7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

nezavisni dnevnik SRIJEDA Pula, 17. listopada 2012. Broj 282 GODINA LXIX
PULA BOAT FAIR 2012.
3. Medunarodni sajam brodske opreme i brodova
Marina Veruda,17.-20.10.2012.
-
PULA: NAJAVLJENA OBNOVA SADA ZAPUTENOG MORNARIKOG PARKA
NAKON STO GODINA PLIN SE VRATIO U ROVINJ
Prva domainstva
konano spojena na
jeftiniji energent
str. 13
MIJENJA LI SE NETO NOVIM ZAKONOM
Zbog duga za priuvu
stan na bubnju, ali
ZA 10 GODINA str. 5
IVAN ANDRE TRIFONOV, AUSTRIJANAC IZ LINJANA KOJI JE BALONOM
PRELETIO OBA POLA, GOVORI ZA NA LIST:
PRAVA POTJERA: DVIJE OPHODNJE GANJALE 21-GODINJEG BUJEA
EKSKLUZIVNO
Kako vratiti
sjaj vrijednom
parku starom
stoljee i pol
Ja sam osmislio
Felixov skok iz
svemira, no nije
me uzeo u tim!
STRAH OD OVRHE?
str. 8 i 9
Policiji bjeao
25 kilometara od
Krana do Pazina
str. 29
KVALIFIKACIJE ZA SP: HRVATSKA - WALES 2:0
Puno ansi, a
malo golova
str. 32 i 33
str. 2 i 3
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Ugovor s EU na kovanici od 25 kuna
ZAGREB - U povodu obiljeavanja prve obljetnice
potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj
uniji Hrvatska narodna banka izdat e prigodnu kova-
nicu od 25 kuna. Izgled kovanice, koja e imati oblik
pravilnog dvanaesterokuta, osmislio je akademski kipar
Damir Mataui. Kovanica e s jedne strane, u sredi-
ni, imati prikaz pelinjih saa s 27 elija unutar kojih su
zvjezdice to simbolizira EU.
U donjem polukrugu, uz konstrukciju pelinjih saa,
prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je
na putu da postojeu konstrukciju pelinjih saa dogradi
dvadeset i osmom elijom, u koju e stupiti kao zvjezdi-
ca, nova punopravna lanica Europske unije, objanje-
no je u odluci Savjeta HNB-a. Na toj e strani biti ispisan i
tekst Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europ-
skoj uniji s datumom, 9. prosincem 2011. godine, kada
je u Bruxellesu dokument potpisan.
Na naliju kovanice, uz oznaku nominalne vrijednosti, bit
e jo prikaz kune zlatice, a u donjem dijelu hrvatski grb. Li-
jevo od grba poloena je granica lovora u cvatu, a desno
granica hrasta lunjaka s plodovima. HNB planira izdati
20 tisua komada prigodnih kovanica. Sredinja banka ve
je jednom izdala prigodnu kovanicu od 25 kuna vezano uz
pristupanje Hrvatske Uniji. Bilo je to 2005. godine, a povod
je bila kandidatura Hrvatske za lanstvo. I. F.
Josipoviu i Tadiu uruena
Europska medalja za toleranciju
BRUXELLES - Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviu i
bivem srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiu dodijelje-
na je Europska medalja za toleranciju na sveanosti juer
naveer u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Nagradu je dodijelilo Europsko vijee za toleranciju i po-
mirenje (ECTR) iji su supredsjedatelji bivi poljski pred-
sjednik Aleksander Kwasniewski i predsjednik Europskog
idovskog kongresa Moshe Kantor, a lanovi istaknuti poli-
tiki lideri, znanstvenici, dobitnici Nobelove nagrade koji su
u svom djelovanju pridonijeli promoviranju tolerancije.
Poaen sam, i ponosan zbog nagrade to je gospo-
din Boris Tadi i ja danas primamo, Europske medalje za
toleranciju koju dodjeljuje Europsko vijee za toleranciju i
pomirenje, rekao je Josipovi. (H)
Predano 46.000 potpisa
za nii PDV na hranu
ZAGREB - Novi saborski zastupnik HSS-a i predsjed-
nik stranke Branko Hrg juer je u Vladu donio vie od
46 tisua potpisa graana na peticiju za smanjenje sto-
pe PDV-a na hranu na deset posto.
- Obiljeili smo Svjetski dan hrane. Iskoristili smo taj
dan da Vladi predamo peticiju jer smo izraunali da bi
smanjenjem stope PDV-a na hranu na deset posto mje-
sena potroaka koarica bila manja ak za 300 do
400 kuna, kazao je Hrg. Z. C.
PULA - Sutra i pre-
kosutra u Dubrovni-
ku se odrava najvei
skup turistikih djelat-
nika Hrvatske - Dani
hrvatskog turizma. Bit
e rijei o mogunosti-
ma koje se hrvatskom
turistikom sektoru
otvaraju ulaskom u EU
te predstavljanju na-
crta Strategije razvo-
ja hrvatskog turizma.
Uz to u Dubrovniku e
se odrati i niz stru-
nih skupova, sastana-
ka i radionica pojedinih
strukovnih udruenja.
Tom e prilikom tako-
er biti podijeljene i
godinje turistike na-
grade destinacijama,
pojedincima, ustano-
vama i tvrtkama - Plavi
i Zeleni cvijet, Turistiki
cvijet-kvaliteta za Hr-
vatsku te ovjek-klju
uspjeha u turizmu. B. B.
Poinju Dani hrvatskog
turizma u Dubrovniku
novosti@glasistre.hr
591-505
*
ZAGREB - lanovima saborskog Od-
bora za informiranje, informatizaciju i
medije juer se predstavilo pet od 30
kandidata za Programsko vijee HRT-
a. Odboru su se predstavili Drago Asi,
Robert imrak, Marina Mualo, Nina
Obuljen Koinek i eljka Jelavi, a osta-
li kandidati predstaviti e se u srijedu.
Rije je uglavnom o strunjacima za
medije, a meu njima ima i sveuili-
nih profesora, poput Marine Mualo s
Fakulteta politikih znanosti. (H)
Odbor:
Pet kandidata
za HRT
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
IVAN ANDRE TRIFONOV, AUSTRIJANAC IZ LINJANA KRAJ PULE KOJI JE BALONOM
SMS estitka
Cijeli ti svijet estita, primi estitke i od mene, a kada
se vrati u Austriju, ii emo na veeru i dobro se
ispriati, sadraj je estitke koju je Ivan Andre Tri-
fonov poslao Felixu nakon njegova skoka s 39.044
metra u nedjelju naveer koji je pratilo milijunsko gle-
dateljstvo irom planeta. Odgovorila mu je kratko Fe-
lixova tajnica Dani H.: Daaannnnkeeee!
Projekt skoka
dao jo 2005.
Projekt sam zamislio jo 1992., a opisao
ga u knjizi 1994. godine. U nekoliko na-
vrata sam ga elio ostvariti, ali nisam na-
ao sponzora. Na nagovor supruge po-
nudio sam ga Baumgartneru u sijenju
2005., uz uvjet da me primi u tim. Rekao
je da hoe. Vie mi se nije javljao, a kada
sam ga konano uo, rekao mi je da e to
odraditi s Amerikancima i da mu ja vie
ne trebam, ispriao nam je Trifonov
PIE Silva BODLAJ IVAI
SNIMIO Manuel ANGELINI
LINJAN - Felix Baum-
gartner dokazao je da je
moj projekt ostvariv. Sma-
tram se ocem tog projekta i
radostan sam to je uspio,
rekao nam je zapanjujuu
tvrdnju Ivan Andre Trifo-
nov, Bugarin s austrijskom
putovnicom i povremenim
boravitem u Linjanu, ko-
jeg smo juer poslijepodne
posjetili u njegovoj kui.
Nedostajali
milijuni dolara
Felixov poduhvat pratio je
u Beu i odmah nakon skoka
mu poslao SMS s estitkom.
- Projekt sam zamislio jo
1992., opisao ga u knjizi koja
je prvi put objavljena 1994., a
sada je ponovno tiskana, kae
nam Trifonov pokazujui knji-
gu te stranice na kojima je ra-
zradio projekt skoka s ruba sve-
mira koji je nazvao URANOS.
- Joea Kittignera, Felixova
mentora, upoznao sam 1992.
godine u Jordanu na svjetskoj
smotri balonaa u ast roen-
dana jordanskog kralja, govori
nam Trifonov pokazujui nam
fotografiju na kojoj su zajedno
snimljeni - i opisao mu pro-
jekt. Pitao sam ga hoe li mi
biti savjetnik i pristao je. Dogo-
vorili smo se da emo raditi na
realizaciji projekta, ali nismo
uspjeli skupiti novac, odno-
sno pronai sponzore. Tada
nam je po proraunu treba-
lo est i pol milijuna dolara, a
Felixa je sve to kotalo oko 50
Balon slian onom kojim se
Felix dignuo u stratosferu
Trifonov na fotografiji kao astronaut
za rusku svemirsku postaju Mir
EKSKLUZIVNO
2 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

novosti

*
*
ZAGREB - Zastupnici Hrvatskog sabora
zavrili su juer objedinjenu raspravu o
prijedlozima izmjena i dopuna zakona o
pravima i dunostima zastupnika u Hr-
vatskom saboru te o pravima dravnih
dunosnika glede povratka na posao.
Prema tim prijedlozima, zastupnik, od-
nosno dravni dunosnik, nakon pre-
stanka obnaanja dunosti imao bi pra-
vo povratka na rad kod poslodavca kod
kojeg je bio u radnom odnosu na neo-
dreeno vrijeme. (H)
Iz politike
natrag
na posao
D
.

J
.
PRELETIO SJEVERNI I JUNI POL, OTKRIVA NEPOZNATU DIMENZIJU PODUHVATA KOJI JE SVIJET OSTAVIO BEZ DAHA
iz svemira Felixu sam
., a on me zaboravio
milijuna. Tri puta smo otkazi-
vali projekt, 1994., 1999. i 2003.
godine. Moja supruga je boga
molila da ne naem sponzo-
ra. Bojala se, rekla mi je da sam
star i da projekt ponudim mla-
em Felixu. To sam i uinio u
sijenju 2005. i kada sam mu
dao projekt, rekao sam mu da
je uvjet da me primi u tim. Re-
kao je da hoe. Budui da se
nije javljao do prosinca, pitao
sam ga to je s projektom, a
on mi je odgovorio da ga radi
s Amerikancima i da mu ja
vie ne trebam, ispriao nam
je Trifonov, pokazujui strani-
ce knjige na kojima je projekt
do detalja opisan u poglavlju
Roen u snovima.
Baumgartner je skoio s vi-
sine od 39 kilometara, a Trifo-
nov je planirao s balonom pro-
mjera 300 metara podii se na
visinu od 50 kilometara. Kap-
sula iz koje je planirao skoi-
ti trebala je biti okrugla. Ideja
mu je sinula kada je jednom
vidio da je na balon objeena
raketa pa je pitao strunjake bi
li se ona mogla napraviti tako
da on stane u nju. Odgovorili
su mu da je mogue, ali da bi
raketu trebalo preurediti. Kae
nam da su mu Rusi i skafan-
der nabavili, i to specijalan jer
su znali da su u pitanju ogro-
mni rizici i opasnosti. Upravo
onakvi kakvi su pratili i Felixov
skok: rizik od probijanja zvu-
nog zida, mogunost pucanja
lica ili mozga te nekontrolirana
vrtnja vlastitog tijela. Trifonov
nam objanjava da je vrtnja ti-
jela vea to je visina vea.
- I Felix se isto zavrtio, ali
je manevriranjem jednom
pa drugom rukom uspio
izravnati tijelo, objanjava
nam Trifonov.
Kada nam je sve to ispriao
rekao nam je: Moj san ostva-
rio je Felix. On je naao no-
vac. No, ja ne mirujem, imam
jo jedan projekt u glavi koji
jo nitko nije ostvario.
Cepelinom oko svijeta
- Cepelinom bih obiao svi-
jet za 80 dana. Ba onako kako
je Jules Verne to opisao u knji-
zi Put oko svijeta za 80 dana.
Ali za to treba specijalan cepe-
lin, a ja tono znam kakav tre-
ba biti, rekao nam je 67-godi-
nji Trifonov, inenjer kemije,
te ga ukratko opisao dok nas
je u dvoritu ispraao.
Trostruki Guinnessov rekorder
Trifonov je nositelj nekoliko svjetskih rekorda i upisan
u Guinnessovu knjigu, to je zabiljeeno i na stranica-
ma Glasa Istre. Prvi je put u Guinnessovu knjigu uao
1989. godine kada je za sedam i pol sati balonom
preletio Sredozemno more, drugi put sedam godina
kasnije kada je prvi u svijetu balonom preletio Sjever-
ni pol te trei put 2000. kada je ponovio slian pot-
hvat preletjevi Juni pol. Trifonov je bio i prvi rezervni
astronaut za let na rusku svemirsku postaju Mir.
Trifonov je u knjizi upisao svoje ime
uz balon na visini od 50 kilometara
Izgleda da je Felix Baumgartner posudio fantastini projekt
R
E
U
T
E
R
S
Trifonov i Felixov mentor Joe Kittigner
Glas Istre 3 Srijeda, 17. listopada 2012.
REGIONALNE ISKRE IZMEU IDS-a I ISTARSKOG SDP-a
Kajin kontra Grbina - oba za Bajia

novosti

*
ZAGREB - Damir Polanec juer se poa-
lio sudskom vijeu koje vodi postupak u
sluaju Spice to je na nastavak glavne
rasprave doveden vezan lisicama. - Uva-
avajui sve okolnosti i injenice, potu-
jui sve zakone, koje sam dobro iitao,
posebno Zakon o izvrenju kazne zatvo-
ra, doista mislim da su mjere osiguranja
s moje toke gledita apsolutno pretjera-
ne, rekao je Polanec dodajui kako je
ve ranije pismeno traio da mu se omo-
gui koritenja laptopa. (A. R. K.)
Polaneca
doveli u
lisicama
D
.

L
.
BAJIEVO IZVJEE U SABORU: HDZ I SDP PODRALI DRAVNOG ODVJETNIKA, DRUGI POZIVALI NA NJEGOVO UHIENJE
Svjedok: Fimi-medija naruila
jakne s logom eljo majstore
TUITELJ HAAKOG SUDA: GORAN HADI ODGOVORAN ZA ZLOINE NA OVARI
Baji: Ne znam jesu li SMS-ovi
Sanaderu izmiljeni
U izjavi novinarima nakon rasprave o SMS-ovima koje
je navodno slao Sanaderu, Baji je rekao da ne moe
rei jesu li oni izmiljeni ili ne.
- Samo u vam rei da je kod nas sustav preko ko-
jega sve imamo na naem softveru. Prema podacima
mog informatikog sustava, takvih podataka nema.
Vratimo se na ono to je bitnije od toga, a to je to se
dogodilo s tim SMS-ovima, odnosno koji je njihov cilj.
Cilj im je difamirati sustav i izvui suenje iz sudnice na
politiku scenu, a okrivljenika pretvoriti u politiku rtvu,
to nije tono, rekao je Baji. Dodao je da je ve prije
demantirao Sanaderove izjave da mu je poklanjao slike.
Na meti - Mladen Baji
HDSSB htio pritvor za Bajia
da ne bi utjecao na svjedoke
Baji je u zavr-
noj rijei odgovo-
rio uroviu rekav-
i da ovaj injenice
ili navode pojedinih
portala poevi od
Wikileaksa pa do
nekih drugih uzima
zdravo za gotovo,
kao injenicu
PIE Zlatko CRNEC
ZAGREB - Dok su se SDP
i HDZ juer u Saboru na-
tjecali tko e vie ishvaliti
Mladena Bajia, zastupnici
HDSSB-a zatraili su da se
glavnog dravnog odvjetnika
razrijei, te odmah potom
uhiti i stavi u jednomjese-
ni pritvor zbog mogunosti
utjecaja na svjedoke.
Trodioba vlasti
Daleko najei bio je za-
stupnik HDSSB-a Draen u-
rovi koji smatra da je Bajiu
mjesto ni vie ni manje nego u
Remetincu zbog brojnih afera
koje se veu uz njegovo ime.
- Kada bi u Hrvatskoj zaista
funkcionirala trodioba vlasti
vas bi gospodine Bajiu, nakon
to bi vas Sabor razrijeio, od-
mah po izlasku iz ove zgrade
represivni aparat izvrne vlasti
uhitio i predao pravosuu. Na-
ravno uz posve izvjesno jedno-
mjeseno zadravanje zbog
opasnosti od utjecaja na svje-
doke. Ukupno gledano, rad
DORH-a moe dobiti odree-
nu prolaznu ocjenu, ali glavni
dravni odvjetnik nema pro-
laza, rekao je urovi. Dodao
je da je javna percepcija da
DORH bira kada i koga e pri-
javiti uzimajui u obzir odnose
politikih snaga u dravi.
- to je s SMS-ovima koje
je upuivao Sanaderu, a koji
su objavljeni na jednom por-
talu? to je s njegovim pret-
hodno objavljivanim SMS-
ovima upuivanim jednom
danas pokojnom novinaru ili
naem jo uvijek ivuem i do-
brostojeem najveem medij-
skom magnatu, a koji su se ti-
cali brojnih istraga? to je s 500
telefonskih razgovora s jed-
nom novinarkom koja uvijek
najbre i najsvjeije izvjeuje
o stanju svih istraga koje pro-
vodi DORH, rekao je urovi.
Dodao je da HDSSB nema po-
vjerenja u Bajia jer po svo-
je miljenje odlazi u ameriko
veleposlanstvo i jer ga brifira-
ju treerazredni obavjetajci.
Instrukcije SAD-a?
- Baji se 2. veljae 2010.
sastao s dvojicom djelatnika
amerikog veleposlanstva
meu kojima je bio i spe-
cijalni agent za sigurnosna
pitanja kako bi informirao
o tijeku istrage u operaciji
Spice, rekao je urovi. On
je upitao tko je to odlino,
pa i preodlino, suraivao s
doktorom Ivom, a potom s
njegovom nasljednicom po-
spremio tog Ivu?
- Koga je to do juer SDP
htio smijeniti, a danas ga za-
govara? I zato? U sabornici
se najblae moe osjetiti neka
nelagoda u svim strankama
kada treba kritiki govoriti o
radu glavnog dravnog od-
vjetnika. To nije dobro za dr-
avu, to nije dobro za demo-
kraciju, rekao je urovi.
Baji je u zavrnoj rijei
odgovorio uroviu rekavi
da ovaj injenice ili navo-
de pojedinih portala poev-
i od Wikileaksa pa do nekih
drugih uzima zdravo za go-
tovo, kao injenicu.
- Ako bi mi imali takav pri-
stup onda bi pola drave bilo
u zatvoru. Ja sam ipak skloni-
ji konzervativnom pristupu,
rekao je Baji. Govorei pak
o curenju informacija Baji je
rekao da ne moe sa sigurno-
u rei da informacija nika-
da nije procurila iz DORH-a,
ali da misli da nije.
N
a marginama rasprave uoeno je i od-
mjeravanje snaga efa Kluba zastu-
pnika IDS-a Damira Kajina i predsjednika
Odbora za Ustav, SDP-ovog Puleana Pee
Grbina. Iako su obojica pohvalila Bajiev
rad, Kajin je zamjerio to je Grbin rekao da
bi dravni odvjetnik trebao ponekad i ri-
skirati. U replici - neuobiajenoj izmeu
Kukuriku partnera, Kajin je rekao: Kae
kolega Grbin da dravni odvjetnici trebaju
riskirati, da nije dobro da su konzervativni,
a ja mislim upravo suprotno. Da dravni
odvjetnik itekako treba biti konzervativan
i da nitko nema prava naprosto poigrava-
ti se sa ljudima. Dravni odvjetnici trebaju
biti 101 posto sigurni prije nego se upuste u
neki spor ili procesuiranje pojedinca.
Pea Grbin je IDS-ovom zastupniku od-
govorio da se s njime nikako ne slae. Uva-
eni kolega sa vama se nikako ne mogu slo-
iti. Naime, osim Dravnog odvjetnitva mi
u RH imamo i sud. Dravno odvjetnitvo
postupa po razliitim stupnjevima sum-
nje. U jednom trenutku kada postoji osno-
va sumnje radi se po kaznenoj prijavi, kada
postoji osnovana sumnja podie se optu-
nica, a tek kada postoji izvjesnost da je ka-
zneno djelo poinjeno i tko je krivac tek se
tada izrie osuujua presuda. U trenutku
kada imamo 97,5 posto osuujuih presu-
da u domeni rada odreenog tijela meni
se ini da je Dravno odvjetnitvo odlui-
lo prije pokretanja sudskog postupka tra-
iti izvjesnost da je kazneno djelo poinje-
no. A ja molim da se vratimo na osnovanu
sumnju. D. G.
Goran Hadi: Htio da zarobljenici ostanu u Vukovaru
Zarobljenike tjerali da
kopaju vlastite grobove
ZAGREB - Tuitelj Haakog
suda (ICTY) juer je u nastav-
ku suenja Goranu Hadiu,
bivem predsjedniku tzv. SAO
Slavonija, Baranja i zapadni
Srijem (SAO SBZS) i potom
predsjedniku samoproglae-
ne Republike Srpske Krajine
(RSK) upoznao sudsko vije-
e s protjerivanjem hrvatskog
stanovnitva iz Dalja, Tovarni-
ka, Bapske, Lovasa i Bogdano-
vaca, bitkom za Vukovar, kao
jednom od najkrvavijih i naj-
brutalnijih od Drugog svjet-
skog rata, te likvidacijom za-
robljenika na Ovari, i optuio
Hadia da snosi punu odgo-
vornost za te zloine.
Tuitelj Douglas Stringer je
podsjetio da je JNA 19. stu-
denoga zauzela vukovarsku
bolnicu, a da je drugi dan
provedena evakuacija te su
mukarci odvojeni od ena i
djece. Oko 200 ljudi u pet au-
tobusa odvezeno je u vojar-
nu JNA, dok je esti autobus
stigao kasnije. Istovremeno,
objasnio je tuitelj, na sastan-
ku u Veleprometu Hadi je,
zajedno s Arkanom odluivao
o sudbini Hrvata.
Hadi se ustro suprot-
stavljao prebacivanju hrvat-
skih zarobljenika iz SAO SBZS
u zatvore u Srbiji te je inzisti-
rao da tim ustaama sudi ovaj
narod iz srpske autonomne
oblasti, kazao je tuitelj, navo-
dei Hadieve rijei iz inter-
vjua srpskim medijima.
Nakon sastanka u Velepro-
metu zarobljenici su odvede-
ni u poljoprivredno naselje
Ovara i smjeteni u hangar
za poljoprivrednu opremu.
Prilikom izlaska iz autobusa,
prepriava tuitelj, morali su
proi kroz tzv. palir, a pri-
padnici TO-a i paravojnih for-
macija su ih udarali i utira-
li. Tijekom noi se u hangaru
nastavilo premlaivanje, usli-
jed ega je umrlo najmanje
dvoje zatvorenika.
Poslije ponoi, do samog
jutra 21. studenoga 2011., za-
tvorenike se izvodilo iz han-
gara, poredalo uz iskopanu
jamu i likvidiralo. Pogublje-
no je 260 ljudi, a 2006. godine
su u masovnoj grobnici pro-
naeni posmrtni ostaci njih
194, rekao je tuitelj. Na po-
ljoprivrednom imanju Lovas
i u Dalju, nastavio je tuitelj,
ubijeno je 35 ljudi, dodao je
tuitelj. (H)
G
o
r
a
n

M
E
H
K
E
K
/
C
R
O
P
I
X
ZAGREB - O suradnji s marketinkom agencijom Fimi-
medijom, preko koje se po tvrdnjama USKOK-a nezako-
nito financirao HDZ i bivi premijer Ivo Sanader, juer su
na zagrebakom upanijskom sudu svjedoili bivi pred-
sjednik uprave Plinacroa Branko Radoevi, direktor
ACI-ja Anto Violi te vlasnik tvrtke koja je za Fimi-mediju,
meu ostalim, nabavljala i jakne s logom HDZ-a.
Po rijeima vlasnika tvrtke Emma 95 Marina Frka,
rije je o tisuu plavih vjetrovki na kojima je s prednje
strane na prsima bio logo HDZ-a, a sa stranje na leima
natpis eljo majstore. Osim nabave razne robe, Frko-
va se tvrtka na traenje Fimi-medije javljala na javne na-
tjeaje. Mailom bi nas obavijestili kome poslati ponudu i
kakvu cijenu staviti, kazao je svjedok, potvrdivi sumnje
tuiteljstva da je Fimi-medija angairala tvrtke koje su se
javljale na natjeaje s nepovoljnijim ponudama, odnosno
viom cijenom od one koju je ponudila agencija Neven-
ke Jurak. Optueni bivi premijer prigovorio je iskazu
svjedoka istiui da u njegovo vrijeme HDZ nikada nije
naruio nita s natpisom eljo majstore.
Da smo takvu jaknu naruili, moglo je stajati samo
Dinamo majstore, ustvrdio je Sanader. I njegov biv-
i glasnogovornik Ratko Maek s optuenike je klupe
takoer prigovorio svjedoenju rekavi da je on bio za-
duen za obje predizborne kampanje u inkriminiranom
razdoblju te da takvih jakni nikada nije bilo. (H)
R
E
U
T
E
R
S
4 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
*
*

novosti

ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotroma-
novi u New Yorku se sastao s nekoliko vi-
sokih dunosnika Ujedinjenih naroda s ko-
jima je razmotrio brojna pitanja iz podruja
doprinosa Ministarstva obrane mirovnim
misijama i operacijama UN-a. Ministar Ko-
tromanovi se susreo s pomonikom glav-
nog tajnika UN-a za ljudska prava i na-
elnikom Ureda visokog povjerenika za
ljudska prava Ivanom imonoviem i s po-
sebnom savjetnicom i pomonicom glav-
nog tajnika UN Sarah Cliffe. (H)
Kotromanovi
s dunosnici-
ma UN-a
NOVI ZAKON - STARI PROBLEMI: NAKON PAR OPOMENA NA ADRESE NEPLATIA STIU I PRIJEDLOZI ZA OVRNI POSTUPAK
STANDARD OPASNO KLIZI: POSKUPLJENJA IZNENADILA I NAJOPTIMISTINIJE PROGNOSTIARE
Cijene voa i povra predvode rujanski kas inflacije u Hrvatskoj
Od duga do bubnja
put dug deset godina!
Drago Glumac, direktor Castruma, veli da se
opomene alju nakon tri i vie neplaenih rata
za priuvu. Ukoliko se dug ne podmiri, pokree
se prijedlog za ovrhu, a ako dunik nema sred-
stava na raunu, ide se i na prodaju nekretni-
na

Trenutno je u proceduri prodaje zbog du-

gova za priuvu stan u Ulici Sergijevaca
PIE Borka PETROVI
PULA - Novim Ovrnim za-
konom koji je stupio na sna-
gu 15. listopada omoguava
se izravna naplata novanih
trabina putem Financijske
agencije na temelju pravo-
monih sudskih i ovrnih od-
luka, odnosno presuda, rjee-
nja ili odluke suda. Izravno e
se putem Fine moi naplatiti i
radnici kojima poslodavci ne
isplauju plae, i to na teme-
lju potvrde poslodavca o nei-
splati dospjele plae, naknade
za plae ili otpremnine.
Za ovrhu je
potreban OIB
Novana potraivanja i ne-
isplaene plae moi e se
naplatiti izravno putem Fine,
bez posebnog sudskog ovr-
nog postupka. To predvia
novi Ovrni zakon koji je Sa-
bor prihvatio na sjednici kra-
jem rujna. to ovrni zakon
donosi u praksi upitali smo
juer u dva gradska poduzea
- u onom za upravljanje zgra-
dama Castrum i Plinari.
Drago Glumac, direktor
Castruma, veli da se opome-
ne za priuvu alju nakon tri
i vie neplaenih rata. Ukoli-
ko predstavnik stanara zamo-
li da se zbog specifinih situa-
cija prieka s naplatom, to se i
uini. Ukoliko se dug ne pod-
miri, pokree se prijedlog za
ovrni postupak.
Novi ovrni zakon, kako
pojanjava direktor ove tvrt-
ke, poneto im je i zakompli-
cirao proceduru pokretanja
prijedloga za ovrhu jer ona
sada mora sadravati i OIB, a
on nije sastavni dio podata-
ka koje zgrada predaje upra-
vitelju. Veina ljudi na opo-
menu reagira i svoje dugove
podmiruje, no ako ne doe
do toga, ovrna je procedura,
kako pojanjava, vrlo dugo-
trajna i muna.
- Od trenutka od kada na-
pravimo prijedlog za ovrhu
i uspostavi se da se dug ne
moe naplatiti do trenutka
kada stan zaista i ode na bu-
banj da bi se dug podmi-
rio proe barem deset godi-
na. Prijedlog ovrhe najprije
ide biljeniku, onda on dva
puta dostavlja ovrhu duniku.
Ukoliko je ne preuzme, po-
kree se procedura u MUP-u
da bi se ustanovila dunikova
adresa. Ovrha se tada pono-
vo vraa biljeniku koji ju jo
dva puta mora probati urui-
ti. Ako i tada ne uspije, stavlja
se na oglasnu plou. Zatim
se na opinskom sudu po-
kree proces koji traje nekoli-
ko godina i na koji se tuenik
moe aliti. Do pravomo-
nog rjeenja proe oko est,
sedam godina. Tek kada do-
bijemo pravomonu presu-
du i od Fine podatke da tue-
nik nema kako podmiriti dug,
moemo ii u prodaju stana.
I tu je procedura dugotrajna -
utvruje se cijena, stan ide na
drabe, prvu, drugu, mogue
i treu, pojanjava Glumac
dugotrajnu proceduru.
Dodaje da je prodaja sta-
na ipak krajnja mogunost i
veina se ljudi osvijesti te, u
nekom dijelu ove dugotraj-
ne procedure, nekako pod-
miri dug. Trenutno su, do-
daje, u proceduri prodaje
zbog podmirenja dugova je-
dan stan u Ulici Sergijevaca
te zbog dugova za toplanu
dva stana u Splitskoj.
Zbog plina bez
nekretnina
Od pravnice iz pulske Pli-
nare Jasne Kuevi dozna-
jemo da ta tvrtka opomene
alje nakon konanog obra-
una, i to ukoliko nisu pla-
ene dvije i vie rata. Tada
poduzee ima pravnu mo-
gunost onome tko duguje za
plin prekinuti opskrbu. No, to
je u praksi najee vrlo teko
provodljivo. Posebice ukoliko
dunik ivi u zgradi i njego-
vim bi se iskljuenjem iz op-
skrbe iskljuili i drugi koji su
na istoj vertikali, a koji svo-
je raune uredno podmiruju,
veli nam pravnica Plinare.
Ukoliko se dug ne pod-
miri, pokree se prijedlog za
ovrhu kod javnog biljenika,
dok se protiv onih koji i dalje
troe plin bez obzira na ne-
podmirene dugove i postu-
pak ovrhe, pokree i drugi
postupak - za skidanje plino-
mjera da bi se onemogui-
lo njegovo daljnje troenje.
Najprije se ide, navodi Ku-
evi, na pljenidbu s rauna
putem Fine, a ukoliko du-
nik nema sredstava na rau-
nu, pokree se postupak za
pljenidbu nekretnina.
Kad novac nestaje
s rauna
Na pitanje koje novine
donosi novi zakon, prav-
nica Jasna Kuevi veli
da su savjetovanje o pri-
mjeni novog zakona tek
zapoela i da e praksa
pokazati njegove dobre,
ali i loe strane.
- Jedan od momenata
koji bi mogao biti sporan
je taj da se, ukoliko du-
nik ne preuzme, prijedlog
o ovrsi moe objaviti na
oglasnoj ploi biljeni-
ka i samim time postaje
pravomoan. No, ukoliko
ga dunik nije preuzeo
iz objektivnih i opravda-
nih razloga, primjerice jer
je na putu, moe mu se
dogoditi da shvati da je
pod ovrhom tek kad mu
novac pone nestajati s
rauna, kae Kuevi.
Reijski trokovi
idu u zastaru
nakon godinu
dana
Kako doznajemo od
Hane Juri iz pulskog
Savjetovalita za zati-
tu potroaa, zastara
na raune za sve javne
usluge i trokove ku-
anstva (tu spadaju re-
ijski rauni za struju,
vodu, telefon, TV-pret-
plata) iznosi godi-
nu dana, dok ona na
raune za komunalnu,
grobnu i naknadu za
ureenje voda nastupa
nakon tri godine.
Potroake udruge sto-
ga savjetuju da se rauni
uvaju barem tri godine,
a plaaju li se internetom,
dobro bi bilo isprintati ili
snimiti uplate.
Zbog neplaenih rauna moemo ostati na cesti
Inflacija u rujnu skoila na pet posto
ZAGREB - Rujanska infla-
cija iznosila je ak pet posto
u odnosu na rujan prole
godine, objavio je Dravni
zavod za statistiku. To je naj-
via inflacija od listopada
2008. godine, kad je iznosi-
la gotovo est posto, i, opet,
poprilino iznenaenje za
inflacijske prognostiare,
koji su za rujan predviali
maksimalnu inflaciju od 4,3
posto. Cijene su u kolovo-
zu bile za etiri posto vie
od kolovokih cijena lani, pa
se otprilike tolika inflacija
na godinjoj razini oekiva-
la i u rujnu. U Hrvatskoj su,
ipak, loija iznenaenja uvi-
jek mogua.
U odnosu na kolovoz, ru-
janske su cijene dobara i
usluga za osobnu potro-
nju, mjerene indeksom po-
troakih cijena, u prosjeku
bile vie za 1,4 posto, a u od-
nosu na rujan 2011. godine,
odnosno na godinjoj razini,
vie su za pet posto.
Prehrana je od rujna pro-
le, do kraja rujna ove godine,
poskupjela za ak 5,5 posto,
pri emu meso, primjeri-
ce, 6,9 posto, najvjerojatni-
je zbog sue, koja e nam i
u iduih godinu dana do-
nijeti i daleko vea posku-
pljenja. Voe je u rujnu bilo
za 18,2, a povre za ak 25,4
posto skuplje nego u deve-
tom mjesecu prole godine,
mlijeko, sir i jaja poskupjeli
su za 3,5 posto, ulja i masti
pak pojeftinila za 4,1 posto.
Na ovoliku rujansku infla-
ciju nesumnjivo su, i puno
vie, utjecale cijene sve sku-
pljih nam energenata. Pre-
ma DZS-u, cijene plina, koji
je u svibnju poskupio za
prosjenih 20 posto, u ruj-
nu su, u odnosu na isti mje-
sec lani, bile vie za ak 30,5
posto, a elektrine energije
za 22 posto, koliko nam je
struja poskupjela u svibnju.
Usporeujui cijene u
rujnu s onima u kolovozu,
inflacija iznosi 1,4 posto.
Najvie su, na toj mjesenoj
bazi, porasle cijene odjee i
obue, za 11,2 posto (zbog
nove kolekcije jesen - zima)
te cijene prometa, koje su
u prosjeku bile vie za 3,1
posto (vie cijene goriva za
osobna vozila).
B. MRVO PAVI
D
.

K
O
V
A

E
V
I

N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I

Glas Istre 5 Srijeda, 17. listopada 2012.

novosti

SUTRA u Glasu Istre
Mladen Radi promilja koncept nove sezone Istarskog narodnog kazalita Gradskog
kazalita Pula
Vanesa Begi razgovarala je s Karmen Kirac, pijanisticom i embalisticom koja je izabrala
te interpretira glazbu za CD objavljen u sklopu projekta Revitas Istarske upanije
Mate uri istrauje gdje je tiskarski stroj Istra iz lma Uhvati me ako moe
Stevena Spielberga
Prilog o kulturi Prilog o kulturi
ARTistra
UDRUGA DIALOGHI EUROPEI I REGIJA FRIULI-VENEZIA GIULIA UPRILIILI SKUP
PREDSTAVNIKA LOKALNE SAMOUPRAVE IZ ITALIJE, HRVATSKE I SLOVENIJE
Sladoljevu nagrada
za zasluge u turizmu
PULA - Poznati istarski strunjak za kamping Jerko
Sladoljev dobio je proteklog tjedna Europsku nagra-
du za zasluge u turizmu za vrijeme smotre turizma IN-
TERSTAS, koja je organizirana pod pokroviteljstvom
Ministarstva turizma, Hrvatske turistike zajednice i
visokim pokroviteljstvom predsjednika drave. Rije
je o priznanju koje ve 25 godina dodjeljuje Europska
federacija turistikih novinara F.E.S.T.
U objanjenju povjerenstava F.E.S.T.-a za dodjelu
priznanja posebno je naglaen doprinos Sladoljeva
na meunarodnom unaprjeenju kvalitete kamping
ponude, EU standarda i marketinga te kamping
edukacije. B. B.
Oda radosti pobjednik
15. festivala turistikog filma
Granice u Istri su
zacijeljene rane
Granica izmeu Slovenije i Hrvatske u Istri
kratkog je vijeka, jo malo pa e nesta-
ti i nadam se da nije uspjela ostaviti dublje
tragove u svijesti itelja, rekao je gradona-
elnik Izole Igor Kolenc
TRST - Transka udruga
Dialoghi europei i ured za
meunarodne odnose regi-
je Friuli-Venezia Giulia juer
su u Trstu upriliili zanimljiv
skup predstavnika jedinica
lokalne samouprave iz Itali-
je, Hrvatske i Slovenije da bi
iznova (to je pohvalno) ra-
spravljali o prekograninoj
suradnji. Giorgio Rossetti,
predsjednik udruge, nagla-
sio je da je susret organizi-
ran jer e idue godine Hr-
vatska postati punopravna
lanica EU-a, to otvara nove
prostore za suradnju.
Konkurencija
sa sjevera
Talijanska granina regija
sa specijalnim statutom au-
tonomije eli odrati odre-
eno liderstvo u meure-
gionalnim odnosima na
sjevernom Jadranu, boji se
konkurencije Austrije i Nje-
make (junih saveznih dr-
ava poput Bavarske) koje
pritiu na Jadran domi-
nantnim ulogama u dvjema
europskim makroregijama:
alpskoj i dunavskoj.
Teritorijalna surad-
nja preko europskih speci-
jalnih fondova koji potiu
transgraninu razmjenu je
stvarnost, kako u odnosima
sa Slovenijom tako i s Hrvat-
skom. Ne bih elio da nam
europska makroregionalna
dimenzija suradnje - Itali-
ja je iskljuena iz dunavske
makroregije, ali je nazona u
alpskoj i jadransko-jonskoj
- oduzme sredstva i poten-
cijalna ulaganja europskog
novca, rekao je regionalni
proelnik za meunarodne
odnose Elio De Anna.
- Sedam europskih pri-
jestolnica srednje i istone
Europe blie je Trstu nego
Rimu i zato je regija Friuli-
Venezia Giulia amblem da-
nanje ujedinjene Europe
koja je primila Nobelovu na-
gradu za mir. Ne smije se
zaboraviti tragina povijest
ovih krajeva i moramo biti
svjesni uloge europskog in-
tegracijskog procesa, ista-
knuto je na skupu, a na to je
hrvatska generalna konzuli-
ca u Trstu Nevenka Grdini
dodala da su granice na tom
prostoru zacijeljene rane i
da e hrvatska vlast uiniti
sve da bi olakala rad jedi-
nica lokalne samouprave u
osmiljavanju transgrani-
ne suradnje pa je podsjetila
na posjet elnika regije Fri-
uli-Venezia Giulia Zagrebu
u svibnju ove godine.
Suradnja u
vodoopskrbi
Gradonaelnik Izole Igor
Kolenc je rekao da je tali-
jansko- slovenska granica
ostavila iza sebe duboki po-
vijesni trag koji je teko ot-
kloniti iz svijesti. Granica
izmeu Slovenije i Hrvatske
u Istri kratkog je vijeka, jo
malo pa e nestati i nadam
se da nije uspjela ostaviti
dublje tragove u svijesti i-
telja, rekao je Kolenc, koji je
podsjetio, primjera radi, na
hrvatsko-slovensku surad-
nju u opskrbi vodom dok ta-
kve nema s Italijom.
U Gorici i Novoj Gorici sa
slovenske i talijanske stra-
ne nisu jo uspjeli zatiti-
ti Sou, suradnja je otea-
na zbog zakonskih razlika,
nema pravnih okvira za kon-
kretnu suradnju. Na to se a-
lio i naelnik Muggije Nerio
Nesladek koji sanja o izgrad-
nji velikog off-shore termi-
nala za plin u sredini Jadra-
na koji bi mogao opskrbiti
sve tri drave.
Bilo bi poeljnije nego
graditi LNG terminale pored
gradskih naselja, kao kod
nas u Trstu, ili na prediv-
nim obalama, to je sluaj
s vama u Hrvatskoj, dodao
je Nesladek. Oriano Otoan,
koji je uz naelnika Buja Edi-
ja Andreaia predstavljao
nau upaniju, podsjetio je
nazone da Istarska upa-
nija od 1993. provodi politi-
ku prekogranine suradnje i
graenja vrstih veza s insti-
tucijama EU-a.
Na Istru otpada treina
hrvatskog turistikog po-
slovanja, ali u Hrvatskoj u-
panijama pripada tek deset
posto poreznog prinosa. Fi-
nancijski smo daleko slabiji
od regije Friuli-Venezia Giu-
lia, no zastupamo europsku
politiku koja je danas pre-
poznatljiva u Bruxellesu.
Zasluni smo to je EU pri-
hvatio projekt osnivanja ja-
dransko-jonske makroregi-
je, suosnivai smo jadranske
euroregije ije je sjedite u
Puli. Svjesni smo da smo dio,
uz slovenske i talijanske su-
sjede, povijesno, kulturno-
jezino i gospodarski integri-
rano podruje. Pad granice
sa Slovenijom oznait e po-
etak novog razdoblja, rekao
je Otoan. E. VELAN
Orijano Otoan i Edi Andreai na skupu u Trstu
Budunost se gradi preko jezika
Proelnik za meunarodne odnose regije Friuli-Venezia
Giulia Elio De Anna uvjeren je da se budunost gradi i
preko jezika pa je iznio osobni stav da bi se u svim ko-
lama te regije trebalo uvesti uenje slovenskog i hrvat-
skog jezika jer bez komunikacije nema napretka u pre-
vladavanju mentalnih barijera.
Gradonaelnik Izole Igor Kolenc je dodao da je znako-
vito to to Koprani odlaze u kazalite u Ljubljanu jer za-
borave na ono u Trstu koje im je nadohvat ruke. Kolenc
se, za razliku od drugih govornika iz Slovenije i Hrvatske,
obratio nazonima na slovenskom jeziku. Zbog tehni-
kog kvara mnogim je talijanskim sluateljima uskraen
simultani prijevod i, normalno, nastao je black out. Malo
tko od talijanskih politiara u susjednoj regiji danas po-
znaje slovenski ili hrvatski jezik. U esnaest godina rada
u Trstu nisam imao priliku susresti talijanskog politiara
koji bi bio kadar pratiti izlaganje slovenskog ili hrvatskog
kolege. Na tome treba raditi jer bez poznavanja jezika su-
sjeda nema stvarnog napretka, dogodi se mali kvar i do-
bra namjera se istog trena iezne.
E
.

V
E
L
A
N
Jerko Sladoljev
Iz filma Oda radosti
M
.

M
I
J
O

E
K
Odgoena ovrha Grada Zagreba
ZAGREB - Upravni sud odgodio je izvrenje rjeenja
Ministarstva financija, tonije odgodio ovrhu 337,6 mili-
juna kuna s rauna Grada Zagreba, na temelju povrata
sredstava decentraliziranih funkcija u dravni proraun.
U obrazloenju odluke Upravnog suda navedeno je da
je Grad Zagreb podnio tubu i traio ponitenje rjee-
nja Ministarstva financija te da se izvrenje spornog rje-
enja odgaa do pravomone sudske presude. (L. T.)
PULA - Viestruko na-
graivani promidbeni
film Hrvatske turistike
zajednice, Oda radosti,
proglaen je najboljim
promotivnim turistikim
filmom na 15. Meuna-
rodnom festivalu turisti-
kog filma ITFCRO 2012.
u Solinu. Na ovogodi-
nji festival, odran od 10.
do 13. listopada, prispio
je rekordan broj od 298
turistikih, putopisno-do-
kumentarnih filmova iz 69
zemalja svijeta, od kojih
je 76 nominirano za jednu
od festivalskih nagrada,
meu kojima i film HTZ-a
Oda radosti.
Redatelj filma Hrvoje
Hribar u 4,5 minute filma
prikazao je spoj tradicio-
nalnog i suvremenog, a
film je dio promidbene
kampanje Hrvatske turi-
stike zajednice pod slo-
ganom Hrvatska - nova
turistika zvijezda Eu-
ropske unije. Film je na-
mijenjen prikazivanju na
inozemnim tritima te e
dodatno afirmirati inje-
nicu da Hrvatska uskoro
postaje 28. lanica Europ-
ske unije. B. B.
6 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

novosti

ISTARSKI SEZONSKI LINIJSKI BRODARI VE OSJEAJU POSLJEDICE ZBOG ZAHTJEVA EUROPSKE BIROKRACIJE
Martin Schulz
R
E
U
T
E
R
S
Kompasov Prince of Venice u Poreu
Hrvatski brodari
potjerani iz Venecije
Sve je zapoelo u ruj-
nu kada su doma-
i brodari obavijesti-
li HGK - upanijsku
komoru Pula o zabra-
ni uplovljavanja u ta-
lijanske luke nakon
30. rujna koju su od
Luke kapetanije Ve-
necije primili ovlate-
ni pomorski agenti iz
Italije u ime doma-
ih brodara. Luka ka-
petanija Venecije u
pismu je kao razlog
zabrane navela nei-
spravnost postojeih
certifikata sigurnosti
za putnike brodove
PIE Cristian Bruno GALI
PULA - Do konca listopada
istarski brodari e moi voziti
jednodnevne izlete u Veneci-
ju. Odlueno je to nakon to
se za taj problem angairalo
resorno ministarstvo i Hrvat-
ska gospodarska komora. Kao
to je poznato istarski su bro-
dari dobili dozvolu za prijevoz
putnika u Veneciju do konca
rujna iako su zatraili da se se-
zonski linijski promet odradi
do konca listopada. Venecijan-
ska je vlast zabranila ulazak
naih brodova u Lagunu i
tako gurnula nae brodare u
dodatne probleme.
Nai jeftiniji od Talijana
Iz Istre za Veneciju vozi
est brodova iz etiri kompa-
nije. To su pulski Comodore
Travel s brodom Dora, Atlas
s brodom Adriatic jet, Kom-
pas s brodom Prince of Ve-
nice, te talijanska kompanija
Venezia lines s ak tri, dakle
najvie, brodova - San Mar-
co, San Frangisk i San Polo. Ti
su brodovi ljeti kretali gotovo
svaki dan i to iz Pule, Rovi-
nja, Porea, Umaga i Rapca.
Tvrtka Venezia lines je iz svih
istarskih gradova imala cije-
nu od 520 kuna za povratnu
kartu dok je iz Rapca trebalo
izdvojiti 550 kuna. Taj se cje-
nik primjenjivao od 18. trav-
nja do 6. listopada kada je za
Veneciju zaplovio njihov za-
dnji brod iz Pule. Nai broda-
ri, ije su se cijene kretale oko
390 kuna, a u posezoni se s
popustima znale spustiti i na
250 kuna, nastavljaju voziti
sve do konca listopada.
Problemi su, naime, zapo-
eli u drugoj polovici rujna
kada su domai brodari oba-
vijestili HGK - upanijsku ko-
moru Pula o zabrani uplovlja-
vanja u talijanske luke nakon
30. rujna koju su od Luke ka-
petanije Venecije primili ovla-
teni pomorski agenti iz Italije
u ime domaih brodara. Lu-
ka kapetanija Venecija u pi-
smu je kao razlog zabrane na-
vela neispravnost postojeih
certifikata sigurnosti za put-
nike brodove koji nisu ovje-
reni kod organizacije priznate
u Europskoj Uniji, a to je pre-
ma njihovim propisima ob-
veza. Predsjednica HGK - u-
panijske komore Pula Jasna
Jaklin Majeti kae da su Ta-
lijani ipak privremeno izali u
susret naim brodarima.
- upanijska komora Pula
se intenzivno angairala na
rjeavanju ovog problema
kako domai brodari ne bi bili
oteeni zbog nemoguno-
sti da normalno dovre sezo-
nu. S problemom smo upo-
znali i nae partnere u Italiji
od kojih smo zatraili pomo
i potporu. Predstavnici Mini-
starstva odrali su sastanak
s predstavnicima Luke ka-
petanije Venecije vezano uz
spomenuti sluaj i kako je ve
poznato, dogovoreno je pro-
duljenje brodskih vonji do
kraja listopada. Time je zahva-
ljujui razumijevanju talijan-
ske strane ovaj problem tre-
nutno rijeen, meutim Luka
kapetanija Venecija duna je
provoditi propise, pa ostaje
obveza da do idue sezonske
plovidbe javne ustanove koje
obavljaju certifikaciju brodo-
va urede potrebnu dokumen-
taciju, kako bi domai brodari
i dalje nesmetano mogli obav-
ljati svoju osnovnu djelatnost
pomorskog prijevoza, izjavila
je Jasna Jaklin Majeti.
Turistike agencije Atlas
i Kompas, koje su u sastavu
grupacije Adriatica.net, zado-
voljne su ovom sezonom. Vo-
diteljica korporativnih komu-
nikacija grupe Adiatica.net
Nikolina Frkli za Atlas kae da
se trai dugoronije rjeenje.
Dogodine jo i tee
- Uvoenje redovne brod-
ske linije iz Istre za Veneciju po-
kazalo se zanimljivim i indivi-
dualnim putnicima koji slijeu
u Veneciju i ovo im je idealan
nain prijevoza do odredita u
Istri. S druge strane, ovaj proi-
zvod podjednako je zanimljiv
i domaim i stranim gostima
koji ele tijekom odmora po-
sjetiti Veneciju. U strukturi go-
stiju meu najbrojnijima su
oni iz zemalja Europske unije
(Njemaka, Nizozemska, Au-
strija), no zabiljeili smo i
znatan porast interesa s do-
maeg trita. Spomenuti pro-
blem definitivno nam nije iao
na ruku, kako zbog raspisanih
polazaka, tako i zbog poddo-
bavljaa na samim brodovi-
ma (duty free shop i sl.). Da bi-
smo u travnju mogli krenuti s
novim polascima za naa dva
broda, naravno, teimo du-
goronijem rjeenju, osobito
u svrhu produljenja turistike
sezone, kae Nikolina Frkli.
O cijeloj ovoj zavrzlame pi-
tali smo i direktora Commo-
dore travela Aldina Blaia. On
veli da e problemi biti jo vei
poetkom idue godine jer se
nai brodari tek sada trebaju
izboriti za posao za drugu go-
dinu to e biti vrlo teko.
PODRKA ZA ULAZAK U EU: NAKON OTRIH KRITIKA EUROPSKIH SAVEZNIKA NJEMAKI SOCIJALDEMOKRAT UZEO U ZATITU HRVATSKU
Schulz: 1. srpnja 2013. ne smije biti upitan
Slovenski europarla-
mentarac Jelko Kacin
smatra da ne bi bila ka-
tastrofa za Hrvatsku ni
kad bi pristupila kasnije
ZAGREB - U raspravi u nje-
makim politikim i medij-
skim krugovima o hrvatskoj
(ne)spremnosti za lanstvo
u Europskoj uniji, potporu
Hrvatskoj juer je dao pred-
sjednik Europskog parlamen-
ta Martin Schulz. Njemaki
socijaldemokrat smatra da
se ne smije dirati u predvi-
eni datum ulaska Hrvatske
u EU, 1. srpnja 2013. godine,
a svoj stav argumentira la-
tinskom poslovicom pacta
sunt servanda - ugovori se
moraju potivati. U intervjuu
za agenciju Reuters Schulz se
sloio da je prolotjedni iz-
vjetaj Europske komisije o
Hrvatskoj bio kritian te da
postoji nekoliko toaka koje
se moraju popraviti.
Ali, s Hrvatskom su sklo-
pljeni jasni dogovori. Sma-
tram: Pacta sunt servanda.
Zbog toga Hrvatska mora
dobiti svoj datum ulaska,
poruio je predsjednik EP-a
koji oekuje da e Hrvatska
poduzeti sve to je potrebno
da ispuni oekivanja Europ-
ske komisije, osobito kad su
u pitanju poboljanja u po-
druju policije i pravosua.
Kritian stav pojedinih
njemakih dunosnika pre-
ma Hrvatskoj slovenski list
Delo, pak, ocjenjuje pozi-
tivnim za Sloveniju u kon-
tekstu aktualnog hrvat-
sko-slovenskog spora oko
Ljubljanske banke. Stajali-
te Njemake, komentira taj
ugledni dnevnik, osnau-
je poziciju Ljubljane koja bi
htjela da se spor rijei pri-
je ulaska Hrvatske u EU. Sa
slovenske strane stigla je jo
jedna poruka: slovenski eu-
roparlamentarac Jelko Kacin,
lan odbora Europskog par-
lamenta za odnose s Alba-
nijom, BiH, Srbijom, Crnom
Gorom i Kosovom, u izjavi
za novinsku agenciju Ana-
dolija ocijenio je da se moe
ak i odgoditi formalan ula-
zak Hrvatske u EU negdje
do kraja 2013. godine ili ak
i dulje. Kacin nam je poja-
snio da je o tome govorio u
kontekstu (ne)pripremljeno-
sti susjedne BiH na novi tr-
govinski reim. Podvukao
sam da, ak i da doe do od-
gode, susjedne drave mora-
ju primiti na znanje da 1. si-
jenja 2013. godine stupa na
snagu novi trgovinski reim,
a u BiH nema znanja ni svi-
jesti to to znai za njihovu
poljoprivrednu proizvodnju
i izvoz, kazao je Kacin. Na
pitanje ini li mu se doista
da je mogua odgoda ulaska
Hrvatske u EU, Kacin odgo-
vara da je samo Hrvatska ta
koja moe sebi odgoditi sta-
tus punopravne lanice.
- Hrvatska ima kadrovske
kapacitete, politikog znanja
i odgovornosti da implemen-
tira sve ono to je za sebe od-
luila. Ali, bez ispunjavanja
uvjeta, lanstvo nije mogue
i to je svima jasno, ustvrdio je
slovenski europarlamenta-
rac koji ne smatra da bi bila
katastrofa za Hrvatsku niti
kad bi pristupanje bilo odgo-
eno, ako to ne bi bilo dalje
od sredine 2014. godine.
U raspravu se juer uklju-
io i zamjenik predsjedni-
ka CSU-a, sestrinske stranke
CDU-a iz kojeg stiu najotri-
je kritike. Christian Schmidt
kae da je pred Hrvatskom
jo dosta zadaa, ali napo-
minje da je Hrvatska u po-
sljednjih godinu dana na-
predovala. U tom pogledu
kaem: Hrvati, imate jo po-
sla. Ali sam daleko od toga
da bih kazao da prave takav
problem, kao to to, primje-
rice, trenutano predstav-
lja Rumunjska, poruio je
Schmidt, kako prenosi De-
utsche Welle. I. FRLAN, Hina
Iz Istre za Ve-
neciju vozi est
brodova iz eti-
ri kompanije
S
a

a

M
I
L
J
E
V
I

Glas Istre 7 Srijeda, 17. listopada 2012.

