternarija uzrokuje opadanje lia na osjetljivim sortama

Zelena jabukova u na vrhu izboja

Jak napad kalifornijske titaste ui na plod i granu

Smea trule plodova jabuke

16

Zatita jabuke od bolesti

17

Od bubrenja pupoljaka do kraja cvatnje

Grinje, lisne ui, muha krukarica i vone pipe Krastavost (mrljavost) i bakterijske bolesti kruke
Krastavost (mrljavost) kruke (Venturia pirina) je slina krastavosti na jabukama osim to redovito prezimljuje na zaraenim granicama. Zato zaraza kree rano u fazi bubrenja pupoljaka i prije dozrijevanja askospora u otpalom liu. Napada listove, cvjetove, plodove i zelene mladice. Plodovi mogu biti zaraeni sve do berbe. Na napadnutim organima formiraju se konidije koje vre sekundarne zaraze. Bakterijska pale Erwinia amylovora najvee tete priinjava tijekom cvatnje kruke. Prezimi u rak ranama na deblu, granama, u pupovima i mumificiranim plodovima. Suzbija se jednako kao i kod jabuke. Osim Erwinie na kruki je opasan Pseudomonas syringae koji takoer izaziva suenje grana i itavih stabala. Mnogi tetnici kruke ujedno su i tetnici jabuke, pa sve ono to je u svezi s rokovima opisano za kontrolu tetnika na jabuci vrijedi za kruku. Krukina grinja (Eriophyes piri) je tetnik iskljuivo kruke koju napada rano u proljee. Sisanjem sokova na liu izaziva karakteristine sitne, ali vrlo brojne nabrekline vidljive s obje strane lista. Nabrekline su u poetku svijetlozelene, katkad ruiaste, a zatim posmee i pocrne. Najvie ih ima uz glavnu ilu lista. Pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne. Moe biti oteena i koica plodova. tetnik ima dvije generacije tijekom vegetacije. Lisne ui lako se uoavaju na donjoj strani listova kojeg kovraju. Prag tetnosti za zelenu u je 8 - 10 napadnutih mladica.

Zatita kruke od tetnika

Krukina grinja Eriophyes piri i tete na listu prije cvatnje

Razvoj krastavosti na peteljci i tek formiranom plodu

Krukina grinja Eriophyes piri i tete nakon cvatnje

Mjere borbe
Prskanjem u fazi bubrenja pupoljaka pripravkom Thiovit Jet u vioj dozi (iznad 0,6 %) postie se dobro djelovanje na krukinu grinju, ali i na gljivice aavice. Zaustavljanje razvoja eriofidnih grinja na zavretku cvatnje najee se uklapa u program zatite od krukine buhe i crvenog vonog pauka. Za to se koristi Vertimec u dozi 1,2 l/ha. Lisne ui, muhu krukaricu i vone pipe prskamo po potrebi pripravkom Actara u dozi 200 g/ha. Ako se pojave samo lisne ui tada se preporuuje pripravak Pirimor u dozi 600 g/ha.

Krastavost na listu kruke i sporulacija na naliju lista

Mjere borbe
Tretiranje u fazi bubrenja pupoljaka je vrlo vano zbog krastavosti kruke, ali i zbog bakterijskih bolesti Erwinia amylovora i Pseudomonas syringae. Za tu namjenu najbolji izbor je bakreni pripravak uz dodatak sumpora). Nakon toga sve do kraja cvatnje zatita od krastavosti nastavlja se kontaktnim fungicidima koji imaju dozvolu u RH.

Zelena lisna u kruke Dysaphis reaumuri

Suenje grana od bakterije Pseudomonas syringae

tete od muhe krukarice Contarinia pyrivora

Bakterijska pale Erwinia amylovora

18

Zatita kruke od bolesti

19

Rast i razvoj plodova do poetka berbe

Krukine buhe, lisne ui, grinje, savijai ploda i lista Krastavost, krukin pikac, smea pjegavost i trule ploda
Krastavost kruke iza cvatnje nastavlja razvoj iz prezimljujuih askospora i konidija koje se formiraju na primarnim infekcijama. Za irenje infekcija potrebna je kia i vlaga. Krukin pikac (Gymnosporangium spp.) napada listove, rjee grane i plodove. Na liu se poznaje po svijetlo naranastim pjegama koje su u sredini smee. Bolest ima dvije biljke hraniteljice tako da se pojavljuje na nekim Juniperus vrstama. Smea pjegavost ploda kruke (Stemphylium versicarium) u nekim europskim zemljama izaziva znatne tete na osjetljivim sortama (Fetelova, Konferans, Krasanka, Pakamov triumf). Napadnuto lie se sui i otpada, ali najvee tete ini na plodovima tijekom lipnja. Zaraza prijeti sve do berbe. Krukina buha je specifini tetnik kruke koji sie sokove iz mladica i izluuje obilje medne rose. Na plodovima oneienim mednom rosom naseljava se gljiva aavica. Liinke prva tri stadija hrane se na naliju lia i na mladim vrcima, dok se liinke posljednjia dva stadija presele u pazuhe lia. Krukina buha kod nas ima 4 - 5 generacija, a suzbijamo je kada prekorai prag tetnosti (5 - 20 % napadnutih mladica). To se najee dogaa sredinom svibnja (ponekad i prije). Jabuni i krukin savija (Cydia spp.) su vrlo slini tetnici i u praksi se gotovo poistovjeuju. Biologija, razvoj i praenje detaljno je opisan u zatiti jabuke.

Zatita kruke od tetnika

Krukina buha Carcopsylla pyri

List zaraen krastavou izvor je konidija za sekundarne infekcije

Mjere borbe
Liinke krukine buhe u pazuhu listova

Krukin savija Cydia pyrivora

Za suzbijanje tetnika kao to je krukina osica, krukina buha, vone pipe, lisne ui i muhe galice preporuuje se Actara u dozi 200 g/ha odmah nakon cvatnje. U ovom periodu potrebno je napraviti jo jedno prskanje za krukinu buhu i grinje pripravkom Vertimec (1,0 lit/ha) uz dodatak okvaivaa Etalfix Pro 50 ml/ hl. Za suzbijanje krukinog i jabunog savijaa u fazi polaganja jaja koristi se Match u dozi 1 l/ha a za kasnija prskanja novi insekticid Affirm u dozi 3,0-3,5 kg/ ha.

Simptomi zaraze krukinim pikcem

Mjere borbe
Za suzbijanje krastavosti kruke koriste se pripravci iz grupe triazola koji imaju dozvolu u RH. Potrebno ih je kombinirati sa kontaktnim fungicidima na bazi kaptana ili mankozeba. Razmak izmeu prskanja neka bude 7 do 12 dana. Smeu pjegavost na osjetljivim sortama suzbijamo u drugom djelu vegetacije sa 1-2 prskanja. Najbolji izbor je fungicid Switch koji preporuamo i za zadnje prskanje kruke, jer ujedno suzbija smeu trule plodova. Switch se koristi u dozi 0,8-1,0 kg/ha. Dozvoljene su maksimalno tri primjene tijekom vegetacije.

Oteenja od smee pjegavosti na plodu kruke

Crvljivi plod kruke napadnut jabunim ili krukinim savijaem

tete na plodu od smee trulei Monilinia spp.

20

Zatita kruke od bolesti

21

Zatita breskve i nektarine od tetnika

Lisne ui i trips
Lisne ui (Myzus persicae, Brachycaudus persicarie, Brachicaudus schvartzi i Hyalopterus pruni) su najznaajnije lisne ui koje susreemo na breskvi. tete ine sisanjem sokova uzrokujui kovranje lia i zastoj u rastu mladica. Imaju veliki broj generacija tijekom godine. Pojavljuju se dosta rano ve na poetku kretanja vegetacije. Treba ih redovito pratiti kroz cijelu vegetaciju i na vrijeme suzbiti kad preu kritian broj. Trips Taeniothrips meridionalis je tetnik koji priinjava vee tete na nektarini nego na breskvi. Zavlai se rano u cvijet kojeg oteuje u fazi zametanja, ali i kasnije. Oteenja se vide na koici poput strugotina ili mreice, to dovodi do deformacije ploda. Napadnuti plodovi gube trnu vrijednost. tetnik se prati pomou plavih ljepljivih ploa.