PIE Nera SOFTI
PULA - Iako se pred samo
godinu dana inilo da e Mor-
nariki park pasti u zaborav
i potonuti u daljnju devasta-
ciju, to se po svemu sudei
ipak nee dogoditi. U pripre-
mi je naime projekt koji e
mu vratiti nekadanji sjaj ka-
kav je imao do Prvog svjet-
skog rata kada je polako, ali
sigurno poela njegova pro-
past. Za njegovu valorizaci-
ju, usprkos prologodinjim
crnim prognozama kada je
reeno da za taj pothvat jed-
nostavno nema novaca, ipak
e se pobrinuti Grad Pula u
suradnji s Turistikom zajed-
nicom. Projekt je u pripremi
i javnosti e biti predstavljen
do kraja godine.
Banane, papirus
i kavina biljka
- Istina je da pripremamo
projekt kojim emo valorizi-
rati nekad slavni Mornariki
park, no o detaljima zasad ne
moemo govoriti jer projekt
najprije mora proi odree-
nu proceduru, rekla nam je
direktorica TZ-a Sanja Cin-
kopan Korotaj. Dodala je da
je projekt valorizacije na tra-
gu onoga to je prije godinu
dana predstavila i voditelji-
ca hortikulture u Harculanei
Tatjana Mandi Buli. Park
bi naime trebao izgledati pri-
blino kao nekad, s bogatom
vegetacijom, ureenim sta-
zicama i klupama te fonta-
nama i vodoskocima koji su
nekad krasili park. Takoer,
park bi se ogradio radi spre-
avanja devastacije biljaka i
opreme, a podno svake biljke
bio bi postavljen natpis nje-
zinog imena na hrvatskom i
latinskom jeziku. Pokualo bi
se takoer, posaditi i odrati
biljni materijal koji je nekad
rastao u parku poput bana-
na, papirusa ili kavine biljke.
Tako ureeni park predstav-
ljat e novu turistiku loka-
ciju, ali i mjesto na kojem e
Puljani moi uivati u priro-
di i raznim manifestacijama
koje e se ondje odravati.
Botaniki vrt Austro-Ugar-
ske Monarhije ili Maksimili-
janov park kako se zvao kroz
protekla desetljea, Morna-
riki park bio je prva uree-
na zelena povrina u Puli.
Sadile su se ondje biljke iz ci-
jeloga svijeta koje su sa svo-
jih putovanja donosili mor-
nariki asnici. Do Prvog
svjetskog rata bilo je zasae-
no 63 biljnih vrsta, a danas
ih je preostalo 38. Nekad se
ondje uzdizao i devet metara
visok mramorni spomenik
nadvojvodi Maksimilijanu
koji su podigli i svojim nov-
cem platili mornariki asni-
ci. Spomenik je kao ratni tro-
fej doniran Italiji i odnesen
u Veneciju u park Biennale
gdje se i danas nalazi.
Zavrijedio da ga se
bolje tretira
Za komentar ove ideje
o valorizaciji Mornarikog
parka upitali smo i poznatog
pulskog arhitekta koji nam
je odmah u startu kazao da
je Mornariki park zapravo
jedan nesretan park.
- Prije vie od tri desetlje-
a Grad je raspisao natjeaj
na kojem su pozvani kipari
da daju svoj prijedlog za li-
kovno obogaenje tog par-
ka. Razmiljalo se da bi to u
dijelu bio park skulptura, ali
nita se nije realiziralo, re-
kao nam je.
Unatrag 50 godina, nasta-
vio je, djeca iz kole odlazi-
la su s profesorima biolo-
gije na praktinu nastavu u
Endurance na ranu Paradi
PULA - U Konjikom klubu Pula Paradi koji se nala-
zi u Labinskoj 50 (u industrijskoj zoni iza Mercatora) u
subotu od 10 sati odrat e se endurance prijateljskih
klubova na kojoj e gostovati istarski konjiki klubovi te
poasni jahai, djeca s posebnim potrebama. Naime,
uz pedesetak lanova, KK Paradi ima i pet jahaa s in-
validitetom (djeca i mladi s posebnim potrebama). Kroz
razne aktivnosti kluba, cilj je razviti u gradu i okolici ko-
njiki sport, a ovom prigodom organizator poziva gra-
ane da dou i u ugodnom druenju provedu dan na
zraku i sa ovim plemenitim ivotinjama. S. Z. T.
Tribina o stratitima
komunistikih zloina
PULA - Savez antifaista Istarske upanije i pulsko
Drutvo Josip Broz Tito organiziraju javnu tribinu u pe-
tak 19. listopada s poetkom u 10 sati u Domu antifai-
sta u Emovoj ulici 1. Tribina e biti posveena knjizi dr.
Josipa Jurevia Prikrivena stratia i grobita jugosla-
venskih komunistikih zloina. G. R.
Izloba Kluba 50+
PULA - Klub 50+ s Velog Vrha organizira izlobu pod
nazivom to radimo i u emu smo dobri. Izloba e
se otvoriti u petak 19. listopada u 18 sati u prostorijama
Mjesnog odbora Veli Vrh. Nakon otvaranja izlobe odr-
at e se i zajedniko druenje lanova i gostiju. B. P.
PULA - Svi ljubitelji
sporta, posebno ragbi-
ja, mogu u subotu 20.
listopada prisustvovati
povijesnom dogaaju
na stadionu SRC Ulja-
nik-Veruda - prvoj slu-
benoj ragbi utakmici
u Puli. Pulski ragbijai
Arene predstavit e se
sugraanima utakmi-
com petog kola Prve
Hrvatske ragbi lige za
koju su dobili dozvolu
da ugoste konkurente iz
RK Zagreba, jednog od
najtrofejnijih hrvatskih
klubova u ovom spor-
tu. Snani momci ovom
prigodom e iskazati
svoju njeniju stranu jer
e njihovo prvo slube-
no predstavljanje obi-
ljeiti velikom humani-
tarnom akcijom kojom
namjeravaju prikupiti
to vie ivenih namir-
nica za tienike hu-
manitarne udruge Na
san njihov osmijeh.
- Pozivamo sve ljubi-
telje sporta koji dolaze
na utakmicu, sve nae
prijatelje, da doniraju
neke od osnovnih i-
venih namirnica i tako
pokau solidarnost s na-
im najugroenijim su-
graanima. Znamo da
i meu njima ima naih
navijaa i ovom prigo-
dom elimo im zahvaliti
na podrci i olakati ove
teke dane, rekao je Ni-
kola Marenkovi, kape-
tan pulskog ragbi kluba.
Namirnice koje posje-
titelji utakmice donesu
na stadion moi e se
predati na posebno pri-
premljenom pultu ispred
ulaza na stadion od 13
sati, a akciji se mogu
prikljuiti i svi oni koji
nemaju namjeru pratiti
utakmicu. G. ROJNI
Humanitarna akcija
pulskih ragbijaa
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - U povodom Mjeseca hrvatske
knjige u Gradskoj knjinici i itaonici
Pula postavljena je izloba pod nazi-
vom 30 godina s Krleom bez Krle-
e. Ona je upriliena u znak sjeanja
na velikana hrvatske knjievnosti, po
mnogima najveeg hrvatskog pisca 20.
stoljea. Izlobu je na posudbu dala
Knjinica grada Zagreba, a pripremili
su je Ivan Gluac, Sanja Repani-Bla-
iko i Zdenka Sviben. Moe se razgle-
dati sve do 1. studenog. B. P.
Izloba
Krlei
u ast
MORNARIKI PARK IDUE GODINE SLAVI 150. OBLJETNICU:
Nesretnom park
se konano vratit
Botaniki vrt Austro-Ugarske Monarhije ili
Maksimilijanov park kako se zvao kroz pro-
tekla desetljea, dananji Mornariki park bio
je prva ureena zelena povrina u Puli. Do
Prvog svjetskog rata u njemu su bile zasae-
ne 63 biljne vrste, a danas ih je preostalo 38.
Nekad se ondje uzdizao i devet metara visok
mramorni spomenik nadvojvodi Maksimi-
lijanu koji su podigli i svojim novcem platili
mornariki asnici
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
A
d
r
ia
n
a

T
O

Spomenik Maksimilijanu koji je nekada krasio Mornariki park

Sanja Cinkopan Korotaj
bez struje
Zbog radova na niskonaponskom postrojenju danas
e bez elektrine energije od 8.30 do 12.30 biti usponi
Vincenta od Kastva, Sv. Franje Asikog, Benediktinske
opatije, te dio ulica Castropola i Sergijevaca. Od 12.30
do 13.30 bez struje e biti dio Wolfove ulice u Valdebeku.
Iz istog razloga sutra e bez elektrine energije od
8.30 do 10.30 biti dio Kerovanijeve ulice od broja 31
do 37, dio Tomasinijeve ulice od brojeva 1 do 7, te dio
Rizzijeve ulice brojevi 10 i 12.
8 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
taj park koji je tada jo uvi-
jek bio bogat botaniki vrt s
brojnim autohtonim i biljka-
ma koje su donosili pomorci
iz raznih krajeva svijeta. Po-
red svake je biljke bila ploi-
ca s natpisom vrste na hrvat-
skom i latinskom i mjestom
odakle je donesena.
- Sada je park jako zapu-
ten i to ne samo u vizual-
nom smislu, ve i u sadraju.
Ne znam koji bi dio kultur-
nih programa mogao biti pre-
mjeten u taj park, ali je to u
svakom sluaju dobra inici-
jativa, rekao je na sugovor-
nik te dodao da bi park, kada
se valorizira, svakako mogao
postati turistika atrakcija. S
obzirom da je to bio Maksi-
milijanov park s krasnim spo-
menikom, zakljuio je, sma-
tra da bi u tom parku trebala
biti barem replika tog spome-
nika te moda jo i spomenik
Tegetthoffa i carice Elizabete,
odnosno Sisi. Podsjetio je da
su Talijani, prije 15 godina, na
stogodinjicu atentata na Sisi,
u Trst vratili njezin spomenik
koji su faisti bili uklonili.
- Moda bi se i mi mogli
ugledati na takve primjere
jer zablude se deavaju, ali
se mogu i popraviti. Mislim
da je taj park zavrijedio da ga
se tretira bolje nego dosad,
ali bi moda trebalo vratiti
neto izvorno i ne izmiljati
puno toga novoga. Dakako,
to se odnosi i na biljni ma-
terijal koji bi svakako trebao
biti obogaen i primjereno
obiljeen. Taj park je bogat-
stvo grada koje je zaboravlje-
no i zaputeno i koje svakako
treba ponovno vratiti, zaklju-
io je ovaj pulski arhitekt.
PULA - Danas
u pulskoj marini
Veruda svoja vra-
ta otvara 3. me-
unarodni sajam
brodske opreme
Pula boat fair. Na-
kon prve dvije go-
dine odravanja na
Karolini, a uvaa-
vajui elje izlaga-
a, organizatori su
ovu nautiku smotru ove
godine odluili preseliti na
more. Tako e, uz uobiaje-
nu brodsku opremu, ovogo-
dinjih 120 izlagaa na saj-
mu izloiti i plovila te drugu
nautiku opremu.
Inicijativu da se u Puli or-
ganizira meunarodni sa-
jam koji bi bio vezan za pro-
izvodnju brodske opreme i
brodogradnju, s obzirom na
veliko iskustvo i dugu tradi-
ciju u toj brani priznatu u
svjetskim razmjerima, po-
krenula je Strukovna grupa
proizvoaa brodske opre-
me upanijske gospodar-
ske komore. Prema odlu-
ci Strukovne grupe, izvrni
organizator sajma je tvrt-
ka Motortech Consulting iz
Pule. Potporu organizaci-
ji sajma od samih poeta-
ka dali su Istarska upanija
i Grad Pula kao pokrovitelji.
Namjera HGK - upanijske
komore Pula je dugorono
pozicionirati sajam, odno-
sno proizvoae i inovatore
kao vane pokretae gospo-
darskog razvoja, razvijaju-
i preraivaku djelatnost
i nautiki turizam te stva-
rajui pritom jedinstven i
prepoznatljiv sajam u regi-
ji. Sajam karakterizira pred-
stavljanje tehnikih i teh-
nolokih inovacija, struna
predavanja, suradnja s ino-
zemnim komorama i insti-
tucijama te niz popratnih
sadraja. Specifi-
nost ovogodinjeg
sajma su meuna-
rodni poslovni su-
sreti (Business to
Business ili B2B) i
Business to Credit
(B2C) kao dio pro-
jekta Cluster Club.
Sveano otvara-
nje sajma predvi-
eno je u 11 sati
nakon ega slijedi premi-
jerno predstavljanje vatro-
gasnog plovila kojeg je za
svoje potrebe naruila ma-
rina Veruda. Plovilo od oko
osam metara sagraeno je
u Tehnomontovom bro-
dogradilitu Pula. Popod-
ne su na rasporedu stru-
na predavanja: Mislav Brli
iz Brodarskog instituta u
Zagrebu govorit e o mo-
dernom izletnikom bro-
du katamaranskog tipa za
rijenu plovidbu, dok e o
projektiranju konstrukcije
putnikog katamarana go-
voriti Marin Relji.
Sutra su na programu me-
unarodni poslovni susreti -
Cluster Club i B2C razgovo-
ri. Cijena ulaznica za sajam
je 20 kuna. Sajam se zatvara
u subotu, 20. listopada.
C. B. GALI
PULA - Poetkom tjedna u
ijani je rijeen i posljednji
imovinsko-pravni predmet
u sklopu projekta izgradnje
velikog krunog toka na ula-
zu u grad. Primopredajom
stare Inine benzinske posta-
je izmeu Ine, Grada Pule i
Hrvatskih cesta rijeena je
tako posljednja zapreka u
ovom vanom projektu u
sklopu kojeg uskoro slije-
di raspisivanje javnog na-
tjeaja za izvoaa radova
te, nakon odabira, njegovo
uvoenje u posao.
Od ponedjeljka su u i-
jani pranjeni tankovi za
naftne derivate te odvoen
inventar iz poslovnog pro-
stora benzinske postaje te
razmontirane crpke.
Iako jo nisu poznati de-
talji natjeaja i projekta, po-
znato je da je projekt velikog
krunog toka na najkritini-
joj toki istarskog prome-
ta, ljetos doivio preinake.
Zbog racionalizacije projekt
e se graditi u tri faze. U pr-
voj e se izgraditi kruni tok
promjera 80 metara, potom
rekonstruirati u etverotra-
nu prometnicu dionica ija-
na - Stancija Pelieti, a uko-
liko se ukae potreba onda
e u treoj fazi biti izgraen
podvonjak koji bi postoje-
u obilaznicu spajao s indu-
strijskom zonom. No kako
sada stvari stoje, pogotovo
nakon putanja u promet
nove pulske obilaznice od
Stancije Pelieti do Pome-
ra, nee biti potrebe za ro-
torom na dvije razine.
Grad Pula se do sada
ukljuio u pripremu doku-
mentacije, prenio je pravo
vlasnitva nad gradskim ne-
kretninama koje se nalaze u
obuhvatu projekta u korist
investitora, Hrvatskih cesta,
kojima je dao zemljite vri-
jedno 13,6 milijuna kuna, te
je Hrvatske ceste oslobodio
i obveze plaanja komunal-
nog doprinosa u iznosu od
1,58 milijuna kuna.
G. ROJNI

pula

*
*
NOVO RUHO BILO BI MU ROENDANSKI DAR
ku mogla bi
ti stara slava
DANAS SE U MARINI VERUDI OTVARA PULA BOAT FAIR
RIJEEN I POSLJEDNJI PREDMET U PROJEKTU KRUNOG TOKA
Nema vie ijane 2
Vie od 120 izlagaa
na kopnu i moru
Nakon to je dvije godine
odrana na Karolini, uva-
avajui elje izlagaa, or-
ganizatori su pulsku nau-
tiku smotru ove godine
odluili preseliti na more
t
sad
no
saj
rod
sre
Bu
Bu
(B
jek
nj
e
k
M
.

A
.
Bagerom e se sruiti prodajni prostor
Stara rasklimana igrala vjerojatno e zamijeniti fontane i vodoskoci
PULA - Tijekom sjednice Koordinacije
djelatnika zatite i spaavanja u upani-
jama i velikim gradovima Hrvatske koja je
odrana u Vukovaru izloena je inicijativa
za osnivanje strukovne udruge. Zakljue-
no je da se pristupi razradi i da se sagle-
daju sve mogunosti te pronae najbolji
model za umreavanje upanija i grado-
va koji e omoguiti kvalitetniju izgradnju
sustava zatite i spaavanja u Hrvatskoj.
U radu su sudjelovali i Denis Stipanov i
Boris Rogi iz Istarske upanije. G. R.
Osniva se
udruga zatite
i spaavanja
Mornariki park ureen je 1863. godine
Prvi gradski park podignut je 1863. godine., a zauzima
povrinu od 12 tisua kvadrata. Godine 1876. u njemu je
postavljen nekoliko metara visok mramorni stup u ast
vojvode Maksimilijana, vrhunskog zapovjednika ratne
mornarice, inae brata Franje Josipa I. pa se park nazi-
vao Maksimilijanovim. Do 1914. godine u njemu su bili
zasaeni primjerci 63 biljne vrste koji su dopremani bro-
dovima sa svih strana svijeta, a neki su tamo i danas.
Kada je Pula pala pod talijansku vlast, park je promijenio
ime u Mornariki, a 1919. godine spomenik Maksimilija-
nu prenesen je u Veneciju. U doba Italije svaka je zasa-
ena biljka imala naziv na latinskom, njemakom i na-
rodnom jeziku, a 1956. godine svi su nazivi obnovljeni na
talijanskom i hrvatskom. Tada je park i prozvan Botani-
kim. Danas se u njemu razvija 40-ak biljnih vrsta. Poseb-
no je zanimljiva i vrijedna skupina egzotinog obalnog
mamutovca (Sequoia sempervirens) koja potjee s obale
Tihog oceana i Kalifornije. Ouvani su i primjerci pinije.
Glas Istre 9 Srijeda, 17. listopada 2012.

pula

Hrvacke barzellette
(vicovi)
N
issam akolona ali, fio
mio, pa to je trano! Sino
su govorili na tv o emu sam
ve bila iulaaa i zaprepastila
se, ma imam uoje godine pak
mi je malo polo a iz memo-
rije. Ecco, sino su me osviezili
pamenje i zajno mi je proku-
ha ir kojega jo na sriu, ne-
mam. Ako ste gledali program,
sigurno ste i vi dragi moi, po-
ludili sta su bive vlasti napravili sa naim zlat-
nim rezervama. Buli, buli afar. Svi afari su im
buli ali taj je turbo super! Prodali su sve zlatne
rezerve sta smo nasledili od pokojne Juge i sada
nemamo njanche grama tega. am iulaaa, da
su si sve bivse republiche podielile tu rezervu koja
se bila nakupila u mraku. I sada, svaka je ima
u priuvi samo Hrvacka nema njanche grama!
Smo jedino mi pametni a svi drugi tupidi? Pro-
dali bez vee. Ma che intelligenti, ali ipak puno
manje od tovara. Naturalmente, bazu nisu nista
pitali a ipak je to bilo nae! Sada kazu da u ono
vreme, zlato nije bila vazna tuar, u svitu je vlada
optimizam, nije bilo krize i taco dalje. Juka mene
ma sam se zivcirala. Pa svaka budala zna da zla-
to treba iuvati i ako dojde bilo cacova kriza, dr-
ava ima garanziu. Posle te fantasticne proda-
je, kriza je dosla svuda i sve drave koje dru do
sebe su nakupovale zlatne rezerve. uvaju je caco
boga. Mi smo frajari, nama to ne rabi.
Ljudi moi, nisam trunjak ma lipo se do-
mislim da su nashi stari uviek govorili da zla-
to treba uvati. Kada su za vreme rata ljudi bili
gladni kruha, za kus zlata su mogli dobiti vre-
u brasna ili lino. Jedna moja poznata pen-
zika, docle je delala u svoje produzee, za sva-
ki viak koi je apala, bi kupila zlatni prsten ili
braalet. Neka stoji u katuli, nikad se nezna.
Da je moja mama imala nesto zlatno, lake
bimo se bili ranali za vreme okupazie!
Zna se i da su nekad, kada bi se dica rodila, kr-
stila ili krizmala, obavezno apala na poklon ne-
sto od zlata. To je bila vrednost do kraja zivota i
normalno da se putala u nasledstvo za unuke.
Pala mi je na pamet nostalgiarska febra od
kupovine zlata u Trstu. A to je bilo munjeno vri-
me. Se hodilo u Darvill i druge zlatarne. Prilino
je bilo jeftino a musterije iz Juge, super zadovol-
ne. Da se raumimo, bilo je i kod nas po zlatar-
nama tega nakita ali ono de Triete je bilo de
Triete! Znam da su neki mukaroi i vercali
tutta forza. Juka mene, druga vremena, da, ima-
te pravo. Sada se ne kapin vishe u tu muiku ali
am iulaaa da se za krizmu, dizzi naj vishe po-
klanjaju skupi mobiteli i sve vragove od kom-
pjuteri. A sta emo, moderna vremena. Ipak,
nisu nas nai voe smili putiti ovako na cjedilo,
sta se tie zlatne rezerve. I sta je naj vaznije, sada
bi to zlato imalo trano pun veu vrijednost jer
je u zadnja lita cijena pola do neba. Vidite caco
se spaavaju od mierije obini graani? Idu u
zalagaonizze kojih ima na svaken kantunu i
tamo putu svoje brine prstene, kadine, braa-
lete i perfin zlatne zube da za njih potegnu malo
oldi i platu dugove za reije ili lino. Da li e
chi odgovarati za sve to, ne nam, colico sam ra-
umila, nee jer, caco su rekli, onda su bile tako-
ve prilike, drugo vrime, sve je bilo u dobroj vje-
ri i takove gluposti. Ma sam rekla ja sto puta
da ne more svaka budala voditi njanche kario-
lu a kamo li dravu! More imati sto knjizica od
stranke na vlasti ali znanje i talent za politiku i
economiju ne moze nadoknaditi partiska ora-
vost. Glavni krivci su teko kanjivi, vajk se naj-
de neka kua da se opravdaju. Ali krivi su an-
che oni trunjaki van politike koi nisu glasno
reagirali i informirali sve graane sta se dela sa
naim zlatom, molin lepo! Sada dou i priaju
na televiziji, a di su bili kad je grmilo?
Dragi moi stressirani ittaozzi, nema podruja
gdie nas nisu zahebali ti aini na vlasti. A caco
se izvuu? Caco Polanec. Napravia miliune tete
i sada kaze da oslipi na oba oka i da mu se osuu
ruke i noge ako je kriv. kuaj Polanec, od glave
riba smrdi a ti si bio glava od svojega resora. Ben,
ben, ipak gre u prun, ali caco? Po danu e irva-
ti caco slobodni graanin a samo po noi e spa-
ti u eliji. Hahahaaa, to jo niam iulaaa. za-
tvorenik della nona smjena! Hrvacki vic. A nista,
ima jo puno tega sta nisam nikad ni iula ni vi-
dila ma se ui dok si iv.
Vasha Spia, spia@mail.inet.hr
Sam iulaaa, sam vidilaaa...
jora pia
USPJENI ISTARSKI INOVATORI NA IZLOBI ARCA 2012
U Istru stigle tri zlatne, jedna
srebrna i dvije bronane plakete
POLITEHNIKA PULA RAZVIJA SURADNJU S NIZOM VISOKOKOLSKIH
elimo ovdje stvarati i zadrati kvalitetan kadar jer ako ovaj
grad izgubi mladost, ne moe se razvijati. Raznim kvalitetnim
predavaima i suradnjom nastojimo naim studentima prenije-
ti kvalitetna i primjenjiva znanja zahvaljujui kojima mogu od-
mah nai posao, rekao nam je dekan dr. Luciano Delbianco
PULA - Pulska Politehnika
ovih dana intenzivno upisu-
je nove studente u niz pro-
grama koje nudi. No, osim
toga intenzivno surauje i s
drugim visokokolskim in-
stitucijama poput sveuilita
u Zenici, Mariboru i finskim
Sveuilitem za primijenjene
znanosti VAMK. Takoer, pre-
ma ugovoru o suradnji koji su
potpisali Grad Pula, Istarska
upanija i pulsko sveuilite
s Europskim centrom za mir i
razvoj Ujedinjenih naroda, Po-
litehnika od 2009. godine su-
rauje i s ECPD-om (Europ-
skim centrom za mir i razvoj
Ujedinjenih naroda) i razvija
zajednike programe.
Pozitivan audit
Agencije za znanost
Sve to, prema rijeima de-
kana dr. Luciana Delbianca,
vodi stvaranju vlastitog znan-
stvenog kadra koji e ostati
u Puli i ovdje nai posao, a
od Politehnike visokokolsku
Upisi za smjer Socijalni gerontolog
Politehnika surauje sa zenikim sveuilitem koji nudi programe za medicinske sestre
i fizioterapeute. Pritom iz Politehnike istiu da je nadleno hrvatsko ministarstvo prizna-
lo diplomu zenikog fakulteta, ali to jo uvijek nije uinila strukovna komora medicin-
skih sestara Hrvatske. No, zbog tih nejasnoa zeniki fakultet zavrit e taj program i
to s lani upisanim studentima, a nastavit e se slina suradnja s mariborskim. Taj studij
poinje 25. listopada, a nudit e se smjer za fizioterapeute i visoka zdravstvena kola.
- Nadamo se da emo uskoro uz srednju medicinsku u Puli imati i visoku medicin-
sku kolu, a mariborsko sveuilite koje ima verificirane programe u Europi i izdvojeno
je sveuilite Akademije znanosti u Salzburgu, provodit e monitoring nad programi-
ma, istaknuo je Delbianco te dodao da se svi programi provode i na temelju sporazuma
koje imaju s Opom bolnicom Pula.
U sklopu suradnje s Mariborom razmilja se i o otvaranju studija socijalne gerontolo-
gije, uz ponuene programe sestrinstva i fizioterapije. Program socijalne gerontologije
bit e prezentiran tijekom mjeseca u Istarskoj upaniji, a za sada su upisi otvoreni.
PULA - Zakljuena je 10.
meunarodna izloba ino-
vacija ARCA koja se, u or-
ganizaciji Udruge inovatora
Hrvatske, u Zagrebu odra-
vala od 10. do 13. listopada.
Rije je o kljunoj manife-
staciji inovativnog stvara-
latva u Hrvatskoj koja je
odrana pod visokim po-
kroviteljstvom predsjednika
republike Ive Josipovia. Na
ovogodinjoj izlobi pred-
stavljeno je vie od 340 ino-
vacija 400-tinjak autora iz
Hrvatske i jo 13 zemalja. Uz
potporu Upravnog odjela za
gospodarstvo Istarske upa-
nije na izlobi su sudjelovali
i istarski inovatori s 12 ino-
vacija iz Drutva inovatora
Kanfanar Rovinj i Drutva
inovatora Pula te samostal-
ni izlaga iz Labina.
Meunarodni ocjenjiva-
ki sud ocjenjivao je i rangirao
inovacije prema etiri kljuna
kriterija: kreativnost, komer-
cijalna vrijednost, tehniko-
tehnoloka razina i mogu-
i utjecaj na okoli i zdravlje
ljudi te shodno tome dodije-
lio i slubene nagrade ARCA
2012. Istarskim inovatorima
dodijelio je ak tri zlatne pla-
kete, jednu srebrnu i dvije
bronane plakete.
Zlatnu plaketu dobili su
Puljani Dinko Krka za izum
Brodska kuku s napravom
za provlaenje konopa i
Sead Inajetovi za Mikro-
kontrolerski viekanalni digi-
talni termometar te Draen
Smokovi iz Labina za novi
dizajn informatikog stola za
profesionalce. Srebrnu pla-
ketu ocjenjivaki sud dodi-
jelio je
Ivani Kleva iz Barbana za
Viedjelni ormari s ladica-
ma, a bronanu Zoranu r-
nji i Marelu Mariu iz Kan-
fanara za Solarni panel za
grijanje zrakom te Mii Mi-
lisavljeviu iz Valbandona
za Graevinski element za
suho zidanje.
Izlobu je posjetio i pred-
sjednik Ivo Josipovi i na pri-
Stvoriti u P
politehniko
Dekan Luciano Delbianco
Politehnika upisuje 50-ak novih studenata svake godine
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I

S
.

D
R
E
C
H
S
L
E
R
10 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

pula

MALONOGOMETNO PRVENSTVO OSNOVNIH KOLA ZA 7. i 8. RAZREDE
Centar i Vidikovac favoriti
USTANOVA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
LADONJA TRAI SLUBENI STAV PULE O TE PLOMINU
I IDS i Boris Mileti zalau se
da Plomin 3 bude na plin
Finci zapoljavaju pulske studente
reagiranja
ustanovu, odnosno istarsko
politehniko veleuilite.
- elimo ovdje stvarati i
zadrati kvalitetan kadar jer
ako ovaj grad izgubi mla-
dost, ne moe se razvijati.
Mi smo upanijska ustanova
koja i s gradom i sa upani-
jom izvrsno surauje, ali nas
na alost ministarstvo nije
prihvatilo. Meutim, raznim
kvalitetnim predavaima i
suradnjom nastojimo naim
mladim studentima preni-
jeti kvalitetna i primjenjiva
znanja zahvaljujui kojima
mogu odmah nai posao, re-
kao nam je Delbianco.
U prilog tome ide i ne-
davno obavljen vanjski au-
dit Agencije za znanost i viso-
ko obrazovanje koji je pulsku
Politehniku ocijenio visokim
ocjenama. Sedam poglavlja
koja su ocjenjivana dobilo je
dvije odline ocjene, etiri vrlo
dobre i jednu dvojku.
- S dvojkom su nam oci-
jenjene meunarodna su-
radnja te mobilnost stude-
nata i profesora, no doista
smo to i zasluili jer mi ne-
mamo smjetajnih kapa-
citeta za druge studente, a
nai nisu iskazali interes da
odu pa na tome moramo
ozbiljno poraditi.
Vei angaman
poslodavaca
Ostalo nam je ocijenjeno
jako dobro pa mislim da nu-
dimo kvalitetu, a usudio bih
se rei i iznad prosjenu kva-
litetu programa u odnosu na
sline ustanove u Hrvatskoj,
kae Delbianco i dodaje da u
prilog tome govori o podatak
o 50-ak novih studenata koje
upisuju svake godine, kao i
15-20 studenata na specija-
listikom studij. No, kae, i
firme bi se trebale vie anga-
irati na dokolovanju svojih
kvalitetnih radnika i slati ih
na Politehniku.
- elja nam je otvoriti i stu-
dij energetskih tehnologija, ali
i dobiti dopusnicu za ostale
programe koje provodimo u
suradnji s drugim ustanova-
ma da moemo izdavati, uz
vanjske, i hrvatske diplome i
u tim segmentima, rekao je
dr. Delbianco.
Iz Politehnike istiu da je
vrlo vano da se u njihove
programe ukljue i gospodar-
ska komora i obrtnici jer oni
imaju mogunosti educira-
ti upravo one kadrove koji su
im potrebni, i to s konkretnim
primjenjivim znanjima. Uko-
liko imaju potrebe za odree-
nim strunim radom, mogu i
u zavrnom radu nekog stu-
denta dobiti odgovore na e-
ljena pitanja. Ako ih danas
ne kolujemo, sutra emo ih
uvoziti, suglasni su na Poli-
tehnici. S. ZRINI TERLEVI
Ovim putem elimo rea-
girati na netone izjave i in-
sinuacije gradskog vijeni-
ka Ladonje, Mauricia Licula
izreene na konferenciji za
novinare, a objavljene juer
u Glasu Istre. Naime, Li-
cul je, komentirajui pred-
loenu izgradnju bloka C
TE Plomin na ugljen, iznio
neistinit podatak da se Bo-
ris Mileti, potpredsjednik
IDS-a i gradonaelnik Pule,
nije oitovao po pitanju
energenta termoelektrane.
Takoer, IDS najotrije od-
bacuje i osuuje zlonamjer-
nu tezu Licula o politikoj
trgovini, pa i ovu navodnu
izmeu prvog potpredsjed-
nika Vlade i istarskog upa-
na o izgradnji TE Plomin na
ugljen.
Istina je da se Istarski de-
mokratski sabor i Boris Mi-
leti, kao njegov potpred-
sjednik, od samog poetka
podupire i zalae se za plin
kao pogonski energent no-
vog bloka TE Plomin, to
dokazuje i aktualni pro-
storni plan Istarske upa-
nije kojeg je donijela upa-
nijska skuptina uz veliku
veinu svih vijenika jo
2008. godine.
Podsjeamo neupuenog
vijenika Mauricija Licu-
la na odluku Savjeta IDS-a
od 14. kolovoza 2012., iji je
lan i Boris Mileti kao pot-
predsjednik IDS-a, a koja
je donesena jednoglasno,
da se po pitanju projekta
Termoelektrane Plomin 3
oitaju graani Istre na re-
ferendumu te da se u pot-
punosti potuje upanijski
prostorni plan koji predvi-
a da sva tri elektroener-
getska bloka u Plominu ne
mogu premaivati trenut-
nu snagu od 335 MW te da
trojka kao energent mora
koristiti plin.
Istarski demokratski sabor
Ured za odnose s javnou
godnoj sveanosti etvorici
zaslunih uruio visoka od-
likovanja. Red Danice Hr-
vatske s likom Nikole Tesle
za osobite zasluge za izumi-
teljstvo i promociju tehni-
ke kulture u Republici Hr-
vatskoj i u svijetu dobio je i
Puljanin ani Pincan, koji
kao tajnik Drutva inovatora
Pula radi ve 33 godine.
B. PETROVI
Istarski inovatori uspjeni na ARCA-i 2012
Puli istarsko
veleuilite
OBILJEENA 20. GODINJICA SAVEZA SLOVENSKIH KULTURNIH DRUTAVA
SKD Istra u Zagrebu
PULA - Na igralitu
Osnovne kole Vidikovac
poela je prva faza malo-
nogometnog prvenstva
pulskih osnovnih kola za
7. i 8. razrede. Oekivano,
ve su utakmice prva tri
kola iznjedrile dva najvea
favorita, uenike Vidikovca
i Centra, koji za sada nisu
uinili krivi korak.
Djeaci Vidikovca i ove
su godine pobjedniki
krenuli u pohod na na-
slov, trenutno s liderske
pozicije prate zbivanja u
skupini, a usto su odigrali
tek dvije utakmice i najve-
i su favoriti za osvajanje
prvog mjesta u skupini
A. Za oekivati je da e
drugog polufinalistu ove
skupine dati dvoboj Velog
Vrha i Verude koja, iako s
bodom manje od Monte
Zara i Velovrana, iza sebe
ve ima ljepoticu protiv
Vidikovca u kojoj je pora-
ena 4:9. Skupinom B su-
vereno vladaju uenici O
Centar koji su uvjerljivo
slavili u sva tri dosadanja
susreta s ukupnom gol-
razlikom 18:2. U dvobo-
ju koji e odluiti pobjed-
nika skupine zaprijetiti
im mogu tek vrnjaci Sto-
je, koji su, pak, u dvobo-
ju protiv ijane slavili mi-
nimalno (3:2) i vjerojatno
time zakaparirali poziciju
koja vodi u zavrnicu.
G. ROJNI
ZAGREB - U Maloj dvo-
rani Koncertne dvorane
Vatroslava Lisinskog u Za-
grebu proslavljena je 20. go-
dinjica Saveza slovenskih
kulturnih drutava na ko-
jima je nastupilo i Sloven-
sko kulturno drutvo Istra
iz Pule. Dogaaj je odran
pod motom Domovina je
tamo gdje je dom, a tom
prilikom uprilieni su sve-
ani koncert i izloba na ko-
joj je svoje zapaene kreaci-
je izloila i pulska kreativna
radionica SKD-a.
Pjevaki zbor Encijan koji
je dio SKD-a Istra otvorio je
sveani koncert skladbom
Na Golic Slavka Ivinka Av-
senika. Nakon Domae
kapljice Emila Glavnika u
obradi Vladimira Mustajba-
ia, nastupila je muka kla-
pa Histri sa Tee mi vodica
i Dekle, prinesi mi vode te
na kraju premijerno enski
duo Jasmina i Tanja s prekra-
snom kantilenom Aj, zelena
je vsa gora u obradi Paole
Stermoti uz instrumental-
nu pratnju Alena Belulla na
gitari i Sandra Veligaja na
klaviru i pod umjetnikim
vodstvom dirigentice Paole
Stermoti. M. Ra.
Vaan program na kojem pulska Poli-
tehnika radi je i informatika tehnolo-
gija s finskim Sveuilitem za primije-
njene znanosti VAMK. Studij traje etiri
godine, a upisani studenti mogu birati
dvije godine odsluati u Puli, a dvije u
Finskoj. Upravo su u tijeku i upisi koji
traju do 26. listopada, a poetak na-
stave je 5. studenog.
- Vano je rei da to nije osposo-
bljavanje za informatike tehnologi-
je poput programa kojeg ima pulsko
Sveuilite ve je to strogo inenjer-
ska informatika tehnologija i nakon
zavretka studija postoji velika vjero-
jatnost da studenti odmah nau po-
sao u Finskoj i to u proizvodnji. Koliko
je to njima znaajno govori podatak
da obilaze i druge drave i trae kvali-
tetan kadar kojeg poslije namjeravaju
zaposliti. S ovom diplomom studenti
mogu ii po cijelom svijetu, a za nas
i cijelu regiju bio bi uspjeh kada bi od
osposobljenih 20-ak softverskih ine-
njera u Istri ostalo njih desetak, poja-
snio je Toni Milovan, suradnik pulske
Politehnike i voditelj ovog programa.
U sklopu finskih programa ponu-
en je jo i smjer turizma koji se nee
organizirati jer ga ima Sveuilite, te
meunarodni biznis na kojem e Poli-
tehnika poraditi.
Na putu do doktorskog studija
U sklopu suradnje pulske Politehnike i
ECPD-a, ponuen je i program kole
zdravlja, spoj istone i zapadne medi-
cine. Rije je o postdiplomskog studiju
kojeg mogu upisati studenti koji zavre
medicinu i imaju potrebna predznanja.
- Time bi se i u Puli organizirao
doktorski studij, to je primjerice mi-
nistarstvo uinilo u Zadru i Splitu i
time su digli rejting tamonjim bol-
nicama, dok u Puli to nije uinjeno.
Zato bi edukacijom naeg kadra pri-
pomogli da se podigne kategoriza-
cija pulske bolnice, ustvrdio je dr.
Oriano Buli, koordinator iz Ope
bolnice Pula.
Rezultati prva tri kola
Skupina A, Veruda - Monte Zaro 3:1, Veli Vrh - Katanjer
4:3, Katanjer - Monte Zaro 4:7, Vidikovac - Veruda 9:4,
Vidikovac - Katanjer 12:2, Veli Vrh - Monte Zaro 0:0;
Skupina B: Centar - Tone Peruka 9:1, ijana - Giu-
seppine Martinuzzi 5:1, Centar - ijana 6:1, Stoja - T. Pe-
ruka 12:5, Centar - G. Martinuzzi 3:0, Stoja - ijana 3:2.
Trenutni poredak: Skupina A: Vidikovac 6, Monte
Zaro i Veli Vrh 4, Veruda 3, Katanjer bez bodova; Sku-
pina B: Centar 9, Stoja 6, ijana 3, Giuseppina Martinuz-
zi i Tone Peruka bez bodova.
Glas Istre 11 Srijeda, 17. listopada 2012.
NAPISAO I SNIMIO
Anelo DAGOSTIN
PAZIN, PIAN - Gologoriki
dol jedan je skrivenih prirod-
nih dragulja Istre, ali ivot za
itelje ove udoline i okolnih
sela, ba zbog prometne zaba-
enosti, zna biti teak. Osim
to im ni, primjerice, vodo-
vod jo nije stigao, jedan od
problema koji trenutno titi
mjetane ovog kraja tie se
kolskog prijevoza do odgoj-
no-obrazovnih ustanova.
Vei dio srednjokolaca s
ovog podruja koje spada u
opinu Pian polaze sred-
nju kolu u Pazinu, a do nje
mogu doi kolskim auto-
busom koji kree s provizor-
nog autobusnog stajalita
kraj mosta Pian, na skreta-
nju za Kukurine.
Do autobusne
stanice i nazad -
15 kilometara
- Do ove stanice, koja nije
ni slubena, svakodnevno
moram dijete voziti 15 kilo-
metara, kae ogoreni rodi-
telj Anton Celi iz Krbuna
koji smatra da bi nadlene
slube trebale organizirati
autobusni prijevoz do Krbu-
na s obzirom da se u selima
toga kraja, Tupljaku, Krbu-
nama, Gologorikom Dolu,
kao i okolnim selima nala-
zi gotovo 20 srednjokolaca
koji bi koristili kolski auto-
bus. I zaista, provjerili smo u
jednom internetskom plane-
ru puta, udaljenost od Krbu-
na do mosta Pian iznosi 7,4
kilometara, to u oba prav-
ca dnevno znai 15 kilome-
tra koje roditelj iz Krbuna,
bez naknade, svakodnevno
mora prevaliti. Zanimljivo,
danas potpuno zaputen i
neupotrebljiv, stari put do
Pazina preko sela Sidreti ta-
koer iznosi 15 kilometara,
kae Celi koji se ali na pot-
punu nebrigu vlasti o ovom
raseljenom kraju u kojem se
ne tako davno nalazila cen-
tralna kola ovog kraja.
Roditelj iz Krbuna tako
plaa dvaput: kartu za kol-
ski prijevoz i benzin za prije-
voz do autobusnog stajalita,
a usto mora biti na raspola-
ganju u radno vrijeme.
to kau zakonski propisi
o srednjokolskom prijevo-
zu? Odgovor na pitanje je li
upanija duna organizira-
ti kolski prijevoz koji dose-
e odreenu udaljenost od
prebivalita uenika, potra-
ili smo kod proelnice u-
panijskog Upravnog odje-
la za obrazovanje, sport i
Zatvoren dio ceste Pore - Vrsar
PORE - Od danas do 31. prosinca za sav promet za-
tvara se dio upanijske ceste Pore - Vrsar, tonije od
skretanja za Zelenu lagunu do skretanja za Bijelu uva-
lu, te dio lokalne ceste za Mugebu. Razlog je izgradnja
junog dijela poreke zaobilaznice i krunih raskrija.
Obilazni pravci na cesti Pore - Vrsar za oba smjera bit
e preko turistikog naselja Zelena Laguna, a za na-
selja Mugeba i Fukulin preko naselja Starii na cesti
Draevac - Pore u oba smjera, ili preko stancije Bei
i dijelom neasfaltiranog puta opet na cestu Draevac -
Pore. V. H.
istra@glasistre.hr
591-518
*
PORE - Od sutra do kraja mjeseca traju
upisi na teaj video montae i produkci-
je koji e se u porekom Pukom otvo-
renom uilitu odvijati prvi tjedan u stu-
denome. Polaznici e uiti o snimanju,
montai, kadriranju Predavai su film-
ski i TV snimatelj Rajko Bizjak, docent sa
Sveuilita u Novoj Gorici Peter Purg,
asistent na pulskom Sveuilitu Jurja
Dobrile Ivan Dobran i profesionalni sni-
matelj Fedor Vuemilovi. Polaznici mo-
raju imati prijenosno raunalo. V. H.
Teaj video-
montae i
produkcije
GRAD PORE-PARENZO
GRADONAELNIK
1. Obavjetavaju se graani da su na oglasnoj ploi Grada Porea-
Parenzo dana 17.10. 2012. g., objavljeni slijedei natjeaji:
a) Natjeaj za prodaju zemljita (okunice), oznake k..br. 502/2 k.o.
Nova Vas, u vlasnitvu Grada Porea-Parenzo,
b) Natjeaj za prodaju suvlasnikog dijela neizgraenog graevinskog
zemljita, i to 750/3434 dijela k..br. 129/1 k.o. Vrvari, u vlasnitvu
Grada Porea-Parenzo,
c) Natjeaj za prodaju zemljita (okunice), oznake k..br. 829/1 k.o.
bandaj, u vlasnitvu Grada Porea-Parenzo.
2. Rok za podnoenje pismenih ponuda iznosi 15 (petnaest) dana od
dana objave ove obavijesti, odnosno objave natjeaja na oglasnoj
ploi Grada Porea-Parenzo, i poinje tei slijedeeg dana od dana
objave.
3. Sve informacije mogu se dobiti u Odjelu za upravljanje gradskom
imovinom Grada Porea-Parenzo, u Poreu, Obala M. Tita 5 ili na
telefon 451-099 int. 117.
Ep0081
OBAVIJEST O RADOVIMA
OBAVJETAVAJU SE SVI UESNICI U PROMETU DA SE
RADI IZVOENJA RADOVA NA IZGRADNJI JUNOG DIJELA
ZAOBILAZNICE POREA, dionica VRVARI - BIJELA UVALA
UVODI PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA,
SA ZATVARANJEM ZA SAV PROMET DIO UPANIJSKE CESTE
C 5002, OD SKRETANJA ZA ZELENU LAGUNU DO SKRETANJA
ZA BIJELU UVALU, TE DIO LC 50991
OBILAZNI PRAVCI ZA VRSAR U OBA SMJERA BIT E PREKO
TURISTIKOG NASELJA ZELENA LAGUNA
ZA NASELJA MUGEBA I FUKULIN OBILAZNI PRAVAC JE
PREKO STARII U OBA SMJERA
PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA BIT E NA SNAZI
OD 17.10.2012 DO 31.12.2012.
MOLIMO UESNIKE U PROMETU ZA RAZUMIJEVANJE I
POTIVANJE PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA
Ep0096
SREDNJOKOLCE IZ SELA GOLOGORIKOG DOLA RODITELJI VOZE DO KILOMETRIMA
Nije problem jav
nego kako do
Roditelj iz Krbuna
plaa dvaput: kar-
tu za kolski prijevoz
i benzin za prijevoz
do autobusnog sta-
jalita, a usto mora
biti na raspolaganju
u radno vrijeme

U
sluaju potrebe pro-
duetka linije mogu-
e je da prijevoznik
zatrai dozvole za
javni linijski prijevoz
prema Pazinu. S obzi-
rom na broj uenika,
to bi moglo biti inte-
resantno prijevozni-
ku makar i uz pomo
lokalne samouprave,
navode iz upanije
U selima toga
kraja, Tuplja-
ku, Krbunama,
Gologorikom
Dolu i drugi-
ma, ivi 20-ak
srednjokolaca
koji bi koristili
kolski autobus
bez struje
Zbog radova danas e na Bujtini bez struje biti
naselja Katel, Malotija, avonija, Viinada i Katel
Monte od 8 do 13 sati. Od 9.30 do 10.30 sati bez struje
e biti u Linjanu Marlera, od 8.30 do 14.30 Mandriol,
od 8 do 12 Filini, Vadre i ugari te na Poretini Labin-
ci i Markovac - eljeznika stanica. Od 10.30 do 11 sati
bez struje e biti u Vrsaru Ulica Brostolada, Ulica sv.
Martina broj 6, Kapetanova stancija i aerodrom Vrsar,
od 8 do 14 sati Modruani, ivati, Maini, Debeljuhi,
Kosii, Vlaii, Sandari, Stancija Reti, Hrelji, Fradela-
ni i Humjani, od 12 do 14 Katel Bembo te od 9 do 11
sati Kontii, abranija, Juradi, uhrija, Medveja, Mar-
aneko Polje, Marenegla, Kljeka i Negnar.
bez vode
Zbog izgradnje prikljuka danas e bez vode od 10
do 12 sati biti naselje Peruki. Svako eventualno vee
zamuenje vode nastalo uslijed radova treba javiti u
Vodovod.
Gologoriki dol - skriveni prirodni dragulj Istre, no prometno izoliran
Javno izlaganje o UPU-u Zelene Lagune
FUNTANA - Javno izlaganje o prijedlogu Urbani-
stikog plana ureenja graevinskog podruja ugo-
stiteljsko-turistike namjene Zelena Laguna odrat
e se danas u 17 sati u galeriji Zgor murve u Funtani.
Javna rasprava o planu traje do 31. listopada, a gra-
ani svoje primjedbe i prijedloge mogu upisati u knji-
gu primjedbi uz prijedlog plana izloen u galeriji, po-
slati ih potom ili ih usmeno dati na zapisnik tijekom
javnog izlaganja. V. H.
12 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
ROVINJ - Nakon to je lani
poela gradnja, pulska Pli-
nara, koncesionar rovinjskog
plinovoda, prikljuio je prve
potroae na nove instalaci-
je. Sto godina nakon to je
Rovinj dobio svoj prvi pli-
novod, zemni plin doao je
do dvije obitelji - Jeromela i
Toli, koje dijele obiteljsku
kuu u Istarskoj ulici.
Inae, nedavno je nakon
ljetne stanke nastavljeno
postavljanje plinovoda u
drugom dijelu Istarske, od
raskrija s Omladinskom
do Vijenca brae Loren-
zetto. Istodobno se plino-
vod postavlja i u Vijencu
Franje Glavinia. Po rijei-
ma Davida Cerovca iz Pli-
nare, koji vodi gradnju u
Rovinju, u nastavku e se
glavni vod uspeti Vijencem
brae Lorenzetto, a potom
e ii sve do Mirnine tvor-
nice, gdje e biti postavlje-
na redukcijska stanica.
U drugoj fazi prema
junoj turistikoj zoni
Ona e sluiti za smanji-
vanje tlaka prije ulaza plina
u povijesnu jezgru. Konzer-
vatori naime ne dozvolja-
vaju da se redukcije i bro-
jai plina stavljaju na stara
proelja pa e ondje insta-
lacije pod niskim tlakom
ulaziti direktno u kue. Od
Mirne prema Careri i dijelu
staroga grada, koji ve ima-
ju postavljene plinske cije-
vi, krenut e Paliaginom i
Obalom palih boraca.
U drugoj fazi plinovod e
biti poloen prema junoj
turistikoj zoni. Plinari je
naime u interesu da uklju-
i vee potroae, a ondje
su hoteli Eden, Lone, Monte
Mulini i Park, koji veim di-
jelom rade i zimi. Plinovod
prema junoj turistikoj zoni
proi e kroz Omladinsku, a
potom Adamovievom do
hotela. Usput e se na njega
moi prikljuiti brojna do-
mainstva i tvrtke.
Lani je inae poloen
glavni vod od mjerno-re-
dukcijske stanice s pogo-
nom za odorizaciju plina
na Turnini prema poslov-
noj zoni Gripole. Tu se kao
prvi prikljuio poslovni cen-
tar Eurotradea, a priprema
se i prodajni centar Eicoa.
U nastavku plinovod je pre-
ko tange dospio u Istarsku
i Omladinsku, gdje je pri-
kljuena Talijanska osnovna
kola Bernardo Benussi.
Izgraeno pet od 40
kilometara plinovoda
Dosad je izgraeno pet
kilometara plinovoda, u to
je Plinara uloila 7,5 mili-
juna kuna. Do kraja godi-
ne izgradit e se jo jedan
kilometar, vrijedan milijun
kuna. Po planu plinofikacije
Rovinja, u iduih pet godi-
na trebalo bi biti izgraeno
oko 40 kilometara plinovo-
da pa bi plin trebao stii u
sva rovinjska naselja.
U Plinari kau da se svi
koji se ele prikljuiti na
plin mogu javiti sa zahtje-
vom. Za prikljuenje se
sada plaa 7,5 tisua kuna.
Za korisnike koji ve koriste
butan trokovi e biti mi-
nimalni. Plinara e im nai-
me samo zamijeniti dizne i
moi e prijei na prirodni
plin, koji je s 3,97 kune po
kubiku najjeftiniji energent,
a po karakteristikama i osta-
cima sagorijevanja i naji-
i. Ostali korisnici morat e
postojee kotlove na lo ulje
zamijeniti bojlerima za plin,
koji su jeftiniji.
Graevinske radove na
plinovodu trenutno izvodi
Gajanakop iz Gajane, a in-
stalaterske specijalizirana
tvrtka Montaa strojnih in-
stalacija iz Zagreba, koja je
postavila i ureaj za odori-
zaciju na Turnini, potreban
za dodavanje mirisa ovom
energentu. Same prikljuke
izvode ovlateni serviseri.
Rovinj dobiva plin nakon
vie od stoljea - od istarskih
gradova prvi ga je dobio na-
kon Pule. Plinara, u kojoj se
plin dobivao destilacijom
ugljena, izgraena je 1905.
uz tvornicu Ampelea, prete-
e Mirne. U nekoliko sljede-
ih godina grad je prvo do-
bio plinsku rasvjetu uzdu
rive i molova, a potom je
plin stizao do industrijskih
pogona i domainstava. Pli-
nara je djelovala do 1960., a
i danas se tijekom kopanja
znaju nai stare olovne plin-
ske cijevi. Aldo POKRAJAC

istra

*
*
JEFTINI ENERGENT NAKON STO GODINA VRAA SE U ROVINJ
Plinara, u kojoj se plin dobivao
destilacijom ugljena, izgraena je
1905. uz tvornicu Ampelea, prete-
e Mirne, a djelovala je do 1960.
Plin stigao do prva
dva domainstva
Sto godina nakon to je Rovinj dobio svoj prvi plino-
vod, zemni plin doao je do obitelji Jeromela i Toli,
koje dijele obiteljsku kuu u Istarskoj ulici

Nastavlje-
no je postavljanje plinovoda u drugom dijelu Istarske,
od raskrija s Omladinskom do Vijenca brae Lorenzetto,
a istodobno se postavlja i u Vijencu Franje Glavinia
A
.

P
O
K
R
A
J
A
C
Gradnja plinovoda u Istarskoj ulici
DALEKOG STAJALITA DA BI AUTOBUSOM STIGLI DO PAZINA
vni prijevoz,
njega stii
tehniku kulturu Patricije
Smoljan.
- Vlada Republike Hrvat-
ske donijela je 23. kolovoza
Odluku o sufinanciranju me-
umjesnog javnog prijevoza
za redovite uenike srednjih
kola u razdoblju rujan-pro-
sinac 2012. godine (NN broj
97/12). Prijevoz uenika sred-
njih kola, sukladno Odluci
Vlade, definiran je kao isklju-
ivo javni putniki linijski pri-
jevoz (vlakom ili autobusom),
a to znai da su uenici sred-
njih kola izjednaeni sa svim
ostalim putnicima, neovisno
o dostupnosti javnom linij-
skom prijevozu i udaljenosti
do najblieg autobusnog sta-
jalita, stoji u odgovoru pro-
elnice Smoljan.
I ravnatelj kole
pomae rijeiti
problem
U konkretnom slua-
ju potrebe produetka linija,
odnosno povezivanja s Pazi-
nom, postoji mogunost da
prijevoznik zatrai izvanred-
no ili redovno usklaivanje
voznih redova odnosno do-
zvole za obavljanje javnog li-
nijskog prijevoza prema Pazi-
nu. To je uobiajeni postupak
koji zahtijeva neto vremena,
ali je obzirom na podatak o
broju uenika koji gravitiraju
Pazinu, mogue interesantan
prijevozniku makar i uz po-
mo i djelomino sufinan-
ciranje lokalne samouprave.
Druge mogunosti sufinan-
ciranja, osim sufinanciranja
jedinica lokalne samouprave
(ukoliko su u mogunosti),
zasad ne postoje.
Ravnatelj pazinske Gimna-
zije i strukovne kole Jurja
Dobrile Josip ikli ukljuio
se u rjeavanje problema sa
kolskim prijevozom zatra-
ivi od rijekog prijevoznika,
Autotransa, produetak linija
do stajalita Krbune, Tupljak,
Floriii i Gologoriki Dol.
Na slijedeem usklai-
vanju voznih redova za pro-
metnu 2013. godinu teme-
ljem Pravilnika o dozvolama
za obavljanje linijskog prije-
voza putnika moemo pred-
loiti nove vozne redove s
kojima bismo pokrili i staja-
lita koja ste naveli u Vaem
zahtjevu, stoji u odgovoru
ravnatelju kojeg potpisuje
direktor sektora putnikog
prometa Domagoj Crni.
No, hoe li doi do uvrtenja
traenih linija iz odgovora
se nije dalo iitati.
Prijevoz srednjokolaca ovisi o
financijskom interesu prijevoznika
Kolovoka Vladina odluka kao kriterij za ostvariva-
nje prava sufinanciranja trokova javnog prijevoza
za srednjokolce propisuje da udaljenost od mjesta
prebivalita (boravita) uenika do mjesta kole mora
iznositi vie od pet kilometara. No, to naalost ne zna-
i da je drava/upanija duna, za one koji ive na re-
laciji daljoj od 5 kilometara ili pak kao u ovom sluaju
kojima se najblie autobusno stajalite nalazi dalje od
pet kilometara, osigurati javni prijevoz.
Sve ipak ostaje na profitnoj raunici samog prijevo-
znika. Ako mu se isplati da barem pokrije liniju vozit
e se, ako ne - nee.
ROVINJ - Stotinjak metara ispred roto-
ra na rovinjskom Kriu iz pravca Gripo-
la, radnici postavljaju zatitne promet-
ne stupove. Trideset metalnih stupova
postavljaju u Ulici tanga od krianja s
Ulicom Hermana Dalmatina do kria-
nja Ulica Gripole i Faanske, a cilj im
je osigurati pjeaki koridor do izgrad-
nje novog nogostupa. Radove, koji bi
danas trebali biti i okonani, po cijeni
od 15 tisua kuna izvode djelatnici tvrt-
ke Beni iz Rovinja. N. O. R.
Stupii za
sigurnost
pjeaka
N
.

O
.

R
.
Anton Celi smatra da bi nadleni morali organizirati
autobusni prijevoz do Krbuna
Uenici ekaju kurijeru na improviziranom
stajalitu na mostu Pian
Glas Istre 13 Srijeda, 17. listopada 2012.
ROVINJ - Iako je turisti-
ka sezona ve pomalo na
odlasku, samo dan nakon
to je u Puli pristao luksu-
zni, 180 metara dugaak
kruzer Columbus 2, u ro-
vinjsku je luku, kako sazna-
jemo od Michelea upia,
uplovio najvei kruzer koji
je ove godine posjetio neku
od istarskih luka. Naime, ju-
er se u jutarnjim satima pod
starom jezgrom Rovinja usi-
drio jedan od najluksuznijih
kruzera na svijetu Europa,
koji u Rovinj dolazi ve dru-
gi put. Prvi je put taj kruzer
u Rovinj stigao 2010. godine
kada je kruzeru Seabourn
Odyssey preuzeo titulu naj-
veeg kruzera Istre za jedva
jedan metar u duini.
Brod je izgraen 1999. go-
dine u brodogradilitu Kva-
erner Masa na Helsinkiju,
dugaak je 199 metara, irok
je 24 metra, tei 28.890 tona
a gaz broda iznosi 6 metara
zbog ega je i morao ostati na
sidritu. Plovi pod zastavom
Bahamskog otoja s baznom
lukom Nassau a u vlasnitvu
je kompanije Hapag-Lloyd
Cruises te moe krstariti br-
zinom od 21 vorova. Istie se
i po tome to je meu prvim
kruzerima na koje je ugra-
en ABB Azipod sustav koji
je smanjio vibracije i buku na
krmi te poveao okretljivost
broda. Ima ukupno 11 palu-
ba od ega je 7 dostupno put-
nicima, te prima 408 putnika
o kojima brine 275 lanova
posade. Brod je napravljen
u all outside concept sti-
lu, to znai da sve putnike
kabine imaju pogled na oce-
an a u sreditu broda nalazi
se golema promenada. Brod
ima sveukupno 204 kabine,
od ega ih je 168 s balkonom.
Kabine su u prosjeku veliine
50 etvornih metara. Imaju
veliku odvojenu dvokrevetnu
sobu, dnevnu sobu, blagova-
onicu, malu kuhinju i WC sa
saunom te prostranim balko-
nom. Na petoj i estoj palubi
nalaze se normalne putnike
kabine s prozorom, na sed-
moj i devetoj palubi nalaze se
kabine s balkonom i na palu-
bi 10 penthouse kabine.
Na etvrtoj, takozvanoj
Europa palubi nalazi se
glavni ulaz i recepcija, te
brojni restorani i kafii, a
tu su jo i brojni butici i eu-
ropski gradovi u minijatu-
ri. Najpoznatiji je restoran
Europa koji se prostire
na 336 etvornih metara i
glavni salon koji moe ugo-
stiti 409 ljudi, a tu je jo i
Casino, Havana club, pro-
menada i drugo.
Na otvorenim palubama
broda kao to su Lido Deck
i Bellevue Deck, nalazi se ba-
zen, vie jacuzzija, sportski te-
reni i sadraj za vodene vra-
tolomije, sky bar, restorani na
otvorenom, sunalita, kino...
Kruzer je svoje osmodnev-
no krstarenje Mediteranom
poeo u nedjelju polaskom
iz Venecije. U ponedjeljak
je pristao u Trstu a naveer
je iz Trsta krenuo prema pr-
voj hrvatskoj destinaciji na
ovom krstarenju, Rovinju.
U Rovinju se zadrao juer
gotovo cijelo poslijepodne
a potom je isplovio prema
Splitu. Na ovome krstare-
nju jo e pristati u Otrantu
(Italija), Kerkyra-Corfu (Gr-
ka) te e krstarenje zavriti u
Valletti na Malti. Europa je
jedan od posljednjih kruzera
koji e i zatvoriti sezonu na-
utikog turizma u Rovinju.
T. TIDI

istra

Montanim rotorom
protiv guve na obilaznici
UMAG - Najkritinija
toka na umakoj zaobi-
laznici - raskrije Kolod-
vorske i kolske ulice
sa skretanjem za naselje
pinel - uskoro e do-
biti montani kruni tok.
Na tom punktu promet-
ne guve su tijekom cije-
le godine (ljeti se ondje
stvaraju epovi), a razlog
tomu jest to se tamo na-
laze kola, sportska dvo-
rana, vrtii i novo stam-
beno naselje. Radovi su
poeli 1. listopada, tra-
jat e, kako je ugovore-
no, 45 dana, a zajedno s
ostalim zahvatima, inve-
sticija kota milijun kuna.
- Tamo je frekvenci-
ja prometa uvijek velika,
a posebno se to oituje
s poetkom kolske go-
dine. Osim kole i vrtia,
ondje na zaobilaznicu
izlaze i vozila hitne pomo-
i, za onoga tko dolazi u
grad tuda se ide prema
turistikim naseljima. Sto-
ga smo to morali rijeiti.
Uz montani rotor s pla-
stinim elementima, in-
vesticija obuhvaa novo
asfaltiranje, cesta koja
vodi u pinel proirit e
se za 40 metara te e biti
postavljeno pet novih stu-
pova javne rasvjete, kae
umaki dogradonaelnik
zaduen za komunalne
djelatnosti Mauro Jurman.
Na natjeaju je posao
dobila tvrtka Cesta iz Pule,
a nadzor je povjeren firmi
Uka konzalting. Ako to
vremenske prilike budu
dopustile, oekuje se da
e kruni tok biti puten u
promet u drugoj polovici
studenog.
To je tek prvi u nizu
krunih tokova koji e se
izgraditi u Kolodvorskoj
ulici, za to su, kao pre-
duvjet, u tijeku izmjene
potrebnih prostorno-plan-
skih dokumenata. T. K.
Poinje javna rasprava
za Stanciju Grande
UMAG - Do 30. listopada trajat e javna rasprava za
prijedlog ciljanih izmjena Prostornog plana ureenja
Grada Umaga za podruje Stancija Grande, pokrenu-
tih za potrebe bre realizacije golf igralita s 18 rupa i
hotela sa 180 postelja na prostoru oko tamonje neka-
danje ladanjske vile. Investicija je to savudrijske tvrtke
Pelagius koja kani u gradnju tog novog turistikog re-
sorta uloiti oko 700 milijuna kuna.
Tijekom javne rasprave graani mogu taj dokument
pogledati svakim radnim danom od 8 do 16 sati u pri-
zemlju gradske palae. Zakazana su i dva javna izlaga-
nja, otvorena svim zainteresiranima, koja e se odrati
23. listopada u 12, te da dana kasnije u 18 sati, oba u
gradskoj vijenici i Garibaldijevoj ulici.
Primjedbe i prijedlozi na prijedlog prostornog plana
mogu se podnositi na mjestu uvida u Knjigu primjedbi i
prijedloga, pisanim putem na adresu Odjela za prostor-
no ureenje i gradnju ili na zapisnik u tijeku javnog izla-
ganja. Primjedbe koje ne budu sadravale ime i prezi-
me, potpun naslov podnositelja, ne budu itke i koji ne
budu dostavljene u roku trajanja javne rasprave, nee
se uzimati u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi.
Podsjetimo da je taj projekt, trenutno najvei u Istri,
u fazi pripreme, a predvia otvaranje stotinjak radnih
mjesta, hotel visoke kategorije i drugi golf teren po
redu u Savudriji, tek dva kilometra udaljen od onog
prvog u Crvenom Vrhu. Osim ciljanih izmjena PP-a,
da bi se ova investicija pokrenula nuna je i izrada Ur-
banistikog plana ureenja za golf igralite, za to se
trenutno trai tvrtka koja e ga nacrtati. Nekadanja la-
danjska vila i spomenik kulture (danas u fazi raspada-
nja), poznatija kao Villa Cesare, planom je odreena
da bude klupska golf kua s prateim uslunim djelat-
nostima. UPU obuhvaa podruje oko tog kulturnog
dobra, koje je zatitilo Ministarstvo kulture. Obuhvat
plana granii s turistikom zonom Alberi (gdje su hotel
Kempinski Adriatic i golf igralite), zapadno sa zonom
posebne (vojne) namjene i stambenim naseljem Savu-
drija i povrinom koja je PP-om Umaga (sada u fazi iz-
mjene) namijenjena sportu i rekreaciji. T. K.
Najkritinija toka umake zaobilaznice - raskrije
Kolodvorske i kolske ulice sa pinelom
T
.

K
O
C
I
J
A
N

ISPUNJAVANJEM ANKETNIH UPITNIKA MJETANI OPINE MEDULIN DOPRINOSE TURISTIKOM RAZVOJU

Razmiljanja mjetana za master plan turizma
MEDULIN - Opina poziva
mjetane da se ukljue u izra-
du master plana razvoja tu-
rizma ispunjavanjem dva an-
ketna upitnika na web stranici
medulinske opinske uprave.
Plan izrauje pulsko Sveui-
lite Jurja Dobrile odnosno
Odjel za ekonomiju i turi-
zam Dr. Mijo Mirkovi.
U prvom upitniku postav-
ljeno je 40-ak pitanja, primje-
rice, o tome da li je opina
Medulin destinacija za obitelj-
ski turizam i rekreativni sport
te da li bi po pitanju sadra-
ja trebala poraditi na uvjeti-
ma za takav turizam. Trai se
miljenje i o tome da li se op-
ina zbog prirodnih resursa
treba usmjeriti rekreativnom
sportskom turizmu i moe
li on, ali i usmjerenje ka sa-
drajima za posjetitelje tree
dobi, produljiti sezonu. Mje-
tane se pita i bi li izgradnja
etnice du cijele obale opi-
ne poveala kvalitetu ivota i
privukla turiste tree dobi na
boravak izvan sezone.
Opina ih poziva i da u na-
tuknicama opiu specifino-
sti medulinskih naselja i na-
vedu autohtona jela ukoliko
smatraju da ih ima. Pitanje
je i da li su uli za medulin-
ske vjetrenjae, da li posje-
uju mjesne fete, misle li da
turisti dolaze zbog povijesti i
batine, je li Kamenjak glavni
magnet za posjetitelje opi-
ne i da li bi trebalo zabraniti
ulazak vozilima na rt i uvesti
autobusnu liniju. Postavlja
se i pitanje zainteresiranosti
za klasine koncerte u vin-
kuranskom kamenolomu,
rock koncerte kod sportskog
aerodroma i ukljuivanje u
projekte koji se tiu turizma.
Da li Arenaturist doprino-
si kvaliteti ivota u opini,
da li je opina prepoznata
kao kamping destinacija, bi
li bila atraktivnija dodatnim
ureenjem zelenih povrina
i bi li mjetani uz financijsku
pomo Opine uredili svoju
okunicu te da li treba uvesti
vre smjernice za ureenje
ugostiteljskih objekata, jo su
neka od pitanja u upitniku.
U drugom anketnom li-
stiu postavljena su pitanja
kojima se procjenjuje zna-
aj turizma za mjetane i nji-
hovu zajednicu, primjerice,
koje efekte on ima na zajed-
nicu, koja vrsta turistike po-
nude nedostaje, kolike su in-
vesticije i prihodi mjetana
od turizma T. GRBI
Mjetani pomau u izradi master plana razvoja turizma
A
r
h
iv
a
JEDAN OD NAJLUKSUZNIJIH BRODOVA UPLOVIO U ROVINJSKU LUKU
U Istru stigao dosad
najvei kruzer - Europa
Brod ima ukupno 11
paluba, od ega je 7
dostupno putnicima,
te prima 408 putnika
o kojima brine 275 la-
nova posade. Kabine
su u prosjeku veliine
50 etvornih metara
Europa u rovinjskoj luci
M
ic
h
e
le

U
P
I

14 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

PIE Marina DAMJAN
PORE - Nakon to su u
proteklih mjesec dana na
istarskim plaama pronaene
tri leine dupina od kojih je
jedan upucan, Istra je prema
slubenim podacima, ote-
la primat Dalmaciji u ranja-
vanju i ubijanju strogo zati-
enih dobrih dupina. Tri od
ukupno pet takvih sluajeva
dogodila su se u Istri dok su se
prijanji sluajevi ranjavanja
dupina orujem deavali na
srednjem i junom Jadranu.
No, vjeito je pitanje - jesu li
pronaeni i kanjeni poini-
telji koji su smanjili popula-
ciju predvodnika hranidbe-
nog lanca u moru.
U etiri godine -
pronaeno
desetak uginulih
Od policijske uprave
Istarske upanije saznaje-
mo da su vie osoba uklju-
ili u kriminalistika istra-
ivanja, no od 2007. godine
samo su dvije osobe dobile
prijavu: 56-godinjak s po-
druja Cerovlja prijavljen je
zbog uznemiravanja dobrih
dupina (to moe znaiti i
gaanje pukom) dok je dvi-
je godine kasnije 49-godi-
njak iz Umaga dobio prija-
vu jer je zatienu kornjau
glavatu elvu drao u resto-
ranskom akvariju.
Ministarstvo za zatitu
okolia i prirodu na godinu
zaprimi etrdeset poziva iz
Istarske upanije radi uzne-
miravanja zatienih ivo-
tinjskih vrsta, a tek mali dio
odnosi se na morske ivoti-
nje, stoji u slubenom odgo-
voru. Kod Barbarige je 2008.
godine pronaen ustrijelje-
ni dupin dok su jo dvije le-
ine bile u suvie raspadnu-
tom stanju da bi se utvrdio
uzrok smrti. U posljednje
etiri godine pronaeno je
jo desetak uginulih dupina.
Najprije je isplivao le dupi-
na probodenog harpunom
u uvali Budava, tri su se naj-
vjerojatnije uguila u ribar-
skoj mrei dok se za etiri
nije mogao pronai uzrok. A
posljednja dojava stigla je iz
Zelene lagune kod Porea.
Dupin iz Zelene
lagune upucan
sedam puta
- Netko tko nae zatie-
nu ivotinju, treba dojaviti
policiji, jedino tako moemo
neto napraviti da se sma-
nji ulazak dupina u mree.
Ako ribarima dupini smeta-
ju, a oni ne dojavljuju, bit e
im jo gore, rekla je Martina
uras, docentica s Veteri-
narskog fakulteta koja obav-
lja obdukcije. Saznajemo da
je naknadnim rendgenskim
pregledom utvrdila da je du-
pin iz Zelene lagune upucan
sedam, a ne est puta kako
je navedeno u prvom priop-
enju. Daljnje korake nakon
obdukcije trebala bi podu-
zeti policija kojoj uras a-
lje slubene izvjetaje, kao i
Zavodu za zatitu prirode i
srodnom ministarstvu.
Dupini od 1995. godi-
ne spadaju u zatiene vr-
ste prema l. 2 Pravilnika o
proglaavanju divljih svojti
zatienim i strogo zatie-
nim. Ukoliko ih se ne uzne-
mirava, mogu poivjeti i do
pedeset godina i poznati
su kao iznimno inteligen-
tna, drutvena i suosjeaj-
na stvorenja, ali lako poginu
zbog ljudske ruke ili jedu-
i plastiku i drugi otpad. Od
morskih stanovnika strogo
su zatieni i sredozemna
medvjedica, gmazovi zele-
na i glavata elva, a od riba
morski psi i rae. Pod stro-
gom su zatitom i koljke
prstaci, kamotoac, pleme-
nita periska, Tritonova tru-
ba, prugasta mitra te neke
vrste koralja.
RAA - Hrvatske vode ovih
e dana zavriti rekonstrukci-
ju desnog nasipa rijeke Rae
u duini od 3,5 kilometra na
potezu Most Raa-Brica, za-
poetu jo u lipnju. Investi-
cija teka 3,4 milijuna kuna
financira se iz naknade za
ureenje voda i vodnog do-
prinosa, doznajemo od Vito-
mira Skandula, voditelja vod-
nogospodarske ispostave za
mali sliv Raa-Boljunica.
- Nadvienje nasipa znai
veu sigurnost od plavljenja
poljoprivrednih povrina, ka-
kvo je posljednji put zabilje-
eno prije dvije, odnosno tri
godine, objanjava Skandul.
Napominje da Hrvatske vode
u iduoj godini planiraju sana-
ciju tzv. morskog nasipa (600
m), koji se nastavlja na onaj ri-
jeni, ime bi zakljuili glavne
projekte u hiromelioracijskom
sustavu Donja Raa.
Podsjetimo, javna ustanova
koja upravlja dravnim voda-
ma od 2006. do 2010. godine
rekonstruirala je 4,5 kilome-
tara nasipa tzv. obuhvatnog
kanala broj 2 uz dravnu pro-
metnicu u Rakoj dolini. Na-
sipi podignuti 30-ih godina
prolog stoljea (kada je iz-
gradnjom kanala moru oteto
420 hektara povrine, pretvo-
rene u poljoprivredno zemlji-
te) bili su ulegnuti za vie
od pola metra, pa je uslijed
stalnog pritiska mora (izmje-
ne plime i oseke), a naroito
za juga i nepovoljnih hidro-
lokih prilika, dolazilo do nji-
hova prelijevanja i plavljenja
mahom neiskoritenih poljo-
privrednih areala.
Investicija od 16,5 mili-
juna kuna, koliko je stajalo
nadvienje nasipa, podcrta-
va Skandul, najvee je kapi-
talno ulaganje na podruju
ovdanje ispostave Hrvatskih
voda od izgradnje brane Le-
taj 70-ih godina.
Raki obuhvatni kanal, ina-
e, zavrava neposredno uz
kapitalno izvorite pitke vode
Fonte Gaj-Kokoti, kojem je i
ljetos, za velike sue i prate-
e redukcije, prijetilo ozbilj-
nije zaslanjenje. Na traenje
Vodovoda Labin, Hrvatske
vode su u kolovozu izgradile
zemljani nasip u koritu kana-
la nadomak izvora.
- Rije je o interventnim ra-
dovima i privremenom objek-
tu, za to nije potrebno isho-
dovati akte o gradnji. Taj smo
nasip, nakon prestanka opa-
snosti od zaslanjenja ukloni-
li, a kanal doveli u prvobitno
stanje, kae Skandul.
I strunjak Josip Rubini s
Graevinskog fakulteta Rijeka
na zadnjoj je sjednici Gradskog
vijea upozorio na potrebu iz-
gradnje zapornice, svojevrsne
brane u kanalu koja bi vrela
izolirala od utjecaja mora.
Skandul nam je potvrdio
da su Hrvatske vode odabra-
le tehniko rjeenje za zatit-
nu pregradu na utoku tzv.
obuhvatnog kanala broj 2 u
rijeku Rau, a slijedei koraci
su idejno rjeenje, lokacijska
dozvola i izrada glavnog pro-
jekta. Zapornica bi se, pred-
via, izgradila idue ili naj-
kasnije 2014. godine.
Igor RADI

istra

HRVATSKE VODE ULAU U ZATITU RAKE DOLINE OD PLAVLJENJA
Rijeci Rai vii nasip
Povien nasip znai veu
sigurnost od plavljenja
poljoprivrednih povrina,
kakvo je posljednji put za-
biljeeno prije dvije, od-
nosno tri godine, obja-
njava Vitomir Skandul
Povien je desni nasip rijeka Raa Vitomir Skandul
I
g
o
r

R
A
D
I

I
.

R
A
D
I

ISTRA OTELA PRIMAT DALMACIJI U RANJAVANJU I UBIJANJU STROGO ZATIENIH MORSKIH SISAVACA
Za zatitu ivotinja ima novca,
a za ribare ne
- Ribar je oduvijek u sukobu s delfinom. Pogotovo u po-
sljednjih par godina uz kod Istre, ima ih na tisue i rade
tetu, ali do sad nije bila praksa da se uzme puka u
ruke, rekao je Toni Trebian, predsjednik ceha ribara
Istarske upanije koji ne vidi rjeenje za dupine jer ne-
maju prirodnog neprijatelja, ima ih sve vie dok ribe,
prema njegovim rijeima, ima sve manje. Dodaje kako
ih je lipo viditi, ali boje ne sresti jer lijeka nema, dupin
pojede barem 20 kilograma ribe dnevno, a ribari nee
dobiti odtetu kao i vinari zbog sue.
- Mi ne tvrdimo da bi delfine trebalo istrijebiti, ali za
njihovu zatitu ima oldi, a za nas ribare nita, zakljuu-
je Trebian i dodaje da bi trebalo utvrditi toan broj po-
pulacije.
Kad nestanu dupini, nestat e i ribe
Od Martine uras, docentice na Veterinarskom fakultetu
saznajemo da zakonski mehanizam odtete postoji, ali
nitko ne prijavljuje tetu od dupina.
- Ako vam zatiena ivotinjska vrsta napravi tetu,
moete dobiti naknadu od Ministarstva za zatitu okoli-
a i prirode kao i kad vam vuk pojede ovcu, kae uras,
a varanje iskljuuje jer uvid obavljaju strunjaci. Smatra
da u Jadranu moe ivjeti daleko vie dupina negoli ra-
nije jer je njihova populacija bitno smanjena, a kad ne-
stanu dupini nestat e i ribe.
- Ne moete jednu kariku hranidbenog lanca maknu-
ti, a druge ostaviti. Ako ima manje ribe, neto je drugo
u pitanju. Dupini odravaju ravnoteu, love ribu koja je
stara, s prirodnim manama, a ostavljaju onu najbolju i
tako pomau evoluciji, kae uras.
Bez prijave dupina,
nema ni odtete
Jedino nakon prijave u
policiji moemo neto
napraviti da se smanji
ulazak dupina u mre-
e. Ako ribarima du-
pini smetaju, a oni ne
dojavljuju, bit e im jo
gore, rekla je Martina
uras, docentica s Ve-
terinarskog fakulteta
Dupini dre vrh hranidbenog lanca u naem moru
Ustrijeljeni delfin pronaen u Zelenoj laguni kod Porea
M
a
r
k
o

B
O
N
A
C
A
Glas Istre 15 Srijeda, 17. listopada 2012.
BUZET - U Djejem vr-
tiu Grdelin obiljeili su
Meunarodni dan bijelog
tapa, a prava zvijez-
da dana bio je pas vodi
koji slijepom Buzeanu
Mladenu Kontiu poma-
e u kretanju. Labradori-
ca Carry nauena je da
zaobilazi prepreke, trai i
markira rubnike, stepeni-
ce ili pjeake prijelaze, pa
Mladenu, koji je njen kori-
snik dok je vlasnik Hrvat-
ska udruga za kolovanje
pasa vodia i mobilitet, pri
kretanju omoguuje sa-
mostalnost. Osim Mlade-
na Kontia, u buzetskom
vrtiu ugostili su i slijepog
glazbenika Damira
Ugrina. Najmlai Bu-
zeani upoznali su
tako svoje sugraa-
ne koji su u nekom
smislu drugaiji.
- Cilj je bio ma-
liane nauiti da
prihvaaju razliito-
sti, ali i upoznati ih
s nainom ivlje-
na slijepih osoba
koje su primorane
pri kretanju koristi-
ti se bijelim tapom
ili psima vodiima,
rekla je ravnateljica
vrtia Silvana Pavle-
ti. Maliani su sa
zanimanjem razgle-
dali zvuni laptop,
toplomjer, vagu, i
mobitel. G. . .

istra

Najmlai Perojci dobili
novu spravu za igru
PEROJ - Polaznici Djejeg vrtia Peroj u suradnji s
odgajateljicama i roditeljima novac prikupljen pro-
dajnim izlobama i drugim akcijama uloili su u novu
spravu za igru, djeju kuicu kojom su obogatili sadr-
aje za aktivnosti na otvorenom prostoru. Do poet-
ka ove pedagoke godine prikupili su 1.200 kuna te
su kupili vei dio materijala za izradu sprave, dok su
strojeve pribavili roditelji, koji su i sudjelovali u gradnji
kuice. Proteklih je godina uz pomo roditelja i odga-
jateljica Miriam Taratine i Marije Softi, izgraen i pje-
anik te kameni zidi koji odvaja cvjetnjak od prosto-
ra za igru. Od sponzora su dobili staru barku koju su
uredili i postavili u dvorite i ljunak kojim su prekrili
sve zemljane povrine dvorita. Djeca i roditelji ukljui-
li su se i u akciju humanitarne udruge Na san njihov
osmijeh te sakupili odjeu za djecu i odrasle. U do-
govoru s udrugom pred Boi e organizirati i akciju
sakupljanja hrane. Perojski vrti je podruna ustano-
va vodnjanskog Djejeg vrtia Petar Pan te ima jednu
mjeovitu skupinu, Lavii, koju pohaa 23 djece. P. L.
Druenje umirovljenika na Brijunima
BRIJUNI - lanovi kluba umirovljenika Nacionalnog
parka Brijuni odrali su svoje tradicionalno osmo dru-
enje proteklog vikenda na Brijunima. Tom prigodom
obili su svoju bivu firmu i radna mjesta u hotelima,
vilama, radionicama i brodovima. Rukovodstvo i dje-
latnici Nacionalnog parka poastili su svoje bive dje-
latnike vonjom vlakom po otoku uz strunog vodia
i rukom. I ovom prigodom su kod mnogih proradi-
le emocije i sjeanja na dane i godine provedene na
ovom otoju, radei u specifinim uvjetima reziden-
cije predsjednika Republike u ije temelje su ugradili
svoju mladost i radni vijek. P. L.
Pjeaili 12 kilometara po Kamenjaku
Gastrodelicije iz prirode
Izloba gljiva i ljekovitog bilja te tradicionalna
jela privukla su posjetitelje iz svih krajeva La-
bintine, a k tome se moglo doznati i mno-
tvo podataka iz povijesti opine Sv. Nedelje
NEDEINA - Premda je
esnajsotobra, koji je pr-
venstveno godinji sajam,
spao na pet - est tandova
meu parkiranim automo-
bilima, jueranji Dan op-
ine Sv. Nedelja posjetitelji-
ma je ipak nudio atraktivnu
ponudu, a ona se sastojala
od kulturnih i gastronom-
skih sadraja.
U zgradi Osnovne kole
Vitomir irola - Pajo glji-
varsko drutvo Martinica
Labin priredilo je izlobu
gljiva i ljekovitog bilja. Izlo-
eno je 150 vrsta gljiva ubra-
nih na Labintini. Od Fe-
rua Katiia, predsjednika
Drutva, doznali smo da su
dobro rodile blagve - or-
dane, osobito oko Tupljaka
i Marciljana, ali su podbaci-
la njena nalazita oko Nede-
ine. I vrganja ima u obilju,
ali udi slab izlazak lisii-
ca za koje trenutano vlada-
ju idealni uvjeti.
- Planiramo prirediti jo
jednu izlobu u Labinu. Odre-
dili smo 27. listopada kao ter-
min, ali to ovisi o vremenskim
uvjetima, kae Katii.
Od ljekovitog bilja ova je
godina bila najbolja za ka-
dulju - ku, zatim za gospinu
travu, stolisnik, neven i maj-
inu duicu. Meu biljkama
s Labintine bili su izloeni
sranik i medvjetka, koji ne
rastu na ovom podruju. Za-
interesirani su mogli kua-
ti gljive u maslinovom ulju i
octu, pohane krasnice te tri
vrste namaza sa samoniklim
jestivim biljem.
Manje je poznato da je
esnajsotbra i dan osnov-
ne kole. U povodu toga
prireena je izloba rezul-
tata projekta Na kroj,
opsenog istraivanja po-
vijesti opine, koje su ue-
nici i nastavnici provodili
tijekom ove i prole godi-
ne. Tako se s panoa moglo
saznati o povijesti kolstva,
sporta, nainu odijevanja,
starim igrama, kulinarstvu,
nainima lijeenja te pori-
jeklu naziva mjesta i obi-
teljskih nadimaka.
U atoru u kojemu je u
subotu koncert odrao Dra-
en Zei, a juer naveer
publiku zabavljali Duo Vajk
kontenti i Duo Fenix tije-
kom dana nudila su se tradi-
cionalna jela: bakalar, tripi-
ce, odojak, zarebanjak, jetra
s palentom i kiseli kupus u
kombinaciji s ovetinom,
kobasicama i zarebanjkom.
R. SELAN
U vrtiu obiljeili
Dan bijelog tapa
Nova kuica krasit e dvorite vrtia
Izloba gljiva u Nedeini
Mladen Konti s psom vodiem
MEDULIN - Usprkos naja-
vi loeg vremena uz Svjetski
dan pjeaenja u nedjelju
se na Kamenjaku nalo 250
ljubitelja rekreacijskog pje-
aenja, koje je okupio Sa-
vez sportske rekreacije (SSR)
upanije istarske Sport za
sve, na elu s predsjedni-
kom Aldom Kreljom i tajni-
kom Vjekom Jozanoviem.
Doli su iz Rovinja, s ue-
nicima tamonje Strukovne
kole Eugena Kumiia, Pa-
zina i Umaga, te iz pulskih
klubova Krupp i Uljanik.
Ispred ulaza u Kamenjak
doekao ih je Neven Ive-
a, ravnatelj tamonje jav-
ne ustanove, upoznavi ih s
ovim parkom prirode. Kroz
Kamenjak pjeake je vo-
dio Savo Ili iz Kruppa, au-
tor brojnih pjeakih staza
po Puli i Puljtini. Uz njego-
vo struno voenje obili su
itav park prirode stazom
dugakom 12 kilometara.
Usput su mogli uivati u vidi-
cima i promatranju vegetaci-
je s brojnim rijetkim vrstama
bilja. Cjelodnevno druenje
dovreno je rukom u priro-
di u uvali Peneda. Uz svirku
je prije povratka kui pala i
obavezna pjesma. A. P.
Rekreativci iz Rovinja i Pazina na ulazu u Kamenjak
R
.

S
E
L
A
N
SV. NEDJELJA PROSLAVILA ESNAJSOTOBRA
16 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
UMAG/BUJE/NOVIGRAD - Turistike zajednice Umaga,
Novigrada, Brtonigle i Buja peti put za redom organiziraju
Dane voja koji e se odrati od 19. listopada do 31. stu-
denoga. To je jo jedna od brojnih gourmet manifestacija u
nizu, po ijoj su organizaciji poznati TZ-i upravo s sjevero-
zapadnog dijela Istre. Cilj ove, kao i drugih manifestacija,
jest kreiranje novog turistikog proizvoda kroz promociju
kvalitetne bijele ribe, zvane voja, koja je, kau, najbolja ako
je ulovljena u savudrijskom akvatoriju. Svi restorani, sudio-
nici projekta Dani voja, u svojoj e ponudi nuditi matovi-
te menije s najmanje etiri slijeda na bazi voja s kojima e
sljubiti najbolja lokalna vina i maslinova ulja.
List e i ove godine biti bogatstvo iz prirode, plod po-
put tartufa, paruga, gljiva i uskoro jadranskih lignji, koji
inspirira kuhare na nove kreacije i kombinacije. voja je
svojstvena na ovom dijelu Poluotoka upravo u tih mjesec
dana koliko e trajati manifestacija. Trenutno je na popisu
17 restorana i konoba koji e u tom terminu nuditi posebne
jelovnike, a to e se tono biti, objavit e se neposredno
pred poetak Dana voja. Svi podaci dostupni su na web
stranici www.coloursofistria.com. T. K.

istra

ZA VIKEND U TINJANU TRADICIONALNA MANIFESTACIJA - INTERNACIONALNI SAJAM PRUTA
U Umagu 1. kongres slastiarstva Interslast
Poinju Dani voja na Bujtini
Milan Buri, Mladen Rajko i Milan Antolovi
Prut e se nuditi ak i u
kombinaciji sa sladoledom
Sveano otvaranje
ISAP-a zakazano je
za subotu u 11 sati, a
dodjela nagrada i pri-
znanja prutarima u
11.45 sati. Istovreme-
no e biti otvorena
tradicionalna izlo-
ba kosira. Prethodno
u devet sati zapoet
e Svjetsko prven-
stvo u pljokanju
UMAG - Interslast je Europ-
ski kongres slastiarstva i sla-
doleda koji e se prvi put i to
u Umagu odrati od petka do
nedjelje. Hotel Sol Garden Istra
ugostit e 150-ak slastiara -
obrtnika, hotelskih slastiara,
slastiara koji rade u tvrtkama
i drugih, koji e se natjecati, a
oekuje se dolazak predavaa
iz nekoliko europskih zema-
lja. Sveano otvaranje zakaza-
no je u petak u 9 sati.
Novi je to dogaaj u regio-
nalnoj bijeloj industriji koji
e intenzivirati struno edu-
ciranje i informiranje slasti-
arske brane, te jo bolje po-
vezati ovu grupaciju. Nakon
struno-natjecateljskog dijela
bit e upriliene degustacije
nekoliko tisua kilograma tor-
ta, biskvita i nita kolaa, koje
e ostati nakon natjecanja, a
kuat e ih sudionici i gosti
kongresa. Slastice e biti po-
nuene na potpuno besplat-
noj degustaciji u petak u 15
sati u hotelu, a proglaenje re-
zultata i podjela priznanja biti
e istog dana u 20 sati. Poseb-
na zanimljivost skupa je slasti-
arski kup u suradnji s Udru-
gom kuhara Istarske upanije,
u kojem e se na zadanu temu
natjecati 30 ekipa. Svoj dola-
zak najavili su natjecatelji iz
Slovenije, Italije, Srbije, Bosne
i Hercegovine i Hrvatske. Rad
vrhunskih slastiara valorizi-
rat e struni iri, meu koji-
ma su i strunjaci s licencama
WACS-a (Svjetsko udruenje
kuharskih saveza), a najbolji
dobivaju prestina priznanja.
Oekuju se vrhunski radovi, a
Hrvatska i Umag ovime e se
staviti na svjetsku slastiarsku
mapu. Organizator je ovim
sadrajima dodao i poseban
dio Folkslast, reviju autohto-
nih hrvatskih kolaa.
Brojne e se teme obraditi
na predavanjima tijekom dva
dana - Gdje je mjesto i kakva
je uloga dananjeg hrvatskog
slastiarstva? Da li su hrvatski
slastiari spremni za Europu?
Da li su dovoljno iskoristili eu-
ropske i dravne fondove za
unaprjeenje svoje djelatno-
sti? Gdje su izvozne moguno-
sti hrvatskog slastiarstva? Ko-
liko je uinjeno na profiliranju
hrvatskih autohtonih slastica?
Koliko je tih slastica zatieno
ili se namjerava zatiti kao hr-
vatski proizvod? Rapska, kr-
ka, skradinska torta, ogulinska
masnica, cukeranii, poveti-
ce, hvarske slastice, zagorske
pogaice - o svemu tome biti
e rijei na Interslastu.
Organizator kongresa je no-
vinsko-nakladnika kua Ro-
binson koja ve 20-ak godi-
na izdaje reviju za hrvatsko
pekarstvo i slastiarstvo i koja
je pokrenula inicijativu da se
svi slastiari nau na zajed-
nikom edukacijskom drue-
nju. Predviene su i radionice
na kojima e se prikazati novi
trendovi u ukraavanju i diza-
jniranju torta i slastica u svije-
tu, gosti iz Slovenije pokazat e
kako se rade slastice od heljdi-
nog brana, a posebno je zani-
mljiva radionica i degustacija
starobosanskih slastica.
Posebno iznenaenje pod
pokroviteljstvom Grada Uma-
ga (samo ako bude bilo lijepo
vrijeme!) jest izloba slastiar-
skih proizvoda na Trgu slobo-
de u nedjelju u 10 sati. T. K.
List na mlinarski - s vrganjima i zapeenom palentom
T
.

K
.
Najslai kolai uljepat e Umaanima ovaj vikend
J
.

P
R
E
K
A
L
J
Prute i ostale mesne delicije izloit e 33 izlagaa
N
e
v
e
n

L
A
Z
A
R
E
V
I

A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
TINJAN - Na estom In-
ternacionalnom sajmu pr-
uta koji e se ovog vikenda
odrati u Tinjanu prute i
ostale mesne delicije izloit
e 33 izlagaa iz panjolske,
Portugala, Francuske, Slove-
nije, Italije, Austrije, Bosne
i Hercegovine, Crne Gore te
dakako Hrvatske.
- Najavljeno je lijepo vrije-
me i temperature vie od 20
stupnjeva Celzijusa, kazao
je tinjanski naelnik Mladen
Rajko ustvrdivi da je Tinjan
proteklih godina postao pre-
poznatljiva prutarska de-
stinacija ovog dijela Euro-
pe, pa oekuje veliki odaziv
posjetitelja. Cijena porcije
istarskog pruta (10 deka-
grama) bit e kao i lani 40
kuna, a ista je cijena pred-
viena i za kupnju butelje
vina domaih proizvoaa.
Ulaznica kota deset kuna,
a ujedno je i sreka kojom
se moe osvojiti jedan od
etiri nagradnih pruta pri-
premljenih za posjetitelje. U
sklopu ISAP-a odrat e se
eko-sajam Zeleni prsten
na kojem e razne ekolo-
ke proizvode predstaviti 15
istarskih izlagaa.
Sveano otvaranje ISAP-a
zakazano je za subotu u 11
sati, a dodjela nagrada i pri-
znanja prutarima u 11.45
sati. Istovremeno e bit otvo-
ren eko-sajam i tradicional-
na izloba kosira. Prethod-
no u devet sati zapoet e
Svjetsko prvenstvo u pljo-
kanju, a sat vremena kasni-
je kree pjeaenje Stazom
suhozida. Istog dana u 14
sati odrat e se okrugli stol
Revitalizacija eljeznice u
Istri i prometna povezanost
u funkciji razvoja turizma,
a slijede predavanja o pro-
ceduri certifikacije ekoloke
proizvodnje Ivana Mihovi-
lovia i ekolokoj proizvod-
nji te udruivanju proizvo-
aa Nenada Kuftia.
Ovogodinji partner ISAP-a
je panjolski grad Jerez de los
Caballeros iz kojeg dolazi
prutarna Aquillino koja e
predstaviti prut Jamon Iberi-
co. Degustacija toga pruta za-
kazana je za subotu u 18 sati.
Naelnici dviju prutarskih
opina potpisat e pismo pri-
jateljstva, a u svibnju sljedee
godine na tamonjem sajmu
pruta predvieno je brati-
mljenje. Naveer slijedi ple-
sna zabava uz Mladena Grdo-
via i Rekonstrukcija bend.
U nedjelju se sajam pono-
vo otvara u 11 sati, dok e u 14
sati Konoba Vinja predstaviti
neobinu gastronomsku de-
liciju - prut sa sladoledom. U
16 sati slijedi turnir u poteza-
nju konopa, folklorni nastupi,
dok e u 17 sati uslijediti de-
gustacija ampionskog pruta
sajma. Naveer nastupa The
Night Express band, a tijekom
ISAP-a jo e nastupiti Sero
Vali, Alfa time Band, Replay
band, Magnolija, Tu i tamo
band, dok e program voditi
Mario Lipovek Battifiaca.
Anelo DAGOSTIN
Prute plagijate
prijavljivat emo
inspekciji
- Proli smo tjedan imali
prijem u Generalnoj direk-
ciji za poljoprivredu EU-a
u Bruxellesu gdje smo raz-
govarali o postupku zatite
izvornosti istarskog pruta
na razini EU te najavili da
emo prvo na nacionalnoj,
a potom i europskoj razini
oznakom izvornosti zati-
titi istarsko ekstradjevian-
sko maslinovo ulje i meso
istarskog goveda, a zatim
takoer istarsku kobasicu,
istarsku kosnicu, istarski za-
rebnjak (ombolo) i istarsku
potrbuinu (pancetu), ka-
zao je upanijski proelnik
za poljoprivredu Milan An-
tolovi. Vjerujem da emo
za tri do est mjeseci uspje-
ti zatititi istarski prut na ra-
zini Europske unije, ustvr-
dio je zatim predsjednik
Udruge proizvoaa istar-
skog pruta Milan Buri.
Novinare je zanimalo kako
se u praksi tite potroai
od lano deklariranih pro-
izvoda, primjerice nedav-
no se navodno na tritu
pojavio talijanski prut koji
se naziva istarskim. Ako se
potvrde sumnje o plagijatu
proizvoa e biti prijavljen
Dravnom inspektoratu, ka-
zao je proelnik Antolovi
dodavi da se u prvoj gene-
raciji istarskih pruta zati-
enih oznakom izvornosti i
sustavom sljedivosti nalazi
zasad tek 550 komada pr-
uta, dok je realna potra-
nja za istarskim prutom
samo na podruju poluoto-
ka oko sto tisua komada.
Glas Istre 17 Srijeda, 17. listopada 2012.
PORE, OPUZEN - Za-
hvaljujui volonterskom
trudu Stipana Ujdura, ne-
umornog umirovljenika iz
Opuzena kod Dubrovnika,
cijeli crkveni sklop u Dajli
postavljen je na kartu Go-
ogle Eartha. To znai da e
svaki turist ili zainteresira-
ni graanin moi pogledati
kako je izvana graena cr-
kva sv. Ivana Krstitelja ili sa-
mostan sa svim baroknim i
neoklasicistikim detaljima
u 3D projekciji.
- Cilj mi je to vea afir-
macija kulturne batine
Hrvatske. Istra uope nije
predstavljena, to to posto-
ji, rade stranci, a njezina je
batina perfektna, rekao je
Ujdur.
Za Dajlu je koristio 200 fo-
tografija koje mu je napravio
Goran Mirkovi iz Livada.
Za izradu jedne trodimenzi-
onalne projekcije treba mu
i vie od tjedan dana. Kom-
pleks u Dajli predstavljen je
u pet dijelova: prije est tje-
dana uvrtena je crkva i sa-
mostan o emu smo pisa-
li u Glasu Istre, a potom je
svakog tjedna od komisije
Google Eartha dobivao ma-
ilove kojima prihvaaju nje-
gove radove kao dovoljno
kvalitetne.
U meuvremenu je Ujdur
pronaao sponzora u Go-
ranu troku, nekadanjem
vlasniku luksuznih jadran-
skih hotela na jugu Hrvat-
ske i nastavit e s 3D projek-
cijama Dubrovnika.
- Bez donacija ne mogu ni-
ta jer treba doi do objekata,
ali otvoren sam za suradnju.
Najvanije mi je da to vide lju-
di u Dajli i da biskup vidi kako
ima jo ljudi koji cijene njegov
postupak jer bi malo tko tako
rtvovao karijeru, rekao je Uj-
dur. On je, kako smo pisali,
projekciju crkvenog komplek-
sa posvetio bivem porekom
i pulskom biskupu Ivanu Mi-
lovanu, za kojeg je naveo da je
u medijski eksponiranom slu-
aju Dajla titio hrvatske in-
terese i rtvovao karijeru.
Marina DAMJAN

istra

Na temelju lanka 37.a Statuta ACI d.d., Nadzorni odbor
Adriatic Croatia International Club-a d.d., Opatija, M. Tita
151, na sjednici odranoj dana 25. rujna 2012. godine,
donio je odluku kojom, raspisuje
N A T J E A J
Za izbor:
PREDSJEDNIKA/CE UPRAVE ACI d.d.
Predsjednik/ca uprave ACI d.d. imenuje se na razdoblje od 4 (etiri)
godine, a kandidati moraju minimalno ispunjavati sljedee uvjete:
- visoku strunu spremu
- najmanje 5 ( pet ) godina radnog iskustva na rukovodeem radnom
mjestu,
- aktivno poznavanje engleskog jezika.
Uz prijavu za natjeaj kandidati su duni priloiti:
- ivotopis koji sadri ope podatke, podatke o kolovanju, steenoj
spremi te dosadanjem radnom iskustvu na rukovodeim
poloajima,
- prijedlog strategije rasta i razvoja ACI d.d.,
- diplome o strunoj spremi,
- radnu knjiicu,
- potvrdu o radnom iskustvu na rukovodeem radnom mjestu,
- uvjerenje nadlenog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi
kazneni postupak (ne starije od est mjeseci).
Svi traeni dokumenti moraju biti priloeni u izvorniku ili ovjerenoj
preslici.
Kandidati za predsjednika/cu uprave koji uu u ui izbor izlagat e
prijedlog strategije rasta i razvoja pred Nadzornim odborom ACI d.d.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavljaju se u roku od
15 (petnaest) dana od dana objave u zatvorenoj omotnici na adresu: ACI
d.d., M. Tita 151, 51410 Opatija, s naznakom " ZA POVJERENSTVO ZA
PROVEDBU NATJEAJA - NATJEAJ ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE
ACI d.d. - NE OTVARATI ".
Nepravodobne i nepotpune prijave nee se razmatrati.
Nadzorni odbor zadrava pravo da ne izabere niti jednog od prijavljenih
kandidata.
Nadzorni odbor
Ep0090
Obavjetavamo zainteresirane da, temeljem odluke Povje-
renstva za provedbu javnog poziva za oglaavanje Hrvatske
turistike zajednice u promotivnim kampanjama i/ili promo-
tivnim/prodajnim kanalima javnog i privatnog sektora u 2013.
godini, Hrvatska turistika zajednica objavljuje
JAVNI POZIV
za oglaavanje Hrvatske turistike zajednice u promotivnim
kampanjama i/ili promotivnim/prodajnim kanalima javnog
i privatnog sektora u 2013. godini i to:
Model I. Promocija smjetajne ponude destinacije
Model II. Opa promocija destinacije
Model III. Promocija programa s organiziranim prijevo-
zom u pred i posezoni
Model IV. Oglaavanje organiziranih programa destinaci-
jske ponude
Model V. Oglaavanje organiziranih zimskih programa
Model VI. Oglaavanje organiziranih autobusnih tura
Model VII. Upoznaj kontinentalnu Hrvatsku oglaavanje
organiziranih programa na kontinentu, osim za
Grad Zagreb
Rok za prijave na Javni poziv traje do 30. studenog 2012.
godine.
Javni poziv za prijavu oglaavanja Hrvatske turistike
zajednice s javnim i privatnim sektorom u 2013. godini
s cjelokupnom dokumentacijom za prijavu objavljen
je na web stranicama Hrvatske turistike zajednice
www.hrvatska.hr
Ep0092
MEDIJSKO SVEUILITE, Koprivnica, Trg arka Dolinara 1, objavljuje
NATJEAJ
1. Za zapoljavanje 1 ili vie zaposlenika u suradniko zvanje asistent, u puni ili kumulativni radni odnos, iz
znanstvenog podruja humanistikih znanosti, polje Filologija, grana Kroatistika.
Uz prijavu na natjeaj, pristupnici trebaju priloiti:
ivotopis
original ili presliku diplome steenog akademskog stupnja
presliku domovnice i rodnog lista
presliku vaeeg izbora u suradniko zvanje
popis objavljenih radova, patenata ili znaajnih projekata (u pisanom obliku)
Na navedena radna mjesta mogu se javiti pristupnici oba spola koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07).
Prijave s dokumentacijom dostavljaju se ili alju na adresu: Medijsko sveuilite, Trg bana Jelaia 6,
48000 Koprivnica, sa naznakom za natjeaj.
Natjeaj je otvoren 8 dana od dana objave u novinama.
Na natjeaj se mogu javiti pristupnici oba spola.
Nepotpune i nepravodobne prijave nee se razmatrati.
Ep0093
POZIV ZA PODNOENJE PONUDA ZA DOBAVU I ISPORUKU
NATRIJ I KALCIJ KLORIDA
Drutvo Bina-Istra upravljanje i odravanje d.o.o. upuuje poziv za
prikupljanje ponuda za dobavu i isporuku Natrij i Kalcij klorida za potrebe
zimske slube 2012/2013. godine, a sve prema specikaciji naruitelja.
Zimska sluba poinje 01. studenog 2012. godine i zavrava 15.
travnja 2013. godine . Dokumentacija za nadmetanje moe se zaprimiti
elektronikom potom, na zahtjev koji je Naruitelju potrebno uputiti
faxom najkasnije do 19.10.2012. godine.
U zahtjevu za dokumentaciju molimo navesti sve potrebne podatke i
kontakte potencijalnog ponuditelja.
Ep0095
BINA-ISTRA, d.o.o.
Zrinak 57, 52426 Lupoglav
Tel: +385 (0)52 601-123
Fax: +385 (0)52 601-129
www.bina-istra.hr
OIB 76757137512
Obavjetavaju se sve zainteresirane zike i pravne osobe da je na oglasnoj ploi i na
slubenim Internet stranicama Opine Motovun objavljen Javni natjeaj za prodaju nekretnina u
vlasnitvu Opine Motovun prikupljanjem pisanih ponuda. Detaljnije informacije mogu se dobiti u
Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Motovun na broj 681-642 ili 681-772.
Ep0094
oglasni odjel: Pula, Portarata 4, tel. 388-470, 591-543 fax 388-471
STANOVI
iznajmljivanje
IZNAJMLJUJE se dvosoban
stan, 85 m2 u Rovinju, nazvati na
tel: 091/596-0641.
002-120985
UGOSTITELJSKI OBJEKTI
iznajmljivanje
ZAGREB centar, Zvonimirova,
restoran 400m2 u sklopu nove
poslovne zgrade, atraktivno i
luksuzno ureen s opremljenom
kuhinjom, klimatiziran, s parkirn-
im mjestima u podzemnoj garai,
iznajmljujem. 091/417-6688.
SERVISI,ZANATI I USLUGE
ponuda
STROJNO BUKANJE strojne
estrihe, povoljno i kvalitetno.
091/2727-511.
002-120934
POZNANSTVA
poznanstva
GOSPOE I GOSPOICE! Us-
amljene ste? Agencija Zajedno
e vam pomoi; upis za vas je
besplatan. 0-24h. 098/174-9933,
091/400-5330.
PRONAI ME! Ako si meu
tisuu osamljenih kao i ja, nazovi
me 0-24h i poimo dalje zajedno!
064/60-60-50, 091/400-5330. VE-
MA u.o., MBO: 92575528, Ilica
175, Zagreb, 01/370-2189, (6.99
kn/min. ksna linija, 8.41kn/min
mobitel), www.ve-ma.net.
002-120963
USAMLJENI STE? Agencija
Zajedno je uz vas. Nazovite
0-24h; diskrecija zajamena.
064/65-65-05, 098/174-9933. VE-
MA u.o., MBO: 92575528, Ilica
175, Zagreb, 01/370-2189, (6.99
kn/min. ksna linija, 8.41 kn/min.
mobitel), www.ve-ma.net
002-120945
RAZNO
kupnja
OTKUPLJUJEM olupine auta,
staro eljezo, kamione, autobuse
i drugo. 092/285-1795.
002-120984
O
2JODVQDVOXED
Portarata 4
tel: 052/591-543
fax: 052/388-471
KOMISIJA GOOGLE EARTHA DOZVOLILA STIPANU UJDURU POSTAVLJANJE 3D PRIKAZA DAJLE
Do crkve i samostana klikom mia
Cilj mi je to vea afirmacija kulturne bati-
ne Hrvatske. Istra uope nije predstavljena,
to to postoji, rade stranci, a njezina je bati-
na perfektna, kae Stipe Ujdur iz Opuzena