Kovravost lia i cvjetna monilija

Kovravost lista Tafrina deformans je bolest koja napada list, mladice i plod. Napadnuti list nepravilno raste, kovra se, zadebljava, sui i na kraju otpadne. Na zaraenim plodovima se pojavljuju utocrvene pjege i deformacije. Bolest prezimljuje na kori grana i granica te na pupovima u obliku micelija. Razvoju bolesti pogoduje kino vrijeme. Zaraza zapoinje na temp. 5 -10C, a optimum je 20C. Klijanje spora prestaje na temperaturi iznad 25 - 30C. Cvjetna monilija Monilinia laxa napada cvjetove, granice i plodove. Napadnuti cvjetovi i granice se sue to je karakteristian simptom, a plodove napada u kasnijoj fazi pred samu zriobu to dovodi do trulei. Gljivica prezimi u trulim plodovima zvanim mumije, na kojima se stvaraju spore koje u proljee ire zarazu. Razvoju bolesti pogoduju kia i vjetar.

Napad smee breskvine ui prije cvatnje

Simptomi kovravosti na zaraenom liu

Deformacije listova od napada breskvine zelene ui

Kovavost lista i sporulacija na zaraenom listu

Mjere borbe
Do cvatnje treba pratiti razvoj lisnih uiju i ukoliko ima potrebe preporuuje se jedno prskanje pripravkom Pirimor u dozi 0,50,6 kg/ha. Ako se primjeti aktivnost tripsa na nektarinama pred cvatnju se koriste pripravci iz grupe piretroida, a na zavretku cvatnje najbolji izbor je Vertimec u dozi 0,75-1,3 lit/ha. Uz navedene pripravke preporuuje se uvijek dodati okvaiva Etalfix pro (20-25 ml/100 lit).

Mjere borbe
Program zatite od kovravosti lista zapoinje u fazi bubrenja pupoljaka. Za prvo prskanje preporuuje se bakreni pripravak, a kasnije do poetka cvatnje Daconil u dozi 2,0 lit/ha. Upotrebom Daconila do cvatnje osim kovravosti usputno titimo od uzronika palei cvjeta. Poetkom cvatnje i na zavretku opadanja latica za cvjetnu moniliju preporuuju se specifini botriticidi.

tete od tripsa na tek zametnutim plodovima

tete na listu i plodu nektarine od uzronika kovravosti

Mreica i deformacije ploda nektarine od napada tripsa

Suenje cvijeta breskve od napada cvjetne monilije

22

Zatita breskve i nektarine od bolesti

23

Od bubrenja pupoljaka do poetka cvatnje

Zatita breskve i nektarine od tetnika

Breskvin moljac, breskvin savija i lisne ui

Breskvin moljac Anarsia lineatella ima 2-3 generacije. Prezimljuje kao mala gusjenica koja na poetku vegetacije ini tete na pupovima i mladicama. Leptiri prve generacije lete u svibnju. Gusjenice napadaju vrhove mladice koji se sue. Leptiri druge generacije pojavljuju se u srpnju i polau jaja na plodove u kojima se razvijaju liinke. Trea generacija ovog tetnika pojavljuje se u kolovozu, gusjenice te generacije ujedno i prezimljuju. Breskvin savija Cydia molesta ima 3-4 generacije godinje. Prezimi u stadiju odrasle gusjenice koja u proljee prijee u stadij kukuljice. Leptir prve generacije pojavi se polovicom travnja, druge generacije u lipnju, tree u srpnju, a etvrte generacije u kolovozu. Gusjenice prve generacije oteuju vrhove mladica, druge generacije napadaju mladice i pupove, dok trea i etvrta generacija napada uglavnom plodove.

upljikavost lia, pepelnica i trule na plodovima

upljikavost lia (Stigmina carpophila) napada listove, mladice i plodove. Na zaraenim listovima se pojavljuju crvenkastosmee pjege s nekrozom u sredini svijetlosmee boje. Iste takve pjege pojavljuju se i na mladicama na kojima se moe pojaviti i smolotoina. Napadnuti plodovi na sebi u poetku imaju pjege, a kasnije otpadaju ili se samo deformiraju. Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa) ne napada sve sorte i u pravilu je nektarina osjetljivija od breskve. Bolest napada list, mladice i plod. Za svoj razvoj trai visoku relativnu vlagu zraka i temperaturu. Na napadnutim listovima s donje strane pojavljuju se bijele pjege koje se kasnije ire na mladice. Listovi se uzduno uvijaju i deformiraju. Trule plodova Monilinia laxa je redovna pojava u uvjetima kinog i vlanog vremena. Lake se razvija na plodovima oteenim od breskvina savijaa, mediteranske muhe ili tue.

tete od prvih generacija breskvina moljca i savijaa

upljikavost lia breskve

Gusjenica breskvina moljca

Pepelnica na mladici breskve

Mjere borbe
Kad se predvidi opasnost od breskvinog moljca i breskvinog savijaa treba obaviti 1-2 prskanja insekticidom Affirm. Blok prskanje u dozi 3,0-3,5 kg/ha na razmaku 10 dana daje najbolje rezultate. Za suzbijanje lisnih uiju nakon zavretka cvatnje i u kasnijoj fazi tijekom ljeta, koristi se Actara u dozi 0,20 kg/ha. Preporuuje se uvijek dodati okvaiva Etalfix pro.

Mjere borbe
upljikavost lia se suzbija preventivno primjenom ditiokarbamata kojima se dodaje Thiovit Jet u dozi 250-350 g/hl za suzbijanje pepelnice. Ukoliko se pojavi potreba za kurativne tretmane protiv pepelnice lia koriste se triazolski pripravci koji imaju dozvolu za primjenu u RH. Za suzbijanje trulei plodova potrebno je 14-21 dan prije berbe 1-2 puta primijeniti Switch u dozi 0,8 - 1 kg/ha.

Crvljivi plod breskve

Oteenja od pepelnice na listu

Gusjenica breskvina savijaa u plodu breskve

Trule plodova breskve uslijed napada gljive Monilinia laxa

24

Zatita breskve i nektarine od bolesti

25

Rast i razvoj plodova do poetka berbe

Rast i razvoj grma do poetka cvatnje

Lisne ui i vone pipe
Lisne ui (Chaetosiphon fragaefolii, Sitobion fragariae i Aphis forbesi) napadaju listove jagode i rado naseljavaju peteljke lista i cvjeta. Sisanjem biljnih sokova iscrpljuju biljku i lue mednu rosu na koju dolaze mravi i sekundarno gljivice aavice. Najvee tete lisne ui ine prenoenjem virusa i mikoplazmi. U proljee se aktiviraju im temperatura poraste i krenu mladi listovi. Vrlo se brzo razmnoavaju i imaju veliki broj generacija tijekom vegetacije. Jagodin cvjetar (Anthonomus rubi) je tetnik koji se pojavljuje prije cvatnje i izaziva tete nagrizajui cvjetne peteljke i mlado lie jagode (moe napasti i maline). Liinka se razvija unutar pupa. Zeleni listojed je polifag koji se ponekad pojavi na jagodi kojoj oteuje list za vrijeme dopunske ishrane.

Trule korijenova vrata i pepelnica jagode

Trule korijenova vrata (Phytophthora cactorum) uzrokuje propadanje biljki u nasadu jagode. Pojavljuje se na depresijama i loe dreniranom tlu, posebno na zemljitima gdje se jagoda uzgaja kao monokultura dugi niz godina. Listovi na napadnutim grmovima mijenjaju boju u crvenkastomodru i usitnjeni su, biljka krlja, a kad berba pone u najtoplijem dijelu dana vene i uskoro dolazi do potpunog propadanja grmova. Kad se sadnica iupa iz zemlje vidi se suho i trulo korijenje, a na presjeku korjenova vrata odumrlo je tkivo smee boje u obliku prstena. Pepelnica jagode (Podosphaera aphanis) napada lie koje se uvija prema unutra, a sa donje strane plojke pojavljuje se pepeljasta prevlaka koja je teko uoljiva na poetku napada. Donja strana lista vremenom poprima crvenkastu boju i to je karakteristian znak pepelnice na jagodi.

Zatita jagode od tetnika

Lisne ui na naliju lista

Propadanje grmova jagode od napada Phytophthora cactorum

Lisne ui na peteljkama cvjetova

Oteenja na korijenovu vratu napada Phytophthora cactorum

Mjere borbe
Lisne ui se redovito prate na naliju lista i peteljkama. Dobar indikator je pojaana aktivnost mrava koji sakupljaju mednu rosu. Za suzbijanje lisnih uiju koristi se specifini aficid Pirimor 50 WG u dozi 40 60 g/100 l vode. Poeljno je dodati okvaiva Etalfix Pro u dozi 25 ml/100 lit. Za cvjetara i ostale pipe preporua se pripravak iz grupe piretroida ili neonikotionida koji ima dozvolu za primjenu u jagodi.

Mjere borbe
Za suzbijanje trulei korijena najbolji izbor je novi pripravak Fonganil Gold. Primjenjuje se tretiranjem tla preko sustava navodnjavanja kap po kap u dozi 1-2 l/ ha. Na manjim povrinama moe se koristiti direktnim zalijevanjem biljaka u dozi 0,1 ml/biljci sa utrokom kropiva cca 1 dcl/biljci. Za pepelnicu se koristi moivi sumpor Thiovit Jet u dozi 30 - 40 g/100 lit.

Jagodin cvjetar i tete na cvjetu

Simptomi fitoftore na presjeku korijenova vrata

Zeleni listojed Phyllobius argentatus

tete od pepelnice na jagodi

26

Zatita jagode od bolesti

27

Cvatnja i razvoj plodova do berbe

Koprivina grinja (pauk) i kalifornijski trips
Koprivina grinja (Tetranychus urticae) redovan je tetnik u suhim i toplim godinama. Odrasla enka je ute ili naranaste boje duga 0,6 mm s dvije tamne pjege na leima. tete izaziva sisanjem soka na listu i plodovima. Na listovima se najprije primijeuju sitne bjeliaste pjege. Kasnije list mijenja boju u crvenkastu, sui se i propada. Plodovi su deformirani, zaostaju u rastu i okamene se. Kod jakog napada zakrlja itava biljka. U nasadu se najprije pojavljuju arita, a nakon toga se tetnik brzo proiri i moe unititi itavi nasad. Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je mali polifagni tetnik koji osim povra i cvijea rado napada jagodu. Veliine je 1-1,4 mm i ivi skriveno u srcu jagode ili u cvjetovima. Boja tijela mu je uto naranasta do kestenjasto smea. Najvee tete ini na plodovima koji se okamene i promjene boju u smeu, slino kao kod napada koprivine grinje. U nasadu se prati pomou plavih ljepljivih ploa.

Siva plijesan, antraknoza i obina pjegavost lista

Siva plijesan (Botritis cinerea) napada cvjetove i plodove, rjee list i stablo. Na plodu se pojavljuju svijetlo smee pjege nakon ega tkivo trune, na njemu se u uvjetima visoke vlage pojavljuje siva plijesan poput pauine. Jakom napadu pogoduje kino i vlano vrijeme, gust sklop biljaka te neumjerena gnojidba duikom. Antraknoza Colletotrichum spp. je bolest koja kod osjetljivih sorti napada korijen, list, vrijee, cvijet i plod. Pogoduje joj vlano vrijeme sa dosta kie i temperature od 25C. Karakteristini simptomi antraknoze na plodu su vodenaste pjege tamno smee boje koje kasnije upadnu i pocrne. Obina pjegavost lista (Mycosphaerella fragariae) napada vie osjetljive sorte u periodima sa velikom koliinom oborina. Simptomi na listovima su u obliku sivobijelih pjega koje su oivene crvenosmeim rubom. Gljivica najee prezimljuje u zaraenom liu iz kojeg se u proljee zaraza iri na zdravo lie.

Zatita jagode od tetnika

Koprivin pauk naseljava najprije donju stranu lista

tete od sive plijesni na cvjetu

Oteeni list jagode od pauka mijenja boju i sui se

Siva plijesan na plodu

Mjere borbe
Jak napad pauka na jagodi

Mjere borbe
Zatita od sive plijesni i antraknoze zapoinje se u cvatnji kad se predvidi opasnost i ostvare povoljni uvjeti za razvoj bolesti. Preporuuje se minimalno dva prskanja pripravkom Switch u dozi 1 kg/ha. Za ostale bolesti poput pjegavosti lia i pepelnice mogu se koristiti strobilurinski pripravci koji imaju dozvolu za primjenu kod nas.
tete na listu od obine pjegavosti lista

Ovi opasni tetnici uspjeno se suzbijaju pripravkom Vertimec u dozi 80 ml/100 lit ili 0,8 lit/ha. Prskanje treba obaviti kad se primjeti kritina brojnost. Uz Vertimec treba dobati slilikonski okvaiva Etalfix pro u dozi 25 ml/100 lit.

Oteeni plodovi od grinja i tripsa izgledaju slino i teko ih je razlikovati

Plodovi napadnuti antraknozom

28

Zatita jagode od bolesti

29

Bolesti i tetnici trenje i vinje

Bolesti i tetnici trenje i vinje Bolesti i tetnici trenje i vinje
31

Pale cvijeta Monilinia laxa i trule ploda Monilinia spp. (tete na vinji i trenji)

ilogris Capnodis tenebrionis (slika lijevo odrasli imago, sredina liinka u korijenu i desno liinke u svim stadijima razvoja)

upljikavost lista Stigmina carpophilla

Koziavost lista Blumeriella jaapii

Trenjina muha Rhagoletis cerasi

Crna trenjina u Myzus cerasi na pupu i donjoj strani lista

Ferokloroza nedostatak eljeza

Pale cvijeta i trule ploda Monilia spp.

30 - 40 g/100 l (za vinju)

30 - 40 g/100 l (za trenju)

60 - 80 g/100 l (za trenju)

Lisne ui 40 g/100 l 40 - 60 g/100 l

30

Program zatite jabuka

PROBLEM
Potronja vode Jabuni cvjetar, jabuna osica, Lisne i titaste ui Savijai - Tortricidae, Lisni mineri i moljci Grinje - pauci 20 gr/hl 800 1000 l/ha 1000 1200 l/ha 1200 1600 l/ha

ACTARA

/ PIRIMOR MATCH
100 ml/hl

MATCH
100 ml/hl

AFFIRM
300 g/h 25-50 ml/hl

VERTIMEC
80 ml/hl

+ ETALFIX PRO
**

CHORUS + THIOVIT JET

Krastavost - Venturia spp, Pepelnica - Podosphaera spp. Alternaria - Alternaria spp.

200 gr/hl

THIOVIT
Bakterijska pale Erwinia amylovora Korovi Nedostatak eljeza kloroza 600 gr/hl

20 30 gr/hl

70 % doze

15 20 ml/hl

po uputi

po uputi

CHORUS + Mankozeb**
20 30 gr/hl 70 % doze

15 20 ml/hl

SCORE + Ditianon** ORGANSKI FUNGICIDI**

po uputi po uputi

NORDOX
30 gr/hl

OURAGAN SYSTEM 4
4,0 8,0 lit / ha (1,0 lit/hl)

OURAGAN SYSTEM 4
4,0 8,0 lit / ha (1,0 lit/hl)

SEQUESTRENE 138 Fe 100 SG

( 50 150 gr / stablu 100g/hl folijarno prskanje po listu )

(** djelatne tvari ili grupe proizvoda od drugih kompanija)

32

Napomena: Doza sredstva za 1 ha rauna se na bazi preporuene doze i potronje vode (klasinom metodom prskanja) koja je navedena u vrhu tabele. Ako se koriste rasprivai (atomizeri) i troi manje vode od preporuene treba proporcionalno poveat dozu (npr.: dvostruko manja potronja

vode, zahtjeva dvostruko viu dozu sredstva). Preporuke se odnose na nasade u punom rodu, vretenastog uzgojnog oblika na slabo bujnim podlogama.