U
3D projekciji moe se pogledati kako je izvana
graena crkva sv. Ivana Krstitelja ili samostan
sa svim baroknim i neoklasicistikim detaljima
Prikaz sakralnih objekata Ujdur je posvetio bivem biskupu Milovanu
18 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
VINJAN - Odluku o dra-
nju i postupanju sa ivotinja-
ma odnedavno ima i Opina
Vinjan. Vijenici su je doni-
jeli potaknuti i informacijom
da je gradska uprava dobila
niz pritubi na nain dra-
nja pasa i maaka u sreditu
mjesta, ali i kokoi koje ovom
odlukom nisu obuhvaene.
U postojeoj odluci o komu-
nalnom redu ta problematika
nije detaljnije obraena.
Vlasnici ivotinja obave-
zni su, izmeu ostalog, bri-
nuti o zdravlju svojih ljubi-
maca i oistiti javne povrine
od njihovog izmeta te osi-
gurati da ne ometaju ku-
ni red i mir graana. Na jav-
nim povrinama pse trebaju
voditi na uzicama i staviti
im brnjice (izuzetak su zele-
ne povrine izvan naselja), a
ne smiju ih dovoditi u pro-
davaonice namirnica, kole,
zdravstvene ustanove, dje-
ja i sportska igralita te ure-
ene cvijetnjake. U ograe-
nom dvoritu prisutnost psa
treba biti naznaena poseb-
nom oznakom, psea kuica
mora biti zatiena od vlage
i hladnoe, a lanac ne smije
biti krai od tri metra.
U sluaju prekraja fizike
osobe e na licu mjesta biti
kanjene kaznom od 400
kuna, a ukoliko je ne pod-
mire protiv njih e biti po-
krenut prekrajni postupak.
Provoenje odluke nadzirat
e nadlena opinska tijela
u suradnji sa upanijskom
veterinarskom inspekcijom,
a kazne naplauju komu-
nalni redari. K. F.
BUZET - Projektom Na-
tura Manmon Europa po-
mae u zatiti stanita rijet-
kog leptira movarnog okaa
( Coenonympha oedippus),
lombardijske abe (Rana la-
tastei) te puia uskouana
(Vertigo angustior) i trbua-
stih zvria (Vertigo mulinsi-
ana) na podruju Pregona u
oprtaljskoj opini. Projekt je
osmiljen nedavno kako bi
se pruila potpora Hrvatskoj
u pripremi provedbe EU Di-
rektive o stanitima i njime
je obuhvaeno est lokacija
diljem zemlje na kojima se
tite stanita biljaka, ptica i
drugih ivotinja.
Zanimljivo je, meutim,
da u Buzetu ve godinama
pokuavaju raditi na zatiti
stanita movarnog okaa.
Livade uz potoke sjeverne
Istre jedina su nalazita mo-
varnog okaa u Hrvatskoj
pa je na inicijativu Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja sta-
nite ovog leptira uvrteno u
prijedlog Prostornog plana
ureenja grada Buzeta usvo-
jenog 2005. godine te se ono
nalazi meu evidentiranim
objektima prirode. Prostorno
planskom dokumentacijom
propisana je zatita prirod-
ne batine i mjere koje treba
poduzeti da bi se zatitila ova
endemska vrsta leptira.
- Dravna uprava za za-
titu prirode tek je naelno
definirala lokalitet stanita
da se sprijei kolekcionare u
ilegalnom izlovljavanju mo-
varnog okaa pa tone mi-
krolokacije nisu poznate niti
u resornom gradskom odjelu
Buzeta, rekla nam je proel-
nica Anica Milkovi Grbac.
Male, izolirane i vla-
ne livade uz potoke sjever-
ne Istre jedina su hrvatska
nalazita movarnog oka-
a jer tu raste trava modra
beskoljenka (Molinia cae-
rulea), kojom se hrane gu-
sjenice leptira. Zbog uskog
podruja rasprostranjeno-
sti i male brojnosti popula-
cije, vrsta je kritino ugro-
ena, ne samo u Hrvatskoj.
Movarni oka je jedna od
najugroenijih vrsta danjih
leptira u Europi.
Hrvatski prirodoslovni
muzej, Zooloki odjel, koji
se bavi istraivanjem i za-
titom ove vrste, uz potpo-
ru Ministarstva zatite oko-
lia i prostornog planiranja
tiskao je svojevremeno pla-
kat na kojem uz upozorenja
o njegovoj ugroenosti sto-
ji apel: Sauvajmo stanite
movarnog okaa i osiguraj-
mo mu budunost!.
- Glavni uzrok ugroenosti
movarnog okaa nestajanje
je njegovog stanita, vlanih
travnjaka. Pored toga, saku-
pljanje u kolekcionarske na-
mjene te, kao i ostalih vrsta,
primjetno je na podruju i-
tave Hrvatske, ali se nastoji
sankcionirati jer je to zako-
nom zabranjeno. Ukoliko se
kolekcionari primijete i pri-
jave nadlenoj inspekciji ili
Javnoj ustanovi Natura Hi-
strica onda se moe reagira-
ti. U suprotnom prolazi bez
sankcija, prokomentirao je
struni suradnik Nature Hi-
strice Slavko Brana.
Gordana ALI VERKO

istra

Kamenjak kao velika
kola na otvorenom
DONIJETA ODLUKA O DRANJU KUNIH LJUBIMACA
BUZET, KAO I OPRTALJ, TITI STANITA MOVARNOG OKAA, ALI SE MIKROLOKACIJA UVA U STROGOJ TAJNOSTI
Rijetkom leptiru
prijetnja su i kolekcionari
Iako je stanite movarnog okaa uvrteno
u Prostorni plan Buzeta jo 2005., Dravna je
uprava za zatitu prirode tek naelno defini-
rala lokalitet da bi sprijeili kolekcionare u ile-
galnom izlovljavanju. Tone mikrolokacije nisu
poznate ni u resornom gradskom odjelu, sa-
znajemo od proelnice Anice Milkovi Grbac
Movarni oka je jedna od naju-
groenijih vrsta danjih leptira u
Europi, a glavni uzrok ugroenosti
nestanak je vlanih travnjaka
PREMANTURA - Ljetne gu-
ve i vrevu na Kamenjaku
ove jeseni zamjenjuje dru-
gaija vrsta ponude. Naime,
Javna ustanova Kamenjak u
suradnji s turistikom agen-
cijom LangInternational iz
Pule provodi radionice za
uenike s temama leptira,
dinosaura i geolokih obi-
ljeja Kamenjaka. Popunje-
no je ak 40 termina za ra-
dionice koje e se odravati
tijekom jeseni za uenike iz
Hrvatske i Njemake.
etverosatni program
sastoji se od interaktivnih
predavanja, obilaska eko-
centra te rada na terenu.
Turistika ponuda, barem
to se tie Kamenjaka, ne
zaustavlja se samo na lje-
tu nego produuje i kroz
jesen, a s obzirom na im-
presije sudionika radioni-
ca, veina se namjerava po-
novno vratiti na Kamenjak.
Ustanova planira radio-
nice proiriti i na podruje
Gornjeg Kamenjaka i park
umu Soline s obzirom na
veliki interpretativni po-
tencijal tih zatienih po-
druja.
Djelatnici ustanove os-
posobili su se za navede-
nu edukaciju kroz Modul
osnove interpretacije i edu-
kacije koji je sastavni dio
trening programa projekta
EU Natura 2000 (NIP) u or-
ganizaciji Ministarstva za-
tite okolia i prirode te Za-
voda za zatitu prirode.
T. G.
Uenici na terenskim radionicama
Pas bez povodca -
400 kuna kazne
S
.

D
R
E
C
H
S
L
E
R
G
.

A
L
I

V
E
R
K
O
Glavni uzrok ugroenosti leptira nestajanje je vlanih travnjaka
Movarni oka obitava iskljuivo na sjevernoistarskom podruju
Glas Istre 19 Srijeda, 17. listopada 2012.
PIE Mario MATANA
SPLIT - O skandalu s pro-
dajom crkvenog zemljita
i kraom novca oglasila se
juer i Crkva.
Izraavamo iskreno alje-
nje zbog opravdanog zgra-
anja javnosti prouzroenog
nezasitnim egoizmom poje-
dinca, kojemu je Provincija
u dobroj vjeri ukazala povje-
renje, te molimo cjelokupnu
hrvatsku javnost za iskrenu
ispriku u ime svih franjevaca
Franjevake provincije Pre-
svetog Otkupitelja, poruili
su javnosti zajednikom izja-
vom iz franjevakog Provin-
cijalata te Ordinarijata Split-
sko-makarske nadbiskupije,
nakon nekoliko dana silen-
zio stampe od objave slua-
ja iz Bake Vode.
Trae ponitenje
Tamo je naime jo ovog lje-
ta fra ime Nimac prodao cr-
kveno zamljite i potom podi-
gao gotovo 10 milijuna kuna s
rauna upe te zatim utekao.
U priopenju crkvenih vla-
sti stoji i detaljan, kronoloki
opis sluaja kako bi se izbje-
gla daljnja nagaanja.
- upa Uznesenja Blaene
Djevice Marije, zastupana po
njezinom bivem upniku fra
imi Nimcu i trgovako dru-
tvo Sunani Bast, zastupano
po gosp. Mariju Mikuliu sklo-
pile su dana 10. travnja 2012.
godine ugovor o kupoprodaji
ovjeren kod javnog biljenika
nekretnine od 39. 556 etvorna
metra za ukupan iznos od mi-
lijun i 310 tisua eura u kunskoj
protuvrijednosti (cca 33 eur/
m2), a koji iznos je u cijelosti
uplaen 20. travnja 2012. go-
dine (7.450.000,00 kuna) te 23.
svibnja 2012. g. (2.342.980,00
kuna) na raun upe.
Sunani Bast je dana 5. srp-
nja 2012. u zemljinoknjinom
odjelu Opinskog suda u Ma-
karskoj podnio prijedlog za
uknjibu prava vlasnitva.
Bivi upnik fra ime Ni-
mac je s rauna upe po-
digao ukupan iznos gotovi-
ne od gotovo deset milijuna
kuna u razdoblju od 24. svib-
nja do 2. srpnja bez valjanog
i uobiajenog obrazloenja
svrhe podignutih i eventual-
no utroenih sredstava, na-
vedeno je u priopenju Pro-
vincijalata i Ordinarijata.
Kako su nekretnine proda-
ne bez izriite pisane sugla-
snosti nadlene crkvene vlasti,
Franjevaka provincija Presve-
tog Otkupitelja, odnosno upa
kao pravna osoba Katolike cr-
kve, angairali su odvjetnika
i podnijeli tubu kako bi ku-
poprodajni ugovor sa Suna-
nim Bastom bio proglaen ni-
tetnim uz prijedlog zabiljebe
spora na nekretninama. Isto-
vremeno, crkvene vlasti raz-
matraju pokretanje postupka
iskljuenja ime Nimca iz fra-
njevake zajednice.
Sretni raspikua
Dok crkvene vlasti razma-
traju o njegovom iskljuenju,
fra ime za sada nema na vi-
diku. Najavio je svoj spekta-
kularni povratak, tvrdi da je
situacija oko prodaje zemlji-
ta puno kompleksnija nego
li se ini na prvi pogled te da
e detaljno objasniti to se
dogaalo. U meuvremenu
je postalo jasno da se 34-go-
dinji fra ime Nimac (koji
je od ljeta, kada se sve do-
gaalo u Bakoj Vodi, pre-
mjeten u upe skradinskog
zalea) nije ba odricao svje-
tovnih uitaka. I prije nego li
je olakao Crkvu za desetak
milijuna kuna, vozio je dobre
automobile - chrysler 300C,
posebni VW Passat, posjedo-
vao je skupocjene rune sa-
tove te vrhunska odijela, a ni
druenje sa enama nije mu
bilo strano. Navodno mu je
strunu financijsku pomo
pruila 42-godinjakinja, ina-
e djelatnica poznate hrvat-
ske banke s kojom je posljed-
nje vrijeme provodio dosta
vremena na nedavno kuplje-
noj jahti simbolinog imena
Lucky me (Sretan ja).
T
o
n

i
P
L
A
Z
I
B
A
T

/

C
R
O
P
I
X
U umi uzgajao konoplju
UMAG - Zbog uzgoja dviju stabljika indijske kono-
plje te posjedovanja 250 grama granica marihuane
19-godinji mladi iz Umaga zaradio je kaznenu pri-
javu zbog zloporabe opojne droge, odnosno uzgoja
opojne droge radi preprodaje.
Umaka policija zatekla je 19-godinjaka 11. listopada
u umskom predjelu naselja Grbeti kraj Umaga sa posa-
enom stabljikom kanabisa. Uhien je i odveden u policij-
sku postaju, a u umi je obavljen oevid tijekom kojeg su
izuzete dvije stabljike. Tijekom kriminalistikog istraivanja
polciija je saznala da je mladi u mjesecu lipnju ove godi-
ne zasadio stabljike indijske konoplje radi uzgoja i daljnje
preprodaje. Temeljem naloga upanijskog suda u Puli
policija je pretraila barake i stan na umakom podruju
koje on koristi. U baraci su policajci pronali vie grani-
ca, odnosno oko 250 grama biljne materije nalik na kono-
plju, a u stanu je naeno oko 1 gram marihuane.
Mladi je u veernjim satima 12. listopada priveden u
pritvorsku jedinicu Policijske uprave istarske, a policijski
slubenici nastavljaju kriminalistiko istraivanje. Devet-
naestogodinjak dosad nije bio poznat policiji po inje-
nju kaznenih djela. M. Ko.
Vozio pijan pa udario u stablo
PORE - Voza Opela, 31-godinjak s podruja Porea,
koji je u ponedjeljak oko pola sata nakon ponoi uprav-
ljao autom pod utjecajem 1,83 promila alkohola lake je
ozlijeen u prometnoj nesrei kod mjesta Flengi. Do ne-
sree je dolo u blizini naselja Kontija kada je voza u bla-
gom lijevom zavoju zbog neprilagoene brzine izgubio
nadzor nad Opelom, izletio s kolnika i udario u stablo.
Policija je utvrdila da u vrijeme nesree 31-godinjak
nije koristio sigurnosni pojas, a zbog prekraja iz Zako-
na o sigurnosti prometa na cestama protiv njega slijedi
optuni prijedlog. M. Ko.
Prekinut lanac krijumara cigareta
SARAJEVO - Tuiteljstvo BiH potvrdilo je kako je uhi-
eno dvadeset osoba koje su se bavile krijumarenjem
cigareta ije je konano odredite bila Hrvatska. Tije-
kom istrage bosanskohercegovako je pravosue su-
raivalo i s policijama i pravosuem susjednih zemalja.
Pretpostavlja se kako su krijumari do sada ilegalnom
trgovinom stekli veliku materijalnu korist. (H)
Susjedi ukrala novanik
PULA - Puljanka u dobi od 39 godina osumnjiena
je za krau novanika susjedi te je protiv nje pulska
policija dravnom odvjetnitvu proslijedila kaznenu
prijavu za krau. ena je osumnjiena da je u poslije-
podnevnim satima jo 2. srpnja u Santorijevoj ulici iz
stana otuila novanik 51-godinje Puljanke otetivi
ju tako za nekoliko stotina kuna. M. Ko.
DUBROVNIK - ez-
desetjednogodinji vo-
za automobila sino
je u pet minuta kod Du-
brovnika izazvao dvije
prometne nesree, a
u drugoj je poginuo.
Najprije je kreui se
kroz naselje Lozica iz-
gubio nadzor nad vo-
zilom te udario u boni
dio gradskog autobu-
sa koji se kretao iz su-
protnog smjera, ali je
odmah nastavio vonju
u smjeru Stare Moko-
ice. Tamo je, nedugo
zatim, iz nepoznatog
razloga ponovno iz-
gubio nadzor nad vo-
zilom, skrenuo ulijevo
i udario u automobil
dubrovakih registra-
cijskih oznaka i na mje-
stu poginuo. Voza i
putnik iz drugog vozila
tee su ozlijeeni te su
zadrani na lijeenju
u dubrovakoj Opoj
bolnici. (H)
U pet minuta skrivio
dvije nesree i poginuo
crna@glasistre.hr
591-521
*
ZAGREB - Tridesetdvogodinji muka-
rac poginuo je u noi s ponedjeljka na
utorak kada se automobilom zabio u
ogradu na Mostu slobode. Nesrea se
dogodila oko tri sata, a auto je imao i-
benske oznake. S. P.
Kobni udar
u ogradu
CRKVA SE OGLASILA PRIOPENJEM: OPELJEIO IH MANGUP IZ NJIHOVIH REDOVA
Fra Nimac pobjegao
s deset milijuna kuna
D
.

S
O
P
T
A

/

C
R
O
P
I
X
Fra ime Nimac bio
je opunomoeni za-
stupnik upe pa je
novac od prodaje po-
dizao u tri navrata,
a zatim netragom
utekao s gotovo 10
milijuna kuna
Fra ime Nimac bio je omiljen sveenik
Poduzetni mladi fratar vozio se u ekskluzivnom Passatu
Jahta koju je navodno kupio fra Nimac i na kojoj je rado provodio slobodno vrijeme
J
u
r
e

M
I
S
K
O
V
I

/

C
R
O
P
I
X
J
u
r
e

M
I
S
K
O
V
I

/

C
R
O
P
I
X
20 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
U
kupno 2,77 mi-
lijuna noenja
ili 2,74 posto
vie nego lani
ostvareno je
u hrvatski m
kampovima u
periodu od sijenja do kolovoza,
podaci su koje je nedavno objavila
Udruga top kamping kvalitete u
Hrvatskoj. Najvei porast ostvario
je kamp Nevio Orebi sa 18 posto
vie noenja, a dobre rezultate bi-
ljee i istarski kampovi Park Umag
sa 10 posto, te Bijela uvala sa 9,5
posto vie noenja. Lagani minus
od dva posto u noenjima zabilje-
io je naturistiki kamp Valalta, a
na ovaj su rezultat utjecali orga-
nizacijski razlozi u smjetaju rezi-
dencijalnih gostiju. Najvie noe-
nja ostvarili su Nijemci sa 34 posto,
a slijede Nizozemci sa 16, Slovenci
sa 11, te Talijani i Austrijanci sa po
osam posto. Domai gosti u uku-
pnom postotku uestvuju sa dva
posto noenja, dok za usporedbu
u Francuskoj ili Italiji domai gosti
ostvaruju preko 50 posto noenja.
Najvei broj noenja, oko 45 posto
sa svih kljunih trita ostvaruje se
u pici sezone, dok i dalje ostaje pi-
tanje kako uiniti kvalitetnije pu-
njenje u svibnju, lipnju i rujnu.
- U potranji ugodno iznenau-
je Austrija sa skokom od 29 posto,
Nizozemska sa 16, Belgija sa 14 i
Danska sa 7 posto ostvarenja u no-
enjima. Njemaka koja uestvuje
sa jednom treinom svih noenja,
ima rast od tek etiri posto, no s ob-
zirom na broj njemakih noenja,
ti postoci nisu mali. Iznenauje i
lagani pad od 2,5 posto slovenske
klijentele koja je u odnosu na pred-
lanjsku sezonu podbacila za 180
tisua noenja to potvruje stalni
pad s toga trita i potrebu da se
znaajnije promidbeno obradi
nae najznaajnije trite. Lanjski
nancijski rezultat od 35 milijuna
eura ne bi trebao doi u pitanje, pa
ovi rezultati svakako ohrabruju, za-
kljuuje Jerko Sladoljev iz Udruge
top kamping kvalitete Hrvatska.
V. HABEREITER
T
rezor
GOSPODARSTVO I FINANCIJE ...
BROJ NOENJA U HRVATSKIM KAMPOVIMA OD SIJENJA DO KRAJA KOLOVOZA
Atlantic grupa
preuzela dionice
Soko tarka
Maloprodaja
u padu
Izdano 718
odobrenja za
graenje
Atla
preuz
oko
anti
zela
tar
A
tlantic Grupa izvijestila je putem Zagrebake
burze da je izvren prijenos dionica manjinskih
dioniara beogradske tvrtke Soko Nada tark te da
je za preuzeti udio u temeljnom kapitalu manjinskim
dioniarima isplaena otpremnina u ukupnoj vrijed-
nosti od 2,3 milijuna eura. Atlantic Grupa je izvijesti-
la da je 2. listopada odrana Glavna skuptina Soko
Nada tark iz Beograda o prijenosu 190.370 dionica
manjinskih dioniara, to ini 5,86 posto temeljnog
kapitala tvrtke, na glavnog dioniara, tvrtku Grand
Kafa iz Beograda. Upisom navedene Odluke Glavne
skuptine tvrtke Soko Nada tark u registar nadle-
nog tijela Republike Srbije vlasnikom porfelju Atlan-
tic Grupe pridodan je preostali vlasniki udio od 5,86
posto temeljnog kapitala Drutva, iji je veinski udio
od 94,14 posto temeljnog kapitala stekla akvizicijom
kompanije Droga Kolinska 2010. Za preuzeti udio u te-
meljnom kapitalu Drutva, manjinskim dioniarima je
isplaena pravina otpremnina u ukupnoj vrijednosti
od 2,3 milijuna eura, navodi se u obavijesti Atlantic
Grupe na Zagrebakoj burzi. (H)
U
Hrvatskoj je u kolovozu ove godine izdano 718
odobrenja za graenje, to je za 0,8 posto vie
nego u istom mjesecu prole godine, pokazuju podaci
Dravnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih osam mje-
seci ove godine pak izdano je ukupno 5.487 odobrenja
za graenje, to prema razdoblju od poetka sijenja
do kraja kolovoza 2011. godine predstavlja smanjenje
za 12,3 posto. Od ukupnog broja izdanih odobrenja u pr-
vih osam mjeseci ove godine veina je, njih 4.408, izda-
no za gradnju zgrada, a 1.079 za ostale graevine. (H)
M
aloprodaja u Hrvatskoj u daljnjem je padu. Pre-
ma Dravnom zavodu za statistiku, promet tr-
govine na malo u kolovozu je, u odnosu na srpanj,
nominalno bio vei za 1,9 posto, a realno za 1,2 posto.
U odnosu na lanjski kolovoz zabiljeen je, meutim,
blagi nominalni rast od 0,5 posto, ali i realni pad od 3,2
posto. Realni pad prometa na godinjoj razini nastav-
ljen je ve esti mjesec zaredom. Najvei mjeseni
pad prometa, za gotovo 20 posto, zabiljeen je u pro-
daji motornih vozila, a najvei rast, 26 posto, u prodaji
knjiga, novina, papirne robe i pisaeg pribora.
Na godinjoj razini najvei je nominalni rast pro-
meta zabiljeen u prodaji ostalih ivenih namirnica u
specijaliziranim prodavaonicama (7,9 posto), a najvei
nominalni pad u prodaji motornih vozila (36 posto).
M. V. I.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Tip Fond Zakljuna Prolog tjedna (%) U 2012. (%)
D Erste Total East 22,86 +1,78 -15,86
M HPB Global 80,45 kn +0,61 -10,67
O HPB Obvezniki 137,58 +0,79 +10,00
N Platinum Cash 82,93 kn -0,88 +0,40
D Ilirika Gold 92,35 -3,82 +5,35
M KD Balanced 7,43 kn -3,85 -0,21
O HI-conservative 11,93 +0,12 +5,62
N Raiffeisen euroCash 103,01 +0,01 +2,25
D - dioniki, M - mjeoviti, O - obvezniki, N - novani
Izvor: www.hrportfolio.com
NFD Aureus New Europe
najbolji u 2012.
M
eu vie od sto otvorenih investicijskih fondova koliko ih
djeluje u Hrvatskoj najuspjeniji je dioniki fond NFD Au-
reus New Europe koji je ostvario prinos od 15,67 posto. Prolog
je tjedna najvei rast vrijednosti takoer ostvario jedan dioniki
fond - Erste Total East. Poskupio je 1,78 posto, ime je smanjio
ovogodinji gubitak na 15,86 posto. To je ujedno najvei gubitak
od svih otvorenih fondova u Hrvatskoj.
Vie Austrijanaca,
podbacili Slovenci
TJEDNI PRILOG GLASA ISTRE ~ Srijeda, 17. listopada 2012. ~ broj 778
M
. A
N
G
E
L
I
N
I
A
r
h
iv
a
Kamp Park Umag u ovoj je godini ostvario deset posto vie noenja
2
TREZOR ~ GLAS ISTRE
N
aa najvea
nautika
grupacija,
opatijski
ACI u pr-
vi h devet
mjeseci
ove godine ostvario je ukupan
prihod od 163,4 milijuna kuna
to je za est posto vie priho-
da u odnosu na isto razdoblje
protekle godine. ACI je u svim
marinama sustava ostvario
ukupne izravne prihode u
iznosu od 160 milijuna kuna
i time biljei poveanje uku-
pnih izravnih prihoda marina
u iznosu od pet posto, kae
direktorica korporativnih ko-
munikacija i marketinga ACI-ja
Gracia Krainer.
- Prema poslovnim prihodi-
ma, u kategoriji godinjeg veza
ostvaren je prihod od 73 mili-
juna kuna to je za etiri posto
vie u odnosu na isto razdoblje
lani. U kategoriji mjesenog
veza ostvaren je prihod od 6,1
milijun kuna to je za sedam
posto vie nego lani. Kategorija
dnevnog veza biljei neznatno
poveanje od jedan posto, a
ostvaren je prihod od 45,3 mi-
lijuna kuna. Od zakupa ostva-
ren je prihod od 13 milijuna
kuna (36 posto poveanja),
od ostalih usluga nautiarima
ostvaren je sveukupni prihod u
iznosu od 20 milijuna kuna to
je za tri posto manje nego lani.
Od ostalih poslovnih prihoda
ostvare prihod od 2,3 milijuna
kuna, istie Krainer.
Sustav ACI u Istri ima etiri
marine i to u Umagu, Rovinju,
Puli i u Pomeru. U prvih devet
mjeseci u ACI marini u Umagu
na godinjem vezu aktivna su
382 godinja ugovora to u od-
nosu na isti period protekle go-
dine ini poveanje od pet po-
sto. U tranzitu je ostvaren pad
od 21 posto odnosno ostvare-
no je 2.386 brod dana dok je u
istom periodu protekle godine
taj broj iznosio 3.025. Mjeseni
vez biljei pad od jedan posto.
U nancijskom smislu ACI ma-
rina Umag ostvarila je ukupne
prihode od 12 milijuna kuna
to ini poveanje od 12 posto
u odnosu na proteklu godinu.
Najvee poveanje u prihodi-
ma ostvareno je u kategoriji
godinjeg veza (12 posto) i u
kategoriji ostalih usluga nauti-
arima (18 posto).
U rovinjskoj ACI marini
registrirano je 303 plovila na
godinjem vezu, to je za dva
posto manje nego lani. U tran-
zitu je ostvareno 5.314 brod
dana to ini smanjenje od
pet posto. Mjeseni vez kori-
stilo je pet posto vie nautiara
nego lani. Rovinjska marina je
ostvarila 10,3 milijuna kuna
prihoda i time poveala uku-
pne prihode za tri posto.
- U prvih 9 mjeseci u pulskoj
Torti na godinjem vezu bilo
je 155 plovila to u odnosu na
isti period protekle godine ini
poveanje od jedan posto. U
tranzitu je ostvaren pad od tri
posto. Mjeseni vez pak biljei
poveanje od 17 posto. Pulska
ACI marina je do konca listopa-
da uprihodila pet milijuna kuna
prihoda to je za 21 posto vie u
odnosu na proteklu godinu. Na
godinjem vez u ACI marini Po-
mer registrirano je 249 plovila
to je za jedan posto vie nego
lani dok je u tranzitu ostvareno
pet posto manje nego lani. Mje-
seni vez biljei 102 ugovora od-
nosno 17 posto manje nego lani.
Za napomenuti je da se u kate-
goriji usluge mjesenog veza
radi i o namjernom smanjenju
mogunosti davanja te usluge
ukoliko marina ima potencijal
za ugovaranje novog godinjeg
veza pa se jednostavno ne omo-
guuje ugovaranje mjesenog
veza ukoliko privezno mjesto
moe ostvariti godinji vez. U
nancijskom smislu ACI marina
Pomer je uprihodila est miliju-
na kuna to ini poveanje uku-
pnih prihoda od tri posto. Naj-
vei udio u poveanju ukupnih
prihoda od 15 posto odnosi se
na zakup poslovnih prostora. U
istarskim marinama e se i na-
redne sezone investirati uglav-
nom u odravanje infrastrukture
dok se vee investicije odreuju
planom ulaganja koji je u zavr-
noj fazi, zakljuila je Krainer.
C. B. GALI
NAUTIKA
POD SVIJEAMA BURZE RADA
Gabrijela
GALI
Krasno drutvo za >
sindikate Gredelja
S
teajni upravitelji su neki ozbiljni ljudi. Takav do-
jam, barem, ostavljaju u javnosti. On je vjerojatno
posljedica injenice da na scenu stupaju u tekom
trenutku za poduzee koje im je dodijeljeno voditi.
Pred njima je ogromna odgovornost. O tome kako
vode steajni postupak u mnogome ovisi hoe li po-
lumrtvog bolesnika vratiti u ivot ili e spomen ime-
na poduzea nakon to se jednog dana steajni po-
stupak okona samo buditi sjeanja na neku davnu
prolost, kada se radilo, proizvodilo, isplaivalo pla-
e. Vidjeti osmijeh na licu steajnog upravitelja, pa
jo u ranoj fazi pokretanja steaja, ini se pomalo ne-
vjerojatnim. Ali moguim.
Steajni upravitelj TV Gredelj Pero Hrka doi-
mao se prije niti tjedan dana sretan kao dijete koje
je upravo dobilo sanjani auti. Kamere su zorno za-
biljeile kako, unato pokuaju kontrole, ne moe
zadrati facijalne miie u pokretu iskazivanja du-
boke sree. Kako i ne bi. Amerikog partnera, na-
ime, pokrenuti steajni postupak nije pokolebao i
odluio je nastaviti suradnju s poduzeem koje je
u proteklih pet i vie godina za njega odraivalo
dobar posao. Ameriki partner na tom je sastanku
potvrdio da s tvornicom eljeznikih vozila nastav-
lja raditi na ve ugovorenim poslovima, ali i da je
spreman ugovoriti nove poslove izgradnje okvira
za lokomotive vrijedne oko 20 milijuna dolara. Tako
Gredelj trenutno ima ugovor za izgradnju 104 okvi-
ra postolja za lokomotive.
Tu negdje, dok je steajni upravitelj Gredelja do-
govarao posao s EMD-om (koji je jo prije est go-
dina iskazao i namjeru ulaska u vlasnitvo domae
tvornice, no tada interesa za privatizaciju nije bilo),
dio sindikalista koji predstavljaju radnike tvornice
u steaju smrknutih su lica zborili o tekoj sudbini
to ih je zadesila. Politika je kriva to je Gredelj za-
vrio u steaju. Smrknuti sindikalisti krivca su pro-
nali u aktualnoj vlasti. Ona je tvornicu gurnula u
steaj i 1,5 tisua radnika na cestu. Nisu o tekoj sud-
bini smrknuto zborili samo sindikalisti, ve i njiho-
vi politiki domaini. Ugostio ih je, naime, HDZ iji
su predstavnici imali tota zamjeriti nainu na koji
aktualna vlast vodi gospodarstvo. Guranjem podu-
zea u steaj i radnika na burzu sve kako bi se po-
duzea nekome jeftino prodalo.
Krasno je drutvo izabrao jedan od sindikata, i
jedna od sindikalnih centrala koje djeluju u Grede-
lju kako bi zborili o tekoj sudbini radnika. U koju
nitko ne sumnja. No, zaboravili su pritom da poli-
tiku odgovornost za steaj Gredelja, snosi upravo
HDZ i socijalno osjetljiva politika koju je ta stranka
dok je bila na vlasti vodila.
Zbog te socijalno osjetljive politike tvornica e-
ljeznikih vozila, primjerice, poslove za eljeznicu
radila je ispod cijene. Zbog te socijalno osjetljive
politike jedan od bivih direktora Gredelja danas
svjedoi na suenju nekadanjem premijeru obja-
njavajui kako je prikupljao novac za crni fond
HDZ-a. Zbog te socijalne politike nisu jo prije go-
dinu dana raspisani natjeaji za nova eljeznika
vozila, jer je ta ista socijalna politika navodno traila
da se neto novaca iz eljeznice transferira stranci
pred izbore. Ta nekadanja socijalna politika, me-
utim, ima mo iskoristiti naivne sindikaliste i izvr-
tati stvarnost koju je sama zakuhala.
ISTARSKE ACI-jeve MARINE U DEVET MJESECI OVE GODINE OSTVARILE DOBRE REZULTATE
Umaki ACI utrio
12 milijuna kuna
Sustav ACI-ja u Istri ima etiri mari-
ne, i to u Umagu, Rovinju, Puli i Po-
meru. U prvih devet mjeseci u ACI-
jevoj marini u Umagu na godinjem
vezu aktivna su 382 godinja ugovora
to u odnosu na isti period protekle
godine ini poveanje od pet posto
Glavni urednik: Ranko Boroveki
Urednica priloga: Gordana Jezdi
Grafiko oblikovanje: Robert Stanojevi
Izdava: Glas Istre novine d.o.o.
Prilog izlazi srijedom
Pulska ACI marina uprihodila 21 posto vie novca nego lani
Vee investicije odreene su
planom ulaganja koji je u zavr-
noj fazi - Gracia Krainer
C
. B
. G
.
3
Srijeda, 17. listopada 2012.
Pie Barbara BAN
S
poetkom sljedee
godine Plava lagu-
na u svoj portfelj
dobiva jo jedan
hotel, i to u Rijeci.
Rije je o Grand
hotelu Bonavia
Rijeka, hotelu s etiri zvjezdice
smjeten u centru Rijeke za koji
je zajednikom odlukom uprava
tvrtke Bonavia Rijeka i porekog
hotelijera poetkom listopada
potpisan ugovor o pripajanju.
Ovu odluku uprava u studenome
jo moraju blagosloviti skuptine
oba drutva.
to od ovog poslovnog pote-
za moe oekivati Plava laguna,
a to Bonavia, koja je nekad bila
u vlasnitvu poznatog hotelijera
Gorana troka koji je meuvre-
menu propao, razgovarali smo
s Vedranom Banovcem, projekt
menader Plave lagune i la-
nom uprave Bonavije.
- to e ovakvim pripaja-
njem dobiti Plava laguna, a to
sama Bonavia?
-Razlozi pripajanja su gospo-
darske naravi, odnosno interesi
koji se ogledaju kroz oekivano
poveanje poslovne efikasno-
sti primjenom najbolje prakse
u svim segmentima poslovanja
oba drutva. Jedan od bitnijih
aspekta unapreenja ekonom-
skog poloaja drutva koje se
pripaja, a to je Hotel Bonavia,
je znaajno poboljanje nan-
cijske stabilnosti. Razina nan-
cijskog duga, odnosno njegova
otplata za Hotel Bonaviju pred-
stavlja znaajan uteg u poslova-
nju, koji se prvenstveno ogleda
kroz ograniavanje buduih ra-
zvojnih projekata. Koritenjem
trine pozicije, odnosno visoko
bonitetne ocjene drutva Plava
laguna stvaraju se pretpostavke
za sniavanjem trokova du-
nikih izvora nanciranja, ali i
pretpostavke redeniranja ot-
plate istih obzirom nancijski
potencijal Plave lagune.
- Dodatni potencijalni pozi-
tivni uinci za Hotel Bonaviju
temeljeni na ekonomiji obujma
i pregovarakoj snazi Plave la-
gune oekuju se kroz smanje-
nje trokova u podruju nabave
proizvoda i usluga, te s druge
strane kroz jaanje pregova-
rake pozicije s predstavnicima
organiziranih kanala dolazaka,
zatim kroz dostupnost speci-
jalistikih struka u poslovnom
sustavu koji raspolae sa ade-
kvatnom strukturom specijali-
stikih kadrova, i slino.
- Plava laguna ovim pripaja-
njem iri portfelj svoje ponude,
pored dosadanjeg preteito od-
morinog turizma koji je uglav-
nom vezan za ljetnu sezonu, i
na poslovni i kongresni turizam.
Znanja, vjetine i prodajna mre-
a u tom segmentu pokuat e
se aplicirati i na Plavu lagunu u
cjelini, a poglavito na novoob-
novljeni hotel Laguna Parenti-
um koji raspolae potrebnom
ponudom za dogaanja kon-
gresnog tipa. Dodatno, hotel
Bonavia je smjeten u samom
centru Rijeke, to predstavlja i
teritorijalno irenje, izvan sa-
danjih lokaliteta Plave lagune.
- U Bonaviji je svojedobno
bilo govora o otputanju kadra.
Hoe li se to realizirati?
- Provedba programa zbri-
njavanja radnika u drutvu
Hotel Bonavia, kao sastavnice
programa operativnog restruk-
turiranja drutva, zapoela
je krajem prole i dovrena
u prvoj polovici ove godine.
Navedenim programom bilo
je obuhvaeno 19 radnika,
od ega je 12 radnika ili imalo
ispunjene uvjete za odlazak u
prijevremenu mirovinu ili su
dobrovoljno prihvatili ponu-
ene uvijete zbrinjavanja.
- Kakve su rezultate ove se-
zone ostvarili Plava laguna i
Bonavia te kakva se ulaganja
oekuju u 2013. godini?
- Ove smo godine svjedoci
vrlo uspjenog, esto ujemo i
rekordnog, dosadanjeg dijela
turistike sezone za turizam
Hrvatske u cjelini. Shodno
tome, dosadanji dio turisti-
ke sezone bio je prihvatljiv i za
drutva Plava laguna i Hotel Bo-
navia. Plava laguna je znaajan
dio godine poslovala bez jed-
nog hotela, novoobnovljenog
hotela Laguna Parentium koji
je s radom zapoeo 4. kolovoza.
Neovisno o tome Plava laguna
je i u ostvarenom zikom pro-
metu u odnosu na vrlo uspje-
nu 2011. godinu, nadoknadila
navedeni nedostatak. Hotel
Bonavia u prvih osam mjeseci
ove godine biljei blagi porast
fizikog volumena u odnosu
na u tom smislu vrlo uspjenu
2011. godinu. Navedene zike
brojke su adekvatno valorizira-
ne kroz ostvarene financijske
rezultate poslovanja, za koje
oekujemo da e na godinjem
nivou biti na nivou budeta, ili
vrlo vjerojatno neto iznad tog
nivoa. Za Plavu lagunu to zna-
i blagi porast u odnosu na vrlo
uspjenu, u nancijskom smi-
slu rekordnu, 2011. godinu. S
druge strane za Hotel Bonaviju
navedeno predstavlja znaajni-
ji porast nancijskog rezultata
poslovanja u odnosu na skro-
mnija ostvarenja u prethodnim
godinama.
- Poslovne aktivnosti dru-
tava u ovom dijelu godine su,
izmeu ostalog, usmjerene i na
izradu planova kapitalnih ula-
ganja za narednu godinu, tako
da emo o njima imati vie in-
formacija kada ih budu usvojili
svi relevantni organi drutava.
Oekujemo da e to biti polovi-
com sljedeeg mjeseca.
TURIZAM
LAN UPRAVE HOTELSKOG DRUTVA BONAVIA VEDRAN BANOVAC O PRIKLJUENJU OVE TVRTKE POREKOJ PLAVOJ LAGUNI
Plava laguna se
iri na poslovni i
kongresni turizam
Plava laguna ovim pripajanjem iri portfelj svoje ponude,
pored dosadanjeg preteito odmorinog turizma koji je
uglavnom vezan za ljetnu sezonu, na poslovni i kongresni
turizam. Hotel Bonavia je smjeten u samom centru Rije-
ke, to predstavlja i teritorijalno irenje, izvan sadanjih
lokaliteta Plave lagune
Bivi trokov hotel
Bonavia je pak jedan od najstarijih rijekih hotela koji je od
2004. do lani bio je dio grupacije Jadranski luksuzni hoteli, a od
lani je dio Luki Grupe. Da podsjetimo, hotel je devedesetih
kupio poduzetnik Goran trok, poznat kao vlasnik Jadranskih
luksuznih hotela koji je u svom portfelju imao est hotela u
Dubrovniku i Rijeci te zapoljavao 685 djelatnika. trok je prije
dvije godine doveden na rub propasti te je bio prisiljen prodati
svoje hotelijersko carstvo. Zanimljivo da je ovaj poduzetnik,
koji je ove godine najavio svoj povratak u turistike vode
ulaganjima u rijeki mega-projekt Porto Baroa, u hrvatski
hotelski sektor na velika vrata uao upravo kupnjom Bonavije
nakon ega je uslijedila i kupnja njegova prvog dubrovakog
hotela Excelsior. Svoje je hotele prodao zbog nagomilanih
kreditnih obveza od oko 110 milijuna eura.
Vedran Banovac, projekt
menader Plave lagune i lan
Uprave Bonavije
M
. M
I
J
O

E
K
R
. B
R
M
A
L
J
Hotel Bonavia je znaajno poboljanje financijske stabilnosti Plave lagune
4
TREZOR ~ GLAS ISTRE
5
Srijeda, 17. listopada 2012.
Pie Branko PODGORNIK
M
inistar
nancija
Slavko
Lini
prolog
je tjedna
pred oko
200 izvoznika u Zagrebu najavio
da e idue godine Vlada nasta-
viti s rastereivanjempoduzetni-
ka kakobi poveala njihovukon-
kurentnost kod kue i u svijetu.
Direktore nazonih poduzea
to je ohrabrilo, ali mnogi od njih
ostali su nezadovoljni jer se na
taj skup, u organizaciji udruge
Hrvatski izvoznici, nije odazvao
guverner Hrvatske narodne ban-
ke Boris Vuji.
OTPISANI PROJEKTI
Izvoznici supozdravili poteze
kojeVladaini utzv. konsolidaci-
ji dravnog prorauna, ali sudali
do znanja da njihova konkuren-
tnost uvelike ovisi o teaju i kre-
ditnoj potpori poslovnihbanaka,
to je u nadlenosti HNB-a.
Mnogi govornici otro su
kritizirali vrsti teaj kune, kao
i poslovne banke, tvrdei da im
uskrauju kredite za njihove
izvozne poslove.
- Primjerice, Konar je gradu
Zagrebu nudio tramvaj, pa smo
traili kreditnu potporu jedne
poslovne banke u Hrvatskoj,
koja je u stranome vlasnitvu.
Na naumolbuoni suodgovori-
li danisu naa banka te da nas
ne mogu pratiti, jer je kreditni
odbor banke zakljuio kako im
je taj projekt previe rizian, re-
kao je Darinko Bago, predsjed-
nik uprave Konara i prvi ovjek
udruge Hrvatski izvoznici.
Slina iskustva prepriali su
i neki direktori iz publike, tvr-
dei da su ih banke pokuale
reketirati. Bago je naglasio da
bi poslovne banke, u ijim kre-
ditnim odborima sjede stranci,
trebalo stimulirati za armaciju
hrvatskog izvoza, jer one sada
za to, kae, nisu zainteresirane.
Njihove se kamatne stope za
kredite poduzeima kreu oko
8 ili 8,5 posto, a stopa povrata
na uloeni kapital uglavnom je
nia. Zbog toga su, kae Bago,
poslovne banke unaprijed ot-
pisale 80 posto poduzetnikih
projekata u Hrvatskoj.
VELIKO OPTEREENJE
Jo otrije na skupu je kriti-
zirana teajna politika HNB-a.
Predsjednik uprave kutinskog
SELK-a Ivan Brki predloio je
kontrolirano slabljenje kune
kakobi se poveavala konkuren-
tnost izvoznika i potaknuo rast
hrvatskog BDP-a.
- Zbog sadanjeg fiksnog te-
aja kune u Hrvatskoj nemaju
anse ni proizvodnja, ni izvoz,
niti otvaranje novih radnih mje-
sta. Nema nam napretka dok
god u Hrvatskoj vlada triumvi-
rat kojeg ine uvoznici, poslovne
banke i trojanski konji u obliku
stranih trgovakih centara, ka-
zao je Brki. Kako je mogue da
u Hrvatskoj imamo inflaciju, a
stabilan teaj kune? Je li HNB u
slubi stranog gospodarstva, ili
domaeg, otro je pitao Brki.
Potpredsjednik Hrvatskih izvo-
znika Ante Babi rekao je da od
sredinje banke oekuje da ne
korigira teaj prema 7 kuna za
euro, nego prema 8 ili 9 kuna.
Lini je naglasio da promjene
teaja u 2013. godini nee biti,
jer Vlada nastoji poduzetnike
uiniti konkurentnijim kroz
rastereenje gospodarstva. No,
teaj kune bit e teko odravati
uz ovakvo optereenje, kazao je
Lini, zbog rastueg vanjskog
duga kojeg e biti sve tee vraa-
ti, zbog problema osiguravanja
deviza i sve viih kamata. Lini
se, meutim, usprotivio deval-
vaciji, napominjui da je glavni
problemuprekomjernomtroe-
nju i zaduivanju, koje politiari
neodgovornoprakticirajuve 20
godina. Zatose zalaemza radi-
kalne mjere uproraunskoj poli-
tici, pa tek onda mogugovoriti o
devalvaciji, upozorio je Lini.
OKRET PREMA RUSIJI
Vlada je uz pomo Hrvat-
ske banke za obnovu i razvitak
(HBOR) i usuradnji s poslovnim
bankama ove godine osigurala
oko osammilijarda kuna putem
jeftinijih kredita za likvidnost
poduzetnika i investicije, koji se
mogu podii uz kamate od oko
3,5 posto. tovie, HBOR je svo-
jim jeftinijim kreditima ove go-
dine osjetno poveao potporu
izvoznicima, aVlada je dravnu
razvojnu banku dokapitalizirala
za dodatnih 300 milijuna kuna,
to je posebno pozdravio Da-
rinko Bago.
Dok je Lini branio guverne-
ra, na kritike upuene HNB-u
nije se osvrnuo ekonomski sa-
vjetnik predsjednika Republike
Boris Cota, koji je bio nazoan
na skupu, a obavlja dunost
lana Savjeta HNB-a. Umjesto
toga, Cota je pohvalio Vladu
zbog mjera usmjerenih na cje-
novnu konkurentnost, koje uli-
jevaju optimizam.
Ukojoj mjeri esvetopomoi
hrvatskimizvoznicima, vidjet e
se nakon1. srpnja idue godine,
kad Hrvatska ulazi u EUi kad e
se njezini proizvoai i izvoznici
suoiti s jo jaomkonkurenci-
jom, ovaj put na jedinstvenom
tritu s 500 milijuna ljudi. U
prvoj polovini ove godine hr-
vatski izvoz na trite EU pao
je za pet posto, pa je Darinko
Bago na skupu zamolio Vladu
da naim poduzeima politiki
pomogne u jaem nastupu na
tritu Rusije, u kojoj se hrvatski
izvoz poeo oporavljati.
P
oduzetnik
koji se zatiti
od t r i ni h
rizika, prij e
s vega oni h
valutnih i ka-
matnih, moe
znaajno smanjiti troak svog
poslovanja. UHrvatskoj je naj-
zastupljeniji valutni rizik s ko-
jim je suoen velik broj tvrtki,
ali i graana, osobito onih koji
su podignuli kredit s valutnom
klauzulom u vicarskom fran-
ku. Ekonomska kriza navela je
tvrtke da aktivnije razmiljajuo
valutnomi kamatnomriziku, i
to u situaciji stagnacije pri-
hoda i malih profitnih mari.
Naime, mala volatilnost tea-
ja moe dovesti do znaajnog
pada prihoda, odnosno poto-
nua u gubitak. Primjera radi,
volatilnost teaja od 10 posto
godinje moe uzrokovati pad
prihoda od tri posto.
Valter ari, direktor istar-
skog regionalnog centra Za-
grebake banke, kae da e
zatita od spomenutih rizika
osobito biti vana kada Hr-
vatska idue godine ue u
Europsku uniju, odnosno na
meunarodno trite.
- S ulaskom u EU oekuje
se da e dio gospodarskih su-
bjekata znaajnije poslovati i
suraivati bilo da je u pitanju
uvoz ili izvoz. Bez obzira na
neke vjetrove, neke signale koje
dolaze iz Vlade i HNB-a o uvo-
enju eura, procjenjujem da
Hrvatska nee moi uvesti euro
najmanje etiri, pet godina.
Prvo zato to postoje i formalni
preduvjeti, tzv. nominalni kri-
teriji konvergencije u euro, koji
su propisani Maastrichtskim
kriterijima. Naime, nakon to
se donese odluka da Hrvatska
uvede euro, ona po meni mora
biti ne samo politika, nego i
utemeljena na mjerljivimeko-
nomskim benetima, uz tro-
kove koje Hrvatska moe imati
od uvoenja eura. Potomnam
predstoji pristupanje ERM-u
(Exchange Rate Mechanism) ili
teajnommehanizmukojimse
prati ostvarivanje tih kriterija.
Slovenija je najbre od svih ze-
malja koje su pristupile ERM-u
uspjela uvesti euro. Donijela je
striktni program, pridravala ga
se i uspjela to napraviti u roku
od tri godine, od 2004. do 2007.
Prema tome, postavlja se pita-
nje kako se zatititi prije svega
od teajnog rizika nakon to, s
ulaskomHrvatske uEU, diopo-
duzetnika pojaa tokove novca,
proizvoda i usluga na meuna-
rodnomtritu, kae ari.
Kada se zadue, neki podu-
zetnici ele odmahznati koliku
e kamatu plaati pa odabiru
onu fiksnu. Oni koji odaberu
varijabilnu ele znati u kom
smjeru e se ona kretati.
-Postoje instrumenti koje mi
nudimo, koji postoje i usvijetu,
i o kojima elimo upoznati po-
duzetnike i upozoriti ih na koji
se nainmogu zatititi. Kada je
rije o ksnoj kamatnoj stopi,
plaa se premija, tzv. Interest
rate swap, odnosno kamatni
swap. Plati se premija na taj in-
strument, ali poduzetnik onda
tono zna u svih deset godina
otplate kolika je glavnica i ko-
lika je rata jer ima fiksnu ka-
matnu stopu. Ukoliko je vezan
kamatnomstopomuz Euribor,
banka nudi CAP, jedan od in-
strumenata kojim se ugovori
margina varijabilnosti, znai
najnia i najvia kamatna sto-
pa. Ti su instrumenti zatite
moda jo uvijek nedovoljno
poznati. Koristei ih, poduzet-
nik moe jasnije kalkulirati i
moe tono znati to ga eka u
razdoblju u kojem se zaduio.
eljeli smo pribliiti ove instru-
mente klijentima budui da se
pribliava ulazak Hrvatske u
EUi smatramo da je potrebno
malovie znati opotencijalnim
rizicima koji se mogu izbjei
pravilnom zatitom kako od
teajnih, tako i od kamatnih
rizika, objanjava ari.
No, kako se zatiti od kredita
poput onihuvicarcima, koji su
mnoge graane i tvrtke doveli
do ruba bankrota, a mnoge i u
bankrot? ari kae dagraanin
u trenutku zaduivanja uvijek
mora raunati na rizike kredita
koji ostane nezatvoren.
- S druge stane, to se moe
shvatiti i kao pekulacija jer u
situaciji kada niste zatvoreni,
kada ne znate tonosvojupozi-
ciju, moe vamse dogoditi da,
ovisno o kretanju teaja ili ka-
matnih stopa, izgubite ili dobi-
jete. No, rast vicarca je sigurno
pogodio dunike. Ipak, moram
rei dasukamatne stope zakre-
dite u vicarcima bile iznimno
niske, tada su se kretale oko tri,
etiri posto, dok su one za kre-
dite u eurima bile est, sedam
posto. Prema tome, oni koji su
uzimali kredit uvicarcimaneko
suvrijemei protirali, ali sus ra-
stomdioizgubili. No, tri doetiri
godine svog kreditnog zadue-
nja plaali su niske kamate. To
je realnost, smatra ari.
Zatita od valutnih i kamat-
nih rizika u Zabi se provodi
uz pomo razliitih instrume-
nata, kao to su Forward, FX
Swap, FX opcije, Interest Rate
Swap te kombinacija Forwarda
i Interest Rate Swapa. Primjera
radi, Forwardomse teaj osigu-
rava danas na odreeni datum
u budunosti (est, devet ili 12
mjeseci), ovisno o vrsti obveze
poduzetnika prema poslovnom
partneru u inozemstvu.
Ti instrumenti mogupomoi
klijentima da izbace kamatni i
valutni rizik iz bilance, rauna
dobiti i gubitka, kao i iz izvje-
taja onovanomtijekutakoda
se mogu koncentrirati na svoj
core biznis, a manje razmiljati
o tome kako e se kretati valute
i kamatne stope. Poanta je da
klijenti zatite svoju bilancu u
skladu s budetiranjemkoje su
donijeli na krajuprethodne go-
dine i da u skladu s tim prora-
unskimplaniranimvrijedno-
stima usklauju svoju bilancu.
M. VERMEZOVI IVANOVI
RIZICI IZVOZNICI
U REKETU BANAKA, ZABORAVLJENI OD HNB-a DIREKTORI TVRTKI IZVOZNICA POZDRAVLJAJU POTEZE VLADE KOJI RASTEREUJU NJIHOVO POSLOVANJE, ALI OEKUJU I VEI ANGAMAN SREDINJE BANKE
Hrvatski izvoznici trae
kontrolirano slabljenje kune
ZAGREBAKA BANKA PREDSTAVILA INSTRUMENTE ZATITE OD TRINIH RIZIKA
Izbaciti kamatni
i valutni rizik
iz platne bilance
Ovi instrumenti mogu pomoi klijenti-
ma da izbace kamatni i valutni rizik iz
bilance, rauna dobiti i gubitka, kao i iz
izvjetaja o novanom tijeku, tako da se
mogu koncentrirati na svoj core biznis
LINI JE NAGLASIO DA PROMJENE
TEAJA U 2013. GODINI NEE BITI,
JER VLADA NASTOJI PODUZETNIKE
UINITI KONKURENTNIJIM KROZ
RASTEREENJE GOSPODARSTVA
NEMA NAM NAPRETKA DOK GOD U
HRVATSKOJ VLADA TRIUMVIRAT KOJI
INE UVOZNICI, POSLOVNE BANKE I
TROJANSKI KONJI U OBLIKU STRANIH
TRGOVAKIH CENTARA
M
. A
N
G
E
LIN
I
Samo tako bi se poveavala konkurentnost izvoznika i pota-
knuo rast hrvatskog BDP-a smatra predsjednik Uprave kutin-
skog SELK-a Ivan Brki Izvoznici osim vrstog teaja kune
kritiziraju i strane poslovne banke koje im uskrauju kredite
Nema Vujia, tu je Lini
Izvoznici suostali prikraeni zaodgovornapitanjeje
li mogueutjecati nasniavanjekamatanakredite
poslovnih banaka, jer guvernera Vujia nije bilo.
On se rijetko odaziva i na ostale javne skupove, a
napoetkumandatajenajaviodaevoditi rauna
ostabilnosti teajakune. Linise, meutim, odazi-
va na gotovo sve skupove poduzetnika, s njima se
neprekidno suoava i javno brani stajalita Vlade.
IzvoznicimajerekaodaVladanakomercijalnekre-
dite privatnih banaka ne moe utjecati.
Cota: Cijena rada morat
e se smanjiti
Prema rijeima Borisa Cote, Josipovievog sa-
vjetnika, i lanaSavjetaHNB-a, izvoznici trebaju
poraditi i na jaanju kvalitativne konkurentno-
sti, a dodatni su problemi, kae, tehnoloko za-
ostajanje i visoki trokovi rada.
- U Hrvatskoj e definitivno morati doi do sma-
njivanjacijenerada, procijeniojeCota. Upozorio
jekakosuplaeuHrvatskoj uproteklomdesetlje-
u rasle brzinomkao u panjolskoj, znatno bre
nego u Njemakoj.
Konar nije dobio kredit jer je projekt previe rizian Slavko Lini brani teko obranjivi teaj kune
Krediti banaka hrvatskimtvrtkama u posljednjih godinu dana strmoglavo su pali
D
. J
E
LIN
E
K
D
. L.
Valter ari, direktor istarskog
regionalnog centra Zabe
6
TREZOR ~ GLAS ISTRE
KONGRESI
NAJVEE BRITANSKO UDRUENJE PUTNIKIH AGENCIJA - ABTA, KOJE OKUPLJA OKO 6.000 LANOVA,
ZA DOMAINA SVOG GODINJEG SKUPA U 2013. GODINI ODABRALO JE DUBROVNIK
R
E
U
T
E
R
S
Britanci promoviraju
hrvatski turizam
ABTA Travel Convention od oso-
bitog je znaaja za daljnji razvoj
uspjene suradnje s turistikim
djelatnicima iz Velike Britanije,
a Hrvatska je kao zemlja doma-
in idueg skupa predstavljena
na ovogodinjem skupu koji se
upravo odrava u Turskoj
U
druenje
Britansko
putnikih
agencija
i due e
godine svoj
sredinji
skup odrati u Dubrovniku, a
tijekom sljedeih godinu dana
intenzivno promovirati hrvatski
turizam. Naime, kako priopuju
iz Hrvatske turistike zajednice
najvee britansko udruenje
putnikih agencija - ABTA, koje
okuplja oko 6.000 lanova, za
domaina svog godinjeg skupa
u 2013. godini odabralo je Du-
brovnik. ABTA Travel Conventi-
on okupit e oko 700 vrhunskih
strunjaka iz turistikog sektora
Velike Britanije, najutjecajnije
predstavnike putnikih agen-
cija, a odrat e se od 21. do 24.
listopada 2013. u dubrovakim
hotelima Valamar Lacroma i
Dubrovnik Palace.
Veliko je to priznanje Hrvat-
skoj i Dubrovniku, ali i potvrda
uzlazne putanje popularnosti
Hrvatske kao poeljnog turisti-
kog odredita u Velikoj Britaniji,
trita s kojeg je ove godine za-
biljeen porast broja gostiju od
ak 23 posto, navode u HTZ-u.
Ovaj skup po prvi e se put odr-
ati u Hrvatskoj, a Hrvatska tu-
ristika zajednica e se, zajedno
s Turistikim zajednicama Du-
brovako - neretvanske upani-
je i grada Dubrovnika, pobrinuti
za njegovu organizaciju.
ABTA Travel Convention od
osobitog je znaaja za daljnji ra-
zvoj uspjene suradnje s turisti-
kim djelatnicima iz Velike Brita-
nije, a Hrvatska je kao zemlja
domain idueg skupa predstav-
ljena na ovogodinjem skupu
koji se upravo odrava u Turskoj.
ABTA e tijekom iduih godinu
dana kroz svoje distribucijske i
promotivne kanale intenzivno
promovirati Hrvatsku kao atrak-
tivno turistiko odredite. Uoi
ljetne sezone 2013. britanski
e novinari u okviru studijskog
putovanja posjetiti Dubrovnik.
Izvrni direktor ABTA-e Mark
Tanzer tijekom najave godinjeg
skupa 2013., nije krio zadovolj-
stvo odabranim odreditem.
- Hrvatska j e oduvi j ek
meu omiljenim destinacija-
ma britanskih turista, a njena
popularnost raste iz godine u
godinu. Dubrovnik s pravom
nazivaju biserom Jadrana i
nesumnjivo je da predstavlja
idealnog domaina prvom
skupu koji e biti odran u Hr-
vatskoj, kazao je Tanzer.
B. BAN
Hrvatska je oduvijek meu omiljenim destinacijama britanskih turista
7
Srijeda, 17. listopada 2012.
Ugasit e se
velik broj obrta?
U Hrvatskoj bi se, kao ranije u Bosni i
Hercegovini te Srbiji, moglo dogoditi da
e obveza uvoenja fiskalnih blagajni
primorati mnoge poduzetnike da zatvo-
re svoje obrte ili tvrtke te preu raditi na
crno. U susjednim zemljama veliki broj
obrtnika nije mogao podnijeti taj troak
i zatvorio je svoje obrte. Od poetka kri-
ze u tim je zemljama ugaena polovica
obrta, a zasigurno su svoj doprinos tome
dale i fiskalne blagajne.
BLAGAJNE
DO KRAJA GODINE SVI KOJI POSLUJU S GOTOVINOM MORAJU IMATI INSTALITRANU FISKALNU BLAGAJNU
Tko eka mogao bi ostati
bez fiskalne blagajne
Sada je posljednji trenutak da podu-
zetnici i obrtnici kontaktiraju informa-
tike tvrtke i dogovore instalaciju ili
kupnju ureaja u ugraenim fiskalnim
blagajnama jer ukoliko ekaju po-
sljednji trenutak, nee dobiti trae-
nu robu, odnosno ako tada nau
slobodnog informatiara,
platit e ga suhim zlatom
Pie Paulo GREGOROVI
D
esetke tisua
poduzetnika
i obrtnika
morat e 1.
sijenja 2013.
imati instali-
rane skalne
blagajne. Od tada e svi oni koji
posluju s gotovinom morati biti
povezati blagajne s Poreznom
upravom, koja e svakom raunu
dodijeliti poseban broj, odnosno
jedinstven identifikator rauna
pa e Porezna uprava u realnom
vremenu moi pratiti promet ob-
veznika. Meutim, ini se da je i
ovom sluaju na djelu poznata
hrvatska krilatica napravi sutra
ono to moe danas ili lako
emo. Do tog smo zakljuka
doli nakon razgovora s nekoli-
ko direktora informatikih tvrtki
koje prodaju ureaje s skalnim
blagajnama ili instaliraju takav
program u postojee ureaje,
odnosno stolna raunala, lapto-
pe, notebooke, tablete, pametne
mobitele Oni vele da je sada
posljednji trenutak da poduzetni-
ci i obrtnici kontaktiraju informa-
tike tvrtke i dogovore instalaciju
ili kupnju ureaja u ugraenim
skalnim blagajnama, jer ukoliko
ekaju posljednji trenutak ne e
dobiti traenu robu, odnosno ako
tada nau slobodnog informati-
ara platit e ga suhim zlatom.
INTERES VELIK
Jedan od sugovornika koji je
prihvatio da objavimo njegove
podatke je Tomislav Copi, di-
rektor tvrtke Tomislav 1994 iz
Samobora koja ima ured i u So-
linu, a iji je partner u Istri po-
reka tvrtka 3M. Veli da je velik
interes za skalne blagajne, ali
da je realizacija spora.
- Desit e se da e velik broj
poduzetnika ostati bez skalne
blagajne u 2012. godini s ob-
zirom da svi ekaju posljednji
trenutak. Oekujui da e se
takvo to desiti mi smo niim
cijenama poticali poduzetni-
ke da se to ranije opreme fi-
skalnim blagajnama. U srpnju
smo davali 50 posto popusta, u
kolovozu 40 posto, u rujnu 30
posto, sada nudimo 20 posto,
a u studenome ponudit emo
10 posto. Tko nam se javi u
prosincu ne samo da nee do-
biti popust ve je pitanje
hoe li nai slobodnog infor-
matiara koji e mu instalirati
skalnu blagajnu, izjavio nam
je Copi. Pojasnio je da e nje-
gova tvrtka osigurati fiskalne
blagajne za postojee klijente,
ali sumnja da e to uspjeti onim
poduzetnici koji nemaju svog
informatiara.
Dominik Murk, di-
rektor tvrtke Milenij iz akovca
istog je miljenja te dodaje kako
je stekao dojam da svi ekaju 25.
prosinac da se pokrenu te da su
do sada primili tek par upita.
- Slino nam se dogodilo i
1993. godine. Do kraja te godine
sve mjenjanice su trebale dobi-
ti novi informatiki sustav. No,
iako se za to znalo mnogo ranije
svi su se pokrenuli u drugoj po-
lovici prosinca. Bila je to ludni-
ca za informatiare, a ovog nas
prosinca oekuje jo vea lud-
nica jer je broj onih koji trebaju
instalirati skalnu blagajnu neu-
sporedivo vei od mjenjanica iz
1993., zakljuio je Murk.
NIJE SKUPO
Upitani koliko e njihove
klijente kotati fiskalna bla-
gajna vele da cijena ovisi o
mnogo faktora.
- Tko ima ugostiteljski objekt
s tri blagajne trebat e mu tri
skalne kase. eli li novi ureaj
s ekranom osjetljivim na dodir
i kvalite-
tan printer
samo ureaje
e platiti osam ti-
sua kuna plus dvi-
je tisua kuna program
za skalnu kasu. Dakle, za
tri takva ureaja koja e biti
povezana s blagajnom trebat
e platiti 30.000 kuna. Tko eli
rabljeno raunalo platit e ga
zajedno s programom oko 2.500
kuna, odnosno ako ima rauna-
lo platit e program od 1.500 do
2.000 kuna, naveo je Murk.
Copi veli da se kod njih sada
moe kupiti program ve od
1.000 kuna na vie tko eli platiti
jednokratno. Odnosno, tko eli
na rate platit e ga 60 kuna mje-
seno naredne tri godine. Veli da
u ponudi imaju i rabljena rau-
nala s instaliranim programom
koje nude od 2.200 kuna na vie.
Naime, Zakonom o skali-
zaciji u prometu gotovinom,
kojim se predvia uvoenje
fiskalnih blagajna, drava
namjerava suzbiti sivu eko-
nomiju i napuniti proraun
za dodatnih milijardu kuna.
Uz to, dodatni prihod e od
tog posla ostvariti informa-
tike tvrtke koje proizvode
softver za fiskalne blagajne.
Uvoenjem stroe kontrole
nad prometom u gotovini za-
pravo e poduzetnici trebati
imati dobru internetsku vezu
preko koje e svaki raun pri-
je izdavanja ii u sustav
Porezne uprave i dobivati
jedinstveni broj.
Procjenjuje se da e
za nabavu novijeg rau-
nala i softvera, kao i za
uspostavu digitalne veze
s Poreznom upravom te
ishoenje jedinstvenog iden-
tifikatora u Fini, poduzetnici
trebati izdvojiti minimalno 3.000
kuna. Softverske tvrtke zato su se
povezale s distributerima rablje-
nih raunala jer se oekuje da e
poduzetnici, posebno obrtnici,
traiti to jeftinija rjeenja za pri-
lagodbu novom zakonu. Podsje-
amo da je predsjednik Obrtnike
komore Istarske upanije Mario
Paliska ljetos prozivao dravu
zbog tog novog nameta obrtni-
cima. On je tada poruio da tro-
ak od dvije, tri i vie tisua kuna
zbog uvoenja skalnih blagajni
ne smije pasti na teret obrtnika,
koji su ve bili primorani ulagati
u informatiku opremu.
UMRTVLJENI OBRTNICI
- Taj troak u vrijeme gos-
podarske krize zasigurno ne
bi mogao podnijeti dobar dio
obrtnika koji ionako teko po-
sluje te bi efekt zasigurno bio
negativan, izjavio nam je svo-
jedobno Paliska. Juer nam je
rekao da i dalje stoji iza svojih
rijei da taj nancijski teret ne
bi smio pasti na teret obrtnika.
- Mnogi se zakoni donose u
kojima se navode mjere koje
kao da ele umrtviti male podu-
zetnike i obrtnike te omoguiti
da opstanu samo veliki. Trebalo
bi da svi oni saborski zastupnici
koji diu ruke za takve zakone
da bar jedan dan budu obrtnici
pa da uvide stvari puno isprav-
nije. Konkretno, zato se obrtni-
cima nameu novi izdaci, a niti
jedan zakon nije donesen koji
e osigurati obrtnicima naplatu
robe, upitao se Paliska.
Zato se uvode?
Ministarstvo financija je nedavno ustvrdilo razloge zbog ega
uvode fiskalne blagajne. Objavili su kako su restorani, kafii,
noni barovi, slastiarnice i ostali ugostiteljski objekti u Hr-
vatskoj, koji su registrirani kao obrti, za 2010. godinu prijavili
prosjean mjeseni promet od 18.600 kuna. Te da su trgovci
istodobno prijavili 22 tisue kuna. Ti iznosi, po izraunu Mi-
nistarstva, nisu dovoljni za podmirenje trokova njihovog po-
slovanja pa stoga sumnjaju da trokove podmiruju novcem
koji fakturiraju bez rauna, na to ne plaaju porez.
Da bi Vlada saznala njihov stvarni promet i naplatila adekva-
tan porez, najavila je uvoenje fiskalnih blagajni od 1. sijenja
2013. Kako bi potaknula poduzetnike da izdaju raune, dra-
va e poveati iznos kazni graanima koji prilikom izlaska iz
trgovine ne budu imali raun. Umjesto dosadanjih 50 kuna,
ubudue e plaati od 200 do 2.000 kuna.
Ugas
velik b
U Hrvatskoj bi se
Hercegovini te Sr
e obveza uvoe
primorati mnoge p
re svoje obrte ili tv
crno. U susjednim
obrtnika nije mog
i zatvorio je svoje
ze u tim je zemlja
obrta, a zasigurno
dale i fiskalne bla
trenutak da podu-
ontaktiraju informa-
vore instalaciju ili
ugraenim fiskalnim
oliko ekaju po-
nee dobiti trae-
ako tada nau
atiara,
zlatom
a
ka
a
1.
3.
i-
ne
ji
ti
m
u
o
a
m
b-
e i
a
ra
o
a
i-
ki
m
av
e,
o
takvo to desiti mi smo niim
cijenama poticali poduzetni-
ke da se to ranije opreme fi-
skalnim blagajnama. U srpnju
smo davali 50 posto popusta u
biti popust ve je pitanje
hoe li nai slobodnog infor-
matiara koji e mu instalirati
skalnu blagajnu, izjavio nam
je Copi Pojasnio je da e nje
Dominik Murk, di-
rektor tvrtke Milenij iz akovca
i kvalite-
tan printer
samo ureaje
e platiti osam ti-
sua kuna plus dvi-
je tisua kuna program
za skalnu kasu. Dakle, za
tri takva ureaja koja e biti
povezana s blagajnom trebat
e platiti 30.000 kuna. Tko eli
rabljeno raunalo platit e ga
zajednos programomoko2 500
je
Po
s
ish
tifika
trebati
kuna. S
poveza
nih ra
poduz
traiti
lagodb
amo d
komor
Paliska
zbog to
cima. O
ak od
zbog u
ne smi
koji su
Tko ima ugostitelj-
ski objekt s tri blagajne
trebat e mu tri fiskalne kase i
svaku bi mogao platiti do 10.000 kuna
8
TREZOR ~ GLAS ISTRE
FINANCIJSKA TRITA FINANCIJSKA TRITA
TEAJNICA HNB-a
U mjesec dana euro ojaao
sa 7,39 na 7,52 kune
Inflacija skoila
na pet posto
TRITE NOVCA ZAGREB
Kamatna stopa stabilizirana
na nioj razini
I
za nas je skraeni radni tjedan u kojem su ponuda i potranja novca bile
gotovo uravnoteene. Budui da je u ovome tjednu bila smjena razdo-
blja odravanja obvezne priuve depozitnih institucija, na poetku tjedna
na Tritu novca Zagreb dominirali su vikovi kratkorone likvidnosti i vrlo
niska kamatna stopa, dok je kasnije promijenjen odnos ponude i potranje
novca uz blagi porast kamatne stope. Kako je u ovome razdoblju Mini-
starstvo financija u sustav pustilo sredstva za isplatu redovitih mjesenih
mirovina, porasla je i ponuda novca na novanom tritu, kamatna stopa
je vrlo brzo stabilizirana na nioj razini.
Iako potranja za kratkoronim pozajmicama nadilazi prijavljenu
ponudu, potencijalni korisnici spremni su prihvatiti samo krajnje nisku
kamatnu zbog ega i dalje dio ponuenih vikova likvidnosti ostaje ne-
rasporeen. Stoga je iznos deponiranih sredstava u sredinjoj banci
na kraju dana ponovno u porastu. U ovom razdoblju prosjena dnevna
kamatna stopa iznosila je 2,36 posto na godinjoj razini, a prosjena
prekonona kamatna stopa 1,27 posto.
Nakon aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija u prethod-
nom tjednu, na kojoj je dravni proraun prikupio obilan iznos kunskih
sredstva, u ovome razdoblju aukcija nije odrana, unato velikom po-
tencijalu ponude novca na novanom tritu. Stoga su sudionici s vi-
kom likvidnosti u iekivanju sljedee aukcije budui da su kamatne
stope, osobito na zapise s rokom dospijea od 364 dana (3,40 posto),
prihvatljiv izbor u vrijeme kada potranja za novcem moe apsorbirati
samo manji dio raspoloive ponude.
ini se da u posljednjem kvartalu godine nee biti napetosti u trgova-
nju sudionika novanog trita. Dostatna ponuda novca podravat e i
dalje nisku kamatnu stopu koja e potencijalnim korisnicima pozajmica
osigurati povoljno kratkorono zaduivanje.
U
proteklih mjesec dana vrijednost eura je porasla sa 7,39 na 7,52 kune
na domaem meubankarskom tritu. Analitiari Raiffeisen banke
vele da je to uobiajeno kretanje za ovo doba godine. Vrijednost od 7,5
kuna je euro preskoio u etvrtak, zahvaljujui potranji za devizama koju
su istaknuli korporativni i financijski sektor. Analitiari zakljuuju da su pri-
tisci na rast teaja eura odraz i pogoranih trendova u vanjsko trgovinskoj
razmjeni, smanjenja inozemnih obveza privatnog sektora, ali i oekivanja
trinih sudionika o slabljenju domae valute prema kraju godine.
I Raiffeisen banka oekuje da e u naredna 2,5 mjeseca euro jaati.
Odnosno, aprecirati na 7,6 kuna te u 2013. slabiti prema 7,5 kuna kako se
bude pribliavalo ljeto i oekivani priljev turistikih deviza. No, u iduoj
godini teaj eura ovisit e prije svega o priljevu stranog kapitala, osobito
u javnom sektoru. Ali i o trendovima u robnoj razmjeni s inozemstvom i
otplati duga u stranoj valuti. (P. G.)
U
rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula pet posto, to je njezina naj-
via razina u gotovo etiri godine i znatno via nego to se oekivalo,
pokazuju juer objavljeni podaci Dravnog zavoda za statistiku. U rujnu
su cijene dobara i usluga za osobnu potronju, mjerene indeksom potro-
akih cijena, u prosjeku bile vie u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok
su u odnosu na rujan prole godine skoile za pet posto. To predstavlja
ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila etiri posto na go-
dinjoj razini. Inflacija od pet posto nije zabiljeena jo od listopada 2008.
godine, kada je iznosila 5,9 posto, i via je nego to se oekivalo. (H)
ZAGREBAKA BURZA
Dioniki indeksi
uglavnom u padu
Najvei pad meu istarskim dionica-
ma tijekom prolog tjedna zabiljeila
je vrijednosnica Uljanika koja je izgu-
bila gotovo 50 posto na vrijednosti te
se zakljuno prodavala po cijeni od
30,08 kuna, no vlasnika su promijenile
svega 53 dionice
D
ioniki in-
deksi Za-
grebake
burze tije-
kom pro-
log tjedna
su uglav-
nom padali, pa u odnosu na kraj
prolog tjedna Crobex biljei pad
za 0,38 posto, a jo neto vei pad,
za 0,77 posto, biljei specijalizira-
ni Crobex10. Crobex tako tjedan
zavrava na 1.748,15 bodova,
a Crobex10 na razini od 971,63
boda. Redovan promet Burze
tjedna iznosio je 40,7 milijuna
kuna, a jo je 5,3 milijuna kuna
ostvareno u blok trgovanju dio-
nicom varadinskog MIV-a, pa je
ukupni tjedni promet bio neto
vei od 46 milijuna kuna.
Najvie se trgovalo dionica-
ma HT-a kojima je ostvareno
7,9 milijuna kuna prometa, a
cijena im je u odnosu na proli
petak porasla za 2,19 posto, na
210 kuna. Rast cijene za 2,42
posto, na 1.273,99 kuna, biljei
dionica Ericssona Nikole Tesle,
uz promet od 2,3 milijuna kuna.
Podravkinoj je dionici cijena na
tjednoj razini pala za 1,94 posto,
na 245,15 kuna, a imala je pro-
met od 1,9 milijuna kuna.
Povlatenih dionica Adris gru-
pe je, uz pad cijene od 2,08 posto,
na 235 kuna, protrgovano za go-
tovo 1,7 milijuna kuna.
Vie od 1,6 milijuna kuna ovaj
su tjedna imale dionice Atlantske
plovidbe i Valamar Adria Holdin-
ga, a obje biljee pad cijene, dio-
nice Atlantske pad za 0,79 posto,
a Valamara za 1,78 posto. Najvei
pad meu istarskim dionicama
tijekom prolog tjedna zabiljei-
la je vrijednosnica Uljanika koja
je izgubila gotovo 50 posto na
vrijednosti te se zakljuno pro-
davala po cijeni od 30,08 kuna,
no vlasnika su promijenile svega
53 dionice. Najuspjenija istarska
dionica proteklog tjedna bila je
ona Arenaturista koja je zabiljei-
la promet od 286 tisue kuna po
cijeni od 106 kuna odnosno 3,58
posto vie nego tjedan ranije.
Dionici AD Plastika cijena je
na tjednoj razini porasla za 0,19
posto, a imala je 1,3 milijun
kuna prometa. Vie od milijun
kuna tjednog prometa imale
su i dionice Ine, Belja i Ingre, a
sve tri biljee i pad cijene, Ine za
2,71 posto, Belja za 3,78 posto, a
Ingre za 4,19 posto.
Cijena je meu trgovanijim di-
onicama pala i dionicama Diokija
za 1,47 posto, Petrokemije za 4,04
posto, a izrazitiji pad, za 13,17
posto, imale su dionice Viadukta
kojih je ovaj tjedan protrgovano
za 610,8 tisua kuna. Po rastu ci-
jene proli se tjedan izdvojila dio-
nica ibenskog Solarisa, za 25,42
posto, no uz skromniji promet
od 285,6 tisua kuna. Dioniki
indeksi Zagrebake burze ovaj
su tjedan zapoeli s porastima,
Crobex je u ponedjeljak povean
za 0,15 posto, dok je Crobex10
porastao za 0,29 posto. Dobitnica
dana bila je dionica uro ako-
vi Holdinga sa rastom cijene od
gotovo 11 posto. Dionicom HT-a
u ponedjeljak se trgovalo za 1,5
milijuna kuna, uz nepromijenje-
nu cijenu od 210 kuna.
Redovni promet Burze poet-
kom tjedna iznosio je 10,6 mili-
juna kuna, a samo su tri dionice
imale promete vee od milijun
kuna. (H/G. J.)
M
I
L
I
V
O
J
M
I
J
O

E
K
DIONICE NA ZAGREBAKOJ BURZI
slubeno trite
dionica cijena/kn promjena % promet/kn
1. HT 210,00 2,19 7.916.963,27
2. Podravka 245,15 -1,94 1.906.916,04
3. AD Plastik 107,40 0,19 1.312.956,26
4. Ina 4.300,00 -2,71 1.232.950,29
5. Ingra 4,12 -4,19 1.010.685,44
redovno trite
dionica cijena/kn promjena % promet/kn
1. MIV blok - - 5.297.850,00
2. Ericsson N.T. 1.273,99 2,42 2.308.412,49
3. Adris grupa P 235,00 -2,08 1.681.530,54
4. Atlantska plov. 255,99 -0,79 1.640.608,62
5. Valamar Adria H. 104,60 -1,78 1.609.162,10
Ukupno prometa 46.045.297,11
S
. D
.

crna kronika

*
*
OBDUKCIJA: TEA DRAKULI (20) KONZUMIRALA ECSTASY
Sukob brae
zavrio
pucnjavom
ROGOZNICA - Dva
pijana brata iz Rogozni-
ce fiziki su se obrau-
nala jer je stariji zatitio
susjeda od svog mlaeg
brata koji je na kraju, lju-
tit zbog bratove izdaje,
kraj njegove kue ispalio
tri prijetea hica. Sve je
poelo kad je pijani 49-
godinjak prije dva dana
u poslijepodnevnim sa-
tima u naselju Zeevo
ispred obiteljske kue
svog tri godine starijeg
brata verbalno napao
67-godinjeg susjeda.
U sukob se umijeao
52-godinji brat, ali nije
stao na bratovu ve na
susjedovu stranu, nakon
ega je dolo do fizikog
obrauna pijane brae.
Deblji kraj je izvukao sta-
riji koji je lake ozlijeen,
no priu tu nije bio kraj
jer je mlai, ljutit zbog
svega, otiao kui po va-
treno oruje, vratio se i
u blizini obiteljske kue
starijeg brata ispalio tri
hica. U ibenskoj polici-
ji kau da je tako doveo
u opasnost bratov ivot,
pa je protiv 49-godinja-
ka podnio kaznenu pri-
javu zbog dovoenja u
opasnost ivota i imovine
ope opasnom radnjom
ili sredstvom te mu je
oduzeto oruje za koje je
imao dozvolu. (H)
Bjegunka
uhiena u
Njemakoj
KARLOVAC - Gotovo
devetnaest godina na-
kon mukog ubojstva
branog para epac u
Knez Gorici kod Karlov-
ca, konano je pala u
ruke policiji 64-godinja
Dragica Vidnjevi iz Gor-
njeg Sjeniaka. Nju Kar-
lovani iz prijeratnog vre-
mena pamte po nadimku
Draga Piliarka, s ob-
zirom da je godinama
radila na gradskoj trnici
gdje je prodavala pilie.
Osumnjiena za uboj-
stvo uhiena je u Fran-
kfurtu na Majni. Njema-
ka policija privela ju je
temeljem meunarodne
tjeralice koju je za njom
jo devedesetih godina
raspisao upanijski sud
u Karlovcu.
Viestruko ubojstvo se
dogodilo na Novu godinu,
1. sijenja 1994. godine u
Knez Gorici. Neslubeno
doznajemo da su epci
ubijeni iz puke M-48, ta-
kozvane tandare. Mo-
tivi ubojstva nisu pozna-
ti, primjerice, je li Draga
Piliarka svoje susjede
smaknula iz nacionalne
mrnje. Zloin se, naime,
dogodio za Domovinskog
rata i to na okupiranom
podruju. D. K
CRES/KRK - Nesvakidanja kraa dogodila
se u mjestu Martinica na otoku Cresu. Ne-
poznati je poinitelj, ni manje ni vie iz jed-
ne obiteljske kue ukrao bakreni kotao za
peenje rakije zajedno sa svom prateom
opremom. Vlasnik kue, sedamdesetpeto-
godinjak iz Zagreba, oteen je za nekoli-
ko tisua kuna. Kraa je tek sada otkrivena,
no dogodila se u vremenu od 25. kolovoza.
Oevid su obavila djelatnici PU primorsko-
goranske, Policijske ispostave Cres, koji tra-
gaju za kotlom i lopovom. F. V.
Ukraden kotao
za rakiju
A
r
h
iv
a
Na tulum donijela drogu
od koje je umrla
ZAGREB - Iza reetaka e
rasplet istrage ekati 28-go-
dinji Josip Niki na ijim
je rukama u petak naveer
preminula 20-godinja Tea
Drakuli predoziravi se te-
bletama ecstasyja tijekom
roendanskog slavlja u sta-
nu na Jaruici. Djevojci nije
bilo spasa unato intervenci-
ji ekipe hitne pomoi koja je
pozvana na Jaruicu nakon
to se bez svijesti iznenada
sruila na pod stana.
Josip Niki i njegova su-
pruga Matea, sestra bive
sportaice i manekenke Ste-
fany Hohnjec, uhieni su ne-
dugo nakon policijskog oe-
vida. Naime, Tea Drakuli
je preminula u stanu u ko-
jem su njih dvoje organizi-
rali roendansku proslavu,
a kako se ispostavilo u njiho-
vom je drutvu konzumirala
drogu koja se na kraju poka-
zala kobnom. Da se predo-
zirala potvreno je obdukci-
jom koja je naloena kako bi
se utvrdio uzrok smrti. Nai-
me, na tijelu 21-godinjaki-
nje nije bilo nikakvih trago-
va nasilne smrti zbog ega je
bilo nuno da patolozi pro-
vjere od ega je preminula.
Kako smo ve pisali tije-
kom rasplitanja ovog slu-
aja ispitana je i maloljet-
na sestra 21-godinjakinje i
njezin prijatelj koji su tako-
er neko vrijeme bili na fe-
ti kod Nikievih.
Neslubeno doznajemo
kako je upravo Tea na slavlje
donijela tablete ecstasyja,
odnosno kobne MDMA
droge. No, Niki i njegova
supruga Matea omogui-
li su joj da ju u njihovom
domu kozumira, a navod-
no je i sama Matea s njom
uzela pokoju tableticu. Na-
knadno je policija u stanu
pronala jo jedan doint i
0,9 grama marihuane zbog
ega je Niki prijavljen i za
posjedovanje droge.
Osim toga na teret je i nje-
mu i Matei stavljeno omogu-
avanje drugome prostorije
za troenje opojne droge, za
to zakon predvia kaznu od
jedne do pet godina zatvora.
U prijavi koja je podnijeta pro-
tiv Matee Niki dodano je jo
jedno kazneno djelo. Rije je
o davanju droge kojim su pro-
uzroene osobito teke po-
sljedice, a u ovom sluaju to je
smrt 21-godinje Tee. Za to za-
kon popisuje kaznu od jedne
do deset godina zatvora.
A. RAI-KNEEVI
Policija je u stanu pronala
i jedan doint i 0,9 grama
marihuane zbog ega je Jo-
sip Niki prijavljen i za po-
sjedovanje droge
KRAN - Labinski i pazin-
ski policajci u nedjelju su
imali pune ruke posla jure-
i za nezaustavljivim Rena-
ultom kojim je upravljao 21-
godinjak s podruja Buja.
Scena nalik na one iz ame-
rikih akcijskih filmova odi-
grala se oko 4 sata ujutro.
Vozio lijevo-desno
da ga ne preteknu
Naime, 21-godinjak s
podruja Buja punih je 25
kilometara, od Krana do
raskrija Kier iznad Pazina,
za upravljaem automobi-
la Renault bjeao policiji.
Zanimljivo je da zapravo,
sudei prema neslubenim
podacima, nije imao razlo-
ga za bijeg jer je vie-manje
bio u reguli.
Labinska policijska op-
hodnja pokuala je 21-go-
dinjaka zaustaviti kod Kra-
na, no on je nastavio vonju
prema Pazinu. Ophodnja je
krenula za njim policijskim
vozilom, a kada su ga u Gra-
iu pokuali pretei, mla-
di ih je sprijeio preavi Re-
naultom u lijevu prometnu
traku. Budui da je postojala
opasnost da izlete vozilom s
kolnika i udare u kameni zid,
labinski su policajci odustali
od potjere, ali se u nju uklju-
ila druga ophodnja, odno-
sno policajci iz Pazina.
Dok su ga nastojali su-
stii mladi je Renaultom
stalno prelazio na suprotnu
stranu kolnika, krivudajui i
ugroavajui promet iz su-
protnog smjera onemogu-
avajui tako policajcima da
odrade svoj posao.
Do sada bez mrlje
u vozakoj karijeri
Na koncu je vozilo pazin-
ske policije kod raskrija Ki-
er uspjelo obii Renault i pre-
prijeiti mu put zaustavivi se
ispred njega. Da bi izbjegao
suoavanje s policajcima, 21-
godinjak je desnom stranom
automobila udario u policijsko
vozilo, a onda su oba automo-
bila sletjela s kolnika pri emu
je 21-godinji bjegunac lake
ozlijeen. Zbog svega je mladi
uhien i odveden u prostorije
policijske postaje gdje je utvr-
eno da je vozio pod utjeca-
jem neznatne koliine alkoho-
la - samo 0,09 promila.
Do sad policiji nije bio po-
znat ni po kaznenim djeli-
ma ni po prekrajima pa nije
ba sasvim jasno zato je na
ovaj nain bjeao od policije
i priskrbio si kaznenu prijavu
i optuni prijedlog. Policija je,
naime, izvijestila da e Opin-
skom dravnom odvjetnitvu
u Puli podnijeti kaznenu pri-
java protiv 21-godinjaka zbog
spreavanja slubene osobe u
obavljanju slubene dunosti,
a zbog prometnih prekraja sli-
jedi mu optuni prijedlog nad-
lenom prekrajnom sudu.
M. KOTA
Suprunici Niki odgovarat e i zato to su Tei omoguili
konzumiranje droge u njihovu stanu
Mladi je uhien i odveden u policij-
sku postaju gdje je utvreno da je
vozio pod utjecajem neznatne koli-
ine alkohola od samo 0,09 promila
pa nije jasno zato je bjeao
Nona potjera za mladim vozaem okonana je tek u Pazinu
M
a
t
e
o

S
A
R
D
E
L
I
N
FILMSKA POTJERA: DVIJE POLICIJSKE OPHODNJE GANJALE 21-GODINJAKA S PODRUJA BUJA
Njemakoj
KARLOVAC - Go
devetnaest godina
kon mukog ubojs
branog para epa
g j
Knez Gorici kod Ka
ca, konano je pala
ruke policiji 64-god
Dragica Vidnjevi iz
njeg Sjeniaka. Nju
lovani iz prijeratno
mena pamte po na
Draga Piliarka, s
zirom da je godina
radila na gradskoj t
gdje je prodavala p
Osumnjiena za ub
M
a
t
e
o

S
A
R
D
U Renaultu bjeao
od Krana do Pazina
Labinska polici-
ja pokuala je mla-
dia zaustaviti kod
Krana, no pobje-
gao im je pa su vo-
zili za njime do Gra-
ia, gdje su umalo
udarili u zid. Nakon
vie od 25 kilometa-
ra, kod raskrija Ki-
er, pazinska policija
uspjela mu je pre-
prijeiti put, dodue
sudarivi se s njime
Glas Istre 29 Srijeda, 17. listopada 2012.
R
E
U
T
E
R
S
vicarska blokirala milijardu dolara
ENEVA - vicarska je zamrznula gotovo milijar-
du vicarskih franaka, neto vie od milijarde dolara,
ukradenih sredstava povezanih s diktatorima u eti-
ri zemlje koje se bile u sreditu Arapskog proljea -
Egiptu, Libiji, Siriji i Tunisu, priopilo je vicarsko mi-
nistarstvo vanjskih poslova. vicarske vlasti surauju
s pravosuem Tunisa i Egipta da bi ubrzale povrat tih
sredstava, no oekuje se da bi to moglo potrajati go-
dinama, rekao je Valentin Zellweger, voditelj odjela za
meunarodno pravo pri vicarskom ministarstvu. Glav-
nina blokiranih sredstava, 700 milijuna franaka, pove-
zana je s bivim egipatskim predsjednikom Hosnijem
Mubarakom i njegovim suradnicima. (H)
ECJ podrao Slovaku
u sporu s Maarskom
BRUXELLES - Slovaka nije prekrila zakone Eu-
ropske unije o slobodi kretanja ljudi kada je prije tri
godine zabranila bivem maarskom predsjedniku
posjet Slovakoj, odluio je juer Europski sud prav-
de (ECJ). Maarski predsjednik Laszlo Solyom, koji
je zavrio svoj petogodinji mandat 2010., elio je po-
sjetiti juni slovaki grad Komarno 21. kolovoza 2009.
i prisustvovati sveanoj inauguraciji kipa sv. Stjepa-
na, osnivaa i prvog kralja Maarske. No, 21. kolovo-
za osjetljiv je datum za Slovaku. Toga su dana 1968.
vojnici pet sovjetskih drava, ukljuivo maarske, iz-
vrili invaziju na tadanju ehoslovaku. Slovaka je
ocijenila da je Solyom posjet planirao kao namjernu
provokaciju i zabranila mu ulazak u zemlju. Maarska
ju je zbog toga tuila ECJ-u, optuivi je da je time
prekrila europske zakone. Pozicija efa drave ima
poseban karakter po meunarodnom pravu, ocijenio
je Sud, to znai da pravo na slobodno kretanje teme-
ljem europskih zakona moe biti ogranieno. Sud je
odbacio maarsku tubu u cijelosti. To je tek esti put
u povijesti EU-a da je jedna drava lanica izravno tu-
ila drugu dravu lanicu ECJ-u. (H)
RIM - Velika je odgo-
vornost pred Europom,
no ona treba pronai
svoj puni identitet, re-
kao je juer papa Be-
nedikt XVI. i ocijenio da
problem dananje Eu-
rope nije vie raznoli-
kost njezinih nacija ve
racionalnost koja se
eli izdignuti iznad svih
kultura. Papa, koji re-
dovito inzistira na zabo-
ravljenim kranskim
korijenima Europe, o
tome je ponovno govo-
rio u intervjuu u vatikan-
skom filmu o odnosu
vjere i kulture u Europi,
objavljenom poto je
ovogodinja Nobelova
nagrada za mir pripala
Europskoj uniji. ini
mi se da Europa teko
pronalazi vlastiti iden-
titet jer u Europi danas
postoje dvije due,
dri Papa. Jedna od tih
dviju dua je apstrak-
tni, protupovijesni ra-
zum koji misli vlada-
ti svime jer se osjea
iznad svih kultura. Ra-
zum koji tei emancipi-
rati se od svih tradicija
i kulturnih vrijednosti
ne moe uspostaviti
meukulturni dijalog
s ostatkom ovjean-
stva, smatra Benedikt
XVI. Druga je dua kr-
anska, usaena u
korijene Europe koja je
iz njih potekla i izgra-
dila se kao Europa s
velikim vrijednostima,
a stvorila je smionost
razuma i slobodu kri-
tikog razuma, kae
Papa.
Benedikt XVI. dri da
problem dananje Eu-
rope nisu razlike meu
nacijama, jer one su
bogatstvo u svim svo-
jim raznolikostima i iz
njih se raa velika sim-
fonija kultura, one te-
meljno imaju zajedni-
ku kulturu. (H)
Europa treba pronai
svoj puni identitet
*
BERLIN - Priblino 1.400 osoba evaku-
irano je od ponedjeljka naveer u Bad
Fallingbostelu, na sjeveru Njemake, na-
kon industrijskog incidenta u poljoprivred-
no-prehrambenoj tvornici Kraft Foods s
toksinim oblakom. Incident se povezuje
s loim rukovanjem kiselinom u tvornici,
koja je iz nepanje prolivena u spremnik
sode izazvavi opasnu kemijsku reakciju.
Sigurnosne slube pokuavale su u uto-
rak ujutro ohladiti rezervoar da bi sprijeile
eksploziju, reeno je iz istog izvora. (H)
Evakuacija
zbog incidenta
u tvornici
IRAN NA SVAKI NAIN ELI UKINUTI NAMETNUTE MU SANKCIJE
Teheran priprema
ekoloku katastrofu
Iranci bi u Hormu-
kom tjesnacu izazvali
veliko zagaenje zbog
kojeg bi sankcije pri-
vremeno bile ukinute
I
ranu sankcije sve tee pa-
daju. Smanjenje izvoza
nafte za vie od 50 posto
smanjilo je i prihode u drav-
nom proraunu za 50 posto,
to bi trenutno ugrozilo ivot
u zemlji, da Iran nije imao
rezervi. No financijske rezer-
ve su sve tanje pa su i ide-
je o tome kako zaobii izni-
mno otre sankcije koje su
Iranu nametnule Sjedinje-
ne Drave i Europska uni-
ja, sve matovitije. O jednoj
od njih izvijestio je njemaki
Der Spiegel, a radi se navod-
no o tajnom planu Iranske
revolucionarne garde da u
Hormukom tjesnacu izazo-
ve nezapameno zagaenje
mora i okolia koje bi, prema
planu autora, moralo rezulti-
rati barem privremenim uki-
danjem sankcija.
General Muhamed Ali Ja-
fari je komandant elitnog
dijela iranske vojske i autor
plana, koji se, prema izvoru
njemakih novina trenutno
nalazi na stolu ajatolaha Ha-
mneija, pod nazivom Za-
muene vode. Arhitekt po
obrazovanju, Ali Jafari je za
vrijeme aha bio utamnien
i muen zbog svojih religi-
oznih i politikih uvjerenja.
Nakon povratka ajatolaha
Homeinija u Iran Ali Jafari
postaje i ostaje vrsti oslo-
nac reimu i kao takav danas,
osim s Revolucionarnom
gardom, upravlja i s brojnim
tvrtkama koje kontrolira Gar-
da. Nije tajna da je ta elitna
vojna skupina drava u dra-
vi, a Ali Jafari iznimno utjeca-
jan pojedinac u iranskoj no-
menklaturi. U grupi posebno
otrih jastreba njega se vidi
kao lidera pa mu se tako pri-
pisuje ideja izgovorena na-
vodno 2009. godine, da bi
ukoliko Izrael napadne iran-
ske nuklearne pogone treba-
lo uzvratiti napadom na izra-
elski nuklearni istraivaki
centar. Bez obzira to je mo-
rao znati da bi takav napad
rezultirao tisuama mrtvih
na obje strane.
Naftni rezervoari u Iranu
su prepuni jer je proizvod-
nja iz tehnolokih razloga
smanjena samo za treinu,
sve drugo bi bilo preskupo, a
kroz Perzijski zaljev svakod-
nevno prolazi najmanje 40
milijuna barela, u emu Iran
jedva da i sudjeluje. Frustra-
cija je ogromna pa Ali Jafari
predlae da se inscenira na-
sukavanje nekog od njihovih
velikih tankera na stijene u
Tjesnacu i tako izazove ogro-
mna prirodna katastrofa.
Tijekom rata izmeu Ira-
ka i Irana neto slino je ui-
nio Sadam Husein. Mjeseci-
ma se u Zaljevu nije moglo
ribariti, a tete su se jo go-
dinama zbrajale. Ali Jafari je
uvjeren da bi nesrea u nji-
hovoj reiji mogla biti i vea
pa bi svatko tko je eli sani-
rati u posao morao ukljuiti
Iran. To znai da bi se sankci-
je morale ukinuti, da bi neke
od naftnih kompanija, po-
sebno one koje posjeduju
lanovi Garde, mogle imati
financijske koristi od ie-
nja okolia, a vlast bi bar za
neko vrijeme mogla smanji-
ti sve otvorenije kritike na
raun njene, pogrene, eko-
nomske politike.
Bez obzira to plan zvu-
i suludo, treba se sjetiti da
Iran ulazi u predizbornu go-
dinu, a tada su zbog snanog
nagona za samoodranjem
politiari na sve spremni. Po-
sebno ako su u stupici.
Jagoda VUKUI
Dali podnio ostavku zbog mogue korupcije
BRUXELLES - Europski po-
vjerenik za zdravlje zatitu
potroaa John Dali podnio je
juer ostavku, koja stupa na
snagu odmah, nakon to je
europski Ured za borbu pro-
tiv prijevara (OLAF) istrai-
vao njegovu moguu ulogu
u korupciji u sluaju jedne
malteke tvrtke, objavila je
Europska komisija.
Povjerenik Dali je obavi-
jestio predsjednika Europske
komisije Josea Manuela Barro-
sa o svojoj odluci nakon OLAF-
ove istrage slijedom tube iz
svibnja 2012. godine koju je
podnio vedski proizvoa du-
hana Swedish Match. Ta kom-
panija tvrdi da je jedan mal-
teki poduzetnik koristio svoje
kontakte s Dalijem da bi po-
kuao ostvariti financijsku do-
bit od nje u zamjenu za utjecaj
na mogui budui zakonodav-
ni prijedlog o duhanskim pro-
izvodima, posebice o zabra-
ni EU-a na izvoz snusa, pie u
priopenju Komisije. Nije bilo
transakcija izmeu kompani-
je i poduzetnika i nije bilo ni-
kakvih plaanja. OLAF-ovo iz-
vjee nije dolo do dokaza o
izravnom sudjelovanju Johna
Dalija, ali smatra da je on znao
za te dogaaje. vedski snus je
vlani duhan u prahu, koji se
vae, to je tradicija u nordij-
skim zemljama. Barroso je od-
luio da e Dalijev resor privre-
meno preuzeti potpredsjednik
Komisije Maro efovi, do
imenovanja novog maltekog
povjernika. (H)
R
E
U
T
E
R
S
Katastrofa bi se mogla izazvati nasukavanjem tankera
30 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
*
LONDON - Nakon to su neke tvrtke po-
put H&M-a, Adidasa i Marks and Spence-
ra bojkotirale pamuk iz Uzbekistana u znak
prosvjeda zbog koritenja djejeg rada, ove
godine je veina uzbekistanske djece u ko-
lama gdje im je i mjesto, ali su sada umje-
sto njih prisiljeni brati pamuk inovnici, me-
dicinske sestre pa ak i kirurzi, javlja BBC.
Niz poznatih tvrtki koje prodaju odjeu boj-
kotirao je pamuk iz Uzbekistana zbog kori-
tenja djece kao radne snage pa je premi-
jer zabranio djeci raditi na poljima. (H)
Prisiljeni
brati
pamuk
pogled u svijet
SLATKA INDUSTRIJA: ODRIVOST KAKAA TRAI VELIKE NAPORE I ULAGANJA
DVOJICA AMERIKIH EKONOMISTA NAGRAENA ZA TEORIJU STABILNE ALOKACIJE I PRAKSU STRUKTURIRANJA TRITA
Rothu i Shapleyju Nobelova nagrada za ekonomiju
N
obelovu nagradu za eko-
nomiju u 2012. dobi-
la su dvojica amerikih eko-
nomista, Alvin Roth i Lloyd
Shapley, za teoriju stabilne
alokacije i praksu strukturi-
ranja trita, objavio je ju-
er Odbor vedske Kraljev-
ske akademije. U priopenju
Akademije navodi se kako se
ove godine nagrada usredo-
toila na centralni ekonom-
ski problem, a to je kako na
najbolji mogui nain spojiti
razliite agente, zainteresira-
ne strane, tamo gdje zakoni
slobodnog trita ne funkci-
oniraju kako treba. Podruja
kojih se to tie su primjerice
zdravstvo ili kolstvo. Primje-
rice, studenti se trebaju na
najbolji mogui nain pove-
zati sa kolama, donori orga-
na s pacijentima koji trebaju
transplantaciju, i slino. Roth
i Shapley svojim su radom
odgovorili na pitanja kako
takvo povezivanje moe biti
najeefikasnije mogue, pri-
hvatljivo za sve strane, te koje
metode pritom odabrati. Na
ta su pitanja odgovorili kre-
nuvi od apstraktne teorije
stabilne alokacije, da bi doli
do praktine strukture tri-
nih institucija.
U irem obrazloenju po-
janjava se kako tradicional-
na ekonomska istraivanja
analiziraju trita gdje se ci-
jene prilagoavaju tako da
ponuda odgovara potranji.
Teorija i praksa pokazuju da
trita funkcioniraju u broj-
nim sluajevima, meutim,
u nekim situacijama stan-
dardni trini mehanizam
stvara probleme i to su slu-
ajevi u kojima cijene uope
ne mogu biti koritene u alo-
kaciji resursa, odnosno mo-
netarni aspekti proimaju se
s etikim, no alokacija sve-
jedno mora biti provedena.
Rad ovogodinjih nobelova-
ca pokazuje kako taj proces
djeluje i kada je pritom re-
zultat efikasan, navodi se u
obrazloenju na slubenom
webu Nobelove nagrade. Na-
grada od 1,2 milijuna dola-
ra bit e dvojici laureata u
ekonomiji uruena 10. pro-
sinca. A. D. M.
R
E
U
T
E
R
S
Lloyd Shapley i Alvin Roth
R
E
U
T
E
R
S
Milijarde dolara za
kakao i okoladu
Tvrtka Mars u odr-
ivost sektora ka-
kaa u 2011. godini
uloila je 30 mili-
juna dolara, a isti
iznos davat e i do
2020., no na ulaga-
nja poziva i ostale
tvrtke u industriji
PIE Helena FOGAS
Z
a razvoj odrivog ka-
kao sektora, koji moe
zadovoljiti dugoronu
potranju industrije oko-
lade za kakaom, osnovnim
sastojkom okolade, te isto-
dobno poboljati ekonom-
ske mogunosti uzgajivaa
potrebno je uloiti milijarde
dolara u poljoprivredna istra-
ivanja, certificiranje od tre-
ih strana i prijenos tehnolo-
gije uzgajivaima, izjavili su
u tvrtki Mars Incorporated,
jednom od vodeih svjetskih
proizvoaa okolade.
Iako su mnoge korpora-
cije i samostalne kompanije
pojedinano ulagale u odr-
iviji sektor kakaa, od kojeg
e imati koristi velika veina
od pet do est milijuna uz-
gajivaa diljem svijeta, Mars
smatra kako je potrebna jo
ua suradnja cijele industri-
je kako bi podigli standarde
i pozitivno utjecali na uzga-
jivae te poveali prinose, a
da se pritom ne ugroze ogra-
nieni prirodni resursi.
Pokrenuti projekti
Tvrtka Mars je objavila
da je u 2011. godini uloi-
la 30 milijuna dolara u na-
pore usmjerene prema odr-
ivosti kakaa, nakon to je
tijekom prethodne dvije go-
dine uloila 20 milijuna do-
lara godinje. Mars oekuje
da e tijekom ovog desetlje-
a svake godine ulagati kao i
tijekom 2011. godine te cije-
li sektor poziva na suradnju.
Barry Parkin, glavni direktor
nabave i odrivosti za Mars
Global Chocolate istie kako
potrebne investicije u mili-
jardama dolara zahtijevaju
da veliki svjetski proizvoa-
i surauju kako bi ostvarili
znaajne ciljeve.
- Vidljivo je da industrija
ovaj izazov shvaa vrlo ozbilj-
no, budui su pokrenuti ra-
zni projekti, ali vrsto vjeruje-
mo da se sva nastojanja mogu
udruiti u jedno zajedniko
sektorsko nastojanje kako bi
se postigao na zajedniki cilj,
istie Parkin. Tvrtka je 2009.
godine odluila da e do 2020.
godine 100 posto njihovih za-
liha kakaa biti iz certificiranih
izvora. Mars procjenjuje da e
do tog datuma potranja ka-
kaa nadmaiti ponudu za mi-
lijun tona, stoga su direktne
investicije u istraivanje, prije-
nos tehnologija uzgajivaima i
certificiranje tijekom ovog de-
setljea nune za suoavanje s
ovom problematikom.
Centri za razvoj
- Doprijeti do velikog broja
uzgajivaa zahtijeva znatna
financijska ulaganja, inova-
tivne programe i suradnju u
cijeloj industriji. Na primjer,
Marsova inicijativa nazvana
Vizija za promjenu, pomo-
i e uzgajivaima u Obali
Bjelokosti nauiti nove po-
ljoprivredne metode kako bi
razvili njihove zajednice i po-
veali njihovu produktivnost,
koja e naposljetku ojaati
njihove ekonomske mogu-
nosti. Taj program je takoer
otvoren, to znai da cijela
industrija moe imati koristi
od naih nastojanja, izjavio
je Andrew Harner, potpred-
sjednik Mars Global Cocoa.
Obala Bjelokosti je naj-
vei svjetski proizvoa ka-
kaa, a uzgajivai u Soubre
regiji uzgajaju najvie ka-
kaa u toj zemlji. Mars je u
procesu uspostavljanja Co-
coa Developement Centers
(CDCs) u Obali Bjelokosti,
koji e pruiti uzgajivaima
potrebne materijale i teh-
nologije potrebne za unapr-
jeenje njihovih farmi. Do
2020. godine, nadaju se da
e sagraditi 75 takvih centa-
ra kojima e se koristiti vie
od 150.000 uzgajaa. Osim
u Obali Bjelokosti, CDC su
u izgradnji u Indoneziji, Vi-
jetnamu i Filipinima kako
bi se i u tim zemljama po-
moglo uzgajivaima.
Pomo uzgajivaima
Mars ulae u znanost i istraivanja kakaa koja e pomo-
i poljoprivrednicima uzgojiti vie produktivnih stabala
i farmi. Cilj je pomoi uzgajivaima da utrostrue svoje
prinose. Kakao je dugo smatran kao usjev bez veih po-
tencijala, stoga dugo nije bilo nikakvih istraivanja koja bi
unaprijedila produktivnost usjeva. U Mars centru za zna-
nost o kakau u Brazilu, tvrtka razvija produktivnija stabla
otpornija na bolesti i tetoine. U suradnji sa IBM-om i
USDA-om, Mars je uspjeno mapirao genom kakaa, te
su rezultati mapiranja dostupna svim istraivaima i osta-
lim zainteresiranim na Cocoa Genome Database stranici.
Obala Bjelokosti je najvei svjetski proizvoa kakaa
Glas Istre 31 Srijeda, 17. listopada 2012.
Manduki
okrunili silnu
Skupina B
eka - Bugarska 0:0
Italija 3 2 1 0 7:3 7
Bugarska 4 1 3 0 4:3 6
eka 3 1 2 0 3:1 5
Armenija 3 1 0 2 2:4 3
Danska 2 0 2 0 1:1 2
Malta 3 0 0 3 1:6 0
Skupina C
Farski otoci - Irska 1:4
Strijelci: 0:1 Wilson (46), 0:2 Walters (53), 1:2 Hansen
(68), 1:3 Justinussen (73 - ag.), 1:4 ODea (88)
Austrija - Kazahstan 3:0
Strijelci: 1:0 Janko (24), 2:0 Janko (63), 3:0 Alaba (71)
Njemaka 3 3 0 0 11:2 9
vedska 2 2 0 0 4:1 6
Irska 3 2 0 1 7:8 6
Austrija 3 1 1 1 4:2 4
Kazahstan 4 0 1 3 1:7 1
Farski otoci 3 0 0 3 2:9 0
Skupina D
Andora - Estonija 0:1
Strijelac: 0:1 Oper (57)
Rumunjska - Nizozemska 1:4
Strijelci: 0:1 Lens (9), 0:2 Indi (29), 1:2 Marica (40), 1:3
Van der Vaart (45 - 11m), 1:4 Van Persie (86)
Maarska - Turska 3:1
Strijelci: 0:1 Erkin (22), 1:1 Koman (31), 2:1 Szalai (50),
3:1 Gera (57 - 11m)
Nizozemska 4 4 0 0 13:2 12
Maarska 4 3 0 1 10:5 9
Rumunjska 4 3 0 1 8:4 9
Turska 4 1 0 3 4:6 3
Estonija 4 1 0 3 1:6 3
Andora 4 0 0 4 0:13 0
Skupina E
Cipar - Norveka 1:3
Strijelci: 1:0 Aloneftis (42), 1:1 Hangeland (45), 1:2 Elyou-
noussi (81 - 11m), 1:3 King (83)
Island - vicarska 0:2
Strijelci: 0:1 Barnetta (65), 0:2 Gavranovi (79)
vicarska 4 3 1 0 7:1 10
Norveka 4 2 1 1 6:5 7
Island 4 2 0 2 4:4 6
Albanija 3 1 0 2 4:5 3
Slovenija 3 1 0 2 3:5 3
Cipar 4 1 0 3 4:8 3
Skupina F
Rusija - Azerbejdan 1:0
Strijelac: 1:0 irokov (84 - 11m)
Izrael - Luksemburg 3:0
Strijelci: 1:0 Hemed (13), 2:0 Ben Basat (36), 3:0 Hemed (49)
Rusija 4 4 0 0 8:0 12
Izrael 4 2 1 1 10:5 7
Portugal 3 2 0 1 5:2 6
Sj. Irska 2 0 1 1 1:3 1
Azerbejdan 3 0 1 2 1:5 1
Luksemburg 4 0 1 3 2:12 1
Skupina G
Latvija - Lihtentajn 2:0
Strijelci: 1:0 Kamess (29), 2:0 Gauracs (77)
BiH - Litva 3:0
Strijelci: 1:0 Ibievi (29), 2:0 Deko (35), 3:0 Pjani (41)
Slovaka - Grka 0:1
Strijelac: 0:1 Salpingidis (63)
BiH 4 3 1 0 15:2 10
Grka 4 3 1 0 5:1 10
Slovaka 4 2 1 1 5:3 7
Litva 4 1 1 2 3:6 4
Latvija 4 1 0 3 5:8 3
Lihtentajn 4 0 0 4 1:14 0
Skupina H
Ukrajina - Crna Gora 0:1
Strijelac: 0:1 Damjanovi (45)
San Marino - Moldavija 0:2
Strijelci: 0:1 Dadu (72 - 11m), 0:2 Epureanu (78)
Engleska 3 2 1 0 11:1 7
Crna Gora 3 2 1 0 9:2 7
Poljska 2 1 1 0 4:2 4
Moldavija 4 1 1 2 2:7 4
Ukrajina 3 0 2 1 1:2 2
San Marino 3 0 0 3 0:13 0
Skupina I
Bjelorusija - Gruzija 2:0
Strijelci: 1:0 Renan (6), 2:0 Dragun (28)
panjolska 2 2 0 0 5:0 6
Francuska 2 2 0 0 4:1 6
Gruzija 4 1 1 2 2:4 4
Bjelorusija 4 1 0 3 3:8 3
Finska 2 0 1 1 1:2 1
sport@glasistre.hr
591-513
*
Petorica navijaa reprezentacije Srbije
ozlijeena su juer u masovnoj tunjavi
u starom dijelu Skoplja nekoliko sati pri-
je poetka utakmice Makedonija - Srbija
u kvalifikacijama za SP 2014. U prvom su-
kobu ozlijeena su dvojica, a u drugom
incidentu trojica srpskih navijaa koji su
izbodeni noevima. Utakmica je oznae-
na visokog rizika, a tenzije uoi utakmice
dodatno su porasle nakon najave skupi-
ne srpskih huligana da dolaze u Makedo-
niju razbiti skopske Albance.
Navijai
Srbije
izbodeni
Teren izdrao
Kia nije bila saveznik
organizatorima sino-
nje utakmice. Travnjak u
Gradskom vrtu dobra-
no je tijekom ponedjelj-
ka i jutarnjih sati utorka
bio natopljen vodom, pa
su vrijedni radnici do sat
vremena prije poetka
utakmice ulagali velike
napore da ga dovedu u
red. ak su i buili rupe
tankim ipkama, sve
kako bi travnjak bio do-
veden u red. Na kraju je
teren ipak izdrao.
Prodajem prasce
U moru transpare-
nata na osjekim tribi-
nama jedan zasluuje
posebno mjesto, bez
obzira na injenicu to
nije imao puno veze sa
sinonjom utakmicom.
Netko je iskoristio pu-
blicitet nogometne pri-
redbe u Gradskom vrtu
i objavio oglas: Pro-
dajem prasce! Ako si-
no nije prodao, nikad
i nee!
HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA
KVALIFIKACIJE ZA SP
Predvoeni sjajnim Modriem hrvatski su re-
prezentativci odigrali viktoriju pred golom
Pricea i samo je njihova nepreciznost u za-
vrnici sprijeila Velane da se ponovno s go-
stovanja vrate s pola tuceta lopti u mrei
OSIJEK - Treom pobjedom
uz remi u Belgiji zakljuen
je ciklus od prve etiri uta-
kmice nogometne reprezen-
tacije Hrvatske u kvalifika-
cijama za odlazak na SP u
Brazil. U etvrtom susre-
tu skupine A kockasti su
u ugodnoj atmosferi u Osi-
jeku bez problema svlada-
li nedoraslu reprezentaciju
Walesa koja je na hrvatskoj
polovici gostovala rjee nego
hokejai u Areni. Predvoe-
ni sjajnim Modriem hrvat-
ski su reprezentativci odigrali
viktoriju pred golom Pri-
cea i samo je njihova nepre-
ciznost u zavrnici sprijeila
Velane da se ponovno s go-
stovanja vrate s pola tuceta
lopti u mrei. Tek su Man-
duki u prvom i Eduardo u
drugom poluvremenu probili
gostujui bunker, to, s obzi-
rom na broj prilika, nije neka
naroita efikasnost.
Gromoglasna podrka
Krenuli su kockasti s na-
padima od prve minute. No-
eni glasnom podrkom s
ispunjenih tribina osjekog
stadiona hrvatski su repre-
zentativci odmah zagospo-
darili sredinom terena pri-
tisnuvi igrae Walesa pred
gol Pricea. Sijevali su ubaa-
ji s lijeve i desne strane, ali se
lopta na koncu uvijek odbi-
jala od guste gostujue obra-
ne. Prvi udarac na gol uputio
je Srna iz slobodnog udarca
u 10. minuti prisilivi Pricea
da odbije loptu u korner. Pet
minuta kasnije Blake je ru-
kama gurnuo Modria koji
je pao u kaznenom prostoru,
ali se rumunjski sudac nije
oglasio. Okuao se potom
udarcem izvana i Rakiti, ali
je Price bio na mjestu. Go-
sti su prvi put zaprijetili pre-
ko Balea u 20. minuti nakon
to je pobjegao dvojici svojih
uvara na desnoj strani i pu-
cao s 30 metara, pored gola.
Uzvratio je sjajnim volejom
izvana Badelj, ali je Price po-
novno bio spreman.
Price na streljani
Ipak, u 27. minuti Hrvat-
ska je povela. Williams je
kratko vratio loptu Priceu,
a ovaj je napucao upornog
V
.