BOLESTI

NORDOX

30 gr/hl

350 gr/hl

15 20 ml/hl

SCORE + Kaptan
po uputi

TOPAS
25 ml/hl

+ Kaptan**
po uputi

CHORUS + Kaptan**

SCORE + Mankozeb**

STROBILURINI**

TETNICI

60 gr/hl (samo l.ui)

ACTARA
20 gr/hl

60 gr/hl (samo l.ui)

PIRIMOR

STADIJ

33

Program zatite breskve i nektarine

PROBLEM
Potronja vode Tripsi, resiari, lisni mineri Lisne ui, cikade Grinje - pauci Breskvin moljac, breskvin savija Kovravost lista Taphrina spp. Trule cvijeta i ploda Monilia spp. Pepelnica Sphaeroteca spp. Korovi Nedostatak eljeza kloroza 800 1000 l/ha 1000 1200 l/ha 1200 1600 l/ha

ACTARA
20 g/hl

ACTARA / VERTIMEC
20 g/hl 80 ml/hl 40 60 g/hl 80 ml/hl

VERTIMEC + ETALFIX PRO

25 50 ml/hl

AFFIRM + ETALFIX PRO

300 g/hl 25 50 ml/hl

po uputstvu proizvoaa

SWITCH
40 g/hl

SWITCH
60 g/hl

sumporni pripravak OURAGAN SYSTEM 4

4,0 8,0 l/ha (1,0 lit/ha)

OURAGAN SYSTEM 4
4,0 8,0 l/ha (1,0 lit/ha)

SEQUESTRENE 138 Fe 100 SG

50 150 g/stablu 100g/hl folijarno prskanje po listu

SEQUESTRENE 138 Fe 100 SG

50 150 g/stablu 100g/hl folijarno prskanje po listu

34

Napomena: Preporuena koliina pripravaka dodaje se u 100 lit vode (hl) na bazi utroka vode koji je naveden u vrhu tabele za metodu klasinog prskanja. Ako se koriste atomizeri sa zranom potporom (ventilatorima) i troi manje vode od navedene treba proporcionalno poveat dozu. Preporuke se odnose za nasade breskve i nektarine u punom rodu.

BOLESTI

BAKRENI FUNGICID

DACONIL
200 250 ml/hl

TETNICI

PIRIMOR

STADIJ

35

Fizikalna kompatibilnost pojedinih pripravaka u zatiti voaka

Tijekom provoenja zatite voaka treba esto pripremiti kropivo koje e biti sastavljeno od dva ili vie vrsta pesticida (ponekad gnojiva i pomonih sredstava). Zato je potrebno poznavati kompatibilnost da se izbjegnu nuspojave:
Karate Zeon Smanjeno djelovanje jedne ili vie djelatnih tvari. Stvaranje taloga, zaepljenje filtra i mlaznica na prskalici. Fitotoksinost (pale), zastoj u rastu i razvoju lista, mladica i plodova.

Faktori od kojih zavisi kompatibilnost i stabilnost otopine su:

Kemijski sastav pripravka. Porijeklo i osobine vode (izvorska, stajaa, tvrda, meka, temperatura i sl.). pH vrijednost pripravaka i pripremljene otopine. Vrijeme zadravanja otopine u ureaju za prskanje i dr.

Mankozeb

Daconil

aaa

Nordox

Insegar

Chorus

Kaptan

Pirimor

Actara

Match

Topas

Score

TANK MIX Actara Karate Zeon Match Vertimec Affirm Insegar Pirimor Chess Daconil Mankozeb Kaptan Chorus Thiovit jet Topas Score Nordox Extravon Etalfix pro
Napomena

Extravon Etalfix pro

Thiovit jet

Verimec

0 + + + + + 0 0 + + + + + + + + + +

+ 0 + + + + + + + + + + + + + + +

+ + 0 + + 0 + + + + + + + + + + +

+ + + 0 + + + + + + + + ++

+ + 0 0 0 + + + + + + + +

+ + + + + + 0 0 + + + + + + + + +

+ + + + + 0 0 0 + + + + 0 0

+ + + + + + + + 0 0 0 0 + + + 0 +

+ + + + + 0 0 0 + + + + 0

+ + + + + + + + + + + 0 + + + 0 +

+ + + + + + + + + + + + 0 + + + +

+ + + + + + + + + + + + + 0 + + +

+ + + + + + + + + + + + + + 0 0 +

+ + + + + + + 0 0 + + 0 0 +

+ + + ++ ++ + + + + + + + + + 0

Napomena
Fizika kompatibilnost fizikalna kompatibilnost ne ne daje daje potpunu garanciju pune djelotvornosti i selektivnosti ispitivanih tank mikseva te bi za potpunu sigurnost trebalo provjeriti ponaanje kropiva na manjim povrinama.

Dozvoljeno Nije dozvoljeno

+ DA ali oprez u cvatnji i poetnoj tnojfazi faziformiranja formiranjaplodova plodov

Nema potrebe

36

aaa
37

Okvaivai Ovlaivai
(eng: surfactants, spreaders, wetting agents)
Ovlaivae ubrajamo u pomone tvari ili auvante. U poetku su koriteni uz herbicide, kasnije uz sistemine fungicide i insekticide, a u zadnje vrijeme uz folijarna gnojiva i fitohormone. Kad govorimo o primjeni ovlaivaa u voarstvu onda mislimo na njihovo dodavanje na kraju pripreme kropiva (voda + pesticid) u svrhu boljeg vlaenja i ravnomjernijeg pokrivanja povrine tretirane biljke, gljive ili tetnika. Primjena neionskih ovlaivaa u zatiti voaka zaivjela je sa novim metodama aplikacije koje tee smanjivanju utroka kropiva po hektaru. Ovlaivai se uvijek preporuuju kod suzbijanje grinja i tetnika koji lue mednu rosu (lisne ui, krukina buha i sl.) ili kod tetnika koji na sebi imaju votane prevlake (krvava u i neke vrste titastih uiju).

Extravon Etalfix Pro

ovlaiva bez premca
Etalfix Pro je novi neionski ovlaiva (spreader), koji je kompatibilan u tank mixu sa veinom herbicida, fungicida, insekticida, fitohormona i lisnih gnojiva u preporuenim koliinama. Svojim nainom rastezanja kapljica kropiva na tretiranoj povrini utjee na poboljanje biolokog uinka pesticida. On osigurava ujednaeniji raspored kropiva, bolje prianjanje na ciljanu povrinu, bolju i bru apsorpciju aktivne tvari kroz pui i kutikulu te manje ispiranje oborinama. Primjenom Etalfix-a postie se bolji kontakt sredstva sa svim organima biljke, gljivica i insekata.

Pomona sredstva

Prskanje bez dodatka ovlaivaa

Mjere borbe
Etalfix Pro i doziranje 25 - 50 ml u 100 lit ako je potronja vode ispod 500 lit /ha 15 - 25 ml/ 100 lit ako je potronja vode iznad 500 lit /ha VANA NAPOMENA: Etalfix Pro se ne preporuuje dodavati sredstvima koja u sebi imaju ugraen sticker, kao ni pesticidima i folijarnim gnojivima koja imaju sklonost izazivanja fitotoksinosti (vidi tablicu mijeanja u brouri). Potreban je poseban oprez kod prskanja sa viestrukim kombinacijama pripravaka uz veliki utroak vode, kao i za vrijeme formiranja plodova jabuke, kruke i nektarine prvih 30 dana nakon zavretka cvatnje.
Etalfix Pro 25 ml u 100 lit

Silikonski ovlaivai okvaivainali nalisu suprimjenu primjenusa sa novim metodama aplikacije u voarstvu

Nain djelovanja
Ovlaivaii razbijaju povrinsku napetost kapljica vode koja je rezultat vodikovih veza izmeu molekula vode. Na taj nain indirektno podiu uinkovitost, ali nemaju nikakva pesticidna svojstva. Razvlaenjem kapljica kropiva po listu osiguravaju pokrovnost kutikule u obliku tankog filma. Novi silikonski ovlaivai (Etalfix Pro) imaju jau mo razbijanja vodikovih veza to omoguava djelatnoj tvari bre i lake prodiranje u unutranjost lista preko prirodnih otvora (pui ili stoma). Ovo je posebno bitno kod primjene sisteminih pesticida, hormona i folijarnih gnojiva u preventivi ili u kurativi.