K
O
S
/
C
R
O
P
I
X
Sjajna atmosfera na ispunjenim tribinama Gradskog vrta
D
.

K
O
V
A

E
V
I

32 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

Struni stoer odao poast
svim rtvama grada heroja
G
.

P
A
N
I

N
ekoliko sati prije poet-
ka utakmice s Walesom
struni stoer nogometne
reprezentacije Hrvatske
posjetio je Vukovar. Pred-
voen izbornikom Igorom
timcem, struni stoer
kockastih na Trpinjskoj
cesti, u vukovarskoj etvr-
ti Borovo naselje, poloio je
cvijee podno spomen-bi-
ste Blage Zadre, legendar-
nog zapovjednika obrane
tog dijela Vukovara koji je
poginuo na jueranji dan
1991. godine.
- Iskoristili smo priliku,
kad smo ve ovdje i u ovo
vrijeme, doli smo u Vuko-
var pokloniti se svim rtva-
ma, herojima i ovom gradu.
Odajemo poast hrvatskim
herojima, onima koji su
prvi pruili otpor kad je sil-
na agresija navalila na Hr-
vatsku. Oni su i najzaslu-
niji zato to danas moemo
nositi hrvatski dres i brani-
ti boje Hrvatske - kratko je
komentirao timac.
timca je vukovarska
pria iz 1991. duboko po-
tresla, s puno emocija je
dodao kako Hrvatska na-
veer na travnjaku u Osi-
jeku mora dati vie kako bi
svi zajedno proslavili ove
dane kad je stvarana naa
samostalna drava.
U Vukovar juer nije do-
ao ni jedan igra reprezen-
tacije.
- Igrai imaju obaveze
pobijediti Wales i uiniti
hrvatski narod radosnim,
moramo sauvati njiho-
vu energiju za ono to im
predstoji na utakmici - ka-
zao je izbornik.
S Trpinjske ceste, stru-
ni stoer hrvatske nogomet-
ne reprezentacije uputio se
u Spomen dom Ovara. U
tom su preureenom poljo-
privrednom hangaru pet ki-
lometara od grada, gdje su
ranjenici i civili odvedeni iz
podruma vukovarske bolni-
ce nakon sloma obrane gra-
da 18. studenog 1991. godi-
ne proveli zadnje sate ivota
prije nego to su strijeljani,
posluali kratko izlaganje o
stradanju Vukovara i u tii-
ni pogledali fotografije. Na
odlasku timac se upisao u
Knjigu sjeanja. Neka Vae
due plove nebeskim pui-
nama u Gospodina naeg.
Hvala Vam, upisao je ti-
mac.
i Eduardo
u dominaciju

sport

*
*
Prema pisanju engleskih listova vratar Lei-
cestera Danac Kasper Schmeichel (25)
trebao bi na vratima Real Madrida naslije-
diti Ikera Casillasa (31). Premda je Casillas
i dalje jedan od najboljih vratara na svijetu,
Mourinho je krenuo u potragu za njego-
vim nasljednikom. Zatraio je od trenera
golmana Silvina Loura da pronae mla-
du adekvatnu zamjenu za Ikera. Nakon
due potrage jedino je Kasper Schmei-
chel, sin legendarnog danskog vratara Pe-
tera Schmeichela ispunio sve uvjete.
Schmeichel
umjesto
Casillasa
OSTVARILA JE U OSIJEKU PROTIV WALESA TREU POBJEDU (2:0) NA PUTU U BRAZIL
Hrvatska - Wales 2:0
Susret 4. kola skupine A kvalifikacija za SP:
Hrvatska - Wales 2:0 (1:0). Stadion Gradski vrt. Gledatelja:
15.000. Sudac: Dan Tudor Rumunjska) - 6,5. Strijelci: 1:0
Manduki (27), 2:0 Eduardo (58). uti kartoni: Lovren
(Hrvatska), Gunter (Wales).
HRVATSKA: Pletikosa 6,5, Srna7, Lovren 6,5 (od 46.
Schildenfeld 6,5), imuni 7, Strini 6,5, Rakiti 6,5, Ba-
delj 7, Modri 7, Perii 6,5 (od 85. Vida -), Eduardo 7 (od
78. Kranjar -), Manduki 7.
WALES: Price 6,5, Gunter 5, A. Williams 5, Blake 5, B.
Davies 5, Allen 5, Ledley 5 (od 82. Robson-Kanu -), Bale
7, King 5 (od 73. Vokes 5), Vaughan 5, Morison 5 (od 62.
Church 5).
SKUPINA A
Hrvatska - Wales 2:0
Strijelci: 1:0 Manduki (27), 2:0 Eduardo (58)
Hrvatska 4 3 1 0 6:2 10
Belgija 3 2 1 0 6:1 7
Srbija 3 1 1 1 6:4 4
Wales 4 1 0 3 3:11 3
kotska 3 0 2 1 2:3 2
Makedonija 3 0 1 2 2:4 1
Sljedei susreti (22. oujka 2013.): Hrvatska - Srbija,
Makedonija - Belgija, kotska - Wales; (26. oujka 2013.):
Wales - Hrvatska, Srbija - kotska, Belgija - Makedonija.
NAPLAENA UPORNOST - Mario Manduki dovodi Hrvatsku u vodstvo
POTVRDIO POBJEDU - Eduardo Da Silva
V
.

K
O
S
/
C
R
O
P
I
X
Mandukia koji se tako
naao s loptom pred pra-
znim golom i mirno po-
entirao za 1:0. Mogao je
Eduardo povisiti vodstvo
u 32. minuti kad je glavom
trebao s pet metara uba-
citi loptu u mreu nakon
ubaaja Strinia, ali je ne-
oekivano promaio loptu.
Skuhali su potom akciju
Rakiti, Manduki i Peri-
i, ali je potonji pucao po-
red gola. Nastavili su tako
hrvatski reprezentativci i
nakon gola pritiskati pre-
ma golu Pricea, budui da
Wales nije nikako uspije-
vao prevesti loptu preko
centra. Potom je i Eduardo
iz guve pokuao svladati
golmana Walesa, ali je ovaj
refleksno obranio.
Strijelac jedinog pogotka
u prvom dijelu, Mandu-
ki, mogao je odmah zatre-
sti mreu u nastavku, ali je
ovoga puta bio neprecizan.
Stopostotnu priliku imao je
Manduki u 57. minuti na-
kon to ga je Srna proigrao
samog pred golmanom, ali
je ovaj pucao u Pricea. Mi-
nutu kasnije Eduardo je po-
visio na 2:0. Nakon kornera
Srne najvii je u skoku bio
Schildenfeld, Price je kratko
odbio, a Eduardo iz blizine
poentirao. Prvu priliku Wa-
lesa imao je King u 68. mi-
nuti, ali je Pletikosa obra-
nio njegov pokuaj glavom
iz blizine. Strijelci, Eduar-
do i Manduki, mogli su, i
trebali, poentirati u 75. mi-
nuti, ali su prvo greda, po-
tom obrana i na koncu Pri-
ce sprijeili novu radost u
Osijeku. Roberto CAR
Glas Istre 33 Srijeda, 17. listopada 2012.
PULA - Polako se bude
istarski klubovi u Treoj HNL
- zapad. Ve u najavi sezone
veina trenera istaknula je
da poetak prvenstva ne do-
ekuju u optimalnoj formi,
a razlog su bile radne obve-
ze igraa zbog kojih su bili
primorani preskoiti pone-
ki trening. Stara pria, pi-
ca turistike sezone prekla-
pa se s ljetnim pripremama
i teko je uskladiti i jedno i
drugo. S druge strane, reor-
ganizacijom sustava natjeca-
nja na treeligakom zapadu
nalaze se uglavnom moma-
di iz sredina u kojima je tu-
rizam glavna djelatnost, pa
se tako i svi klubovi nalaze
u manje-vie istoj situaciji,
ime ta opravdanja ne dre
previe vodu.
Prije bismo mogli rei da
su istarski klubovi uglavnom
dizelai kojima treba malo
vie vremena da uu u for-
mu. Kako drugaije objasni-
ti da su u prvom kolu, koje
nije donijelo niti jedan upa-
nijski derbi, istarski klubovi
upisali pet poraza uza samo
jednu pobjedu, onu Novi-
grada, dok su u osmom kolu,
koje je imalo isti scenarij, sti-
gli do tri pobjede i jednog re-
mija. Deset bodova u ovoj
sezoni istarske su momadi
zajednikim snagama osvo-
jile samo jednom, u petom
kolu, no tad su na rasporedu
bila dva lokalna derbija u ko-
jima pobjede imaju vei gut,
no definitivno manju tei-
nu od trijumfa ostvarenih u
ogledima protiv klubova s
onu stranu Uke. Potvrdit e
to i pogled na ljestvicu, gdje
se najbolji istarski klub, Buje,
nalazi tek na estoj poziciji.
Novigradska kriza
Moda ovo buenje istar-
skih klubova u pozadini ima
i neto drugo, injenicu da su
neki treneri i igrai shvatili da
im je voda dola do grla i da ih
samo rezultati mogu odrati u
sedlu. Tako je Ivan Kukuka
na najbolji nain odradio svo-
ju kvalifikacijsku utakmicu i
odveo Jadran do prve gostu-
jue pobjede u sezoni. Opet
je ovjek odluke bio Toni Be-
lui koji je za domai trobod
protiv Jedinstva Omladinca
zabio prvi i etvrti, pobjed-
niki gol, da bi sad na Krime-
ji pogodio mreu Orijenta za
minimalno slavlje Poreana.
Usprkos tri nova boda, Jadran
se jo uvijek nalazi na neza-
vidnoj 14. poziciji i nuan im
je nastavak pobjednike se-
rije, no trener Kukuka mo-
rat e nai jokera, jer mu
je Belui na utakmici pro-
tiv Orijenta dobio trei uti
karton zbog kojeg ga nee
biti ove subote u sastavu kad
u Pore stie momad Na-
prijeda koja je svoj posljed-
nji izlet na istarski poluo-
tok okonala s petardom u
mrei Novigrada.
Upravo je Novigrad, uz Je-
dinstvo Omladinac koji su
mnogi ve proglasili sigur-
nim putnikom u nii rang,
istarski klub koji se u ovom
trenutku nalazi u najveoj
krizi, igrakoj i rezultatskoj.
Momad koja je nakon tri
kola imala isto toliko pobje-
da i predvodila treeliga-
ku kolonu, u narednih je pet
susreta osvojila samo jedan
bod, a trei uzastopni po-
raz koji su proteklog vikenda
upisali na Krku doveo ih je u
nimalo bezazlenu situaciju.
Pobjeda u sljedeem nastu-
pu je imperativ, no problem
lei u injenici to u subotu
na Laco stie lider Grobnian
koji bi lako Novigraane mo-
gao gurnuti jo nie od dese-
te pozicije na kojoj se trenu-
tano nalaze.
Uzlet rudara
Proteklog vikenda od
istarskih su klubova do po-
bjede jo stigli Rovinj i Ru-
dar. Kanarinci su sve na-
kupljene frustracije zbog
sudakih pogreaka iskali-
li na gostima iz Crikvenice,
dok su Labinjani nastavi-
li uzlet prema gornjem di-
jelu ljestvice upisavi se-
dam bodova u posljednja tri
kola i tako donekle popravi-
li mrav ulazak u sezonu.
Za razliku od njih, istarska
perjanica Buje morala se
zadovoljiti domaim remi-
jem u srazu s Novaljom, je-
dinom neporaenom mom-
adi u ligi. Klub s Paga u
osam kola ima dvije pobje-
de i est remija, uz gol-razli-
ku 5:3, to ih ini najneefi-
kasnijom momadi lige, ali
s najtvrom obranom koju
nisu uspjeli probiti niti Bu-
jei. No, s druge strane, s
ovih 0:0 nogometai Buja
su niz utakmica u kojima
nisu osjetili gorinu poraza
podigli do brojke pet i u ta-
kvom raspoloenju odlaze
ove subote na noge Crikve-
nici, jedinom klubu, uz Je-
dinstvo Omladinac, koji ove
sezone nije upisao trobod.
Ivica CEROVAC

sport

ZA ISTARSKIM KLUBOVIMA NAJUSPJENIJE JE KOLO TEKUE SEZONE
STRIJELCI
7 golova
Deni Rubi (Nehaj)
6 golova
Ivan Serti,
Admir Malki (oba
Grobnian)
4 gola
Saa Kapular (Buje),
Stjepan Mikuli
(Orijent), Kristian
Cianci (Grobnian)
VRATIO OSMIJEH NA LICE - Ivan Kukuka
Novigrad je, uz Jedinstvo Omladi-
nac koji su mnogi ve proglasili
sigurnim putnikom u nii rang,
istarski klub koji se u ovom
trenutku nalazi u najveoj krizi,
igrakoj i rezultatskoj
ODIGRANO DRUGO KOLO U PULSKIM MALONOGOMETNIM LIGAMA
STRIJELCI
5 golova
Alen Peri
(Premantura)
4 gola
Darko umanovac
(MNK Veruda Garti
Sails)
3 gola
Goran Uroevi
(MNK ijana)
INICIRAO PREOKRET - Alen Peri, Premantura
Deset bodova istarskih dizelaa
U prvom kolu, koje
nije donijelo niti je-
dan upanijski der-
bi, istarski klubovi
upisali su pet pora-
za, dok su u osmom
kolu, koje je ima-
lo isti scenarij, sti-
gli do tri pobje-
de i jednog remija
ijanci jedini stopostotno
PULA - Hakleri ijane, osva-
jai Prve pulske malonogo-
metne lige prije dvije godine,
jedina su momad sa stopo-
stotnim uinkom poslije dva
odigrana kola tekue sezone.
Nakon Starog grada, kapitula-
ciju pred ijancima primorana
je bila potpisati momad Meti-
sa kojoj je dvije lopte u mreu
pospremio Uroevi, jednom
su precizni bili Jadreko, Peri
i Fiorido, dok je za fenjeraa
utjeni gol postigao Klapi.
Na nuli su jo uvijek i bra-
nitelji naslova, hakleri Socijal-
nog problema koje su porazili
Verudei. Kao i u prvom kolu,
opet je umanovac bio dvo-
struki strijelac, dok je jednom
poentirao Pauleti za kona-
nih 3:0. Na krilima raspuca-
nog Peria, koji je nakon dva
gola u prvom kolu ovoga puta
zabio jedan vie, Premantura
je stigla do pobjede nad Sta-
rim gradom. Bio je to i najve-
i preokret ovog kola, jer je na
poluvremenu Stari grad golo-
vima Kostia i Nuriija vodio
2:0, da bi ih u nastavku Peri,
uz pomo Vitasovia, poto-
pio. U ogledu Jaija i Limpre-
ss Vinkurana, dviju momadi
koje su u prvom kolu upisa-
le minimalne pobjede, mree
se nisu tresle, dok je Vodopia
ponitio Radulovia za remi
No namea i Zanzibara.
U konkurenciji drugoliga-
a s uvjerljivim predstavama
nastavili su Mali petak, Histria
sport i Flamengo Vidikovac, a
krenula je i liga veterana. Ona
e brojati est momadi koje
e se ogledati dvokruno, a u
prvom kolu najuvjerljivija je
bila Konoba kod Koste, koja
je haklerima Fine osam puta
pronala rupu u poslovanju.
Prva liga, rezultati 2. kola:
Premantura - Stari grad 4:2,
Limpress Vinkuran - MNK Jai
0:0, MNK ijana - Metis 5:1, No
name - Zanzibar 1:1, MNK Ve-
ruda Garti Sails - Socijalni pro-
blem 3:0. Poredak: MNK ija-
na 6, MNK Veruda 4, Zanzibar
4, MNK Jai 4, Limpress Vinku-
ran 4, Premantura 3, No name
2, Stari grad 0, Socijalni pro-
blem 0, Metis 0 bodova.
Druga liga, rezultati 2. kola:
Valdebek - Duran 2:1, Mali pe-
tak Pietas Julia - Green 3:0, Hi-
stria sport - Puleanka 4:1, Za-
uder Film - Konoba Danijela
Betiga 3:1, MNK Punta - El Stil
1:1, MNK Flamengo Vidikovac
- Zrana luka 2:0, Stoja - Neko
iz mase 4:1, Geo slobodan. Po-
redak: Mali petak Pietas Julia
6, Histria sport 6, MNK Flam-
engo Vidikovac 6, MNK Punta
4, Valdebek 4, Egzit 3, Stoja 3,
Green 3, Zauder Film 3, El Stil
1, Neko iz mase 1, Geo 0, Ko-
noba Danijela Betiga 0, Zra-
na luka 0, Romi Pula 0, Duran
0, Puleanka 0 bodova.
Liga veterana, rezultati
1. kola: Stari sajam - Ulja-
nik Orfej 5:1, Tubus - El Stil
3:1, Konoba kod Koste - Fina
8:1. I. CEROVAC
U KRIZI - Igrai Novigrada i Jedinstva Omladinca
M
.

M
I
J
O

E
K
D
.

T
I
F
A
N
I

TREA HNL - ZAPAD

34 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
ROVINJ - Igralite Valbru-
na III. Gledatelja 100. Sudac:
Zoran Mijatovi (Pula). Po-
monici: ivoli (Rovinj) i
Mandi (Pula). Strijelci: 0:1
Aganovi (1), 0:2 Baeli Gr-
gi (31), 0:3 Kriman (45),
0:4 Badrov (47), 0:5 Dadi
(80), 0:6 Sivonji (83).
ROVINJ: Orbani, Krijan,
L. Budicin, Pavi, Berii,
Bateli, A. Barlecaj, Baa,
Puh, Tankovi, kiljan; 2.
poluvrijeme: Stari, Nai-
novi, Qosa, Mravunac, o-
si, Romi, Soi.
ISTRA 1961: Prskalo, Sui,
agalj, F. Budicin, Mili, Bla-
gojevi, Pami, Aganovi, Ba-
eli-Grgi, Roce, Kriman;
2. poluvrijeme: Radoevi,
Dadi, Jereb, Badrov, Antoli,
Ivanovi, Sivonji, Jerkovi,
Prgomet, Magi, Hadi.
Ve u prvoj minuti gosti
iz Pule izveli su brzu akciju
koju je zapoeo Roce, a na-
baenu loptu u mreu vra-
tara Orbania s 5-6 meta-
ra pospremio je Aganovi.
Svoju priliku imao je i Agron
Barlecaj u sedmoj minuti,
ali se u povoljnoj prilici nije
najbolje snaao i Prskalo je
otklonio opasnost. Igrai
prvoligaa iz Pule preuzeli
su igru i u 21. minuti izve-
li lijepu akciju preko Rocea
koji je dugom loptom pro-
naao Krimana na rubu ka-
znenog prostora, ali je ovaj
potom loptu poslao preko
gola. Deset minuta kasnije
Kriman pronalazi Baeli
Grgia koji s 20 metara po-
stie drugi gol, kaznivi ne-
sigurnu obranu domaina.
U posljednjim trenucima
prvog dijela lopte se doko-
pao Aganovi i uposlio Kri-
mana koji majstorski trese
mreu vratara Orbania za
0:3. U drugom dijelu trene-
ri Krizmani i Pami u igru
su ubacili sve ostale igrae
s klupe, a poelo je slino
prvom dijelu. Ve u 47. mi-
nuti u guvi pred domaim
vratima najbolje se snala-
zi Badrov i povisuje rezul-
tat. U 56. minuti solo akci-
jom pokuava Barlecaj, ali
je samo iznudio slobodan
udarac na rubu esnaester-
ca koji je dosta slabo izveo
Puh, pa je lopta zavrila pre-
ko gola. Gosti su imali vie
od igre, skupili su do kraja
susreta jo dosta povoljnih
prilika, da bi u posljednjih
deset minuta lijepe pogotke
postigli Dadi i Sivonji. Na
alost Puljana, nesrea se u
ovim pripremnim utakmi-
cama zalijepila za njih jer
se, nakon dobre igre, u 86.
minuti u guvi pred svojim
vratima ozlijedio Jerkovi
koji je uz lijeniku pomo
morao napustiti teren. To je
ve osmi igra koji se ozli-
jedio zeleno-utima u tri
prijateljske utakmice igra-
ne u ovoj dvotjednoj prven-
stvenoj stanci.
Trener Istre 1961 Igor Pa-
mi bio je zadovoljan nastu-
pom svojih igraa i igrom,
ali se ponovno osvrnuo na
pegule s ozljedama.
- Ova nam je utakmi-
ca posluila da se igrai do-
bro istre i usto podese ni-
anske sprave. Stvorili smo
dosta prilika za gol od kojih
smo est i realizirali. Pristup
mojih igraa u ovom susre-
tu bio je na zavidnoj visini,
to potvruje i rezultat pro-
tiv solidnog rovinjskog tre-
eligaa. Igrai su dosta tr-
ali, stvorili dosta prilika i
zato sam ovom utakmicom
u potpunosti zadovoljan. Ti-
jekom cijelog susreta imali
smo koncentraciju i pregled
igre, to je svakako veliko
ohrabrenje. Jedino nas i da-
lje prati pegula s ozljedama u
ovoj prvenstvenoj pauzi, jer
nam se sad i Jerkovi ozlije-
dio u samom finiu susreta.
Sama utakmica bila je i vie
nego fer, ali bila je dovoljna
jedna neopreznost da nas
zadesi nova ozljeda - zaklju-
io je Pami. Ivica RADETI

sport

U OSIJEKU ODRANA SJEDNICA
UDRUGE PRVOLIGAA
Sljedee sezone
izravni prijenosi svih
utakmica Prve HNL
OSIJEK - Gostovanje hrvatske reprezentaci-
je u Osijeku predstavnici hrvatskih prvoligaa
iskoristili su za odravanje sastanka Udruge
klubova Prve HNL. Na meniju su bile uobia-
jene teme, a najvie se prialo o TV pravima i
prihodima koje klubovi preko Udruge ostvaru-
ju od njih. Analiziralo se i suenje, a zakljuke
nam je prenio predsjednik NK Osijek i dopred-
sjednik Udruge prvoligaa Zdravko Josi.
- Dosta je bilo povika na suce, ali na sjed-
nici nijedan predstavnik kluba nije imao po-
sebnih prigovora na arbitrae. Najvie vreme-
na smo potroili na diskusiju o TV pravima.
Zakljuili smo da e se traiti vei iznos od
TV prava, posebno jer e se od sljedee se-
zone izravno prenositi svih pet utakmica u
kolu. Ostalo su bile tehnike teme koje javno-
sti nisu zanimljive - rekao je Josi.
Podsjeamo, od sljedee sezone u Prvoj
HNL igrat e samo deset klubova, a svakako
treba pozdraviti vijest da e sve utakmice u kolu
biti izravno prenoene. Jasno, bilo bi idealno da
te TV prijenose moe vidjeti i ire gledateljstvo
nego li je to sluaj u ovom trenutku. (D. K.)
NOGOMETAI PULSKOG PRVOLIGAA U PRIJATELJSKOM OGLEDU UVJERLJIVO SVLADALI ROVINJSKOG TREELIGAA
Proradili zeleno-uti strijelci
Rovinj - Istra 1961 0:6
(0:3). Na alost Pu-
ljana, u 86. minuti
u guvi pred svojim
vratima ozlijedio se
Jerkovi koji je uz li-
jeniku pomo mo-
rao napustiti teren
Budicin: Nadamo se
dobroj igri u Splitu
Kapetan pulskog prvoligaa, Rovi-
njac Fausto Budicin okrenuo se ve
nedjeljnom gostovanju kod Hajduka.
- Na dobrom smo putu da nam
se, nekoliko dana prije susreta s
Hajdukom, momad kompletira.
Ovaj prijateljski ogled s mojim biv-
im klubom nam je dobro poslu-
io da isprobamo vie taktikih
varijanti u naoj igri i u tome smo
uspjeli, pokazavi usto dobru igru
i efikasnost. Nadamo se dobroj
igri i protiv Hajduka koji ima, po-
gotovo kod kue, veliku podrku
svojih navijaa. Oekujemo zani-
mljivu prvenstvenu utakmicu koja
uvijek mami pozornost, svejedno
da li s Hajdukom igramo u Splitu
ili u Puli. Dolo je vrijeme da i nas
pomazi srea, da ostvarimo povo-
ljan rezultat na Poljudu.
IVAN VUKOVI UVJEREN JE DA E HAJDUK U NEDJELJU SVLADATI ISTRU 1961
Pobjeda dar navijaima
SPLIT - U pobjedi nad Ci-
balijom (4:0) pred svojim na-
vijaima napada Ivan Vu-
kovi Giga bio je dvostruki
strijelac. Zanimljivo, oba gola
i to prva dva, postigao je s
bijele toke.
- Svaki gol mi je posebno
drag i vaan. To vrijedi i za oba
gola koje sam postigao s bijele
toke u srazu s Cibalijom. Odi-
grali smo dobru utakmicu i za-
slueno slavili - kae Vukovi.
Trener Krstievi za vrije-
me reprezentativne pauze
nije mogao raunati na dvo-
jicu reprezentativaca, Rado-
evia (Hrvatska) i Vrajevia
( Bosna i Hercegovina ).
- Reprezentativnu pauzu
smo iskoristili da se dobro
odmorimo, trener Krstievi
nam je dao ak tri dana od-
mora, to za njega nije ba
uobiajeno. Momad je go-
tovo cijela bila na okupu,
osim Radoevia i Vrajevia,
dobro smo radili i zaelje-
li smo se prvenstvenih uta-
kmica - dodaje Vukovi.
U nedjelju na Poljud stie
Istra 1961. Na otvaranju se-
zone na stadionu Aldo Dro-
sina susret je zavrio bez
pobjednika i bez golova.
- Vjerujem da e nedjeljni
sraz na naem stadionu biti
za Hajduk puno laki nego
to je bio onaj u Puli. Gosti
su dobra momad koja se
posebno dobro, organizira-
no brani na gostovanju. Vje-
rujem da emo odigrati jo
jednu dobru utakmicu pred
svojim navijaima i da emo
osvojiti sva tri boda.
Jo rije, dvije o Puljanima.
- U svojim redovima ima-
ju nekoliko kvalitetnih igra-
a, Krimana, Baeli Grgia,
Pamia, Anelkovia, Blago-
jevia Tu je Ahmad Shar-
bini koji e, ako bude dobio
priliku, zasigurno s poseb-
nim motivom zaigrati. Pulja-
ne cijenimo, respektiramo,
no mi smo bolja i kvalitetnija
momad, i sve osim nae po-
bjede bilo bi iznenaenje.
Vukovi se posebno elio
zahvaliti navijaima.
- Pobjedu nad Istrom 1961
poklonit emo naim vjer-
nim navijaima koji su klub
spasili od steaja. Da oni nisu
digli glas nakon to Grad-
sko vijee nije u petak izgla-
salo davanje jamstva klu-
bu za podizanje kredita od
30 milijuna kuna, Hajduk bi
najvjerojatnije otiao u ste-
aj. Oni su stalno uz klub, uz
igrae, mnogo nam znai nji-
hova podrka s tribina - za-
kljuio je Vukovi. Toni BILI
V
.

D
U
G
A
N
D

/
C
R
O
P
I
X
DOBRA NAJAVA GOSTOVANJA U SPLITU
- Hrvoje Mili, Istra 1961
M
.

M
I
J
O

E
K
8
igraa ozlijedilo
se u tri prijateljske
utakmice

M
.

M
I
J
O

E
K
BOLJI SMO OD PULJANA - Ivan Vukovi, Hajduk
Fausto Budicin
Glas Istre 35 Srijeda, 17. listopada 2012.

sport

RUKOMETAICE UMAGA DOEKUJU ZAMEANKE U 7. KOLU PRVE LIGE
OTVORENO JEDRILIARSKO PRVENSTVO HRVATSKE ZA PRIJELAZNE KLASE
STOLNOTENISAE PULE DANAS
OEKUJU DVA DOMAA SUSRETA
Tri brata u tri kluba
PULA - Stolnotenisai Pule danas e u maloj dvorani
Doma sportova Mate Parlov odigrati dva ogleda Superli-
ge. Najprije e u deset sati odmjeriti snage sa Zagrebom,
da bi potom u 16 sati na red doao susret protiv zagre-
bakog Trans Agrama. Kuriozitet ovih ogleda je da e na
njima nastupiti tri brata Zeljko, svaki u jednom klubu. Tako
e Ivan braniti boje Pule te se nakon tri gostujua susreta
prvi put predstaviti domaoj publici, Filip e nastupiti za
Zagreb, a trei brat Dominik za Trans Agram. Poveznica
izmeu ovih klubova lei i u injenici da je Trans Agram
praktiki druga momad Zagreba, kao i u svojevrsnoj
igrakoj trampi koju su tijekom ljeta obavili Pula i Za-
greb, pa je tako u Istru stigao Ivan Zeljko, dok je put me-
tropole otiao Tomislav Pucar koji je ve ranije preselio u
Zagreb, ali se prole sezone kalio u pulskim redovima.
to se tie prognoza pred dananji dvostruki program,
u pulskim redovima oekuju pobjedu nad Trans Agramom,
momadi koju su u proloj sezoni svladali u oba susreta.
to se tie Zagreba, viceprvaka Hrvatske, oni su ove go-
dine oslabljeni odlaskom Kojia u Njemaku i ako Puljani
ponove nedjeljno izdanje, kad su u jednom danu upisali
dvije gostujue pobjede u Zadru i Splitu, lako bi mogli uz-
vratiti Zagrepanima za dva prologodinja poraza. (I. C.)
PRVA HRVAKA LIGA
Prva pobjeda Puljana
PULA - Hrvai Istarskog borca, lanovi Prve hrvatske
lige, stigli su do svoje prve pobjede u doigravanju od pe-
tog do osmog mjesta. Nakon to su na otvaranju play-offa
minimalno poraeni na strunjaama Doma sportova Mate
Parlov od Hrvatskog dragovoljca, Puljani su, opet u svo-
joj dvorani, s 4:3 svladali hrvae Vrbovca. Pulske perjanice
i ovoga su puta bili Draen Selimovi i Neboja ombi,
koji su upisali druge pobjede u doigravanju, Ivan Vrban se
iskupio za poraz u prvom kolu pobjedom nad Damirom
Badeniem, dok je etvrti bod osvojio Ivan Ivei bez bor-
be, jer gosti iz Vrbovca nisu imali predstavnika u kategoriji
od 66 kg. Nakon pobjede tuem u prvom kolu u ogledu sa
Zagrepanima, Mario Petrak je u najlakoj kategoriji pora-
en po istom receptu, dok Eugen Jakovljevi i Matija Zori
jo uvijek ekaju na svoju prvu pobjedu u doigravanju.
Istarski borac - Vrbovec 4:3 (15:13), do 55 kg: Petrak - Pa-
jur 0:1 (0:5), do 60 kg: Selimovi - Teak 1:0 (3:1), do 66 kg:
Ivei 1:0 - b.b. (5:0), do 74 kg: Vrban - Badeni 1:0 (3:1), do
84 kg: Jankovljevi - Miuda 0:1 (1:3), do 96 kg: Zori - Vran-
ko 0:1 (0:3), do 120 kg: ombi - Bregovi 1:0 (3:0). (I. C.)
STOLNI TENIS
Iz Porea do uspjeha na EP-u
PORE - Hrvatska muka stolnoteniska reprezentacija,
predvoena izbornikom Zoranom Koreniem, u ijem su sa-
stavu i naa najistaknutija imena Zoran Primorac, Andrej Ga-
ina i Tan Ruiwu, obavila je u Poreu jednotjedne zavrne pri-
preme uoi nastupa na Europskom prvenstvu to e se od
danas do nedjelje odrati u danskom Herningu. Reprezenta-
tivci su trenirali u dvorani hotela Valamar Diamant u kojem su
bili i smjeteni, a zajedno s njima u Poreu su zavrno tesa-
nje za europsku smotru imali i reprezentativci Slovenije, Srbi-
je, Poljske i Austrije. Nae reprezentativce su tijekom priprema
u Dimanatu posjetili i najmlai stolnotenisai i stolnotenisaice
Vinjana, predvoeni trenerom Stjepanom Lukaiem. (K. K.)
HANDBIKE
Mirjana Runjak druga u Italiji
PULA - Pulska sportaica s invaliditetom Mirjana Ru-
njak osvojila je drugo mjesto na 25. maratonu odranom
u Carpiju. lanica BK Pula stazu koja prolazi potresom
pogoenim podrujima oko Modene prola je za 1:47.13
sati, dok je pobjedu odnijela Talijanka Rita Cuccuru. Uku-
pno je nastupio 31 handbiker iz Italije i Hrvatske. (R. C.)
SPORT SRIJEDOM
RUKOMET
PRVA LIGA ()
UMAG (Stella maris, 18): Umag - Zamet
ETVRTFINALE KUPA ISTRE (M)
PORE (atika, 16.30): Pore II - Mladi rudar II
STOLNI TENIS
SUPERLIGA (M)
PULA (Dom sportova, 10): Pula - Zagreb
PULA (Dom sportova, 16): Pula - Trans Agram
Mali Vinjanci sa Zoranom Primorcem
STEPENICU VIE OD LANI - Rene Stari (lijevo),
viceprvakinja Hrvatske u klasi laser 4.7
Rene Stari viceprvakinja u laseru 4.7
KRK - Rene Stari, nada-
rena jedriliarka Horizont
Porea, bila je najistaknuti-
ja istarska predstavnica na
otvorenom prvenstvu Hrvat-
ske za prijelazne klase odra-
nom na Krku, koje je okupi-
lo 97 jedriliarki i jedriliara
(56 u klasi laser 4.7 i 41 u kla-
si laser radial) iz Maaske,
Slovenije, Crne Gore, Italije,
Rusije i Hrvatske. Stari je u
klasi laser 4.7, nakon svega
etiri odrana plova (od ko-
jih se najloiji rezultat odba-
civao), s obzirom da se zbog
nedostatka vjetra od predvi-
ena tri jedrilo svega jedan
dan, osvojila naslov vicepr-
vakinje Hrvatske iza zlatne
Ane Zeli (Labud, Split). U
apsolutnoj kategoriji Sta-
ri je takoer bila najbolja
Istranka, izvrsna sedma, a
u konkurenciji samo hrvat-
skih jedriliara peta. S ovim
rezultatom Stari je popra-
vila svoj plasman s prolo-
godinjeg dravnog prven-
stva u istoj klasi kad je bila
bronana.
U klasi laser radial istarski
jedriliari nisu uspjeli osvo-
jiti medalju, s obzirom da je
najbolji u apsolutnoj katego-
riji Antonio Poretti iz rovinj-
skog Maestrala bio sedmi, a u
konkurenciji samo hrvatskih
jedriliara je zauzeo najne-
zahvalnije etvrto mjesto. Je-
dina istarska predstavnica u
ovoj klasi, Ana Sandri iz pul-
ske Uljanik Plovidbe je do-
due bila najbolja djevojka,
no za juniorke je u ovoj klasi
prvenstvo Hrvatske odrano
jo u oujku u sklopu prven-
stva za olimpijske klase, tako
da ovom prigodom medalje
samo za djevojke nisu dodje-
ljivane. Sandri je, naime, pri-
je osam mjeseci u Splitu na
dravnom prvenstvu u ovoj
klasi osvojila zlatnu medalju
u konkurenciji juniorki i sre-
brnu u konkurenciji seniorki.
Apsolutni poredak laser ra-
dial: 1. Dino Sindik 5 (Split), 7.
Antonio Poretti 26 (Maestral,
Rovinj), 12. Andrej Hini 35
(Vega), 14. Ana Sandri 43,
21. Alen Drai 51 (oboje
Uljanik Plovidba), 26. Mati-
ja Glui 66 (Vega), 29. Lukas
Lovrekovi 80, 31. Endi Stari
83 (oba Horizont Pore).
Apsolutni poredak la-
ser 4.7: 1. Jonatan Vadnai 3
(Ma), 7. Rene Stari 21 (Ho-
rizont Pore), 18. Paolo Gr-
gorini 50 (Vega), 22. Luka
Makovec 61 (Horizont Po-
re), 23. Marc Jr. Borghigiani
65 (Maestral), 25. Matija Pr-
pi 67 (Uljanik Plovidba), 27.
Damir Krajinovi 71 (Vega),
40. Antonela Perea 103
(Uljanik Pl.), 52. Matej Ra-
pi 155, 54. Marko ui 159
(oba Horizont Pore); djevoj-
ke: 1. Ana Zeli 21 (Labud,
Split), 2. Stari. K. KLARI
M
.