Etalfix Pro 50 ml u 100 lit

Za suzbijanje krvave ui treba obavezno dodati Etalfix Extravon pro

Bez dodatka Etalfix Pro teko se moe uspjeno suzbiti crveni voni pauk

38

Pomona sredstva
39

Aplikacija pesticida i znaaj doze pripravka

Da bi kvalitetno zatitili vonjak uz to manje trokova i oneienje okolia potrebno je:
Poznavati biologiju bolesti i tetnika. Odabrati optimalno vrijeme za primjenu pesticida. Kombinirati pripravke iz razliitih skupina i razliitog naina djelovanja. Odabrati pripravak (pesticid) dobrog djelovanja i provjerene kvalitete. Prilagoditi dozu pripravka jedinici povrine, fenofazi ili volumenu zelene mase. Prilagoditi potronju kropiva fenofazi, volumenu zelene mase i tipu ureaja za primjenu. Osigurati optimalan raspored kapljica i pokrivenost svih zelenih dijelova voke i dr. Proizvode sitnije kapljice, a time racionaliziraju potronju kropiva. Razlike u potronji vode izmeu lenih prskalica i atomizera mogu biti 2-3 puta na istoj povrini. Neki voari su uvoenjem atomizera u nasade smanjili potronju vode, ali ne prilagoavaju koncentraciju sredstva, te time umanjuju dozu po hektaru. Na ovaj nain zatita voaka bude loa, bez obzira na razmake prskanja i koriteni pripravak. Preporuena koncentracija i utroak kropiva koja se nalazi u uputi uz pripravak odnosi se uvijek na klasinu metodu prskanja (prskalice bez zrane potpore), koje proizvode krupnije kapljice i troe vie vode. Ako je u uputi preporuen utroak kropiva 1.000 litara/ha, on se odnosi na nasade voaka u punom rodu i maksimalnog volumena (od kraja cvatnje do berbe). Iz preporuene koncentracije i utroka kropiva lako se izrauna maksimalna doza po ha (ako nije navedena na uputi). Kod upotrebe atomizera - rasprivaa sa zranom potporom (lenih ili traktorskih), koji su podeeni na nii utroak vode od 1000 lit/ha u punoj vegetaciji, voar treba proporcionalno poveati koncentraciju da bi zadovoljio registriranu dozu pripravka po 1 ha. To znai da doza pripravka u punoj vegetaciji za 1 ha treba biti uvijek ista (kao u uputi) bez obzira na utroak vode i ureaj za aplikaciju. Za sve nejasnoe po pitanju pravilnog odreivanja doze kontaktirajte Syngentinu strunu slubu.

U praksi se svake godine deavaju pogreke koje se neopravdano pripisuju samo pripravcima, a najee je u pitanju nerazumijevanje priloenih uputa uz pesticid.
Upute koje dolaze uz pripravke na naem tritu sadre ranije uvrijeene preporuke na bazi koncentracije u % ili doze u gramima ili mililitrima na 100 litara vode. Kod novih pripravaka preporuke sadre dozu (kg ili lit/ha) uz preporueni utroak kropiva (najee 1000 lit /ha). Jednostavnu i jasnu preporuku nije lako napisati jer ne postoji jedinstvena metoda prskanja vonjaka i jedan tip ureaja. Hobi voari za prskanje koriste najee lene prskalice (Solo 425 i sl.) ili pak motorne lene rasprivae (Solo, Stihl i sl.). Napredni voari sve vie koriste traktorske atomizere - rasprivae (vuene ili noene) sa zranom potporom (ventilatorima). Atomizeri s zranom potporom nude bolju kvalitetu prskanja i viu produktivnost rada.

Formula
Koncentracija u % x 1.000 / 100 = doza u kg/lit/ha

Primjer
Chorus: 0,03 x 1.000/100 = 0,30 kg/ha

40

41

Fungicidi:
spektar djelovanja i registracije u najvanijim vonim vrstama
Koncentracija-doza Djelovanje fungicida na ekonomski Krastavost Pepelnice Bakterioze znaajne uzronike bolesti voaka Kvravost breskve Pjegavosti lista Monilija Siva plijesan Registracija u Hrvatskoj (da - ne) Karenca (broj dana d) Jabuka Kruka Breskva Vinja Jagoda

Naziv fungicida (djelatna tvar)

ND

kg-l/ha

K (klorotalonil) K (sumpor) S (ciprodinil) S (difenkonazol) S (ciprodinil + fludioksanil) K (bakarni oksid) S (penkonazol)

0,2

++++

++

++

NE

NE

DA - OVP

NE

NE

0,3 - 0,5

3,0 - 5,0

++++

DA - 14 d

NE

DA - 14 d

NE

NE

0,025-0,03

0,35 0,15-0,3 0,5 l jagoda 0,1

++++

++++

+++

DA - 35d

NE

NE

DA - 14d

NE

0,02%

++++

+++

+++

+++

DA -35d

NE

NE

NE

DA-21d

0,1

++++

++++

NE

DA-7d

DA-7d

NE

DA-7d

0,15

1,5

+++

+++

++++

DA - OVP

NE

NE

NE

DA-14d

0,025

0,25

+++

++++

++

++

DA - 21d

NE

NE

NE

NE

Formulacija Djelovanje fungicida Djelovanje fungicida

SC-EC Tekua sredstva K Kontaktno ++++ Odlino

WP - WG Vodotopiva praiva ili granule S Sistemino +++ Dobro LS Lokosistemino ++ Djelomino Nema djelovanja

42

43

Insekticidi:
spektar djelovanja i registracije u najvanijim vonim vrstama

Konc. % Doza

Djelovanje insekticida na ekonomski znaajne uzronike bolesti voaka Lisne ui Grinje Pauci Vone pipe Savijai Moljci Vone osice Lisni mineri Lisne buhe Trips

Registracija u Hrvatskoj (da - ne) Karenca (broj dana d) Jabuka Kruka Breskva Vinja Jagoda

Naziv insekticida (djelatna tvar)

ND

kg-l/ha

K,P (lufenuron) S (tiametoksam) K (lambda cihalotrin) LS (abamektin) S (Pimetrozin) LS (Emamektin Benzoat)

0,1

1,0

++++

+++

++

Da-28d

DA-28d

NE

NE

NE

0,02

0,20

+++

++++

+++

+++

++

Da-21d

DA-21d

DA-14d

NE

NE

0,015

0,15-0,20

+++

+++

+++

++

+++

DA-14d

DA-14d

NE

NE

NE

0,08

1,0

++++

++++

++++

++++

DA-28d

DA-14d

DA-14d

NE

DA-3d

0,04-0,06

0,4-0,6

++++

Da-14d

DA-14d

DA-28d

DA-14d

DA-14d

0,30

3,0-3,5

++

++++

+++

++

++

Da-7d

Da-7d

Da-7d

NE

NE

Formulacija Djelovanje insekticida Djelovanje insekticida

SC-EC Tekua sredstva K Kontaktno ++++ Odlino

WP - WG Vodotopiva praiva ili granule S Sistemino +++ Dobro LS Lokosistemino ++ Djelomino Nema djelovanja

44

45

Proizvodni program za zatitu voaka

Nordox 75 WG
Score 250 EC je nesumnjivo vodei triazolski pripravak za suzbijanje krastavosti plodova jabuke i kruke irom Europe. U sebi sadri djelatni tvar difenkonazol (250 ml/lit) Aktivna tvar brzo prodire u biljku i premjeta se sistemino pratei rast lista i mladice Odlikuje se izuzetnim kurativnim svojstvima i moe zaustaviti infekciju staru 4 dana Osobine sisteminosti i kurativnosti dolaze do izraaja samo ako su prosjene dnevne temperature iznad 10C (ako je hladnije prednost treba dati Chorusu) Score kao i svi ostali triazoli ima krae preventivno djelovanje te mu treba dodati partnera (kontaktni fungicid na bazi d.t. kaptan, mankozeb, ditianon i sl.) Koristi se maksimalno 2 puta u blok prskanju i ukupno 3 puta u jednoj vegetaciji U kombinaciji sa preparatom Thiovit Jet osim krastavosti prua odlinu zatitu od pepelnice na jabuci Doza: 15 ml/100 lit ili 0,25 - 0,3 l/ha za jabuku, 0,5 l/ha za jagodu. Karenca: 21 dana jabuka i jagoda. Chorus 75 WG je sistemini fungicid na bazi djelatne tvari ciprodinil (750 g/kg). Fungicid iz skupine anilinpirimidila s kurativnim djelovanjem na krastavost jabuke do 48 sati nakon infekcije. Djeluje na nain koji ometa sintezu aminokiselina i zaustavlja rast micelija. Pogodan za prskanja od poetka do kraja cvatnje za suzbijanje uzronika palei cvjeta, sive plijesni i krastavosti. Chorus ima odlinu otpornost na ispiranje oborinama i odlino djelovanje na niskim temperaturama (<10C). Preporuuje se maksimalno 3 puta tijekom vegetacije . Doza: 20 - 30 g/hl za jabuku (za due preventivno djelovanje Chorusa na krastavost lista preporuuje se dodati 3/4 doze kontaktnog fungicida na bazi mankozeba ili kaptana). 30 - 40 g/hl za moniliju na vinji. Karenca: 35 dana jabuka, 14 dana vinja. Nordox 75 WG je dobro poznati bakreni fungicid koji sadri djelatnu tvar bakreni oksid 75%. Razlikuje se od drugih pripravaka po boji, visokom sadraju djelatne tvari, dozi primjene i efikasnosti. Nordox ima najfinije estice bakrenog oksida koji se vrsto veu na biljku i djeluju kao spremita aktivnih Cu++ iona koji se postepeno otputaju, tako da ima produeno djelovanje. Prilikom rukovanja ne prai i lako se topi u vodi (WG formulacija). Nordox ima iroku primjenu u brojnim kulturama jabuci, vinovoj lozi, breskvi, maslini i povru. U jabuci se koristi za suzbijanje krastavosti na poetku vegetacije sa usputnim djelovanjem na brojne gljivice i bakterije koje uzrokuju propadanje kore i drveta. Zahvaljujui istoi djelatne tvari ima dozvolu za primjenu u ekolokoj proizvodnji. Doza: 0,10 - 0,15 kg/100 lit (1,0-1,5 kg/ha) Karenca: 56 maslina, 35 dana vinova loza Topas 100 EC je irom Europe jo uvijek vodei triazolski pripravak za pepelnice. U sebi sadri djelatnu tvar penkonazol (100 g/lit). Koristi se za suzbijanje pepelnice na jabuci. Odlikuje se sisteminim i kurativnim svojstvima, ako se primjeni u pravo vrijeme. Nema negativan utjecaj na oplodnju i zametanje plodova pa se primjenjuje tijekom cvatnje samo ako je nuno. Lako se mijea sa moivim sumporom Thiovit Jet i ini neprobojan tit za pepelnicu u periodu najvee opasnosti. Koristi se max. 2 puta u blok prskanju i ukupno 3 puta u vegetaciji, ako se ne preklapa sa drugim triazolima. Doza 25 ml/100 lit ili 0,25 lit /ha Karenca: 21 dana jabuka.

Fungicid s

najboljim
djelovanjem

Sigurna zatita

Lagan za

kurativnim

na niskim
temperaturama

i primjenu

manipulaciju

Nor Nord Nor Nord

Sistemino i

kurativno

djelovanje na

pepelnicu

46

Proizvodni program za zatitu voaka

47

Proizvodni program Syngente za zatitu voaka

Proizvodni program za zatitu voaka

Thiovit Jet je najsuvremenija formulacija moivog sumpora Preporuuje se samostalno za preventivnu zatitu voaka i vinove loze od pepelnice, ali moe biti partner uz fungicid Topas. U povienoj dozi na poetku vegetacije ima usputno djelovanje na eriofidne grinje i gljive aavice. Ima iroku primjenu u brojnim kulturama. Koristi se tijekom vegetacije vie puta u blok tretmanima. Thiovit Jet sadri mikrozrnca sumpora optimalne veliine estica (1 - 8 mikrona), koja ne mogu ui u pui lista te je smanjen rizik od fitotoksinosti (vrlo vano ljeti kad su visoke temperature). Pravilna i optimalna veliina estica sumpora omoguuje bolje vezanje na biljne organe to mu osigurava postojanost i manji rizik od ispiranje padalinama. Doza: 0,25 - 0,50 kg/100 lit (2,5 5,0 kg/ha). Karenca: 14 dana jabuka i breskva.

Switch 62,5 WG je kombinirani pripravak iz grupe botriticida sa dvije djelatne tvari potpuno razliitog naina djelovanja (ciprodinil i fludioksonil). Ciprodinil djeluje sistemino, a fludioksonil kontaktno. Izvanredno djeluje na sve vrte i podvrste sive plijesni (Botrytis cinerea), ali ima izraeno djelovanje i na druge bolesti (antraknoza na jagodi) i monilije na kotiavom vou. Registriran u vinovoj lozi, jagodama, marelici, trenji, ljivi, breskvi, nektarini i kruki. Nezamjenjiv fungicid za jagode od poetka cvatnje do poetka berbe. Koristi se maksimalno 2 puta u blok tretmanu na razmaku 7-14 dana. U vinovoj lozi se preporuuje takoer dva puta od faze mekanja boba do 21 dan pred berbu. Doza: 100 g/100 lit (1 kg/ha). Karenca: 7 dana jagoda, 21 dan vinova loza.

Daconil 720 SC je kontaktni fungicid koji sadri djelatnu tvar klorotalonil 75% Djeluje preventivno s minimalnom vjerojatnou za pojavu otpornosti gljive zahvaljujui multi-site djelovanju (djelovanju na vie mjesta u razvojnom ciklusu gljive). Ima irok spektar djelovanja: kovravost lista breskve, plamenjae, alternarije te usputno djelovanje na sivu plijesan i monilije. Daconil sadri u sebi specijalni sticker (ljepilo) koje ima svojstva prianjanja i lijepljenja za biljno tkivo ime se znaajno utjee na bolju otpornost od ispiranja padalinama Preporuujemo ga do kraja cvatnje breskve i vinove loze, a u povru ima drugaiju primjenu. Doza: 200 ml /100 lit (2 lit/ha). Karenca: kod breskve osigurana vremenom primjene.

Fonganil Gold je fungicid na bazi djelatne tvari mefenoksam (465 g/lit) Koristi se za suzbijanje uzronika venua povra, voaka i ukrasnog bilja od Pythium i Phytophthora vrsta Ima izraena sistemina i kurativna svojstva, dozvoljen je za zemljinu primjenu zalijevanjem direktno u zonu korijena ili prskanjem supstrata i tla uz inkorporaciju. Doze: Na vokama (jabuka, narana, limun, mandarina, klementina i kivi) u dozi 1-2 ml/m ili maksimalno 2,0 lit/ha. Na jagodi tretiranjem zemljita prije sadnje u dozi 2,0 lit/ha ili direktnim zalijevanjem biljaka na poetku vegetacije u dozi 0,1 ml/biljci uz utroak vode 0,1 lit/biljci. Karenca: 30 dana jabuka, narana, limun, mandarina, klementina, 40 dana jagoda.