G
A
V
R
A
N
Vrijeme za buenje
Znamo da se Rijeanke ne odriu mogu-
nosti da nastave pobjedniki niz, no nama
su bodovi jo vaniji. Daleko od toga da
e to proi bez, ako bude trebalo, krvavih
lakata i koljena, kae Andrea Pavi
UMAG - Za razliku od
umakih rukometaica, Za-
meanke su odlino startale
u prvenstvu i uz bok su vo-
deem dvojcu, Sesvetama i
Samoboru. Upravo su to su-
parnice koje su uto-pla-
vima uzele bodove u dva
posljednja kola. Za povje-
rovati je da su Umaanke iz
tih iskuenja izvukle pouke.
Mlada i poletna zametska
ekipa je uvijek bila i ostala
neugodan suparnik ne samo
umakoj, nego i svim dru-
gim druinama u prvoliga-
koj konkurenciji. Ovog ljeta
su pojaale redove, uz osta-
le prinove i s ponajboljom
igraicom Arene Tinom Ga-
vrani. I stoga e biti zani-
mljivo dananje odmjera-
vanje snaga tradicionalnih
suparnica, zna li se da je
ba Tina Gavrani u rani-
jim predstavljanjima u dre-
su Puljanki bila prevagom
za uspjehe protiv svog ma-
tinog kluba. Nee ona biti
jedina na suprotnoj strani
koja je potekla iz umakih
redova, tu je i Tea Buni koja
e zaigrati u sastavu Zameta.
Ne treba sumnjati da e da-
nanji ispit biti teka zada-
a za igraice trenera Draga-
na Rajia, kojima je krajnje
vrijeme za buenje. S dva
domaa poraza ve podosta
toga su prokockale i dovele
se u poziciju ponovne borbe
za ostanak, iako im po igra-
koj i ekipnoj kvaliteti u toj
zoni nije mjesto. No, to tre-
ba potvrditi na parketu i bo-
dovnim ostvarenjima.
- Sve o snazi naih dana-
njih suparnica kazuju do-
sadanja postignua - kae
Andrea Pavi, kapetanica
Umaanki. - Nema dvojbi da
je rije o ekipi koja je spremna
iznenaditi, no mislim da ih u
toj nakani moramo onemo-
guiti na viteki nain, kraj-
njom portvovnou i razbo-
ritou. Znamo da se one ne
odriu mogunosti da nasta-
ve pobjedniki niz, no nama
su bodovi jo vaniji. Svjesne
smo da zajednitvom, ali i
pametnom igrom moramo
traiti put do uspjeha. Da-
leko od toga da e to proi
bez, ako bude trebalo, i krva-
vih lakata i koljena. Previe se
poznajemo da bi jedne dru-
gima mogle prirediti neku za-
mku. Odluivat e nadahnu-
e, ar i razum sa to manje
pogreaka, a jo manje cr-
nih rupa. Nije iskljueno da
jedan od detalja koji e nam
pomoi da upiemo premi-
jernu domau pobjedu bude
i naa vjerna publika, kao to
je to bilo za posljednjeg ogle-
da protiv Zameta.
injenica koja raduje tre-
nera Rajia je da su sve igra-
ice zdrave i da e uz pouz-
danu vratarku u ovoj kunji
reagirati na pravi nain i
potvrditi da im nije mjesto
pri dnu ljestvice.
Umag i Zamet igraju da-
nas u 18 sati u Stella marisu.
Mijat GAVRAN
SUSJEDSKI DERBI
ODLUIVAT E NADAHNUE,
AR I RAZUM - Andrea Pavi
36 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
PORE - Hrvatska odboj-
kaka udruga, koja se i dalje
tako predstavlja i vodi u re-
gistru udruga, premda je na
redovnoj godinjoj sjednici
Skuptine odranoj u srpnju
u Zagrebu promijenila naziv
u Hrvatski odbojkaki savez,
poslala je svojim lanovima
na potpis jamstveno pismo.
Predsjednici klubova bi svo-
jim potpisom trebali jamiti
da e klubovi kojima su na
elu ligu u kojoj se natjeu
u tekuoj sezoni odigrati do
kraja i sve svoje obveze koje
proizlaze ili mogu proizai
iz sudjelovanja u ligi ured-
no podmiriti prema nacio-
nalnom savezu.
Naizgled, zahtjev HOU-a
nije neuobiajen u profesio-
nalnom svijetu sporta u ko-
jem klubovi da bi se uope
natjecali u odreenoj profe-
sionalnoj ligi moraju i prije
njenog poetka dobiti odre-
ena bankovna jamstva ko-
jima jame da imaju osigu-
rana financijska sredstva za
odigravanje pojedine lige. Ni
zahtjev HOU-a ne bi bio neu-
obiajen da veina hrvatskih
klubova ne djeluje na ama-
terskim principima, uglav-
nom igraice i igrae, veina
kojih se ne bavi profesional-
no odbojkom, ne plaa ili im
daje simbolinu mjesenu
naknadu, a esto je isti sluaj
i s trenerima. Klubovi uglav-
nom kubure s financijama,
u doba teke gospodarske
krize sponzora imaju na ka-
paljku i u velikoj mjeri ovise
o gradskim i opinskim pro-
raunima te o dobroj volji
lokalnih politikih monika.
Dobar dio klubova ivi dan
za danom prosei novac
od sitnih sponzora iz tjedna
u tjedan kako bi svakog vi-
kenda sakupili dovoljno za
odigravanje slubenih uta-
kmica svojih brojnih selek-
cija, isplate sucima, delega-
tima, medicinskom osoblju,
redarima ili pak organizira-
nju prijevoza na gostovanje,
kupnji kakvog panina i soka
igraicama i igraima.
Podigli glas
Stoga navedeni zahtjev
HOU-a, prema kojem mo-
raju jamiti odigravanje se-
zone i podmirenje financij-
skih obveza prema savezu,
nije naiao na odobravanje
kod dijela klubova, a meu
pojedinima, kao to su mu-
ki klubovi Karlovac i Zagreb,
koji su i javno podigli glas
protiv takvog jamstva, je i je-
dan enski kolektiv - Pore.
Potovani, obavjetava-
mo vas da Odbojkaki klub
Pore nije u mogunosti pot-
pisati i ovjeriti dostavljeno
Jamstveno pismo. Na nave-
denu odluku prisilila nas je
teka gospodarska situaci-
ja u drutvu koja se reflektira
na sport, u kojoj je vrlo te-
ko doi do sredstava za re-
dovno funkcioniranje naeg
pogona koji se sastoji od 130
djevojica, odnosno sedam
ekipa u redovnom natjeca-
nju, stoji izmeu ostalog u
pismenom odgovoru Porea
HOU-u, koji potpisuje njegov
predsjednik Jadran Tintor.
Nadalje, Poreani navode
da su prema Propisniku na-
tjecanja za sezonu 2012/13
uplatili traenu kotizaciju
i lanarinu u kompletnom
iznosu i da redovno pod-
miruju obaveze prema Sa-
vezu, te da temeljem svo-
jih uplata, kao i aurnosti u
plaanju, nikakva jamstva
od HOU-a da e osigura-
ti redovno odvijanje natje-
canja do kraja sezone nisu
traili. U porekom klubu
navode i da im nije jasno
na to se odnosi citat iz pi-
sma HOU-a koji glasi da e
sve svoje obaveze koje pro-
izlaze ili mogu proizai iz
sudjelovanja u navedenoj
ligi uredno podmiriti pre-
ma HOL i prema Nacional-
nom savezu.
Podmirene obaveze
- Prije poetka slubene
sezone podmirili smo sve
svoje obveze prema HOU-u
iz prole sezone, kao i sve
ovosezonske obveze koje se
tiu kotizacije, klupske la-
narine i licenci igraica prve
ekipe koja se natjee u Prvoj
A ligi - kae predsjednik Po-
rea Jadran Tintor. - Samo za
ovu sezonu uplatili smo ne-
to vie od deset tisua kuna
i sve svoje tekue obveze koje
proizlaze iz svake odigrane
utakmice bilo koje nae eki-
pe redovno podmirujemo, te
u ovom trenutku prema sa-
vezu ili slubenim osobama
nemamo ni lipe duga. Zaista
ne vidimo nikakvog razloga
da ja kao predsjednik, naj-
odgovornija osoba u naem
klubu, svojim potpisom jam-
im da e klub odigrati se-
zonu do kraja i uredno pod-
miriti sve obveze koje iz toga
proizlaze i niti znamo ima li
takvo traenje HOU-a upo-
rite u bilo kakvom propisu.
Jer niti to hoemo li odigra-
ti sezonu do kraja ovisi samo
o meni, niti je jasno kakve to
financijske obveze proizlaze
ako odustanemo od natjeca-
nja. Valjda se ne radi o obvezi
plaanja sudaca i delegata za
utakmice koje ne odigramo?
Takoer, nije nam jasno kako
bi to predsjednik kluba mo-
rao jamiti odigravanje cije-
le sezone, da li klupskom ili
osobnom imovinom.
Mislim da je zavr-
zlama proizala iz
nekvalitetne ko-
munikacije save-
za ne samo prema
naem, ve prema
mnogim klubovi-
ma. Kad bi elnici
saveza konano shvatili da su
oni samo predstavnici klu-
bova i da bi trebali biti ono
za to se i nalaze na svojim
dunostima, servis klubovi-
ma, mislim da bi cjelokupan
odbojkaki ivot u Hrvatskoj
bio ureeniji i kvalitetniji.
Ispravni stavovi
Prijepor oko jamstvenog pi-
sma nije i jedini Porea s HOU-
om u posljednje vrijeme.
- HOU nam jo nije podmi-
rio trokove u iznosu od goto-
vo 17 tisua kuna za tehniku
organizaciju predolimpijskog
kvalifikacijskog turnira za od-
bojkaice, koji je u atiki odi-
gran prije godine dana, a koji
je na klub tehniki organizi-
rao i neizvjesno je kad e to
uiniti. Stoga smo trokove
koji su nastali za organizaci-
ju tog turnira morali plati-
ti iz klupskih sredsta-
va. Ljetos smo stoga
u pisanom obliku
predloili HOU-u
da naa meu-
sobna potraiva-
nje kompenzira-
mo, odnosno da
se temeljem po-
traivanja prema savezu na
klub oslobodi plaanja koti-
zacije i lanarine, za dio pro-
le i za tekuu sezonu u uku-
pnom iznosu od oko 15 tisua
kuna. To je oko dvije tisue
kuna manje od naih potra-
ivanja. No, nakon upornog
traenja dobili smo tek turi
odgovor da na prijedlog za
kompenzaciju nema osnove
i morali smo platiti sve nae
obveze prema HOU-u.
Tintor, meutim, niti ne
razmilja o tome da bi Pore,
nakon nepotpisivanja jam-
stvenog pisma HOU mogao
sankcionirati.
- Vjerujemo u pravno funk-
cioniranje odbojkakog susta-
va kroz koji emo dokazati da
su nai stavovi ispravni. Mno-
gi su klubovi nezadovoljni, ali
su pognuli glavne i potpisali to
jamstveno pismo, ali neki su
poput nas dignuli glas u znak
protesta. Odluili smo da ne-
emo utjeti, jer smo klub koji
ivi i natjee se iste savjesti.
Nikome nita nismo duni,
niti iz povijesti imamo ikakvu
obvezu uzvraanja nekakvih
usluga - zakljuio je Tintor.
Kristijan KLARI
HOU nam jo nije podmirio trokove od
17 tisua kuna za tehniku organizaciju
predolimpijskog turnira za odbojkaice,
niti je pristao da se temeljem tih po-
traivanja na klub oslobodi plaanja
kotizacije i lanarine za dio prole i
tekuu sezonu. Kau da na prijed-
log nema osnove Jadran Tintor

sport

DIO ODBOJKAKIH KLUBOVA, MEU KOJIMA I PORE, DIGAO GLAS PROTIV HOU-a
KOJI OD NJIH TRAI JAMSTVA ZA ODIGRAVANJE SEZONE
Tintor: Nita neu potpisati
JAMSTVENO
PISMO
Savez svoje
financijske
probleme rjeava
kanjavanjem
klubova
Karlovani se u svom
dopisu ude kako to sa-
vez nije ovjerio i svim
klubovima proslijedio
dokument kojim jam-
i da e HOU podmiriti
sve svoje obveze pre-
ma reprezentativcima,
strunim stoerima, ho-
telijerima, dobavljaima
i agencijama, te da nee
raun saveza dovesti
u blokadu i na koncu
udrugu u steaj, aludi-
rajui oito da dio lju-
di koji su bivi Hrvatski
odbojkaki savez doveli
u steaj i danas vedre
i oblae u HOU-u. Za-
grepani pak u svom
dopisu savezu tvrde da
je HOU u velikim finan-
cijskim problemima koje
oito eli rijeiti kanja-
vanjem klubova.
ufi, Krelja i
Rai potpisali
Predsjednici tri preo-
stala istarska prvoliga-
a potpisali su jam-
stvena pisma pristigla
iz HOU-a. Davor ufi,
predsjednik odbojka-
a Rovinja, Dunja Ra-
i, predsjednica OTP
banke i Aldo Krelja,
predsjednik rovinjskih
odbojkaica koji se,
dodue malo nekao,
svojim su potpisima
zajamili da e njihovi
klubovi zavriti sezonu.
to e biti ukoliko se to
ne ostvari, vjerojatno ne
znaju ni oni sami.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
p
rvoj
Po-
o za
ne-
una
koje
ane
eki-
o, te
, p
osobnom imovinom.
Mislim da je zavr-
zlama proizala iz
nekvalitetne ko-
munikacije save-
za ne samo prema
naem, ve prema
mnogim klubovi-
ma. Kad bi elnici
j g p
ti iz klupskih sredsta-
va. Ljetos smo stoga
u pisanom obliku
predloili HOU-u
da naa meu-
sobna potraiva-
nje kompenzira-
mo, odnosno da
se temeljem po-
g
kom
i mo
obve
Ti
razm
nako
stven
sank
- V
cioni
va kr
su na
gi su
su po
jams
popu
prote
emo
ivi
Niko
niti iz
obve
uslug
ve od
zaciju j
aice,
po-
nja j
e i
d-
r
Ne vidimo nikakvog razloga da ja kao pred-
sjednik svojim potpisom jamim da e klub
odigrati sezonu do kraja i uredno podmiriti
sve obveze. Nije nam jasno kako bi to pred-
sjednik kluba morao jamiti odigravanje ci-
jele sezone, klupskom ili osobnom imovi-
nom, veli Jadran Tintor, predsjednik Porea
koji od HOU-a potrauje 17 tisua kuna
ISTA SAVJEST - Jadran Tintor,
predsjednik Porea
K
.

K
L
A
R
I
HOE LI SEZONU ODIGRATI DO KRAJA? - Odbojkaice Porea i OTP banke na nedavnom istarskom derbiju u Puli
Glas Istre 37 Srijeda, 17. listopada 2012.
*
Nastupaju danske violonelistice,
trio altin i folklorai
PORE - Violonelistiki kvartet Four Funen Fema-
les iz Danske odrat e koncert danas u podne u po-
rekom kazalitu. Naveer u 19 sati na Trgu slobo-
de ili u sluaju kie u kazalitu, nastupit e gunjci trio
altin iz Maruii i KUD Matka Laginje iz Svetog Lo-
vrea. Koncerti se odravaju u sklopu 40. meunarod-
ne konferencije Europske udruge gudakih pedagoga
koja se prvi put odrava u Hrvatskoj. V. H.
ZAGREB - U zagrebakoj
galeriji Hrvatskog dizajner-
skog drutva veeras se u
19 sati otvara Duan me-
tafora umjetnike radioni-
ce Petikat koju sainjavaju
Stanislav Habjan i Danijel
eelj. Duan metafora nije
konvencionalna izloba i ne
da se jednoznano odrediti,
ali nije pogreno prepoznati
ga i kao umjetniku instala-
ciju, ostvarenu fikciju iz izlo-
ene slikovnice, dizajnerski
duan, nakladniku knjia-
ru, kabinet uda, muzejsku
kolekciju, putujuu sceno-
grafiju, dnevni boravak ili
prostor za igru.
Predmeti koji e biti izlo-
eni u Duanu metafora
predstavljaju presjek recen-
tne produkcije Petikata, no
zajedno istodobno ine i
poetino okruenje u kojem
se dogaa interakcija izme-
u autora i publike, te u ko-
jem se predmeti sami, kroz
komunikaciju i razmjenu,
znaenjski transformiraju
novim priama. Projekt Du-
an metafora u ovom obliku
izrastao je izravno iz surad-
nje Petikata s pulskim Saj-
mom knjige u Istri, poevi
od dizajniranja specifinih
proizvoda tematski vezanih
uz knjige i itanje.
Meu artiklima ovog
duana sada su slikovni-
ce, grafike mape, plakati
i dizajnerski proizvodi koje
autori ostvaruju zajedno,
potom strip albumi i slike
Danijela eelja, te niz edi-
cija i objekata u oblikova-
nju Stanislava Habjana.
Duan metafora u raznim
je oblicima dosad pred-
stavljen u Rovinju, Puli, Lju-
bljani, zagrebakoj Laubi te
prolog mjeseca u pore-
koj Galeriji Zuccato. Duan
metafora u HDD galeri-
ji mogue razgledati do 6.
studenog. B. V.
Duan metafora u Zagrebu
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
PULA - U povodu Mjeseca hrvatske knji-
ge u etvrtak u 19 sati u pulskoj Grad-
skoj knjinici i itaonici bit e predstav-
ljena knjiga Ankice Tomi Naroito ljeti
(pobjednice VBZ natjeaja za najbolji neo-
bjavljeni roman 2011. godine). Moderator
je Davor iovi, a o knjizi e govoriti i au-
torica. Naroito ljeti je roman u kojem
se itatelj moe odmoriti od velikih pria
i ozbiljnih sukoba. U njemu nema poslje-
dica rata i surove tranzicijske zbilje, zapi-
sao je Zoran Feri za ovo djelo. V. B.
Naroito ljeti
Ankice Tomi
u Puli
U RIJEKOM MALOM SALONU OTVORENA IZLOBA TALIJANSKOG
DIZAJNA DISEGNO ITALIA
Predavanje o Fulviju Tomizzi
u Umagu
UMAG - U povodu ovogodinjeg objavljivanja hrvat-
skog prijevoda treeg romana istarske trilogije Bagre-
mova uma/Il bosco di acacie poznatog knjievnika
Fulvija Tomizze u nakladi Gradske knjinice Umag, u
etvrtak u 20 sati predavanje e odrati ugledna zagre-
baka talijanistica, profesorica Sanja Roi.
Ona e govoriti o cijeloj trilogiji, a s njom e biti
prevoditeljica Tomizzinih romana Lorena Monica
Kmet iz Buja. Podsjetimo da je ovu trilogiju Tomizza
zapoeo jo 1960. s prvijencem, romanom Matera-
da (hrvatski prijevod Mate Maras iz 1986.). Uslijedio
je roman Djevojka iz Petrovije/La ragazza di Petro-
via, objavljen 1963. godine (hrvatski prijevod Lore-
ne Monice Kmet 2010.), dok je Bagremova uma
objavljena 1966. Rije je o romanima koji svojom su-
vremenou, vieznanou i nostalginom zaviaj-
nou jo uvijek privlae itatelje. T. K.
Duan metafora gostovao je i u porekoj galeriji Zuccato
I U PULI POEO MJESEC HRVATSKE KNJIGE
Izloba posveena Krlei
Jabuke podaju s neba - dio publike na otvorenju izlobe
arm predmeta iz
svakodnevne uporabe
O izlobi koja pred-
stavlja nekonvenci-
onalni dizajn u inte-
rakciji s publikom i o
predmetima koji nas
prate kroz nau sva-
kodnevicu govorila je
Lucia Krasovec, koja
je istakla i vrijednost
rijei ljepota budui
da ljepota moe otvo-
riti nove vidike ivota.
Arhitekt Saa Randi,
govorio je o produkt
dizajnu te utjecaju bli-
zine Italije i talijanskog
dizajna na na dizajn
RIJEKA - Velik broj posje-
titelja okupio se preksino u
rijekom Malom salonu na
otvorenju izlobe talijanskog
dizajna Disegno Italia, u
sklopu Dana talijanske kul-
ture i talijanskoga jezika. Dru-
gi dio te izlobe postavljen je
u prostoru rijekog Konzerva-
torskog odjela, a moe se ra-
zgledati do 20. listopada.
Na otvorenju izlobe mo-
glo se uivati u pogledu na
drveni stol prepun crvenih ja-
buka, salsicciu iliti kobasicu,
zatim u zanimljivim svjetlo-
snim rjeenjima i jabukama
koje padaju sa stropa, crnim
i bijelim stolicama postavlje-
nim na zid, arenom servi-
su za espresso u kompletu sa
svjetlozelenom caffetierom,
odnosno kuhalom za espre-
sso, u staklenim posudama...
A to sve nudi talijanski dizajn
koji je prepoznatljiv u cijelo-
me svijetu moglo se pogledati
i u prii to ju nudi video ura-
dak postavljen u izlobenom
prostoru Malog salona.
Izlobu Disegno Italia or-
ganizirao je Generalni konzu-
lat Italije u Rijeci u suradnji s
Gradom Rijekom, a najbolje
ju definira reenica Predmeti
moraju biti drutvo.
O izlobi koja predstavlja
nekonvencionalni dizajn u in-
terakciji s publikom i o pred-
metima koji nas prate kroz
nau svakodnevicu govorila
je Lucia Krasovec, koja je ista-
kla i vrijednost rijei ljepota
budui da ljepota moe otvo-
riti nove vidike ivota. Arhitekt
Saa Randi, govorio je o pro-
dukt dizajnu te utjecaju blizi-
ne Italije i talijanskog dizajna
na na dizajn.
Generalni konzul Italije Re-
nato Cianfarani zahvalio se
gradonaelniku Vojku Ober-
snelu, proelniku Odjela za
kulturu Ivanu araru, sabor-
skom zastupniku Fulviju Ra-
dinu i arhitektu Sai Randi-
u na pomoi pri realizaciji
izlobe talijanskog dizajna u
gradu s velikom prolou i
velikom budunou, a gra-
donaelniku Obersnelu uru-
io je prigodan dar.
- Izlobu valja razgledati da
bi se uivalo u ljepoti pred-
meta za svakodnevnu upora-
bu - kazao je Bruno Monari,
definiravi vrijednosti dizajna
predmeta svakodnevne upo-
rabe u tome to nam ivot ine
ugodnijim i ljepim. Prethod-
no je arhitekt Marco Marzini
u Vijenici grada Rijeke odrao
predavanje na temu Disegno
Italia naslovljeno Obru i ko-
ta. Sandi URAN BRNI
U Gradskoj knjinici 30 godina
s Krleom bez Krlee
PULA - Ovogodinji pro-
gram u povodu obiljeava-
nja Mjeseca hrvatske knjige
u pulskoj Gradskoj knjini-
ci i itaonici poeo je prek-
juer izlobom 30 godina s
Krleom bez Krlee u znak
sjeanja na velikana hrvat-
ske knjievnosti, po mnogi-
ma najveeg hrvatskog pis-
ca 20. stoljea.
Izloba, koja je nastala kra-
jem prole godine u povodu
30. obljetnice Krleine smr-
ti, je u Pulu stigla iz Knjinica
grada Zagreba, a pripremili su
je Ivan Gluac, Sanja Repani-
Blaiko i Zdenka Sviben.
Putem fotografija, plakata,
komentara i drugog materija-
la saet je dio bogatog stvara-
latva ovog velikana hrvatske
knjievnosti. Izlobu ine pla-
kati o ivotu i djelu Mirosla-
va Krlee te graa iz fondova
Gradske knjinice Zagreb.
U sklopu programa obi-
ljeavanja Mjeseca hrvatske
knjige u ponedjeljak nave-
er u pulskoj itaonici Kluba
umirovljenika odran je poet-
sko-glazbeni susret Istra nan
je mati. Sudjelovali su pjesni-
ci Denis Koljan, ermano Vi-
tasovi, Damir Koroman Ple-
tikos, Katica Petrekovi, Ida
Markovi te glazbenici Alen
Vitasovi, Petar Brgi, Slavko
Celija, Dario Grgorovi i KUD
Rakalj iz Raklja. V. B.
V
.

B
.
Dio izloenih predmeta u Malom salonu
R
.

B
R
M
A
L
J
R
.

B
R
M
A
L
J
Obiljeena 60. godinjica
izdavake kue Edit
RIJEKA - Prigodnom sveanou u Gradskoj vijenici u
Rijeci juer je obiljeena 60. godinjica djelovanja rijeke
izdavake kue za izdanja na talijanskom Edit te asopisa
Panorama, koji izlazi dvaput mjeseno u okrilju Edita. Di-
rektor Edita Silvio Forza istaknuo je da ova izdavaka kua
ispunjava jedno od temeljnih prava talijanske nacionalne
manjine, a to je pravo na informiranje na vlastitom jeziku.
Edit djeluje na podruju Hrvatske u Rijeci, na Kvarneru i u
Istri te u slovenskom dijelu Istre, odnosno na podrujima
gdje su Talijani autohtoni narod, kazao je Forza. (Hina)
J
e
le
n
a

P
R
E
K
A
L
J
38 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.
*
*

kultura

UMAG - Izloba suvremenog umjetnika
anina Boia bit e otvorena veeras u
19 sati u umakoj galeriji Marino Cettina.
Izloba je naslovljena Paralelni prostori, a
radi se o prostorima nastalima unutar ma-
lih galerija, odnosno drvenih pravokut-
nih konstrukcija otvorenog krovita u koji-
ma su postavljeni minijaturni radovi. Te su
male galerije smjetene unutar galerija u
kojoj su izloeni pojedini radovi iz umjetni-
kove zbirke, kao i iz kolekcije suvremene
umjetnosti Marino Cettina. (T. K.)
Paralelni
prostori
anina Boia
NOVE KNJIGE: UMBERTO ECO PRAKO GROBLJE (MOZAIK KNJIGA, 2012.)
Poinje glasovanje za Kiklopa
DESETI PULSKI DANI ESEJA ODRAT E SE 19. I 20. LISTOPADA
A
r
h
iv
a

G
.

I
.
/
A
.

T
.
Nagrada Kiklop bit e dodijeljena na 18. sajmu knjige u Istri
Kuharica Sionskih mudraca
Najzanimljivija odlika romana jest da u njemu gotovo i nema izmiljenih
likova - ljudi koji kroz njega prolaze su tono te stvari govorili, mislili ili
inili - samo je Simonini izmiljen i samo on nije mogao postojati, ili ne?
To je ono to se Eco pita - postoji li jedna nit, jedna poveznica iza svih
tih falsifikatorskih radnji koje su krenuvi od Tajni naroda Eugenea
Suea i Dijaloga u paklu izmeu Machiavellija i Montesquieua Mauri-
cea Jolya dovele do Protokola Sionskih mudraca Sergeja Nilusa?
P
rako groblje mjesto je
susreta najmonijih ra-
bina na svijetu tijekom
kojeg su potonji donijeli pro-
tokole o osvajanju svijeta i
totalnoj kontroli nad ovje-
anstvom. Debela la i falsi-
fikat koja je u Rusiji objavlje-
na pod nazivom Protokoli
Sionskih mudraca upravo
je ono to glavni lik novog
romana Umberta Eca - Si-
mone Simonini - pokuava
prodati tajnim slubama ak
tri drava. Antisemit, mizan-
trop, seksofob, ubojica, fal-
sifikator, laov, pijun, pro-
drljivac, pa ak i podvojena
linost - Simone Simonini
ili opat Dalla Piccola - anti-
junak Prakog groblja, po
samim rijeima autora, tre-
bao bi biti najodvratniji knji-
evni lik svih vremena. Eco
se u novom romanu smje-
tenom u Italiji i Parizu tije-
kom 19. stoljea odluio na
riskantan odabir glavnog ju-
naka - jedinog izmiljenog
lika u romanu kojim defilira-
ju Garibaldi, Dumas, Nievo,
Joly, Freud, Dreyfus, Boullan,
Taxil i mnogi drugi - i u tome
je najvea slabost njegove
posljednje povijesno-feljto-
nistike ekstravagancije.
Ono to je uspjelo Jona-
thanu Kennedyju Tooleu
(Urota tupana) ili Patricku
Sskindu (Parfem) kod Eca
nije profunkcioniralo kako
treba. Simone Simonini i nje-
gov alter ego opat Dalla Pi-
ccola, ak ni u onim potre-
snim stranicama dnevnika u
kojima pokuavaju dokuiti
jesu li oni zaista dvije lino-
sti jedne osobe, ne bude sim-
patije itatelja. Oni nemaju
taj etiki pomak ili ak malu
ljudsku slabost koja bi ih mo-
gla rehabilitirati ili samo po-
buditi mrvicu empatije u i-
tatelju. Roman u kojem je
nemogue navijati za glav-
nog lika, pa ak ni za njegovu
smrt (jer ona ne bi nita rije-
ila) ostaje nedoreen, kao i
njegov sam kraj (koji je ostao
otvoren, no iji je ishod vie
nego natuknut).
to se same strukture knji-
ge tie, ona je klasina ecoov-
ska postmodernistika igra-
ka - dakle, roman pisan kao
dvojni dnevniki zapis pod-
vojene linosti koji u dosad-
nijim dijelovima prepria-
va sveznajui narator. Teme
koje se provlae kroz Prako
groblje su one klasine eco-
ovske - tko pria priu i mo-
emo li mu vjerovati, antise-
mitizam, masonerija, teorija
i praksa zavjere, tajne slube,
ukradeni dokumenti, leevi
sakriveni u kanalizaciji i re-
cept za receptom.
Najzanimljivija odlika ro-
mana jest da u njemu goto-
vo i nema izmiljenih likova
- ljudi koji kroz njega prola-
ze su tono te stvari govori-
li, mislili ili inili - samo je
Simonini izmiljen i samo
on nije mogao postojati, ili
ne? To je ono to se Eco pita
- postoji li jedna nit, jedna
poveznica iza svih tih fal-
sifikatorskih radnji koje su
krenuvi od Tajni naroda
Eugenea Suea i Dijaloga
u paklu izmeu Machiave-
llija i Montesquieua Mau-
ricea Jolya dovele do Pro-
tokola Sionskih mudraca
Sergeja Nilusa? Njegov je
odgovor pozitivan - ono to
je do toga dovelo je duboko
usaena mrnja koju je on
za potrebe romana smje-
stio u jedan lik, no koja se u
neistoj savjesti Europe bu-
dila svaki put kad je bilo po-
trebno pronai unutarnjeg
neprijatelja - bio on idov,
slobodni zidar ili Isusovac,
apsolutno je svejedno
Boris VINCEK
skapostmodernistikaigra- ne? To je ono to se Eco pita
Umberto Eco Prako groblje
Umberto Eco na pulskom sajmu knjige
PULA - Od 15. do 22. listopa-
da traje glasovanje za prvi krug
knjine nagrade Kiklop, javljaju iz
Udruge Sa(n)jam knjige u Istri. Za
Kiklopa se glasuje u dva kruga, a u
prvom krugu glasovanja sudjelu-
ju svi prijavljeni, koje imaju odo-
brenje Upravnog odbora Kiklopa.
Prema Pravilniku nagrade, nakon
prvog kruga glasovanja objavlju-
je se troje kandidata s najveim
brojem glasova. U drugom krugu
nemaju pravo glasa autori, izda-
vai i urednici knjiga nominira-
nih u tim kategorijama.
U kategoriji Leksikografsko dje-
lo godine ove su godine prijavlje-
na dva kandidata te se sukladno
Pravilniku odrava se glasovanje
samo u drugom krugu i rezultati
drugog kruga odreuju dobitnika
u toj kategoriji.
Kiklop se dodjeljuje u 13 kate-
gorija: urednik/ica godine, pro-
zno djelo godine, debitantska
knjiga godine, pjesnika zbirka
godine, knjiga eseja godine, pu-
blicistika knjiga godine, znan-
stvena knjiga godine, slikovnica
godine, knjiga godine za djecu i
mlade, knjiga inozemnog auto-
ra/ice godine, prijevod godine,
leksikografsko djelo godine te na-
grada za ivotno djelo.
Struno birako tijelo ine la-
novi Drutva hrvatskih knjiev-
nika, Hrvatskog drutva pisaca,
Hrvatskog drutva knjievnika za
djecu i mlade, Hrvatskoga knjini-
arskog drutva, Drutva hrvatskih
knjievnih prevodilaca, Hrvatskog
PEN centra, profesori hrvatskih
visokih uilita, direktori i ured-
nici nakladnikih kua u Republi-
ci Hrvatskoj, novinari u kulturi te
knjievni kritiari. Nagrada e biti
dodijeljena na 18. Sajmu knjige u
Istri, koji e biti odran od 30. stu-
denog do 9. prosinca. B. VINCEK
U fokusu politika i politiari
PULA - Istarski ogranak Drutva
hrvatskih knjievnika i asopis Nova
Istra 19. i 20. listopada organizira-
ju 10. Pulske dane eseja s temom
Politika i politiari.
Program poinje u petak u pod-
ne u prostorijama Kluba hrvat-
skih knjievnika, u staroj tiskari,
proglaenjem dobitnika Nagrade
Zvane rnja za najbolju hrvat-
sku knjigu eseja 2012.
Potom, od 13 sati nadalje, sli-
jede izlaganja na temu politike i
politiara, o emu e govoriti: Bo-
ica Jeluia Govor politike ili va-
ranje metaforom, Sandi Blagoni
Tko dere u hrvatskoj politici?:
O suvremenoj politikoj povijesti
janjetine, Antun Pavekovi Po-
litika kao loa knjievna pria te
Igor ipi Odgovornost, ili zato
upravo danas intelektualci?. Jele-
na Luina govorit e o Fragmen-
tima politikog diskursa - posve
sluajan izbor, Fahrudin Novali
na temu Politika kao manipulaci-
ja, a tema Slavena Letice je Nega-
tivni Pigmalionov uinak, ili doba
slinavaca.
U 19 sati u sveanoj dvorani Tone
Peruka Sveuilita Jurja Dobrile bit
e predstavljena knjiga Odbljes-
ci pamenja dr. Ljubice Ivezi. O
knjizi e govoriti Albino Crnobori,
Valnea Delbianco, Goran Filipi, Je-
lena Luina i Daniel Nainovi.
U subotu od 10 sati u Klubu hr-
vatskih knjievnika svoje e eseje
predstaviti Janko Roi Politia-
ri i politika bez polisa, Ivana o-
jat Varijacije ironije, Stjepan ui
Politika bez ideologije i Dragutin
Lui Luce Briga.
Poseban otisak asopisa Nova
Istra naslovljen Dokolica predsta-
vit e Jelena Luina i Boris Doma-
goj Bileti.
U nastavku e Sibila Petlevski go-
voriti na temu Sfera javnosti i po-
litika arena: Prostori borbe i pro-
stori odustajanja, a Nino Raspudi
Gleda te u oi i...: Percepcija politi-
ara u Hrvatskoj. Naslov izlaganja
Gorana Starevia je Kako misliti
politiku bez politiara?. Potom e
uslijediti rasprava.
Autor i voditelj programa je dr.
Boris Domagoj Bileti. V. B.
Glas Istre 39 Srijeda, 17. listopada 2012.
PULA - Nakon to je po-
etkom mjeseca objavio
novi studijski album Opet
si pobijedila, popularni
hrvatski pjeva Tony Cetin-
ski odluio se na turneju u
ijoj e mu organizaciji po-
moi Karlovako Live, to
je zajedniki naziv glazbe-
nih projekata vezanih uz
Karlovako pivo. Tony e s
njima obii sedam grado-
va, a najblie Istri bit e 16.
prosinca kada e nastupiti
u Rijeci. Turneja inae po-
inje 7. prosinca u Splitu,
nastavlja se 9. prosinca u
Osijeku, a u glavnom gra-
du Hrvatske nastupa 14.
prosinca. Nakon Rijeke
ostali su jo Zadar u koji
dolazi 21. prosinca, u Kar-
lovcu je 23. prosinca, a za-
dnja stanica turneje je Va-
radin i to 26. prosinca.
- Ne moram vam rei
koliko sam uzbuen to
nakon vie od tri godine
idem ponovo na turneju.
Posljednji album i turne-
ja bili su fenomenalni, po-
stavili smo visoke stan-
darde, pa nas eka puno
posla da ponovimo takav
uspjeh, izjavio je Tony na-
javljujui turneju. M. Ra.
Tony Cetinski u prosincu
ide na hrvatsku turneju
mozaik@glasistre.hr
591-529
*
ROVINJ - U sklopu rovinjskog Glazbenog
pouka kojeg organizira Istarski podod-
bor Hrvatskog drutva glazbenih umjetni-
ka, veeras u 18 sati u Multimedijalnom
centru odrat e se koncert Komornog
zbora Rubino iz Rovinja, kojim dirigira Tat-
kana Merkl. Domaoj publici predstavit e
se temom Male tajne polifonije i njenih
velikih majstora, a skladatelji ija e djela
izvoditi su Orlando di Lasso, Giovanni Pi-
erluigi da Palestrina, Michael Praetorius i
Johann Sebastian Bach. (N. O. R.)
Male tajne
polifonije
Vipnet je prvi i jedini operater koji je kom-
pletnu 5-play uslugu koja ukljuuje Vip TV,
mobilnu i fiksnu telefoniju te mobilni i fik-
sni Internet, uinio dostupnom u svih kra-
jevima Hrvatske. I sve na jednom raunu.
S vie od 100 najatraktivnijih televizijskih
programa te preko 80 radijskih programa
kao i s uslugama Videokluba, Vip TV za van,
Mrene snimalice te Digitalne televizije, Vip
TV moe se koristiti kao samostalna IPTV
usluga ili u okviru Kombi paketa s dvije,
tri, etiri ili pet usluga. U sklopu posebne
promotivne akcije koja traje do 31.10.2012.,
Vipnet svim korisnicima koji odaberu Os-
novni PLUS paket i potpiu ugovor na 24
mjeseca, nudi posebnu pogodnost kupnje
LG TV ureaja za samo jednu kunu, ime
se postie uteda od 2698 kuna. U sklopu
promotivne akcije za sve korisnike koji
odaberu duo ili trio paket, dostupan je i po-
pust na mjesenu naknadu koja za Osnovni
PLUS paket prvih 6 mjeseci koritenja
umjesto 199 iznosi 129 kuna, kolika je i
mjesena naknada za Osnovni paket.
Vie informacija na www.vipnet.hr
ili na 091 77 00
Vip TV dostupan u
cijeloj Hrvatskoj
Vip 5-play: Najbolja vrijednost za novac
PROMO
PRISAVSKA SAPUNICA - UREDNICA POLA URE KULTURE OTVORENO PISALA
HND-u I ODBORU ZA INFORMIRANJE
Tony Cetinski i predsjednik Uprave Karlovake
pivovare Alexander Gerschbacher
D
.

K
O
V
A

E
V
I

Kamenski: Niste
se ponijeli muki
nego - muki
Vuki kae da je pro-
tiv cenzure, kao i
Duka, koji dodaje da
od Novak Srzi ne tre-
ba stvarati heroinu
veli da ne radi gluposti. oa
poruuje kako e obje pri-
javiti Etikom povjerenstvu
HRT-a, a u tisku sve komenti-
raju Duka i Vuki koji su pro-
tiv svake cenzure, ali i sum-
njaju kako je u svemu bilo i
Hloverkine kuhinje.
Zaprepastila me nevje-
rojatna lakoa kojom ste
ignorirali injenice i prista-
li sudjelovati u cirkusu koji
je inicirao gospodin oa,
a koji naalost nema nika-
kve veze s novinarskom stru-
kom, poruuje Duki i Vuk-
iu pismom Kamenski. U
pismu kazuje kako je oa
zabranio prilog o HAVC-u a
da ga nije ni vidio, te da ga je
cenzurirao a da nije znao da
u njemu postoji druga stra-
na. Kae i kako je oa po-
bjesnio to se u prilogu po-
javljuje Denis Kulji, za kojeg
nije znala da je povezan sa
Saom Runjiem koji je kan-
didat za glavnog ravnatelja
HRT-a nit to da Kulji svo-
jim izjavama o HAVC-u, rui
ni vie ni manje nego Deana
ou. Sve su to, smatra, i-
njenice koje Vuki i Duka ne
ele uti. Mislila sam da su
vae dvije adrese nepristra-
ne, potene i spremne bra-
niti profesiju. Naalost, bila
sam u krivu. Deki, niste se
ponijeli muki. Prije muki,
zakljuuje Kamenski.
Branko Vuki nam je ka-
zao kako, kao politiar, nema
pravo i ne pada mu na pamet
mijeati se u ureivaku poli-
tiku HRT-a, a ne pada mu na
pamet ni biti Etiko povje-
renstvo HRT-a.
- Osuujem svaki oblik
cenzure, pa i kad se cenzuri-
ra gospoa Novak Srzi koja
je 15 godina cenzurirala itav
HRT sluei politici, zajedno
s onima koji su je podrava-
li i takoer sluili cenzuri i
politici. Ako je to muki stav
onda sam ovjek koji se zala-
e za muke stavove, poru-
uje Vuki.
Protiv svake cenzure je i
Zdenko Duka, koji se pita
zbog ega bi bilo muki to
to je iskazao svoj stav. Duka
smatra da je prilog treba-
lo pustiti, jer o Novak Srzi i
njenom dosadanjem radu
svatko ima svoje miljenje.
Novak Srzi svakako nije ona
od koje bi trebalo raditi no-
vinarsku heroinu, smatra
Duka. Dean oa kratko nam
je kazao kako se svaka daljnja
rasprava na ovu temu moe
voditi samo unutar kue. No,
teko je oekivati da e tako
i biti i da se sluaj Pola ure
kulture nee potegnuti ve
sutra za saborskog reeta-
nja kandidata za ravnatelja
HRT-a. Dojam je kako su ku-
loari u pravu - Dean oa na-
ivno je zagucao udicu koju
mu je bacila Hloverka Novak
Srzi, koja kako saznajemo,
nema namjeru dolaziti pred
Etiko povjerenstvo. Za iji
je, pak, interes udica baena,
ostaje vidjeti. S. PAVI
ZAGREB - Najnovija pri-
savska sapunica zaeta kra-
jem prolog tjedna kada je
v.d. glavnog urednika HTV-a
Dean oa naloio da se u
emisiji Pola ure kulture ne
emitira prilog Hloverke No-
vak Srzi na temu Hrvatskog
audio vizualnog centra, prek-
juer se nastavila otvorenim
pismom to ga je urednica
emisije Branka Kamenski
uputila predsjedniku HND-a
Zdenku Duki i predsjedni-
ku saborskog Odbora za in-
formiranje, informatizaciju i
medije Branku Vukiu.
Podsjetiti valja na kronolo-
giju. Dean oa stopira prilog
uz obrazloenje da je nepro-
fesionalno napravljen. Hlo-
verka Novak Srzi i Branka
Kamenski tvrde kako se radi o
cenzuri. Veernji list objavlju-
je video materijal snimljen za
neuspjena pokuaja Novak
Srzi da uzme izjavu od rav-
natelja HAVC-a Hrvoja Hri-
bara a na snimci i oa koji joj
Cirkus na HTV-u reirao oa, kae Branka Kamenski
40 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
2%$9,-(67,26057,
Tunim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znan-
cima alosnu vijest da nas je
16.10.2012. u 89. godini ivota
napustila naa voljena
$1$ &9(.
ro. Mendica
Posljednji ispraaj drage nam
pokojnice bit e u srijedu,
17.10.2012. u 15 sati iz kapele na
mjesno groblje Krnica.
Oaloeni: kerke FRANKA,
VILMA i sin MATE, zeti NIN-
IO, STJEPAN i nevista SLAVICA,
unuk IVICA s familijom, unu-
ci, praunuci i prapraunuci, ses-
tra PINA s familijom i ostala
tugujua rodbina
S tugom u srcima jvaljamo
rodbini, prijateljima i znan-
cima alosnu vijest da nas je
16.10.2012. u 76. godini ivota
napustila naa voljena
)2.$ 25/,
ro. Perea
Posljednji ispraaj voljene nam
pokojnice obavit e se u srijedu,
17.10.2012. na groblju u Vodn-
janu.
Pogrebna povorka kree iz kape-
le u 16 sati.
Oaloeni: suprug JOSIP, kerka
MIRELA, sin ALDO, zet MILAN,
nevjesta PATRIZIA, unuci SON-
JA, NATAA, IVAN, LUANA i EN-
TONY, praunuci EMA i MAURO
te ostala tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo alosnu
vijest svoj rodbini, prijateljima i
znancima da nas je 16.10.2012.,
u 80. godini ivota napustio na
voljeni
,9$1 8'29,,
Posljednji ispraaj naeg drag-
og pokojnika bit e u srijedu,
17.10.2012., u 16 sati na mjes-
nom groblju u minju.
Oaloeni: supruga IVA, sin
MARIO s familijom, kerke
MARIJA, SILVANA i VANDA s fa-
milijama, unuci SANDRA, MIR-
JANA i NEVEN s familijama,
IGOR, ANI, DARIJAN, ROBI,
ROMINA, TEDI i TINA, praunuci
STELA, SIMON, LUKAS, ARON
i DEAN, sestra MARIJA s famil-
ijom i ostala tugujua rodbina
Tunim srcem javljamo svoj rod-
bini, prijateljima i znancima da
nas je u ponedjeljak, 15.10.2012.,
u 71. godini ivota napustila naa
voljena mama, svekrva i nona
-2/( 9/$,
iz Labina
Posljednji tuni ispraaj drage
nam pokojnice bit e u srijedu,
17.10.2012., u 12 sati u krugu
obitelji i prijatelja iz Komemora-
tivnog centra u Labinu na grad-
sko groblje.
Oaloeni: sinovi ROBERTO
i KORADO, nevjeste LUANA i
DANIELA, unuci KARLO i VALE-
RIA te ostala tugujua rodbina
U dubokoj boli javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znan-
cima alosnu vijest da nas je
16.10.2012. u 57. godini ivota
zauvijek napustio na dragi
/,12 -(50$1
Posljednji ispraaj dragog nam
pokojnika obavit e se u srijedu,
17.10.2012. u 16 sati na mjesnom
groblju Sovinjak.
Oaloeni: otac STIJEPAN,
majka MARIJA, sinovi IVAN i
KLAUDIJO s obitelji, brat MARIO
s obitelji te ostala tugujua rod-
bina
Tunim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znan-
cima alosnu vijest da nas je
15.10.2012. u 89. godini ivota
napustila naa voljena
0$5,-$ (*27$
Posljednji ispraaj drage nam
pokojnice bit e u srijedu,
17.10.2012. godine u 16 sati iz
crkve na mjesno groblje Mutvo-
ran.
Oaloeni: sin MILO, nev-
iste LJILJANA i MARICA, unuci
ALEN, ELIS i PETRA s obiteljima
i ostala tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas
je dana 15.10.2012., u 72. godini
ivota napustio na dragi
/8&,-$1 6,521,
Luano
Pokop naeg voljenog obavit e
se u etvrtak, 18.10.2012., u 14,30
sati na Gradskom groblju u Puli.
Oaloeni: supruga LJUBINKA,
kerka SANJA, zet NENAD, unuci
ANA i VIKTOR te ostala tugujua
rodbina
S tugom u srcu javljamo rodbini,
prijateljima i znancima alosnu
vijest da nas je dana 15.10.2012.,
u 66. godini ivota zauvijek na-
pustio na voljeni
0,/-(1.2 32523$7
Posljednji ispraaj dragog nam
pokojnika biti e u srijedu,
17.10.2012., u 15 sati na grad-
skom groblju u Rovinju.
Oaloeni: majka JELENA, su-
pruga ZDENKA, kerka BRAN-
KA, zet SINIA, unuci ANTO-
NIO i MARKO te ostala tugujua
rodbina
32='5$9,
Posljednji pozdrav dragoj mami
$1, &9(.
Sin MATE, nevista SLAVICA,
unuci MORENO sa suprugom
DENIZOM i MARKO sa su-
prugom DOLORES te praunuka
BARBARA
Posljednji pozdrav voljenoj ma-
jci, punici, babi i prababi
$1, &9(.
Kerka VILMA, zet STJEPAN,
unuci IVICA, BISERKA i BRAN-
KA, praunuci MATEJA, MARTI-
NA, NIKOLINA, PETAR i FILIP
Posljednje zbogom naoj drag-
oj susjedi
$1,
Ostat ete nam zauvijek u li-
jepom sjeanju.
Vai Krasari
Posljednji pozdrav dragoj babi
i prababi
$1, &9(.
Tvoj unuk IVICA sa suprugom
DANIJELOM, praunuci PETAR,
FILIP, DAJANA i DORIS
Posljednji pozdrav voljenoj ma-
jci i punici
$1, &9(.
Kerka FRANKA i zet NINO
Posljednji pozdrav dragoj babi,
prababi i praprababi
$1, &9(.
Unuka ANTICA s VLADOM,
praunuci VEDRANA, MATEO,
TONI s MARIJANOM, praprau-
nuci EVA i JAKOV te baba ZORA
Posljednji pozdrav voljenoj babi
i prababi
$1, &9(.
Unuk NINO sa suprugom ALE-
KSANDROM, praunuci ANTO-
NIO, NIKOLINA i mali BRUNO
Posljednji pozdrav najdraoj ses-
tri, kunjadi i teti
$1, &9(.
Sestra PINA, kunjado JURE, neaci
VESNA i DAMIR s familijama
%5$1.2
Spavaj lipi moj tich
MWA
Tvoj ROMINICH
Posljednji pozdrav dragom sinu
%5$1.8
Po dobroti u te pamtiti, u srcu
nositi i nikada zaboraviti.
Tvoja mama ANICA
Dragi na bratac
%5$1.2
Bio si naa beba i na mali
brat. Do suza smo se smijali
dogodovtinama iz djetinjstva, a
sada se u suzama opratamo od
tebe i tvojih pjesama.
Do ponovnog susreta, pozvonite
Milorde i poivajte u miru.
Tvoje sestrice DRAGICA i ANKI-
CA s obiteljima
Tatko, tatak, tatkana
Volimo te i uvijek emo.
Tvoja djeca JANA, MAJA i IVAN
Biba bam za tebe
Kad sunce opet zae i ptiice
zaute sve
Ja ipak u te ekat dragi
7867$
do kasno u no...
AJETA i THE SHAIONES
Posljednji pozdrav potovanom
kolegi
%5$1.8 51&8
Tusti
Sindikat Istre i Kvarnera SP Ul-
janik
Posljednji pozdrav bratu nae pr-
ijateljice Dragice
%5$1.8 51&8
HELENA, STANKA, ANITA,
JADRANKA, LJUBICA, KRIS-
TINA, MIRJANA, KOVILJKA,
RUICA, BILJANA, DIANA i RE-
FIJA
Zbogom io
%5$1.2 51$&
Tusta
FRIC i PTICA
Posljednji pozdrav dragom
%5$1.8 51&8
Tusti
...sjaj je samo jedan jedini...
Od tvojih Buzeana:
NJOX, ZICO, SLAVEN, VRBI,
MIKA, TOMO, DRAGAN i BORO
%5$1.2 51$&
Tusta
Zbogom drue!
Tvoja posebnost i djelo, zauvijek
ostaju u sjeanju.
Ekipa Kluba Uljanik: ELJKO,
PATRICIA, MILO, ZLAJO, MI-
HAELA, DAVOR, MAURO, SOSA,
KEO, HRKI, NIKOLA i osoblje
7867$
MI te volimo, ti si na
Si ju lejtr aligejtr!
DENISA, DARJAN, NEVENA i
VANESA 22
QDWMHDMLHVWLWNHPDOLRJODVLRVPUWQLFHSRVOMHGQMLSR]GUDYL
VMHDQMD]DKYDOH
0g|asua s|utba
Portarata 4, te|: O52/591-543, fax: O52/388-411
Glas Istre 41 Srijeda, 17. listopada 2012.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav
7867,
CBS - Pula
Posljednji pozdrav
%5$1.8
Uspomene ostaju zauvijek: tvo-
je ejla umjesto pozdrava, tvo-
ja luda, vatrena kosa, luckaste
poruke, smijeh, neozbiljnosti,
avrljanje na tvojoj terasi...
Neakinja JASMINA sa su-
prugom MARINOM i djecom
ANDREOM i LUKOM
Posljednji pozdrav dragom zetu
i kunjadu
%5$1.8
RAJKO, ALIDA, IRENE, ELENA i
MARTINA s familijom
Zadnje tuno zbogom naem
kolegi i prijatelju
%5$1.8 51&8
Tusti
Zaposlenici Uljanik Tesu d.d.
7867$
I u smrti i u smrti mi smo par-
tizani.
F.O.B.
Posljednji pozdrav dragom pr-
ijatelju
7867,
UDRUGA FORT PUNTA CHRIS-
TO I UDRUGA SEASPLASH
Posljednji pozdrav dragom pr-
ijatelju
%5$1.8 51&8
Tusti
GUSTAFI
Posljednji pozdrav dragom pr-
ijatelju
7867,
UDRUGA MONTEPARADISO
Napustio nas je na voljeni
%5$1.2 51$&
Oaloeni: bratii ALDO,
BRANKO s MERI, teta ANA i
JOSIP ZLATI
7867$
...time to say goodbye...
SAKA
Posljednji pozdrav dragom
%5$1(78
ENI, DACA i DOKI
Posljednji pozdrav tati nae pr-
ijateljice
%5$1.8 51&8
Tusti
SARA, MAJA, MARKO, MIHO,
BUS, KOARA, MAJA, ADO,
BEBA, BANE, IRENA, GOGO,
AMILA, LARISA, JELENA, IO,
ALBINA, DIDI, GOGO, SALE i
TINA
Posljednji pozdrav
%5$1.8 51&8
Tusti
BORO
Posljednji pozdrav dragom pr-
ijatelju
7867,
BRADA, MIRJANA i IVAN
Posljednji pozdrav dragoj su-
pruzi
)2.,
ivot nestaje u trenu a ostaju
samo uspomene i sjeanje na
tebe.
Tvoj suprug JOSIP
Posljednji pozdrav dragoj mami
)2.,
Ostaje zauvijek u mojem srcu
jer nema nieg vrijednijeg od
spoznaje da sam te imala.
Kerka MIRELA s familijom
Posljednji pozdrav dragoj mami
)2.,
Teko je prihvatiti da te vie
nema s nama. Ostat e vjeno
u naim msilima.
Tvoj sin ALDO s familijom
Posljednji pozdrav mami nae
kunjade Mirele
)2., 25/,
od DINA, NIVES i KRISTINE s
familijom
Draga nona
)2.$
Otila si zauvijek, ostaju samo
uspomene, a one su vjene, uvi-
jek emo te se sjeati.
Tvoji unuki: SONJA s ANTOM,
NATAA s TOMICOM, IVAN, LU-
ANA i ENTONY i praunuki EMA
i MAURO
Posljednji pozdrav ocu nae tete
Marije, gospodinu
,9$18 8'29,,8
Djeca, roditelji i djelatnici
Djejeg vrtia Tii Vrsar
Posljednji pozdrav voljenom su-
prugu i tati
,9$18 8'29,,8
Poivao u miru Bojem.
Supruga IVA i ker VANDA s fa-
milijom
Posljednji pozdrav voljenom tati
,9$18 8'29,,8
Poivao u miru Bojem.
Kerka MARIJA s familijom
Posljednji pozdrav voljenom tati
,9$18 8'29,,8
Poivao u miru Bojem.
Sin MARIO s familijom
Posljednji pozdrav dragom tati
,9$18 8'29,,8
Mnogo je suza palo kad je tvoje
srce stalo, jo e suza vie potei
jer ni zbogom nisi mogao rei.
Iako si tamo gdje je tama, u mis-
lima naim stalno si s nama.
Uvijek tvoji: ki SILVA, zet NINO,
ANI s BOENOM, MIRJANA
s DALIBOROM, praunuci LARA
i DEAN
Posljednje adio dragoj sestrini
-2/(7, 9/$,
LUANO, MARICA i MIRO s fa-
milijama
Posljednji pozdrav dragoj kun-
jadi
-2/, 9/$,
Kunjado MARIO i NADA
-2/( 9/$,
Draga naa Jole,
tekim srcem opratamo se od
Tebe.
Falit e nam.
Veliko hvala za se.
Strnii: MARIZA, FRANKO i SIL-
VA s obiteljima
Posljednji pozdrav dragoj kun-
jadi i ciji
-2/, 9/$,
S ljubavlju i potovanjem.
Kunjada JOLANDA, neaci LINO
i BORIS s familijom
Dragi tata
./$8',2 6,527,
Falit e mi puno.
Voli te tvoj MARKO
Posljednji pozdrav REA i IVA
Posljednji pozdrav dragom pr-
ijatelju
./$8',-8 6,527,8
MK Templars Istra
Posljednji pozdrav naem pri-
jatelju
./$8',-8 6,527,8
Klausu
MK Highlanders
Posljednji pozdrav naem
./$868
MK STAAARI ROKERI UMAG
42 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Posljednji pozdrav dragom tati,
nonetu i svekru
/,1(78
Sin IVAN s HELENOM, sin
KLAUDIO s obitelji
Posljednji pozdrav kumu
/,9,-8 3(57,8
GOJKO JURI s familijom
Posljednji pozdrav dragoj teti
0$5,-,
Tremalova
Nevodi LJILJANA i LOREDANA
s obiteljima
Posljednji pozdrav dragoj mami
i svekrvi
0$5,-, (*27$
Sin MILO i nevista LJILJANA
Posljednji pozdrav dragoj babi
i prababi
0$5,-, (*27$
Unuke ELIS s MARINOM i PET-
RA s OLIVEROM, praunuke AN-
TONIA, MARINA, EMA i ANA
Posljednji pozdrav dragoj svekrvi
i noni
0$5,-, (*27$
Nevista MARICA i unuk ALEN s
familijom
Posljednji pozdrav
0$5,-, (*27$
Familije: JOVANOVI, UDETI,
GAINA i MODERC
Posljednji pozdrav voljenom su-
prugu
0,/-(1.8
Tvoja ZDENKA
Tuni pozdrav djedu, ocu i tastu
0,.,-8
Unuci MARKO i ANTONIO,
kerka BRANKA i zet SINIA
VLADETI
Posljednji pozdrav dragom sinu
0,/-(1.8
Tvoja majka JELENA
Posljednji pozdrav
0,/-(1.8 32523$78
Djelatnici Istarskog vodovoda
P.J. Rovinj
Posljednji tuni pozdrav dragom
prijatelju
0,/-(1.8 32523$78
Uspomena na tvoj dragi lik, ple-
menitost i dobrotu te zajednika
druenja, zauvijek e ostati u
naim sjeanjima i srcima.
Obitelj VUJII DILVA, TOMO i
VANESA
Posljednji pozdrav dragom
0,/-(1.8
Prijatelji ABO i CLAUDIA s
obitelji
Posljednji pozdrav
0,/-(1.8 32523$78
Stric ANTON, sestrine LORET-
TA, NEVENKA i SMILJANA s fa-
milijama
Posljednji pozdrav dragom
nevodu i zrmanu
0,/-(1.8 32523$78
Teta ANA i ELVIS
Posljednji pozdrav dragom zr-
manu
0,/-(1.8 32523$78
DAVID, INES, SILVIO ALBER-
TO i FRAN
6-($1-$
Tuno sjeanje na naeg
0$7(7$ .$%/$5$
17.10.2009. - 17.10.2012.
Ponekad zaboravimo to si nam
sve rekao i to si za nas uinio,
ali nikad ne zaboravimo kako si
dobar prema nama bio i kako
si samo lijepe osjaje u nama
budio.
Fali nam!
BOICA, MLADEN i MIRNA s fa-
milijama
Sjeanje na voljenu mamu, nonu
i svekrvu
.$7,18 5$'(
17.10.2006. - 17.10.2012.
U srcu i mislima uvijek te nose
tvoji sinovi:
TONI, FRANKO i ULIJANO s
obiteljima
Tuno sjeanje na voljenog su-
pruga i tatu
3(75$ %$572/,$
17.10.2002. - 17.10.2012.
S ljubavlju i potovanjem
uvamo te u naim srcima.
Supruga RUA i sin SILVANO
Tuno sjeanje na naeg dragog
7$5&,=,$ (7,$
17.10.2010. - 17.10.2012.
Prole su dvije godine, tuga i bol
ne prolaze.
Uvijek si u naim mislima i sr-
cima.
Tvoja supruga ANITA, sinovi
ELVINO i NEVIO s obiteljima
=$+9$/(
Dirnuti iskrenim suosjeanjem
u trenucima bolnog rastanka od
naeg voljenog
(0$18(/$
najtoplije se zahvaljujemo
Sindikatu Istre i Kvarnera SP Ul-
janik, Brodogradilitu Uljan-
ik d.d., njegovim radnim kole-
gama, svim prijateljima i znan-
cima, svoj rodbini, a najvie hva-
la mjetanima sela Krmed.
Jo jedanput, veliko hvala svima!
Supruga AKLINA i djeca ANA
i NIKA
Dirnuti panjom i suosjeanjem
u trenucima bolnog rastanka od
voljene mame, punice i none
0,/(1( 3(7529,
ovim se putem zahvaljujemo
svoj rodbini, prijateljima i znan-
cima koji su nam izrazili suut te
voljenu nam pokojnicu ispratili
na vjeni poinak.
Oaloena obitelj
U naim uspomenama
,9$1 '21,
1918. - 2010.
0,/$ '21,
1920. - 2011.
Lijepo je biti zajedno.
GRACIJELA i BRANKO
uatjeaji estitle
ma|i og|asi osmrtuice
pos|jeduji po/dravi
sjeauja /ahva|e
2
0g|asua s|utba
Portarata 4
te|: O52/591-543
fax: O52/388-411
2222
0smrto|co mototo prodat| u oas|m
pos|ovo|cama | agooc|jama u Istr|
ZEI "MAINA6 vIE0" Trg Foutaua 1/1, te|/fax: 663-31O
"FINA" pos|ovuica 8u/et, Trg foutaua 4
JE "FINA" pos|ovuica 8uje, Trg s|obode 2
IAIN Pos|ovuica IA8A I8IE, M. V|aia 1, te|/fax: 856-516
Komuua|uo podu/ee "1.MAJ", Viuet 81,
te|: 852-O15, O91/21O-64O3
N0vIA "FINA" pos|ovuica lovigrad, Autobusui lo|odvor bb,
te|. 158-693, fax. 159-695
FAZIN "8IA" d.o.o. S. Kure|ia 22, te|: 619-O3O, fax: 624-998
"FINA" pos|ovuica Pa/iu, 25. rujua 11,
te|. 619-311, fax 619-321
F0E6 "8IA F0E6", M|iusla 1, te|/fax 428-44O
"8NN WA" A. legri 1, te|. 452-O21, te|/fax 431-295
"FINA" pos|. Pore, V. la/ora 2, te|. 429-15O, fax. 431-55O
FIA 0g|asua s|utba IA8A I8IE Portarata 4,
te|: 591-543, fax:388-411
0vINJ Turistila ageucija "NAIAIE" Carducci 4 (Trg ua |olvi),
te|/fax: 813-365
"FINA" pos|ovuica Roviuj, Trg m. Tita 1
MA "FI0kAZ" turist. ageucija Zadarsla 9,
te|./fax: 463-31O
"FINA" pos|ovuica umag, E. Pasca|i 1
Glas Istre 43 Srijeda, 17. listopada 2012.
Glas Istre 45

vodi kroz istru

Srijeda, 17. listopada 2012.
Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 17 sati
projekcija drame Sestra, glume Lea
Seydoux, Kacey Mottet Klein, Martin
Compston, uz sudjelovanje Gillian
Anderson, reija Ursula Meier u 19
sati projekcija komedije Biti Flynn,
glume Paul Dano, Robert De Niro,
Julianne Moore, reija Paul Weitz
u 21 sat projekcija drame Samoa
primarnih brojeva, glume Alba Ro-
hrwacher, Luca Marinelli, Isabella
Rossellini, reija Saverio Costanzo
GALERIJA DRUTVA (Hermana
Dalmatina 4) - Dani slovenske
kulture - u 19 sati otvorenje izlobe
Martina Bizjaka
IZLOBE
- MUZEJ SUVREME-
NE UMJETNOSTI - Dani slovenske
kulture - izloba Miljenko Licul:
Vizualni identitet Slovenije, sva-
kodnevno osim ponedjeljka od 11
do 19 sati, do 28. listopada
GALERIJA KINA VALLI - retrospek-
tivna izloba fotografija 50 godina
rock glazbe u Puli, do 2. studenog
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA - izloba slika Mirisi i boje Istre/
Profumi e colori dellIstria, autorica:
Marinela Butkovi, do 16. studenog
GALERIJA LUKA/GALERIJA ANEX -
skupna izloba Vrijeme je stalo/Time
Stood Still, do 31. listopada
MUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR
SVETA SRCA - multimedijalna izloba
Ki sit ki laan, do 23. studenog
GALERIJA VINCENT IZ KASTVA -
izloba fotografija Duka Maruia
PROSTORIJA LIKOVNOG DRU-
TVA (Mletaka ulica, roza zgrada
2. kat) - druga samostalna izloba
Jelene Cvetkovi Puca iznova, puca
stalno (snaga ljubavi)
GALERIJA TENI URAN (Mak-
simijanova 4) - Stalni postav slika
istarskih umjetnika, po najavi na
098/9315 - 866
GRADSKA GALERIJA (Kandlerova
8) - izloba A. Motika - Izbor iz dona-
cije 9, Motika i istarski crtai i grafiari
I, radnima danima od 10 do 13 i od
18 do 21 sat, subotom od 10 do 13
sati Antun Motika izbor X, Motika
i istarski crtai i grafiari II, Paliska,
Mocenni, Monas, Jurii. Radnim
danom od 10 do 13 i 17 do 20 sati,
subotom od 10 do 13 sati. Izbor za
stalni postav 2012.
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom od 20
do 21 sat, subotom od 11 do 12 sati
GALERIJA ANTUN MOTIKA (INK,
II kat) - izloba Izbor za stalni po-
stav, radno vrijeme svakodnevno
uz prethodnu najavu na tel. 222-
662, etvrtkom bez najave od
10.30 do 13.30 sati
OSTALO
- SAVJETOVALITE
CENTRA POJAANE SKRBI ZA
OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE
DEMENCIJE I DEMENCIJA (Ma-
uranieva 10) - struna pomo
oboljelima, lanovima obitelji,
zbrinjavateljima, srijedom od 17
do 19 sati uz prethodnu najavu i
dogovor, tel./fax: 211 - 695
NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel.
525-882
AQUARIUM PULA - svaki dan od
10 do 16 sati; tel. 091/568 - 2986,
091/1381 - 415, 381 - 402 ili na e-mail
infos@aquarium.hr
SOS - TELEFON U NEVOLJI, radnim
danom od 16 do 20 sati mogue je
obratiti se na SOS telefon Istarske
upanije 0800- 84 84
U svim sluajevima kada vam je po-
trebna podrka i prijateljska pomo
LJEKARNE
- CENTAR, Giardini
14, Deura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544
BENZINSKE
- ijana Punta,
tel. 091/497 1128; OMV servis, tel.
216 - 427
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA I ITAONICA (Kandlerova 39)
- od ponedjeljka do petka od 7.30 do
19.30 sati, subotom od 7.30 do 13
sati, tel. 300 - 404
DJEJA KNJINICA (Radieva 22/
II) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i etvrt-
kom od 7.30 do 15 sati, svaka prva i
trea subota u mjesecu od 7.30 do
13 sati, tel. 213 - 882
KNJINICA VERUDA (Banoveva 6)
- ponedjeljkom od 12.30 do 20 sati,
utorkom, srijedom, etvrtkom i pet-
kom od 7.30 do 14 sati, subotama
(1., 3. i 5. u mjesecu) od 7.30 do 13
sati, tel. 211 - 611
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA (Giardini 14) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 219 - 000
ZAVIAJNA KNJIARA PETIT
(Kandlerova 24, kod Katedrale) -
najbogatija zaviajna zbirka knjiga
istarskih nakladnika i autora, otvore-
na svakodnevno od 9.30 do 23 sata,
tel.: 544-111, 098/1790-200
KNJINICA VODNJAN (Narodni trg
1) - ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12.30 do 19 sati, utorkom i e-
tvrtkom od 7.30 do 15 sati, subotom
(prva i trea u mjesecu su radne) od
7.30 do 13 sati; tel. 512 - 572
KNJINICA DOMA HRVATSKIH
BRANITELJA - otvorena ponedjelj-
kom od 11 do 19 sati, od utorka do
petka od 7.30 do 15.30 sati
SVEUILINA KNJINICA - otvo-
rena radnim danom od 8 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati SPOMEN
SOBA A. SMAREGLIE - radno vrije-
me od 11 do 12 sati
MORNARIKA KNJINICA (spo-
menik kulture) - otvorena radnim
danima od 12 do 16 sati
SUDOVI
- Kranjevieva 8, tel.
377 - 600 - uredovno vrijeme ZK
Pisarnice soba 6, zaprimanje
podnesaka za uknjibu u zemljine
knjige i izdavanje gotovih ZK izvada-
ka od ponedjeljka do petka od 08.30
do 11 sati; uredovno vrijeme ZK
odsjeka, soba broj 8, ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 8 do 11 sati,
utorkom i etvrtkom od 8 do 9.30
sati; za odvjetnike i javne biljenike
ponedjeljkom, srijedom i petkom od
12 do 13.30 sati, utorkom i etvrtkom
od 9.30 do 10.30 sati; sve ostale
pisarnice, osim kaznene, ponedjelj-
kom, srijedom i petkom od 08.30
do 11 sati
Pore
DANAS
- KAZALINA DVORANA -
u 12 sati koncert Violonelistiki kvar-
tet Four Funen Females (Danska)
TRG SLOBODE - u 19 sati nastupaju
gunjci altin (Maruii) i KUD Matko
Laginja (Sv. Lovre), izvorna narodna
glazba - u sluaju kie nastup e se
odrati u Kazalitu
IZLOBE
- ZAVIAJNI MUZEJ
PORETINE - izloba: Dr. Franjo
Krsnik - izmeu umijea i umjetnosti,
do 22. studenog
KLUB UMIROVLJENIKA GALIJA -
Filatelistika izloba: EUFRAZIJANA
PORE i svjetska kulturna batina
na listi UNESCO, od ponedjeljka do
subote od 9 do 13 sati, do 31. listo-
pada izloba slika umjetnice Tanje
Ostoji, do 26. listopada
LJEKARNE
- GRADSKA LJEKAR-
NA, Trg slobode 13, radno vrijeme
od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA
LJEKARNA, Dom zdravlja, radno
vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od
7 do 14 sati
VETERINARI
- Mate Vlaia
45, radnim danima od 8 do 20
sati, subotom od 8 do 13 sati i 17
do 20 sati, nedjeljom od 8 do 10
sati, tel. 432 - 128, deurni veteri-
nar 091/521 - 6783; Veterinarska
ambulanta Vet-Centar, Stancija
Portun 2, radnim danima i subo-
tom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati,
nedjeljom od 8 do 9 sati, deurni
veterinar 091/433 - 2214
Rovinj
DANAS
- KINO - u 20 sati pro-
jekcija akcijskog trilera Resident
evil: Osveta, glume: Milla Jovovich,
Michelle Rodriguez, Sienna Guillory,
Kevin Durand, reija: Paul W. S.
Anderson
IZLOBE
- MULTIMEDIJALNI
CENTAR - izloba Krajolici hrvatske
moderne iz zbirke Hanekovi,
svakodnevno osim ponedjeljka od
10 do 12 i od 18 do 20 sati, do 2.
studenog
GALERIJA BATANA - izloba foto-
grafija Stanka Abadia Prake pri-
e, radno vrijeme: od ponedjeljka
do petka od 10 do 12 i od 18.30 do
20.30 sati, subotom od 10 do 13 sati,
do 17. listopada
GALERIJA ADRIS - izloba Vilko
Gecan: Zamreni puti svijetom i
nutrinom, svakodnevno od 18 do
22 sata, do 28. listopada
MUZEJI
- KUA O BATANI
(Obala P. Budicin 2) - Izloba o tradi-
cionalnom rovinjskom plovilu ravnog
dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz
prethodnu najavu 7 dana), broj tele-
fona 812 - 593 i 091/1546 - 598
PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakod-
nevno u veernjim satima
OSTALO
- AKVARIJ - svakodnevno
od 9 do 20 sati (rujan i listopad), tel.
804 - 712
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA MATIJA VLAI ILIRIK - rad-
no vrijeme ponedjeljkom, srijedom
i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i
etvrtkom od 11 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati
VETERINARI
- Laste 4, radnim
danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati,
subotom od 8 do 12 i nedjeljom od
8 do 9 sati, tel. 813 - 214, deurni
veterinar 098/33 40 92; Veterinarska
ambulanta za male ivotinje Rex,
Laco Sercio 5, radnim danima od
9 do 13 i od 17 do 19 sati, tel. 813 -
368, hitne intervencije od 0 do 24 na
099 876 4004
SUDOVI
- P. Budicina 4, tel. 813
- 374 - ponedjeljkom, srijedom i pet-
kom od 8.30 do 11 i od 12 do 14 sati
Pazin
DANAS
- DRAVNI ARHIV - u 18
sati javno predavanje doc. dr. sc.
Andree Matoevia Etnografija Kove -
Od crne svakodnevnice do radnike
aristokracije
IZLOBE
- DRAVNI ARHIV
(velika dvorana) - izloba Uiteljice i
uitelji u Hrvatskoj 1849. - 2009., do
9. studenog
OSTALO
- POUNO - PJEAKA
STAZA PAZINSKA JAMA, svaki dan
od 10 do 18 sati
MUZEJI
- ETNOGRAFSKI MUZEJ
ISTRE PAZIN i MUZEJ GRADA
PAZINA - radno vrijeme: utorak,
srijeda, etvrtak, petak, subota i ne-
djelja od 10 do 18 sati, ponedjeljkom
zatvoreno
ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE -
izloba Calutta 1945.- dnevnik jednog
vojnika, do 19. listopada
VETERINARI
- Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica
5, radnim danima te subotom od 7
do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8
do 9 sati, tel. 624 - 410; Veterinar-
ska ambulanta za male ivotinje,
Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921,
radnim danima od 11 do 13 i od 17
do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati,
deurni veterinar 098/366-627
Umag
DANAS
- GALERIJA MARINO
CETTINA - u 19 sati otvorenje izlobe
Paralelni prostori anina Boia
IZLOBE
- HOTEL KEMPINSKI
ADRIATIC - stalni postav samostalne
izlobe fotografija Nerija Belia i me-
unarodne izlobe povijesnih vozila
VETERINARI
- Ambulanta za
male ivotinje (6. svibnja 7.), tel.
753 - 454

Otrovna zavodnica, listopad 2011., autorica: Jelica eti

Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
7,48 kn /6,19
7,50/ kn 6,21
7,53/ kn 6,23
PORE, 18.00
Edukacijom
do zdravlja
Hrvatski lijeniki zbor - podrunica
Istra organizira ciklus predavanja pod
motom Edukacijom do zdravlja u
sklopu kojeg e istarski lijenici-preda-
vai odrati prvo predavanje danas u
Poreu. U suradnji Zdravog grada i Klu-
ba umirovljenika Galija danas u Klubu
Galija s poetkom u 18 sati predavanje
pod nazivom Karcinom vrata materni-
ce - bolest koju je mogue lako otkriti
i lijeiti! vodi mr. sc. Dragan Belci,
specijalist ginekologije i porodnitva.
ROVINJ, 18.00
Ciklus edukativnih
koncerata
etvrti koncert ovogodinjeg rovinjskog
Glazbenog pouka odrat e danas
u 18 sati u Multimedijalnom centru
Rovinj, a predstavit e se Komorni
zbor Rubino iz Rovinja s dirigenticom
Tatjanom Merkl. Male tajne polifonije
i njenih velikih majstora - tema je koju
su odabrali, a skladatelji ija e djela
izvesti su Orlando di Lasso, Giovanni
Pierluigi da Palestrina, Michael Praeto-
rius i Johann Sebastian Bach. Polifonija
kao glazbena vjetina dominirala je u
glazbi od 12. do kraja 16. stoljea. to
je polifonija i kako je utjecala na razvoj
drugih glazbenih stilova saznat emo
na koncertu. Ulaz je slobodan.
PULA
Izloba o pulskom
rocku u kinu Valli
U galeriji kina
Valli otvorena je
retrospektivna
izloba o povijesti
pulske subkul-
turne glazbene
scene, koja obu-
hvaa razdoblje
od 1962. pa
sve do 2012.
godine. Izloba
predstavlja 50 fotografija glazbenih
sastava, aktera, mjesta za izlaske te
najvanijih dogaaja koji su obiljeili to
vrijeme te prenosi poruku i pria priu
najjunijeg grada istarskog poluotoka,
Pule, koji punim pluima ivi rocknroll
ve punih 50 godina. Izloba ostaje
otvorena do 2. studenog.
Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Al-
fredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo e-
nama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).
Kretanje brodova
Uljanik Plovidbe
LEVAN: Paranagua (Brazil),
od 11. do 27. listopada
MARLERA: Haifa (Israel),
od 4 do 25. listopada
VOLME: Pisco (Peru),
24. listopada
VERUDA: Rio Grande (Brazil),
4. studeni
STOJA: Donaldsonville (USA),
21. listopada
EBONY: Suez (Egypt),
27. listopada
PULA: Freeport (Bahamas),
od 4. do 19. listopada
KASTAV: New York (USA),
23. listopad
VERIGE: Santana (Brazil),
od 11. do 17. listopada
POMER: New Orleans (USA),
16. i 17. listopada
ISTRA: Yanbu (Saudi Arabia),
od 12 do 17. listopada
d
o
g
a

a
j
i
Naomi neprestano mue sjeanja u vezi sa silovanjem pa
poinje uzimati tablete kako bi mogla normalno spavati. G.
Cannon (Hal Ozsan u gostujuoj ulozi, "Kalifornikacija") po-
ziva Silver u svoj stan da
pogledaju njegov novi do-
kumentarac te joj kradomi-
ce neto ubaci u pie. Ted-
dy se probudi nakon to je
cijelu no pio i shvati da je
s nekime zavrio u krevetu.
Dixon doznaje da je Ivy dje-
vica, a to uope nije oeki-
vao. Annie razgovara sa
svojom eficom (Lisa Waltz u gostujuoj ulozi, "General Ho-
spital") o njezinu udnom ponaanju; okirana je kada joj
ona ponudi neto to moda nee moi odbiti. Adrianna ot-
pjeva novu ukradenu pjesmu na zadunici, ali se ubrzo po-
kaje zbog toga nakon to snimka postane hit na internetu.
Split je poetkom 90-ih godina odbacio Smoju. Za
Miljenka Smoju je nastupilo vrijeme izolacije, poni-
enja, vrijeanja i zaborava. U etvrtoj epizodi vidjet e-
mo kako je Smoje postao nepoeljan, kako se nosio sa
samoom i bolesti, to mu je znailo pisanje u tjedniku "Feral Tribune", u kojem mu je zadnji tekst
objavljen nekoliko dana nakon smrti, u listopadu 1995. godine. U posljednjoj epizodi serije saznat
emo zato je Smoje pokopan u tajnosti, zato je preuivan i cenzuriran i nakon smrti, kako je
"uskrsnuo" nakon osam godina, zato je "ovik betija koja pie", je li ispunio zadnje obeanje, te
kako ga danas Split i Hrvatska slave kao velikog novinara i zaslunoga hrvatskog knjievnika.
,)1 24/4)1
06.16 Tema dana R
06.35 TV kalendar
06.49 100% poduzetnik,
emisija pod
pokroviteljstvom R
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
09.50 ZABA 90 sekundi,
emisija pod
pokroviteljstvom R
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.16 Gradovi na obali 1.
Helsinki, dokumentarna
serija 2/13
11.05 Preuredi pa prodaj! 5,
dokumentarna serija
11.29 Preuredi pa prodaj! 5,
dokumentarna serija
12.00 Dnevnik
12.15 Sport
12.17 Vrijeme
12.21 TV kalendar R
12.41 Prkosna ljubav,
telenovela 6/150
13.37 Dr. Oz 2, talk show
14.20 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.29 Vrijeme sutra
14.32 Jelovnici izgubljenog
vremena. Patete iz
kuhinje, postelje i lova
14.54 Rije i ivot.
Siromatvo u zemlji
bogatstva?, religijska
emisija
15.32 Indeks, emisija o
kolstvu
16.03 Luda kua,
humoristina serija
16.39 TV kalendar R
16.58 Hrvatska uivo
17.00 Vijesti
17.10 Hrvatska uivo
17.54 HAK Promet info
18.00 Kontakt. Druga strana
medalje
18.23 8. kat. Preivjeti poraz,
talk-show
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.58 Sport
20.05 Vrijeme
20.08 ZABA 90 sekundi,
emisija pod
pokroviteljstvom
20.10 Loto 7/39
20.15 Globalno sijelo
20.46 Libar Miljenka Smoje
oli a je ivot vengo
fantaija. Od ponienja
do posveenja,
dokumentarna serija
21.49 Horizonti,
vanjskopolitika emisija
22.45 Dnevnik 3
23.05 Vijesti iz kulture
23.13 Sport
23.16 Vrijeme sutra
23.25 Drugi format. Kultura
otpora/Punk u MSU
00.18 Seks i grad 5,
humoristina serija 18
00.47 Regionalni dnevnik R
01.07
FILM
McBride. Ubojstvo
poslije ponoi, ameriki
film R
02.32 Dr. Oz 2, talk show
03.12 Top Gear 12,
dokumentarna serija
04.04 Skica za portret R
04.18 Dnevnik 3 R
04.38 Vijesti iz kulture R
04.46 Sport R
04.49 Vrijeme sutra R
04.51 Gradovi na obali 1.
Helsinki, dokumentarna
serija 2/13
05.37 Horizonti,
vanjskopolitika emisija
07.37 Batman i hrabri
superjunaci, serija
07.59 Teletubbies, serija
08.24 Connor na tajnom
zadatku 3, serija
08.45 Olujni svijet, serija
09.10 kolski sat:
10.00 Prijenos sjednice
Hrvatskog sabora
13.30 Fotografija u Hrvatskoj
13.44
FILM
McBride: Ubojstvo
poslije ponoi, film
15.11 kolski sat
16.00 Regionalni dnevnik
16.20 upanijska panorama
16.41 Mala TV
17.11 Cocco Bill 2, crtani film
17.24 Ritam dungle 2, crtani
17.31 Sinovi Tucsona 1,
humoristina serija
17.55 Novi klinci s Beverly
Hillsa 3, serija 3/22
18.38 Eko zona R
19.04 Teletubbies, serija
19.30 Krike sira 1,
dokumentarna serija
20.00
FILM
Brzina 2, ameriki film
22.10 Top Gear 12,
dokumentarna serija
23.11 Zalagaonica, serija
23.39 Sinovi anarhije 2, serija
09.00
FILM
Ciklus filmova Akire
Kurosawe: Krvavo
prijestolje R
10.45 Skica za portret: Vlasta
ani R
11.00 Iz jezine riznice:
ivotinje
11.31 Velikani hrvatske
znanosti: Spiridion
Brusina 5/9
12.00 Ja sam pjesma,
glazbena emisija
12.30 Emisija: Do posljednjeg
zalogaja R
13.15 Documenta 12: Je li
modernitet na
antikvitet?
14.00 Umjetnost prostora:
Feng ui za bolji ivot
Ureenje prostora na
kineski nain,
dokumentarna serija
14.55 Odabrani trenutak:
Mazurka F.Chopin M:
Bai R
15.00 Imam pjesmu za tebe
R: erbedija, M: Tadi
i Livio Morosin Band,
snimka koncerta
15.58 Zlatni rat R
16.00 Iz jezine riznice:
ivotinje R
16.31 Velikani hrvatske
znanosti: Spiridion
Brusina 5/9 R
16.58 Botaniki vrt R
17.00 Direkt: Slobodno
poslijepodne
17.28 Osnivai crkvenih
redova: Ignacije Loyola,
dokumentarna serija
18.00 Od Lark Risea do
Candleforda 2, serija
18.51 Fotografija u Hrvatskoj:
Andrijana kunca R
18.59
FILM
Ciklus filmova Franka
Capre: U grob nita ne
nosi, ameriki film
21.00 Emisija: Povratak
Winnetoua
21.45 Ubojstvo 1, serija 12
22.45
FILM
Veernja matineja:
tienik, film
6.15 RTL Danas,
informativna emisija R
6.50 Moji depni ljubimci,
crtani film
7.05 Yugioh, serija
7.30 Ben 10: Ultimate
Alien, animirana serija
7.50 Galileo, zabavna/
obrazovna emisija
9.00 MacGyver,serija 19/22
11.20 Exkluziv Tabloid,
magazin R
11.40 Krv nije voda, serija
12.50 Rua vjetrova, serija
27/160 R
13.50 Sulejman Velianstveni,
povijesna serija 9/78 R
15.00 MacGyver, serija 21/22
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10 Galileo, zabavna/
obrazovna emisija
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas,
informativna emisija
19.05 Krv nije voda, serija
19.58 RTL Vrijeme,
infromativna emisija
20.00 Rua vjetrova, serija
21.00 Sulejman Velianstveni,
22.05 RTL Vijesti,
informativna emisija
22.20 Mentalist,
kriminalistika dramska
serija 4E11/24
23.15 Mentalist,
kriminalistika serija
0.10
FILM
Slomljena krila, igrani
film, triler R
1.50 Astro show, show,
emisija uivo 18
2.50
FILM
Lana igra, igrani film,
komedija
4.40 RTL Danas,
informativna emisija R
5.50 Studio 45, talk show
6.30 Aurora, telenovela
7.10 Punom parom,
kulinarski izazov 48/95
7.35 Punom parom,
kulinarski izazov 49/95
8.05 Braa koala, animirani
film
8.30 Uilica, kviz za djecu
9.35 Zabranjena ljubav
10.50 Ne daj se, Nina!,
humorna drama
11.45 Divlji boravak, zabavni
12.55 Veseli mladunci,
zabavni
14.00 Punom parom,
kulinarski izazov 50/95
15.00 Aurora, telenovela
15.40 Zabranjena ljubav
16.40 Ne daj se, Nina!,
humorna drama
17.35 Studio 45, talk show
18.20 Malcolm u sredini,
humoristina serija
19.05 Teorija velikog praska,
humoristina serija
19.55 Dva i pol mukarca,
humoristina serija
20.45 Malcolm u sredini,
humoristina serija
21.35 Teorija velikog praska,
humoristina serija
22.25 Dva i pol mukarca,
humoristina serija
23.15 Studio 45, talk show
23.55 Malcolm u sredini,
humoristina serija
0.35 Studio 45, talk show
06.40 Speed Racer, crtana
serija 20/26
07.05 Monsuno, crtana serija
8/52
07.30 Polja nade, serija R
08.30 TV izlog
08.45 Moja majka, serija
17/110
09.45 TV izlog
10.00 Izgubljena ast, serija
R
11.00 Walker, teksaki
render, serija R
12.00 Zauvijek susjedi, serija
R
12.35 IN magazin R
13.20 Masterchef, reality
show R
14.25 Walker, teksaki
render, serija 105-
106/199
16.25 Zauvijek susjedi, serija
133/180
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 IN magazin
18.05 Larin izbor, serija R
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Larin izbor, serija
20/165
21.00 Izgubljena ast, serija
39/68
22.00 Masterchef, reality
show 18/65
23.10 Veernje vijesti
23.30
FILM
Sakuplja kostiju,
igrani film (12)
01.35
FILM
Klopka za milijunaa,
igrani film R
03.20 Flash Gordon, serija
9/22
04.05 Frikovi, serija 2/16
04.50 Ezo TV, tarot show
(18)
05.50 Dnevnik Nove TV R
05.45 Plamen ljubavi, serija R
06.30 Magina privlanost,
serija R
07.10 Ljubav na kocki, serija
R
08.45 Puna kua, serija R
09.00 Flash vijesti
09.01 Puna kua, serija R -
nastavak
09.40 Naa mala klinika,
serija R
10.30 TV izlog
10.45 Oprezno s anelom,
serija R
12.30 TV izlog
12.45 Asi, serija R
13.45 Magina privlanost,
serija 48/90
14.00 Flash vijesti
14.01 Magina privlanost,
serija - NASTAVAK
14.35 TV izlog
14.50 Plamen ljubavi, serija
53/141
15.40 TV izlog
15.55 Ljubav na kocki, serija
23-24/130
17.25 Oprezno s anelom,
serija 87-88/194
19.05 Asi, serija 111/120
20.00 Naa mala klinika,
serija 2/15
20.55 Puna kua, serija 13-
14/26
21.55 Prijatelji, serija 10-
11/24
22.45 Seinfeld, serija
23.40 Frikovi, serija 2/16
00.35 Prijatelji, serija R
01.20 Seinfeld, serija R
02.05 Rosario, serija (12)
Novl kllntl 8 8everlyRlll8a, lll.
06:00 Dobro jutro
06:30 112
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
07:50 Is you like it ili Kako vam
drago
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:20 Tris
10:00 Vijesti
10:30 Notiziario
11:00 Vijesti
11:20 Dnevne aktualnosti:
kratka javljanja: najave:
razgovori
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:30 Iz primorske kuharice
13:00 Vijesti
13:15 Valovi na valovima
(emisija o moru i oko
mora)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:00 Zdravljak (emisija o
zdravlju)
18:30 najave s raznoraznih
dogaaja u kulturi i
astronomiji
18:45 Izabrani prijatelj (emisija
o kunim ljubimcima)
19:15 112
19:30 Jazz/Blues croque
20:00 Vijesti
20:15 Box in
21:30 Intermezzo za glazbu/Bez
titlova
22:00 Kronika dana HR
22:30 Srcolomka (glazbena
kontakt emisija)
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
Llbar Mll]enka5mo]e
oll a]elvot vengo
fantal]a Deki raspravljaju o Howardovoj momakoj veeri.
Howard odbija striptizete, jer je obeao Bernardette da
ih na proslavi nee biti, pa e se momci zabavljati svako
na svoj nain. Sheldon pria loe viceve, no nitko mu ne
zamjera, Leonard svima govori da se poseksao u oceanu
i radio svakakve udne stvari, Stuart se ali da ne voli ivjeti iza svoje stripoteke, a Barryju Kripkeu
ipak nedostaju striptizete. Howard dobiva poruku od NASA-e da je njegova misija u internacionalnu
svemirsku stanicu odgoena jer Soyuzova raketa nije prola na testovima. Unato podrci drutva i
Bernadette, Howardu je laknulo jer, zapravo, nije niti htio ii u svemir. Na kraju mu iz NASA-e ja-
vljaju da je njegov let ipak potvren i to za dan prije vjenanja. Bernadette je sretna zbog njega, ali
Howardu nije drago pa pokuava izmisliti razloge zato ne bi iao. Prva elja je da posjeti punca.
Teorl]avellkog
pra8ka
Kad se Robby prijavi za
plesno natjecanje, Gary ga
forsira kako bi preko njega os-
tvario svoje propale plesne
snove, a Ron postaje tipian
roditelj koji djecu vodi na nat-
jecanja. Brandon se zaposli u
Ronovoj trgovini i mora se no-
siti sa svim laima koje je
Ron rekao kolegama.
5lnovl Tut8ona, 1.
Postariji bogata Harriman Wil-
liam McNamara naen je u svom
krevetu bez svijesti. Smjeten je u
bolnicu i nalazi se u komi. Istragom
je utvreno da je u ai mlijeka koju
je dobio pred spavanje bila velika
doza fenobarbiturata. Sobarica vje-
ruje da je vidjela kako mu mlijeko
nosi njegova mlada supruga Claire (P. Trickey). Iako u kui
Harrimanovih ive njegovi sin, ki i tajnica, Claire ostaje je-
dina osumnjiena. Uhapena je i izvedena pred sud. Sluaj
je htio da u poroti bude Mike McBride (J. Larroquette). Je-
dino on uvia kako su dokazi protiv Claire Harriman preoiti
i po njegovom miljenju namjeteni i on je jedini lan poro-
te koji daje glas da mlada ena nije kriva za to je se tereti.
Mt8rlde: 0bo]8tvopo8ll]e
ponol
DDKUMENTARNA 5ERlJA HRT 1 20.46 5ERlJA RTL TV 21.35

tv program

46 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

tv program

Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI
Kristian STEPI REISMAN (Novosti)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Sreko PERI (Crna kronika)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
P
R

P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
TRlLER NDVA TV 23.30
godine proveo je prikovan za krevet, nepokretan nakon traginog
incidenta. Rhymeove depresivne misli prekida posjet bivih kole-
ga, koji ga upoznaju s novim, zagonetnim sluajem ubojstva. Na-
kon pregleda fotografija koje je snimila policajka Amelia Donaghy
(Angelina Jolie), Rhyme shvati kako Amelia ima uroeni talent za
forenziku. Isprve neodluna, Amelia kamerom nadomjeta
Rhymeov vid i sluh, te kree u istragu koja e je odvesti na mno-
ga mrana i prijetea mjesta, i suoiti s inteligentnim i opasnim
ubojicom. Sakuplja kostiju koristi poznati motiv nepokretnog is-
traitelja suoenog sa zloinom, kojeg se sjeamo jo od Hitch-
cockova Prozora u dvorite. Australski redatelj Phillip Noyce
uvjerljivo je doarao turobnu atmosferu neprestane prijetnje, a pri
tome je najvie pomogao uzoran snimateljski rad Deana Semlera.
06.00 RI2 Classic & TV prodaja
09.00 RI2 Classic & TV prodaja
12.00 RI2 Classic & TV prodaja
16.05 TV prodaja
16.20 Kradljivac srca, serija
17.10 Dom & Stil, lifestyle emisija
18.00 Okrutna ljubav, serija
18.50 Dnevnik RITV-a
19.05 U zdrav mozak
19.20 Atomska Betty, crtana serija
19.40 Metajets, crtana serija
20.00 Vijesti U 20
20.05 Kradljivac srca, serija
21.00 Vijesti u 21
21.05 FILM
22.00 Veernji Dnevnik
22.15 FILM
23.10 Okrutna ljubav, serija
00.00 Dnevnik RITV-a
00.15 RI2 Classic
Videostranice Kanala RI
10.50 TV prodaja
11.10 Crtana serija (r)
11.40 Putomania, dokumentarna serija (r)
12.15 TV prodaja
12.30 Pun pogodak, glazbena emisija (r)
13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
13.30 Putomania, dokumentarna serija
14.00 Vijesti u 14
14.05 HNK Rijeka, magazin (r)
14.25 TV prodaja
15.00 IKB a skalica, akavska glazbena
emisija (r)
15.45 TV prodaja
16.00 Vijesti u 16
16.05 Zajedno, emisija (r)
16.40 TV prodaja
16.55 Ukljui s(v)e, emisija o osobama s
invaliditetom (r)
17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
18.00 DNEVNIK KANALA RI
... Sport
... Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
18.30 Pun pogodak, glazbena emisija
18.55 PLANET RI
19.20 Vijesti na talijanskom
19.30 Crtana serija
19.55 Vijesti na akavskom
20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija
20.30 Gutiona, emisija o kulinarstvu
21.00 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju
22.00 Vijesti dana
... Servisne informacije
22.10 Kanal Ri Classic, glazbena emisija
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
(18)
00.30 DNEVNIK KANALA RI
... Sport
... Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
01.00 Videostranice Kanala Ri
12.00 Tv prodaja
13.00 Butiin
14.00 Tv prodaja
15.55 Banak (r)
17.00 Tv prodaja
18.00 Putujmo regijom, mozaik
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Zoom, informativno-politika emisija
21.30 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna pica
10.05 TV Prodaja
10.50 Veernje vijesti Istre i Kvarnera(R)
11.15 Istra Nekad i Danas (R)
11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 TV Prodaja
14.20 Kratke Vijesti
14.30 Get Report (R)
15.00 2 u 9,emisija R.Bolkovia (R)
15.50 Hrana i vino
16.10 Kratke Vijesti
16.15 Zapadna strana (R)
17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.00 Poalji SMS,tamburai i
dame,glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.25 Istra Nekad i Danas
20.30 Zapadna strana, mozaina emisija
uivo
21.30 Privredni HR
22.00 Rovinjska kronika (R)
22.30 Veernje vijesti Istre i Kvarnera
23.00 Bioenergija - uro Baji
00.00 TV Telop
11.30 Kad bi svi, emisija za djecu i mlade
(R)
12.15 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu
ivota (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.30 Izlog
13.45 Veto, talk show (R)
15.15 Izlog
15.30 ovjek i zdravstvena kultura,
kontakt emisija
16.30 Griki top, info show
17.00 Panorama Zagrebake upanije,
informativna emisija
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb,
informativna emisija
18.15 Svakodnevica,
mozaina emisija
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Djeja TV , djeja emisija
20.05 OTVorena TV, talk show
21.25 Na kraju dana,
informativna emisija
21.30 Crossfire, talk show
22.00 Moj kvart, tv magazin
22.30 Povealo, emisija o ravnopravnosti
spolova
23.30 Glazbeni trenutak, glazbena emisija
00.15 Dolls4you (18), erotski program
10.00 Tribina.hr, Max tv Prva liga (R)
11.00 1 x 2, emisija o klaenju
12.00 Tv prodaja
12.15 Zg info, informativni program
12.20 Glazbena zona
12.40 Zg info, informativni program
12.45 Tv prodaja
13.00 Zg info, informativni program
13.05 Ok kids, crtani film
14.10 Tv prodaja
14.25 Gledaj dalje s Mladenkom ari,talk
show(R)
15.25 Europski dnevnik,politiki
magazin(R)
16.00 Zoom,mozaina emisija
19.00 Vijesti,informativni program
19.25 Tv prodaja
19.40 Glazbena zona
20.00 Slika Zagreba,informativni program
20.30 Putomania, putopisna reportaa
21.00 Eurobox, europski magazin
21.30 U dobroj formi, magazin o zdravom
ivotu
22.00 Vera udina i vi, sve je mogue!
00.00 Tv prodaja
00.15 Zona zodijaka, astro show (18)
01.15 Metal eye, emisija heavy metal
glazbe(R)
12.00 Start, glazbena emisija
12.55 Vijesti za gluhe, repriza
13.20 Mojih 5minuta
13.40 Reketarenje, teniski pregled
14.05 Nogomet. 1. HNL- juniori. Inter
Zaprei - Varadin
14.55 Vijesti
15.10 Nogomet. 1. HNL- juniori. Inter
Zaprei - Varadin
16.20 Time out Split i Dalmacija, emisija
16.55 Vijesti
17.10 Plivanje, SK Moskva
18.55 Vijesti
19.15 Mojih 5minuta
19.30 Svijet gimnastike, magazin
20.00 Red Bull Stratos - skok iz svemira,
snimka
21.50 G.E.T. Report, emisija
22.20 Privredni.hr, emisija
22.55 Sport danas
23.20 Ponedjeljkom. nogomet, emisija
00.10 Start, glazbena emisija
HBD
06.00 Nanny McPhee. Povratak udesne dadilje
07.50 Klikni za upoznavanje 08.45 Bijeg iz Gulaga
10.55 Ljubav i druge nemogue potrage 12.40 Po
jutru se dan poznaje 14.25 Super 8 16.15 Epizode II,
ep. 6 16.45 Konferencija ivotinja 18.20 Prava ljubav
20.05 Put rata 22.30 Okus krvi V, ep. 5 23.15
Posrednici 01.05 Strailo 02.55 Djeca kukuruza
04.20 Crvenkapica
HBD CDMEDY
10.00 Odgoj za poetnike II, ep. 17 10.25 Miranda II,
ep. 2 10.55 Inkognito 12.25 Jack 14.15 Sredina III,
ep. 19 14.35 Miranda II, ep. 2 15.10 Preskakanje
metle 17.00 Netko poput tebe 18.40 Odgoj za
poetnike II, ep. 17 19.05 Dva metra pod zemljom II,
ep. 7 20.00 Sredina III, ep. 20 20.25 Gangsterska
petorka 22.05 Ekspresna pljaka 23.25 Dva metra
pod zemljom II, ep. 7 00.20 Victor 01.55 Jackass 3D
ClNEMAX
06.00 Putujem sam 07.35 Gospodinu s ljubavlju 2
09.05 Od knjige do filma, ep. 34 09.30 Solist 11.30
Prebrzi i preestoki 13.20 Patagonija 15.20
Budunost 16.50 Gospodinu s ljubavlju 2 18.25
Planovi za sutra 20.00 Tihi dodir 21.40 Ljubavne
pjesme 23.15 Siroad 00.55 Hladni plijen 3 02.30
Zloin oca Amara 04.30 Ree. Vozi!
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
08.00 CSI: Ja osobno: Ovisnik o adrenalinu
08.55 Poznati svemir: Do ekstrema 09.50
Najtei popravci: Zatvaranje naftovoda 10.45
Povijesne tajne: Pokusi CIA-e 11.40 Istraivanje
planeta Zemlja: Navala potresa Poslijepodne
12.35 Sekunde do katastrofe: Bismarck 13.30
apta psima: Vojna derita 14.25 Najtei
popravci: Gigantska vjetroturbina 15.20 Tajne
kria: Tko je ubio Isusa? 16.15 Megagraevine:
Vojni zrani transport 17.10 Istrage zrakoplovnih
nesrea: Panika nad Tihim oceanom 18.05
apta psima: Bella Naveer 19.00 Poveznica:
Od maa do pijunskih planova 19.55 Poznati
svemir: Preivjeti svemir 21.00 Poveznica: Od
vatrometa do forenzike 21.55 Poznati svemir:
Lov na blago 22.50 Granica: Autocesta
krijumara
ClNE5TAR TV
09.00 Jeste li za tenis 11.00 Savrena susjeda 13.00
Devet ivota 15.15 Osveta ljubavnika 17.15 Brothers
Three 19.15 Misija 21.30 U dubokom grlu 23.15
Kralj slonova 01.00 eljezni grad
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Tunel smrti 10.00 Taoc 12.00 McBain 14.00
Raj na zemlji 16.00 Pokvarenjak 18.00 Usijanje u
Moskvi 20.00 Zakon pravde 2 22.00 Crna kutija
00.00 Pljaka na granici 02.00 Blue jean cop
KLA5lK TV
6.00 Radio vihor zove Aneliju, komedija 8.00 Rani
radovi, drama 9.30 Djeja TV, glazbeno-animirani
program 10.15 Crveni udar, ratni 12.00 Podne, drama
14.00 Sumnjivo lice, komedija 15.30 Djeja TV (R),
glazbeno-animirani program 16.15 Paja i Jare,
komedija 18.00 Pavle Pavlovi, drama 20.05
Specijalno vaspitanje, drama 22.00 Vreme uda,
drama 0.00 Poezija i revolucija, dokumentarni 2.00
Pavle Pavlovi, drama (R) 4.00 Vreme uda, drama (R)
EURD5PDRT
09.00 FIA 09.30 Tenis 11.00 Tenis 14.45 Nogomet
15.00 Nogomet 15.45 Nogomet 16.30 Nogomet
18.30 Tenis 20.30 Svi sportovi 20.35 Konjiki
skokovi 21.35 Jahaki klub 21.40 Golf 23.20 Jedrenje
23.50 Svi sportovi 23.55 Jedrenje
RAl 1
6.10 Unomattina caff 6.30 Tg1 6.45 Unomattina
12.00 La prova del cuoco, rubrica 13.30
Telegiornale 14.00 Ekonomia 14.10 Verdetto finale
15.15 La vita in diretta 18.50 L' eredit, gioco
20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.10 Sposami,
serie 23.05 Porta a porta 0.45 TG1
RAl2
6.40 Cartoon Flakes 8.10 Il nostro amico Charly,
telefilm 9.40 Sabrina, vita da strega, telefilm 10.00
TG2 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 Costume e
societ, rubrica 13.50 Medicina 33 14.00 Pecchino
espresso, reality 14.05 Parliamone in famiglia
16.15 La signora del West, telefilm 17.45 TG2
17.50 Rai sport 18.15 TG2 18.45 Delitti irrisolti,
telefilm 19.35 Cobra 11, telefilm 20.30 TG2 21.05
C' era una volta, telefilm 22.40 Pechino Espresso
23.30 TG2 23.45 Dopo la vita, film 1.15 Rai
parlamento
RAl 3
6.00 Rai notizie 8.00 Agora 10.00 Spaziolibero
10.10 Rai 150 anni 11.00 Codice a barre, rubrica
12.00 Tg3 12.45 Diario italiano 13.10 La strada per
la felicit, serie 14.00 TG regione 14.50 TGR
Leonardo 14.55 TG3 15.05 Piazza affari, rubrica
15.10 La casa nella prateria 16.00 Cose dell' altro
Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 Tg3 20.00 Blob 20.10
Comiche all' italiana 20.35 Un posto al sole, serie tv
21.05 Chi l' ha visto?, inchieste 23.10 Volo in
diretta 0.00 TG3 linea notte 1.05 Rai educational
CANALE 5
6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 La telefonata
di Belpietro 8.50 Mattino cinque 11.00 Forum
13.00 TG5 13.40 Beautiful, serie tv 14.10
Centovetrine, serie 14.45 Uomini e donne, talk
show 16.20 Pomeriggio cinque 18.50 Avanti
un' altro!, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la
notizia 21.20 Delitti imperfetti, serie tv 23.40 I
cerchi nell' acqua, miniserie 1.30 TG5
lTALlA 1
6.40 Cartoni animati 8.45 Trasformat, gioco 9.30 ER
-Medici in prima linea, serie 10.35 Grey's anatomy,
telefilm 12.25 Studio aperto 13.00 Sport mediaset
13.40 Futurama 14.10 I Simpson 14.35 Dragon ball,
film an. 15.00 Fringe, telefilm 16.00 Smalville,
telefilm 16.50 Merlin, telefilm 17.45 La scimmia,
reality show 18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I.,
telefilm 21.10 Iron man 2, film 23.30 X - Men, film
1.25 Nip/Tuck, telefilm
RETE 4
6.50 Magnum P.I., telefilm 7.45 Pacific Blue,
telefilm 8.40 Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri,
telefilm 10.50 Ricette di famiglia, rubrica 11.30 Tg4
12.00 Detective in corsia, telefilm 12.55 La signora
in giallo, telefilm 14.05 TG4 14.45 Lo sportello di
Forum 15.30 Hamburg distretto 21, telefilm 16.35
Segreti e passioni, serie 16.50 Aquile d' acciaio, film
18.55 Tg4 19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30
Walker texas ranger, telefilm 21.10 Continuavano a
chiamarlo Trinit, film 23.45 Pronti a morire, film
1.35 TG4
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
5akupl]ako8tl]u
BONE COLLECTOR, SAD,1999.,
Redatelj: Phillip Noyce
Glume: Denzel Washington, Angeli-
na Jolie, Queen Latifah, Michael
Rooker, Mike McGlone

Neko prisutan pri gotovo svakoj istrazi

umorstva, genijalni forenziar Lincoln
Rhyme (Denzel Washington) zadnje etiri
Glas Istre 47 Srijeda, 17. listopada 2012.
PIE Igor DUVNJAK
B
BC ili British Broadca-
sting Corporation jedna
je od prvih asocijacija,
naravno uz neizbjenu kralji-
cu, pri spomenu Velike Brita-
nije. Taj sinonim britanske ek-
speditivnosti i moi sutra slavi
90. roendan.
S narodom svoje zemlje
proao je sve ugodne i neu-
godne faze tog dugog razdo-
blja: bio je radio Imperija ko-
jem sunce ne zalazi, pomogao
je Ujedinjenom Kraljevstvu u
ilavoj borbi da bi odolio naci-
stikim tenjama za okupaciju
Engleske, a na kraju je svojim
TV-programima postao uzor
diljem svijeta.
Uvuen pod kou
Slavna tetkica, kako mu
od milja tepaju na Otoku, se
ve odavno uvukao pod kou
Britancima, prva je to njihova
nacionalna radijska postaja,
koja je nakon osnivanja 18. li-
stopada 1922. godine s emiti-
ranjem zapoela idueg mje-
seca, tonije 14. studenoga.
Upameno je da je prvi di-
rektor tog radija bio John Rei-
th, njegov je moto bio infor-
mirati, odgajati, zadrati te
nije jurio popularnost, inzi-
stirao je na kulturi, na literar-
nim djelima, vanim temama
i, naravno, glazbi. Pet godina
od osnivanja to je bila privat-
na postaja da bi tek 1927. po-
stala javno poduzee. Uzela
je moto Nation shall speak
peace unto nation (nacija e
priati naciji o miru). Deset
godina nakon poetka emi-
tiranja promijenjeno je i sje-
dite: iz studija u Savoy Hi-
llu seli u Portland Place. Mic
po mic tekao je njezin razvoj:
1932. poeli su prvi TV-ekspe-
rimenti, a kralj Edward VII. je
1936. upravo na TV-u objavio
svoju abdikaciju.
Upamena je i teka era
Drugog svjetskog rata. Zemlji
je prijetila njemaka invazija.
Vlada se obraala narodu koji
je itekako sluao njezine po-
ruke, poznate govore Winsto-
na Churchilla i ostalo, stoga je
starijim Britancima BBC ju-
nak iz Drugog svjetskog rata.
Odmah nakon rata poinju
programi za ene i djecu, a 2.
lipnja 1953. prenosi se krunje-
nje Elizabete II. Dvije godi-
ne potom na BBC-u su poeli
prvi testovi za emitiranje emi-
sija u boji.. U poratnim godi-
nama TV je sve izraeniji, da
bi konano 1967. poelo emi-
tiranje programa u boji. Bilo je
to u eri buntovnih ezdesetih,
a BBC se suoava s konkuren-
cijom komercijalnih postaja.
Reagiralo se uvoenjem kana-
la: BBC 2, BBC 3, BBC 4, i tako
redom. Isto tako su nastajali
novi radijski programi: Radio
3, Radio 4. U tim godinama se
pamti izravni prijenos sputa-
nja ovjeka na mjesec 1969., a
koncem sedamdesetih projekt
Televizijski Shakespeare.
Diana glavna tema
Poetkom osamdesetih
BBC se morao baviti s dva do-
gaaja koja su izazvala zani-
manje diljem svijeta: 1981.
vjenanje princa Charlesa i
princeze Diane (prijenos su
preuzele 74 zemlje) te idue
godine ratu na Falklandima.
Spomenuta Lady Di je ostala
tema, a njezin sprovod 1997.
pratilo je 19 milijuna gledate-
lja. BBC je postaja sa stilom za
iroku populaciju, ali i za eli-
tu, pritom mu je novinarski
stil ocijenjen uglavnom objek-
tivnim.
Nagradna
Ime i prezime:
Adresa:
J
esenska
ig
ra
Pula, Dukieva 2
tel: +385 (0)52 500 450
www.autowill.hr
5. - 31.10.2012.
25
kupona
1. nagrada
OPEL CORSA
+ polica obveznog osiguranja
:
12
kupon
Proputene brojeve Glasa Istre moete
kupiti u Oglasnoj slubi Glasa Istre
u Puli, Portarata 4,
tel. 052/591-543, 052/388-470
BBC slavi 90. roendan
S narodom svoje zemlje
proao je sve ugod-
ne i neugodne faze tog
dugog razdoblja: bio
je radio Imperija ko-
jem sunce ne zalazi,
pomogao je Ujedinje-
nom Kraljevstvu u i-
lavoj borbi da bi odolio
nacistikim tenjama
za okupaciju Engleske,
a na kraju je svojim TV-
programima postao
uzor diljem svijeta
Savile mrlja na jubileju
Lijepa slika velikog jubileja, naalost, ima crnu mrlju. Ri-
je je o pedofilskom skandalu s Jimmyjem Savileom koji
je desetljeima vodio program Top of the Pops. Prije
par tjedana jedna konkurentska TV je objavila prie ena
koje je Savile natjeravao na seks. Scotland Yard je otvorio
istragu, premijer David Cameron je i od BBC-a zatraio in-
ternu istragu. Pria se i o maltretiranim djevojicama bez
roditelja ili invalidima. Tabloidi spominju 30 ena i sto slu-
ajeva pod istragom.
R
E
U
T
E
R
S
Prodana nevjesta
se predomislila
Ukradene vrijedne slike
DEN HAAG - Vrijedne slike ukradene su iz Kun-
sthala u Rotterdamu, muzeja koji meu ostalima
izlae djela Picassa, Van Gogha, Duchampsa i
Mondriana, objavila je u utorak nizozemska policija.
Tijekom noi je provaljeno i nekoliko slika velike
vrijednosti je odneseno, rekla je glasnogovornica
policije Patricia Wessels. Objasnila je da traje istra-
ga te da za sada ne moe rei o kojim djelima se
radi, no nizozemska agencija ANP tvrdi da je jedno
od ukradenih platna Matissovo. (H)
SOFIJA - Jedan 45-
godinjak iz pokrajine
Pravca u sjeverozapad-
noj Bugarskoj proda-
vao je pokerku kao
udavau, i to vie puta,
pri emu je od tobo-
njih vjenanja razvio
pravi posao, objavio je
jedan bugarski internet-
ski portal. Maloljetna
pokerka prodavana je
za odreenu svotu kao
nevjesta, ali bi nepo-
sredno nakon vjena-
nja pobjegla kui, na-
kon ega je traen novi
kupac. Prijevara je ot-
krivena kad se nevjesti
svidio mu i kad je od-
bila vratiti se kui. Na-
kon nekoliko dana po-
oim je sluaj prijavio
policiji, tvrdei da mu je
pokerka oteta. Policija
ju je pronala nakon ne-
koliko sati i, umjesto da
se pristane vratiti, sve je
otkrila policiji. Prijanji
ostavljeni enici sramili
su priznati da im je ne-
vjesta pobjegla. Unato
iznenadnoj ljubavi, ne-
vjesta je vraena kui,
a policija pokuava pro-
nai prevarene. (H)
B
.

F
.

T
.

VELIKI JUBILEJ: 18. LISTOPADA 1922. OSNOVANA LEGENDARNA BRITANSKA RTV POSTAJA
Vjenanje princeze Diane i princa Charlesa
Krunjenje Elizabete II. prenoeno je 2. lipnja 1953.
48
Srijeda, 17. listopada 2012.