Dvostruka zatita

od sive plijesni
Odlina

Prilijepi se

vodotopivost

u najteim uvjetima

i ostane

preventivac

Najbolji

za fitofloru jagode

i optimalna estica

veliina
fludioksanil + ciprodinil
Depozit prije kie Nakon 40 mm kie

48

Proizvodni program za zatitu voaka

49

Proizvodni program za zatitu voaka

Match 050 EC je pripravak na bazi djelatne tvari lufenuron (50g/lit) Ima pouzdano djelovanje na gusjenice savijaa i moljaca kao i usputno djelovanje na neke vrste tripsa i eriofidne grinje. Nain djelovanja: 1. Ovicidno (zaustavlja razvoj tetnika u jaju). 2. Larvicidno (inhibira sintezu hitina i sprjeava presvlaenje larvi). 3. Transovarijalno (utjee na plodnost enki koje su konzumirale lufenuron) Najbolje djeluje na jaja i mlae razvojne stadije liinki (gusjenica). Na gusjenice djeluje eluano (tek kad se unese u tijelo). Ima jako dugo rezidualno djelovanje i izvanredno je otporan na ispiranje padalinama. Pogodan za integriranu zatitu IPM jer ima mali tetni utjecaj na korisne kukce. Doza: 100 ml/100 lit (1,0 lit / ha). Karenca: 28 dana jezgriavo voe.

Karate Zeon sadri djelatnu tvar lambdacihalotrin (piretroid etvrte generacije). Odlikuje ga kontaktno, eluano i due rezidualno djelovanje za razliku od stare formulacije i drugih piretroida. Ima izraeni knock- out uinak (tetnika ubija u trenu). Jedinstvena zeon formulacija (mikrokapsuliran). Stabilan u ureajima za prskanje vrlo dugo (minimalan raspad mikrokapsula u vodi, nema alkalne hidrolize). Postojan na visokim temperaturama i jakoj svjetlosti (formulacija sa UV zatitom). Dobro se mijea sa veinom pesticida i lisnih gnojiva. Nema neugodan miris. Koristi se u niskoj dozi, ali je vrlo visoke uinkovitosti zahvaljujui tehnologiji mikrokapsuliranja . Ne koristi se u IP. Doza: 15 - 18 ml/100 l (150 - 180 ml/ha). Karenca: 14 dana jabuka i kruka.

Actara 25 WG je sistemini insekticid iz grupe neonikotenoida Sadri djelatnu tvar tiametoksam (250g/ kg). Djeluje na vrlo irok spektar tetnika voaka i povra. Primarno je registrirana za suzbijanje lisnih ui, ali ima usputno djelovanje na jabunu i krukinu osicu, lisne minere, krukinu buhu, vone pipe i jo neke znaajne tetnike u povru. Ima izraeno jako i brzo poetno kontaktno djelovanje, a nakon ulaska u biljku premjeta se sistemino i osigurava zatitu iznutra od brojnih insekata koji siu sokove voaka. Primjenjuje se maksimalno 2 puta u blok prskanju ili ukupno 3 puta tijekom vegetacije pod uvjetom da nisu koriteni drugi neonikotenoidi. Za bolje djelovanje na sve navedene tetnike preporuuje se uz Actaru dodati ovlaiva Etalfix Pro. Actara ima dozvolu u integriranoj proizvodnji voa. Doza: 20 g/100 lit (200 g/ha). Karenca: 21 dan jabuka i kruka, 14 dana breskva i nektarina.

Vertimec 018 EC pripada grupi akaricida namijenjenih za suzbijanje grinja, ali se razlikuje od drugih jer ima insekticidna svojstva na tripse, minere i krukinu buhu Djelatna tvar je abamektin koja vue porijeklo iz prirode. Dobiva se polusintetski fermentacijom zemljine bakterije Streptomyces avermitilis. Registriran je za primjenu u jabuastom vou i krastavcima, a u inozemstvu ima iru primjenu. Djelatna tvar ima izraena translaminarna svojstva premjetanja kroz biljno tkivo i deponiranja u parenhimu lista ime se osigurava dobro i dugo rezidualno djelovanje. Izuzetno je fotoloabilan na povrini biljke to mu daje prednost u zatiti korisnih kukaca (dozvoljen u IP). Preporuuje se maksimalno 2 puta tijekom vegetacije. Optimalno vrijeme primjene u jabuci i kruci je iza cvatnje, najkasnije do polovice lipnja. Doza: 80 ml /100 lit (0,8 - 1,0 lit/ha). Karenca: 28 dana jabuka i kruka i 7 dana krastavac.

Ovicidno,
larvicidno i transovarijalno

"knock - out"
uinak tetnika ubija

djelovanje

u trenu

Akaricid bez Mala odvaga

velika

premca

snaga

50

Proizvodni program za zatitu voaka

51

Proizvodni program za zatitu voaka

Pirimor 50 WG je dobro poznati selektivni insekticid (aficid) iz grupe karbamata na bazi djelatne tvari pirimikarb (500 g/kg). Odlikuje se jedinstvenim nainom djelovanja za brojne lisne ui na vokama, povru i ukrasnom bilju Nakon primjene djeluje veoma brzo na dva naina: kontaktno i fumigantno (parama). Da bi se iskoristila njegova fumigantna svojstva treba ga koristiti kad su dnevne .temperature iznad 12C (optimum 18C). Odlikuje se drugaijim djelovanjem na krvavu u koja je postala rezistentna na brojne insekticide, a uz to vrlo je selektivan na parazitsku osicu Aphelinus mali. Preporuuje se maksimalno 2 puta u blok tretmanu i maksimalno 3 puta tijekom jedne vegetacije. Doza: 40 - 60 g/hl (0,4 - 0,6 kg/ha). Karenca: 14 - 28 dana voe.

Insekticid nove generacije vrlo kratke karence

Affirm je novi Syngentin insekticid koji pripada grupi naturalita (avermektini). Djelatna tvar je emamektin benzoat koja se dobiva polusintetski fermentacijom zemljine bakterije Streptomyces avermitilis. Namijenjen je za suzbijanje grozdovih moljaca i brojnih drugih gusjenica u voarstvu i povrarstvu. Primijenjuje se preventivno u vrijeme poetka izlaska gusjenica iz jaja. Djelatna tvar ima izraena translaminarna svojstva i tzv ovilarvicidno djelovanje. Zbog osobina fotolabilnosti i kratke karence pogodan je za tretiranja sve do poetka berbe. Preporuuje se 2 - 3 puta tijkom vegetacije na razmacima 7- 10 dana. Doza:150-200g/100 lit (1,5 kg/ha) u zatiti vinove loze i povra, 250 350 g/100 lit (34kg/ha) u zatiti breskve, jabuke i kruke. Karenca: 7 dana vinova loza , jabuka, kruka i breskva, 3 dana povre (rajica, paprika, krastavac, kupusnjae, salata, bob i tikvice).

Ouragan System 4 je neselektivni herbicid na bazi glifosata koji se koristi za suzbijanje svih jednogodinjih i najtvrdokornijih viegodinjih korova Korovi ga usvajaju preko svih zelenih dijelova na koje dospije Premjeta se sistemino (akropetalno i bazipetalno) i unitava kako nadzemne tako i podzemne dijelove korova (korijenje) Ouragan System 4 je 4x bolji jer: 1. je glifosat s najbrim usvajanjem i djelovanjem, 2. opremljen za savladavanje prepreka u prskalici i na korovu, kao to su tvrda voda i votane prevlake na listu (sadri okvaiva od kukuruznog kroba) 3. ima odlian ekoloki profil 4. ne smrdi i ne pjeni to mu olakava primjenu Doza: jednogodinji korovi te neki viegodinji (pirika, osjak) 5 lit/ha, zubaa (troskot), kupina i drugo grmlje 8 lit/ha.

Sequestren sadri 100% - tni EDDHA kelat (min. 6,2 % Fe) Jedinstveni je proizvod na tritu kelatni gnojiva: preko 50 godina vodei kelat u poljoprivredi Po kemijskom sastavu ima najbolji odnos orto-orto / orto-para EDDHA izomera (3,2% / 2,8 %) to mu osigurava izuzetno brzo i dugo djelovanje kroz itavu vegetaciju u irokom rasponu pH vrijednosti tla (pH 4 - 11) Sequestren se proizvodi kao SG formulacija (formulacija koja ne prai to olakava rukovanje) 100 % topiv u vodi za razliku od slinih proizvoda na tritu Pogodan za primjenu preko tla i lista (folijarno) Zemljina primjena daje bolje i bre rezultate Sequestren je izvan skupine otrova, dozvoljen u IP i organskoj proizvodnji i koristi se u brojnim kulturama Doza: za voke primjena u tlo 50 -150 g po stablu, za vinovu lozu 10 - 20 g po trsu ili folijarno 100 g/100 lit (viekratno prskanje svakih 7-15 dana).

Selektivni

Totalni

jedinstvenog naina
djelovanja

svojstava

iznimnih

herbicid

Da bi listovi bili zeleni a plodovi

Ou
krupni
53

52

Proizvodni program za zatitu voaka

NOVO

Ouragan

Proizvodni program za zatitu voaka

Osnovna naela
Etalfix Pro je novi neionski silikonski okvaiva (spreader) koji se dodaje pesticidima u cilju poveanja kontaktne povrine vlaenja i zadravanja kropiva kod tretiranja biljaka i insekata sa izraenom votanom kutikulom i dlaicama na sebi. Etalfix Pro utjee na poboljanje biolokog uinka pesticida jer smanjuje povrinsku napetost tekuine, a to osigurava ujednaeniji raspored kropiva, bolje prianjanje na ciljanu povrinu, bolju i bru apsorpciju djelatne tvari kroz pui lista Primjenom Etalfix Pro postie se bolji kontakt sredstva sa svim organima biljke, gljivice i insekata. Etalfix Pro se ne preporuuje dodavati sredstvima koja u sebi imaju ugraen sticker (Daconil), kao ni pesticidima i folijarnim gnojivima koja imaju sklonost ka izazivanju fitotoksinosti. Doza: 15 50 ml/100 lit.

Dobre poljoprivredne prakse:

1. Koristite kemijske mjere zatite samo onda kada nema drugog izbora. 2. tetnike suzbijajte kad dostignu prag tetnosti. 3. Ekonomski znaajne bolesti voaka suzbite preventivno. 4. Krenite na vrijeme u preventivni program zatite, im se ostvare povoljni uvjeti za zarazu (jedan dan ranije - bolje nego jedan dan kasnije). 5. Koristite prognozne modele, feromonske klopke, meteo stanice ili pratite nae preporuke (Agroalarm, Direktna pota, www. syngenta.hr i dr.). 6. uvajte prirodne neprijatelje tetnih insekata (grabeljive grinje, grabeljive stjenice, osolike muhe, parazitske osice, bubamare, zlatooke i druge). 7. Zatitite pele i druge opraivae u cvatnji od pesticida koji imaju tetan utjecaj na njih. 8. Razmake prskanja prilagodite rastu biljke i koliini oborina (30 - 50 mm oborina ispire veinu kontaktnih pripravka). 9. Kombinirajte pripravke iz razliitih skupina i drugaijeg naina djelovanja da se ne isforsira rezistentnost ili otpornost (Syngenta Vam nudi iroku paletu proizvoda). 10. Koristite pesticide primjerene stadiju razvoja kulturne biljke, bolesti, tetnika i korova, 11. Postignite maksimalnu kvalitetu aplikacije (podesite prskalice, koristite kvalitetne dizne i okvaivae po potrebi). 12. Izbjegavajte prskanje po jakom vjetru i sprijeite zanoenje sredstva na druge parcele i nepoljoprivredne povrine. 13. Potujte registriranu dozu i karencu, obavezno proitajte uputu uz pripravak. 14. Primijenite sve potrebne mjere zatite radnika koji su u dodiru sa pesticidima. 15. Pripremu kropiva za prskanje obavite na polju dovoljno daleko od vodotoka i ceste. 16. Ne dozvolite kod pripreme kropiva za prskanje prosipanje izvan prskalice. 17. Pravilno zbrinite otpadnu ambalau i predajte na mjesta gdje se vri prikupljanje iste. 18. Iz nasada uklonite sve biljne organe zaraene opasnim i karantenskim bolestima kako ne bi bili izvor zaraze za zdrava stabla. 19. Prilagodite nain navodnjavanja moguoj opasnosti od irenja bolesti. 20. Rezidbom odravajte dobru prozranost kronje. 21. Koristite optimalne koliine gnojiva (posebno duika) na temelju analize tla, lista i procjene uroda. 22. Zajedno sa Syngentom budite i Vi uzoran voar koji promie naela Dobre poljoprivredne prakse u svom okruenju. Vaa Syngenta

Profesionalna pomo
za bolji rezultat u zatiti

voaka

54

55

Biljeke

56

Moja pravila za zatitu voda

1. kropivo (tekuinu za prskanje) treba pripremati na polju!
Pripremom kropiva na polju smanjuje se mogunost izlijevanja ili rasipanja na osjetljivim povrinama kao to su dvorita. kropivo ne pripremajte nikada uz potoke ili ceste. Bez obzira na to gdje se prskalica puni vodom, preparat treba dodati u spremnik prskalice na polju ili u nasadu. Upotrijebiti treba toliko vode koliko propisuju upute za primjenu sredstva za biljnu zatitu. Time se tedi vrijeme, ali i smanjuje mogunost pogreke. Pri pripremi kropiva uvijek treba paziti da se zrnca, prah ili tekuina preparata ne rasipaju izvan spremnika prskalice.

5. Prskalicu treba uvijek temeljito oistiti na nain koji nee oneistiti okoli!!
Unutranjost prskalice to je bolje mogue treba oistiti tako da se ostatak kropiva razrijedi i iskoristi na polju. U dvoritu prskalicu je potrebno temeljito oistiti na zatravljenoj povrini. Time se sprjeava da i najmanji ostaci tekuine za prskanje ne dospiju u bunare, kanale, podzemne ili povrinske vode.

2. Preparatima je mjesto samo u spremniku prskalice!

6. Prskalicu pospremiti pod krov!

Nakon ienja prskalicu treba spremiti pod krov.

Ako se dogodi da se neoienu prskalicu ne moe spremiti pod krov, treba je ostaviti na zatravljenoj povrini da kia ne ispere osuene ostatke kropiva u odvodne kanale.

Ve samo male koliine sredstva dovoljne su da oneiste vode.

Neoienu prskalicu nikada ne ostavljajte bez nadzora!

3. Ispranjenu ambalau potrebno je uvijek isprati!

Plastine boce treba uvijek dobro isprati vodom a potom je izliti u spremnik prskalice.

4. Preostalu koliinu kropiva treba iskoristiti na polju!

Preostalu koliinu kropiva u prskalici treba razrijediti vodom i ponovo upotrijebiti na ve poprskanoj povrini.

7. Odravanje i popravljanje potrebno je obavljati samo na ve oienoj prskalici!

Prije svakog prskanja, prije nego to se pristupi pripremi kropiva za prskanje, treba provjeriti ispravnost prskalice. Prije popravka prskalice treba provjeriti je li u njezinu spremniku ostalo kropiva.

Pravila zatite voda svakome trebaju biti jasna!

Pri prskanju u polju ili nasadu treba imati uvijek dovoljno vode za ispiranje ambalae. Nakon obavljenog prskanja uvijek sa sobom treba ponijeti ispranu i zatvorenu ambalau. Svu ambalau zbrinuti na propisani nain i predati na mjestima sakupljanja.

Tono treba izraunati i pripremiti koliinu kropiva koja je potrebna za povrinu koju se eli poprskati. Ako ipak, unato tomu, ostane manja koliina kropiva u prskalici, treba je razrijediti u omjeru 1:10 i iskoristiti je na ve poprskanoj povrini.

Mogue ostatke tekuine za prskanje treba isprazniti u pripremljene posude koje se rabe za pripremu kropiva i dalje postupiti u skladu s uputom.

Oblikovanje: Tanja eme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671
Syngenta Agro d.o.o. je lanica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr