GlasIstre 2 1 2013

7,00 KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

nezavisni dnevnik SRIJEDA Pula, 2. sijenja 2013. Broj 1 GODINA LXIX
JUER STARTALA FISKALIZACIJA:
S POREZNOM UPRAVOM NA KAVU
Proradile
fiskalne kase
po kafiima
str. 6 i 7
ZABAVA POD VEDRIM NEBOM JE OPET U MODI: BROJNI ISTRANI I NJIHOVI GOSTI NOVU
GODINU DOEKALI NA PREPUNIM TRGOVIMA I ULICAMA VEIH ISTARSKIH GRADOVA
str. 2 - 3, 11 - 13
Uz pjesmu
i ples uli u
2013. godinu
Erik Stoji iz Pule je prva istarska beba u 2013.
Umag i minj kao Fuine - Novu godinu doekali u podne
Dobrih elja koliko i iskrica
Prvo ovogodinje kupanje na pulskom Mornaru
G
.

E
B
E
L
I
/
C
R
O
P
I
X
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
NA SNAGU STUPIO STROI ZAKON:
PRIJETE MU TRI GODINE ZATVORA
Puljanin prvi
prijavljen zbog
obijesne vonje
str. 6
u prilogu Trezor
MINISTAR TURIZMA VELJKO OSTOJI O 2012.
Letvicu smo visoko
postavili, ali smo je
uspjeno preskoili
novosti@glasistre.hr
591-505
*
PULA - Novogodinja no u Istri protekla
je mirno bez dojava za remeenje javnog
reda i mira ili prijava zbog neadekvat-
nog koritenja pirotehnikih sredstava.
Dogodile su se dvije prometne nesree
s materijalnom tetom, po jedna u Puli i
Labinu, kazala je Nataa Vitasovi iz PU
istarske. U noi s ponedjeljak na utorak
bilo je ukupno est prometnih nesrea
od kojih pet s materijalnom tetom dok
je u prometnoj nesrei u Poreu jedna
osoba teko ozlijeena. M. S.
Mirna
novogodinja
no
OPET SU POSTALI POPULARNI MASOVNI DOECI: 2013. GODINA DOEKANA NA OTVORENOM POD
Zadnje sekunde sta
Istrani odbrojavali
Pulski Forum bio je premali da primi sve koji su se slijevali na trg
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Ulazak u 2013. na porekom Trgu slobode uz ampanjac
J
e
le
n
a

P
R
E
K
A
L
J
Euforini Poreani i njihovi gosti Na Karolini - Seasplash
D
e
ja
n

S
T
I
F
A
N
I
C
2 Glas Istre Srijeda, 2. sijenja 2013.

novosti

*
*
VEDRIM NEBOM U PULI, POREU, UMAGU, ROVINJU, PAZINU I LABINU
ZAGREB - Potpredsjednica vlade i mini-
strica socijalne politike i mladih Milanka
Opai posjetila je prvoroenu djecu u
KB Sveti Duh, obila je Odjel babinjaa
te Odjel ginekologije te donirala moni-
tor endoskop vrijedan pedesetak tisu-
a kuna. Potom je posjetila maliane u
Djejem domu Zagreb u Nazorovoj te
rekla kako je iz tog doma 2011. godi-
ne posvojeno 11 djece, a 2012. ak 30
to je, po njezinom miljenju, rezultat
dobrog rada doma. (Hina)
Opai
obila
djeji dom
are godine
na trgovima
U Puli je doek organiziran na Forumu, Portarati i Ka-
rolini, svugdje uz iznimno dobru posjeenost. Nakon
podueg vremena i u Umagu se dogodio nezabora-
van doek zahvaljujui lanovima grupe Karma. Po-
reki je Trg slobode napunio Gibonni, a u Pazinu se
u Boarskom domu okupilo gotovo dvije tisue lju-
di. Labin je ve niz godina u najluoj noi bio mrtav
grad, ali ovaj se put dogodilo neto sasvim suprotno
O
ko etiri tisue Pulja-
na doekalo je Novu
godinu u veselom
raspoloenju na glavnom
gradskom trgu, a ve tradi-
cionalno zadnje su sekun-
de stare godine odbrojava-
li uglas s gradonaelnikom
Borisom Miletiem. Tono u
pono okupljene su graane
s pozornice na Forumu za-
suli srebrni konfeti, na sve
strane otvarao se ampa-
njac, a svearsko estitanje,
zagrljaje i poljupce popratio
je i veliki novogodinji vatro-
met. Gradonaelnik je poe-
lio sugraanima puno sree
i zdravlja i to manje briga
u iduoj godini, a estitka-
ma se pridruio i kantautor
Neno Belan koji je zagrijavao
Puljane gotovo do ponoi.
Nakon njega do ranih jutar-
njih sati za odlinu je atmos-
feru na Forumu bio zaduen
The Night Express Band koji
se jo jednom pokazao vr-
hunskim zabavljaem.
Dio Puljana najluu je no
proveo u atoru Rock caffea
na Portarati gdje se Nova
doekala uz ritmove najpo-
znatijih rock pjesama, a oni
neto mlai odskakali su iz
stare godine u ska i techno-
ritmovima pod atorima na
Karolini gdje se odravao no-
vogodinji Seasplash party.
Cijelim je centrom grada vla-
dala guva, za to je ove go-
dine zasluno i suho vrije-
me, pa je velik broj graana
odluio najluu no u godi-
ni provesti na otvorenom ili
u nekom od kafia.
UMAG: Nezaboravna
Karma
Dok je pulskim vatrogasci-
ma i policiji no protekla re-
lativno mirno, hitna je ima-
la dosta intervencija zbog
osoba koje su se malo dublje
zagledale u au pa su neki
umjesto s drutvom Novu
doekali na leaju hitne.
Na dupkom punom
umakom Trgu slobode na-
kon podueg se vremena
dogodio nezaboravan do-
ek zahvaljujui lanovima
grupe Karma - Tari i Nena-
du irjaku, koji su program
osmislili i ostvarili, u surad-
nji s Notorius elite clubom,
lokalima Caffe Gala i Buoni
amici te uz sudjelovanje lo-
kalnih glazbenika, ugosti-
telja, obrtnika i vinara. Po-
krovitelji priredbe koja e
zasigurno postati tradicijom
su Grad Umag, TZ i POU
Ante Babi. Zabava je zai-
njena bogatom gastro-po-
nudom, a prikupljena sred-
stva bit e donirana mladim
Umaanima Mihaeli i Leo-
nu, koji imaju zdravstvenih
tekoa. Dogradonaelnik
je okupljenima poelio sret-
nu 2013., iji je poetak obi-
ljeen i mini-vatrometom, a
slavilo se do ranih jutarnjih
sati. Doek je bio vrhunac
trodnevnog festivala za sve
uzraste u kojemu su sud-
jelovali umaki bikeri, udru-
ge, lokalni glazbenici, klape,
folklorai te razne atrakcije.
PORE: Gibonni
zapalio publiku
Poreane i njihove goste u
2013. je koncertom, dobrim
eljama i porukama ljubavi
i tolerancije uveo Gibonni u
pratnji svojih glazbenika i Iva-
ne Husar Mlinac. Na Trg slo-
bode se ve za nastupa po-
rekog Blue Jeans The Banda
poelo okupljati, plesati i ve-
seliti, a vrhunac je dosegnut
oko 23 sata kad je raspoloeni
Gibo stao na pozornicu. Na-
stup je splitski romantiar za-
poeo Tolerancom, kojom
se i oprostio od euforine pu-
blike nakon vie od dva i pol
sata svirke. Neposredno prije
ponoi estitku je uputio gra-
donaelnik Edi tifani.
- Iza nas je teka godina, no
elim je pamtiti samo po do-
brim trenucima. elim vam
puno zdravlja i sree, pune
takujine, pune krevete i puna
srca ljubavi za vae blinje i
va grad!, poruio je grado-
naelnik. No je bila vedra,
ali izuzetno hladna, pa su zi-
mogrozniji oko 1 sat polako
poeli naputati trg. Ostale je
nakon Gibe nastavio animi-
rati Blue Jeans The Band.
ROVINJ: Umirovljenici
s Kalimerom
Uz taktove svjetski poznatog
hita iz 1992. godine Connec-
ted Roba Bircha i Nicka Halla-
ma, benda poznatijeg kao Ste-
reo MCs, gosti hotela Lone i
brojni Rovinjci doekali su u
klupskom stilu prve minute
2013. godine. U kompletnom
sastavu britanski dvojac je uz
pratei bend i vokale goste za-
bavljao i rasplesao, a uz stare
hitove moglo se uti i nekoli-
ko novih skladbi.
Iako ator na Trgu marala
Tita, gdje su za doek nastu-
pali Trio Evolution, Dream
Project i Master bend, nije
bio prepun, publika, prete-
no mlaa, koja se odluila
za doek na trgu, bila je do-
bro raspoloena i plesala je
uz domae i strane hitove.
Uobiajeno, u Multimedi-
jalnom centru doek uz bo-
gatu trpezu i duo Kalimero
upriliila je i rovinjska Udru-
ga umirovljenika.
U Pazinu se na doeku
Nove godine u Boarskom
domu okupilo gotovo dvi-
je tisue ljudi koje je u 2013.
uvela Lidija Bai s prateim
bendom. Popularna je pjeva-
ica razgalila publiku koja ju
je cijele noi pratila u pjesmi.
Tako su u veselju ispraeni
posljednji sati minule godi-
ne. Sugraanima je Novu go-
dinu estitao i pazinski gra-
donaelnik Renato Kruli.
LABIN: vaKOVE
zimi ni
to se vie pribliavala po-
no u silvestarskoj noi, to je
vie Labinjana svih genera-
cija prilazilo atoru na Trgu
labinskih rudara gdje je kao
zavrnica blagdanske mani-
festacije vaKOVE zimi ni or-
ganiziran doek Nove godine.
Prilazili su pomalo u nevjerici
jer Labin je ve niz godina u
najluoj noi bio mrtav grad.
Ovaj put se, barem u ovom
dijelu grada, dogodilo neto
sasvim suprotno.
Novogodinje odbroja-
vanje obavio je zagrebaki
cover bend Sane, priblino
pola sata nakon to je po-
zornicu preuzeo od doma-
eg Mezcal Moona. Piroteh-
nika je proradila petnaestak
minuta prije ponoi kada su
praskanje i dim dosegnuli
vrhunac. Oni koji nisu ple-
sali zagrijavali su se na tan-
du s medenjaom i kuhanim
vinom, a energiju obnavljali
uz onaj s hamburgerima, e-
vapiima i kobasicama.
U Rapcu je u hotelima He-
dera, Narcis, Mimosa i Am-
fora Novu godinu doekalo
oko tisuu i sto turista, ma-
hom iz Austrije i Italije.
Redakcijski izvjetaj
B
.

K
.
/
C
R
O
P
I
X

Srijeda, 2. sijenja 2013.
Gibonni u Poreu
J
e
le
n
a

P
R
E
K
A
L
J
Doek u Pazinu uz Lidiju Bai
M
.

R
I
M
A
N
I

Glas Istre 3

novosti

*
BRUXELLES - S prvim danom 2013. go-
dine, rotirajue estomjeseno predsjed-
nitvo Vijeem Europske unije preuzima
Irska. Ministrica za europske poslove Ir-
ske, Lucinda Creighton izjavila je da ne
oekuje nikakve probleme s ratifikacijom
hrvatskog pristupnog ugovora i da bilate-
ralna pitanja sa Slovenijom ne smiju ome-
tati proces pristupanja. Uvjereni smo da
e proces ratifikacije ii glatko i da e Hr-
vatska, kao to je planirano, ui u EU 1.
srpnja, izjavila je Creighton.(H)
Irska oekuje
Hrvatsku u
EU-u
N
ik
o
la

V
I
L
I
/
C
R
O
P
I
X
Benzin i dizel po starom, a lo-ulje
jeftinije za 25 lipa
ZAGREB - Cijene motornih benzina, eurodizela i pla-
vog dizela na Ininim se benzinskim postajama od pono-
i nee mijenjati, dok e, kako se neslubeno doznaje,
cijene loivog ulja s oznakom euro biti nie za 26 lipa po
litri. Prema neslubenim informacijama, od 1. sijenja,
Inin eurosuper BS 95 i nadalje e se prodavat po 10,13
kuna, eurosuper BS 95 class po 10,17 kuna, a eurosu-
per BS 98+ class po 10,48 kuna. Nepromijenjene ostaju
i cijene eurodizelskih goriva i plavog dizela - eurodizela
BS 9,61 kunu, eurodizela BS class 9,65 kuna, a plavog
dizela 6,06 kuna, dok e cijena loivog ulja s oznakom
euro pasti s dosadanjih 7,07 kuna, na 6,81 kunu.
Promjene na Ininim benzinskim postajama u skladu
su s kretanjima cijena derivata ije je najvie doputene
cijene na hrvatskom tritu u razdoblju od 1. do 7 sije-
nja objavilo je Ministarstvo gospodarstvo. (H)
Umro Duko Radi, urednik
Hrvatskog radija
ZAGREB - Nakon kratke i teke bolesti u ponedjeljak
je umro dugogodinji urednik i novinar i komentator Hr-
vatskoga radija Duko Radi.
Roen je 6. svibnja 1955. u Splitu, a osnovnu kolu
i gimnaziju zavrio je u Zagrebu. Diplomirao je na Fa-
kultetu politikih nauka. Na Radio Zagrebu bio je za-
poslen od 1986. Autor, novinar i komentator, u svojoj
bogatoj karijeri bio je, izmeu ostalog, urednik redak-
cije Radio Sljemena, Informativno-politikog progra-
ma, ravnatelj Prve mree i direktor marketinga HRT-a,
odgovorni urednik Drugog programa Hrvatskoga ra-
dija i direktor programa Hrvatskoga radija te glavni
urednik Hrvatskoga radija.
Dobitnik je najuglednijih inozemnih i domaih novi-
narskih nagrada: Premio Ondas - svjetske nagrade za
radijsku emisiju Zvidua pria (1997.) u Barceloni,
godinju nagradu HRT-a (2000.) i nagrade Hrvatskog
novinarskog drutva Marija Juri Zagorka (1998). U vri-
jeme Domovinskoga rata, kao urednik redakcije Radio
Sljemena organizirao je niz koncerata i humanitarnih
akcija, za to je dobio priznanje ministra obrane, priop-
eno je s Hrvatskog radija. (H)
ZAGREB - Izmjene
Zakona o PDV-u, koje
su usklaene s direk-
tivama EU, znae i na-
putanje nulte stope
PDV-a, pa tako Hrvat-
ska sada ima tri stope
PDV-a: opu stopu od
25 posto, te dvije sni-
ene stope, od deset
posto te od pet posto,
to je i najnia stopa
PDV-a koju doputa
EU. Tom najniom sto-
pom bit e oporezova-
ni proizvodi koji su do
sada imali nultu stopu,
odnosno kruh, mlije-
ko, knjige i znanstveni
asopisi, lijekovi, or-
topedska pomagala i
kino ulaznice. Procje-
na je Ministarstva fi-
nancija da e primje-
na stope PDV-a od pet
posto poveati prihode
dravnog prorauna
za otprilike 1,3 milijar-
de kuna na godinjoj
razini.
Uvoenjem stope
PDV-a od pet posto
najvjerojatnije e doi
do rasta cijene kruha i
osnovnih vrsta peciva
za taj iznos, korekcije
e vjerojatno biti i kod
cijena mlijeka, no o
tome e svaka pekar-
ska i mljekarska tvrtka
odluiti samostalno,
najavili su krajem pro-
log tjedna u udrugama
itozajednica i Croatia-
stoar, dok iz trgova-
kih lanaca uglavnom
poruuju kako jo raz-
govaraju sa svojim do-
bavljaima i nadaju se
da do rasta cijena naj-
vanijih proizvoda za
sada nee doi. A. J.
Uveden porez, poskupjet
e kruh i mlijeko?
PIE Dubravko Grakali
ZAGREB - (N)ova politika
godina mogla bi, bez obzira
koliko to otrcano zvui, biti -
presudna. Barem to se tie po-
litike scene i njezinih glavnih
aktera, koji e na svibanjskim
izborima za lokalnu i regional-
nu samoupravu preivjeti ili
poginuti za svoje stranke i iz-
borne liste. Lokalni izbori nee
biti jedini stres-test za hrvat-
sku politiku - tu je i ulazak u
EU, koji je sve nesigurniji zbog
ponaanja susjedne Slovenije,
ali i nekoliko velikih zemalja
Unije. Neulazak u EU mogao
bi, smatraju analitiari, sruiti
Vladu, koju dio opozicije ve
rui zahtjevima za formira-
nje tehnike vlade ili vlade na-
cionalnog jedinstva.
U svakom sluaju, pred
nama je godina izazova. Ne
ue li Hrvatska u EU, Vlada bi
mogla pasti, dok e gradona-
elnici, upani i naelnici op-
ina u svakom sluaju imati
nove mandate. Ekonomija e,
predviaju politiki analitiari,
opet biti u drugom planu zbog
izbora, koji su za vladajuu Ku-
kuriku koaliciju vani da potvr-
di vlastiti rejting, dok opozicija
uspjehom na njima namjera-
va uzdrmati Vladu i potvrditi
svoju vjerodostojnost.
Porazi velikih stranaka
Oekuju nas porazi obje
velike stranke, odnosno nji-
hovih koalicijskih blokova na
lokalnim izborima, a uz malo
sree, eka nas i lake preiv-
ljavanje, kae dr. arko Pu-
hovski sa zagrebakog Filozof-
skog fakulteta.
Sociolog dr. Slaven Letica,
nekadanji saborski zastupnik,
smatra da smo uli u doba ve-
dre apokalipse. Sada smo u
situaciji kao kad se raspadala
Austrougarska monarhija, to
se zvalo vedra apokalipsa, na-
pominje Slaven Letica i obja-
njava: Treba se podsjetiti da
ova vlast nema nikakvog al-
ternativnog plana to da radi.
Poput onih dvanaest sirotana
koji ekaju Godota, tako i Ra-
dimir ai i Zoran Milanovi
ekaju godinu dana nekoga
koga nitko jo nije vidio. eka-
ju investicijski tsunami, katar-
skog eika, Kineze koji e gra-
diti prugu do Rijeke, itd. Sada
je otiao ai, pa imamo Ve-
snu Pusi koja eka europske
fondove, u koje emo 2013.
vie uplatiti nego to bi iz njih
mogli dobiti.
Svibanjski izlazak na lokal-
ne izbore vjerojatno nee biti,
kako se oekivalo, povezan s
prvim hrvatskim izborima za
Europski parlament. Politolog
Davor Gjenero napominje da
e se o europskim izborima
odluiti tek ako nakon drugog
monitoring izvjetaja u oujku
postane jasno da Hrvatska ula-
zi u EU, te da bilateralni pro-
blem sa Slovenijom bude ra-
zrijeen. Oito je da Slovenija
nee ostati zadnja u ratifikaciji
jer ni Njemaka nee prije po-
etka lipnja ratificirati hrvatski
pristupni ugovor.
Milanovieva administra-
cija krajnje je aljkavo odrai-
vala obveze prema EU. Najbo-
lji primjer je kompliciranje oko
brodogradilita, a i neke druge
obveze nisu rijeene. Na refor-
mi pravosua nije napravlje-
no nita. Hrvatsko graansko
drutvo treba postaviti krite-
rije Vladi i osobito premijeru,
smatra Gjenero.
ansa za treeputae
Lokalni i regionalni izbo-
ri u svibnju mogli bi, prema
miljenju analitiara, iz sje-
ne izvui neoekivane izbor-
ne pobjednike. S obzirom da
je sadanja vlast razoarala,
dok je HDZ u krizi iz koje se
ne nazire izlazak, ansu dobi-
vaju treeputai. U Zagrebu
anse opet ima Milan Bandi,
glavni igrai postaju Dragutin
Lesar ili don Ivan Grubii.
to si apsurdniji, to su anse
vee. Don Grubii kao sve-
enik koji je u sukobu s Cr-
kvom i uti u Saboru, svakim
je danom sve popularniji,
napominje Letica.
Gjenero kae da je statisti-
ka na strani konzervativnijih
stranaka: Do sada su, zahva-
ljujui fragmentiranom poli-
tikom sustavu i velikom bro-
ju malih opina, na lokalnim
izborima dobivale konzer-
vativnije stranke. Na te izbo-
re izlazi mali broj biraa, oko
polovice upisanih, a discipli-
niraniji su stariji i ruralni bira-
P
.

F
.
Puhovski: Vidjet emo ponaa li se Milanovi doista kao Tu-
man pa eli imati sve u rukama, od Zagreba do Istre
Gjene-
ro: Unitenjem IDS-a eli se poraziti regionalni identitet Istre
Letica: Uli smo u razdoblje vedre apokalipse

BORBA ZA IDENT
ulazak u EU pod
HRVATSKA U 2013. - POLITIKI ANALITIARI O DOGAAJIMA
A
r
h
iv
a
ZAGREB - Nova je godina
poela politiki loe za mini-
stra financija Slavka Linia.
Naime, portal Index.hr obja-
vio je 31. prosinca njegovu fo-
tografiju snimljenju tri dana
prije toga kako u Dubaiju u
Ujedinjenim Arapskim Emi-
ratima ee ispred luksuznog
hotela Burj Al Arab. Lini je
u Dubaiju na kraem go-
dinjem odmoru i ve da-
nas bi trebao biti na svom
radnom mjestu u Ministar-
stvu financija.
Nije lako ni ministru Tiho-
miru Jakovini kojem mediji
zamjeraju da je za direktora
Hrvatskih uma imenovao
svog prijatelja Ivana Pavelia
koji mu je 2006. kao direktor
Helios osiguranja osigurao
kredit od 60.000 eura uz za-
log nad Jakovininom kuom
koja u tom trenutku nije ima-
la uporabnu dozvolu.
Osim toga, ministar nije
objasnio tko je od njega ku-
pio posrnulu tvrtko TJ-prom
za 400.000 kuna iako je ona
optereana dugovanjima
od 847.782 kune. Tvrtka je u
blokadi 691 dan, a blokirale
su je Banka Brod i Privred-
na banka Zagreb. Na kraju
su mediji, odnosno NOVA
TV, sami otkrili da je svoju
zaduenu poljoprivrednu
ljekarnu prodao poduzetni-
ku i trgovcu nekretninama
Damiru Koporiu iz Sla-
vonskog Broda. Kopori je
u razgovoru za lokalni sla-
vonskobrodski portal www.
sbplus.hr izjavio da su stvar-
ni dugovi tvrtke TJ-PROM
puno manji, neto iznad
150.000 kuna.
- Tihomir Jakovina obi-
teljski je prijatelj koji se na-
ao u potekoama. Vie sta-
tusnim nego materijalnim.
Stvorena je opa medijska
hajka na njega. Zbog toga
sam Tihi ponudio pozajmi-
cu. On je pozajmicu odbio
rekavi da tvrtku eli proda-
ti. Nakon toga zatraio sam
uvid u papire tvrtke, te usta-
novio da ona nije ni priblino
duna koliko se u medijima
pekuliralo. Dakle, kupnjom
tvrtke TJ-Prom ne samo da
sam pomogao obiteljskom
prijatelju nego na toj tran-
sakciji imam namjeru i zara-
diti, rekao je Kopori.
Z. CRNEC
ZAGREB - Sedmero kandi-
data zasad je iskazalo interes
da postanu hrvatski suci pri
Sudu Europske unije, institu-
ciji sa sjeditem u Luxembo-
urugu koja se sastoji od Suda
(Court of Justice) i Opeg suda
(General Court). Prema ne-
slubenim informacijama, na
natjeaj koji je raspisalo Mi-
nistarstvo pravosua a trajao
je do 24. prosinca, dosad su
pristigle etiri prijave za Opi
sud i tri za Sud. No, ta broj-
ka ne mora biti i konana s
obzirom da su neke prijave
moda poslane potom za-
dnjeg dana natjeaja, pa zbog
blagdana jo nisu zaprimlje-
ne u Ministarstvu.
Pravo na imenovanje svo-
jih sudaca u najvie sudsko ti-
jelo Europske unije Hrvatska
e imati nakon to 1. srpnja
2013. postane lanica EU-a.
No, povjerenstvo za izbor
kandidata, kojeg vodi mini-
star pravosua, mora ranije
dostaviti prijedlog Vladi koja
ga, pak, mora utvrditi i pro-
slijediti Vijeu Europske uni-
je. Suca Suda i Opeg suda u
konanici e potvrditi vlade
drava lanica zajednikom
suglasnou.
Kandidati za jednu i dru-
gu dunost moraju zadovo-
ljavati dva preduvjeta, da su
hrvatski dravljani i da do-
bro govore francuski jezik.
Zainteresirani za poziciju
na Sudu moraju usto ima-
ti i najmanje 20 godine rad-
nog iskustva u pravnoj stru-
ci, dok je za Opi sud uvjet
najmanje 12 godina radnog
iskustva. Oni koji budu oda-
brani mogu raunati na iz-
dani godinji financijski
paket od oko, bruto, 250
tisua eura, no u to se ne
ubraja samo plaa, nego i
druge naknade i benefici-
je. Ipak, do sudake pozici-
je nije lako doi: injenica da
je nekoga odabrala vlada ne
jami toj osobi i imenovanje
jer svaki kandidat mora pro-
i nimalo jednostavno sa-
sluanje pred sedmerola-
nim panelom sudaca. Nije
neobino da oni kandida-
ta odbiju. I. FRLAN
i. To je ansa za HDZ i HSS i
oni ostvaruju dobre rezultate,
to e se ponoviti i na ovim iz-
borima. Oni e biti nepovoljni
za vladajuu koaliciju.
to se ishoda lokalnih izbo-
ra u Istarskoj upaniji, njihova
specifinost sve je razvidnija.
Nakon najave SDP-a kako eli
unititi IDS, sve je oitije da se
radi o pokuaju politikog za-
tiranja pristaa istarskog regi-
onalnog identiteta. Oko toga
e se voditi glavna bitka na svi-
banjskim izborima.
Sve za regionalizam
Bit e dosta zanimljivih do-
gaaja u Istri. Jakovi e se
morati dosta napregnuti da
ostane u vodeoj poziciji, ali
mislim da to nije za njega iz-
gubljena stvar. Njegove anse
manje su nego prije nekoliko
godina, ali su realne. Sada tre-
ba vidjeti koliki je znaaj ide-
ologije u tom sukobu, a ideo-
logija je tu regionalizam kao
koncept. Vidjet emo i ponaa
li se Milanovi doista kao Tu-
man pa eli imati sve u ruka-
ma, od Zagreba do Istre, a ako
bude na tome inzistirao, mo-
gao bi i proi kao Tuman,
komentira dr. arko Puhovski.
Suprotnog miljenja je dr.
Slaven Letica, koji dri da bi
Damir Kajin mogao postati
upan samo uz podrku Lado-
nje: Podri li Kajina i Ladonja,
uz penzionere i druge stranke,
mogao bi moda pobijediti na
izborima. Naime, Ladonja ima
novaca i moe mu platiti kam-
panju, a sumnjam da on sam
ima novaca.
Gjenero takoer smatra
kako regionalne izbore nije
mogue dobiti bez politike
stranke. Ishod izbora u Istri je
jasan. Situacija u kojoj protiv-
nici IDS-a ulaze u izbore jest
stanje gdje je SDP raspustio
svoje stranake organizacije -
to znai da nema partijske
vojske koji e nositi te izbo-
re. Kajin nema vlastitih prista-
a, do sada se oslanjao na IDS,
ali to vie nije opcija. Ostale
stranke su u Istri zanemarive
po snazi i utjecaju.
IDS kao stabilna i razgra-
nata stranka u Istri ima veli-
ku prednost pred svim osta-
lim konkurentima. Napokon,
u kampanju e ui s pozicije
izolirane stranke koja ide na
sve ili nita, a to je obrana re-
gionalnog identiteta Istre. Po-
sve je jasno da koalicija oko
Kajina dugorono ne vidi Istru
kao autonomnu regiju u okvi-
ru Hrvatske, nego je to projekt
razbijanja regionalne stranke
zbog razbijanja regionalnog
identiteta. Cilj je podvesti Istru
pod okvir Primorsko-goran-
ske upanije i staviti je kao ma-
nji identitet u taj sklop. U tom
smislu, istarski regionalisti ula-
ze u ove izbore motivirani, jer
je za njih to sve ili nita, obja-
njava Gjenero.
Problemi s EU postat e
nona mora Banskih dvora
slijedeih nekoliko mjeseci.
Slovenska blokada mogla bi
biti presudna ne samo za hr-
vatsko lanstvo, nego i za Ku-
kuriku vlast.
lanstvo u EU nije sigur-
no, iako se do nedavno inilo
neupitim, komentira Davor
Gjenero i tumai: Nije sigur-
no hoemo li postati lanicom
1. srpnja, a nije sigurno ni to da
emo, postanemo li lanicom,
izbjei nastavak monitoringa.
Naravno, ne uemo li u EU,
premijer kao najodgovorniji
za to mora podnijeti ostavku,
te vladajua koalicija ne moe
ostati zajedno.
Tko e estitati 2014.?
S Gjenerom se slae i Sla-
ven Letica, koji kae da Eu-
ropska unija nije sigurna op-
cija, te da Slovenija djeluje
kao reketar.
Ipak, ue li Hrvatska 1. srp-
nja u Uniju pozitivne promje-
ne na javnoj sceni nee se
same dogoditi. Ulazak u Uni-
ju nee odluno djelovati na
hrvatsku politiku u 2013. go-
dinu. Te su promjene velike,
ali su srednjorone i dugoro-
ne i ne mogu zamisliti da bi se
stvari tako brzo mijenjale da
bi ve slijedee godine osjetili
efekte ulaska u EU, primjeu-
je dr. Puhovski.
Stabilnost vladajue koali-
cije mogla bi, dakle, biti upit-
na ne proemo li u Uniju.
U sluaju da sve dobro zavri,
osiguran im je nastavak man-
data. Milanovieva vlada bit
e vrsta jer je oporba jako sla-
ba. To se nee promijeniti po
mome sudu. Laburisti su broj-
ano preslabi, dok HDZ nema
nikakav koncept to da radi,
komentira arko Puhovski.
Siguran sam da e jamac
stabilnost u 2013. biti pred-
sjednik Republike. Oko Vla-
de je sve mogue, dri Da-
vor Gjenero.
Ipak, analitiari nisu jed-
noglasni u procjeni tko e
nam poeljeti sreu za novu
2014. godinu.
Siguran sam da e nam i
2014. estitati isti premijer. Ne
vidim mogunost da ga se ma-
kne do tada, a nisam siguran
da bi to i pod najotrijim kri-
tikim pretpostavkama ima-
lo smisla. Prijevremeni izbo-
ri blokirali bi dravu i drutvo
na tri mjeseca, da bi opet bili
na istome. Treba ih natjerati da
profunkcioniraju. Ne vidim da
postoji opcija koja bi bila bitno
bolja, smatra dr. Puhovski.
Vjerujem da emo i za go-
dinu dana imati istu vladu.
ovjek koji neprekidno raz-
milja o tome kako preivjeti
i prehraniti djecu ne razmilja
o pobuni. Ta je injenica po-
stala jamac stabilnosti Mila-
novieve vlasti, poruuje dr.
Slaven Letica.
Promjene oekuje polito-
log Davor Gjenero: Nisam
uvjeren da e za godinu dana
na vlasti biti SDP sa Zoranom
Milanoviem na elu. Oni ne-
maju kapacitete za promje-
ne i ne bi bilo nevjerojatno
da, umjesto izbora, dobijemo
vladu strunjaka s hrvatskim
Mariom Montijem. Tu bi ulo-
gu, vjerujem, imao dr. eljko
Rohatinski.
U 2013. izai emo, da-
kle, na lokalne i regionalne, a
moda i europske izbore, vi-
djet emo politike trendove
koji rade protiv SDP-a i HDZ-a,
dok e Istrom vladati IDS bez
Kajina ili SDP s Kajinom. eka
nas uzbudljiva godina.
*
*

novosti

ZAGREB - Predsjednik Vlade Republi-
ke Hrvatske Zoran Milanovi zahvalio
je u novogodinjoj poruci svim graani-
ma Hrvatske na iskazanom strpljenju u
2012. godini, a njegova je poruka u obli-
ku filmskog zapisa objavljena na vladinim
mrenim stranicama. Hvala na strpljenju
u 2012. godini. U 2013. bit e malo bo-
lje, ali ne puno bolje. Morat emo puno
raditi i biti zajedno, boriti se zajedno, ali
i svatko za sebe, poruio je graanima
predsjednik hrvatske Vlade. (H)
Milanovi
zahvalio
graanima
Lini u Dubaiju,
Jakovinu mui
biva firma
SEDMERO KANDIDATA SE JAVILO ZA DVA MJESTA HRVATSKIH SUDACA PRI
SUDU EUROPSKE UNIJE
D
.

L
.
Suci moraju dobro govoriti francuski jezik
TITET ISTRE,
d upitnikom
KOJE U OVOJ GODINI NEEMO IZBJEI
Dugaak put do funkcije teke
250.000 eura godinje
ISPRAAJ 2012. GODINE ZA DVOJICU MINISTARA
Slavko Lini Tihomir Jakovina
Glas Istre 5 Srijeda, 2. sijenja 2013.
PULA - Puljanin e prvi
na istarskom podruju ka-
zneno odgovarati zbog obi-
jesne vonje prema novom
kaznenom zakonu. Prijeti
mu kazna do tri godine za-
tvora zbog vonje u alkoho-
liziranom stanju, vonje u
suprotnom smjeru i izaziva-
nja prometne nesree.
U 3.45 sati prvog dana go-
dine 24-godinji Puljanin je
pod utjecajem alkohola od
1,51 promil za volanom au-
tomobila Honda dolaskom
na kruni tok ceste Preko-
morskih brigada i Marso-
vog polja u Puli uao na lije-
vu stranu, dakle u suprotan
smjer, a potom je opet po-
kuao skrenuti lijevo u ulicu
Prekomorskih brigada. Vo-
za je tada izgubio nadzor
i preao preko montanog
rubnjaka. Na kraju je udario
u zadnji dio BMW-a pulskih
oznaka kojim je upravlja-
la 32-godinjakinja iz Pule
Cestom prekomorskih bri-
gada. Ozlijeenih sreom
nije bilo, a policija je mla-
dia nakon alkotestiranja
odvela i smjestila u poseb-
ne prostorije pulske polici-
je do otrijenjenja. Protiv
njega slijedi kaznena pri-
java redovnim putem zbog
obijesne vonje u cestov-
nom prometu.
Odredbom Novog ka-
znenog zakona u lanku
226. vie nee kazneno od-
govarati samo vozai koji
uzrokuju teke prometne
nesree ve i oni koji pre-
kre pravila bez posljedica.
Od 2013. godine kaznenu
prijavu e zaraditi vozai
koji ugroavaju ivote dru-
gih, s najmanje 1,5 promi-
la, pod utjecajem raznih
droga ili psihoaktivnih li-
jekova. Takoer, oni koji u
naselju voze brzinom ve-
om od 50 na sat od dopu-
tene u naselju, odnosno
100 na sat, voze u suprot-
nom smjeru ili pretjeu
na nepreglednom mjestu.
Predviena zatvorska ka-
zna za ta djela je do tri go-
dine iako nisu skrivili ne-
sreu. Novi lanak zakona
u cijelosti izgleda ovako:
Sudionik u cestovnom
prometu koji iz obijesti te-
ko kri propise o sigurno-
sti prometa vozei u stanju
nesposobnosti za vonju
izazvanoj troenjem alko-
hola uz koncentraciju od
najmanje 1,50 g/kg alkoho-
la u krvi, ili droge ili psiho-
aktivnih lijekova, ili voze-
i u zabranjenom smjeru,
ili pretjeui na nepregled-
nom mjestu kolonu vozi-
la, ili vozei brzinom koja
prelazi pedeset km/h iznad
doputene u naseljenom
mjestu ili podruju s nazna-
enim ogranienjem brzi-
ne, izazove opasnost za i-
vot ili tijelo ljudi, kaznit e
se kaznom zatvora do tri
godine. M. SARDELIN
PIE Vesna KAPELOTO
SNIMIO Dejan TIFANI
PULA - S prvim danom
2013. poela je fiskalizacija.
Od jueranjeg dana ona je
zakonski obvezna za velike i
srednje tvrtke te sve one po-
duzetnike koji se bave ugo-
stiteljstvom i turizmom.
Na terenu je situaci-
ja ipak neto drugaija. Od
osam objekata koji se u cen-
tru Pule bave usluivanjem
hrane, pia i slastica, uglav-
nom kafia, te su juer uju-
tro meu rijetkima otvorili
svoja vrata Puljanima i nji-
hovim gostima, tek su ih tri
nesmetano radila u sustavu
fiskalizacije. Dva su upravo
uspostavljala vezu, dok se tri
objekta jo nisu uspjela pri-
premiti za novi sustav.
Informatiari na
odmoru
Vlasnica jednog od pozna-
tijih kafia u centru grada
oko podneva je bezuspjeno
telefonski pokuavala dobiti
svog informatiara. Prizna-
la nam je da je s uvoenjem
fiskalne blagajne ekala do
zadnjeg dana i na koncu je
zakasnila. Nije uspjela naba-
viti ni Knjigu ovjerenih rau-
na budui da je bila raspro-
dana.
Jedan pak od najstarijih
kafia u samom centru ta-
koer nije imao uspostavlje-
nu vezu s Poreznom upra-
vom. O tome razgovarajte
s vlasnikom, ja vam nita ne
mogu rei, rekla nam je mla-
da konobarica u ispunjenom
kafiu.

novosti

S POREZNOM
Fiskalne
tek u nek
Od osam objekata u centru Pule, uglav-
nom kafia, koji su juer ujutro meu ri-
jetkima otvorili svoja vrata Puljanima i
njihovim gostima, tek su ih tri poveza-
na u sustav fiskalizacije. Dva su upravo
uspostavljala vezu, dok se tri objekta jo
nisu uspjela pripremiti za novi sustav
Patrik Salaj
JUER JE NA SNAGU STUPIO NOVI KAZNENI ZAKON
Kazneni progon za neisplatu plaa
ili sramoenje putem interneta
ZAGREB - Neisplata plaa,
obijesna vonja, sramoe-
nje, neovlatena proizvod-
nja i promet tvari zabra-
njenih u sportu kao nova
kaznena djela, vee kazne
i dulji rokovi zastare neke
su novine koje s prvim da-
nom 2013. donosi novi Ka-
zneni zakon iz kojega je iz-
baeno posjedovanje droge
za osobne potrebe.
Dosadanji zakon je za
posjedovanje droge propi-
sivao kaznu do est mje-
seci zatvora, a sada se ono
kanjava prekrajno, i to
novanom kaznom od pet
do 20 tisua kuna, a moi
e se izrei i mjera obve-
znog lijeenja ili rad za ope
dobro. No, proizvodnja,
primjerice, i jedne stablji-
ke indijske konoplje i da-
lje podrazumijeva kaznenu
odgovornost. Kazna za pro-
izvodnju, prodaju ili posre-
dovanje u kupoprodaji dro-
ge poveana je s 10 na 12
godina zatvora, a najtea
15-godinja kazna predvi-
ena je za onoga tko sudje-
luje u rasparavanju dro-
ge djeci, u koli, u blizini
kole ili u kaznenoj usta-
novi. Isto vrijedi i za iskori-
tavanje djece za preproda-
ju droge ili ako se time bavi
slubena osoba.
Neisplata plae, dijela
plae i doprinosa postali
su kazneno djelo, osim ako
poslodavac ne moe ispla-
titi plau jer za to na rau-
nu nema novca ili njime
ne moe raspolagati. Prije-
ti mu zatvorska kazna do
tri godine, a od nje se moe
osloboditi onaj tko naknad-
no uplati zaostale plae.
Osim obijesne vonje,
uvedena je i kaznena od-
govornost za tzv. obijesnu
plovidbu, za koju prije-
ti zatvorska kazna od est
mjeseci do pet godina, pri
emu su mogue i vee ka-
zne, ak do 12 godina ako
je prouzroena smrt jedne
ili vie osoba.
Sramoenje je novo ka-
zneno djelo protiv a-
sti i ugleda. Onaj tko pred
drugim za nekoga izne-
se injeninu tvrdnju koja
moe koditi njegovoj a-
sti ili ugledu, kaznit e se
novanom kaznom do 180
dnevnica, a do 360 dnevni-
ca ako to uini putem me-
dija ili interneta, na jav-
nome skupu ili na drugi
nain kojim bi sramoenje
postalo pristupano ve-
em broju osoba. Dnevni-
ca ne moe biti manja od
dvadeset kuna ni vea od
deset tisua kuna.
No, kaznenog djela sra-
moenja nema ako poini-
telj dokae istinitost izne-
senih tvrdnja ili ozbiljan
razlog zbog kojeg je, postu-
pajui u dobroj vjeri, povje-
rovao u njihovu istinitost.
Prizna li, pak, poinitelj ne-
istinitost svojih tvrdnja i
opozove ih, sud ga moe
osloboditi kazne.
Novine su vezane i za ka-
njavanje zlostavljanja na
radu (mobbing), za nasilje
u obitelji, a produena je
kazna i za primanje i dava-
nje mita s dosadanjih est
mjeseci do pet godina na
najmanje jednu do osam
godina. Od novih kaznenih
djela tu su jo krivotvore-
nje lijekova ili medicinskih
proizvoda, mnoga kaznena
djela protiv okolia, povre-
da privatnosti djeteta, pro-
tuzakonito zapoljavanje te
podmiivanje zastupnika.
Najvia kazna za osobi-
to teka kaznena djela pro-
duena je s 40 na 50 godi-
na zatvora, a rokovi zastare
za najtea kaznena djela
produeni su s 30 na 40
godina.
Novim su zakonom u
mnogim sluajevima znat-
no produljeni rokovi zasta-
re, a zakonodavac je izri-
jekom odredio da se nova
pravila zastare primjenjuju
i na postupke koji su u tije-
ku i da se svaki rok zastare
u postupku u kojem je do 1.
sijenja 2013. donesena pr-
vostupanjska presuda pro-
dulji za dvije godine. (H)
STROI ZAKON: ZBOG VONJE U ALKOHOLIZIRANOM STANJU U SUPROTNOM
SMJERU I IZAZIVANJA PROMETNE NESREE PRIJETE MU TRI GODINE ZATVORA
Puljanin prvi kanjen
zbog obijesne vonje
Odredbom novog Kaznenog zakona vie
nee kazneno odgovarati samo vozai koji
uzrokuju teke prometne nesree ve i oni
koji ugroavaju ivote drugih, s najmanje 1,5
promila, voze kroz naselje veom brzinom ili
u suprotnom smjeru, te pretjeu na nepre-
glednom mjestu
M
a
t
e
o

S
A
R
D
E
L
I
N
Jo jedan objekt u samom
centru nije bio na vezi s Pore-
znom upravom, iako nam je
njegov vlasnik rekao da se za
fiskalizaciju pripremio. Blo-
kirao mi je sustav, zovem lju-
de iz informatikog podu-
zea no nitko se ne javlja. Ja
radim legalno, izdajem ra-
une koje u naknadno evi-
dentirati u Poreznoj upravi,
kazao nam je i zamolio da ga
nikako ne spominjemo.
U slastiarnici na poet-
ku Ulice Sergijevaca susre-
li smo programera koji je
upravo radio na podizanju
sustava, tj. uspostavljao in-
ternetsku vezu s Poreznom
upravom i prema njegovim
rijeima, to nije teklo glat-
ko. Kako nam je prenio, isto
tako, due od pola sata, te-
kla je i prijava kafia iz Osi-
jeka i Dubrovnika koje je
on-line vezom spajao s Po-
reznom upravom.
Ve dosta dugo ekamo
da sustav krene, a u meu-
vremenu izdajemo raune
na paragon-bloku. Kupci ni-
ta ne komentiraju, pa Nova
godina je, jo se poteno nisu
ni probudili, rekao nam je
konobar u slastiarnici.
Slino je bilo i u ugostitelj-
skom objektu Orfej u starom
gradu. Vlasnik Patrik Salaj ka-
zao nam je da su na Staru go-
dinu poslali prijavu Poreznoj,
no problem je i juer bila be-
ina internetska veza koja
se prekidala. Prvi fiskalni ra-
un u vrijeme naeg posje-
ta tek su trebali izdati. Inae
u ovom dijelu grada postoje
problemi s fiksnom internet-
vezom na iju uspostavu u
Orfeju jo ekaju.
Rauni stizali u
par sekundi
Kafii na pulskom Korzu
radili su u sustavu fiskalizaci-
je bez ikakvih problema i za-
stoja od samog jutra.
Vlasnik Corsa Toni Ante
Bonjak ispriao je da je kasu
otvorio juer ujutro u 7 sati,
provjerio Internet-vezu, ot-
kucao sam sebi raun za
kavu i ekao na povrat tog
prvog rauna deset minuta.
Toliko je trebalo na iden-
tifikaciju svih potrebnih po-
dataka izdavatelja rauna.
Nakon toga krenulo je sve
vrlo brzo i sad na raun e-
kamo koju sekundu, kazao
je Bonjak.
Aleksandar Kosti iz novo-
otvorenog Glama na Korzu
rekao je da su s fiskalizacijom
krenuli juer ujutro. Dosad
je sve u redu. Napravili smo
prijavu, dodue ona je neto
malo tekala, ali nakon toga
rauni izlaze za dvije, tri se-
kunde, kazao nam je.
Inspektori jo uvijek
na ekanju
Sve je u redu, na Staru go-
dinu smo krenuli u probni
sustav, rauni se danas izda-
ju za par sekundi, na veza-
ma nije bilo nikakvih smet-
nji, od posjetitelja nitko nita
ne pita, sve je u redu, kazala
nam je konobarica Katja Bu-
ri u Cvajneru na Forumu.
Inae, Porezna upra-
va probno je pustila u rad
sustav fiskalizacije 27. pro-
sinca ne bi li se poduzetni-
ci mogli prilagoditi sustavu
prije nego to stupi na sna-
gu. Neki su to uinili, a velik
broj jo uvijek nije. Iako je u
medijima bilo najavljeno da
e na Novu godinu oko 750
inspektora zapoeti nadzor
primjene Zakona o fiskali-
zaciji, na nain da e isprva
prekritelje samo upozorava-
ti na propuste, tijekom jue-
ranjeg obilaska inspektore
nismo susreli. Rok za prila-
godbu istjee pak 1. veljae
kada e inspektori poeti na-
plaivati kazne.

novosti

UPRAVOM NA VEZI: PRVOG DANA NOVE GODINE STARTALA FISKALIZACIJA
Nisu smanjili ni PDV ni cijene
S prvim danom 2013. poela je i primjena sniene sto-
pe PDV-od 10 posto za usluge pripremanja hrane i
obavljanje usluga prehrane te na bezalkoholna pia i
napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima. Rije
jer o mjeri koja bi, prema oekivanjima Ministarstva
turizma i Vlade, trebala pridonijeti smanjenju cijena,
poveanju investicija i zapoljavanja u sektoru.
Iz razgo-
vora s jed-
nim pulskim
ugostite-
ljem ini
se da bi
sve moglo
ostati samo
na dobrim
eljama.
Naime, na
izravno pi-
tanje Ton-
iju Ante
Bonja-
ku, je li u
svom lo-
kalu na
pulskom
Korzu sni-
zio cijene
s obzi-
rom na
nii PDV,
dobili
smo negativan odgovor.
Ne moemo smanjiti cijene. Zar da kavu od sedam
kuna smanjimo za 70 lipa pa da onda za to radimo
nove cjenike, a u isto vrijeme najmovi su ogromni,
rekao je.
Ministar Lini je raunao da svi mi krademo i da si-
gurno prijavljujemo 50 do 70 posto manji promet. Sma-
njenjem PDV on je raunao da emo svi poeti prijavlji-
vati promet, a on e onda pred sezonu porez vratiti na
25 posto. No, u naem lokalu smo raune uvijek kucali.
Uostalom, u centru smo grada, na udaru inspekcije. U
isto vrijeme najam nam iznosi 40 tisua kuna mjese-
no, kazao je Bonjak.
I dok neki, poput Bonjaka, ne pomiljaju na smanje-
nje cijena ima lokala u Puli koji PDV unato zakonskoj
obvezi nisu snizili, ve ga, kako to juer izdani raun
pokazuje, naplauju i dalje 25, umjesto 10 posto.
Zasad je sve u redu. Napravili smo
prijavu, dodue ona je neto malo
tekala, ali nakon toga rauni izla-
ze za dvije, tri sekunde.
Aleksandar Kosti
e kase radile
kolicini kafia
j
j
j
m
o
van odgovor
Toni Ante Bonjak
Katja Buri
M
.

A
.
Iz prorauna plaeno 7.500 kuna
PULA - Na temelju zakljuka od 15. listopada iz sred-
stava proraunske zalihe za studeni isplaen je iznos od
pet tisua kuna Produkciji Libertas d.o.o. Zagreb, radi su-
financiranja realizacije filmskog projekta Vukovar redate-
lja Veljka Bulajia, da bi se dao doprinos dostojnom vred-
novanju velike rtve Vukovara kao i gradnji i obogaivanju
odnosa naa dva grada. Svega dan kasnije isplaen je
iznos od 2.500 kuna, Domu za djecu i mlae punoljet-
ne osobe Pula, radi sufinanciranja projekta pod nazivom
Pulska boina elja u okviru kojeg e se izraditi kalen-
dar s tekstom boinih elja i napisati knjiga pod nazivom
Lipa nam je Istra. Slijedom navedenog, u mjesecu stu-
denom 2012. godine iz sredstava proraunske zalihe Pro-
rauna Grada Pule za 2012. godinu, isplaena su ukupna
sredstva u iznosu od 7.500 kuna. G. R.
Gradu Puli nagrada za naj-akciju 2012.
PULA - Sredinji koordinacijski odbor akcije Gradovi i op-
ine - prijatelji djece na svojem je godinjem savjetovanju
dodijelio pohvalu Gradu Puli za uspjeno provedenu Naj-ak-
ciju 2012. pod nazivom Najmlai sigurno koraaju. Odbor,
koji ine predstavnici Saveza drutva Naa djeca Hrvatske
i Hrvatsko drutvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, tim
je priznanjem istaknuo znaaj akcije kojom se nastojalo po-
boljati sigurnost djece u gradskom prometu te senzibilizi-
rati djecu i odrasle o svakodnevnim izazovima s kojima se
najmlai susreu u prometu. U suradnji s DND-om Pula,
Hrvatskim autoklubom i Policijskom postajom Pula, Grad
je izradio igru Prometni znakovi, a kao uzor im je poslui-
la popularna igra pamenja Memory. Poznato je kako djeca
ue igrom pa se ovaj model igre pokazao dobrom podlo-
gom za uenje prometnih znakova koje djeca susreu kao
sudionici u prometu. Igra je provedena na poetku kolske
godine i tijekom Europskog tjedna mobilnosti podjelom pri-
mjeraka igre svim vrtikim skupinama na podruju grada,
ime se u program ukljuilo preko 2.200 djece. G. R.
PULA - Podjelom 600
porcija kapuza s kobasi-
cami posljednjeg dana
2012. godine zavrila
je gastro-manifestacija
Prosinac u padeli koju
tradicionalno pod ato-
rom na Portarati organi-
ziraju Grad Pula i Rock
Caffe. Veliki broj gra-
ana strpljivo je ekao
u redu da dobije svoju
porciju besplatnog ra-
nog ruka, a nekoliko
se minuta ekalo i da se
oslobodi koje mjesto za
stolovima pod atorom.
Blagdansko dari-
vanje Puljana na Por-
tarati zapoelo je 22.
prosinca kada je po-
dijeljeno takoer 600
besplatnih porcija ve-
like slavljenike torte
u ast 18. roenda-
na Rock Caffea i 70.
roendana Brionke.
Uslijedile su fritaja od
2013. jaja s istarskim
kobasicama, velika
gradelada i megafa-
ol, da mbi se godina
ispratila s kapuzom s
kobasicama. P. S. M.
Podijeljeno 600 porcija
kapuza s kobasicami
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - U Povjerenstvo za pripremu i pro-
vedbu javnih nadmetanja za Projekt zatite
od oneienja voda u priobalnom podru-
ju, iji su nositelj Hrvatske vode, imenova-
na je predstavnica Grada Pula. Bit e to
Sonja Gadi, savjetnica za proraun i gos-
podarstvo u Upravnom odjelu za financije i
opu upravu. U pripremi i provedbi javnih
nadmetanja koji se provode za zahvate na
podruju grada Pule, sudjeluju po tri pred-
stavnika Hrvatskih voda, jedan predstavnik
Herculanee i jedan Grada Pule. G. R.
Predstavnik
u projektu
zatite voda
NEVJEROJATNO ZLOSTAVLJANJE IVOTINJE: MIKO, PREPOZNATLJIVI
24. prosinca roeni su: Marko Vlaovi, sin Mirjane i
Ivana; Gabriel Molnar, sin Ivane i Dejana; Emanuel Po-
krajac, sin Barbare i Igora; Luka Jankovi, sin Jelene;
26. prosinca roeni su: Luka Quargnal, sin Lare; Mir-
ko Mirkovi, sin Gordane i Luana; Luka Milohanovi,
sin Hane i Florisa; Diego Monja, sin Branke i Daria;
27. prosinca roeni su: Marina Sankovi, ki Kristi-
ne i Marjana; Lana verko, ki Nensi i Antona; Miha-
el ali, sin Maje i Roberta; Leina Stabile, ki Jelene i
Klaudija; Matej Vidulin, sin Tihomire i ime; Ivona Stoj-
kovski, ki Natae i Nenada; 28. prosinca roena je:
Marta Vidan, ki Kristine i Kristijana; 29. prosinca ro-
en je: Josip Crnobori, sin Manuele i Enca.
roeni
Miko vie nee doekivati putnike-namjernike u Galiani
Bacili petard
veterinar ga m
U svojoj veterinarskoj karijeri svega sam se nagledao, i zlostavljanih maaka i
pretuenih pasa, ali ovako neto grozno, brutalno doista nisam. Stoga sam cijeli
sluaj prijavio policiji zbog zlostavljanja ivotinje, a mi emo im predati svu emo
dokumentaciju i zapisnik o ozljedama, rekao nam je veterinar Stjepan Koar
PIE Sandra ZRINI TERLEVI
PULA - Nevjerojatna okrut-
nost dogodila se dan uoi Sil-
vestrova, u nedjelju poslije-
podne. Tada su, naime, za sada
jedna ili vie nepoznatih oso-
ba, stavili psu petardu u usta i
aktivirali je, pritom mu nani-
jevi grozne ozljede zbog ko-
jih je u konanici morao biti i
uspavan. Sve se to dogodilo u
blizini Pule, tonije u Galiani,
a nezahvalan posao uspavlji-
vanja psa pripao je deurnom
veterinaru pulske Veterinarske
stanice Stjepanu Koaru.
Strane ozljede
usne upljine
- Prema prvim informaci-
ja koje sam dobio od jedne
muke osobe, pas je ozlije-
en jo u nedjelju, a meni ga
je donio dan uoi Nove go-
dine. Rije je o zdravom, ve-
likom odraslom psu, 8-go-
dinjem mjeancu u tipu
njemakog ovara kojemu je
petarda nanijela doista stra-
ne ozljede usne upljine: kost
donje vilice bila mu je pu-
knuta na dva mjesta, pukao
mu je i eljusni zglob, desna
strana bila mu je paralizira-
na, tako da mu je i jezik ne-
kontrolirano visio, oteeno
mu je bilo cijelo tkivo, miii,
ivci. Desno oko mu je od te
silne detonacije bilo paralizi-
rano i neupotrebljivo, iz bub-
njia desnog uha mu je krva-
rilo, ak i prednja noga bila
mu je paralizirana. Na a-
lost, moja je procjena bila da
ga moram uspavati jer je to
za njega bilo jedino rjeenje
i takve ozljede sigurno ne bi
mogao preivjeti. Moda se i
kost eljusti mogla operirati,
ali tkivo i ivci bili su nepo-
pravljivo uniteni, u ustima
mu je sve bilo spaljeno. Sam
nije mogao niti piti vodu, jer
nije kontrolirao jezik, niti je
imao refleksa, tako da bi bio
uginuo od ei i gladi, a al-
ternativa je bila hranjenje
preko cjevice, ali pitanje bi
li i to bilo rjeenje, gotovo u
dahu ispriao nam je nevje-
rojatnu priu veterinar Koar
i sam jo pod dojmom tekih
ozljeda koje je ljudska ruka
nanijela ovjekovom najbo-
ljem prijatelju.
Kako nam je rekao, pas nije
niti cvilio, stoiki je podnosio
ono to mu se dogaalo, ali
izbora nije bilo puno i on je u
konanici eutanaziran.
- U svojoj veterinarskoj
karijeri svega sam se nagle-
dao, i zlostavljanih maaka
i pretuenih pasa, ali ovako
neto grozno, brutalno do-
ista nisam. Stoga sam cije-
li sluaj prijavio policiji zbog Tragovi sasuene krvi pored ulaza
D
.

T
I
F
A
N
I
A
r
h
iv
a
/
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I

pula

*
*
SUTRA u Glasu Istre
Maa JERIN pie o poloaju ena u Europskoj uniji koji je kao i kod nas jo uvijek daleko
od potpune ravnopravnosti
Marina DAMJAN druila se s mladim volonterima iz Poljske koji opisuju zbog ega treba
podravati dobrovoljni rad
Irena FRLAN pie o predstojeim izborima za Europarlament na kojima neki zastupnici ele
vidjeti izravno izabrane kandidate
Prilog o europskim integracijama i ekologiji PPriillog o europskkiim iiinttegraciijama ii ekkkologiji
EUROeko
PULA - Na Staru godinu delegacija Hrvat-
skog asnikog zbora Istarske upanije
predvoena predsjednikom Ljubomirom
Cerovcem i predsjednikom NO-a Anto-
nom Borinom, posjetila je prihvatilite za
beskunike u Puli. tienicima prihva-
tilita darovali su TV i radioprijamnik te
higijenske potreptine, a u svearskom
duhu donijeli su im i panetone te pjenu-
ac. Izmijenjene su i elje da idua godi-
na bude bolja i sretnija za sve te da pri-
hvatilite ima to manje posla. G. I.
asniki
zbor posjetio
beskunike
PAS GALIANE, GLAVOM PLATIO LJUDSKU OKRUTNOST
Dodijeljene studentske stipendije
Istarske upanije
na osvrt
Miko, to su ti uinili?
M
iko, to su ti uinili?. Upravo tim rijeima obra-
tio se veterinar malom psu koji je u tom trenut-
ku brojao posljednje minute svog ivota. Zbog traj-
no unitene njukice nije mu bilo spasa i na alost
vlasnika i veterinara morao je biti uspavan. Razlog?
Neki kau obijesna djeja igra. Drugi kau pozna-
ti mjesni fakini koji teroriziraju sumjetane. Moda
je neto (ili netko trei). Kako god, no posljedica je to
jedne zapaljene petarde stavljene u psea usta. Bez
razloga, povoda, motiva, objanjenja Stoga, bez
obzira kakvi razlozi bili, kakva opravdanja pronala-
zili za takvo ponaanje poinitelja, ma tko on ili oni
bili - a policija e moda znati o tome rei neto vie -
ovaj je dogaaj duboko rastuio obitelj, ganuo veteri-
nara, a mogu rei i potpisnicu ovih redova.
Zato uope pronalaziti motive ovakvom inu?
Ima li ijednog razloga zato bi to jedno ivo bie, da
ne kaemo da govorimo o nekome tko bi, pretpo-
stavlja se, trebao imati najrazvijenije sive elije i biti
svjestan posljedica svojih (ne)djela, radio drugom
biu koje mu nije nita skrivilo, niti shvaa poslje-
dice. Dodue, mnogi su mi juer rekli da se ne u-
dim jer da ljudi mnoge grozote rade i drugim ljudi-
ma pa to bi im ivotinje znaile ita vie?! Kada ve
sami nemaju osjeaj za ono to se smije ili ne smi-
je, tada bi vjerujem samo jedna pravovremena i pri-
mjerena kazna tim i slinim poiniteljima pokazala
da se to ipak ne smije, da je kanjivo. Ako im nita
drugo nije jasno, kazna bi valjda bila jasna. Bude li
se i dalje o ovakvim okrutnostima utjelo, a poini-
telji prolazili nekanjeno, tada e oni i takvi slini-
ma biti u uvjerenju da se to ipak smije.
I tek za kraj, ne mogu ne misliti o tome da ovo
malo stvorenje do kraja nije prestalo mrziti ljude,
iako je za to imalo i vie nego dobar razlog, u tiini
je trpio za ljubav, a u zalog toj ljubavi dao je - vla-
stiti ivot! Sandra ZRINI TERLEVI

Stipendirani studenti Istarske upanije
PULA - U sjeditu Istarske upanije u Puli posljednjeg
dana prole godine dodijeljene su stipendije Istarske u-
panije studentima za akademsku godinu 2012/13. Stipen-
dije su dodijeljene na temelju zakljuka upana Istarske
upanije na prijemu za najbolje istarske studente kojeg je
priredila zamjenica upana Istarske upanije Viviana Be-
nussi, zajedno s proelnicom Upravnog odjela za obrazo-
vanje, sport i tehniku kulturu Patricijom Smoljan.
Kako su pritom naglasile u ovoj se akademskoj go-
dini dodjeljuje 30 stipendija u visini mjesenog iznosa
1.100 kuna, za koje je na natjeaj pristiglo 244 zahtjeva.
Stipendije su dobili ponajbolji studenti koji zastupaju ra-
znorodne studije od grafikih tehnologija, preko studija
svjetskih jezika, pa sve do glazbene akademije, studija
medicine i farmacije, te fizike i kemije. G. R.
u psu u usta,
morao uspavati
zlostavljanja ivotinje i oni
su doista brzo doli i odrea-
girali, a sada emo svu do-
kumentaciju i zapisnik o oz-
ljedama pripremiti i predati
policiji da dalje postupaju,
rekao nam je Koar.
Mladi teroriziraju
i Galiance
- Pas je bio u vlasnitvu
moje mame, ali se o njemu
brinuo moj neak, sin moga
brata. Tko mu je to napravio?
Ma zna se, Galiana je mala,
a ja sam razgovarao i s jed-
nim ovjekom koji je rekao
da je vidio tko je to uinio, a
to mi je rekla i prva su-
sjeda. Policija je bila
odmah u ponedje-
ljak, kada sam psa
odveo veterinaru
i mislim da nee
dugo vremena
proi dok i slu-
beno ne nau po-
initelje. Ja samo
mogu rei da je ri-
je o mlaim oso-
bama, dekima, fa-
kinima s kojima ljudi
i preesto imaju pro-
blema, jer due vrijeme
teroriziraju Galiance. I do-
sad su znali mojoj mami
koja ima 90 godina i bole-
sna je, bacati petarde u kuu,
to je nju teko bolesnu, jako
pogaalo, rekao nam je Luci-
ano Zaharija koji je psa od-
veo veterinaru i sam rastu-
en cijelim dogaajem koji
je obitelji pokvario druenje
i doek Nove godine.
- Veterinar ga je samo po-
gledao i rekao miko, to su
ti uinili, a ja sam ostao, jer
se on stvarno zvao Miko.
Jo uvijek sam pod dojmom,
svi smo potreseni i svi se u
obitelji zovemo meusobno
i ne moemo vjerovati kako
je to netko mogao uiniti. Taj
pas nije bio na lancu, bio je u
dvoritu, ali nikada nije izla-
zio, niti je mogao jer je oko-
lo tri metra visok zid. Pret-
postavljam da su uli unutra
i napravili to su napravi-
li. Pas je stvarno bio dobar,
zlatan, nikada prema niko-
me nije niti pokazao agresiv-
nost. Zato mu i jesu to ui-
nili, da je bio drugaiji ne bi
im to bio dopustio, ispriao
nam je gospodin Zaharija e-
lei da se o cijeloj prii javno
progovori, da ljudi razmisle
kakva je to mlade i u kakve
e ljude danas, sutra izrasti,
ali i da nadleni, veterinarska
inspekcija, drutvo za zatitu
ivotinja, pa i uitelji i rodite-
lji porade s takvom djecom.
I mi smo se uputili u Gali-
anu vidjeti mjesto u kojem
je posljednjih osam godina
Miko postao prepoznatljiv.
Naime, svi koji su ikad zako-
raili u Galianu nisu mogli
ne zamijetiti Mika koji je uvi-
jek stajao na visokom zidu i
pratio prolaznike. Sada je po-
red zida ostao tek povei trag
sasuene krvi kao jedini
nijemi svjedok ljudskog
iivljavanja nad ovom
malom ivotinjom.
Kada smo doli do
nas je odmah do-
la i vlasnica Mi-
ka pitajui nas je-
smo li ga vidjeli jer
ga nema, a pretpo-
stavljala je da mu je
netko otvorio vrata
i da je Miko pobje-
gao. Zatekli smo tamo
i mlaeg sumjetanina
kojeg smo upitali zna li to
se dogodilo psu i zna li mo-
da tko mu je to uinio. Krat-
ko nam je rekao da ne zna,
da je Miko stalno stajao na
zidu, a vie ga nema. A tko je
to uinio? Pa budale!, doba-
cio nam je na odlasku.
Na podu ostala
sasuena krv
Do nas je potom doao
i drugi gospodin koji je vla-
snici pokuao rei to se do-
godilo, ali ona je u svojoj sta-
rosti i bolesti odbijala sluati
svako objanjenje traei i
dalje svog psa koji ju je osam
godina vjerno uvao.
U prolazu do oblinje kue
s nama se zaustavila i mlada
susjeda koja nam je u suza-
ma rekla da se zna tko su ti
koji su ubili Mika, jer da su
ve due vremena terorizirali
i vlasnicu i njenog psa, a sada
je, kae nam, na alost, pas
platio ivotom. Znala sam
to su mu napravili i znala
sam da nee biti dobro, zato
ga nisam htjela niti vidjeti. Ali
treba ve jednom rei imena
tih osoba, ja ih ne znam sada,
ali ako ih saznam, prva u
vam javiti, rekla nam je sugo-
vornica i u suzama pokuala
uputiti vlasnicu da se vrati u
svoju kuu govorei kako nje-
nog Mika vie nema.
Policija traga za
poiniteljem
Prema policijskom izvi-
jeu, pulskoj veterinar-
skoj slubi je zadnji dan
u godini doveden pas u
vlasnitvu 89-godinja-
kinje iz Galiane kojemu
je nepoznata osoba sta-
vila pirotehniko sred-
stvo u usta. Uslijed ek-
splozije pas je zadobio
vrlo teke ozljede glave
zbog kojih su ga veteri-
nari bili primorani euta-
nazirati. Pretpostavlja se
da je pas ozlijeen u ne-
djelju, a policija radi na
sluaju i traga za poini-
teljem tog ina. (M. S.)
va su-
bila
je-
a
u
-
fa-
udi
pro-
vrijeme
ance. I do-
ojoj mami
na i bole- inspekcija drutvo za zatitu
sasuene
nijemi
iivlja
malo
Kad
nas
la
ka
sm
ga
stav
netk
i da
gao. Z
i mlae
kojeg smo
se dogodilo
da tko mu j
ko nam je r
A
r
h
iv
a
/
D
.

t
.

pula

pia ispod bora
D
obar dan, carissimi cita-
ozzi, ovo je prva pia u
2013. peran da emo se i da-
lje druiti. Ste lipo doeka-
li novo lito? am prokuzila da
su graani kambiali ponaa-
nje. Prijasnje godine se hitalo
iz pitola, puske i sta ja nam,
fori anche iz tromblona. Ovaj
put je bilo samo hitanje rake-
ta u ariju i okolo kua su ibali vatrometi. Svaka
korta je imala svoj. Che lipi colori! Mi smo se za-
barikadirali doma, atuorili sve barkune i gleda-
li preko stakla, bolje se osigurati jer nikad ne znas
da li e ti sta doletiti. Ma sve okei. Nimam pojma
colico kostaju te rakete ali sigurno nije jeftino. Se
vidi da su se graani dobro opremili i hitali tu-
tta forza. Kada su ispalili sve kartue, gotovo, mir
i tiina, vero kulturno. Vishe od tih pirotekni-
kih tiri pogodili su me tiri od preidenta i premie-
ra u novogodisne govoranzie. Bili su iskreni i rec-
li da e biti jako tesko, Josipovi je prizna da ima
previshe bijednih, ali da moramo svi skupa pote-
gnuti za boljitak i bolje razvijati kult rada. Hm,
ja sam se vrgla u pensir, caco da razvijan kult
rada? To bi se moglo kapiti caco da su ljudi pre-
vishe kivafadige, lakodelavci, inoma, da nema-
ju volje za delati. Nebin rekla! Prije e biti da je
politika skroz kriva i ukrala radna mista. Lako je
rei-kult rada-a di je delo? Di su tvornizze i pro-
duea? Trebalo bi dragi moj precednik, vishe ra-
zvijati kult potenja i pravde i konano kazniti
one koje su nas doveli u takovu situaziu. Isto caco
u kui, najprije se istu kantuni a posle se brie
la praina. Za poetak, kult rada bi trebalo poe-
ti razvijati u Saboru, da vidimo one tamo zastu-
pnike na svojim radnim mjestima, a ne ve vishe
od 20 lit da gledamo prazne klupe docle su oni in
giro. Jo si nisu donesli zakon da apaju kaznu
ako ne dojdu na delo. Dobiju samo toboze, neku
opomenu. Hahaha, la opomena! Ben, a ta se
eka, da dojden ja tamo hi kazniti i uzeti od pla-
e za manjak kulta prema radu? Neka konano
ponu davati graanima primjer.
Premier, precednik i minitri, su kukumavi-
li zadnje dane od lita, valda da nas prontaju za
sledee dizgracije. Se tjein jer je anche Angela
Merkel rekla svojima da hi eka nova kriza, pa
onda nije iudno da i mi budemo dalje u ba-
nani. Nisam iula da su premier ili preidente
u svoje govoranzie spomenuli penzie, a treba-
lo je perche i mi smo faktor za puniti dravna
kasa. Premier kaze da Hrvacka ne tedi, jedno-
stavno da nema oldi za dravne sluzbenike. E
ben, ecco nas pemzia, mi emo sa svojim pede-
veima, porezima i mierijom pomoi da bude
za njihove plae. Ecco, ve od danas emo pla-
ati novi PDV na mliko, kruh i medeije. Nikad
dosta. Ba me interesira coliko e nam ti arti-
koli kotati po novome. Dage! Jo jedan tir po
takuinu. Ma nije znate sve tako trano jer po
novom zakonu e pojeftiniti pdv na jahte, gli-
sere i druge robe de luo. Anche na zlato! Vidi
ti to, bogatai e si jeftinije kupovati braalette
i prstenje a sirotinja e i dalje prodavati svo-
je da bi platila reije. Nisam akolona ali am
iulaaajednu ba tabelu. U neke nae gra-
dove, ljudi nemaju vishe od kuda uzeti olde
za plaanje rauna pa su poeli prodavati svo-
je tombe, milim, le grobnizze. Pored svih tro-
kovi, nemaju jo i lova za plaanje stanarine
na cimitru, i molin lepo! Prodaju se prazne ali
i pune, sa pokojnizzima unutra. Tu postoje ra-
zne kombinazie. Na primjer, da se grobnizze
kopaju jo u dubinu i tamo premjeste postojei
pokojnizzi, caco u podrum, a onda bi novi vla-
snici dosli na njihovo misto. Crni humor, asna
pionirska rie. Pensaju: Dokle smo ivi, bolje
da se brinemo caco da preivimo, a posle, kad
krepamo, neka bude caco bude. isti horor do
kuda smo dogurali.
Ale malo veselja, pija, boga ti! Okei, am ula-
aa da kada dojdemo u EU, e nam pojeftiniti voe,
verdura, mesoma che lipo! Jedva ekam. Zna-
i nama treba Europa da nam ziene ne budu tako
velike? Infatti, neki moji Trietini su mi donesli na
poklon jedan liepi kus od sir parmezan. Doobaa-
ar gledan ti ja etiketa i vidin: tezina -1 kilo i 20
deka. Ziena: 10 euri i 6 enteimi. Ma nemoj mi
rei, a tu za 20 deka mora keirati skoro 50 kuna.
Caco nas liepo deru na mari nai tajkuni, a vlast
im dozvoljava. Neka, neka, doi e zeko na meko.
Auguri i sta manje medeija svima!
Vasha Spia, spia@mail.inet.hr
Sam iulaaa, sam vidilaaa...
jora pia
GRADONAELNIK U NOVOGODINJOJ NOI OBIAO DEURNE SLUBE
TRADICIONALNA PROSLAVA PULSKIH VESLAA
Nestala
haskica iz azila
D
.

t
.

Pijanstva zadala muke
hitnoj pomoi
U novogodinjoj noi vatrogasci su interveni-
rali u zadnjih dvadesetak minuta stare godi-
ne, i to zbog zapaljene tende, te zbog osloba-
anja jedne osobe koja je netom prije ponoi
ostala zaglavljena u liftu
Mrazovi veslali pulskom lukom
PULA - Veslaki klub Istra
iz Pule nastavio je s ve tra-
dicionalnim ispraajem sta-
re i doekom nove, u uvje-
renju i bolje, nove godine.
Tako su brojni lanovi na
zadnji dan stare godine su-
djelovali u veseloj veslakoj
regati pulskom lukom odje-
veni u odijela Djeda Mraza,
odnosno Baka Mraza. Svi e-
tai, kojih je zahvaljujui li-
jepom vremenu bio popri-
lian broj, nisu ostali imuni
na ovu neobinu vizuru koju
su veslai pruili u pulskoj
luci. Bakice i Djedice Mra-
zovi na ovaj su nain svo-
jim sugraanima poelje-
li sretnu i uspjenu 2013.
godinu. P. S. M.
Izgubljena haskica
PULA - Gradonaelnik Pule
Boris Mileti u novogodinjoj
noi tradicionalno je obiao
deurne slube i to Javnu va-
trogasnu postrojbu, policij-
sku postaju i Hitnu slubu
Doma zdravlja. Svim je dje-
latnicima redom darivao pa-
netone i pjenuac te im zae-
lio to manje intervencija.
I dok je vatrogascima i poli-
ciji no protekla relativno mir-
no, Hitna je ipak imala dosta
posla i to mahom zbog osoba
koje su se malo dublje zagle-
dale u au pri nazdravljanju,
pa su neki umjesto s drutvom
i uz zabavu, novu godinu do-
ekali na leaju Hitne.
Kako smo saznali od vatro-
gasaca, oni su u novogodi-
njoj noi i to u zadnjih dva-
desetak minuta stare godine,
intervenirali dvaput i to u jed-
nom sluaju zbog zapaljenja
tende, najvjerojatnije uzro-
kovanog petardom, a u dru-
gom sluaju zbog oslobaa-
nja jedne enske osobe koja
je netom prije ponoi osta-
la zaglavljena u liftu u jednoj
pulskoj stambenoj zgradi.
I dok je policija rekla da e
o svim intervencijama de-
taljnije informacije dati na
konferenciji za novinare na-
kon to proe novogodinja
no, na hitnoj su imali pune
ruke posla. Tamo su nam re-
kli da je problem mladena-
ko pijanstvo koje posljednjih
godina nema granica. Tije-
kom naeg posjeta na obra-
di je ve bila jedna mlaa
enska osoba upravo zbog
trovanja alkoholom, dok je
druga ekipa hitne pomoi iz
istog razloga, ali kod nepo-
znatog pacijenta, bila na in-
tervenciji kod Arene.
Za naeg obilaska gradom
u novogodinjoj noi, ekipu
hitne pomoi ponovno smo
zatekli na terenu oko 2 sata
kako sanira posljedice pijan-
stva, ali ovaj put kod zgrade
Doma hrvatskih branitelja.
P. SOFTI MEHMEDOVI
Vatrogasci su, na sreu, imali samo dvije intervencije
D
.

T
I
F
A
N
I
Hitna je imala puno posla u trijenjenju mladih

PULA - Iz utvrde Katijun,
gdje se volonteri brinu o veli-
kom broju naputenih pasa,
ovih je dana nestala kujica i-
stokrvnog haskija. Pas se na-
lazio, dakle, pod skrbi Udruge
za zatitu ivotinja Snoopy iz
koje mole da se svi koji ima-
ju ikakva saznanja o njoj ili su
je sluajno vidjeli, jave na broj
095/847 88 58 (Iris), a nude i
nagradu. B. P.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
foto biljeka

pula

SUTRA u Glasu Istre
MALIANI IZ PREDKOLSKE USTANOVE RIN TIN TIN I OVE GODINE IZDALI KALENDAR
- Sva lica i nalija Pule djejom rukom i matom
REPORTAA IZ KOLE ZA DJECU S POTEKOAMA U SLUHU I GOVORU U MAKEDONIJI
- Ne ujem, ne govorim, ali komuniciram svim srcem
Vera s Katanjera, glazba, djeje stvaralatvo
U PULSKOM RODILITU PRVO PA MUKO
NA PRVI DAN GODINE TRADICIONALNO KUPANJE NA MORNARU
Uz ampanjac u moru proslavila 82. roendan
PULA - Prvog dana 2013. go-
dine, unato temperaturi mora
od svega 12,5 stupnjeva izmje-
renoj netom prije, na Mornaru
je 30-ak kupaa tradicionalnim
okupljanjem i hrabrim zama-
sima otvorilo, za njih, novu se-
zonu kupanja. Uistinu veliki
broj odvanih koji su odlui-
li zaplivati uvalom Valsaline,
pogledom je pratilo 200-ti-
njak okupljenih sugraana,
koji su im, uz do grla zakop-
ane jakne, doli pruiti mo-
ralnu podrku.
Na sreu, vrijeme je, unato
burici, bilo prekrasno i mnoge
Puljane izmamilo je u etnju
ili kavicu nakon najlue noi.
Tono u podne, ve prema tra-
diciji, hrabri kupai kojih svake
godine sve vie i vie sudjeluje
u ovakvoj proslavi Nove godi-
ne, otisnuli su se s obale zae-
ljevi svim sugraanima sret-
nu i uspjenu 2013. godinu.
Bilo je s obale i poneto ra-
keta kao dekor zaostalog no-
nog novogodinjeg slavlja, te
otvaranja nekoliko boca pje-
nuca kojim se i nazdravilo.
Meu plivaima bile su i etiri
odvane dame, a najiskusnija
od njih proslavila je kupanjem
svoj roendan.
- Poela sam ovako slaviti
roendan 1990. godine, dakle
prije 22 godine. Navikla sam
na kupanje zimi, etam se i
plivam svaki dan i sve je isto
iz godine u godinu, samo to
budem godinu dana starija,
rekla nam je dobro raspolo-
ena slavljenica Alma elija,
koja je juer preplivavi uobi-
ajenu rutu od Mornara do
Valsalina i nazad proslavila 82.
roendan. G. ROJNI
Snimio M. ANGELINI
Erik Stoji prva beba u 2013.
Lani se rodilo 1.376 djece to je 17 poroda ma-
nje nego 2011. godine. Jo uvijek meu novo-
roenadi prednjae muka djeca, a blizanaca
smo imali 11, kazao je dr. Davor Zorii, voditelj
Odjela za ginekologiju i porodnitvo
PULA - Erik Stoji iz Pule
prva je beba roena u pul-
skom rodilitu u novoj go-
dini, a na svijet je doao ju-
er u 7.50 sati. Kako su nam
rekli presretni mama Marti-
na i tata Danijel, Erik je svoje
roditelje odluio iznenaditi
i roditi se upravo 1. sijenja
2013., sedam dana prije pred-
vienog termina poroda, i to
sa 4.200 grama i 53 centime-
tra. Obitelji Stoji ovo je dru-
go dijete, a tata Danijel bio je
prisutan na porodu isto kao
to je bio i koju godinu ranije
kada mu se rodila ker.
Gradonaelnik Boris Mi-
leti juer je ve tradicional-
no posjetio pulsko rodilite i
estitao na prinovi roditelji-
ma prve ovogodinje bebe,
te im uruio simbolini ek
na 2.013 kuna koje e im biti
uplaene na raun. Maleni je
Erik od gradonaelnika do-
bio i velikog plianog medu,
a mama Martina i buket cvi-
jea, te radosnicu u koju e
moi zapisivati sve vanije
dogaaje iz prvih godina i-
vota svoga sina.
Kako je prigodno istaknuo
prim. dr. Davor Zorii, vo-
ditelj Odjela za ginekologi-
ju i porodnitvo pulske Ope
bolnice, porod je protekao
u redu, prirodnim putem,
i pod budnim okom lije-
nikog tima koji su inili dr.
Branko Ambrozi i dr. Bo-
jana Milevoj, te sestre Ester
Paracki i Petra Zeki, dok je
novoroene pregledala dr.
neonatolog Mirna Milevoj
Raem.
Prim. Zorii ovom je prili-
kom gradonaelniku ukratko
iznio podatke o protekloj go-
dini u njihovoj ustanovi.
- Lani se rodilo 1.376 dje-
ce to je 17 poroda manje
nego 2011. godine. Jo uvijek
meu novoroenadi pred-
njae muka djeca, a bliza-
naca smo imali 11. Moram
rei da je 2012. s naeg stano-
vita bila iznimno uspjena
godina, posebice to se tie
zdravstvenog stanja majki i
djece pri i nakon poroda. U
naem je rodilitu i lani mor-
talitet bio nula, nismo zabi-
ljeili ni naknadna pobolije-
vanja majki, a od ukupnog
broja poroda, tek ih je 16 po-
sto u pulskom rodilitu obav-
ljeno carskim rezom, to je
jo uvijek manje od hrvat-
skog prosjeka i time moe-
mo biti jako zadovoljni, ka-
zao je Zorii.
Gradonaelnik Mileti za-
hvalio se u ime svih graana
dr. Zoriiu i svim djelatnici-
ma pulskog rodilita na sve-
mu to svakodnevno ine da
bi se majke dobro osjeale
u pulskom rodilitu, istovre-
meno im zaeljevi da naj-
kasnije do idue godine ko-
nano ponu radovi na novoj
pulskoj bolnici.
P. SOFTI-MEHMEDOVI
Svakog 1. sijenja sve je vie kupaa Uz kupanje izvrsno ide i pjenuac
Gradonaelnik Boris Mileti prigodno je darovao prvu bebu
Javnosti su iznijeti odlini rezultati pulskog rodilita
D
.

T
I
F
A
N
I
D
.

t
.
Alma elija
V
.

H
.
S dva milijuna kuna do zemlje
u Ungariji
UMAG - Ukupno 2,32 milijuna kuna odluili su uma-
ki vijenici do kraja ove godine platiti Hrvatskim uma-
ma za dva terena u vlasnitvu Republike Hrvatske, sve
s ciljem proirenja industrijske zone Ungarija na njenom
istonom dijelu.
Radi se o parcelama k. . br. 5158/3 i 5159/31 - prva
ima 720, a druga 199.358 etvornih metara. Naknada
Hrvatskim umama platit e se jednokratno, tako da bi
Grad Umag, kao novi vlasnik, mogao tim nekretninama
odmah raspolagati.
Zahtjev za tim terenima Grad je podnio odavno
(plan je ondje smjestiti buduu novu Podravkinu tvor-
nicu za preradu rajica), da bi Ministarstvo poljopri-
vrede proteklog rujna donijelo rjeenje o izdvajanju
ume i umskog zemljita iz umskogospodarskog
podruja i prijenos vlasnitva uz naknadu u korist Hr-
vatskih uma. T. K.
Koncesije za tri lokalne djelatnosti
VODNJAN - Komunalnim poslovima koji se na lo-
kalnoj razini mogu obavljati temeljem koncesije na
podruju Grada Vodnjana, izmjenama Odluke o ko-
munalnim djelatnostima proglaeni su pogrebni i dim-
njaarski poslovi te poslovi oglaavanja i plakatiranja.
Koncesije se dodjeljuju na razdoblje od najmanje tri
godine s mogunou produenja tog roka. Prema
planu davanja koncesija od sljedee godine nadalje,
za pogrebne poslove dodjeljuju se dvije koncesije uz
procijenjenu godinju naknadu od 13 tisua kuna, a za
oglaavanje i plakatiranje jedna koncesija uz godinju
naknadu od pet tisua kuna. P. L.
Za sport 370 tisua kuna
MINJ - U novoj 2013. godini minjskim je prorau-
nom za sport osigurano 370 tisua kuna, a najvei dio
tog novca, 300 tisua, dobit e Nogometni klub minj.
Od preostalih 70 tisua, 34 tisue bit e dodijeljene ru-
kometnom klubu, po 17 tisua dobit e boarski i bici-
klistiki klub, dok je tisuu kuna namijenjeno za strelja-
ki klub Artemida. M. Me.
PORE - Izvre-
na je sanacija krova
kole, tonije dotra-
jalih limenih dijelova,
rekla je proelnica
porekog gradskog
odjela za drutve-
ne djelatnosti Vesna
Kordi na protekloj
sjednici gradskog
vijea odgovarajui
na pitanje vijenika
Azeglia Picca (IDS)
koji su se tono ra-
dovi odvijali na zgra-
di Osnovne kole
Pore.
- U sklopu obno-
ve takoer su sani-
rane staklene kupole
na krovu, obnovljenje
zatite od sunca, sa-
nirana fasada i spu-
teni stropovi unutar
zgrade kako se ne bi
gubila toplina te da bi
se utedjelo na grija-
nju, rekla je proelni-
ca. Radovi su poeli
poetkom studenog i
zavreni prije nekoliko
dana, a ukupni troko-
vi iznosili su 320 tisua
kuna. V. H.
Saniran krov poreke
osnovne kole
istra@glasistre.hr
591-518
*
LABIN - Udruga Labin Art Express 7. sije-
nja pokree zimsku igraonicu za mlade u
Lamparni pod nazivom Klub mladih Club
21. Nudit e se biljar, fliper, pikado i stolni
nogomet, a pristup internetu bit e bespla-
tan. Igraonica e biti otvorena ponedjelj-
kom i srijedom od 14 do 22 sata, utorkom
i etvrtkom od 12 do 16 sati, a petkom i
subotom od 17 do 23 sata. Club 21 na-
ziv je projekta L.A.E.-a koji za cilj ima or-
ganizirano provoenje slobodnog vreme-
na te poticanje kreativnosti mladih. R. S.
Nakon
blagdana kree
Club 21
SUNANO VRIJEME I ORGANIZIRANI
Za Silvestrovo
45 tisua no
Najbrojniji bi, kao i dosadanjih godina,
trebali biti turisti iz Italije, Slovenije, Au-
strije i Njemake, a zatim i oni domai
Pravi dan za kupanje
RABAC - lanovi Triatlon kluba Albona Extreme La-
bin, Udruge Tricker Pazin i Drutva podvodnih aktiv-
nosti Rabac sa lanovima svojih obitelji ili ukupno 35
kupaa sudjelovalo je juer u 13 sati na novogodinjem
kupanju na plai ispod Hotela Valamar Sanfior.
Bilo je to deseto za redom novogodinje kupanje, s re-
kordnim brojem sudionika, meu kojima je ovaj put bilo
i petoro djece. Temperatura zraka iznosila je devet, a mora
13 stupnjeva. Igrao se picigin i ispijao ampanjac. Oni iz-
drljiviji plivali su petnaestak minuta. Okrepa nakon izla-
ska iz vode sastojala se od toplih napitaka i rotilja. Lijepo
vrijeme osiguralo je kupaima punu etnicu publike, koja
se zahvaljujui njima zadnjih godina profilira kao novo-
godinja promenada. (R. S.)
R
.

S
E
L
A
N
Dobro uigrana grupa Night Express zabavljala je brojne minjce i turiste u podne
G
o
r
a
n

E
B
E
L
I

/

C
R
O
P
I
X
bez struje
Zbog radova danas e bez struje biti Valtura oko
broja 75 od 12.30 do 13.30 sati, a od 8.30 do 14 sati u
Rovinju ulica Sebastiana Schiavole. U etvrtak, 3. sije-
nja, bez struje e biti na Poretini Labinci i eljeznika
stanica Markovac od 8 do 17 sati. U petak e bez stru-
je biti naselje Bokii od 8 do 17 sati.
PIU Kristina FLEGAR,
Mihaela MEDI
T
oni e rezultati biti
poznati tek krajem
tjedna, no sve upu-
uje na to da e oekivanja
istarskih turistikih djelatni-
ka za boine i novogodi-
nje blagdane biti ispunjena.
Ve prolaskom rivom i uli-
cama istarskih gradova uz
more lako je primijetiti goste
koji uivaju u suncu, zabav-
ljajui se i oputajui u etnji
ili na terasama kafia.
I nakon slavlja, brojni
programi za turiste
Prema rijeima direktora
upanijske Turistike zajedni-
ce Denisa Ivoevia dolaskom
turista koje su privukli savre-
ni vremenski uvjeti i organizi-
rani doeci Nove godine, kako
u objektima tako i na gradskim
trgovima, mogli bi ostvariti oko
45 tisua noenja. Otvoreno je
etrdesetak hotela, od ega 20
velikih i jo toliko malih obitelj-
skih i gradskih te, u unutra-
njosti Poluotoka, kue za od-
mor i agroturizmi. Najbrojniji
bi, kao i dosadanjih godina,
trebali biti turisti iz Italije, Slo-
venije, Austrije i Njemake, a
zatim i oni domai.
- Doeci sa sveanim vee-
rama, glazbom, a ponegdje i
vatrometom, koje prireuju
hotelijeri, restorateri i vlasnici
agroturizama te oni na grad-
skim trgovima u organizaciji
gradova i Turistikih zajedni-
ca zasigurno e biti vrijedni
truda. Osim toga, imamo i li-
jepo vrijeme koje e produiti
boravak gostiju u Istri, meu
kojima ne smijemo zaboraviti
ni vlasnike vikendica. Njiho-
vom e zadovoljstvu svakako
doprinijeti otvorene izlobe i
anketa

istra

*
*
*
*
*
Prodan teren
za 600 tisua
kuna
Zabava
sindikata
umirovljenika
BRTONIGLA - Neto vie od 612 tisua kuna in-
kasirat e brtoniki proraun od prodaje zemljita
u Karigadoru. Rije je o graevinskom zemljitu
povrine 627 etvornih metara, koji je dio parcele
k.. br. 1944/116. Kupila ga je Klaudine Serban iz
Nove Vasi. Cijena kvadrata je 130 eura. T. K.
PAZIN - lanovi Sindikata umirovljenika iz Pazi-
na upriliili su u povodu Boinih i novogodinjih
blagdana zabavu s lutrijom od koje su prikupili
etiri tisue kuna. Od tog novca nabavit e da-
rove koje e ovih dana darovati svojim lanovi-
ma kojima je to najpotrebnije. M. R.
PROGRAMI ZA DOEK NOVE GODINE PRIVUKLI BROJNE TURISTE U ISTRU
Turiste privlae programi i
gostoljubivost domaina
o u Istri
enja
Rosa i Francesco Costa,
Palermo: Suprug i ja smo s
prijateljima doli u uma-
ki hotel i casino Kristal, prvi
smo put ovdje i stvarno
nam je odlino. Primjed-
bi nemamo. Svia nam se
taj tih malog mjesta, ljudi
su izuzetno ljubazni, hrana
je odlina, a svakako treba
rei i da je turistika infra-
struktura na visokoj razini.
Osim toga, atmosfera je ve-
sela i svaki se dan neto do-
gaa na ulicama i trgovima,
poput glazbe za ples i kon-
cerata. Ostajemo do nakon
Nove godine.
Katia i Giuseppe Dero-
ssi, Mestre: Smjeteni smo
u Portorou, ali smo doli
napraviti izlet u Umag, gdje
sam ve bio prije dugog
niza godina. Gradi je sim-
patian, lijepa je atmosfera i
ljudi su srdani, pa smo od-
luili doi ovdje i na Silve-
strovo i Novu godinu doe-
kati na gradskom trgu.
Laura i Renato Boscolo,
Chioggia: Mada smo novo-
godinje praznike odlui-
li provesti u Portorou do-
li smo se proetati u Umag
jer nam je nedostajao! Ov-
dje smo vrlo esto i slijedei
put emo ponovno odabra-
ti jedan od umakih hotela.
Sve nam se svia, ljudi, ga-
stronomija, okolina i vedra
atmosfera.
Simona Gradiek, Lju-
bljana: U Umagu sam sa
suprugom i zaista nam je
prekrasno. Odluili smo
iskoristiti sunano vrijeme
i maknuti se malo od kue,
blizu nam je, a i djeci smo
prepustili kuu da organi-
ziraju zabavu s prijateljima.
Drugi smo put u Umagu,
smjeteni smo u hotelu Sol
Umag i zaista imamo samo
rijei hvale, kako za osoblje
tako i ponudu, tako i za ovaj
grad i njegove stanovnike.
Roberta De Privitello i
Stefano Nicetto, Milano:
Vrlo smo esto u Poreu i
jednostavno uivamo u sve-
mu. Vlasnica sam vikendice
u Funtani i u Pore dolazim
od svoje este godine. Svia
nam se sam grad, more, sr-
dani ljudi Zimi gutamo
u etnjama, izletima, dobroj
hrani i dogaajima meu
kojima je i ovogodinji do-
ek Nove godine na pore-
kom trgu gdje smo doli slu-
ati Gibonnija. Ljeti vozimo
bicikle, plivamo i ronimo.
Dolores i Damjan Pan-
delj, Vipava: Doli smo s
prijateljima na vrlo kratko,
samo dva dana i iskoristili
prekrasno sunano vrijeme.
U Poreu imamo brod i od-
luili smo se na porekom
trgu proveseliti za Novu go-
dinu, uz melodinu glazbu i
ples. Razlozi za nae dolaske
su brojni, sve nam se svia -
domaini, hrana, okolina, a
Pore nam je i blizu.
Soraya Ceschin, Italija: U
Italiji sam s rodbinom pro-
slavila Boi, a onda smo se
odluili da doek Nove go-
dine provedemo na nekom
mirnom i lijepom mjestu. U
Rovinju sam bila pred ne-
koliko godina i dopalo mi
se, pa mi se inilo i idealno
mjesto za ovo doba godi-
ne. Tu emo provesti neko-
liko dana. Sunano je, grad
je prelijep, sve je mirno i
oputeno. Super mi je otii
na ribarnicu, kupiti svjeu
ribu. Svi su nasmijani i lju-
bazni i priaju barem dva
jezika.
Darko Mani, Srbija:
Kao dijete sam s roditelji-
ma nekoliko puta dolazio
u Rovinj, a posljednji sam
put bio pred etiri godine.
Htio sam djevojci poka-
zati ovaj prekrasan gradi
i tu emo provesti nekoli-
ko dana kod prijatelja. U
drutvu prijatelja proslavit
emo Novu godinu, a vra-
tit emo se i u ljetnim mje-
secima.
Otvoreno je etrdesetak hotela, od
ega 20 velikih i jo toliko malih
obiteljskih i gradskih te, u unutra-
njosti Poluotoka, kue za odmor i
agroturizmi
Francesco i Rosa Costa Katia i Giuseppe Derossi Laura i Renato Boscolo Simona Gradiek
Stefano Nicetto i Roberta De Privitello Damjan i Dolores Pandelj Soraya Ceschin Darko Mani
K
.

F
.
K
.

F
.
K
.

F
.
K
.

F
.
J
.

P
.
J
.

P
.
M
.

M
e
.
M
.

M
e
.
Mnogi su se na podnevnom doeku u Umagu s gutom osladili krotulima,
fritulama i kuhanim vinom
K
.

F
L
E
G
A
R
druga dogaanja te mogu-
nost etnji i sportskih aktiv-
nosti zahvaljujui, izmeu
ostalog, otvorenim sportskim
terenima i wellness centrima,
rekao je Ivoevi.
Ponuda obogaena
doecima u podne
A ove godine u Istri se
poelo slavili ve od jutar-
njih sati - tako su u minju
i Umagu organizirani doeci
Nove godine u podne.
U prepunoj minjskoj Are-
ni sve generacije - od najmla-
ih do onih neto starijih -
doekale su tono u podne
31. prosinca novu godinu.
Veselje, ples i pjesma rezime
su dnevnog doeka koji se u
minju dogodio prvi put.
Nakon Alena Vitasovia
i Replay Banda, petnaestak
minuta pred doek u podne,
binu su zauzeli lanovi uigra-
nog i poznatog benda The Ni-
ght Express koji su odmah pri-
vukli publiku u prve redove i
time je slavlje moglo poeti.
Vjerojatno se nitko nije
nadao ovako velikom oda-
zivu budui da je bila rije o
probnom doeku u podne,
no da je on u potpunosti us-
pio dalo se naslutiti i samim
ulaskom u minj. Na parkin-
gu je vladala poprilina gu-
va, a obitelji i drutva u ve-
likom broju hitali su prema
atoru nazvanom Arena.
Iako je ove godine doek
na otvorenom, zahvaljujui
grupi poduzetnih ugostite-
lja, organiziran i u njihovom
gradu, Umaani su Novu go-
dinu najprije pozdravili to-
no u podne, u atriju Pukog
otvorenog uilita Ante Ba-
bi, pod suncem koje je do-
prinijelo dobrom raspoloe-
nju. Podnevni doek, ve trei
put u Umagu, polako prerasta
u lijepu tradiciju. I ovaj je put
okupio obitelji, prijatelje i po-
znanike koji su razmjenjiva-
li srdane pozdrave, estitke
i elje te turiste koji su upra-
vo Umag i Bujtinu izabra-
li za svoje novogodinje pra-
znike. Mnogi su se s gutom
nasladili ponuenim besplat-
nim krotulima, fritulama i
kuhanim vinom i(li) opustili
na punim terasama okolnih
kafia. Repertoaru evergree-
na i aktualnih plesnih hitova
u izvedbi odlinog Goran Gri-
ff banda teko je bilo odoljeti
te su neki od njih i zapjeva-
li, cupkali u ritmu glazbe, pa
i zaplesali.

istra

SA SKUPTINE POREKE TURISTIKE ZAJEDNICE
MARIJAN KOSTEI, NAELNIK OPINE MARANA
Kreditom do
ureenih cesta
BRTONIGLA - Proraun za ovu godinu, koji su br-
toniki vijenici usvojili na zadnjoj sjednici u visini od
20,62 milijuna kuna, neto je vei zbog kratkoro-
nog kredita od 3,4 milijuna kuna s kojim e se ure-
diti nerazvrstane ceste. Kako je vijenicima pojasnio
naelnik Doriano Labinjan, prihod od prodaje gra-
evinskog i poljoprivrednog zemljita i stambenih
zgrada neto je manji nego ranije zbog manjeg in-
teresa - planiran je u visini od 4,5 milijuna kuna, dok
se od poreza kani inkasirati 3,5 milijuna kuna. Neto
su vei prihodi po raznim propisima, 6,42 milijuna,
koji se odnose na naplatu boravine pristojbe, na-
knade za ureenje voda, komunalnu naknadu i dru-
go, meu kojima se istie komunalni doprinos koji je
planiran u visini od 4,5 milijuna kuna. Naelnik je re-
kao da imaju nekoliko razloga za to - u Opinu stie
sve vie zahtjeva za legalizaciju objekata po novom
zakonu, od ega vjeruju da e skupiti dosta novca.
K tome, gradit e se akvapark u poslovnoj zoni pa
im je na obraun doao komunalni doprinos koji bi
uskoro trebao biti uplaen u proraun. No, investitor
jo nije dao bankovnu garanciju pa mu ni Opina jo
nije dala suglasnost za dobivanje graevne dozvole.
- Na rashodovnoj strani kao i uvijek imamo ceste,
rasvjetu, kanalizaciju, kolstvo i sve ostalo. Mora-
li smo predvidjeti dodatni novac za plae u vrtiima
koje su bile manje nego u osnovnoj koli, to mora-
mo uskladiti, objasnio je Labinjan.
Za subvencije u poljoprivredi predvieno je milijun
kuna, od kojih je 614 tisua za Razvojnu agenciju Br-
tonigla. Socijalnoj zatiti graana namijenjeno je 303
tisue, drutvenim djelatnostima 871 tisua, dok je
za komunalnu infrastrukturu predvieno 11,3 miliju-
na kuna. Posebna je stavka za ulaganje u infrastruk-
turu - 640 tisua kuna, dok je za kolstvo planirano
1,15 milijuna kuna. T. K.
Najvei problem i dalje je Duga Uvala
MARANA - Opina Mara-
na je od planiranih 18,7 miliju-
na kuna na kraju 2012. uspje-
la raspolagati sa etiri milijuna
kuna manje. Kako je istaknuo
naelnik Marijan Kostei, i dalje
se nastavlja trend slabe prodaje
nekretnina, no barem su prihodi
od prireza jo uvijek dobri.
- Koja su tri najznaajni-
ja opinska projekta u 2012.
koji ste uspjeli realizirati pre-
ma planu?
- Prema planu je dovreno
asfaltiranje ceste Rakalj (trni-
na) - Sv. Mikula, a time je Ra-
kalj dobio prvu asfaltiranu ce-
stu do mora. Asfaltirano je i
oko 550 metara upanijske ce-
ste Radeki Glavica - Radeki po-
lje, ime je uz bolju prometnu
povezanost omogueno i ka-
snije prometovanje autobusa
te podizanje standarda ivlje-
nja u Radeki Glavica i Radeki
polju. Izgraen je i dio vodo-
vodne mree Loborika - Rade-
ki polje, i unutar naselja Filipa-
na, ime je rijeen znatan dio
problema vezan za vodoop-
skrbu navedenih naselja.
- Neke planirane investici-
je ipak niste uspjeli realizira-
ti u proloj godini. O kojim se
projektima radi?
- Naalost, nije dovrena re-
konstrukcija ceste Marana
- Kri, koja predstavlja jednu
od najznaajnijih prometni-
ca u ovoj Opini, a ujedno je
i najvei prometni problem
u Opini. Za nju pripremne
radnje, u suradnji sa upanij-
skom upravom za ceste Istar-
ske upanije, traju ve vie od
deset godina kroz izradu pro-
jektne dokumentacije, isho-
enje odobrenja za graenje i
rjeavanje imovinskopravnih
odnosa. Iako su naa oekiva-
nja bila vea, u 2011. i 2012. re-
konstruirana je samo u duini
od oko 1200 metara.
- S ime ste na podruju Op-
ine najvie imali problema?
- Najvei problem je nepo-
voljno stanje u turistikom
naselju Duga uvala, u prvom
redu odnosi izmeu Industro-
gradnje i FIO d.o.o. kao vla-
snika i zakupca hotela i dijela
drugih sadraja, ali i openito
nepovoljno stanje svih osta-
lih vlasnika zemljita unutar
te turistike zone. Osim toga,
ve godinama raste dug In-
dustrogradnje prema Opi-
ni zbog nemogunosti da na-
platimo komunalne naknade
i usluge odvodnje i proia-
vanja otpadnih voda. Tu je za-
tim i problem kamenoloma
Pedrola u Raklju koji se jo ni
izbliza nije pribliio sanaciji,
kao i rjeenje Vrhovnog suda
iz sijenja 2012. vezano uz vla-
snitvo nad umama koje pre-
ma tom stajalitu pripadaju
Republici Hrvatskoj a ne jedi-
nicama lokalne samouprave,
to je dovelo u pitanje posto-
jee vlasnitvo Opine Mara-
na praktiki nad svim nekret-
ninama u priobalju.
- Planirani proraun za
2013. ipak je postavljen na vi-
sokih 20,6 milijuna kuna.
- eljeli bi realizirati pro-
jekte koje smo imali namje-
ru ostvariti u 2012. godini,
u prvom redu privesti im
blie kraju rekonstrukciju
ceste Marana - Kri, te re-
konstruirati kapelicu groblja
Rakalj i izgraditi kapelicu gro-
blja Mutvoran. Istakli bi i re-
konstrukciju preko 5,8 kilo-
metara nerazvrstanih cesta,
zajedniki plan s Hrvatskim
vodama i Vodovodom d.o.o
Pula za gradnju i rekonstruk-
ciju vodovodne mree u du-
ini od preko 4,5 kilometa-
ra vrijedan gotovo 5 milijuna
kuna, te izradu i donoenje
urbanistikih planova koji e
omoguiti projektiranje i iz-
gradnju luke infrastrukture
u Krnikom portu i Budavi.
P. SOFTI-MEHMEDOVI
blic intervju
Pore kao idealno mjesto za
odmor i podizanje fizike spreme
Strategija razvoja u 2013. godini, uz na-
stavak dosadanjih marketinkih i drugih
aktivnosti, ukljuuje razvoj novih proi-
zvoda vezanih za biciklizam, rekreativno
tranje i hodanje te kulturni turizam
PORE - Poreka Turisti-
ka zajednica u 2013. planira
ostvariti 11,55 milijuna uku-
pnih prihoda, u prvom redu
boravine pristojbe (9,39 mi-
lijuna), to je zbog manjeg
prijenosa sredstava iz pret-
hodnog razdoblja etiri posto
manje nego ove godine. No,
budet ukljuuje i jednopo-
stotno poveanje broja no-
enja, boravine pristojbe i
prihoda od turistike lana-
rine. U prvih je devet mjese-
ci 2012. ostvareno 10,1 mili-
jun kuna ukupnih prihoda,
ukljuujui 589 tisua prene-
senih iz prethodne godine, i
8,24 milijuna rashoda, a do
kraja godine u planu je do-
stii 11,99 milijuna prihoda,
u sklopu kojih 9,30 milijuna
od boravine pristojbe i 11,06
milijuna rashoda.
Strategija razvoja u 2013.
godini, uz nastavak dosada-
njih marketinkih i drugih
aktivnosti, ukljuuje razvoj
novih proizvoda vezanih za
biciklizam, rekreativno tra-
nje i hodanje te kulturni turi-
zam, poput radionica izrade
mozaika u gradu Eufrazija-
ne, gostovanje umjetnika koji
koriste tu tehniku i izlobi.
U planu je, zatim, kalendar-
sko repozicioniranje i(li) usa-
vravanje postojeih i osmi-
ljavanje novih manifestacija,
poput novog ruha za turisti-
ku fetu, uvoenje slavlja za
kraj turistike sezone i prvo-
majske praznike te uvoe-
nje info punktova na nekoliko
frekventnih lokacija u gradu.
Kao vane i kvalitetne mani-
festacije istaknute su Zlatna
sopela, Giostra, Poreki del-
fin, Festival malvazije, Pore
24 sata, Valamar jazz festival i
Gastro okusi Istre. Za unapre-
enje boravka gostiju pred-
vieni su, izmeu ostalog,
nastavak ureenja plaa i iz-
gradnja javnog WC-a na pote-
zu izmeu autobusne stanice
i gata za Otok sv. Nikole. Cilj
je da turisti ponu razmiljati
o Poreu ne samo kao ideal-
nom mjestu za odmor ve i za
aktivnosti za postizanje bolje
fizike spreme, te produenje
pred i post sezone.
- Nakon turistike sezone
u 2012. koja je bila uspjena
unato smanjenim smjetaj-
nim kapacitetima - bez ho-
tela Empirej i s otvorenjem
hotela Parentium tek 4. ko-
lovoza, s optimizmom pri-
stupamo planiranju slijede-
e. Oekuje se dodatna kriza
i recesija emitivnih trita, a
kako je izvjesno da e Hrvat-
ska ui u EU, i lagana stagna-
cija ruskog trita. Meutim,
ulazak u EU vidimo i kao an-
su da se nametnemo i bude-
mo vodea turistika regija
ovog dijela Europe, rekao je
direktor TZ-a Nenad Velenik
na Skuptini odranoj nedav-
no u hotelu Diamant, napo-
minjui da su prole godi-
ne zabiljeili identian broj
noenja kao i prole, to je
iznad zacrtanog plana. Do
31. listopada ostvareno je
415.590 dolazaka i 2,85 mili-
juna noenja. Najbrojniji su
bili Nijemci, a slijede redom
Austrijanci, Rusi, Slovenci i
Talijani na koje je oito gos-
podarska kriza najvie utje-
cala te je na talijanskom tri-
tu zabiljeeno smanjenje od
15 posto, dok su sva ostala tr-
ita u porastu. K. FLEGAR
Marijan Kostei
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I
Biciklizam e se takoer nai u turistikoj ponudi

T
a
n
ja

K
O
C
I
J
A
N
K
.

F
L
E
G
A
R
Vedran Banovac, Edi tifani, Sandra Mukovi i Nenad Velenik

istra

USVOJEN URBANISTIKI PLAN SPORTSKOG CENTRA U UMAGU
Novi sportski tereni
i smjetajni objekti
GRADNJA I UREENJE OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U PAZINU
Prevencija ranog pijenja
mladih dobar projekt
PAZIN - Povjerenstvo za prevenciju poremeaja u pona-
anju djece i mladih grada Pazina prihvatilo je Izvijea o rea-
lizaciji preventivnih programa u kolskoj 2011/2012. godini u
pazinskim kolama i programe za ovu godinu. Ljiljana Matoe-
vi-Livak iz Osnovne kole Vladimira Nazora naglasila je kako
je projekt Rastimo zajedno koji provodi Drutvo Naa djeca
Pazin dobro prihvaen u koli, ali naalost PATHS program koji
se provodi s ciljem razvijanja socijalnih i emocionalnih vjetina
kod djece nee se dalje provoditi zbog nedostatka novca.
U Pazinskom kolegiju-Klasinoj gimnaziji u suradnji sa
Centrom za socijalnu skrb u Pazinu, Gradskim drutvom
Crvenog kria, Gradskom knjinicom i Drutvom Naa dje-
ca Pazin provodi se projekt kola prijatelj zajednice!. Ro-
berta Barievi Ivi iz Kolegija napomenula je kako njihova
kola pokuava nauiti djecu da spoznaju znaaj solidar-
nosti i projektom Misionar, u sklopu kojeg se prikuplja-
ju sredstva za one kojima je to potrebno. Jasna Slokovi iz
Strukovne kole Jurja Dobrile Pazin, izvijestila je kako e se
niz aktivnosti na prevenciji provoditi kroz redovne nastavne
predmete i satove razrednih odjela. Meutim, predvien je i
preventivni rad kroz izvannastavne i izvankolske aktivnosti
kao i struni rad s roditeljima i profesorima. Stoga se orga-
niziraju struna predavanja o ovisnostima o nikotinu, alko-
holu, drogi, ali i prevenciji zloudnih bolesti.
Prihvaeno je i Izvijee o ostvarivanju programa rada Sa-
vjetovalita za brak i obitelj koje osim individualnog i grupnog
savjetovanja ukljuuje kolu za roditelje Roditeljstvo se moe
uiti i edukativne radionice Rano pijenje mladih i njego-
va prevencija koja se provodi s uenicima sedmih razreda
osnovne kole. Povjerenstvo smatra kako su program i radio-
nice o ranom pijenju mladih i njegovoj prevenciji proloj godi-
ni u Pazinu prepoznati kao pozitivan i uinkovit projekt. M. R.
M
.

R
I
M
A
N
I
ire se groblja i ureuju ulice

PAZIN - Grad Pazin ove
godine u gradnju i uree-
nje objekata komunalne in-
frastrukture planira uloiti
10,4 milijuna kuna. Od toga
najznaajnije investicije su
proirenje groblja Moj mir
i sanacija odlagalita otpada
Jelenii. U proirenje groblja
planira se uloiti dva milijuna
kuna, a do sada su u tom po-
slu rijeeni imovinsko pravni
odnosi i pripremljena projek-
tna dokumentacija, ime su
se zapravo stekli svu uvjeti za
poetak proirenja groblja.
Projekt proirenja groblja
predvia izgradnju 117 grob-
nih mjesta rasporeenih u
dva niza po etiri staze na
povrini od oko 950 etvor-
nih metara. Zemljite za pro-
irenje groblja Grad je po ci-
jeni od 42,5 eura po metru
etvornom kupio od Crkve.
Osim proirenja pazinskog
groblja planira se proirenje
groblja u Lindaru, te gradnja
kapela, mrtvanica u Bermu
i Zareju. Radovi na sanaciji
odlagalita Jelenii zapoeli
su 2012., a do sredine ove go-
dine trebali bi u potpunosti
biti zavreni. U ovaj projekt
uloit e se 2,3 milijuna kuna,
a sredstva e se prikupiti iz
kapitalne pomoi Fonda za
zatitu okolia i energetske
uinkovitosti i naknade za sa-
naciju deponija.
Na popisu ureenja javnih
gradskih povrina nalo se ak
11 ulica, trgova i javnih stepe-
nita. Ukupna vrijednost ula-
ganja procijenjena je na tri
milijuna kuna. Najvie novca,
ak 780 tisua kuna planira se
za ureenje Ulice Antuna Kal-
ca. Za gradnju spojne ceste u
Vranici planirano je 726 tisua
kuna, a za ureenje ugostitelj-
skog objekta na Trgu slobode
510 tisua kuna. Parkiralitu
u Ulici gradskih igralita na-
mijenjeno je 260 tisua kuna,
a krunom toku na tranjgi
220 tisua kuna. Za ureenje
Ulice tefanije Ravni nami-
jenjeno je 200 tisua kuna, sto
tisua kuna planirano je za
gradnju spojne ceste prema
buduem gradilitu Doma
umirovljenika, a po 50 tisu-
a kuna planirano je za ure-
enje stepenita na Drevki
i odvodnju dijela parkiralita
u Muntrijskoj ulici.
Programom gradnje obje-
kata i ureenja komunalne
infrastrukture nee biti zaki-
nuta ni gradska naselja. Tako
e se 45 tisua kuna uloiti u
ureenje trga u Zamasku, a
planira se i asfaltiranje neraz-
vrstanih cesta Troti-Kleme-
nii, zatim pristupnih cesta
prema Petkoviima, ajko-
viima i Ulica Staropazinski
put. Za sve to planirano je
657 tisua kuna. U javnu ra-
svjetu ove se godine planira
uloiti 380 tisua kuna, a do
konca godine nove bi svje-
tiljke javne rasvjete trebale
zasjati u Kriu Lindarskom,
Drndiima, udeki, Buiima
i iprakima, te uzdu etnice
prema Kamenu i onoj izme-
u Ulice 43. Istarske divizije
i Drevke. M. RIMANI
Plan je napravljen da bi se stvorila nova po-
nuda. Jedna od vanijih novosti u UPU-u jest
mogunost gradnje hotela s 260 postelja
UMAG - Urbanistiki plan
ureenja Sportski centar
Umag, koji obuhvaa 37
hektara na sjevernom di-
jelu grada, u predjelu Stella
Marisa i Punte, usvojilo je
nedavno umako Gradsko
vijee. Plan je napravljen da
bi se stvorila nova ponuda,
odnosno dodatni motivi do-
laska gostiju u Umag i to ti-
jekom cijele godine. Jedna
od vanijih novosti u UPU-u
jest mogunost gradnje ho-
tela s 260 postelja.
Nova dvorana za tenis
Radi se o vanom prosto-
ru za Umag, koji obuhvaa
teniski centar s ATP-ovim
stadionom te etiri hektara
mora. UPU, kako je istaknu-
to na prezentaciji, donosi se
za sportsko-rekreacijsko i
graevinsko podruje Stella
Maris s turistiko-gospo-
darskom namjenom. Obu-
hvat plana nalazi se unutar
Zatienog obalnog pojasa i
vei dio je ve izgraen. Na
jugu se sportski centar na-
dovezuje na Puntu i Umag,
dok na zapadu nije toliko
atraktivan jer se radi o zoni
namijenjenoj poljoprivre-
di. Podruje je u veinskom
dijelu vlasnitvo Grada, ne-
to manje je Istraturistovo,
a ondje su i brojni teniski i
nogometni tereni.
Vei dio tog podruja pla-
niran je za sport, koji se dijeli
u sedam podzona - ATP stadi-
on i postojei tereni, bazenski
kompleks u junom dijelu te
bazeni na zatvorenom i otvo-
renom, uz trgovake i sline sa-
draje, to e sveukupno imati
4.800 etvornih metara. Potom
slijedi nova dvorana za tenis
od 1.600 kvadrata, s kapacite-
tom do 200 gledatelja. etvrtu
podzonu ini postojea poli-
valentna dvorana, a na susjed-
noj bi parceli niknula jo jedna
koja bi zadovoljila sve sadra-
je koja stara nema, poput ure-
da, klupskih prostorija i slino.
Mogla bi primiti do 1.500 gle-
datelja na teleskopskim stepe-
nicama. Zatim slijede u petoj
zoni poluukopani i poluuzdi-
gnuti tereni na kojima bi gle-
dalita pratila prirodnu konfi-
guraciju terena.
Izmjetanje
atletske staze
Planiran je novi stadion za
nogomet s etiri pratea te-
rena, to e upotpuniti ugo-
stiteljski i drugi sadraji. Po-
stojea atletska staza bit e
izmjetena i napravit e se
nova, s tribinama za gleda-
telje. Gradit e se i objekt za
upravu nogometnog kluba
na povrini od 3.200 kvadrata,
koji e imati svlaionice i te-
retanu. Dvije povrine u tom
dijelu zamiljene su samo za
rekreaciju, a posljednja zona
obuhvaa plae i zabavu.
Ukljuena su postojea
tri odmaralita na zasebnim
parcelama, kojima je omo-
guena prenamjena u ugo-
stiteljsko-turistiku namje-
nu, a ondje blizu gradio bi
se hotel, koji e biti smjeten
izvan pojasa od sto metara
od obale. U sportskoj zoni,
naglaeno je, mora biti 60
posto parkovnih povrina.
Na kritike vijenika da e to
biti zona samo za tenis, nogo-
met i rukomet, odgovoreno je
da na tom podruju Grad ima
50 hektara u svom vlasnitvu,
da se za daljnjih 380 hekta-
ra preispituje vlasnitvo, te da
ovaj UPU obuhvaa tek sed-
minu budue sportske zone
koja bi se u cijelosti mogla re-
alizirati do 2019. godine.
Tanja KOCIJANI
Postojei nogometni teren - u pozadini ATP-ov stadion
T
a
n
ja

K
O
C
I
J
A
N
Ulica Antuna Kalca u Pazinu u ije e se ureenje

uloiti 780 tisua kuna
Poslovni plan se sastoji u tome da se na
stambenoj zgradi instalira fotonaponski ure-
aj snage 10KW koji bi pretvarao sunanu
energiju u elektrinu. Dobivena energija bi
se predavala u elektrini distribucijski sustav,
kae Mauricio Boi
ROVINJ - Trgovako drutvo
Rubini koje upravlja stam-
benim i poslovnim zgrada-
ma u Rovinju od ove godi-
ne svojim korisnicima nudi
nove usluge. Naime, kako sa-
znajemo od direktora Mau-
ricija Boia, Rubini je sa za-
grebakom tvrtkom Redok
i raun d.o.o. potpisao ugo-
vor o poslovnoj suradnji, a ta
tvrtka prua usluge internet-
skog bankarstva.
- Konkretno, za graane
Rovinja to znai jednostav-
nije, bre i efikasnije plaa-
nje priuve pod uvjetom da
su predali zahtjev za ugova-
ranje e-rauna ili e-uplatnice
kod izdavatelja Rubini d.o.o.
koje ima ugovoreno inter-
netsko bankarstvo u Privred-
noj banci Zagreb i Zagreba-
koj banci a vjerujem, da e
tu uslugu ubrzo moi kori-
stiti i graani koji svoje ra-
une imaju i u ostalim ban-
kama. Koritenjem Internet
bankarstva smatram da emo
ostvariti ubrzanje naplate ali i
potpuno ukloniti mogunost
pogreaka zbog unaprijed
popunjenih uplatnica, obja-
njava Boi.
Osim toga novost je i pro-
jekt gradnje mini sunanih
elektrana na krovovima stam-
benih zgrada i krovovima jav-
nih objekta u gradu Rovinju.
- Poslovni plan se sasto-
ji u tome da se na stambenoj
zgradi instalira fotonapon-
ski ureaj snage 10KW koji bi
pretvarao sunani energiju u
elektrinu. Dobivena ener-
gija bi se predavala u elek-
trini distribucijski sustav a
koji bi, sukladno zakonskim
odredbama, isplatio nakna-
du stambenoj zgradi odno-
sno Rubiniju u vidu cijene
otkupa od 3,15 kuna po ki-
lovatu proizvedene energije.
Tim bi se nainom, odnosno
hodogramom u periodu od
osam godina isplatila investi-
cija, a koja bi u kasnijem pe-
riodu donosila prihod, kae
Boi, dodajui da postoje i
dvije mogunosti provoenje
projekta.
- Imamo dva modela rea-
lizacije projekta. Po jednom,
vlasnici stambene zgrade
iznajme krovnu povrinu Ru-
biniju, od koje potom dobi-
va najamninu ili zajedniki
ulazimo u partnerstvo i za-
jedno financiramo projekt.
Dakako, ista je procedura i
za javne objekte, veli Mauri-
zo Boi, naglasivi da je i u
tijeku zakonski obavezni po-
stupak o povezivanju knji-
ga poloenih ugovora sa ze-
mljinom knjigom.
- Osnovni cilj postupka je
da se stanovi i pravo vlasni-
tva upiu u zemljine knji-
ge, budui da stanovi u ovom
trenutku nisu upisani u ze-
mljine knjige nego u pomo-
nu evidenciju pod nazivom
knjiga poloenih ugovora.
Do sada je potpisano 30-ak
ugovora o navedenoj uslu-
zi a ostali suvlasnici zgrada u
narednom e periodu dobi-
ti obavijest o provedbi nave-
denog postupka, odnosno o
datumu dolaska na teren ge-
odeta koji e izraditi elaborat
radi prijave objekta u zemlji-
ne knjige. Nakon izrade ela-
borata te nakon to od grada
Rovinja zaprimimo rjeenje o
utvrivanju zemljita nunog
za redovitu upotrebu zgrade
i graevinsku dozvolu bit e
podnesen prijedlog za pove-
zivanje, rekao je direktor Ru-
binija, Maurizio Boi.
N. O. RADI

istra

O B A V I J E S T
RMDYQRPQDWMHDMX]DSURGDMXJUDHYLQVNRJ]HPOMLWD
Jedinstveni upravni odjel Opcine Marcana raspisao je javni natjecaj
za prodaju jedne gradevinske parcele u Kavranu povrsine 983 m
2
za koju je ishodeno rjesenje o uvjetima gradnje zgrade za koju je

pocetna cijena 384.792,00 kuna, u koju su cijenu ukljuceni i komunalni
doprinos i vodni doprinos za obujam od 850,05 m
3
, tri gradevinske
parcele u Krnici (povrsine 477 m
2
, 692 m
2
i 705 m
2
) za koje je pocetna
cijena odredena primjenom jedinicne cijene od 288,00 kuna po m
2
, te
skupine cestica ukupne povrsine 408 m
2
u Filipani za koju je pocetna
cijena odredena primjenom jedinicne cijene od 162,00 kuna po m
2
.
Uvjeti i drugi elementi javnog natjecaja objavljeni su na oglasnoj
ploci Opcine Marcana i na web stranici www.marcana.hr.
Natjecaj ce se provesti usmenim nadmetanjem koje ce se odrzati
15. sijecnja 2013. godine u 13,00 sati u vijecnici Opcine Marcana u
Marcani 158.
nformacije o natjecaju mogu se dobiti i na telefon 052/571-098
svakim radnim danom.
Ep0347
oglasni odjel: Pu|a, lcr|ara|a 4, |e|. 388470, 591543 jax 388471
SERVISI,ZANATI I USLUGE
ponuda
STROJNO BUKANJE strojne
estrihe, povoljno i kvalitetno.
091/2727-511.
002-121095
POZNANSTVA
poznanstva
GOSPOE I GOSPOICE!
Usamljene ste? Agencija Za-
jedno e vam pomoi; upis
za vas je besplatan. 0-24h.
098/174-9933, 091/400-5330.
002-121112
PRONAI ME! Ako si meu
tisuu osamljenih kao i ja,
nazovi me 0-24h i poi mo
dalje zajedno! 064/60-60-50,
091/400-5330. VE-MA u.o.,
MBO: 92575528, Ili ca 175,
Zagreb, 01/370-2189, (6.99 kn/
min. ksna linija, 8.41kn/min
mobitel), www.ve-ma.net.
002-121121
USAMLJENI STE? Agencija
Zajedno je uz vas. Nazovite
0-24h; diskrecija zajamena.
064/65-65-05, 098/174-9933.
VE-MA u.o., MBO: 92575528,
Ilica 175, Zagreb, 01/370-2189,
(6.99 kn/min. ksna linija, 8.41
kn/min. mobitel), www.ve-ma.net
002-121103
POTOVANI u Novu godinu
2013., krenite sretno s nekim
novim! Iskoristite 25. godina
uspjenosti Agencije Venera
Pore. Ugovor obvezuje pres-
liku OIBA, osobne, rastavljene
rastave, smrtnog lista udove(ce).
Iskljuuje osobe u braku, alko-
holiare, narkomane, bisek-
sualne i neheteroseksualne
osobe. www.agencija-venera.
com termini po dogovoru dan
ranije 052/438-212, ponedjeljak-
subota 098/366-104.
002-121101
epgi@glasistre.hr
tel. 591-537
591-538
591-541
M
ARKETING
Trg I. istarske brigade 10/III
52100 Pula
NOVOSTI IZ DJELOKRUGA RADA ROVINJSKOG TRGOVAKOG DRUTVA RUBINI
N
.

O
.

R
.
E-bankarstvo i sunane
elektrane na krovovima
Grad uklonio vrt u
Pascalijevoj ulici
Nema vie vrta s cvijeem i stablima u Pascalijevoj ulici
Na rovinjskim krovovima planira se postavljanje fotonaponskih ureaja
Maurizio Boi
A
r
h
iv
a
halo Glas Istre
UMAG - Palma od dva
metra, niz stabala ra-
znovrsnih voki, grmo-
vi boura, jorgovani, irisi,
rue, ljekovito i drugo bi-
lje nestalo je prije nekoli-
ko dana u umakoj Ulici
Edoarda Pascalija, iza
zgrade na broju pet. Na-
kon to je bager grad-
skog Vlastitog pogona
sa zemljom sravnio taj vrt
nae su dopisnitvo na-
zvali uznemireni stanari.
Rije je o vrtu u kojem su
stabla i biljke posaeni ti-
jekom nekoliko desetlje-
a. Istina, svjesni su da
se radi o zemlji u grad-
skom vlasnitvu, ali, kau,
smeta ih nain na koji je
to napravljeno.
Smatraju da je Grad
trebao staviti obavijest da
e to uiniti, barem ne-
koliko dana prije, da bi
se mogla bar neka stabla
spasiti i(li) cvijee presa-
diti. Ovako su samo mo-
gli promatrati unitava-
nje. Stanari kau da su vrt
ureivali oni s prizemlja,
a plodovi voaka odnosili
bi se starijima na gornjim
katovima koji ne mogu
hodati, niti se vie o bilj-
kama brinuti. Nekome je,
zakljuuju, oito vrt sme-
tao, pa su od Grada zatra-
ili da intervenira.
- Dendroloka komi-
sija ocijenila je da neka
stabla treba sruiti, jer su
bila opasna. Vlastiti po-
gon je oistio gradski te-
ren, a ondje je bilo sme-
tlite. ak je i jedna ljetna
kuhinja na otvorenom,
to e se urediti u sljede-
oj akciji. Stanari su znali
da emo istiti tu povri-
nu, jer je komunalni redar
bio na terenu i ustanovio
da se radi o gradskom
vlasnitvu. Ali ne isti se
samo po gradu, nego i
po okolnim naseljima, a
u sklopu akcije ureenja
javnih povrina, kae do-
gradonaelnik zaduen
za komunalne djelatnosti
Mauro Jurman. T. K.
Sniena spomenika renta u Vodnjanu
VODNJAN - Prema izmjenama Odluke o visini spo-
menike rente grada Vodnjana koju je donijelo Grad-
sko vijee, dosadanji iznos naknade od tri kune
po etvornom metru smanjuje se na jednu kunu po
kvadratu. Cilj je olakanje poslovanja poduzetnici-
ma koji posluju u vodnjanskoj starogradskoj jezgri.
Prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
spomenika renta moe iznositi mjeseno od jedne
do 7 kuna po etvornom metru korisne povrine po-
slovnog prostora, a visinu naknade propisuju sami
gradovi. Visinu rente Grad je izmijenio na zahtjev
Udruenja obrtnika Pule budui da se na podruju
Vodnjana ve due vrijeme osjea gospodarska kri-
za i pad prometa trgovaca, ugostitelja te drugih obrt-
nika i poduzetnika. P. L.
Trae se kandidati za Savjet mladih
UMAG - Budui da je dosadanjem sazivu Savje-
ta mladih Grada Umaga mandat nakon dvije godine
istekao jo lanjskog proljea, vijenici su na posljed-
njoj prologodinjoj sjednici pokrenuli proceduru bi-
ranja novih lanova javnim pozivom.
Savjet mladih ima devet lanova, a kandida-
ti mogu imati od 15 do 29 godina. Pravo predlaga-
nja imaju sve udruge mladih ili koje se njima bave,
ostali oblici organizacija mladih u sklopu sportskih
udruga, Zajednica Sportskih udruga Grada Umaga,
uenika vijea srednjih kola, zajednice Talijana i
ostale organizacije koje okupljaju druge nacional-
ne manjine, pomladci politikih stranaka, vijenici i
drugi.
Proceduru izbora novog Savjeta mladih vodi
Upravni odjel za ope poslove i drutvene djelatno-
sti. Prijedlog liste kandidata koji ispunjavaju uvje-
te za izbor utvrdit e odbor za izbor i imenovanja
Gradskog vijea, a taj e popis biti objavljen u dnev-
nim novinama i web stranici Grada u roku od deset
dana. Nakon 30 dana od dana objave vijenici su
duni izabrati lanove tog savjetodavnog tijela. T. K.
T
a
n
ja

K
O
C
I
J
A
N

PIE Petra LUKE
VODNJAN - Meu 20 najbo-
ljih, u svjetski vodi maslino-
vih ulja Flos olei za ovu godinu
uvrteno je i ekstradjevian-
sko maslinovo ulje Antonija
Pastrovicchija iz Vodnjana,
lana udruge Agroturist. Ulje
od bue koje je proizveo ovaj
maslinar proglaeno je najbo-
ljim na svijetu u kategoriji fru-
ttato medio (srednja vonost),
a priznanje mu je urueno u
Rimu na nedavnoj promociji
vodia Flos olei za 2013. Takva
mu nagrada mnogo znai, kae
Pastrovicchio, jer je rezultat du-
gogodinjeg truda i rada.
Slika od pradida na
etiketama
- Drago mi je da sam dobio
nagradu ba za buu jer je to
nae pravo ulje, ono je kom-
pletno. Najvie imam tih sta-
bala, a osim bue imam i kar-
bonace te moraole, koju je
teko nai, ali naao sam je i
presadio. To je stara sorta i ona
je neto posebno, kaem da
je ona kao ena, slatka na po-
etku, a na kraju postaje sve
vie gorka, kae u ali Pastro-
vicchio.
Meu najbolje na svijetu
Pastrovicchio je uvrten prvi
put 2006. godine kad se vodi
svjetskog autoriteta za masli-
nova ulja Marca Oreggie zvao
Lextravergine. Uljaru, koju je
Pastrovicchio nazvao po svom
nadimku, Tonin, otvorio je
2005. godine i odmah je uvr-
ten u svjetski vodi. Dobivao
je ve i mnoge druge nagrade
te priznanja na smotrama u
Hrvatskoj i inozemstvu.
- Bavim se maslinarstvom
otkad sam se rodija, i moj tata,
did i pradid su se time bavili.
Slika od mog pradida je zato
na etiketama ulja iz moje ulja-
re. Kaem da sam najprije bio
zaljubljen u ulike, pa u brajde
pa u enu, kae kroz smijeh
Pastrovicchio dodajui da i sad
primjenjuje mnoga znanja o
runom odravanju maslina
koje je nauio u djetinjstvu.
Svit je laan
maslinovog ulja
- Pet ondanjih dinara mi
je davala baka za svaki a-
kuc maslina koji bih nabrao
pa bih si naveer neto iao
kupiti u pasticeriji, kae Pa-
strovicchio. Maslinici su mu u
Vodnjanu i Faani, a stalno ih
proiruje jer, kako kae, ima
dva mala unuka koji e se ta-
koer u budunosti moda
baviti maslinarstvom. Za ma-
slinara je, istie Pastrovicchio,
najvanije da voli to to radi,
kontrolira masline i kad su
pobrane te pazi na prera-
du. Radi uglavnom mo-
nosortno ulje bue, ali i od
moraole i karbonace napravi
mjeavinu s buom.
Zadovoljan je to su kvali-
tetu istarskih maslinovih ulja
prepoznali u inozemstvu.
- U Rimu je sve bilo na
svjetskom nivou, svatko tko
je doao kuati pre-
poznao je o kojem
se ulju radi. Rekli su mi da je
nae ulje meraviglioso. Bili
su tamo i panjolci, i Novo-
zelanani i Talijani i svi zna-
ju mnogo o maslinovom ulju.
Svit je laan maslinovog ulja,
kae Pastrovicchio. Dodaje da
se zato masline sve vie sade
po svijetu pa maslinici niu i
po Japanu i Junoj Americi.
Vane su i edukacije ljudi,
dodaje, koje su zaslune to
gostima iz inozemstva nije
problem izdvojiti novac za vr-
hunsko ulje. Informiraju se na
internetu i u vodiima te kad
dou, tono znaju to trae,
istie on.
- Dobro je da ima puno
mladih maslinara koji prate
literaturu, obrazuju se i znaju
mnogo o uljima pa stariji ma-
slinari od njih stalno ue ne-
to novo. I mi u Istri smo do-
sta napredovali u posljednjih
20 godina pa se na Vodnjan-
tini sadi sve vie maslina i
drago je da ljudi u poljopri-
vredi vide svoju budunost,
zakljuio je.

istra

MASLINOVO ULJE ANTONIJA PASTROVICCHIJA IZ VODNJANA MEU NAJBOLJIMA U VODIU FLOS OLEI ZA 2013. GODINU
PROMOCIJA KNJIGA U AST JUBILEJA U BABIIMA
Naslovnica knjige izdane u
ast stotoj godinjici kole
U Rimu je sve bilo na svjet-
skom nivou, svatko tko je
doao kuati prepoznao je o
kojem se ulju radi. Rekli su
mi da je nae ulje meraviglio-
so. Antonio Pastrovicchio
P
.

L
U
K
E
Sto knjiga na dar za stoti roendan kole

UMAG - U Domu kultu-
re u Babiima promocijom
dviju knjiga obiljeena je
100. obljetnica hrvatske ko-
le u Babiima, koja djeluje u
sklopu Osnovne kole Mari-
je i Line Umag. Promoviran je
godinjak Bujtina u izda-
nju umakog ogranka Matice
hrvatske i knjiga 100 godina
kole u Babiima autora i rav-
natelja Marije i Line Mate Vi-
dovia. Tom velikom jubileju u
ast knjinica O Marije i Line
dobila je na dar sto knjiga od
Matice hrvatske Zagreb.
Prije promocije podijeljene
su nagrade acima i njihovim
mentorima za literarne rado-
ve, koji su osvojili nagradu Ivo
Balentovi i objavljeni su u
Bujtini. To su uenici Adam
Labinjan, Chiara Mekini, To-
mislav Kuina, Ana Marija or-
go, Sebastijan Matijevi, Vikto-
rija Ukoti, Tea Pavii, Mikela
Klaj, Karla Prekali, Vedran Fili-
povi i David Grmaa, te men-
torice profesorice Vesna Janji,
Mirela Jovii, Vinka Burolo i
uiteljica Smiljka antek Me-
kini. Priznanja za doprinos
u radu kole u Babiima do-
bili su bivi i sadanji djelat-
nici - Ana Roa, Franka Juri-
evi, Vesna Jurievi, Zdenka
Jelai, Danica Sardeli, Heidi
Brankovi, Alenka Bani Juri-
i, Libera Brajko, Tamara Kle-
ut, Marija Bijeli, Vesna Ivii,
Antonijeta Matoovi, Darija
Barbi-Bili, Vlado Radmani,
Katica Kosovi, Pina Kodela,
Sanja Juzvien, Sanja Oaben,
Barbara Lakoeljac-Dokoza,
Mira iek, Mara Navala, Kar-
men Lui, Sanja Novak, Ne-
venka Franjkovi, kao i neka-
danji ravnatelji te kole Ivan
Kosovi, Arturo Andreai,
Lino Kodela, Juraj Radovi i
sadanji Mato Vidovi.
elnik umakog ogranka
Matice hrvatske Stelio Pro-
dan predstavio je knjievno-
povijesni zbornik Bujtina, a
onda je Vidovi, prezentiraju-
i svoju knjigu, govorio o re-
noviranju kola u Juricanima i
Babiima, te planiranoj obno-
vi onih u Petroviji i Murinama.
Vidovi je pokazao origina-
lan dokument iz 1945./46.
kojim je odobreno otvo-
renje kole s hrvatskim
nastavnim jezikom u Ba-
biima - najprije je bila e-
stogodinja, a onda etve-
rogodinja.
Akademik Josip Bratuli
osvrnuo se na znaaj ui-
teljskog posla i jezika. Je-
danput zapisan, rekao je
Bratuli, jezik postaje du-
hovno dobro, s kojim smo
vezani s naim prethodnici-
ma. Govorio je i o borbi na-
ih ljudi u 19. stoljeu da je-
zik ostane autentian.
U kulturno-umjetnikom
programu nastupili su ue-
nici Lorenzo Lua, Andrea Za-
kinja i Laren Hai, Deni Doz,
David Beleti i klapa Cantadu-
ri, a nakon promocije ueni-
ka zadruga Svjetionik u Dom
kulture prezentirala je ueni-
ke radove. T. KOCIJANI
Naslovnica knjige izdane u
ast stotoj godinjici kole
lan
ko
ren
na
bi
sto
rog
A
osv
teljs
dan
Brat
hov
veza
ma.
ih lj
zik o
U
progr
Vodnjanski maslinar meu
20 najboljih u svijetu
Ulje od bue koje je proizveo ovaj maslinar
proglaeno je najboljim na svijetu u kategori-
ji fruttato medio (srednja vonost), a priznanje
mu je urueno u Rimu
Stelio Prodan, Mato Vidovi i Josip Bratuli
Antonio Pastrovicchio u obiteljskom pogonu
Pastrovicchio s najnovijim
priznanjima
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I

istra

3. - 30. 1.
PROGRAM
3.-9.1.
3.1. 4.1. 5.1. 6.1. 7.1. 8.1. 9.1.
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 17 17 11 11 / 17 17 17 17
DANAK ANELIMA 19 19 19 19 21.30 21.30
SKYFALL 21 21 21 21 19 19
MET OPERA HD LIVE:
TROJANCI (HECTOR BERLIOZ)
18
10.-16.1.
10.1. 11.1. 12.1. 13.1. 14.1. 15.1. 16.1.
KR I LOM 17 16.30
11 /
16.30
11 /17 16.30 17 17
POSLJEDNJA AMBULANTNA KOLA SOFIJE 19 18.30 18.30 21 20.10 19 19
SVEENIKOVA DJECA 21
20 /
21.50
20 /
21.50
19
18.30 /
21.40
21 21
17.-23.1.
17.1. 18.1. 19.1. 20.1. 21.1. 22.1. 23.1.
KR I LOM 17 17
11 /
16.30
11 / 17 17 16 16
NEMOGUE 19 19 19 19 21 21
ODBJEGLI DJANGO 21.10 21.10 21.10 21.10 18 18
MET OPERA HD LIVE:
MARIA STUARDA (GAETANO DONIZETTI)
19
24.-30.1.
24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 28.1. 29.1. 30.1.
LJUBAV 21 17 17 19 19 19.50 21
ODBJEGLI DJANGO 18 21.30 21.30 21.20 21.20 17 18
GRAD IZOBILJA 19.30 19.30 17 17 22
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 11 11
www.kinovalli.net
INTERNET PRODAJA I REZERVACIJA ULAZNICA
Od nedavno ulaznice za kino projekcije moete kupiti ili
rezervirati putem interneta.
Blagajna se otvara sat vremena prije prve projekcije: 213 808;
Organizator zadrava pravo izmjene programa
- premijera - sinkronizirano
et pet sub ned pon uto sri
U SVETOM LOVREU OTVORENA FRITAJA OD LITRATI - KAF-ova HUMANITARNA IZLOBA
Pozzo Franz u imigrantskom pokretu
Nagraeni zaposlenici Istraturista
S otvorenja izlobe
Nagraeni jubilarci i najbolji zaposlenici
UMAG - Na tradicionalnom
druenju umake hotelijerske
kue Istraturist, na kojem se
obiljeava kraj poslovne godi-
ne, dodijeljena su priznanja ju-
bilarcima i najzaslunijim dje-
latnicima, koji su dali poseban
doprinos poslovnom uspjehu
tvrtke u 2012. godini.
Priznanja i nagrade pred-
sjednik Uprave Istraturista
eljko Kukurin i direktor Sol
Melia Hrvatske i Luis Ramos
uruili su efu tehnike slube
turistikog naselja Polynesia
Darku Prodanu, koji je progla-
en efom odjela sezone, Ma-
riju Miglesu, direktoru hotela
Sol Umag koji je dobio pre-
stinu nagradu direktora se-
zone i voditeljici sezonskog za-
poljavanja u Sektoru ljudskih
resursa, pravnih i opih poslo-
va Ines Damjani, koja je pak
dobila najveu Nagradu za
izvrsnost.
Posebna je pozornost po-
sveena jubilarcima kojih je
bilo ukupno 86. Nagrade su
dobili zaposlenici s 10, 15, 20,
25, 30 i 35 godina radnog sta-
a, a Cvjetka epi i Edvard
Zankola ovogodinji su jubi-
larci s najduljim staem - Istra-
turistu su vjerni ve 40 godi-
na. Livio Matasi dobitnik je
posebne nagrade za vjernost,
nakon 44 godine provedene u
ovom poduzeu. T. K.
RAA - Pozzo Franz, umjet-
nika radna kolonija u Kra-
pnu koju su u listopadu
otvorili Branka Cvjetianin
i Ludovic Nobileu, zagreba-
ka multimedijalna umjetnica
i pariki redatelj, postala je
dijelom meunarodne plat-
forme Immigrant Movement
International - meunarod-
nog imigrantskog pokreta.
- Pozzo Franz Krapan pre-
zentirat e se kroz razlii-
ta dogaanja kao primjer
umjetnike prakse u rural-
nim zaputenim prostorima
te kao primjer autentine
sredine koja je uslijed silnih
kolapsa i socijalne nebrige
izostala iz kulturnog identi-
teta regije, kae Cvjetianin.
Umjetniko dogaanje u
Krapnu predstavljeno je u
zagrebakom kazalitu &td
18. prosinca, na Svjetski
dan migranata. Na blogu
projekta nedavno je objav-
ljena fotografska monta-
a budue nove prostorne
instalacije posveene tom
danu, a dodan je i link na
Prostorni plan Istarske u-
panije koji zainteresirani-
ma omoguava da prona-
u Krapan.
U Krapnu, na mjestu ne-
kadanjeg austrougarskog
rudarskog okna Pozzo Franz,
tijekom pet listopadskih
dana djelovao je umjetni-
ki javni ured u koji su itelji
dolazili razgovarati o svojim
problemima i idejama i po-
kazivali ime se bave. Ishod
interakcije s umjetnikim
dvojcem Cvjetianin - No-
bileau bilo je otvaranje grad-
skog trga u nastajanju Pozzo
Franz, izloba predmeta iz
rudarske batine, zidne novi-
ne Krapantina i kratki film
Zato je Francuz sa eirom
doao u Krapan. R. S.
Prvi dan prodane
44 slike za Andriju
Svaku sliku mogue je kupiti, a konani prihod
odlazi obitelji 19-mjesenog Andree Sinoia
koji mora na operaciju
SVETI LOVRE - lanovi
Kluba amatera fotografije
KAF u Svetom Lovreu or-
ganizirali su desetu izlobu
koja je otvorena tijekom prve
izvedbe ivih jaslica. Zbog
revijalnog karaktera pri ko-
jem je svaki od 28 sudionika
izlagao dva rada, organiza-
cijski odbor jednostavno ju
je nazvao Fritaja ud litrati.
Prevedeno na standardni
jezik, kajgana slika nasta-
la je od raznolikih ideja: na
zidu su izloeni apstraktni
koncepti poput jednog ja-
jeta u kojem pili broji dane
do izlaska, fotografski zapisi
u koje su uloeni sati digital-
ne obrade ili dokumentar-
ni prikazi prirode i drutva
u maniri National Geograp-
hica.
KAF djeluje etiri godine,
a ova izloba okupila je ama-
tere i profesionalne fotogra-
fe lanove meu kojima su
se nagradama i radom ista-
knuli Kristijan Macini, Du-
an Grbac, Nenad imuni i
Dalibor Talaji, ovogodinji
pobjednik Photodaysa.
Svaku sliku mogue je
kupiti, a konani prihod
odlazi obitelji 19-mjese-
nog Andree Sinoia koji
mora na operaciju heman-
gioma na licu i vaskularnu
malformaciju na desnom
oku.
- Ve prvog dana proda-
na su 44 djela, rekao je tajnik
drutva Darko Hrastovak.
Izloba je otvorena svakog
dana od 17 do 19 sati sve do
6. sijenja kad se odigrava
posljednja predstava ivih
jaslica nakon ega e lanovi
pripremiti i poslati fotografi-
je kupcima. J. PRODAN
J
e
le
n
a

P
R
E
K
A
L
J
R
.

S
E
L
A
N
Ludovic Nobilleau i Branka Cvjetianin u javnom
uredu na Pozzo Franzu

istra

GODINJI SUSRET LANOVA UDRUGE KUA O BATANI
Beogradski pjesnici u Pazinu
Batana e se zatititi kao
tradicionalna brodica
Kua o batani je s rovinjskom Lukom
upravom sudjelovala na natjeaju za va-
loriziranje povijesnih luka. Izmeu 150 pri-
javljenih luka iz cijelog Mediterana ula je
meu 24 finalista, pa e se predstaviti u
Marseilleu, za to e dobiti donaciju
NAPISAO I SNIMIO
Aldo POKRAJAC
ROVINJ - Na posljednjem
prologodinjem druenju u
spaciju Matika lanovi udru-
ge Kua o batani, nastale oko
istoimenog eko muzeja, raz-
govarali su o dosadanjem
radu i djelovanju u ovoj go-
dini. Tom je prigodom pred-
sjednik udruge Valerio Dran-
di rekao da je batana postala
rovinjski brend, a sama udru-
ga uzor u ouvanju tradicije.
Kao takva u oskudici izvora
financiranja, uz pribavljanje
sredstava iz vlastitih aktivno-
sti, moi e se kandidirati za
sufinanciranje iz europskih
fondova.
Jedini eko-muzej
na Jadranu
- Daljnji korak je zatita
batane kao tradicionalne ro-
vinjske brodice oko koje se
vrti aktivnost udruge i eko-
muzeja. Uz to radit emo
na obogaivanju naih pro-
grama i nastaviti s pomlai-
vanjem lanstva. Moramo
razmiljati i o novim prosto-
rima, a najpogodnija bi bila
Lanterna, gdje bismo mogli
postaviti i zbirku o ribarstvu,
rekao je Drandi.
Idejni zaetnik i koordi-
nator Kue o batani, dogra-
donaelnik Marino Budicin,
podsjetio je da je rovinjski
eko-muzej jo uvijek jedini
na naem dijelu Jadrana. Ko-
liko su se razgranale aktiv-
nosti muzej je pokazao na
susretu eko-muzeja u tali-
janskoj Argenti, gdje su se
Rovinjci predstavili najbo-
ljim programom - batanom
koja je bila izloena na trgu
i plovila u tamonjem jeze-
ru, prikazivanjem ribarskih
vjetina i pjevanjem bitinadi
te ribarskim gastronomskim
specijalitetima.
- Eko-muzeji se bave odr-
avanjem tradicije i povije-
sne memorije. Dok su se dru-
gi muzeji predstavljali svojim
izlocima mi smo pokazali
kako njegujemo nau tradi-
ciju i prenosimo je na mlae
narataje, to je svrha posto-
janja eko-muzeja. Strane de-
legacije koje posjeuju na
grad oduevljene su kada ih
povedemo u muzej i na spa-
cio, autentian prostor gdje
su se uz aicu vina i soljene
ribe okupljali ribari i teaci,
rekao je Budicin.
Budicin je izvijestio lano-
ve udruge da je Kua o batani
s rovinjskom Lukom upra-
vom sudjelovala na natjea-
ju za valoriziranje povijesnih
luka. Izmeu 150 prijavlje-
nih luka iz cijelog Meditera-
na ula je meu 24 finalista,
pa e se predstaviti u Marse-
illeu, za to e dobiti dona-
ciju. S Lukom upravom je
dogovoreno da e se nakon
obnove kvera jedan kutak
namijeniti za popravak ba-
tana i izlaganje starih brodo-
graevnih alata.
Drugi put u Brestu
Tajnik Kue o batani Ri-
ccardo Bosazzi je rezimirao
prologodinja dogaanja u
udruzi. Ponajprije, Rovinjci
su uz susrete eko-muzeja u
Argenti drugi put sudjelova-
li na Festivalu mora i morna-
ra u francuskom Brestu. Kao
pokretai povijesnih regata
na sjevernom Jadranu sudje-
lovali su na svojoj i ostalima
u Lovranu, Moenikoj Dra-
gi, Faani, Piranu, Veneciji,
Rijeci i u Nerezinama.
Uz gradnju i rekonstruk-
ciju batana u malom bro-
dogradilitu na Trgu Riviera
uz veliki mol ove je godine
u suradnji s jednom zagre-
bakom udrugom organi-
zirana gradnja mini batane
s najmlaima.
Batana u programu
Istra inspirit
Veliko je bilo zanimanje
za ribarske veeri na rivi i
obilazak obale oko staroga
grada u batanama s vee-
rom u spaciju, koji je uao i
u projekt Istra inspirit, pa su
se umjesto uobiajenih dva
poveali na etiri dana tjed-
no. Tako je udruga praktiki
svaki dan odravala neki od
svojih programa.
U ljetnim programima
sudjelovalo je 80-ak lano-
va udruge. Meu njima bio
je i nedavno preminuli Gi-
anni Bernazza, Istrijan iz
Torina, koji je svojom ak-
tivnou bio uzor ostalim
lanovima. Kua o batani
surauje s brojnim udru-
gama, posebno sa udru-
gom osoba s invaliditetom
i Agrorovinjom.
Eko-muzej je ove godine
ugostio predsjednika Ivu Jo-
sipovia, brojne uglednike i
novinare iz zemlje i inozem-
stva te prijatelja koji se bave
ouvanjem tradicije iz raznih
zemalja. Obnovio je i osuvre-
menio i svoje web stranice te
vizualni identitet.
PAZIN - Beogradski pjesni-
ci, lanovi umjetnike AR-
TE-grupe koja osim pjesni-
ka okuplja likovne umjetnike
i pisce kratkih pria, nedav-
no su gostovali u pazinskoj
Gradskoj knjinici.
Gordana Vlaji, Irena Mi-
leti, Ljiljana Crni, Vladimir
Blagojevi i Miodrag Jaki re-
citacijama su predstavili dio
svog knjievnog opusa, a na
ovom meunarodnom knji-
evnom susretu pridruili su
im se istarski pjesnici Davor-
ka Kotiga Flego, Emilija Devi,
Daniel Radoaj, Drago Dra-
guzet i Dragan Gortan, kao i
lanovi Makedonskog kultur-
nog drutva Sv. Kiril i Metodij
iz Pule. Susret je organizira-
lo Hrvatsko knjievno dru-
tvo u suradnji s GK Pazin, a
istog je dana naveer u caffe
baru Vampire u Kringi usli-
jedio poetski koktel u tamo-
njem muzeju posveenom
Juri Grandu. A. D.
S istarskom supom u Budimpeti
PORE - Uenici Ariana Prenka, Alan u-
ran i Ivan Pinan iz poreke Turistiko-ugo-
stiteljske kole Antona tifania, u pratnji
profesora Stanislava Poropata i Darije kri-
njar, krajem prolog mjeseca sudjelovali su
na manifestaciji Boi u Europi u Budim-
peti.
Ovogodinji organizator manifestacije
bila je ugostiteljska kola Giorgio Perlas-
ca iz Budimpete. Svrha ovog projekta bila
je prikazati i upoznati boine gastronom-
ske i druge obiaje pojedinih europskih ze-
malja, iji su predstavnici postavljali tando-
ve ureene u boinom duhu zemlje iz koje
dolaze. U projektu su sudjelovale europske
turistike srednje kole, lanice AEHT udru-
ge (europske udruge hotelijersko-turistikih
kola), meu kojima su bile dvije hrvatske
kole - poreka i bjelovarska.
Poreani su na svom tandu nudili bakalar,
istarsku supu, rakiju, suhe kolae, posutice,
istarsku salamu od bokarina i magarca, sir u
ulju, masline te boine eerne kolaie. J. P.
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Regata starih brodica u rovinjskoj luci
Porinue batane na rivi
PIE Mateo SARDELIN
FLENGI - Dvije osobe iji
identitet jo nije utvren iz-
gorjele u automobilu u stra-
vinoj prometnoj nesrei na
cesti Flengi - Jasenovica u ne-
djelju oko 23.30 sati. Zasad
je poznato tek da se radi o
automobilu Yugo 45 pulskih
registracijskih oznaka. Sum-
nja se da je smrtno stradao
vlasnik vozila, 59-godinjak
s porekog podruja, koji je
najvjerojatnije i upravljao vo-
zilom, te suvoza(ica).
Cestari uoili
auto u plamenu
Auto plamenu uoila je
cestarska sluba tijekom po-
sipavanja kolnika zbog leda.
Stoga se moe pretpostavi-
ti da se nesrea dogodila ne-
dugo prije. to je tono ku-
movalo nesrei moe se tek
nagaati, kao i jesu li putni-
ci stradali jer zbog ozljeda
zadobivenih prilikom prevr-
tanja automobila nisu mo-
gli izai iz vozila, ili su jed-
nostavno ostali zarobljeni u
hrpi lima koju je u trenu obu-
hvatio plameni jezik.
M
a
t
e
o

S
A
R
D
E
L
I
N
Novu godinu slavio hicima
iz lovake puke
TROGIR - Trogirska je policija u prvim satima prvo-
ga dana 2013. imala posla s mukarcem (27) koji je u
alkoholiziranom stanju po dvoritu i automobilu pucao
iz lovake puke, te bacao razna pirotehnika sredstva.
Naime, nakon to je policija pozvana na intervenciju 27-
godinjak se zakljuao u kuu. Predao se tek oko 3 sata.
Nakon to je plavcima predao lovaku puku, uhien je i
odveden u policijsku postaju na kriminalistiko istraiva-
nje. Protiv 27-godinjaka najvjerojatnije slijedi podnoe-
nje kaznene prijave zbog dovoenja u opasnost ivota i
imovine opeopasnom radnjom i(li) sredstvom. (H)
Preminuo i drugi policajac stradao na A4
ZAGREB - I drugi policajac (30) koji je proteklog petka
stradao tekoj u prometnoj nesrei na autocesti A4 kod
Svete Helene, preminuo je od zadobivenih ozljeda, do-
znaje se iz zagrebake policije. Do nesree je dolo kada
je 42-godinji policajac koji je vozio slubenu kodu Su-
perb naletio na stranji dio kamiona koji se kretao u istom
smjeru. Od siline udarca kamion je probio zatitnu ogradu
i preao na suprotnu kolniku traku te se prevrnuo, a poli-
cijska koda je takoer udarila zatitnu ogradu i zaustavila
se neto dalje. Voza kode je preminuo na mjestu nesre-
e, a suvoza je u meuvremenu podlegao ozljedama. (H)
Vozaica ozlijeena u izlijetanju Honde
PORE - Pedesetdvogodinjakinja iz Porea teko je
ozlijeena u prometnoj nesrei u turistikom naselju Zele-
na laguna kraj Porea. Nesrea se dogodila u ponedjeljak
oko 14 sati kada je vozaica na izlasku iz otrog lijevog
zavoja izgubila nadzor nad Hondom pulskih registracij-
skih oznaka te je izletjela izvan kolnika. Automobil se po-
tom zarotirao i vratio na kolnik, a zatim ponovno izletio
izvan ceste, udarivi u betonski ormari za struju. Vozai-
ca je bila sama automobilu i nije bila pod utjecajem alko-
hola. Zbog teine ozljeda koje je zadobila hospitalizirana
je u pulskoj bolnici. Protiv nje e policija podnijeti optuni
prijedlog zbog poinjenog prometnog prekraja. M. S.
U Slavoniji uhvaeno vie
od 50 ilegalaca
VINKOVCI - U nezakonitom prijelazu dravne granice
vukovarsko-srijemska policija je u periodu od 28. do 31.
prosinca na podruju Bajakova, upanje, Tovarnika i Vr-
banje zatekla 51 stranca. Uhvaen je 21 dravljanin Afga-
nistana, 11 dravljana Sirije, petero Malijaca, etvorica Eri-
trejaca, po dvoje dravljana Somalije, Burkine Faso, Libije
i Sudana te po jedan dravljanin Gvineje i Senegala. (H)
PORE - Bankomat
Erste banke u Vlai-
evoj ulici bio je meta
pljakaa koji ovoga
puta nisu uspjeli u na-
umu da ga uz pomo
eksplozivne smjese di-
gnu u zrak. Naime, ne-
poznati poinitelj ili vie
njih otili praznih ruku
jer ih je neto najvjero-
jatnije omelo u poslu.
Kod trgovine Diona
ostale su boce acetile-
na i kisika, cijevi za plin
i bijeli kabel koji je bio
predvien za aktiviranje
eksplozivne smjese.
Za pokuaj pljake
policiji je u ponedjeljak
u 3.54 sati javio zati-
tar rijekog Protecta.
Prema informacijama
kojima zasad raspola-
emo policija jo nije
uhitila sumnjivce.
Ovo je ve trei po-
kuaj trei razvaljivanja
bankomata u protekla
tri mjeseca. Krajem ruj-
na po istom je modelu
uniten bankomat u
sklopu Dione u erva-
ru, a prije neto vie
od mjesec dana i ban-
komat u sklopu Konzu-
ma u Donjim padi-
ima. M. S.
Osujeen novi pokuaj
razvaljivanja bankomata
crna@glasistre.hr
591-521
*
PULA - Iz pulskog Doma za psihiki bole-
sne odrasle osobe Vila Maria u ponedje-
ljak je nestala 30-godinja Ana Trdosla-
vi. Nakon to je primijeeno da je nema,
osoblje doma policiji je prijavilo nesta-
nak. ena je visoka oko 160 centimeta-
ra, srednje je tjelesne grae, ima ravnu
kosu do ramena, a iznad nosa oiljak od
avova. Na sebi je imala jaknu be boje
i plave traper hlae. Policija moli da, ako
netko uoi osobu koja odgovara opisu,
to dojavi na broj 192. M. S.
Iz Vile Marije
nestala Ana
Trdoslavi
U STRAVINOJ NESREI NACRNJI VIKEND U 2012.
Identitet putnika jo uvijek nije utvren
Voza i suvoza
izgorjeli u Yug
Nesrea se dogodila kada je voza, kreui se prema Jasenovici, iz neutvrenih ra-
zloga promaio desni zavoj i produio ravno, odnosno izletio s ceste. Automobil se
pritom prevrnuo na krov i iz neutvrenog razloga zapalio. Voza i putnik ili putnica
nisu uspjeli izai iz vozila. Ostali su zarobljeni u Yugu od kojeg je ostala tek metalna
koljka, a tijela putnika u potpunosti su karbonizirana
Od Yuga je ostala samo konstrukcija
Pie Paulo GREGOROVI
J
edan od najeih za-
htjeva kojeg su poduzet-
nici godinama upuivali
raznim Vladama je onaj
o snienja trokova po-
slovanja. Od 1. sijenja
2013. moemo zakljuiti
da se ono dogodilo, ali samo malim
poduzetnicima i obrtnicima. Nai-
me, oni koji su lani ostvarili godi-
nji promet manji od 230 tisua kuna
(rije je o iznosu dobivenom nakon
odbitka onih isporuka koje su oslo-
boenje od oporezivanja) mogu u
nadlenoj ispostavi Porezne uprave
podnijeti zahtjev za izlazak iz susta-
va PDV-a. Odnosno, zatraiti da ne
oporezuju izdane raune s porezom
na dodanu vrijednost od 25 posto
na pruene usluge ili prodanu robu.
U tom sluaju znai da e imati 20
posto nie cijene jer ono to su do
sada naplaivali 125 kuna, i od toga
teretili kupca za 25 kuna PDV-a,
ubudue e moi prodavati za 100
kuna. Dakako, koristi od toga nee
imati oni koji prodaju tuu robu jer
je PDV ve ugraen u nabavnu cije-
nu, ve samo oni koji stvaraju novi
proizvod ili pruaju uslugu.
Od uvoenja PDV-a 1998. godi-
ne su obveznici tog poreza bili oni
koji su ostvarivali godinji promet
vei od 55 tisua kuna. Ubrzo je
taj cenzus povean na 85 tisua, a
od 2013. na 230 tisua kuna. Ipak,
biti u sustavu PDV-a ima i svoje
prednosti. Na primjer, kod ue-
stale nabavke vrijedne imovine
moe se plaen PDV na tu robu
raunati kao preplaeni PDV pa
se onda plaa daleko manje pore-
za po izdanim raunima. Novina
je i da se u 2013. iri krug paualaca
zbog porasta osnovice za obraun
PDV-a. To znai da se mogunost
paualnog obrauna poreza na do-
hodak i primjenu fiskalizacije od 1.
srpnja iri na sve one koji su u 2012.
ostvarili dohodak koji ne prelazi 65
posto osnovice za obraun PDV-a,
a koja je u 2013. poveana s 85 na
230 tisua kuna. To je pogodnost
koju bi mali poduzetnici mogli
iskoristiti u 2013. ukoliko ele po-
jeftiniti svoje poslovanje.
Nova godina donosi jo jedno
financijsko olakanje malim po-
duzetnicima. Od 2013. godine tro-
mjeseno obraunsko razdoblje
bit e primjenjivo za one porezne
obveznike ija je vrijednost isporu-
enih dobara i obavljenih usluga u
2012. godini bila manja od 800 tisu-
a kuna, a ranije je ova granica bila
postavljena na 300 tisua kuna.
T
rezor
GOSPODARSTVO I FINANCIJE ...
MALIM PODUZETNICIMA 2013. GODINA DONOSI MOGUNOST POJEFTINJENJA POSLOVANJA
G
ordanu Tomii je posljednjeg dana 2012. godine
Nadzorni odbor tvrtke Sunani Hvar jednogla-
sno izabrao i imenovao za novu predsjednicu Uprave.
Novu Upravu ine i Ale Vobruba te Bradley Tyler
Taylor koji zamjenjuju dosadanje lanove Johana
Cornelisa, Philippea Ribotona i predsjednika Jacqu-
es-Pascala Bonnafonta.
Tomii je na elnoj poziciji u umakom hotelijeru
zamijenio eljko Kukurin 1. sijenja 2010. godine na-
kon svega pola godine otkako je preao iz Valamara
u Istraturist. Odnosno, Tomii je otila iz umakog
hotelijera temeljem sporazuma s Nadzornim od-
borom od 31. prosinca 2009. godine, ni nikad nisu
objavljeni razlozi te smjene. Posljednji dan u godini
oito je sudbonosni dan za ovu menadericu koju je
2009. smijenio jedan Nadzorni odbor, a 2012. imeno-
vao drugi na mjesto predsjednice uprave hotelske
kompanije. Tomii je poslovnu karijeru u cijelosti
vezala uz Istraturist u kojem se zaposlila po zavret-
ku studija. Od 1985. bila je na rukovodeim funkci-
jama u financijama, a kao bliska suradnica Uprave
sudjelovala je u svim znaajnim projektima. Pred-
sjednicom Uprave imenovana je 2002. godine gdje
je provela osam godina.
U
Hrvatskoj je u 2011. utroeno 2,48 milijardi kuna
sredstava dravnog prorauna za aktivnosti
istraivanja i razvoja, a udio dravnih proraunskih
sredstava za istraivanje i razvoj u BDP-u u proloj je
godini iznosio 0,74 posto. Vie od dvije treine sred-
stava dravnog prorauna za istraivanje i razvoj u
2011. bilo je namijenjeno sektoru visokog obrazova-
nja (69,5 posto). Slijedi dravni sektor s udjelom malo
veim od 24 posto, poslovni sektor imao je udio od
5,5 posto, dok je najmanje sredstava, 0,09 posto, bilo
namijenjeno neprofitnom sektoru. Prema drutveno-
ekonomskim ciljevima najvie sredstava dravnog
prorauna za istraivanje i razvoj u 2011. bilo je utro-
eno za istraivanje i razvoj financiran iz fondova vi-
sokih uilita, 54,7 posto, a najmanje za istraivanje i
iskoritavanje svemira - 0,06 posto. (H)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Tip Fond Zakljuna U 2012. (%)
D NFD Aureus New Europe 100,93 kn +24,04
M Allianz Portfolio 120,46 kn +9,39
O OTP euro obvezniki 125,27 +15,55
N Agram Euro Cash 11,46 +4,05
D FIMA Equity 59,88 kn -10,65
M HPB Global 78,63 kn -12,69
O PBZ Bond fond 122,38 -13,86
N Platinum Cash 80,88 kn -2,08
D - dioniki, M - mjeoviti, O - obvezniki, N - novani
Izvor: www.hrportfolio.com
Izaoite iz sustava PDV-a
i preoite u paualce
TJEDNI PRILOG GLASA ISTRE ~ Srijeda, 2. sijenja 2013. ~ broj 788
Biva direktorica
Istraturista na elu
Sunanog Hvara
Najbolji i najgori fondovi u 2012.
S
rastom vrijednosti udjela od 24 posto u 2012. godini dioniki otvoreni investicijski fond NFD Au-
reus New Europe je stekao titulu najuspjenijeg hrvatskog fonda u proloj godini. Ostali uspjeni
fondovi su ostvarili prinose od 15 do 16,3 posto. Meu njima je najbolji fond koji ulae u obveznice
- OTP euro obvezniki. U godinu dana je svojim ulagaima uknjiio rast od 15,5 posto. Najuspjeniji
mjeoviti i novani fondovi su svoje rezultate pozicionirali ispod 10 posto godinjeg prinosa. S druge
strane znatne gubitke su uknjiili i najloiji dioniki te mjeoviti i obvezniki fondovi. U godini za nama
su svojim ulagaima donijeli gubitak od 10,6 do 13,8 posto. Dakako, rije je o najloijima koje smo
poimence naveli u tabeli. Iznenauje da od 20 novanih fondova samo je jedan godinu zakljuio s
negativnim predznakom. Platinum Cash je 2012. zavrio s gubitkom od 2,08 posto. U 2011. je takoer
to bio novani fond s najveim padom, ak 19,4 posto. I OTP euro obvezniki te NFD Aureus New
Europe su preklani bili najloiji uknjiivi pad od 14,5 posto, odnosno 33,5 posto. (P. G.)
Slovenija: lani
inflacija 2,7 posto
U
Sloveniji je indeks cijena ivotnih potreptina
kojima se rauna inflacija u prosincu u odno-
su na studeni pao za 0,3 posto, ali je u porast tih
cijena u zadnjih 12 mjeseci iznosio 2,7 posto, koliko
iznosi i stopa inflacije u 2012. na godinjoj razini,
objavio je slovenski statistiki zavod. Na deflaciju
u zadnjem mjesecu 2012. godine najvie su utje-
cala sezonska snienja cijena. Godinja inflacija
je neto via od prosjene inflacije u eurozoni, te
via od inflacije zabiljeene u Sloveniji 2011., kada
je iznosila dva posto.
Ukupnom rastu inflacije najvie su pridonijele
znatno poveane cijene hrane i bezalkoholnih pia,
alkohola i duhana, te ugostiteljskih, stambenih i ko-
munalnih usluga. Ured za makroekonomske analize
slovenske vlade (UMAR) priopio je da je na relativ-
no nisku stopu inflacije ove godine djelovala niska
gospodarska aktivnost, odnosno smanjena potronja
na domaem tritu i okruenju, to e se nastaviti i u
2013. Zato vei rast inflacije iduih mjeseci ne treba
oekivati. Na visinu inflacije ove godine po ocjeni
UMAR-a znaajno su djelovale poveane troarine
na alkohol, duhanske i neke druge proizvode, te vea
cijena energenata. (H)
Za istraivanje
i razvoj 0,7 posto
BDP-a
Tko izae iz sustava PDV-a imat e 20 po-
sto nie cijene jer ono to je do sada napla-
ivao 125 kuna, i od toga teretio kupca za
25 kuna PDV-a, ubudue e moi prodavati
za 100 kuna
D
.
T
I
F
A
N
I
C
R
O
P
I
X
2
TREZOR ~ GLAS ISTRE
Razgovarala Alenka JURII
Snimio Milivoj MIJOEK
S
manjenje stope
PDV-a na 10 po-
sto za usluge pri-
premanja hrane i
obavljanje usluga
prehrane u ugo-
stiteljskim objek-
tima te pripremanje i usluivanje
bezalkoholnih pia i napitaka,
vina i piva u tim objektima, jed-
na je od najveih novosti koja e
obiljeiti poslovanje turistikog
sektora u ovoj godini. Tu je i na-
java rjeavanja pitanja turisti-
kog zemljita, ali i niz novosti ve-
zanih za promociju na tritima i
pozicioniranje Hrvatske.
Turistika 2012. je prema po-
dacima o fizikom turistikom
prometu bila za nekih 5 posto
bolja nego 2011., raunano u
turistikim noenjima, s time
da su veliki pomaci napravljeni
na njemakom tritu, ali, uz
ostale, i britanskom.
O tome to je sve obiljeilo
turistiku 2012., ujedno i prvu
godinu njegova mandata na
aktualnoj funkciji, razgovarali
smo s ministrom turizma Velj-
kom Ostojiem. Govorei o tu-
ristikoj 2012. istaknuo je kako
su ostvareni rezultati posljedi-
ca repozicioniranja hrvatskog
turizma te jasno precizirane
trine strategije, osobito na
nekim tritima koja su prepo-
znala Hrvatsku kao kvalitetnu
turistiku destinaciju.
- Kako ocjenjujete turistiku
2012.?
- Iako je letvica bila visoko
postavljena dovoljno je rei da
je to najbolja turistika godina
u povijesti Hrvatske u kojoj se
naa zemlja svrstala na sam vrh
mediteranskog turizma. Njena
priprema je kvalitetno odraena
i rezultati nisu izostali. U pro-
mociji smo precizno definirali
prioritete i jae se usmjerili na
takozvana tradicionalna trita,
prije svega, na Njemaku, Au-
striju, Nizozemsku. Uinili smo
i neke ad hoc zakonske izmjene
koje su doprinijele da se godina
nesmetano realizira, prije svega
mislim na segment obiteljskog
smjetaja po pitanju kapaciteta
i poreznog statusa iznajmljiva-
a te obavljanja djelatnosti u
kampovima. U uvjetima ope
gospodarske krize koja je zna-
ajno pogodila i neka nama
izuzetna znaajna trita kao
to su Slovenija i Italija, mislim
da moemo biti vrlo zadovoljni
ostvarenim. Turizam je i ove go-
dine pokazao svoju ulogu i zna-
aj za nacionalno gospodarstvo
i platnu bilancu zemlje.
OKIDA ZA POMAK
Po emu je godina bila
specifina?
- Svaka je godina drugaija
pa je tako bila i 2012. Nakon
dobrih rezultata 2011. i ne-
postojanja znakova oporavka
EU gospodarstva, postojale su
odreene dileme, mogao bih
rei i oko rezultata ove godi-
ne. Raspored vjerskih blagda-
na pa ni vrijeme na poetku
godine nisu nam ili u prilog.
to se trita tie, posebno bih
istaknuo rezultat Njemake s
poveanjem broja noenja od
13,5 posto u odnosu na pret-
hodnu godinu. Taj rezultat je
toliko dobar da kolege i par-
tneri iz Njemake pitaju - to
se kod vas dogodilo?. Naime,
svaki dvoznamenkasti pomak u
uvjetima stabilnog trita zna-
i da je postojao neki okida za
takav pomak. Rekao bih da smo
mi jasno, na svima razinama,
od politikih do strunih, rekli
da nam je Njemaka vana, da
smo slali poruke kako je nae
more i njihovo jer je to njima
najblii Mediteran, da smo sve
vie i vikend destinacija te da
smo prema njima prijateljski
nastrojeni. Veliki pomak zabi-
ljeili smo i u Velikoj Britaniji,
to je vrlo vano obzirom na
potencijal tog trita u pred i
posezoni. Austrija je pokazala
stabilnost, a Slovenija i u uvje-
tima krize da smo im uvijek
dovoljno zanimljivi i atraktivni.
Vidljivi su znaajniji pomaci u
produetku sezone. To jo uvi-
jek nije na eljenoj razini, ali
porast broja noenja i u pred-
sezoni i u posezoni bio je vei
od prosjenog godinjeg pora-
sta. To je dobar znak i pokazuje
da radimo u dobrom smjeru.
Uinjeni su mogui pomaci u
radu HTZ-a, a najranije do sada
TURIZAM
MINISTAR TURIZMA VELJKO OSTOJI O POSLOVNOJ 2012., KOJA JE UJEDNO I PRVA GODINA NJEGOVA
Turistiku letvicu
vrlo visoko i srek
Iza nas je najbolja turistika godina u povijesti, u kojoj se naa zemlja svrstala u
sam vrh mediteranskog turizma. Zadovoljan sam rezultatima koji su ostvareni u
sloenim gospodarskim okolnostima, kada je turistika borba na meunarodnom
tritu otrija nego prije. Bio bih zadovoljan kad bismo ponovili te rezultate
Glavni urednik: Ranko Boroveki
Urednica priloga: Gordana Jezdi
Grafiko oblikovanje: Robert Stanojevi
Izdava: Glas Istre novine d.o.o.
Prilog izlazi srijedom
VELIKI POMAK
ZABILJEILI SMO U
VELIKOJ BRITANIJI,
TO JE VRLO VANO
S OBZIROM NA
POTENCIJAL TOG
TRITA U PRED I
POSEZONI
FINANCIJSKI BUMERANG
Aneli
Dragojevi
Mijatovi
Red bez rada >
Z
avrila je godina od koje smo imali velika oeki-
vanja s obzirom na promjenu vlasti koja je obe-
avala, meutim, malo je tih obeanja ispunjeno, a
ekonomski trendovi jo su se i pogorali. Nastavlja-
ju padati industrijska proizvodnja i osobna potronja,
porasle su cijene, nezaposlenost je sve vea, a BDP
pada ve petu godinu zaredom. Postavljeni su neki
temelji za daljnje reforme, koje se meutim kreu pu-
evim korakom, pa je pitanje hoemo li i u 2013. osje-
titi bitnije pomake.
Promjene zakona odnose se na naplatu poreza
te prilagodbu s Europskom unijom, a taj fiskalni dio
nije dovoljan za pokretanje gospodarskog rasta. In-
dustrijom i proizvodnjom Vlada se premalo bavi, go-
vori se o uklanjanju barijera za ulaganje, meutim,
domai resursi su zaputeni, tvrtke propadaju jedna
za drugom, pa e se vjerojatno i u 2013. vie radnih
mjesta zatvoriti no otvoriti. Ulazak u Europsku uniju
doprinijet e stanovitom porastu optimizma sredi-
nom godine, iako euforije u tom smislu nema, jer je i
taj klub pod pritiskom velike krize iz koje ne zna iza-
i. Politika selektivne tednje naime ne daje rezulta-
ta, a snage koje zagovaraju ravnomjerniji raspored
poreznog tereta i ouvanja drave blagostanja pre-
slabe su, emu svjedoi i pad francuskog poreza na
bogate na tamonjem ustavnom sudu.
Oekuje se da e se stanje u eurozoni u 2013. ipak
popraviti, to bi onda pomoglo i Hrvatskoj, prvo zato
to e biti lake i jeftinije zaduiti se vani bez obzira
na to to nam je rejting pao u smee, a drugo, inoze-
mna potranja vana je za odranje i oporavak malo-
brojnih izvoznih sektora. Prije svega je tu turizam, koji
nas uvijek izvlai, meutim, nije dovoljan. Premalo se
govori o vanosti i implemetaciji znanja u proizvod-
ne procese, a to je osnova razvoja veine uspjenih
ekonomija izraslih na tradiciji europske socijalne dr-
ave, da dodanom vrijednou ponude neto to jo
nitko nije proizveo, a ne samo da sniavanjem tro-
kova nude jeftiniji proizvod. Tradicija koju smo tu
imali prekinuta je, a nova nije osmiljena, niti se njo-
me itko ozbiljnije bavi. No, obrazovni proces bitan je
viestruko, ne samo za prosperitet ekonomije u uem
smislu, ve i za razvoj duha pojedinca koji bi trebao
biti otvoren, slobodan i kritiki, te kao takav manje
podloan demagokim istupima politiara kojima
drutvo u krizi sve vie obiluje.
Na monetarno-fiskalnom planu uporno se razglaba
o tome je li rjeenje u fiskalnim rezovima ili deprecija-
ciji teaja, to je takoer lana dilema. U uvjetima viso-
ke zaduenosti te visoke ovisnosti o inozemnim tri-
tima, odgovorna drava koja nee troiti vie no to
uprihoduje morala bi se podrazumijevati. Ako se pak
pogleda struktura domaih kredita, gdje su svi sekto-
ri veinom zadueni uz klauzulu u eurima, jasno je da
bi nekakva jednokratna devalvacija sada proizvela
velike probleme i dodatno pogorala stanje. Moglo
bi doi do ljuljanja bankarskog sustava, te komplet-
ne kontrakcije kredita, ime bi u postojeim uvjetima
glavni pogoeni sektor opet bila drava i njen prora-
un, o kojem pak ovisi gomila korisnika. Odnekud se
meutim mora poeti, a jasno je da je Vlada ona koja
bi se trebala trgnuti, pa bi se onda i monetarna politika
moda mogla nadovezati, kako bi zajedno stvorili bo-
lje uvjete za rast i radna mjesta.
No, umjesto da se krene u kontrolirane reformske
procese, mogue je da e se i dalje samo prolongira-
ti ovakva status quo situacija, dok se stvari valjda ne
budu poele rjeavati same od sebe.
Priprema sezone kvalitetno je odraena i rezultati nisu izostali - Veljko Ostoji
3
TURIZAM
MANDATA NA ELU JEDNOG OD NAJVANIJIH RESORA U HRVATSKOJ
smo postavili
kom uspjeli
usvojili smo Operativni marke-
ting plan kao krovni marketing
plan sektora za slijedeu godi-
nu. On je poetak potrebnih
promjena to bi trebalo biti
injeno sljedeih godina.
U proloj godini privatni
sektor pokazao je i znaajno
povean interes za investici-
je. Samo u HBOR-u odobreno
je dvostruko vie kredita nego
prethodne godine. To doivlja-
vam prije svega kao prepozna-
vanje jasnog pravca kretanja
turizma te orijentaciji prema
dizanju konkurentnosti sekto-
ra. Samo ukoliko sektor uini-
mo konkurentnim, bit e inve-
sticija i razvoja uope. HBOR je
odobrio oko 1,3 milijarde kuna,
a u obradi je jo gotovo 1 mili-
jarda tako da u 2013. moemo
oekivati privatne investicije u
turistiki sektor izmeu 2,5 i 3
milijarde kuna.
POINJE PRIVATIZACIJA
- Jeste li osobno zadovoljni
ovakvim rezultatima?
- Osobno sam jako zadovo-
ljan postignutim rezultatima
koji dobivaju jo vie na vanosti
uzme li se u obzir injenica da
su ostvareni u vrijeme sloenih
gospodarskih okolnosti te u vri-
jeme kada je turistika borba na
meunarodnom tritu otrija
nego ikad prije. Hrvatski turi-
zam je uinio ono to se od nje-
ga oekivalo, no letvicu smo do-
ista visoko postavili te e takve
rezultate biti teko ponoviti.
Kakva su Vaa oekivanja od
2013. Hoe li biti tea od prole
turistike godine?
- Turistika 2013. bit e, ne-
sumnjivo, izazovna godina, u
kojoj e borba na tritu biti jo
izraenija. Bit e zahtjevnija od
prole godine, ali smo se za nju
ve poeli pripremati i nema ra-
zloga da ne budemo optimisti.
Osobno, bio bih zadovoljan kad
bismo ponovili prologodinje
rezultate.
to se u 2013. mijenja u
Hrvatskom nastupu i obradi
trita?
- Hrvatska e i dalje biti
usmjerena na svoja vodea emi-
tivna trita; Njemaku, Austriju,
Sloveniju, Nizozemsku i druga,
na kojima e provoditi snanu
trinu kampanju. Uz injenicu
da smo im najblie toplo more,
bliim tritima elimo komu-
nicirati i poruku da je Hrvatska,
osim za ljetni turizam, podjed-
nako zanimljiva i za produene
vikend-odmore. No, neemo
zanemariti ni ostala, udaljenija
trita, na kojima emo, u skladu
s ve donesenim Operativnim
marketing planom HTZ-a, pro-
voditi sve zacrtane aktivnosti. U
skladu s novim izazovima trita
smanjili smo klasino oglaava-
nje te poveali sredstva za on line
oglaavanje, virtualni marketing,
blogere. Smanjili smo broj na-
stupa na sajmovima, tisak bro-
ura, broj predstavnitava HTZ-
a, a s druge smo strane znatnija
sredstva izdvojili za upravljanje
destinacijama te edukaciju.
Hoe li 2013. biti godina pri-
vatizacije neprivatiziranih ho-
telskih kua? Najavljeno je da
bi se natjeaji za sve raspisali
ve u prvom kvartalu. Tko ide
prvi na natjeaj?
- Hoe! Oekujemo privati-
zaciju 13 trgovakih drutava
iz Kataloga investicija, koje se
nalaze u veinskom dravnom
vlasnitvu. Na veinu drutava
iz turistikog portfelja, s obzi-
rom na strukturu njihovih ob-
veza bit e primijenjen Zakon o
financijskom poslovanju i pred-
steajnoj nagodbi. U Ministar-
stvu turizma odran je sastanak
s Upravama tih drutava i oni su
u fazi izrade Programa restruk-
turiranja u kojemu bi se trebao
navesti postupak ienja bi-
lance i nakon toga naina pri-
vatizacije. Ministarstvo turizma
i AUDIO, u ijoj je nadlenosti
privatizacija dravne imovine,
pripremaju natjeaj za odabir
investitora na lokaciju Kupari,
a koji bi trebao biti objavljen
uskoro, poetkom godine.
Moemo dostii dolazak
2 milijuna Nijemaca
Spomenuli ste da e Hrvatska i dalje biti usmjerena na svoja
vodea emitivna trita. Moe li se od vodeeg, njemakog
trita, u 2013. oekivati jo vie ili smo dosegli plafon?
- Odabir strategije za 2012. pokazao se kao vrlo dobar te
nema razloga da tako ne nastavimo. Posebno sam zadovo-
ljan s rezultatima iz Njemake, odakle smo imali 1,9 milijuna
turistikih dolazaka. Moja oekivanja za ovu godinu su, s
obzirom na neke informacije koje nam s tog trita dola-
ze je, da bi broj njemakih turista mogao prei maginu
brojku od dva milijuna. To govorim i zato to je veliki broj
njemakih turoperatora Hrvatsku oznaio kao top destina-
ciju za 2013. godinu. To je rezultat kontinuiranog rada, od
sastanaka na politikoj razini, odline suradnje s njema-
kim ADAC-om, turoperatorima, ali i pokazatelj zaokreta u
promociji i oglaavanju. Naravno da se uvijek moe bolje, i
nae ambicije, kada je rije o njemakom tritu su izuzetno
velike. U sljedeih nekoliko godina na e fokus i dalje biti
orijentiran na naa tradicionalno najvea emitivna trita,
pri tome, pored Njemake mislim prije svega na Austriju,
Sloveniju, Italiju, Nizozemsku. Pored njih, sve znaajnija
su nam i trita Velike Britanije i Rusije.
TURISTIKE REKAPITULACIJE I IZAZOZVI UZ ULAZAK U EUROPSKU UNIJU
Studeni u znaku
japanskih turista
U
Hrvatskoj je od
poetka prole
godine do kraja
studenog bora-
vilo 3,4 posto vie
turista nego u isto vrijeme 2011.
godine, ostvarili su i 4 posto vie
noenja, a porasti dolazaka od
1,9 posto i noenja od 1,7 posto
ostvareni su i proteklom stude-
nom u odnosu na isti predlanj-
ski mjesec, prvi su rezultati Dr-
avnog zavoda za statistiku.
Na strane se turiste u jeda-
naest mjeseci 2012. godine
odnosi 88 posto ukupnih dola-
zaka i 92 posto ukupnih noe-
nja, a dolo ih je 4,5 posto vie
nego u istom razdoblju godinu
ranije, dok je njihovih noenja
bilo 5,1 posto vie. Domaih je
turista u tom razdoblju dolo
3,9 posto manje i ostvarili su
6,8 posto manje noenja.
Minuse su domai turisti
zabiljeili i u studenom kada
ih je bilo 3,5 posto manje, a
njihovih noenja 5,5 posto
manje nego u studenom 2011.
Stranih je gostiju u studenom
bilo 6,5 posto vie nego u
istom mjesecu 2011., a ostva-
rili su 7 posto vie noenja. U
strukturi noenja stranih turi-
sta u studenom na prvom su
mjestu Nijemci s udjelom od
15,7 posto, slijede Austrijan-
ci s 13,7 posto, Talijani s 12,5
posto, Slovenci sa 9,3 posto te
gosti iz Japana sa udjelom od
4,8 posto u ukupnom broju
inozemnih noenja.(H)
Turistiki djelatnici godinu su zavrili u plusu, a tek e
skoranji podaci Hrvatske narodne banke pokazati jesu li
i financijski uinci pratili fiziki rast prometa
Pie Alenka JURII
U
plusu smo,
reenica
je kojom
s u kr at -
ko mnogi
turistiki
djelatnici
okarakterizirali turistiku 2012.
Godina iza nas po fizikim
je pokazateljima bolja nego
2011., a ovih dana bi i Hrvatska
narodna banka (HNB) trebala
objaviti devetomjesene po-
datke o zaradi od turizma, koji
e pokazati u kojoj mjeri su fi-
nancijski uinci pratili, ili nisu,
fiziki rast prometa. Godina je
bila vrlo teka, rei e mnogi,
ekonomska kriza je na mno-
gima tritima utjecala na ras-
poloenje graana da putuju,
emu se uope nije za uditi jer
putovanja su u vrijeme recesije
jedan od prvih izdataka na ko-
jem se tedi. to se turistikog
sektora tie, definitivno je godi-
nu obiljeila kriza u Grkoj, koja
je jako utjecala i na turistika
kretanja prema ovoj zemlji, no
na koljenima je i panjolska, a
i u Italiji su domai turistiki
djelatnici ukazivali na snaan
rast domae turistike potro-
nje. Sve su to neki od imbe-
nika koji su se direktno ili in-
direktno prelili i na ostvarenje
u hrvatskom turizmu kojem je
ovo bila prva godina na elu s
aktualnim ministrom Veljkom
Ostojiem koji je na toj funkciji
zamijenio Damira Bajsa.
U Hrvatskoj je moda naj-
vee iznenaenje bilo dvozna-
menkasto poveanje prometa
s najvanijeg trita, onog
njemakog. U sezoni su, me-
utim, mnogi upozoravali na
smanjenu vanpansionsku po-
tronju, kao i pad u segmentu
kongresnih putovanja, a s dru-
ge strane, povean je promet u
predsezoni i posezoni.
Novu turistiku godinu obi-
ljeit e, uz ostalo, i ulazak Hr-
vatske u punopravno lanstvo
Europske unije, koji e Hrvat-
sku staviti u fokus mnogih, no
istovremeno zbog promjene
viznog reima realno mogao
dovesti do znaajnog pada
prometa s ruskog i ukrajinskog
trita. Oekuje se i usvajanje
Strategije razvoja hrvatskog
turizma, ve polovicom sije-
nja, kao rjeavanje pitanja tu-
ristikog zemljita te privatiza-
cija dravnih turistikih tvrtki.
U svakom sluaju, trebala bi to
sve zajedno gledano, biti jedna
zahtjevna turistika godina.
JASNO SMO
REKLI DA NAM
JE NJEMAKA
VANA, SLALI
PORUKE KAKO
JE NAE MORE I
NJIHOVO JER JE TO
NJIMA NAJBLII
MEDITERAN
Turizam skupio
niz pluseva
M
. A
N
G
E
L
I
N
I
M
. M
4
TREZOR ~ GLAS ISTRE
5
Anelka Toto-Ormu, voditeljica korporativ-
nih poslova u Rockwool Adriaticu veli da e
za njih 2012. biti neupitno godina za pame-
nje. Pojanjava da nakon to je Vlada dala
izgraditi pristupnu cestu, u travnju su dobili
uporabnu dozvolu, a 26. lipnja sveano otvo-
rili tvornicu u Potpinu. Iznosei svoja oeki-
vanja za 2013. vjeruje da e nova godina biti
bolja, prije svega jer energetska uinkovitost
u zgradama vie nije pitanje izbora ve je po-
treba i zakonski je regulirana.
- Svjedoci smo stalnog poskupljenja energije
odnosno energenata u cijelom svijetu, i vie
si nitko ne smije priutiti njihovo neracionalno
troenje. Anaa kamena vuna jedno je od rje-
enjazasmanjenjepotronjeenergijenesamo
za grijanje ve i za hlaenje. Stoga smatramo
da e tijekom 2013. doi na red pitanje ener-
getskeobnovepostojeihzgradai kuakojeu
Hrvatskoj troe nekoliko puta vie energije od
europskog prosjeka. Nadamo se da e Vlada
financijski stimulirati energetske obnove ne
samojavnihvei privatnihzgradai kua. Jako
puno ljudi eka taj korak Vlade kako bi krenuli
uobnovusvojihdomovai takobi smanjili tro-
kove grijanja i hlaenja. Iskustva nekoliko eu-
ropskihzemaljapokazujudaseodjednogtako
uloenog eura u dravni budet vrati etiri do
pet eura, krozpokretanjegospodarstva, odno-
sno poveano zapoljavanje u graevinskom
sektoru, kroz smanjenje sive ekonomije, kroz
manje naknade za nezaposleneMislimo da
niti jedna Vlada ne smije propustiti tu priliku,
zakljuuje Toto-Ormu iz Rockwool Adriatica.
Ralf Blomberg, lanaUpraveTEPlominveli daje
zatvrtkuTEPlominprolagodinabilastabilna.
- Naa elektrana Plomin 2, kao jedna od naje-
fikasnijih u Hrvatskoj, bila je u punompogonu
te je i proizvodnja elektrine energije bila na
maksimumu. Na taj nain direktno smo prido-
nijeli povoljnijoj cijeni elektrine energije za
potroae. Ovesmogodinetakoer izvrili re-
doviti remont, to je uinjeno u predvienom
ruku i unutar zadanog budeta, te smo proveli
i nekeoptimizacijeuposlovanjukojeedopri-
nijeti veoj efikasnosti uproizvodnji elektrine
energije, odgovorio je Blomberg. Upitantoe
imatinajvieutjecajanaposlovanjenjihovetvrtke
u2013. odgovoriojedaetodefinitivnobiti ulazak
HrvatskeuEU.
- Moramo jasno rei da je to za nas izuzetno po-
zitivan dogaaj. Samimulaskomu EU uklanjaju
se brojna poslovna ogranienja koja su do sad
poskupljivalaioteavalanaeposlovanje.Kaopri-
mjerunavestisamoinjenicudaemoubudue
raspisivati natjeajezaraznevrstepopravakana
elektrani nakojeesemoi javiti i sveeuropske
kompanije, to znai da emo moi dobiti veu
kvalitetuobavljenogposlainiecijene.Toetako-
erpozitivnoutjecatiinahrvatsketvrtkeizsektora
elektroindustrije, kojeesepotruditi dabuduto
kvalitetnije i ponude to bolju uslugu po to nioj
cijeni, atakoeseprilagoditi i trinimuvjetimau
EU,gdjeelakekonkurirati.Stogaoekujemoda
eseiduegodinepoveatiefikasnostsvihutom
procesu.tosepaktiemakroekonomskihuvjeta
u Hrvatskoj, ne oekujemo znatnije promjene u
naemposlu, zakljuiojeBlomberg.
Komentirajui poslovnu 2012. godinu Miro Do-
di, predsjednikUpraveIstarskekreditnebanke
Umagjenaglasiodajedaidaljebiljeeuobiajeni
godinji rast bilanceodpreko100 milijunakuna.
- Taj rast je posebno znaajan kada se istovre-
menoubankarskomsektoruHrvatskeostvaruje
minimalnipadtesenatriniudiopoveava.Po-
veanomkreditnomaktivnostiIKBeostvaritipro-
fitabilnost nanivou2011., dokseoekujesebitno
smanjenjedobitisobziromnarezultateostvarene
dokrajatreegtromjeseja2012.,kadaje12bana-
kaiskazalogubitak. Racionalnouuposlovanju
i poveanjemsvih kreditnih aktivnosti smanjen
je negativni utjecaj pada euribora kao referen-
tnekamatnestopeiji jepadutjecaonasmanje-
nekamatneprihodeodplasmana, aposebnood
depozitauinozemnimbankama, zakljuiojesvoj
komentar na2012. godinu.
to e imati najvie utjecaja na njihovo po-
slovanjeu2013.?Dodiveli dabi nestabilnost
eurozone, snienje rejtinga Hrvatske, daljnje
razduivanje ili povlaenje kapitala inoze-
mnih banaka moglo bitno utjecati na gospo-
darska i financijska kretanja u Hrvatskoj.
- S obziromda smo banka bez inozemnog za-
duenja vjerujem da odreena kretanja nee
imati utjecaja na nae poslovanje. Vei pro-
blemmoenaukupanfinancijski sektorizazvati
insolventnost tvrtki toedovesti donastavka
oteanogplaanjaobvezai tonaroitoizmeu
gospodarskih subjekata. Drava bi se trebala
aktivnoukljuiti putemolakavanjaterminskog
plaanjaobvezapremadravi kakonebi satr-
itanestali subjekti koji punedravni proraun
to bi moglo imati velike posljedice za deficit
prorauna 2013. godine, zakljuio je Dodi.
Pie Paulo GREGOROVI
O
d svih istar-
ski h tvrtki
koj e su se
odazvale
na oj an-
keti jedino
su nam i z
Bina-Istre nedvojbeno odgovo-
rili da planiraju poveanje pla-
a u 2013. godini. Pojanjavaju
da e poveanje biti sukladno
odredbama novog kolektivnog
ugovora kojeg e drutvo pot-
pisati sa sindikatomu veljai. Iz
Istarske kreditne banke Umag,
Rockwoola i Holcima najavili su
mogunost poveanja plaa u
2013. godini. PredsjednikUprave
umake banke MiroDodi poja-
snio je da planirano poveanje
ovisi o izvrenju plana i poslov-
nom rezultatu banke u 2013. Iz
Rockwoola su nam odgovorili
da e o poveanju plae odluiti
na osnovu financijskih rezulta-
ta u 2013. godini. Iz Holcima su
naveli da e Uprava drutva u
dogovorusa sindikatima o tome
odluiti uzimajui uobzir rezul-
tate poslovanja.
Iz Istarske tvornice vapna vele
da za sada ne planirajupromjene
ukupnogiznosazaplae, ali dae
natobitnoutjecati i razvoj situaci-
je na tritute financijski pokaza-
telji poslovanja. Radnici HEP-akoji
rade u TE Plomin u 2013. mogu
oekivati prologodinjeplae.
Meu anketiranim tvrtkama
najvee prosjene neto plae je
u studenome isplatila Istarska
kreditna banka Umag. ak 7,1
tisua kuna. U Rockwoolu ona
iznosi 7.079 kune u to su uklju-
ene jubilarne nagrade koje su
isplatili u tom mjesecu. U Bi-
na-Istri ona iznosi 6.550 kuna
(u prosincu), a u Holcimu 9.770
kuna (bruto). Istarska tvornica
vapna i HEP dre poslovnom
tajnom podatak i prosjenim
isplaenimplaama.
to se tie novog zapoljava-
nja jedino namje Bina-Istra po
tompitanju odgovorila pozitiv-
no. Vele da e zbog poveanja
razine prometa tijekom ljetnog
perioda dodatno zaposliti 40
radnika na odreeno vrijeme, a
i vie ako tijekomgodine zapo-
ne izgradnja punog profila od
Pazina do tunela Uke.
Iz Rockwoola sunamodgovo-
rili da ukolikosituacija na tritu
ostane kao to je sada, nee po-
veavati broj zaposlenih, odno-
sno ostat e na lanjskoj razini. Iz
ITV-a vele da osim uobiajenih
sezonskih oscilacija ne oekuju
bitne promjene broja zaposle-
nika u tvrtki. Holcim je krajem
2012. imao otvoren natjeaj za
etiri radna mjesta: tri u finan-
cijama i jedno u proizvodnji ce-
menta. Osimtoga ne predviaju
veu fluktuaciju radne snage,
osimprirodnog odljeva ljudi radi
odlazaka u mirovinu.
- Politika IKB-a nikada nije
bila otputanje zaposlenika jer
shvaamo to znai svako rad-
no mjesto za zaposlenika, ve
vodimo rauna da svakome
osiguramo posao, to u uvjeti-
ma tehnolokog napretka znai
poveanje obima poslovanja.
Struktura broja zaposlenih se
mijenja uz odlazak djelatnika u
mirovinu, ukorist mladihvisoko
obrazovanih kadrova, uz posto-
jeu zaposlenost, izjavio nam
je Dodi iz IKB-a. Blomberg iz
tvrtke TE Plomin pojanjava da
susvi radnici uelektrani formal-
no zaposlenici HEP-a.
- S obziromna prirodu naeg
posla, koji nije podloan veim
trinimfluktuacijama kaodrugi
sektori, moemo rei da u elek-
trani trebamo stalno isti broj
radnika kako bi se posao konti-
nuirano obavljao maksimalno
kvalitetno, bez obzira na osta-
la trina kretanja. Poslovanje
elektrane je stabilno, nai ljudi
rade odlian posao, te nemamo
namjeru ni otputati postojee
ni zapoljavati nove radnike. Ali
nastojat emo u okviru naih
mogunosti, i dalje poveavati
efikasnost po svakom zaposle-
niku, zakljuio je Blomberg.
GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO
Anketirani istarski gospodarstvenici nee zapoljavati nove
radnike, nee ni otputati ve najavljuju da e u 2013. godini
doi do prirodne fluktuacije - dio radnika e u mirovinu, a
zaposlit e one koji e ih zamijeniti
ISTARSKI GOSPODARSTVENICI O POSLOVNIM PLANOVIMA ZA 2013. GODINU - VEINA OPREZNA, A TEK U BINA-ISTRI NAJAVLJUJU NOVA ZAPOLJAVANJA
Najavljuju rast plaka,
ali samo ako postignu
ciljane rezultate
TERMOELEKTRANA PLOMIN
Popravak e moi raditi i europske kompanije
ROCKWOOL
Vlada bi trebala stimulirati energetsku obnovu zgrada i kua
ISTARSKA KREDITNA BANKA
Nastavljen rast bilance od 100 milijuna kuna godinje
ISTARSKA TVORNICA VAPNA
Nakon loe 2012. ne oekujemo pomake u 2013.
BINA-ISTRA
Gradnja punog profila dionice Pazin - tunel Uka
HOLCIM
Nadaju se boljem nakon tri godine nizanja gubitaka
DorijanRajkovi, direktor Istarsketvorniceva-
pna(ITV) izMostaRaejekomentirajui poslo-
vanje u 2012. godini istaknuo loe pokazatelje.
Rekao nam je da je prola godina obiljeena
daljnjimpadominvesticija, nesigurnou i pa-
dom kupovne moi to je doprinijelo nastav-
ku pada graevinskih aktivnosti posebno u
novogradnji.
-Uzto, nastavili suseproblemi skroninomne-
likvidnoutvrtki usektorutododatnooteava
poslovanje, veli Rajkoviteiznosei svojapred-
vianja za 2013. veli da ne oekuje znaajnije
pomakeiakoedobraturistikasezona, barem
upriobalju, omoguiti investicijeurekonstruk-
ciju objekata i obiteljskih kua.
- Meutim, to je jo uvijek premalo u uspo-
redbi s razdobljem prije krize. Cjelokupno
stanje gospodarstva i openito nedostatak
optimizma kod graana utjee na spremnost
i mogunosti investiranja. Po uzoru na neke
uspjenije EU drave, vjerujemo da posto-
ji velik potencijal u energetskim obnovama
javnih i privatnih zgrada uz odgovarajuu
regulatornu i financijsku potporu drave koja
se u konanici viestruko vraa. Iskustva
pokazuju da se za uloeni jedan euro dobi-
je etiri do pet eura. Dodatne potekoe u
sektoru mogle bi izazvati smanjivanje mo-
gunosti financiranja manjih tvrtki, zakljuio
je direktor ITV-a.
Komentirajui poslovanjeu2011. iz Holcimasu
namprijegodinudananaveli dajenelikvidnost
velik problemtedasuuspjeli odrati vlastituli-
kvidnost s obziromna to da pri ugovaranju po-
slova detaljno provjeravaju financijsko stanje
potencijalnihkupaca. Iznosei svojaoekivanja
za 2013. Petra varc, iz odjela za komunikacije
Holcima, namjeponoviladajeprvi korakzanjih
i dalje ostvarenje likvidnosti.
- Pozdravljamo neke nove mjere, kao to je
uvoenje fiskalnih blagajni koje e uvesti red
natritu, jer, primjerice, prodajaproizvodana
crno ugroava poslovanje zdravih tvrtki. Na-
dalje, od velike je vanosti i Zakon o predste-
ajnoj nagodbi. Oekujemo da e zahvaljujui
tomzakonudoi dorestrukturiranjaugraevini
u Hrvatskoj, ukljuujui velike, ali i male tvrt-
ke. No, vano je naglasiti da se nadamo da e
vlast u tim procesima restrukturiranja i dalje
osigurati pravedno trino natjecanje. Holcim
sedokazaokaostabilnatvrtkapremasvimsvo-
jimkupcima te emo i dalje ulagati veliki trud
datoostanemoi ubudunosti. Nadamoseza-
mahu u domaimi meunarodniminvesticija-
ma i projektima, iznijela je varc. Za prolu, ali
i prethodnedvijegodineveli dasubileizuzetno
teke za graevinu.
-UHrvatskoj jepotronjacementapalazaotpri-
like50postouodnosuna2008. Sukladnotome,
nakon to smo 2010. godinu po prvi put u po-
vijesti naeg poslovanja u Hrvatskoj zavrili s
gubitkom, taj se trend nastavio i u 2011. godini,
atakojebiloi u2012. Sdrugestrane, dragonam
je da smo i u tako tekim prilikama radili pre-
manaimvrijednostima, kaoodgovorani pouz-
danposlodavaci poslovni partner. Istiemoda
usprkosozbiljnimpotekoamanismootputali
ljude, niti smanjivali plae naimzaposlenici-
ma. tosetieoekivanjaza2013., optimistini
smoi nadamosedaeovagodinaipakdonijeti
odreene pozitivne pomake u graevinskom
sektoru. to se irenja poslovanja tie, stalno
promatramo trite i prilike za eventualno i-
renje i to u naimsegmentima djelovanja, ce-
mentu, betonu i industriji agregata, zakljuuje
Petra varc iz Holcima.
Nakontosuu2010. i 2011. pustili upromet vie
od100 kilometaraautocesteuIstri, zapoetak
2013. godine iz Bina-Istre najavljuju intenzivan
rad tehnikih slubi na pripremama projektne
dokumentacijezaizgradnjupunogprofiladioni-
cePazin-tunel Uka. Cilj imjedobivanjegrae-
vinskedozvoledokrajaoujka2013. godineto
eponjimabiti dobrapretpostavkazapoetak
radova na toj dionici sredinom2013. godine.
Glasnogovornica Tea Balde dodaje da e na
poslovanje Bina-Istre u ovoj godini najvie
utjecaja imati razvoj gospodarskog i finan-
cijskog stanja u Hrvatskoj o emu ovisi za-
tvaranjefinancijskekonstrukcijezanastavak
izgradnjepunogprofilanadionici Pazin-tunel
Uka Istarskog ipsilona.
A
. T
O
I
A
rh
iva
G
. I.
Iz Bina-Istre vele da e zbog poveanja razine prometa u ljetnomperiodu dodatno zaposliti 40 radnika, a i vie ako tijekomgodine zapone izgradnja punog profila od Pazina do tunela Uka
M
ilivo
j M
IJ
O
E
K
M
. A
N
G
E
LIN
I
A
rh
iva
G
. I.
D
. M
E
M
E
D
O
V
I
M
. M
IJ
O
E
K
6
TREZOR ~ GLAS ISTRE
Pie Jagoda MARI
K
ad nakon
novogo-
dinjih
praznika
ponov-
no dou
na posao,
premijera Zorana Milanovia
i njegove ministre doekat e
isti problemi koji su ih ekali
i kad su tek uselili u Banske
dvore. Od 13. veljae 2012. go-
dine kad je predstavila svoj prvi
proraun i sama sebi odredila
najvanije zadatke, Vlada kao
da je trala na mjestu. Stabili-
ziranje javnih financija i pokre-
tanje gospodarstva stoje ispred
Milanovievog tima jo uvijek
kao neosvojivo brdo, samo to
se na Vladu u meuvremenu
sruila i dodatna lavina.
U 2012. godini Hrvatska e
ponovno imati pad gospodar-
stva i to moda do dva posto,
a dodatni uteg je i pad kre-
ditnog rejtinga zato to Vlada
nije ostvarila proraunske
planove za 2012. godinu niti
je pokazala znaajnije ambi-
cije za 2013. godinu.
U nadolazeoj godini Vlada
ponavlja razred, ali ako je sudi-
ti po najvanijem dokumentu
kojeg neka vlast moe donijeti
- dravnom proraunu, takti-
ka se nije promijenila. Novom
proraunu, a da godina nije ni
poela, ve prijeti rebalans. U
njemu Vlada ponavlja pran-
cu iz rebalansa ovogodinjeg
prorauna: ako treba rezati,
rezat emo dravne investicije.
Razlika je jedino u tome to su
se stavke u proraunu za 2012.
godinu morale mijenjati jer
Vlada nije ostvarila planirane
utede na trokovima zapo-
slenih, a promjene u budetu
za 2013. godinu najavljuju se
zbog nimalo laskavih ocjena
rejting agencija.
IZLIKE PONAVLJAA
Koliko god bjeali od dik-
tata rejting agencija u Vladi
ne mogu rei da su u 2012.
podbacili zato to su te agen-
cije pred njih stavile rigidne i
neostvarive zahtjeve. Plan o
dvije milijarde kuna manjim
trokovima zaposlenih bio je
izvorno Vladin, za njega su
ruku podigli svi ministri, dakle
ljudi koji su ga morali i ostvari-
ti. I nisu uspjeli. Da e tako biti
dalo se naslutiti jo u veljai, a
potpuno jasno je postalo ve
u travnju kad su prvi izvjetaji
o izvrenju prorauna govorili
da su trokovi zaposlenih vei
nego godinu dana ranije, iako
bi trebali padati. No, alarm u
Vladi nije zvonio, u pregovore
sa sindikatima krenulo se tek u
ljeto i to je znailo samo jedno:
plan o smanjenju trokova za-
poslenih odgaa se na godinu
dana. Objanjenja o zacemen-
tiranim pravima iz kolektivnih
ugovora, stotinama dodataka
i ostalih prava koji se teko
mogu razmrsiti a jo tee mi-
jenjati zvuala su stvarno kao
izlika aka ponavljaa. Pa val-
jda su ministri u veljai kad su
pristali smanjiti trokove plaa
u svome resoru znali to pie u
ugovorima koji definiraju pra-
va njihovih zaposlenih. Bit e
ipak da nisu planirali nita ni
mijenjati, raunajui kako je
proraunska politika ionako
posao Ministarstva financija.
Ovih dana u neslubenim
su razgovorima neki od njih
to spremni i priznati. Kau da
u veljai kad su svi podrali
proraun, nisu svi znali i to da
se moraju baviti sa stotinama
dodataka, a da se njih moe
mijenjati samo uz pristanak
sindikata. Upravo je taj izosta-
nak dogovora sa sindikatima
najee Vladino opravdanje
zato se proraunski planovi
nisu ostvarili. Zaudo Vlada je
na kraju godine bez problema
i bez dogovora sa svim sindika-
tima u javnom sektoru donije-
la zakon kojim e zaposlenima
uskratiti prava to su zacemen-
tirana kolektivnim ugovorima.
POTROENA ENERGIJA
Nai sugovornici iz Vlade
tvrde da tako neto nisu mo-
gli napraviti puno ranije jer je
dio sindikata bio za dogovor s
Vladom i ne bi bilo ispravno da
su stvari lomili preko koljena.
Nakon to su u veljai donijeli
proraun koji najavljuje ozbilj-
no smanjenje izdataka za pla-
e u Vladi, ini se, nisu ni sami
ozbiljno vjerovali da to moraju
napraviti. Svaki ministar od njih
petorice s kojima smo razgova-
rali ima objanjenje zato je
ba u njegovom resoru to bilo
nemogue provesti i zato su za
Hrvatsku i njezin javni sektor
vani ba ljudi koje plaa njego-
vo ministarstvo. Jo na samom
poetku Vlada je jednim pote-
zom odrezala gotovo milijardu
kuna za poljoprivredu i nikakve
blokade ni prosvjedi nisu je na-
tjerali da ponovno razmisli o toj
odluci, to je jo jedan dokaz da
odluka o smanjenju prava u jav-
nim slubama nije bila do kraja
pripremljena.
PAD GOSPODARSTVA
U Banskim su dvorima oi-
to bili svjesni da smanjenje
plaa u javnom sektoru znai
i slabljenje tih slubi, odnosno
socijalne drave i oito nisu
bili spremni potpisati neto
takvo. Ako su imali kakve
dvojbe po tom pitanju morali
su ih razrijeiti na samom po-
etku. Moda bi danas imali
puno bolju situaciju da su
jasno rekli da nisu spremni
dodatno slabiti javni sektor.
No, zahvaljujui toj najavi o
manjim trokovima za plae
Hrvatska je najvjerojatnije
gotovo godinu dana sauvala
kreditni rejting, no na kraju
ni toj opasnosti nije utekla.
Godinu dana cijela se zemlja
muila i optereivala plaama
u javnom sektoru, bez obzira
na rezultate vjerojatno nije
pogreno rei da su i lanovi
Vlade potroili silnu energiju
na dogovor, ali nisu se makli
dalje od poetka. Ipak, to to
je Hrvatska u prvom valu po-
bjegla ispod giljotine rejting
agencija, donijelo je i neto
dobro: stanje na meunarod-
nom financijskom tritu ipak
je neto bolje, nego poetkom
2012. godine, zahvaljujui iz-
meu ostaloga i intervencija-
ma Europske centralne banke.
Domae vlasti, ni monetarne
ni politike, nemaju velike
zasluge za to to Hrvatskoj ne
prijeti radikalan rast kamata
na zaduenje.
Dugorono, za Hrvatsku je
puno vei problem pad gospo-
darstva u 2012. godini i inje-
nica da nije potpuno jasno to
bi u 2013. godini trebalo uzro-
kovati zaokret i rast. Vlada je
sredinom studenoga ponovno
najavila investicije iz prorauna
kao okida za razvoj, da bi koji
tjedan kasnije morala objaviti
njihovo rezanje. Puno se oe-
kuje i od javnih poduzea, no
njihova ulaganja u 2012. godini
nisu donijela ak ni pozitivnu
nulu uz rubriku BDP. Dakle, bit
e presudno kako e se pona-
ati privatni sektor. On zasad
uglavnom iz prikrajka eka
reakciju Banskih dvora, jer je
sve ove godine dobrim dijelom
ovisio od poslovanja s dravom.
Na ruku mu ne ide ni stanje u
glavnim trgovinskim partne-
rima Hrvatske, Italiji i Bosni i
Hercegovini. Iako se ini kao
ansa privatnom sektoru na
ruku zapravo ne ide ni skori ula-
zak Hrvatske u Europsku uniju.
Malo je poduzea u Hrvatskoj
koja e biti u stanju konkurirati
na europskom tritu. Kad pra-
vila igre budu ista za sve puno
je vjerojatnije da e poduzea
iz EU poveati izvoz u Hrvatsku
nego obrnuto. Jedan je ministar
nedavno u neslubenom razgo-
voru s novinarima bio brutalno
iskren po tom pitanju.
- Naravno da neke primjed-
be poslodavca na politiku Vlade
stoje, ali kad ih na tim sastan-
cima pitamo to vi od srpnja
moete ponuditi velikom eu-
ropskom tritu, jeste li se pri-
premili za nove odnose veina
njih zauti. Oni i dalje gledaju
u dravu, ali teko dolazimo do
toga to je to to oni mogu pro-
dati, ako im mi pomognemo,
kazao je taj ministar.
Sve to ne ini nimalo svje-
tlom perspektivu za 2013. godi-
nu. I sama Vlada priznaje da e
broj nezaposlenih rasti, zarada
u javnom sektoru e padati, po-
rezna disciplina vie nee moi
donositi dodatni novac u prora-
un, a obeavajue zajedniko
trite Unije, vie se ne ini kao
svjetla budunost, jer su za nju
rijetki spremni.
Spasonosno rjeenje koje
svi nude, vlast, oporba, poslo-
davci, sindikati, sredinja ban-
ka, su strukturne reforme. No,
ini se da nitko ne misli na iste
stvari kad o tome govori, jed-
nima je to smanjenje dravne
potronje, drugima drukija
dravna potronja, trei zazi-
vaju promjene na tritu rada,
etvrti promjene u javnim po-
duzeima... Zajedniko im je
da svi spominju promjene, i
zajedniko im je da nita nisu
uinili da se one dogode.
TRANJE NA MJESTU: U NOVU GODINU S UTEGOM REJTINGA SMEE KOJE NAM JE UDIJELILA AGENCIJA STANDARD&POOR'S
Kukuriku Vlada ponavlja razred
Dugorono, za Hrvatsku je puno vei problem pad gospodar-
stva u 2012. godini i injenica da nije potpuno jasno to bi u
2013. godini trebalo uzrokovati zaokret i rast. Puno se oe-
kuje i od javnih poduzea, presudan e biti privatni sektor
EKONOMSKA POLITIKA
DOMAE VLASTI,
NI MONETARNE
NI POLITIKE,
NEMAJU VELIKE
ZASLUGE ZA TO
TO HRVATSKOJ NE
PRIJETI RADIKALAN
RAST KAMATA NA
ZADUENJE
NOVOM PRORAUNU, A DA GODINA NIJE
NI POELA, VE PRIJETI REBALANS. U
NJEMU VLADA PONAVLJA PRANCU IZ
REBALANSA OVOGODINJEG PRORAUNA:
AKO TREBA REZATI, REZAT EMO
DRAVNE INVESTICIJE
D
r
a
g
a
n
M
A
T
I
/
C
R
O
P
I
X
Predsjednik Vlade Zoran Milanovi
7
Pie Aneli DRAGOJEVI
MIJATOVI
P
oslovanje ba-
naka u 2013.
godini obilje-
it e nekoli-
ko osnovnih
trendova, pri
emu e ih se
dio samo preliti iz 2012., neki e
se zaotriti, a neki su posve novi,
vezani uz promjenu zakonske
regulative i uvjeta poslovanja.
Oekuje se da e potranja za
kreditima i dalje jenjavati, i
od strane graana i od strane
poduzea. Graani se odbija-
ju dodatno zaduiti, odnosno
razduuju se uslijed straha i ne-
izvjesnosti vezanih uz gubitak
radnih mjesta i openito sve lo-
iju gospodarsku situaciju kojoj
nikako da zasja sunce. Vladine
mjere za poboljanje investicij-
ske klime kao preduvjeta za po-
jaano investiranje i eventualno
otvaranje novih radnih mjesta
zasad ne daju rezultata, pa se u
ovoj godini, unato ponovnom
optimizmu vladajuih, oeku-
je dodatni rast nezaposlenosti.
To je naravno u izravnoj vezi s
drugim bitnim trendom koji e
nastaviti optereivati bankarsko
poslovanje i u 2013., a to je rast
loih ili nenaplativih kredita.
Na razini sustava trenutno udio
nenaplativih kredita iznosi
14 posto, ili 40 milijardi kuna.
Sektorski, unutar stanovnitva
nenaplativo je desetak posto
plasmana, dok je u dijelu po-
duzea stanje gotovo alarman-
tno. Nenaplativo je ak 25 posto
kredita tvrtkama, odnosno, taj
sektor ne moe vratiti svaku e-
tvrtu kunu odobrenih mu kredi-
ta, to je relativno visoka brojka
za koju bankari moraju ostaviti
dovoljno visoke rezervacije koje
im povratno pojedu gotovo po-
lovicu dobiti pa je za oekivati
da e se nastaviti i trend opada-
nja prinosa na kapital.
PRESLAGIVANJA
Banke su meutim i dalje
visokoprofitabilne, no mahom
ta dobit otpada na velike ban-
karske grupacije, dok bi se male
banke mogle nai u teem po-
loaju, pa se na razini Ministar-
stva financija, samih bankara
i regulatora (HNB) intenzivno
raspravlja o modelima povezi-
vanja dijela malih banaka jer se
procjenjuje da je bolje sprijeiti
nego lijeiti. Mogua su dakle
spajanja, preuzimanja i vlasni-
ka preslagivanja. Potrebne bi
mogle biti i nove dokapitalizaci-
je, iako treba naglasiti da je cijeli
sektor izuzetno visokokapitali-
ziran, stopa adekvatnosti kapi-
tala je 20 posto, to je dovoljno
i za znaajnije potrese. Klizanje
kune od samo desetak posto
povealo bi obveze klijenata
nominirane u eurima, to bi
vjerojatno izazvalo dodatne lo-
move u naplati. Sredinja banka
pod vodstvom Borislava Vujia
uvjerava da e sve uiniti da te-
aj ostane stabilan, a jamstvo su
joj visoke devizne rezerve. Uz to,
Ministarstvo financija navodno
e sredinom godine po nove
kredite i u inozemstvo, unato
padu kreditnog rejtinga u sme-
e, to onda osigurava novi
duniki priljev deviza i olaka-
va posao sredinjoj banci. Una-
to dakle situaciji s rejtingom,
srea u nesrei trenutno je to
su inozemna trita likvidna pa
se eventualne sankcije kroz vie
kamatne stope ne osjete toliko.
Kamate su za dravu ak i nie,
no to je sluajnost koja ne bi
trebala biti alibi za odustajanje
od reformi. to se tie kamata,
sve ovisi o tome kako e se dr-
ava sada postaviti, odnosno
hoe li proraun postaviti na
odrive temelje.
Djelomino novi trend koji
se oekuje jest i pojaano zadu-
ivanje drave kod kue pa bi
tako drava mogla nadomjestiti
potranju za kreditima od stra-
ne privatnih sektora, graana i
privrede. Bankari bi tako mogli
imati kome plasirati kredite i
bez da se trude potraiti nove
klijente meu poduzeima pa
bi moglo doi do eventualnog
dodatnog istiskivanja tvrtki s
izvora kredita.
ZATITA POTROAA
Drugo, moglo bi to sprjea-
vati eventualni pad kamatnih
stopa za sve sektore koji bi bio i
prirodan s obzirom na spome-
nutu sve slabiju potranju za
kreditima od strane privatnog
sektora. Naravno, pad rejtinga
izazvan fiskalnom pozicijom
utjee na troak financiranja
banaka, koji onda prijeti da se
prelije i na krajnje korisnike.
Kad se sve zbroji i oduzme,
dio analitiara oekuje da bi se
trend pada bankarskih mari
ipak mogao nastaviti.
Nadalje, pokrenuti su procesi
iji e se rezultati vidjeti upravo
u 2013. Iz domene zatite potro-
aa, tu je Zakon o potroakom
kreditiranju koji bankama nalae
da promjenjive kamatne stope
izraavaju kao zbroj varijabilnog
dijela, odnosno referentne ka-
mate koju moraju izabrati te kli-
jentu jasno predoiti, te fiksnog
dijela ili vlastite mare, a sve
kako bi graani imali uvid na te-
melju ega im se mijenja kamata
na kredit. Neke banke ve su za
bazne stope odabrale HUB-ove
Nacionalne referentne stope, a
dio ih se vee uz euribor, koji je
trenutno na minimumu pa je
ponegdje dolo i do blage ko-
rekcije kamata na dolje. Meu-
tim, to treba uzeti s oprezom jer
euribor je trenutno na povijesno
najniim razinama i samim time
je vea ansa da e u buduno-
sti prije rasti nego padati (ovisno
opet o politici ECB-a i dinamici
izlaska iz krize), pa je onda i vea
ansa da bi po toj osnovi moglo
doi do pritiska na rast kamatnih
stopa za krajnje korisnike. Kad
su varijabilne stope u pitanju, a
one su ponajvie karakteristine
za dugorone, stambene kredi-
te, poetna situacija uvijek je
naravno podlona promjeni, na
polugodinjoj, godinjoj ili razini
koju ve odredi koja banka. Ovo
je u svakom sluaju vaan korak
u domeni zatite potroaa, no
zakonodavac i regulator imaju
jo prostora za poboljanje.
Ono to e bankarima mo-
da biti i najvea novina jesu pro-
mjene vezane za predsteajne
nagodbe, budui da se od njih
oekuje da aktivno sudjeluju u
restrukturiranju i ozdravljenju
tvrtki koje su zapale u tekoe ali
imaju potencijala da ipak ouva-
ju biznis. U tom smislu banke se
pripremaju, osnivaju posebne
odjele za restrukturiranje koji e
se baviti poslovnim planovima,
edukacijom, pronalaenjem
novih trita za tvrtke, ije e im
dionice pasti na teret po osnovi
zamjene za potraivanja. Uklju-
uje to i eventualne reprograme,
otpise dijela potraivanja i dru-
ge bankarima ne ba omiljene,
ali sve ee djelatnosti. Banke
upozoravaju da bi ih gomilanje
imovine moglo dodatno opte-
retiti, no ministar financija Lini
u tom dijelu oekuje angaman
jer smatra da su banke kreditira-
njem tvrtki preuzele i dio rizika.
BANKE I TEAJ
POSLOVANJE BANAKA: U HRVATSKOJ TRENDOVI IZ 2012. DIJELOM E OBILJEITI I OVU GODINU, ALI IMA I NOVOSTI
Bankarski sustav stabilan,
ali kuna ne smije pasti
Banke e pojaano kreditirati dravu,
a baviti se poduzeima, gdje je sva-
ka etvrta kuna kredita nenaplativa.
Graani bjee od novih kredita jer
strahuju od budunosti, pa e troak
poslovanja mahom biti prebaen na
postojee klijente
Brak banaka i drave
Porez na imovinu takoer bi mogao dokaiti bankare, iako
oni tvrde da je mali dio financiranih nekretnina u njihovom
vlasnitvu. Isto tako, narodne obveznice koje planira izdati
Ministarstvo financija, mogle bi biti konkurencija bankarskoj
tednji. Banke su izuzetno likvidne, i u tom smislu se drava
moe osloniti na njihove kredite, meutim, i tu postoje limiti:
izloenost jednom sektoru, pogotovo ako mu je rejting spu-
ten u neinvesticijski, nije poeljna. U svakom sluaju, odnos
bankara i drave vieslojan je i mnogostruk: ta dva sektora
teko mogu jedan bez drugog, ali i zajedno im je sve tee.

40
milijardi kuna
trenutno je udio
nenaplativih kredita
Guverner HNB-a Boris Vuji Sredinja banka uvjerava da e i u novoj godini sve uiniti da teaj kune ostane stabilan
D
a
r
k
o
T
O
M
A
/
C
R
O
P
I
X

A
d
m
ir
B
U
L
J
U
B
A
/
C
R
O
P
I
X
8
TREZOR ~ GLAS ISTRE
FINANCIJSKA TRITA FINANCIJSKA TRITA
TEAJNICA HNB-a
Europske valute uknjiile
znatne dobitke u 2012.
Vrlo povoljni uvjeti
zaduivanja
I
ako je ovo razdoblje imalo samo tri radna dana, novano trite je bilo
vrlo dinamino, u skladu s oekivanjem na kraju godine. Ponuda i potra-
nja novca i dalje se uravnoteene, s blagom dominacijom ponude novca
koja podrava vrlo povoljne uvjete zaduivanja sudionika. I opseg trgo-
vanja u ovome je razdoblju bio razmjerno obilan, a u strukturi pozajmica
prevladavale su prekonone. Prosjena tjedna kamatna stopa iznosila je
1,34 posto godinje i blago je iznad prolotjedne, dok je prosjena preko-
nona stopa ostala nepromijenjena i iznosila je 0,67 posto.
Likvidnost sudionika novanog trita i dalje je izuzetno dobro, to
najbolje potvruje podatak o vikovima na kraju dana koji se pohranju-
ju u sredinju banku. Stoga je realno oekivati da e se povoljni uvjeti
trgovanja zadrati i u narednom razdoblju.
Likvidnost novanog trita tijekom 2012. godine pogodovala je povolj-
nom kratkoronom zaduivanju dravnog prorauna. To najbolje pokazuje
usporedba kamatnih stopa na trezorske zapise u kunama koje su u raz-
doblju od godine dana zabiljeila znaajan pad. Tako je kamatna stopa
na trezorske zapise u kunama s rokom dospijea od 91 dan pala s 4,5
(13.12.2011.) na 1,25 posto (11.12.2012.), odnosno 3,6 puta. Kamatna stopa
na zapise s rokom dospijea od 182 dana pala je s 5,30 na 2,1 posto ili 2,52
puta, a stopa na zapise s rokom dospijea od 364 dana s 5,5 na 2,6 posto,
odnosno prepolovljena je. Pored toga, na gotovo svim aukcijama u 2012.
godini ponuda za upis bila je znatno iznad planiranog iznosa izdanja.
U narednom razdoblju, odnosno u prvom tjednu nove godine oekujemo
zadravanje visoke ponude novca, neto skromniju potranju i vrlo nisku ka-
matnu stopu. Uobiajeno je novano trite tromije na samom poetku godi-
ne, a tek iza 10. sijenja, kada zapoinje i novo razdoblje odravanja obvezne
priuve, mogla bi porasti potranja za kratkoronim pozajmicama.
U
2012. euro nije zabiljeio velike oscilacije naspram kune, a godinu je
zakljuio s neznatnim rastom od 0,21 posto. Odnosno, po srednjem te-
aju HNB-a je ojaao s 7,53 na 7,546 kuna. U odnosu na euro, a samim time
i naspram kune, su oslabile dvije najznaajnije svjetske valute, a ojaale
sve ostale. Zbog stalnog tiskanja novca i davanja izdanih poticajnih mjera
japanskom gospodarstvu, koje ne pokazuje znakove rasta, japanski jen je
prole godine deprecirao ak 11,7 posto naspram kune. Sline argumente
bi mogli iskoristiti i kada bi komentirali prologodinji pad amerikog do-
lara koji je oslabio za 1,7 posto. S druge strane, australski i kanadski dolar
biljee rast prema kuni, ali je on neznatan i manji od jedan posto.
Godina za nama donijela je znaajne dobitke istonoeuropskim valu-
tama. Poljski zlot je aprecirao za 8,9 posto, maarska forinta za 6,5 posto,
a eka kruna za tri posto. Po dobicima su se istakle i skandinavske kru-
ne. Norveka za 5,9 posto, a vedska za 4,1 posto. Izdvajamo britansku
funtu, koja se okitila rastom od tri posto, te vicarski franak koji je posti-
gao rast vrijednosti od 0,9 posto. P. G.
ZAGREBAKA BURZA
BiH uvodi sustav koji
olakava povrat PDV-a
U
prava za neizravno oporezivanje (UiNO) predstavila je krajem godi-
ne novu uslugu elektronskog podnoenja prijave za povrat PDV-a
stranim dravljanima ime bi se trebao ubrzati ovaj proces koji je jako
znaajan za graane susjednih zemalja. Nova usluga poreznim obve-
znicima bit e dostupna u veljai 2013. a olakat e trgovakim lancima
u BiH povrat PDV-a stranim kupcima.
Novi sustav e funkcionirati tako da e trgovci popunjavati elektronski
obrazac za povrat PDV-a i slati ga izravno na sredinji raunalni server
UiNO. Kada se strani dravljani dou na granicu carinske slube imat e
sve podatke o kupovini i iznosu PDV-a. U deset mjeseci 2012. strani drav-
ljani su podnijeli ukupno 123.015 zahtjeva za povrat PDV-a u iznosu od 4,5
milijuna maraka (oko 2,3 milijuna eura), izvijestili su iz UiNO-a.(H)
Skrakeni tjedan,
skrakeni promet
S
kraeni radni
tj edan na Za-
grebakoj burzi
donio je i nizak
tjedni promet,
od svega 18,6 mi-
lijuna kuna, ali i
rast vrijednosti indeksa Crobex
na tjednoj razini za 0,58 posto,
na 1.738,86 bodova, a specija-
liziranog indeksa Crobex10 za
0,08 posto, na 973,40 bodova.
Proteklog tjedna, tijekom ko-
jeg se na Zagrebakoj burzi trgo-
valo samo dva puna radna dana
i jedan skraeni, svega su etiri
dionice prikupile milijunski
promet, pri emu tri biljee rast,
a jedna pad cijene. Najveih 2,14
milijuna kuna tjednog prometa
ostvareno je dionicama HT-a,
kojima je cijena porasla za 1,12
posto, na 200,33 kune. Dionici
Katelanskih staklenika cijena
je smanjena na tjednoj razini
za 7,4 posto, na 675,02 kune,
uz 1,4 milijuna kuna tjednog
prometa.
Cijena dionica eerane Viro
na tjednoj je razini poveana za
5,15 posto, na 536,15 kuna, uz
1,2 milijuna kuna prometa. Juer
je glavna skuptina Vira odbaci-
la prijedlog Uprave o povlaenju
dionica Vira s Ureenog trita
Zagrebake burze, a prihvatila
je prijedlog da se dioniarima
isplati dividenda u iznosu od
20 kuna po dionici iz zadrane
dobiti iz 2011. godine, to daje
dividendni prinos od 3,9 posto.
Rast cijene, za 2,54 posto, na
1.374 kune, zabiljeila je ovog
tjedna dionica Ericssona Nikole
Tesle, kojom je ostvareno uz 1,1
milijun kuna prometa.
Dionicom Diokija, iz kojeg
su na kraju tjedna izvijestili o
predavanju zahtjeva za pokre-
tanje postupka predsteajne
nagodbe, ovog je tjedna ostva-
reno ukupno 874,6 tisua kuna
prometa, a njena je cijena pri-
tom porasla za 8,26 posto, na
11,80 kuna.
Za 6,48 posto, na 71,79 kuna,
ovog je tjedna poveana i cijena
dionica Belja, kojih je protrgo-
vano za 702,8 tisua kuna, dok
je dionicama Termes grupe,
cijena porasla za 8,2 posto, na
172,04 kune, uz 519,3 tisue
kuna prometa.
Osjetni rast cijene meu tr-
govanijim dionicama u ovom
skraenom blagdanskom tjed-
nu zabiljeile su jo i dionice
Luke Ploe za 8,18 posto.
Znaajniji pad cijene na tjed-
noj razini biljee dionice Zvijez-
de za 10,47 posto, Badela 1862
za 6,25 posto, Viadukta za 4,61
posto, ali sve tri uz tek stotinjak
tisua kuna prometa.
Zadnjeg pak dana prole go-
dine tijekom skraenog trgovin-
skog dana iznosio je neto manje
od pet milijuna kuna, a vrijed-
nost dionikih indeksa blago je
korigirana, Crobex je porastao za
0,09 posto, dok je specijalizirani
Crobex10 smanjen za 0,19 posto.
Crobex trgovanje u ovoj godini
zavrava na 1.740,39 bodova, to
je neznatno, tek 0,01 posto vie
nego na kraju prole godine.
Crobex10 je trgovanje zavr-
io na 971,56 bodova, to je bla-
gi pad, za 0,47 posto u odnosu
na kraj prole godine. Redovni
promet iznosio je 4,98 mili-
juna kuna, a ni jedna dionica
nije imala vie od milijun kuna
prometa. Pojedinano najvei
promet imala je dionica HT-a,
647,2 tisue kuna, a cijena joj
je pala za 1,56 posto, na 197,20
kuna. Rast cijene za 5,85 posto,
na 650 kuna, biljei dionica
Konar Elektroindustrije, uz
promet od 477,7 tisua kuna.
Poskupjela je i dionica Ter-
mes grupe i to za 2,87 posto, na
176,98 kuna, s prometom od
331,5 tisua kuna. Dionicom
Ericssona Nikole Tesle trgovalo
se za 301,9 tisua kuna, a cijena
im je porasla za 0,80 posto, na
1.385 kuna.
Kod dionica s veim prome-
tom, cijena je porasla i povla-
tenim dionicama Adris grupe
za 0,41 posto, dionicama Luke
Ploe za 1,68 posto, Petrokemi-
je 2,10 posto, HUP-a Zagreb za
3,21 posto, a pala dionicama AD
Plastika za 0,24 posto, Instituta
IGH za 2,16 posto, Diokija 4,24
posto, itd.
Od burzovnih vijesti zadnjeg
dana 2012. godine Ledo je izvi-
jestio o upisu poveanja temelj-
nog kapitala i o promjenama u
postotku glasakih prava. Te-
meljni kapital Leda povean je
izdavanjem izdavanjem 93.750
novih redovnih dionica, pojedi-
nane nominalne vrijednosti 380
kuna, te sada iznosi 119,3 miliju-
na kuna, a poveanje je danas
provedeno u informacijskom
sustavu Sredinjeg klirinko de-
pozitarnog drutva. (Hina)
DIONICE NA ZAGREBAKOJ BURZI
slubeno trite
dionica cijena/kn promjena % promet/kn
1. HT 200,33 1,12 2.143.793,93
2. Viro 536,15 5,15 1.222.147,54
3. Konar EI 614,08 -2,53 676.880,23
4. Dalekovod 66,48 -2,81 593.370,39
5. Petrokemija 214,00 0,31 526.651,83
redovno trite
dionica cijena/kn promjena % promet/kn
1. Katelanski stakl. 675,02 -7,40 1.408.741,01
2. Ericsson N. Tesla 1.374,00 2,54 1.101.836,29
3. Dioki 11,80 8,26 874.644,99
4. Belje 71,79 6,48 702.854,92
5. Termes grupa 172,04 8,20 519.355,85
REDOVNI PROMET: 18.617.152,03
Dioniari Adrisa i dalje
mogu biti spokojni
S
a
a
M
I
L
J
E
V
I
R
E
U
T
E
R
S
Kod dionica s veim prometom za-
dnjeg dana 2012. godine cijena je
porasla i povlatenim dionicama Adris
grupe za 0,41 posto, dionicama Luke
Ploe za 1,68 posto, Petrokemije 2,10
posto i HUP-a Zagreb za 3,21 posto

crna kronika

*
*
OREHOVICA - Zbog sumnje da je u nedje-
lju oko 22 sata u obiteljskoj kui u Orehovi-
ci ubio 38-godinjeg brata Stjepana, uhien
je 43-godinji Franjo Oru, izvijestila je me-
imurska policija. Braa su se najprije po-
svaala, a potom i potukla. Tijekom sukoba
43-godinjak je uzeo sjekiru i tupim dijelom
nekoliko puta udario 38-godinjeg brata po
glavi koji je podlegao zadobivenim ozljeda-
ma. Neslubeno se doznaje da su obojica
bila pod utjecajem alkohola. Policiji su za
krvavu svau dojavili susjedi. (H)
Brata tijekom
svae zatukao
sjekirom
e
ljk
o

H
a
jd
in
ja
k
/
C
R
O
P
I
X

KOD FLENGI IVOT IZGUBILE DVIJE OSOBE
OBITELJSKA TRAGEDIJA U MEIMURSKOJ GORNJOJ DUBRAVI
POLICAJAC KOJI JE GRUBO ZLORABIO SVOJE OVLASTI
NAGODIO SE S USKOK-om ZA UVJETNU OSUDU
Opratao kazne korisnima
ZAGREB - Jo jedan poli-
cajac koji je grubo zlorabio
svoje ovlasti i provjeravao
za biveg kolegu informaci-
je u slubenom sustavu Mi-
nistarstva unutarnjih poslo-
va nagodio se s USKOK-om
za uvjetnu osudu; 22 mje-
seca zatvora uz rok kunje
od etiri godine.
Rije je o 40-godinjem
Ninu Okrei koji je radio kao
voa ophodnje za sigurnost
cestovnog prometa u Poli-
cijskoj upravi meimurskoj.
On je pred sudom priznao
da je od studenog prole do
veljae ove godine u vie na-
vrata za Darka keta, biv-
eg meimurskog policaj-
ca, provjeravao podatke o
raznim vozilima. Osim toga,
nakon konzultacije sa ke-
tom oprostio je vozau J. K.
poinjeni prometni prekraj.
Naime, ket mu je rekao da
bi od J. K. mogao imati odre-
ene koristi pa je voza pro-
ao samo s upozorenjem.
Okrea je J. K. zaustavio
11. prosinca prole godine, te
utvrdio da nije vezan sigurno-
snim pojasom, da je prekora-
io dozvoljenu brzinu vonje,
kao i da nema vozaku do-
zvolu kod sebe. Za to je bila
predviena novana kazna
od 1.800 kuna, no Okrea je
vozau rekao da moe plati-
ti i 500 kuna ukoliko se utvrdi
da ranije nije inio prekraje.
I tada je nazvao keta.
- Mogu li ti ja neto na-
praviti, pitao ga je kolega.
- Pa i zovem te da pitam je
li ti u interesu da J. K. ne ka-
znim, uzvratio je Okrea.
Nakon to je dobio po-
tvrdan odgovor policajac na
terenu opomenuo je voza-
a, dok je kolegi proslijedio
SMS poruku u kojoj ga je
obavijestio da nee kazni-
ti J. K. A. RAI-KNEEVI
Provjeravali i automobil
pulske novinarke
U istom razdoblju Okrea i ket razmijenili su niz
SMS poruka to su ih i istraitelji uhvatili. Tako je 23.
studenog ket pisao Okrei da mu provjeri posto-
ji li ikakva zabrana za automobil registracije PU 170-
OA. Ovaj je pak, koristei svoj poloaj i mogunost
kontakta s kolegama u Operativno-komunikacijskom
centru Policijske uprave meimurske to i uinio. Ubr-
zo je doznao da automobil pripada pulskoj novinarki
i da nema nikakve zabrane. Uslijedile su nove provje-
re za vozae i vozila s podruja itave zemlje.
U stanu pronaen
mrtav mukarac
Zagrebaka policija je
izvijestila da je juer u
4.57 sati u stanu u Ogri-
zovievoj ulici 34, prona-
en ozlijeen mukarac
bez znakova ivota. Okol-
nosti odnosno uzrok smrti
zasad nisu utvrene. (H)
e
ljk
o

H
a
jd
in
ja
k
/
C
R
O
P
I
X
Objesio dvogodinjeg
sina pa poinio suicid
Tijela 25-godinjaka i djeaia pronaena
su na Silvestrovo poslije podne u gospodar-
skom objektu uz kuu
Navodno su uzrok
tragediji brane razmirice
AKOVEC - U meimur-
skom mjestu Gornjoj Du-
bravi na Silvestrovo u gospo-
darskom objektu uz obiteljsku
kuu u poslijepodnevnim sa-
tima pronaeni su objeeni
25-godinjak i njegov dvogo-
dinji sini, doznaje se u poli-
ciji. Glasnogovornik Policijske
uprave meimurske Zdravko
Kolari kazao je da je policija
dobila dojavu u 16.20 sati.
Neslubeno se dozna-
je da je otac objesio dvo-
godinjeg sina i zatim
poinio samoubojstvo vje-
anjem. Navodno su 25-
godinjak i njegova supru-
ga, koji zadnje vrijeme ive
odvojeno, imali branih
razmirica. Njihovo drugo
zajedniko dijete, a rije je
o djevojici, u kritino je
vrijeme bila s majkom.
Oevid je s policijom oba-
vila zamjenica upanijskog
dravnog odvjetnika iz Va-
radina. A. RAI-KNEEVI
(ica)
gu
Kod Sv. Kirina poginuo
Silveter irol (64) iz Valbandona
U nesrei u nedjelju poslije podne na cesti Vodnjan-
Svetvinenat smrtno je stradao Silveter irol iz Valban-
dona. U Toyoti Yaris s kojim se sudarila Seat Inka kojom
je upravljao irol teko su stradale dvije enske osobe,
21-godinja vozaica i 50-godinja putnica iz Cukrii.
Do nesree je dolo oko 17.20 sati nedaleko od skre-
tanja za mjesto Paradi gdje je voza Seata u blagom
zavoju preao na suprotnu stranu kolnika i tu se izrav-
no sudario sa Toyotom kojom je iz pravca Svetvinen-
ta upravljala 21-godinjakinja iz Cukrii. Voza Seata je
ostao priklijeten te su ga iz vozila morali izvui vatro-
gasci. Unato naporima ekipe Hitne medicinske muka-
rac je podlegao ozljedama na mjestu nesree.
Voza Seat Inke preminuo je na mjestu nesree
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Tijela su naena u gospodarskom objektu uz kuu
S
r
a
n

V
r
a
n
i
/
C
R
O
P
I
X
U 2012. je na istarskim prometni-
cama poginulo 27 osoba, a samo u
posljednjem prosinakom vikendu
ak etiri. Prole godine na Poluo-
toku je u prometu smrtno stradalo
18 osoba, a u 2010. 27, kao i lani
Nesrea se, prema neslu-
benim informacijama, do-
godila kada je voza, kreui
se prema Jasenovici, iz neu-
tvrenih razloga umjesto u
desni zavoj produio ravno
odnosno izletio s ceste. Auto-
mobil se pritom prevrnuo na
krov i iz neutvrenog razloga
zapalio. Voza i putnik ili put-
nica nisu uspjeli izai iz vozi-
la. Ostali su zarobljeni u Yugu
od kojeg je ostala tek metalna
koljka, a tijela putnika u pot-
punosti su karbonizirana.
Oevid trajao do jutra
Oevid jezive nesree trajao
je nekoliko sati, nakon ega je
pozvan pogrebnik s vatrogas-
cima vie od pola sata karboni-
zirana tijela iz vozila. Cesta od
raskrija u Flengima do Jase-
novice bila je zatvorena za sav
promet od ponoi do 5.10 sati.
Na temelju naloga zamje-
nika pazinskog dravnog od-
vjetnika Imanuela Base odre-
ena je obdukcija da bi se
utvrdio identitet stradalih.
ZAGREB - Policija je na
izmaku stare i poetku
nove godine evidentirala
ak 16 smrtnih sluajeva
diljem Hrvatske. okan-
tne vijesti izredale su se
u kratkom vremenu. Pr-
vog jutra Nove godine tri
su mlae enske osobe po-
ginule u sudaru dvaju vo-
zila na jugu Zagreba, dok
je u novogodinjoj noi u
avlima kraj Rijeke smrt-
no stradao pjeak kojeg je
pregazio automobil na rubu
kolnika. U Vinkovcima vo-
za se automobilom zabio
u rasvjetni stup. Preminuo
je u bolnici.
Crne vijesti koje su se
izredale na prijelazu iz sta-
re u Novu godinu zvue
runo i u najkraoj formi.
Novogodinje jutro obilje-
ila je teka nesrea na kri-
anju vora Buzin i Avenije
Veeslava Holjevca u Za-
grebu koja odnijela tri mla-
da ivota.
Oko 5.35 sati sudarili su
se Renault Megane karlo-
vakih registracijskih ozna-
ka i Seat Leon zagrebakih
tablica. Sve poginule ene
bile su putnice u Meganeu,
dok je jedna putnica u Se-
atu teko ozlijeena te je
prevezena u Traumatolo-
ku bolnicu. Vozai oba vo-
zila mlai su mukarci koji
su navodno tek kasnije za-
traili lijeniku pomo. U
Renaultu su se vozile etiri
osobe, a u Seatu dvije.
U avlima je u silvestar-
skoj noi smrtno stradao
40-godinji pjeak. Dok
je u veernjim satima ho-
dao uz rub kolnika na nje-
ga je naletjela Opel Omega.
Mukarac je s tekom oz-
ljedom glave hitno preve-
zen u KBC Suak. No, nije
mu bilo spasa. Preminuo
je pola sata nakon ponoi.
U prometnoj nesrei to se
dogodila juer oko 2 sata
u vinkovakoj Lapovakoj
ulici poginuo je voza (20).
Njegova tri godine stari-
ja suvozaica pretrpjela je
teke ozljede te je hospita-
lizirana u vinkovakoj bol-
nici. Vanja VESI

crna kronika

RIJEKA - Na Silvestrovo oko 8.15 sati
opljakana je poslovnica Hrvatskih pota
u Bakru, na adresi Koguli bb. U potu je
upao maskirani mukarac i zaprijetio dje-
latnici, traei da mu preda novac. Zahva-
ljujui prijetnji razbojnik se uspio domo-
i novca, no sreom pritom nije ozlijedio
prestraenu enu. Nakon to je pokupio
novac, udaljio se treim korakom i ne-
stao u oblinjoj ulici. U interesu istrage
policija nije priopila o kolikom se izno-
su opljakanog novca radi zasad. . B.
Opljakana
poslovnica
HP-a u Bakru
*
V
e
d
r
a
n

K
A
R
U
Z
A
Mladi smrtno stradao
na prunom prijelazu
Rijeanin prijetio djevojci smru
RIJEKA - Rijeki policajci angairani su na rjeavanju
sluaja prijetnje 19-godinjoj djevojci s podruja Jele-
nja koja se, strahujui da bi se prijetnja mogla i ostvari-
ti, u ponedjeljak ujutro za pomo obratila istraiteljima.
Iz PU primorsko-goranske kratko je priopeno da je
dosad utvreno da je djevojci prijetio 44-godinji Rije-
anin, i to tijekom proteklog vikenda. Mukarac je 19-
godinjakinji prijetio da e je usmrtiti, te ju je time uzne-
mirio i ustraio. Neslubeno saznajemo da se dvojac
prethodno porjekao. . B.
Silovatelj na slobodi,
proces na poetku
ZAGREB - Oteenica nema nikakvog straha od op-
tuenika ako ga se pusti na slobodu do pravomono-
sti presude. Sigurna je da ni na koji nain nije ugroena
jer, ukoliko bi ga se bojala, ne bi traila dozvolu da ga
posjeti u istranom zatvoru. Napomenuli su to suci Vr-
hovnog suda, uvaivi albu D. V., nepravomono osu-
enog na tri godine zatvora zbog silovanja svoje dje-
vojke. Osueni se alio na odluku kojom mu je nakon
presude upanijski sud u Varadinu produio pritvor, a
Vrhovni sud je ukinuo to rjeenje o pritvoru i sluaj vra-
tio prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
Osueni je proglaen krivim za silovanje partnerice s
kojom je vie godina odravao ljubavnu vezu. rtva je jo
u istrazi ispriala da je pokuala prekinuti vezu s optue-
nikom prije vie od godinu dana, ali da on to nije mogao
prihvatiti, nego je i dalje inzistirao na vezi. Dolazio je pred
njenu kuu, galamio i u prijetio joj u vie navrata.
Silovanje za koje je osuen poinio je u vrijeme ku-
nje, to se temelji na uvjetnoj osudi koja mu je izree-
na upravo zbog prijetnji rtvi pa je prvostupanjski sud
zakljuio da bi putanjem na slobodu do pravomono-
sti presude mogao ugroziti rtvu. No, Vrhovni sud je u
obrazloenju svoje odluke naglasio da je utemeljenost
te prosudbe dovela u sumnju izjava rtve od 22. listo-
pada, iz koje proizlazi da se ne boji mukarca koji je
osuen za njeno silovanje jer je traila dozvolu da ga
posjeti u zatvoru. F. V.
G
o
r
a
n

M
e
h
k
e
k
/
C
R
O
P
I
X

NOVOGODINJE JUTRO OBILJEILA JE TEKA NESREA KOD BUZINA
U NOVOGODINJEM SLAVLJU VIE SE OSOBA OPEKLO ZBOG NESTRUNOG RUKOVANJA PIROTEHNIKOM
S
r
a
n

V
r
a
n
i
/
C
R
O
P
I
X
Tri djevojke poginule
stravinom sudaru
NOVA GRADIKA - Dva-
desetjednogodinji mladi
s novogradikoga podru-
ja smrtno je stradao juer
oko 4 sata na prunom
prijelazu u Novoj Gradiki,
doznaje se u brodsko-po-
savskoj policiji. Prema jo
uvijek neutvrenim razlo-
zima, nesretni je mladi
bio na prunom prijelazu
nedaleko od novogradi-
koga eljeznikog kolod-
vora kada je naiao vlak
koji prometuje na relaciji
Vinkovci-Zagreb. Neslu-
beno, sumnja se na samo-
ubojstvo.(Hina)
Oko 5.35 sati na jugu Zagreba sudarili su se
Renault Megane karlovakih registracijskih
oznaka i Seat Leon zagrebakih tablica. U Re-
naultu su se vozile etiri osobe, a u Seatu dvije.
Sve poginule ene bile su putnice u Meganeu
Splianinu ozlijeeno oko,
djeci stradavale ruke
RIJEKA - Doek Nove godi-
ne proao je naalost s uobi-
ajenim ozljedama od piro-
tehnikih sredstava. Sreom
u Rijeci nije bilo bez teih
stradavanja, no slavlje ipak
nije prolo bez incidenata.
Na doeku na otvorenom,
organiziranom na rijekom
Korzu, neznanac je aktivi-
rao i odbacio petardu koja
je ozlijedila 20-godinju Va-
radinku. Djevojka je ozlije-
ena par minuta iza pono-
i dok se nalazila u blizini
pozornice. Prevezena je na
hitni trakt KBC-a na Suaku
gdje su joj sanirane lake oz-
ljede. U Vinodolskoj ulici u
Crikvenici stradalo je dijete,
a crikvenika policija je utvr-
dila da je ozlijeeno zbog
nestrunog rukovanja pe-
tardama. Sreom, radilo se
takoer samo o lakim oz-
ljedama, a djetetu je lijeni-
ka pomo pruena u Djejoj
bolnici Kantrida u Rijeci.
Splianin (33) je teko ozli-
jeen kada je netko nepoznat
bacio petardu blizu njega. Kr-
hotina petarde je mukarcu
ozlijedila oko pa je vozilom
Hitne pomoi u prevezen u
KBC Split gdje je utvreno
da se radi o teoj ozljedi zbog
ega je zadran na lijeenju.
Troje djece u Splitu zadobilo
je lake ozljede.
U Bjelovaru je stradao15-
godinjak koji je ispod prazne
limenke od boje stavio jednu
petardu, koja je uslijed eksplo-
zije odbacila limenku i udarila
ga u lice. Jo jedan djeak ozli-
jeen je prilikom ispaljivanja
karbita u posudi hidrofora.
Na zagrebakom podru-
ju tijekom slavlja Nove godi-
ne jedan maloljetnik je te-
ko ozlijeen zbog neoprezne
uporabe pirotehnikih sred-
stava. Iz istog razloga dvoje
su osobe zadobile lake oz-
ljede. . BRNI
Policija je na izmaku stare i po-
etku nove godine evidentirala
ak 16 smrtnih sluajeva diljem
Hrvatske. okantne vijesti izre-
dale su se u kratkom vremenu
Ozlijeena je i suvozaica u Seat Leonu
S
r
a
n

V
r
a
n
i
/
C
R
O
P
I
X
Smrtno su stradale sve putnice u Renault Meganeu
Dovitljivi odvjetnik osuen zbog
krivotvorenja i prijevare
SPLIT - Makarski odvjetnik Alen Nola (42) osuen je na
godinu i deset mjeseci zatvora ali uvjetno, s rokom kunje
od 4 godine, zbog kaznenih djela krivotvorenja i prijevare.
Presudom splitskog suda izreena mu je i zabrana obav-
ljanja odvjetnikog posla u trajanju od dvije godine godine.
Rije je o sluaju otkrivenom prije etiri godine,
kada je odvjetnika prijavila policija. U dvije godine, tije-
kom 2007. i 2008. Nola je splitskom upanijskom sudu
podnosio zahtjeve za zatitu prava na suenje u razu-
mnom roku u ime svojih klijenata. Ispostavilo se da je
problem u injenici da je vei broj njegovih klijenata
preminuo koju godinu ranije u odnosu na punomoi o
zastupanju koje su mu toboe potpisali. O svojim pote-
ziam nije obavijestio nasljednike stranaka, a upanijski
sud u Splitu je tako doveden u zabludu te je ime neko-
liko zahtjeva za pravovremeni postupak Noli ak ispla-
eno trideset tisua kuna koje je ovaj zadrao. M. Ma.
BRUXELLES - S prvim da-
nom nove godine rotirajue
estomjeseno predsjedanje
Vijeem Europske unije pre-
uzela je Irska, kojoj e to biti
sedmo predsjedanje i pada
tono na 40. obljetnicu ula-
ska te zemlje u Europsku uni-
ju. Irsko predsjedanje EU-om
posljednje je prije ulaska Hr-
vatske, koja bi trebala posta-
ti lanicom na dan kada Li-
tva preuzme estomjeseno
predsjedanje.
Irska ministrica za europ-
ske poslove Lucinda Creigh-
ton izjavila je da ne oekuje
nikakve probleme s ratifika-
cijom hrvatskog pristupnog
ugovora i da bilateralna pi-
tanja sa Slovenijom ne smiju
ometati proces pristupanja.
Bilateralna pitanja sa
Slovenijom
Uvjereni smo da e pro-
ces ratifikacije ii glatko i da
e Hrvatska ui u EU 1. srp-
nja sljedee godine. Tijesno
emo suraivati s naim hr-
vatskim kolegama, s koji-
ma imamo odline odnose,
da bismo izbjegli eventual-
ne potekoe tijekom est
mjeseci naeg predsjeda-
nja, izjavila je Creighton.
Na pitanje o moguim po-
tekoama u ratifikaciji pri-
stupnog ugovora u Sloveniji
odgovorila je da bilateral-
na pitanja ne smiju ometati
proces pristupanja.
Postoji jasna europska
pravna steevina, jasan pro-
ces ispunjavanja kopen-
hakih kriterija. Znam da je
Komisija u svom izvjeu u li-
stopadu naglasila potrebu da
se nastavi zamah u reform-
skom procesu i vjerujem da
e se to dogoditi. Znam i da
je hrvatska Vlada odluna to
uiniti. Bilo koje pitanje koje
Slovenija moe imati s Hr-
vatskom treba rijeiti bilate-
ralno; mi emo naravno po-
dupirati taj proces, ali to ne
smije stajati na putu hrvat-
skom pristupanju, rekla je
ministrica Creighton.
Irska, koja je prije dvije go-
dine spaena od bankrota fi-
nancijskom pomoi EU-a i
Meunarodnog monetarnog
fonda, istaknula je za geslo
svoga predsjedavanja - sta-
bilnost, rast i radna mjesta.
Pred Irskom je ista za-
daa kao i pred Europom -
omoguiti oporavak koji tra-
je i otvara radna mjesta za
sve nae ljude, rekao je Enda
Kenny, irski premijer.
Spaavanje banaka
Od stupanja na snagu Li-
sabonskog ugovora, 1. pro-
sinca 2009., uloga zemlje
predsjedateljice nije vidlji-
va kao neko, jer sastancima
na vrhu europskih elnika
predsjedava stalni predsjed-
nik Europskog vijea, a ne
vie premijer zemlje pred-
sjedateljice. Isto tako, Vije-
em za vanjske poslova pred-
sjedava visoka predstavnica
EU-a za vanjsku i sigurno-
snu politiku.
Ipak, rotirajue predsjed-
nitvo ima vanu ulogu u
usuglaavanju zakonskih
propisa, to je u Europskoj
uniji vrlo zahtjevan posao,
iako se na prvi pogled doima
tehnikim. Primjerice, nakon
to se postigne dogovor o Vi-
egodinjem proraunskom
okviru trebat e usuglasiti 68
zakonskih propisa za njego-
vu provedbu.
Irska je zajedno s Velikom
Britanijom i Danskom ula
u tadanju Europsku eko-
nomsku zajednicu 1. sije-
nja 1973. i to je bilo prvo pro-
irenje.
Kada je ula u Europsku
ekonomsku zajednicu bila je
najsiromanija lanica, a po-
etkom ovoga stoljea pro-
zvana je keltskim tigrom
nakon to se uvrstila meu
gospodarski najuspjenije
lanice. Meutim, prije dvi-
je godine irska je vlada mo-
rala spaavati banke, koje su
se zaigrale i izgubile go-
leme svote zbog pogrenih
spekulacija. Irska je od osta-
lih lanica eurozone i Meu-
narodnog monetarnog fon-
da dobila 85 milijardi eura
pomoi i tako se od keltskog
tigra pretvorila u neku vrstu
meunarodnog protektora-
ta kada je o ekonomskoj po-
litici rije. (Hina)
R
e
u
t
e
r
s
Fiskalna litica: Odobrio novi zakon
WASHINGTON - Ameriki Senat juer je odobrio zakon
iji je cilj izbjei takozvanu fiskalnu liticu. Senat je veli-
kom veinom od 89 glasova za naspram osam protiv
izglasao dogovor koji su nekoliko sati ranije ispregovarali
Bijela kua i republikanska manjina u Senatu.
Potpredsjednik Joe Biden i ef republikanske manjine
u Senatu Mitch McConnell postigli su kompromisno rje-
enje na temelju kojeg e se poveati porezi najbogatijih
Amerikanaca, a za dva mjeseca odgoditi svako rezanje
proraunskih rashoda. Nakon to je dogovor potvrdio
Senat, jo ga treba potvrditi i Predstavniki dom vei-
nom sastavljen od republikanaca, a da postao zakon na
kraju ga mora potpisati predsjednik Barack Obama.
Budui da ni demokrati ni republikanci nisu dobili sve
ono to su eljeli, ovaj dogovor je prava stvar koju treba
uiniti za nau zemlju, rekao je Obama u priopenju na-
kon to je Senat velikom veinom podupro zakon. Ima
jo puno posla da bi se smanjio deficit, i elim to uiniti.
Meutim, dogovor osigurava da emo nastaviti smanjivati
deficit kroz kombinaciju smanjenja potronje i novih pri-
hoda od najbogatijih Amerikanaca, rekao je Obama. (H)
Ubijen policajac, uhien osumnjienik
SARAJEVO - Komesar sarajevske policije Vahid o-
si potvrdio je da je uhiena osoba za koju se oprav-
dano sumnja da je u ponedjeljak u jutarnjim satima u
ubila policajca Muhidina Pivodia. osi je kazao da je
uhien 23-godinjak u ijoj je kui pronaena i strojni-
ca te streljivo i vojna oprema. Policajac Pivodi prona-
en je ustrijeljen u slubenom automobilu dok je bio
angairan na osiguranju pravoslavne crkve u sarajev-
skom predgrau Reljevo. Istraga tek treba utvrditi mo-
tive ubojstva. Lokalni mediji izvijestili su da je poinitelj
identificiran kao Anel emo. (H)
Osam optuenih za ratni zloin
MOSTAR - Tuitelj iz Posebnog odjela za ratne zlo-
ine Tuiteljstva BiH podigao je optunicu protiv osam
bivih bonjakih pripadnika policijskih snaga na po-
druju Kladnja zbog ratnih zloina poinjenih nad srp-
skim civilima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Op-
tueni se terete za zloine poinjene u razdoblju od
svibnja 1992. do srpnja 1993. (H)
BEJRUT - Sirijce je
diljem zemlje na Novu
godinu probudilo bom-
bardiranje, a snage
predsjednika Baara
al-Asada i pobunjeni-
ci koji ga ele svrgnuti
s vlasti sukobili su se
na rubnim dijelovima
prijestolnice Damaska.
Stanovnici tog grada
uli su u novu godinu
uz zagluujue zvuke
topnitva koje je gaa-
lo june i istone dije-
love grada. U sreditu
Damaska vojnici na
kontrolnim postajama
u pono su pucnjevi-
ma slavili Novu godi-
nu, to je izazvalo uz-
bunu u gradu.
Asadove zrane
snage bombardirale su
istona predgraa Da-
maska, kao i podruja
pod kontrolom pobu-
njenika u gradu Alepu
te jo nekoliko gradia
i sela, kazali su opor-
beni aktivisti. Meuna-
rodna zrana luka Ale-
pa zatvorena je nakon
opetovanih napada
ustanika koji dre veliki
dio regije i nekoliko e-
tvrti Alepa.
Zatvaranje je pri-
vremena mjera do-
nesena nakon to su
pripadnici oruane
oporbe pokuali u ne-
koliko navrata ciljati
civilne avione to bi
izazvalo humanitarnu
katastrofu, kazao je
neimenovani izvor iz
zrane luke. Vlasti za-
duene za zranu luku
kazale su pak da je za-
tvorena zbog radova
na odravanju. (H)
Sirija borbeno ula (i)
u Novu godinu
*
PEAVAR - Naoruani napadai juer
su iz zasjede ubili est pakistanskih hu-
manitarnih djelatnica i jednog lijenika,
priopila je policija. Na vozilo humani-
tarnih djelatnika otvorena je vatra u tre-
nutku kad su se vraali iz djejeg cen-
tra, izvijestila je policija dodajui da je
voza teko ozlijeen u napadu. Zasad
nije poznat motiv napada koji se dogo-
dio na podruju Svabija, oko 75 kilome-
tara sjeverozapadno od glavnog grada
Islamabada. (H)
Iz zasjede
ubijeno sedam
humanitaraca
IRSKA PREUZELA ROTIRAJUE PREDSJEDNITVO EU-om
Pred Irskom je ista zadaa kao i
pred Europom - omoguiti opora-
vak koji traje i otvara radna mje-
sta za sve nae ljude, rekao je
Enda Kenny, irski premijer
Keltski tigar na elu
Europske unije
Irsko predsjedanje
EU-om posljednje je
prije ulaska Hrvat-
ske, koja bi trebala
postati lanicom na
dan kada Litva pre-
uzme estomjeseno
predsjedanje
Enda Kenny
R
e
u
t
e
r
s
RIJEKA - Nain na koji je
zavrio prolu godinu man-
chesterski dvojac zapoeo
je 2013. Manchester United
uvjerljivo je slavio na go-
stovanju kod Wigana (0:4)
dok je Manchester City na
Ettihadu bio bolji od Stokea
(3:0) ime je razmak na vrhu
Premiershipa ostao nepro-
mijenjen. Nakon teko izbo-
rene pobjede protiv Norwi-
cha u kojoj je s dva pogotka
i zakuhanim autogolom
briljirao Edin Deko, me-
nader Citizensa Roberto
Mancini ponovo je ukazao
povjerenje reprezentativcu
Bosne i Hercegovine i jo
jednom dobio priliku uvje-
riti se da kada Deko zabija
Manchester City pobjeuje.
Svojim devetim ovosezon-
skim prvenstvenim pogot-
kom Deko je u 56. minuti
prelomio utakmicu protiv
Stokea i potvrdio odlinu
formu zbog koje ga Manci-
ni vie nema pravo zaledi-
ti na klupi. City je poveo
krajem prvog poluvremena
pogotkom Pabla Zabalete, a
trei pogodak za premijer-
na tri boda u 2013. godini
postigao je Sergio Aguero
u 74. minuti. Jo uvjerljivi-
ji od gradskog rivala bio je
Manchester United koji se
na krilima Robina van Per-
sieja i Javiera Hernandeza
lako obraunao s Wiganom.
Nakon to je Alex Ferguson
napadaki dvojac odmarao
u veem dijelu utakmice
protiv Newcastlea, Van Per-
sie i Hernandez sa po dva
pogotka donijeli su Crve-
nim vragovima treu uza-
stopnu pobjedu.
Mladen Petri nije konku-
rirao za momad Fulhama
koji je slavio u gostima kod
WBA (1:2), dok Nikica Jelavi
sa svojim Evertonom danas
gostuje kod Newcastlea.
Rezultati 21. kola: WBA
- Fulham 1:2 (Lukaku 49/
Berbatov 39, Kacaniklic
58), Manchester City - Sto-
ke 3:0 (Zabaleta 43, Deko
56, Aguero 74-11m), Swan-
sea - Aston Villa 2:2 (Rou-
tledge 9, Graham 90/Wel-
mann 44, Benteke 84-11m),
Tottenham - Reading 3:1
(Dawson 10, Adebayor 51,
Dempsey 79/ Pogrebnjak
4), West Ham - Norwich 2:1
(Noble 3-11m, OBrien 26/
Martin 90), Wigan - Man-
chester United 0:4 (Her-
nandez 35, 63, Van Persie
43, 88), Southampton - Ar-
senal 1:1 (Ramirez 34/Pra-
do 41-ag) .
Poredak: Manchester
United 52, Manchester City
45, Tottenham 39, Chelsea
38, Arsenal 34, Everton 33,
WBA 33... (M. S.)
OPRTALJCI OBRANILI NASLOV MALONOGOMETNE ZIMSKE LIGE UMAGA
LIDER PREMIERSHIPA UVJERLJIV
sport@glasistre.hr
591-513
*
Sreko Katanec (49) prihvatio je ponudu
da po drugi puta postane izbornik slo-
venske nogometne reprezentacije. Bio je
izbornik od 1998. do 2002. godine, a ka-
snije je vodio i Makedoniju i Ujedinjene
Arapske Emirate. Uz prvi mandat Sreka
Katanca vezuju se do sada najvei uspje-
si slovenskog nogometa, plasmani na EP
2000. i SP 2002. godine. Na selektorsko
mjesto doao je nakon dugih pregovora,
a prvu utakmicu vodit e u Kopru 6. velja-
e u prijateljskom susretu protiv BiH.
Katanec
izbornik
Slovenije
U ISTRI 1961 MIRNO
DVAPUT - Javier Hernandez
Histria ADT Koka bar -
Paganini Casino Zephyr 6:5
Finale turnira. Sportska dvorana Stella
maris. Suci: Matijevi i Vukojevi (oba
Umag). Strijelci: 0:1 Radeti (3), 1:1 M.
Hrvatin (5), 2:1 M. Peroa (8), 2:2 Uri
(12), 2:3 Uri (17), 2:4 abanovi (18),
3:4 M. Hrvatin (19), 3:5 abanovi (21),
4:5 M. Hrvatin (22), 5:5 M. Peroa (27),
6:5 Lakoeljac (28).
HISTRIA ADT KOKA BAR: Posavac, La-
koeljac, Coslovich, M. Hrvatin, Kapun,
Zajc, J. Peroa, M. Peroa.
PAGANINI CASINO ZEPHYR: Crnogo-
rac, Boi, Krneta, Uri, Alm. Halilovi, Ra-
deti, koda, Ribi, Zallaj, abanovi.
Oprtaljski virtuozi hakla
Finale razgalilo gledalite
Sva priznanja za najistaknutije pojedince
pripala su igraima pobjednike momadi
Histria ADT Koka bar - igrau Jerneju Pero-
i, vrataru Mielu Posavcu i strijelcu Marku
Hrvatinu (20)
UMAG - Iako su gledatelji
na 14. izdanju malonogomet-
ne zimske lige svjedoili lije-
pim i zanimljivim predstava-
ma, kada se podvue crta
na netom zavrenu smotru
haklera, gotovo da nije bilo
veih iznenaenja. Oekivan
je bio rasplet nakon uvodnog
dijela turnira po skupinama
i ulazak u zavrnicu najkva-
litetnijih sudionika. Susreti
etvrtzavrnice su takoer
proli u znaku favorita, uz
otvorenu igru i obilje pogo-
daka, to je posebno razve-
selilo brojnu publiku.
U svom pohodu ka obra-
ni titule prologodinjeg po-
bjednika oprtaljska je druina
izreetala mreu Mystico-
va (8:3) vratara u uvodnom
meu osmorice odabranih.
Jo u dva susreta su se strijel-
ci iskazali istom uinkovito-
u pri emu su MNK Vertigo
Casino Cezar protiv Noto-
rius Kauna (9:2) i Paganini
Casino Zephyr protiv Babii
boysa (7:4) izborili polufina-
le. Drutvo je upotpunio Fast
food Fredi Guru s 5:2 pobje-
dom nad Pljugerima.
Finale prije finala bio je
dvoboj Histria ADT Koka bar
- Vertigo Casino Cezar u ko-
jem su slavili Oprtaljci s 5:2
(M. Hrvatin i Kapun po 2,
Lakoeljac/Pantner, Trevi-
an), dok su drugu finalnu
vizu u ogledu umakih sasta-
va ovjerili Paganinijevi koc-
kari protiv Fredijeve i Guru
kvadre 7:2 (Alm. Halilovi 3,
Uri 2, Radeti, abanovi/
ovi, Viintin).
Haklersku rapsodiju po-
nudili su akteri borbe za 3.
mjesto. U uvodnom dijelu
momad Daniela Uzelca -
MNK Vertigo Casino Cezar
koja je lakoom lopti pro-
nalazila put do suparnike
mree (Pantner 3, Mehme-
dagi, Mikac i Trevian po 2,
Bei), dok je poasni pogo-
dak za Fast food Fredi Guru
postigao ovi, za 10:1 u ko-
nanici tog dvoboja.
Finalni me je bio lag na
posljednje izdanje umake
malonogometne revije. Pred
oko 400 gledatelja oekiva-
nja o jednosmjernosti dvo-
boja razbio je Radeti, ali
u pet iduih minuta napa-
dai Histrije iskazuju svoje
nakane. Za novi obrat po-
brinuo se Uri sa 2, te a-
banovi golom iz 10-rca za
4:2 Paganinijevih violina. Na
gol M. Hrvatina, istom mje-
rom odgovara abanovi u
15. sekundi nastavka za novu
prednost od dva gola, no prvi
topnik lige uzvraa hat-tric-
kom. Publika je bila u ieki-
vanju iznenaenja to su opr-
taljski virtuozi hakla otklonili
u narednoj, te u tri posljednje
minute kada je toku na i
stavio vrsni Valdi Lakoeljac.
teta je da su kockari igra-
li ovaj me bez svoga topni-
ka Almira Halilovia. Finalna
utakmica je ne samo ispunila
nego i nadmaila oekivanja
sadrajnou igre to je raz-
galilo brojne poklonike ma-
log nogometa koji su se oku-
pili u gledalitu.
Pehari i novane nagrade
primili su kapetani etiriju
najboljih momadi, a sva pri-
znanja za najistaknutije poje-
dince pripala su igraima po-
bjednike momadi Histria
ADT Koka bar - igrau Jerne-
ju Peroi, vrataru Mielu Po-
savcu i strijelcu Marku Hrva-
tinu s 20 postignutih golova.
Njima su pripale prikladne
statue, te sportska oprema.
M. GAVRAN
Manchester United na prednji pogon
Crveni vragovi su na
krilima napadaa Van
Persieja i Hernandeza
lako (0:4) proli gostova-
nje kod Wigana
R
e
u
t
e
r
s
M
.

G
A
V
R
A
N
Prazna b
klupsk
Lanjski zimski prelazni rok u Istri 1961 su
sjajno odradili i on je bio kamen temeljac
odlinih rezultata ostvarenih na proljee,
ove zime teko je za oekivati da e toliko
kapitalaca uletjeti u zeleno-utu mreu
PULA - Zimski prelazni rok
kod nogometaa zapoeo je
prvim danom Nove godine.
Istina, injenica je to koja se
potuje samo na papiru, jer
su mnogi klubovi ve ranije
zakaparili potencijalna po-
jaanja i sad samo iekuju da
to i slubeno finaliziraju. Tko
prvi djevojci, njemu djevoj-
ka, princip je kojeg se mno-
gi pridravaju, svjesni da je
samo malo oklijevanje dovolj-
no da ti konkurenti pokvare
ve zgotovljen posao te da e-
ljeni igra izabere neku dru-
gu destinaciju. Naravno, sve
prije svega ovisi o platenoj
moi, jer neke e se sredine
bez problema moi upusti-
ti u bilo kakvu licitaciju pro-
tiv svih moguih interesena-
ta, dok e oni drugi dvaput
u ruci okrenuti svaku kunu
prije nego se odlue da je i
potroe.
U ovu drugu skupinu de-
finitivno spada i Istra 1961.
Premda se dolaskom stranog
kapitala u zeleno-uti klub
dalo naslutiti da e Pula po-
stati idealnom nogometnom
mekom, svi oni koji su pomi-
slili da e pulskim redovima
POSLJEDNJI KAPITALAC - Adnan Aganovi
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
potei med i mlijeko grdno su
se prevarili. Svjetlosnim godi-
nama daleko je to od Kantri-
de gdje e Volpi gotovo svaku
elju trenera Scorije pretvori-
ti u stvarnost, na Drosini e
predsjednik eglov Igoru Pa-
mia dati odrijeene ruke da
dovede svakog za koga misli
da bi mogao podii kvalitetu
igre pulske momadi, ali je-
dino pod uvjetom da klub za
njega ne mora nita platiti.
Niz sjajnih igraa
Po tom su principu u Istri
1961 sjajno odradili lanjski
zimski prelazni rok i on je bio
kamen temeljac odlinih re-
zultata ostvarenih na prolje-
e, no teko je oekivati da
e ove godine toliko kapita-
laca uletjeti u zeleno-utu
mreu. Jednostavno, puno se
toga poklopilo prije godinu
dana pa se i bez previe nov-
ca uspjelo na Drosinu do-
vesti cijeli niz sjajnih igraa.
Alen Pami stigao je pod oe-
vu komandu nakon zdrav-
stvenih problema koji su ga
muili u Belgiji, dok je svog
neaka Sandija Krimana Pa-
minjo lako privolio da Kan-
tridu zamijeni Drosinom
nakon to mu u Rijeci nisu
dali previe prilika da poka-
e to zna. Ovom dvojcu Igor
Pami pridruio je Tomisla-
va Havojia, kojem takoer u
redovima Slaven Belupa nisu
cvjetale rue, vratio dvojicu
Istrana Andreu Ottochiana i
Ivana Zgrablia te doveo sjaj-
nog ibenanina Stipu Bae-
lia Grgia. Bio je to prelazni
rok odraen za prste polizati
i rezultati nisu izostali. U 13
kola osvojeno je 25 bodova,
proljee kakvo se ne pamti, i
izboren je ostanak u elitnom
razredu.
Kako je kostur moma-
di ostao na okupu, inilo se
da e uz jo malo ljetnih fi-
nesa Istra 1961 u narednoj
sezoni ariti i paliti hrvat-
skim travnjacima. Na alost,
premda je na Drosini opet
bilo prometno i premda su
igrai koji su stigli u Pulu
bili sve, samo ne nogomet-
ni anonimci, kad se podvue
crta daleko e se vie priati
o promaajima nego o pogo-
cima koje je donio ljetni pre-
lazni rok. Tu se prvenstveno
misli na dvojac s Grobnika,
Siniu Linia koji je u svojoj
prvoj pulskoj epizodi malo
koga mogao ostaviti ravno-
dunim, i Ahmada Sharbi-
nija. Oni su bili dva najvea
razoaranja i bez obzira to
im je Paminjo pruio nekoli-
ko prilika da pokau to zna-
ju, na kraju se ispostavilo da
njegovo strpljenje nije doni-
jelo nikakvog rezultata.
Besparica na Drosini
Kao provjereno prvoliga-
ko ime stigao je u Pulu i Kre-
imir Prgomet, no premda je
prikupio dvostruko veu mi-
nutau nego Sharbini i Lini
zajedno, kvantiteta nije doni-
jela i kvalitetu i to je bio glav-
ni razlog to ni Prgomet vie
nije dijelom zeleno-ute
svlaionice, isto kao ni Lju-
bovi i Antoli, koji su i tako
bili samo prolaznici kroz nju.
Od ostalih igraa pristiglih ti-
jekom ljeta, najvie je defi-
nitivno pokazao Igor agalj,
iji uinak nije uspjela zasje-
niti ni nesretna doping afe-
ra u koju je, ni kriv ni duan,
bio uvuen. Slavko Blagoje-
vi imao je dobrih, ali i loih
dana, dok Igor Jugovi, uspr-
kos golu kojeg je zabio Inte-
ru, jo nije opravdao dovo-
enje u pulske redove. Kako
je Boidar Radoevi priliku
da pokae to zna dobio tek
u smiraj prvog dijela sezo-
ne kad je Andrej Prskalo za-
redao s kiksevima, nije teko
zakljuiti da ljetni prelazni
rok nije bio ni sjena onom
zimskom. Ovu ocjenu malo
bi moglo ublaiti dovoenje
Adnana Aganovia koji je u
Pulu stigao s nekoliko mjese-
ci zakanjenja, ali i tih 500-ti-
njak prvenstvenih minuta
koje je uspio prikupiti bile su
dovoljne da izbori epitet naj-
veeg pojaanja Istre 1961,
koji bi svoju pravu kvalitetu
trebao pokazati kad odradi
kompletne pripreme.
A to oekivati od prela-
znog roka koji je pred nama?
Realno, situacija je takva da
svi oni kojima je zeleno-u-
ta boja pri srcu ele samo
jedno, a to je da previe igra-
a tijekom zime ne napuste
pulske redove. Svjesni su i
oni da e se besparica moi
popuniti samo prodajom
nekog od najvrjednijih ek-
sponata s Drosine, no na-
daju se da e odlazak jednog
igraa biti dovoljan da se po-
krpaju sve nastale rupe. Sve
drugo dovelo bi Istru 1961 u
probleme, jer premda se svi
uzdaju u proljee kao pulski
forte, bez dvojice ili trojice
standardnih prvotimaca, te-
ko e biti odgovoriti zahtjevi-
ma koje e ponuditi nasta-
vak sezone. S druge strane,
premda nitko ne sumnja u
Paminjov nos da prepozna
pravo pojaanje, kao i u nje-
govu mo da nagovori igra-
a da Pulu pretpostavi dru-
gim, bogatijim sredinama,
realnost je da e u dananje
vrijeme surovog kapitalizma
veina nogometaa u odabi-
ru kluba prvenstveno gledati
njegovu platenu mo, a ona
u Istri 1961 u posljednje vri-
jeme nije na nekom zavid-
nom nivou. Ivica CEROVAC

sport

*
*
Prema navodima talijanskih medija ta-
monji prvoliga Palermo prati veznjaka
zapreikog Intera Tomislava aria. Ne-
kadanji mladi reprezentativac Hrvatske
ove je sezone u dresu Intera postigao pet
pogodaka u 18 utakmica i privukao pa-
nju elnika Palerma koji bi ga idue se-
zone rado vidjeli u svojim redovima. Bu-
dui da je nekadanji napada Rijeke Igor
Budan na izlaznim vratima tog talijanskog
prvoligaa, malo je vjerojatno da e ari
i Budan zaigrati u istom dresu.
Tomislav
ari na meti
Palerma
Darku Matiu
novo priznanje
SPLIT - Kineski nogo-
metni strunjaci i sportski
novinari proglasili su estu
godinu za redom hrvatskog
nogometaa Darka Matia
(32), koji nastupa za mom-
ad Beijing Guoan iz Pe-
kinga, za najboljeg zadnjeg
veznog igraa kineske lige.
Mati je izabran i u najbolji
sastav svih vremena Bei-
jing Guaona.
- Ova najnovija priznanja
imaju za mene posebnu
vanost poto se nogomet
u Kini ubrzano razvija, a
konkurencija meu nogo-
metaima iz godine u go-
dinu sve je jaa jer u Kinu
dolazi igrati sve vie nogo-
metaa iz Europe - izjavio
je Mati. Podsjetio je kako
su u minuloj sezoni kine-
skog prvenstva bili anga-
irani, primjerice, bivi ta-
lijanski izbornik Marchelo
Lippi predvodei momad
Guangzhou, te proslavljeni
nogometai Didier Drogba
i Nicolas Anelka u Shang-
hai Shenhui.
- Kinezi dovode u svoje
klubove vrsne nogometae i
trenere iz Europe kako bi od
njih stjecali iskustvo kretanja
igraa s loptom i bez nje, te
unapreivali taktike varijan-
te nogometne igre - kazao
je Mati. On je najprije dvije
godine nastupao za mom-
ad Teda, a potom preao
u Beijing Guoan u kojem je
ve etiri godine i s kojim je
nedavno potpisao novi dvo-
godinji ugovor.
Gourcuff poeo
trenirati
LYON - Francuski repre-
zentativac Yoann Gourcuff
vratio se treninzima Lyona
nakon to se oporavio od
ozljeda ligamenata desnog
koljena napuknua bedre-
nog miia zbog kojih je
uestalo izbivao s travnjaka
jo od samog poetka pr-
venstva. Suigra hrvatskog
reprezentativca Dejana
Lovrena bit e na raspola-
ganju treneru za prvo kolo
nastavka sezone kada klub
s Gerlanda 12. sijenja igra
protiv Troyesa. Ukoliko
bude na oekivanoj razini,
Gourcuff e biti veliko po-
jaanje za Lyon koji se s
PSG-om i Marseilleom bori
za naslov prvaka.
Nasriju tri
utakmice kazne
MANCHESTER - Fran-
cuski reprezentativac Samir
Nasri kanjen je s tri utakmi-
ce neigranja zbog udaranja
brania Norwicha Sebastie-
na Bassonga za vrijeme uta-
kmice 20. kola. Tek to se
nakon ozljede vratio u mom-
ad, Nasri e zbog odluke
Disciplinske komisije Engle-
skog nogometnog saveza
biti prisiljen na novu stanku.
Vodstvo Cityja prihvatilo je
kaznu za Nasrija koji e pro-
pustiti utakmice protiv Sto-
kea, Watforda i Arsenala.
DOEKAN SLUBENI POETAK ZIMSKOG PRELAZNOG ROKA U PRVOJ HNL
BEZ GLAMURA
Premda nitko ne sumnja u Pami-
njov nos da prepozna pravo po-
jaanje, realnost je da e veina
nogometaa prvenstveno gledati
platenu mo kluba
blagajna kroji
ku politiku
ZIMSKI PRELAZNI
ROK
Plus
Sandi Kriman
Alen Pami
Stipe Baeli Grgi
LJETNI PRELAZNI
ROK
Plus
Adnan Aganovi
Igor agalj
Minus
Sinia Lini
Ahmad Sharbini
Kreimir Prgomet
LJETNO RAZOARANJE - Sinia Lini
M
.

M
I
J
O
E
K
ODBOJKAICE POREA ZAKLJUILE SVOJU NAJUSPJENIJU GODINU U

sport

PORE - Ni zadnja dva pora-
za na zavrnom turniru Kupa
Hrvatske odranom u Rovinju,
kojima su slubeno zakljui-
le natjecateljsku polusezonu,
ne moe zatamnjeti blistavost
najuspjenije godine odbojka-
ica Porea u samostalnoj Hr-
vatskoj. Jer zaista je impozan-
tna niska uspjeha koje su sve
selekcije ostvarile, ne samo u
godini koja je na izmaku, ve
koje ostvaruje unazad tri i pol
sezone u kojem se vremenu
Pore od malog kluba regio-
nalnog znaaja, iju su prvu
ekipu inile odreda djevojice
koje su iz osnovne tek zakora-
ile u srednju kolu, izrastao
u trenutno vodei klub Prve A
lige. Voene arobnom ru-
kom trenera Miodraga Stojako-
via, ijim se dolaskom u Pore
dogodio pravi rezultatski pro-
cvat odbojke, kao i skupinom
velikih entuzijasta koji ine
rukovodstvo kluba na elu s
predsjednikom Jadranom Tin-
torom, odbojkaice su s rezul-
tatima iznad svih oekivanja
odradile svoju prvu godinu u
najviem razredu hrvatske od-
bojke i zauzele svoje mjesto u
njenom samom vrhu.
Zadrana ekipa
Zakoraile su u 2012. Po-
reanke, u svojoj premijernoj
sezoni u Prvoj A ligi, kao de-
veto plasirani klub prvenstve-
ne ljestvice i u tom trenutku
glavna im je preokupacija bila
borba za ostanak. No proljetos
su zaredale s odlinim rezul-
tatima, ostvarile deset pobje-
da i pet poraza, te pobjedom
u posljednjem ligakom kolu
nad Azenom u Velikoj Gori-
ci 3:2, nakon to su gubile 1:2
i 20:23 zauzele esto mjesto
na ljestvici i doslovno uhvati-
le zadnji vlak za doigravanje.
Tako su Poreanke odmah, u
svojoj premijernoj sezoni za-
igrale u play offu za prvaka u
dvije utakmice etvrtfinala u
kojem je viestruki prvak Rije-
ka za njih ipak bila nepremo-
stiva prepreka.
Kljuan period za nastavak
uspjene godine bilo je ljeto ti-
jekom kojeg su u klubu uspje-
li zadrati kompletnu ekipu na
okupu izuzev tehniarke Karo-
line Milo koja je otila studira-
ti u Zagreb i taj se uspjeh klup-
skog vodstva morao naplatiti
minule jeseni. Sedam pobje-
da i jedan poraz u prvenstvu,
te po dvije pobjede i poraza
u kupu, uinak je Poreanki
protekle jeseni to ih je doveo
na mjesto vodeeg kluba Prve
A lige na kraju 2012. i do etvr-
tog mjesta u Kupu Hrvatske,
to im je najvei uspjeh u tom
natjecanju u povijesti.
- Da nam je netko na ula-
sku u 2012. godinu ponudio
ovakve rezultate, uspjehe i pla-
smane kakve smo unazad go-
dinu dana ostvarili, sigurno bi
ih odmah potpisali i objeru-
ke prihvatili - veli trener Porea
Miodrag Stojakovi.
No kako pred Poreom tek
2012. ZA PAMENJE
Djevojke su zasluile vie
Stojakovi je tri i pol godine stanovnik Porea to je do-
voljno da ocijeni sredine u kojoj ivi i radi.
- Pore je predivna sredinu za ivot u kojoj sam prihva-
en gotovo kao da sam ovdje i roen i u kojoj se svakod-
nevno susreem ljude izuzetno pozitivne naravi s kojima
je pravo zadovoljstvo suraivati. S druge strane ne mogu
razumjeti kako grad koji ima izuzetno kvalitetne uvjete za
razvoj sporta, te uvjete ne moe bolje iskoristiti. Veina
veih i naizgled gospodarski razvijenih gradova u Hrvat-
skoj po tim uvjetima Poreu nisu ni do koljena. No ti isti
gradovi bi ovakvu odbojkaku ekipu kakvu trenutno ima
Pore, sastavljenu preteno od djevojaka koje su u klu-
bu i ponikle, drali kao kap vode na dlanu. Da ova ekipa
Porea igra u nekoj drugoj sredini dvorana veliine Velog
Joe bila bi na svakoj utakmici dupkom puna. Naalost,
ovdje u Poreu imam osjeaj da je malo kome do ovih
djevojaka stalo. I ne samo odbojci ve i u sportu openi-
to Pore ne prua dovoljno znaaja. A ove su nae dje-
vojke sigurno zasluile vie nego to im sredina kao to
je Pore trenutno prua - otvorio je duu Stojakovi.
NAJVEI IZAZOVI TEK PREDSTOJE - odbojkaice Porea
Letvica ambicija
i dalje je visoka
Oekujem da emo se do kraja sezone boriti za drugo-tree mje-
sto u prvenstvu. No u ovom trenutku teko je rei koliki su nam
izgledi dohvatiti jedno od tih mjesta jer moramo saekati zavre-
tak zimskog prelaznog roka, veli trener Miodrag Stojakovi
M
.

M
I
J
O
E
K
M
.

M
I
J
O
E
K
Iluzorno je
oekivati da e
Pore uvijek
moi proizvesti
ovako nadaren
i kvalitetan na-
rataj. Neminov-
no emo morati
dovesti jednu
do dvije igrai-
ce sa strane
NEUSPJEH U KUPU KAO VJETAR
U LEA - Miodrag Stojakovi
SAMOSTALNOJ HRVATSKOJ

sport

TOKIO - Bude li Glory
Grand Slam, zavrni godi-
nji turnir 16 najboljih kic-
kboksera svijeta, na Staru
godinu u tokijskoj Saitama
Super Areni postao tradi-
cija, Igor Jurkovi sigurno
e se ve dogodine eljeti
ponovno natjecati na nje-
mu. Jer kickbokser pore-
kog Kinga u premijernom
nastupu na najznaajnijem
turniru karijere definitivno
nije uspio pokazati pravo
lice. Pokazati da je kvalitet-
niji borac i da u svjetskim
kickboxing okvirima vrije-
di vie nego to je u susre-
tu s Brazilcem Andresonom
Silvom pruio. Jurkovi je
u Japanu izgubio ve svoj
prvi ogled, osminu finala, a
za njega su ve u prvoj mi-
nuti prve runde kobna bila
dva lijeva kroea deset kilo-
grama teeg i etiri centi-
metra vieg Brazilca koji je
Poreana pogaao u glavu.
Silva je tim udarcima Igo-
ra poslao u dva nokdauna
i bez obzira to je poreki
kickbokser mogao nastavi-
ti borbu, prema pravilima
turnira dva nokdauna au-
tomatski znae i tehniki
nokaut. Silva nakon Jurko-
via nije dogurao dalje od
etvrtfinala u kojeg ga je ta-
koer lijevim kroeom u pr-
voj rundi nokautirao Tur-
in Gkhan Saki.
Turnir je osvojio prvi no-
sitelj, jedan od glavnih fa-
vorit za osvajanje naslova,
etverostruki svjetski K-1
prvak, ak 212 centime-
tara visoki Nizozemac Se-
mmy Schilt kojem je tako
pripala glavna nagrada od
400 tisua amerikih do-
lara. Nakon dvije i pol mi-
nute trajanja finala Schilt
je lijevim high kickom no-
kautirao Rumunja Daniela
Ghitu koji je slovio kao je-
dini natjecatelj koji bi u To-
kiju mogao zaustaviti Ni-
zozemca. K. KLARI
MARIBOR - U Mariboru su odigrani
trodnevni MEVZA turniri europskih
mlaejuniorskih odbojkakih repre-
zentacija na kojima su hrvatski od-
bojkai u konkurenciji est reprezen-
tacija zauzeli tree, a odbojkaice u
konkurenciji osam reprezentacija e-
tvrto mjesto. Hrvatski mlai juniori,
u ijem su sastavu igrala i dva nada-
rena odbojkaa Rovinja Kruno Nika-
evi i Adrian Brajkovi, a jedan od
trenera selekcije bio je i Marin Rai,
trener Novigrada, su na turniru ostva-
rili tri pobjede nad Izraelom i e-
kom po 2:1 i Maarskom 3:0, dok su
sa po 0:3 izgubili od oba finalist tur-
nira, Slovenije i Slovake. U finalu su
Slovenci pobijedili Slovake 3:0.
Hrvatske mlae juniorke, u ijem
su sastavu igrale Lena Burilo i Rene
Sain iz Porea, te Luana Boi iz Ro-
vinja, su u natjecanju po skupinama
pobijedile Izrael 3:0 i Slovaku 2:1 to
im je bilo dovoljno za plasman u po-
lufinale bez obzira na poraz od eke
1:2. U polufinalu je Hrvatska izgubila
od Slovenije 0:3, a u utakmici za tree
mjesto istim rezultatom i od Austrije.
U finalu je eka pobijedila Sloveniju
3:2. Valja istai da je Boi bila jedna
od napadaki najuinkovitijih igrai-
ca Hrvatske sa 40 ostvarenih poena u
pet utakmica, odnosno sedma napa-
daica cijelog turnira.
Poredak, kadeti: 1. Slovenija, 2. Slo-
vaka, 3. Hrvatska, 4. eka, 5. Ma-
arska, 6. Izrael; kadetkinje: 1. eka,
2. Slovenija, 3. Austrija, 4. Hrvatska, 5.
Francuska, 6. Slovaka, 7. Maarska,
8. Izrael. (K. K.)
UMAG - Na zanimljiv su na-
in odbojkaice Melia hotels
Umaga zavrile kalendarsku
godinu - mini turnirom na
kojem je nastupilo gotovo
90 zaljubljenika u ovaj sport,
meu kojima je bilo najvie
mlaih uzrasta. Na turniru su
brojano prednjaile mlade
lanice kluba iz svih uzrasnih
kategorija, te polaznice kole
odbojke meu kojima je bilo
i nekoliko djeaka. Pridrui-
le su se i odbojkaice-rekre-
ativke tako da je to bila pra-
va odbojkaka feta koju su
ukrasili i brojni gledatelji, u
velikom broju roditelji i rod-
bina djece. Dvorana je liila
na konicu to je za uma-
ke odbojkake entuzijaste i
elnitvo kluba predstavlja-
lo pravo zadovoljstvo.
U natjecanju su sudjelovale
24 ekipe od kojih pobjedniku
ine Selma Bajramovi, Luci-
ja Taruki, Rudy Renko - Ili i
Ella Relji. One su u finalu bile
uspjenije od ekipe za koju su
igrale Erika Hrvatin, Ilaria Bro-
zi i Leonardo Favretto. Bron-
ane su Gloria Bonjak, Nina
Boi i Ira Putina.
Nagrade najuspjenijim
ekipama dodijelili su ispred
pokrovitelja ove smotre gra-
donaelnik Vili Basanese, u
ime glavnog sponzora Melia
Hotels Internationala Luis
Ramos i predsjednik klu-
ba Mauro Jurman. Prizna-
nja su uruena i trenerima
svih klupskih selekcija koji
su potom svim sudionici-
ma uruili prigodne majice
kluba uz elje da naredno
druenje bude jo brojni-
je. (M. G.)
IGOR JURKOVI IZGUBIO JE VE PRVI SUSRET NA GLORY GRAND SLAM
KICKBOXING TURNIRU U TOKIJU
MEVZA ODBOJKAKI TURNIR MLADIH REPREZENTACIJA
TURNIR ODBOJKAICA MH UMAGA
Kobna Silvina ljevica
Konica za kraj godine
Silva je Igora u prvoj
rundi poslao u dva
nokdauna i bez ob-
zira to je Porean
mogao nastaviti bor-
bu, prema pravilima
turnira to je tehniki
nokaut
NAKON ROVINJSKOG OBUKAO I REPREZENTA-
TIVNI DRES - Adrian Brajkovi
Filipovi ekspresno
Drugi hrvatski borac koji je na Silvestrovo nastupao u
Tokiju, Mirko Filipovi, bio je daleko uspjeniji od Igo-
ra Jurkovia. Filipovi je na manifestaciji Inoki Bom Ba
Ye u slobodnoj borbi bez veih potekoa izaao na
kraj s bivim sumo borcem, Shinichijem Suzukawom.
Japancu je ovo bio prvi susret u slobodnoj borbi te je
stoga Filipovieva pobjeda bila oekivana, a na je bo-
rac suparnika dokrajio polugom na ruci. (K. K.)
MORAT E EKATI NOVU PRIGODU - Igor Jurkovi
M
.

M
I
J
O
E
K
slijedi najvaniji dio prvenstva
u kojem su ve osigurale pla-
sman u doigravanje i najma-
nje peto mjesto na kraju lige,
letvica ambicija je i dalje osta-
la visoka.
- Rijeka je ipak trenutno
klasa za sebe, najjaa hrvat-
ska ekipa koja iskustvo ja-
kih meunarodnih utakmi-
ca bez problema naplauje
uspjesima u domaim natje-
canjima. Oekujem stoga da
emo se mi do kraja sezone
boriti za drugo-tree mjesto
u prvenstvu. Ovoga trenut-
ku teko je rei koliki su nam
izgledi dohvatiti jedno od tih
mjesta, jer moramo saeka-
ti zavretak zimskog prijela-
znog roka. Prema iskustvu,
ne bi me iznenadilo da Split
kupi tri do pet igraica.
Nakon tjedan dana od zavr-
etka final foura kupa i anali-
ze nastupa na tom natjecanju
Stojakovi je krivnju preuzeo
na sebe.
- Najvei sam krivac to eki-
pa na tom turniru nije ukupno
gledajui pokazala svoje pra-
vo lice. Sada znam to sam u
voenju polufinalne utakmi-
ce s Azenom morao napravi-
ti da mi dobijemo tu utakmi-
cu, ali naalost vrijeme se ne
moe vratiti. Imali smo Gori-
anke na pladnju i u klju-
nom trenutku ogleda napra-
vili tri poetnike greke koje
su susret okrenule na drugu
stranu. Na kraju, koliko god
na nastup na zavrnici kupa
izgledao loe, on e nam si-
gurno biti vjetar u lea u na-
stavku sezone. Jo vie e po-
veati ozbiljnost naih igraica
u daljnjem radu, donijeti u na-
oj igri u nastavku sezone veli-
ku dozu inata i elje iskupiti se
za taj kup.
Pojaanja ve poznata
Jedna od tajni uspjeha Po-
rea je dugorono planiranje,
tako da i u klubu ve 2013. gle-
daju u kompletu i planiraju
ono to bi ih moglo zadesi-
ti na ljeto.
- Kljuan zadatak kao i uvi-
jek biti e nam na ljeto zadr-
ati, ako je mogue, cijelu eki-
pu na okupu to smo do sada
uspijevali jer nam je u ove za-
dnje tri i pol godine od glav-
nih igraica otila samo Karoli-
na Milo. Najkritinija situacija
na ljeto je uvijek s igraicama
koje zavravaju srednju kolu
i koje se u tom trenutku nalaze
moda i na najvanijoj ivot-
noj prekretnici. Tada odluu-
ju kojim putem krenuti dalje,
studirati, ozbiljno se baviti od-
bojkom ili se uz rad baviti od-
bojkom kao dodatnom aktiv-
nou. Nama do ljeta srednju
kolu zavravaju dvije klju-
ne igraice, Laura Milo i Nika
Mostahini i premda ve zna-
mo kakva su im razmiljanja,
vrlo brzo morat emo defini-
tivno znati na emu smo od
ljeta. Eventualni odlazak svake
igraice prve momadi nasto-
jimo nadomjestiti s igraica-
ma iz naeg pomlatka i to smo
do sada, posvetivi se maksi-
malno radu u naem omladin-
skom pogonu, uspijevali.
Rezultati mladih klupskih
selekcija Porea najbolje govo-
re o potencijalu kojeg imaju.
- Iluzorno je oekivati da e
Pore kao vrlo mala sredine
uvijek moi proizvesti ovako
nadaren i kvalitetan narataj
igraica kao to su nae sada-
nje prvotimke. Neminovno e
stoga biti dovesti u pojedinim
trenucima jednu do dvije kva-
litetne igraice sa strane, uko-
liko elimo zadrati barem sa-
danji nivo rezultata. U glavi
ve imam dva-tri imena takvih
igraica i nakon to dobijemo
saznanje na koga od sadanjih
prvotimki moemo raunati,
mogue je da emo vrlo brzo
stupiti s njima u kontakt - za-
kljuio je Stojakovi.
Mlade ponos kluba
Ve se par godina, pa tako i protekle, Pore posebno po-
nosi rezultatima svojih mlaih dobnih selekcija. Juniorke
su tako lani prvi puta postale prvakinje Hrvatske, mla-
e kadetkinje su kao i predlani dravne viceprvakinje, a
kadetkinje su bile etvrte. S takvim je rezultatima Pore,
nakon OK Osijeka, trenutno najkvalitetniji klub u radu s
mladima u Hrvatskoj. Pore uz to u svojim redovima ima
i dvije juniorske reprezentativke Lauru Milo i Niku Mosta-
hini koje su nastupale u kvalifikacijama za EP, kao i dvije
mlaejuniorske reprezentativke, Lenu Burilo i Rene Sain.
Danas okupljanje
Po zavretku zavrnog turnira Kupa Hrvatske u Rovinju
odbojkaice Porea su tijekom boino-novogodinjih
blagdana dobile tek neto vie od tjedan dana odmora
jer je novo okupljanje trener Miodrag Stojakovi zakazao
ve za danas. Poreanke naime tijekom sijenja oeku-
ju juniorske obveze, najprije finale prvenstva Istre, potom
i prvenstvo istarsko-primorske regije, a ako se plasiraju i
prvenstvo Hrvatske zadnjeg produenog vikenda prvog
mjeseca u godini. Kako vei dio prve ekipe Porea ine
ustvari juniorke za sve njih te bi utakmice tijekom sijenja
trebale biti odline prigode za uigravanje za nastavak se-
niorske sezone koji za njih kree prvog vikenda u veljai.
PORE U 2012.
Prva seniorska
ekipa
8. mjesto u Prvoj A ligi na
kraju 2011/12.
1. mjesto u Prvoj A ligi na
kraju jeseni 2012/13.
izboren plasman u doi-
gravanje za prvaka
4. mjesto u Kupu Hrvatske
Druga seniorska
ekipa
3. mjesto u Drugoj ligi - za-
pad na kraju jeseni 2012/13.
Juniorke
prvakinje Hrvatske
Kadetkinje
4. mjesto na prvenstvu
Hrvatske
Mlae kadetkinje
viceprvakinje Hrvatske
Petero Istrana
nastupilo u Mariboru
M
.

M
I
J
O
E
K
RIJEKA - Ivica Kosteli
nije uspio obraniti naslov
pobjednika paralelnog sla-
loma u Mnchenu, gdje su
prvoga dana 2013. najvie
razloga za slavlje imali Slo-
vakinja Veronika Velez Zu-
zulova i Nijemac Felix Neu-
reuther. Kosteli se poslije
dvije godine vratio u Olim-
pijski park u bavarskoj prije-
stolnici, gdje je prije godine
krenuo njegov trijumfalni
pohod prema Velikom kri-
stalnom globusu, a lani se
nije moglo voziti zbog to-
ploga vremena i kie koja
je otopila sav trud organi-
zatora. Zagrepanin je za-
peo u etvrtfinalu, izgubio
je obje utrke od Francuza
Alexisa Pinturaulta. Prvu
vonju za 28, drugu za e-
tiri stotinke sekunde. Nije
ilo vie od toga. Uostalom,
bio je to sudar dvaju po-
bjednika ovih atraktivnih
gradskih utrka. Pinturault
je lani slavio u Moskvi... U
prvoj vonji polufinala Pin-
turault je bio bri i od Mar-
cela Hirschera, stekao je 18
stotinki prednosti, ali po-
greka u drugoj vonji sku-
po ga je kotala. Iako su na
kraju imali isto vrijeme u
dvije vonje, Hirscher je
uao u finale...
U prvoj rundi Kosteli
je bio bolji od Aksela Lun-
da Svindala, nakon to je
Norveanin bio bri u pr-
voj vonji. Lider Svjetskoga
kupa stekao je 23 stotinke
prednosti. Iako ga dugo nije
bilo u slalomskim utrkama,
Svindal je u drugom dije-
lu staze stekao 23 stotinke
prednosti. No, u drugoj je
vonji napravio pogreku,
promaio vrata i u oaju
uao u cilj. Bila je to prigo-
da za koji bod vie. Osvojio
ih je 15, a etvrtfinale je vri-
jedilo 40 bodova.
- Zadovoljan sam vo-
njom, pogotovo drugom vo-
njom protiv Svindala. Alexis
Pinturault je realno bio te-
ka prepreka, no bitno je da
me koljeno ne boli te da sam
osvojio novih 40 bodova -
poruio je Ivica Kosteli.
Gledatelji motiv
U finalu Felix Neureuther
je s ukupno deset stotinki po-
bijedio Austrijanca Marcela
Hirschera. Tree mjesto osvo-
jio je Alexis Pinturault, bolji od
veanina Andrea Myhrera.
- U gledalitu je vlada-
lo ludilo i to mi je bila silna
motivacija. Pobijedio sam
jednom Hirschera i znao
sam da to mogu ponoviti.
Rizik se isplatio - rekao je
Bavarac iz Garmisch-Par-
tenkirchena, drugi lani u
Moskvi, koji je upisao tre-
u pobjedu u karijeri. Za-
dovoljan moe biti i Hir-
cher, smanjio je zaostatak
za Svindalom u ukupnom
poretku.
ivotna forma
Tri dana poslije premi-
jerne pobjede u karijeri, Ve-
ronika Velez Zuzulova se
opet nala na vrhu postolja.
U dvoboju za prvo mjesto
nadmaila je Slovenku Tinu
Maze, koja je napravila jo
jedan znaajan korak prema
Velikom kristalnog globu-
su. Njena najvea suparnica
Maria Hfl Riesch ispala je
u prvom krugu, izgubivi
u njemakom derbiju od
Viktorije Rebensburg.
- Trebalo mi je jeda-
naest godina za prvu
pobjedu, a sada sam
ih dobila dvije u tri
dana - nije mogla
Slovakinja sakri-
ti oduevljenje. S
obzirom na for-
mu, sada je prva
favoritkinja idu-
e stanice Svjet-
skoga kupa -
Sljemena.
Zlatko
HORVAT

sport

VERONIKA VELEZ ZUZULOVA I FELIX NEUREUTHER POBJEDNICI PARALELNOG SLALOMA
NORVEANIN SLAVIO I NA DRUGOJ POSTAJI 61. NOVOGODINJE TURNEJE ETIRI SKAKAONICE
SVJETSKI KUP
Austrijski krah
Na etiri posljednja izdanja Novogodinje turneje slavila
su etvorica Austrijanca koji su i ove godine bili meu
najveim favoritima da opet odu do kraja, ali s izuzet-
kom Schlierenzauera, ostala e trojica na domai snijeg
stii bez ikakve anse da to i ostvare. Thomas Morgen-
stern, pobjednik iz 2011. godine, sve je prokockao ve
u Oberstdorfu kad je u prvoj seriji osvojio 40. mjesto i
tako nije ni izborio nastup u drugoj seriji. Andreas Ko-
fler, njegov prethodnik na tronu Novogodinje turneje,
u Oberstdorfu je naknadno bio diskvalificiran zbog teh-
niki neispravne opreme. Posljednji iz ovog drutva je
Wolfgang Loitzl, pobjednik Novogodinje turneje 2009.
godine, koji je juer krenuo Morgensternovim stopama
i 33. mjesto u prvoj seriji bilo mu je nedovoljno da izbori
nastavak natjecanja.
POSTOLJE - Gregor Schlierenzauer, Anders Jacobsen i Anders Bardal
Ivica Kosteli samo do et
Kosteli je u prvom krugu uspio pobijediti Aksela Lunda Svindala,
koji je promaio vrata poslije dobitka prve vonje. Alexis Pintura-
ult nadmaio Kostelia u obje vonje
Anders Jacobsen najbolji u Garmischu
Premda je nakon prve
serije bio tek deveti,
Anders Jacobsen je u
drugoj doletio na pola
metra od rekorda ska-
kaonice i tako prete-
kao Austrijanca Grego-
ra Schlierenzauera
GARMISCH-PARTENKIR-
CHEN - Tamo gdje je stao
prole godine, Anders Ja-
cobsen nastavio je prvog
dana 2013. godine. Norve-
anin je bio najbolji u Gar-
misch-Partenkirchenu i tako
nakon Oberstdorfa slavio i
na drugoj postaji 61. izdanja
Novogodinje turneje etiri
skakaonice. Premda je na-
kon prve serije bio tek deveti,
Jacobsen je u drugoj samog
sebe nadmaio za 12 metara
i doletio na pola metra od re-
korda skakaonice kojeg dri
vicarac Simon Ammann te
tako Austrijanca Gregora Sc-
hlierenzauera, vodeeg po-
slije prve serije, pretekao za
0,9 bodova. Ovaj dvojac e po
svemu sudei i odluiti po-
bjednika Novogodinje tur-
neje jer treeplasirani Nor-
veanin Tom Hilde, koji se
nakon petog mjesta u Ober-
stdorfu juer popeo stepe-
nicu vie, za svojim zemlja-
kom zaostaje ve vie od 40
bodova.
Sve prognoze govore u
korist Jacobsena, koji e au-
strijski dio turneje doeka-
ti s 12,5 bodova prednosti
ispred Schlierenzauera. Na-
ime, u posljednjih 35 godi-
na u sedam je navrata je-
dan skaka slavio na prve
dvije postaje Novogodinje
turneje i od njih sedmorice,
est ih je steenu prednost
R
E
U
T
E
R
S
F
o
t
o

R
e
u
t
e
r
s
Alexis Pinturault je realno bio
teka prepreka, no bitno je da me
koljeno ne boli Ivica Kosteli
Dinko i Marko Beakovi
slavili u Poreu

sport

U MNCHENU
TREI NASLOV NA BOARSKOM MEMORIJALU BLAEVI - VELENIK OSVOJEN OBITELJSKIM SNAGAMA
NOVOGODINJA HVARSKA REGATA ZA LASERE I OPTIMISTE
Skijai
Rezultati, finale: Neureuther - Hirs-
cher +0.10, za 3. mjesto: Pinturault -
Myhrer 4.59, polufinale: Neureuther
- Myhrer 0.10, Pinturault - Hirscher
0.00 (bolja druga vonja), etvrtfina-
le: Myhrer - Dopfer 0.87, Neureut-
her - Hargin 0.03, Pinturault - Koste-
li 0.32, Hirscher - Byggmark 3.35,
1. kolo: Myhrer - Aerni 0.50, Dopfer
- Matt 0.37, Hargin - Deville 5.59,
Neureuther - Ligety 0.73, Kosteli -
Svindal 0.90, Pinturault - Gross 0.72,
Byggmark - Pranger 0.65, Hirscher -
Herbst 0.58.
Poredak u slalomu: 1. Marcel
Hirscher (Aut) 320, 2. Felix Neure-
uther (Nje) 296, 3. Andre Myhrer
(ve) 250, 7. Ivica Kosteli 113 bo-
dova.
Ukupni poredak u Svjetskom
kupu: 1. Aksel Lund Svindal (Nor)
689, 2. Marcel Hirscher (Aut) 640,
3. Ted Ligety (SAD) 552, 4. Felix Ne-
ureuther (Nje) 396, 5. Kjetil Jansrud
(Nor) 322, 6. Hannes Reichelt (Aut)
289, 13. Ivica Kosteli 208 bodova.
Skijaice
Finale: Velez Zuzulova - Maze 0.65,
za 3. mjesto: Kirchgasser - Po-
utiainen 0.41, polufinale: Maze
- Poutiainen 0.13, Velez Zuzulo-
va - Kirchgasser 0.27, etvrtfinale:
Maze - Pietilae Holmner 0.02, Pouti-
ainen - Mancuso 0.42, Kirchgasser
- Rebensburg 0.81, Velez Zuzulo-
va - Shiffrin 0.49, 1. kolo: Maze -
B. Schild 0.57, Pietilae Holmner -
Borssen 0.49, Poutiainen - Hosp
0.00 (bolja 2. vonja), Mancuso
- Zettel 0.47, Rebensburg - Hfl-
Riesch 0.34, Kirchgasser - Mielzyn-
ski 8.20, Shiffrin - Hansdotter 0.27,
Velez Zuzulova - Thalmann 0.48.
U ukupnom poretku vodi Tina
Maze sa 1.139 bodova, drugopla-
sirana Marina Hfl Riesch zaostaje
492 boda.
ZADOVOLJAN
NASTUPOM - Ivica
Kosteli
tvrtfinala
obranilo do kraja natjecanja,
meu njima i Schlierenzau-
er lani. Jedini kojem to nije
polo za rukom bio je Martin
Schmitt koji je steeni kapi-
tal prokockao prije 14 godi-
na kad je na Novogodinjoj
turneji slavio Janne Ahonen,
premda pritom nije ostvario
niti jednu pojedinanu po-
bjedu. Bez obzira na sjajnog
Schlierenzauera, najboljeg
skakaa dananjice, teko je
za oekivati da e Jacobsen
tako neto ponoviti.
Naime, premda ga ve ne-
koliko sezona praktiki nije
bilo nigdje, pobjednik No-
vogodinje turneje otprije
est godina pokazao je da
ga u ovom trenutku nita ne
moe izbaciti iz ritma. U pr-
voj seriji opasno je visio,
iznenadni nalet vjetra prije-
tio je da njegov skok pretvo-
ri u intervenciju lijenike
slube, ali Jacobsen se sjaj-
no spasio iz teke situacije,
izvukao maksimum iz tog
pokuaja i onda u drugoj se-
riji pokorio konkurenciju.
Pravi izazov uslijedit e u pe-
tak kad e ga u Innsbrucku,
rodnom gradu njegovog naj-
veeg konkurenta, doeka-
ti nekoliko desetaka tisua
Schlierenzauerovih vjernih
pristaa, no s obzirom na
ono to pokazuje posljed-
njih dana, ini se da Jaco-
bsen ima odgovor na sve.
Rezultati: 1. Anders Ja-
cobsen (Nor) 277,7 bodova
(131m + 143 m), 2. Gregor
Schlierenzauer (Aut) 276,8
(134 + 136,5), 3. Anders
Bardal (Nor) 267,2 (136,5 +
135,5), 4. Tom Hilde (Nor)
266,4 (133,5 + 138), 5. Ma-
ciej Kot (Polj) 265,7 (134,5 +
135), 6. Dmitrij Vasiljev (Rus)
261,8 (132,5 + 132), 6. Ka-
mil Stoch (Polj) 261,8 (142
+ 131,5), 8. Jaka Hvala (Slo)
254,2 (136 + 130), 9. Andreas
Wellinger (Njem) 253 (133 +
131,5), 10. Peter Prevc (Slo)
252,6 (131,5 + 131).
Poredak na Novogodinjoj
turneji: 1. Jacobsen 586,3, 2.
Schlierenzauer 573,8, 3. Hil-
de 547,7, 4. Vasiljev 544,4, 5.
Freund 542,7, 6. Bardal 534,1,
7. Stoch 526,1, 8. Wellinger
525,4, 9. Hvala 520,9, 10. Ne-
umayer 520,7.
Poredak u Svjetskom kupu:
1. Schlierenzauer 608, 2. Fre-
und 506, 3. Kofler 409, 4. Bar-
dal 370, 5. Jacobsen 346, 6.
Wellinger 345, 7. Morgen-
stern 247, 8. Freitag 242, 9.
Hvala 234, 10. Ammann 211.
I. CEROVAC
PORE - Legendarni rije-
ki boar Dinko Beakovi i
njegov sin Marko osvoji-
li su trei memorijal u pa-
rovima Blaevi - Velenik
to ga BK Istra Pore prire-
uje u spomen na dvojicu
svojih nekadanjih lano-
va, Eligija Blaevia i Re-
nata Velenika, a ove se go-
dine u konkurenciji 32 para
pet dana igrao u boarskoj
dvorani SRC Veli Joe. Bea-
kovii su u odlinom fina-
lu turnira u kojem je vie od
200 gledatelja moglo zaista
uivati, pobijedili slovenski
par kojeg su inila dva Gre-
gora, nekadanji reprezenta-
tivac susjedne nam drave
Sever i njegov kolega Opre-
nik. Vei dio finala protekao
je u nastojanju Beakovia da
dohvate prednost Slovena-
ca koja je odmah na poetku
iznosila 5:0. Dinko i Marko
u nastavku su lagano na-
grizali prednost suparnika
i u presudnom trenutku, u
predzadnjem bacanju, par
minuta prije kraja pri svom
zaostatku 6:8 napravili eti-
ri punta, prvi puta poveli na
susretu 10:8 i u zavrnom su
bacanju prednost znalaki
sauvali do kraja.
Nita manje neizvjestan
nije bio niti susret za tree
mjesto u kojem su Vretenar i
izbornik reprezentacije Hr-
vatske Celije svoj zaostatak
od 5:8 u dva bacanja sa tri
i dva punta 20-ak minuta
prije kraja pretvorili u vod-
stvo 10:8. No pazinske nade
Benjamin Gutin i Lana se
nisu dali pokolebati ve su
u zavrnici sa jednim i dva
putna vratili vodstvo za ko-
nano slavlje.
Prethodno su u polufina-
lu Beakovii bili vrlo uvjer-
ljivi protiv Vretenara i Celije,
tek neznatno manje Sever
i Opretnik protiv mladih
Pazinjana. Pobjednici pret-
hodna dva izdanja turnira,
najbolji istarski boari svih
vremena, Pazinjani Valter
Ivani i Alen Gutin, ove su
se godine oprostili od tur-
nira u etvrtfinalu u kojem
su od njih takoer uvjerljivo
bolji bili Beakovii
Rezultati, osmina finala:
Smolica, Hrelja - T. Matoe-
vi, Terlevi 13:2, Kovaek,
Glava - Luki, Dean Iki
7:6, Dinko i Marko Beakovi
- Bradii, Jakoti 13:2, Vre-
tenar, Celija - S. Beakovi,
M. Perhat 10:8, B. Gutin,
Lana - Radanovi, Katarin-
i 13:2, Sever, Oprenik -
Joko i Josip Mardei 13:8,
Ivani, A. Gutin - Barbaro,
Z. Buri 13:3, Sandro i Fran-
ko Ladavac - Labinjan, Biki
13:3. etvrtfinale: Vreternar,
Celija - S. i F. Ladavac 9:8,
B. Gutin - Lana - Smoli-
ca, Hrelja 7:6, Sever, Opre-
nik - Kovaek, Glava 13:4,
D. i M. Beakovi - Ivani, A.
Gutin 13:2. Polufinale: D. i
M. Beakovi - Vretenar, Ce-
lija 13:1, Sever, Opretnik -
B. Gutin, Lana 10:4; za 3.
mjesto: B. Gutin, Lana -
Vretenar, Celija 11:10; fina-
le: D. i M. Beakovi - Sever,
Oprenik 11:8. K. KLARI
Beakovii su u izvrsnom fi-
nalu pobijedili slovenski
par kojeg su inili dva Gre-
gora, Sever i Oprenik
NAJBOLJI HRVATSKI OPTIMISTI - Tin Gmitrovi, Sven Stevanovi i Opatijac Marko Gai
NBA LIGA
Miami godinu
zavrio
pobjedom
CHICAGO - Aktualni NBA
prvak Miami Heat je godinu
zavrio pobjedom nakon to
je poslije produetka u flo-
ridskom derbiju bio bolji od
Orlando Magica. LeBron Ja-
mes i Dwyane Wade su zabili svih
13 Miamijevih koeva u produet-
ku. James je zabio 10 od svojih 36
koeva u produetku, a Wade je
zakljuio pobjedu Heata zakuca-
vanjem. Heat je tako izbjegao trei
put zaredom poraz nakon to je
bio nadskakan 50-33. Kod Orlan-
da je centar Nikola Vuevi po-
stavio rekord sa ak 29 skokova
i 20 koeva, a Arron Afflalo je bio
najuinkovitiji s 28 pogodaka. J.J.
Redick je uao s klupe i zabio 23
koa prije nego je njegovo doda-
vanje presjekao Wade i pretvorio
u prednost od etiri koa za Miami
6.2 sekunde prije kraja.
Charlotte Bobcats su doli do
svoje prve pobjede u vie od mje-
sec dana nakon to su bili bolji od
Chicago Bullsa i tako prekinuli niz
od ak 18 poraza zaredom. Kemba
Walker je bio najuinkovitiji sa 18
koeva, a Gerald Henderson je do-
dao 16 za Bobcatse, koji od prole
godine dre rekord sa 23 uzasto-
pna poraza. Rekord svih vremena
sa 26 uzastopna poraza dri Cleve-
land iz sezone 2010./2011.
Rezultati: Indiana - Memphis
88:83, Chicago - Charlotte 81:91,
Orlando - Miami 110:112, Houston
- Atlanta 123:104, San Antonio -
Brooklyn 104:73, Oklahoma City -
Phoenix 116:96.
Tin Gmitrovi prvak
Hrvatske za optimiste
Sven Stevanovi viceprvak u naj-
manjoj klasi
HVAR - Jedriliari u najmanjim klasa-
ma tradicionalno su staru godinu ispratili
na Hvaru gdje je odrana ve 36. meu-
narodna novogodinja regata u klasama
laser i optimist. Regata klase optimist bila
je ujedno Otvoreno prvenstvo Hrvatske
s obzirom da ljetonje dravno prven-
stvo, koje se trebalo odrati u Crikveni-
ci, nije odrano zbog nedostatka vjetra.
U konkurenciji 92 jedrilice iz sedam ze-
malja, Austrije, Slovenije, Ukrajine, Crne
Gore, Poljske, Maarske i Hrvatske, fan-
tastian uspjeh ostvario je Tin Gmitrovi,
mladi jedriliar nedavno osnovanog pul-
skog Cliva, koji je nakon sedam plovova
osvojio prvo mjesto i postao dravni pr-
vak. Uspjehe istarskog jedrenje u klasi
optimist upotpunio je Sven Stevanovi
(Maestral, Rovinj) koji se na pobjedni-
kom postolju smjestio samo dvije stepe-
nice nie, no kako je drugoplasirani bio
Austrijanac David Lucan, inae vicepr-
vak Europe, mladom je Rovinjcu pripa-
lo drugo mjesto u dravi.
Regata lasera bila je posljednja pro-
logodinja koja se bodovala za Europ-
ski kup te je stoga konkurencija na
Hvaru bila izuzetno jaka s obzirom da
se natjecalo ak 105 mladih jedriliarki
i jedriliara iz 15 zemalja. Antonio Po-
retti (Maestral) zauzeo je 13. mjesto u
klasi laser standard, u klasi laser radial
Filip Stevanovi (Maestral) je bio 25.,
a u klasi laser 4.7 Marko ui (Hori-
zont Pore) 27. K. KLARI
PUNE RUKE NAGRADA - najbolja etiri para na porekom turniru
K
.

K
L
A
R
I

*
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
PULA - Program kina Valli u novoj godi-
ni dovodi nam povratak Jamesa Bonda i
njegovog Skyfalla koji se vraa u kino
zbog velikog uspjeha kod publike. Taj-
nog agenta 007 i njegovu zadnju avan-
turu mogue je pogledati ve od sutra, a
novi uradak Quentina Tarantina Odbjegli
Django u kino dolazi 17. sijenja. Na pro-
gramu za sijeanj jedinog pulskog kina bit
e i filmovi Danak anelima i nagrae-
ni Ljubav te filmovi za djecu Kr i lom
i Asterix i Obelix u Britaniji B. V.
Bond i Django
u kinu Valli
PREGLED ISTARSKA GLAZBENA SCENA MLADIH PRIREDILA
KONCERT SILVESTROVO U SVETIM SRCIMA
Izvrsni interpreti
za ispraaj godine
Lingvist
i vrhuns
U godini kada je zatvorena Castropola, kada je otvorena
Zaviajna knjiara Petit, kada je Sajam knjiga postao puno-
ljetan i kada je njegovo dijete Monte Libri krenulo u samo-
stalan ivot dogodilo se nekoliko lijepih knjiga
PULA - Rezimirati 2012. go-
dinu, to se tie knjievnog i-
vota Poluotoka nije lako niti
zahvalno. Bila je to, kako su
nam mnogi djelatnici u kulturi
rekli, krizna i teka godina, no
svejedno su objavljene broj-
ne knjige, od kojih dobar dio
kvalitetnih i zanimljivih. Pri-
sjetit emo se nekih od njih,
no ovo nee biti taksativno na-
brajanje, ve svojevrsni rezi-
me dogaanja na polju lijepe
rijei. Bilo je i dosta nagrada
za istarske knjievnike.
Istarski pisci i obzori
U godini kada je zatvorena
Castropola, kada je otvorena
Zaviajna knjiara Petit, kada
je Sajam knjiga postao puno-
ljetan i kada je njegovo dijete
Monte Libri krenulo u sa-
mostalan ivot, dogodilo se
nekoliko lijepih knjiga.
Dr. Boris Domagoj Bileti
netom je objavio djelo Istar-
ski pisci i obzori: Regionali-
zam, identitet i hrvatska knji-
evnost Istre pod faizmom
(Alfa, Zagreb, 2012.), koje jo
nije predstavljeno javnosti. Ri-
je je o njegovoj doktorskoj di-
sertaciji u kojoj je elio pove-
zati tradiciju i suvremenost,
neke povijesne probleme s da-
nanjim drutvenim i kultur-
nim pojmovima, gdje se, kako
je sam rekao, posebno posve-
tio reprezentativnim autorima
meuraa: Baloti/Mirkoviu,
Bostjaniu, Caru Eminu, Cili-
gi/Valiu, mladome rnji, Du-
kiu, Gervaisu, Mihoviloviu,
Peruku i Radetiu. Ovaj je
autor dobio i jednu od najpre-
stinijih knjievnih nagrada,
plaketu Sv. Kvirina, za ukupni
doprinos hrvatskoj poeziji.
Vrijedno
lingvistiko djelo
Istromletaki lingvistiki
atlas, iji su autori prof. dr.
Goran Filipi i prof. dr. Barbara
Buri Giudici na 1.100 stra-
nica, predstavlja i svojevrsno
kapitalno djelo za istarsku lin-
gvistiku scenu. Najprije je
izraen opsean upitnik od
1.898 pitanja razvrstanih u 14
semantikih skupina iz svih
temeljnih ivotnih podruja
odreene zajednice, npr. vre-
menske prilike, tijelo i osjetila,
dom i posjed, ivotinje, hrana
itd. Nakon toga odabrani su
punktovi, ispitivai i obavje-
snici. U istraivanju je obu-
hvaeno 18 mjesnih govora,
od ega je 15 istromletakih i
tri kontrolna, dva istrohrvat-
ska (cakavska): Funtana, La-
bin, a jedan je istroslovenski:
Nova Vas. Graa je prikuplja-
na u okviru diplomskih, ma-
gistarskih i doktorskih radova
od 1994. do 2012. godine.
Libar od Joba naslov je
prijevoda ove starozavjetne
pjesme koji je ostvario plodni
istarski knjievnik i publicist
Drago Orli. Prijevod Knjige
o Jobu na istroakavski prate
Orliev predgovor o Jobovom
liku i znaenjima tog biblij-
skog teksta te pogovor Dani-
Iza njih je uspjena godina - Drago Orli i Daniel Nainovi
Vesna Ivanovi Ocvirk, Olga i Bojan ober
U etnju kroz partiture velikana iz raznih
glazbenih razdoblja posjetitelje su poveli
brani par ober - bariton Bojan i sopra-
nistica Olga iz Rijeke, iznimno talentirana
mlada pulska flautistica Klara Petrovi, te
pijanistica Vesna Ivanovi Ocvirk koja je bila
korepetitorica za sve glazbene numere, te
ujedno i organizatorica koncerta
PULA - Sasvim solidan
broj posjetitelja okupio
se pretposljednje veeri u
2012. na koncertu u orga-
nizaciji Istarske glazbene
scene mladih naslovljenom
Silvestrovo u Svetim Srci-
ma. U etnju kroz partiture
velikana iz raznih glazbenih
razdoblja nazone su po-
veli brani par ober - ba-
riton Bojan i sopranistica
Olga iz Rijeke, iznimno ta-
lentirana mlada pulska fla-
utistica Klara Petrovi, te
pijanistica Vesna Ivanovi
Ocvirk koja je bila korepe-
titorica za sve glazbene nu-
mere, te ujedno i organiza-
torica koncerta.
Arije iz opera,
opereta i mjuzikla
Repertoar su inile, to
se pjevanog dijela tie, ari-
je iz opera, opereta i mjuzi-
kla, ali tematski poredane
tako da stvore sugestivnu
cjelinu. Bojan ober se po-
kazao i kao dobar zabav-
lja i svojevrsni moderator,
vodei posjetitelje iz jed-
ne arije u drugu uz ale i
dosjetke. Premda je rije o
zahtjevnim arijama, koje
predstavljaju ujedno i neke
od najpoznatijih partitura
takve vrste glazbe, glazbe-
nici su ih svojom iznimno
sugestivnom interpretaci-
jom pribliili iroj publici.
Skladatelj koji je bio najvie
zastupljen bio je Mozart.
Arijom Leporella iz Mo-
zartove opere Don Giova-
nni Bojan ober je poka-
zao svoj izniman glasovni
potencijal, vrlo ist i upe-
atljiv, snaan i dopadljiv,
gdje ni u jednom trenutku
nije bilo zapinjanja ili po-
tekoa prilikom izvedbe
odreene kadence, a izni-
man je bio i osjeaj za dina-
miku te za sve melodiko-
ritmike datosti pojedine
partiture. Arijom Suzane
iz opere Figarov pir Olga
ober pokazala je vrlo doj-
mljiv scenski nastup, koji
je u prekrasnom ambijen-
tu Svetih Srca bio tim izra-
eniji, do izraaja je doao
i njen odnjegovani glas,
odnosno injenica da je u
stanju bez potekoa in-
terpretirati zahtjevne Mo-
zartove note.
Bojan i Olga ober su
nastupili i zajedno u neko-
liko arija, poput onih Su-
zane i Figara iz Figarovog
pira, Papagene i Papage-
na iz arobne frule, ta-
koer Mozartovog remek-
djela, ili pak Rozine i Figara
iz Rossinijevog Seviljskog
brijaa.
Popularni songovi i
ovacije publike
Nakon toga dijela po-
sveenog opernim arija-
ma, nastupila je i talentira-
na mlada pulska flautistica
Klara Petrovi, dobitnica
brojnih nagrada i prizna-
nja, to i ne udi imajui u
vidu njezin siguran nastup,
istanani osjeaj za kon-
trapunkt svakoga interpre-
tiranoga djela, dinamiku te
nijanse koje uzdiu pojedi-
nu interpretaciju. Bachova
Sonata u g-molu i Cha-
minadeov Concertino op.
107 zvuali su arobno,
poput poezije iz baruna-
stoga zvuka flaute uz vrlo
usklaenu klavirsku prat-
nju Vesne Ivanovi Ocvirk.
Drugi dio programa bio
je posveen popularnim
songovima, gdje je tako-
er bilo sjajnih dueta su-
prunika ober, a prevla-
davali su oni iz mjuzikla J.
Bocka Gusla na krovu.
Vrlo je dojmljiva bila i nji-
hova interpretacija Verdije-
vog Brindisija iz La Tra-
viate.
Ovacije publike vratile
su Olgu i Bojana obera za
jedan bis, za koji su oda-
brali Neka cijeli svijet iz
mjuzikla Jalta, Jalta. Neka
cijeli ovaj svijet/zove se baj-
ka/zelena i mirisna/cvjet-
na sva i nevina/livada iz
sna, odjekivalo je Svetim
Srcima, a bila je to ujed-
no i elja, pretposljednjeg
dana u godini, da se misao
iz ovih stihova bar djelo-
mino obistini.
Vanesa BEGI
Snimio Manuel ANGELINI
*
*

kultura

BE - Nova, 2013. godina, bit e zasi-
gurno u znaku velikih skladatelja Giuse-
ppea Verdija i Richarda Wagnera ija e
se 200. obljetnica roenja slaviti cijele
godine. Slavlje je poelo na Novogodi-
njem koncertu Beke filharmonije, a na
repertoaru su osim tradicionalnih valce-
ra obitelji Strauss bili i glazba za balet
iz opere Don Carlos te preludij iz 3.
ina Wagnerova Lohengrina. Koncer-
tom je ravnao austrijski dirigent Franz
Welser-Moest. B. V.
Godina u
znaku Verdija i
Wagnera
KNJIEVNIH OSTVARENJA TIJEKOM 2012. GODINE U ISTRI
ike studije
ski prijevod
ela Nainovia. Izdava je po-
reka Errata corrige. Rije je o
iznimnom prijevodu, koji na-
dilazi granice dijalekta, vrlo
paljivom, s jezinog aspek-
ta odnjegovanom prijevodu,
gdje je Orli jo jednom po-
kazao da je pravi poznavatelj
i dijalekta i umijea prevoe-
nja. Moemo bez pretjeriva-
nja rei da se radi o vrhun-
skom prijevodu.
Neistraena
Ive orevi
Iva orevi je istarska
performerica i glumica koja
je projekt Neistraena po-
krenula 2007. godine. Pr-
votno je projekt trebao biti
iskljuivo predstava, perfor-
mans/monolog o istarskim
enama temeljen na istra-
ivakom radu. Odigran je
2007. godine tijekom festiva-
la Sedam dana stvaranja u
pazinskom katelu, no priku-
pljen materijal bio je opiran
pa je orevi nastavila s ra-
dom i 2009. postavila multi-
medijalnu izlobu istog nazi-
va. Lani je u izdanju Udruge
Kaleido iz Buzeta objavljena
i istoimena knjiga. Projekt
NeIstraena je polivalen-
tnog karaktera te obuhvaa
etiri izraajne forme: nara-
tivnu (performans), izlobe-
nu (izloba), pisanu (knjiga)
i video (videoesej).
Rektor pulskog Sveuilita
Jurja Dobrile dr. Robert Mati-
jai objavio je knjigu Povijest
hrvatskih zemalja u kasnoj an-
tici od Dioklecijana do Justini-
jana. Povijest hrvatskih zema-
lja u antici, kako je obraena u
ovoj knjizi, obuhvaa veoma
irok vremenski raspon, a po-
lazna je toka poetak grke
kolonizacije.
Naravno, i pulsko-labinski
knjievnik Daniel Nainovi
bio je aktivan, a objavljene su
mu ak dvije knjige. Bajka o
potonulim zvonima - La fia-
ba delle campane sommerse
je bajka u stihovima, a talijan-
ska inaica ove knjige La fia-
ba delle campane sommerse,
objavljena je prije tono deset
godina u knjiici Ur u izda-
nju pulske Mare. Sama fabu-
la ove bajke je vrlo dojmljiva
jer se, premda autor nigdje to
posebno ne napominje, moe
odnositi na pazinska zvona, ali
i na bilo koja druga zvona, no
osjea se element i trenutak
zaviajnosti.
Orme armoniose naslov
je knjige pjesama Daniela Na-
inovia koju je objavila na-
kladnika kua Ibiskos Edi-
trice Risolo iz Empolija kod
Firence uz potporu Zajedni-
ce Talijana Giuseppina Mar-
tinuzzi Labin. Knjiga dono-
si izbor autorovih pjesama na
talijanskom jeziku nastalih u
proteklih desetak godina.
Druga strana braka
Maksim Cristan, kako gla-
si umjetniki pseudonim jed-
noga Puljanina, nekada je bio
uspjean poslovni ovjek. To
je bilo tako sve do dana kada
se u njemu neto prelomi-
lo te je arhivirao itav svoj
dotadanji ivot. Ukrcavi se
na prvi vlak koji je kretao iz
Zagreba stigao je u Milano,
bez znanja jezika, bez nov-
ca, smjetaja ili plana kako i
to dalje. Knjiga koja govo-
ri o tom njegovom iskustvu,
Bemteumozak objavljena
je 2012. u izdanju Planetopi-
je, a prvotno je tiskana u Italiji
pod naslovom Fanculopen-
siero 2007. godine u izdanju
poznate talijanske nakladni-
ke kue Feltrinelli.
Druga strana bra-
ka naziv je knjige mlade
istarske povjesniarke dr.
sc. Marije Mogorovi Cr-
ljenko. Pet godina nakon
izlaska svojeg prvog djela
Nepoznati ivot istarskih
ena, Mogorovi Crljenko,
docentica na Odsjeku za
povijest pulskog Sveuilita
Jurja Dobrile, predstavlja se
jo jednom knjigom u ko-
joj donosi pogled na manje
poznate teme iz istarske po-
vijesti, na brane i obiteljske
odnose, od otmica, dozvo-
la za brak, nasilja u braku do
raskida branih veza te kon-
kubinata na podruju Pore-
ke biskupije u razdoblju od
1598. do 1650. godine.
Knjiga Visokokolsko glaz-
beno obrazovanje u Istri (1979.
- 2012.) u izdanju Odjela za
glazbu Sveuilita Jurja Dobri-
le donosi tekstove mr. Mirjane
Veljovi, Denisa Modruana,
mr. Zdenka Osipa, dr. Sabi-
ne Vidulin-Orbani, mr. Elde
Krajcar Percan te studenata
Stjepana Vugera i Maje Boli,
dok su urednici dr. Vidulin-Or-
bani, Denis Modruan i mr.
Bashkim Shehu. Sadri pet po-
glavlja s etapama razvoja glaz-
benog obrazovanja u Puli.
Suptilna poetesa
Uozlji d.o.o. naslov je pro-
le godine objavljene pjesnike
zbirke Nade Galant za koju je
2011. dobila nagradu Mate
Balota za rukopis. Rije je o
zbirci na dijalektu, izraajno-
me sredstvu na kojemu ova
autorica najbolje stvara i na
kojemu je u stanju prikazati
najsuptilnije aspekte due i ra-
zna promiljanja. Inae, naslov
je vrlo zagonetan i intrigantan.
Autorica pokazuje itavo bo-
gatstvo i rasko dijalekta, uka-
zujui na to da to nije samo
govor za pisanje o ognjitu i o
zaviaju, ve i o egzistencijal-
nim temama, premda ima tu i
puno zaviajnog. Stil Nade Ga-
lant, kao i njezin jezik, bogat je,
nikada krnji, odnjegovan i mu-
zikalan, pa e ak i oni itatelji
koji se ne slue dobro dijalek-
tom njezina kraja rei da zvu-
i jako melodiozno pa moda
ak i egzotino.
Vrutki vrimena naziv je
pjesnike zbirke nae djelat-
nice Rite Brgi Stoki. U ovim
pjesmama autorica se prepu-
ta emocijama, reminiscen-
cijama i introspekciji, pred-
stavljajui na neki nain i svoj
intimistiki dnevnik. Svitac u
voku zove se knjiga pjesama
rovinjske autorice Vesne Mi-
lan koja je objavljena pri Ka-
tedri akavskog sabora minj.
Zbirka donosi etiri pjesnika
ciklusa napisana na akavtini,
a koji se dotiu reminiscenci-
ja, sjeanja na prola vremena,
na drage osobe - ukratko spo-
menar due i intimni dnevnik
osobnoga raspoloenja, smi-
jeha i suza.
Aktivni su bili i autori te or-
ganizatori knjievnih manife-
stacija na sjeveru Istre, s uvi-
jek zanimljivim zbornicima, a i
pazinski SF krug ide utabanim
stazama. Hotel u Grimaldi, ka-
fi Ipsilon i fratra u Crkladi - pi-
sac Edi Mati, inae Splianin,
izmislio je, ali to se svega osta-
loga tie - dijelova radnje smje-
tenih u Pazin, Pulu, Buje, Vii-
nadu, Graie, Cerovlje, oko
tunela Uka - ovo je, kako je
zapisao kolega Davor iovi
jedno od najuvjerljivijih, od-
nosno najvjerodostojnijih knji-
evnih djela radnjom smjete-
nih u Istru, a koje je napisao
neki neistarski pisac. U izda-
nju Kreativno-istraivakog
tima Gradske radionice mla-
dih (KIT GRM) ugledala svje-
tlo dana jo jedna antologija
na akavtini Lipa nan je Istra
2. Autori prisutni u ovoj zbirci
su Tomislav Milohani, Vesna
Milan, Nevenka Uljani, Sonja
Buljevi i Roberta Razzi - sva-
ki od njih sa svojim lingvosti-
listikim posebnostima i spe-
cifinostima. Nona pria,
ili u talijanskoj verziji Chiu,
naslov je knjige za djecu ro-
vinjske autorice Marije Kristi-
ne Rubbi, za iji je rukopis na-
graena Nagradom Radio Pule
1992. godine.
Dakako, bilo je tu i drugih
knjiga i publikacija, od kojih
naravno neke zasluuju viu,
neke niu ocjenu, no za po-
hvalu je da su i u vremenima
krize nastala neka vrhunska
djela, poput Orlieva prijevo-
da i lingvistikih studija.
Vanesa BEGI
o
-
-
d
p g
Bemteumozak
Boris Domagoj Bileti
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I
Goran Filipi i Barbara Buri Giudici predstavljaju

Istromletaki lingvistiki atlas
D
.

T
I
F
A
N
I
Marija Mogorovic Crljenko

Z
.

A
N
G
E
L
E
S
K
I
Iva orevi
G
o
r
d
a
n
a

A
L
I
V
E
R
K
O
RAZGOVOR
mozaik@glasistre.hr
591-529
*
ZAGREB - Glumica Nataa Janji i po-
znati televizijski voditelj Joko Lokas na
Silvestrovo su uplovili u branu luku i
velikim svadbenim slavljem okrunili svo-
ju etverogodinju vezu. Tulum za prija-
telje, a ujedno i doek Nove godine za
250 uzvanika, poznati par je organizirao
u Hrvatskom sportskom drutvu Sokol -
Tucman. Na zabavi su bili brojni hrvatski
umjetnici i estradnjaci, a mnogi od njih
doveli su i djecu poput Enesa Vejzovi-
a i Bojane Gregori. ( B. . J.)
Vjenali se
Nataa Janji i
Joko Lokas
HARDCORE PUNK BEND ALARM - POBJEDNIK RI-ROCKA
Bend Alarm iznad Zarekog krova u magli
Presudio vrisak cura u publici
Imaju samo 15, odnosno 16 godina, a do-
sad su ve odsvirali tridesetak koncerata
u Istri i Kvarneru, uzor im je pazinska Sida,
a vole i lokalne Biklon Z, Nibed, Pasma-
terse, Fakofbolan, Antitodora te svjetske
Ramonese, Casualities, Pistolse, NOFX
RAZGOVARAO
Anelo DAGOSTIN
PAZIN - Na najdugovjeni-
jem domaem festivalu ne-
afirmiranih i demo bendo-
va, 34. Ri rocku koji se 8. i 9.
prosinca odrao u treoj pro-
storiji kultnog rijekog kluba
Palach u estokoj konkuren-
ciji dvadeset bendova s ireg
rijeko-istarskog podruja
prvi je put pobijedio pazin-
ski glazbeni sastav - hardco-
re punk bend Alarm.
Nije nimalo udno to
je rije o bendu glazbenog
usmjerenja kakvih se u Pazi-
nu proteklih godina i deset-
ljea izredalo nebrojeno, ali
zasigurno je neobino to
je takva titula pripala tako
mladom bendu, jednom od
najmlaih u povijesti tog
festivala. Sva etvorica su
polaznici pazinske Gimna-
zije i strukovne kole Jurja
Dobrile. esnaestogodinji
Igor Blakovi iz Zareja svi-
ra bubnjeve i pratei je vo-
kal, a polazi gimnazijski 3 b.
Basist je Anton Ili iz Pazina
koji polazi gimnazijski 2 a.
Ritam gitaru svira Nola Fi-
lipovi iz Vrsara s trenutnim
boravitem na Stanciji Pataj
koji polazi 2. razred smjera
elektrotehnike, dok najmla-
i 15-godinji Patrik Toncin
iz Tonici kraj Graia svira
sologitaru i pjeva, a polazi
drugi razred smjer elektro-
mehanika. Posjetili smo ih u
prizemlju Blakovieve kue
iznad Zarekog krova u Za-
reju kraj Pazina gdje se sa-
staju na probama.
- Dosad ste odsvirali vie
od 30 koncerata diljem Istre
i Kvarnera. No, kako je Alarm
zapoeo svoj glazbeni put?
Igor: Toncina sam upo-
znao na kolskoj predstavi
u kojoj sam svirao pa smo
se dogovorili za zajednike
probe ovdje kod mene u Za-
reju. Tada sam ja imao 14, a
Toncin 13 godina. Prvo smo
svirali neke obrade Ramone-
sa i Side, a nakon nekog vre-
mena nam se prikljuio Igor
Vrbanac na basu i u toj smo
postavi onda svirali lito dan
skoro, pa je dola druga gita-
ra Mikele Perkovi. Odsvirali
smo desetak koncerata u toj
postavi, ali zbog odreenih
nesporazuma su otili prvo
Vrbanac, pa onda Perkovi.
Onda nam je lani u listopa-
du doao Anton Ili na basu i
dva miseca kasnije smo upo-
znali Nolu.
- Gdje ste probili led pr-
vim koncertom?
Igor: U Kateliru nam je
bio prvi nastup, a dve e-
timane pole smo svirali u
BUM-u u Buzetu, pa u Pa-
zinu u Magnusu s Antitodo-
rom, u vojarni, u Grdoselu
I onda su nam se pomalo
otprla vrata po cijeloj Istri.
Gostovali smo u Puli, u Vr-
saru, Buzetu jo dva puta,
na otvorenom koncertu u
Voloskom, pa na gitarijadi
u Rijeci
- Koji vam je, osim Ri roc-
ka, dosad bio najbolji kon-
cert? Gdje ste se najbolje
osjeali?
Ili: U Vrsaru je bilo dosta
dobro, jer je tamo bilo najvi-
e publike, puna riva.
Nola: Bio je sedmi mjesec,
pa je bilo masu stranaca koji
su nas snimali dok smo svi-
rali, pa i neke turistkinje
Igor: Pole su ak li iskat
CD na ank, ali nismo ga
imali, niti ga imamo danas
Tijekom zime snima
se novi album
- Jeste li snimali dosad?
Imate li kakav demo al-
bum?
Ili: Dosad smo snimi-
li dva demo albuma, Stay
with punk i Punk is dead,
a postoji i studio snimak sa
est novih pjesama, ali bez
vokala.
Igor: Planiramo tijekom
zimskih praznika snimiti
neto tabelije, da se uje, i
onda nastavit svirat naokolo,
u planu nam je punk festival
u Tolminu.
- ime se inae bavite? Vi-
dite li se u godinama koje
dolaze u glazbenim vodama
ili planirate upisati studije?
Igor: Meni bi cilj bija da
moren ivit od glazbe, ali to
je teko oekivat. Vie svira-
mo za svoj gut.
Nola: Kao i svima nama je
to elja, ali na hrvatskoj sceni
punk teko prolazi
Igor: Volio bih studirat povi-
jest ili arheologiju, a odvajk me
zanimala i meteorologija, ali
tu mi je neto slabije znanje.
Ili: Ja sam dosta razmi-
ljao o ekonomiji ili o infor-
matici.
Nola: Informatika ili neki
tehniki studij bi mene za-
nimao, i moda povijest, pa
emo vidjeti. Imam jo dvije
i pol godine za odluiti.
Toncin: Kad finin kolu
mislin po delat ku najden
delo, i to je to.
- Koliko esto imate pro-
be? Kako stiete u Zareje?
Ili: Zbog kolskih obaveza
jednom tjedno ili svaki drugi
tjedan, a ljeti takore nismo
ni imali probe jer su Nola i
Igor delali sezonski.
Toncin: Roditelji nas dove-
zu, a voze nas i na koncerte.
Imamo stopostotnu podrku
roditelja.
Ili: Neki deki su nam ak
prigovarali da a nas starci
pelju okolo, ali to je nama
velika podrka i znai da se
zanimaju za to ime se ba-
vimo.
- Tko pie stihove pjesa-
ma?
Igor: Veinu stihova ra-
dim ja, a muziku dela Ton-
cin. I onda se svi posloimo,
ubacujemo svaki svoju ide-
ju. Najee je rije o soci-
jalno-politiki angairanim
pjesmama.
Nola: Kritiziramo moral
politiara koji godinama va-
raju narod.
- to vas je nagnalo da
ponete svirati hardcore
punk muziku?
Igor: a nas je nagnalo? A
ne znam, odvajk smo slua-
li rock i punk, u takvoj sredi-
ni smo odrastali i onda smo
poeli to praiti
- Koje ste jo bendove vo-
ljeli uz Ramonese kad ste za-
poeli svirati u osmom ra-
zredu? Tko vam je uzor u
okruenju?
Igor: Ramonesi, Casua-
lities, Pistolsi, NOFX Kao
glavni bend bismo istaknuli
Sidu, od njih sviramo najve
stvari, pa Biklon Z i Nibed iz
Pazina, a sluamo i Pasma-
terse i Fakofbolan iz Istre.
Ili: Dosta smo bili usmje-
reni i na Antitodora.
Toncin: Imamo mnogo au-
torskih pjesama, ali one stari-
je koje su imale samo nekoli-
ko rifova vie ne sviramo.
- Jeste se li se ve prije ba-
vili glazbom?
Nola: Ja sam iao u glazbe-
nu kolu, mene je oduvijek
gitara zanimala.
Ili: Nisam se prije ba-
vio glazbom nego sam na
kraju osmog razreda kupio
bas gitaru i vjebao s prija-
teljem.
Toncin: Odvajk sam htio
svirati gitaru, premda sam
dugo godina svirao harmo-
niku.
Igor: Prvo sam svira gita-
ru, ali to kada sam imao est
lit, a bubanj san poea svirat
sa sedan lit.
Nismo mislili da
emo biti prvi
- Prvi ste put nastupili na
Ri Rocku u Palachu. to ste
oekivali?
Ili: Mi smo tamo samo
zbog zabave ili. Nama nije
bilo ni na kraj pameti da
emo do prvi. Da smo doli
trei ili etvrti, bili bismo jako
zadovoljni.
Nola: Ili smo da se malo
reklamiramo, ali nismo mi-
slili da emo biti niti meu
prvih pet, a kamoli prvi.
Igor: Mislili smo da e na-
kon Guve u 16-ercu publika
otii, ali svi su ostali.
- Organizatori kau da su
tri benda bila blizu osvaja-
nja titule najboljeg. to je po
vaem miljenju presudilo
da postanete pobjednici fe-
stivala, iri ili publika?
Ili: Ja mislim da je rijeka
publika. Oni su zainteresirani
za tu vrstu glazbe vie nego u
Pazinu gdje svi uglavnom stoje.
Nola: U Pazinu pola pu-
blike ostane ispred ulaza, a
samo pola ue pa bude po-
luprazno. Ovdje je u 2 i pol u
noi sve bilo puno.
Ili: Publika je glasala listi-
ima koje su dobili na ula-
zu, ali je iri takoer gledao
reakciju publike na samom
koncertu. A kada je na Ton-
cin okinuo rif, cure su poe-
le vritati (smijeh).
Igor: uo sam od ljudi da
su se organizatori z boka
smijali kada smo se popeli
na binu i natimavali. U stilu
a e ovi sad, mladi su bend
nee znat, ali onda kain

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
OBAVIJESTI O SMRTI
U dubokoj boli javljamo tunu
vijest rodbini, prijateljima
i znancima da nas je u svojoj
87. godini ivota napustio na
voljeni
ANTON BARAK
Pogreb dragog nam pokojnika
obavit e se u srijedu, 2.1.2013.,
na groblju u Barbanu. Pogreb-
na povorka kree iz kapelice u
14 sati.
Oaloeni: neakinja MARICA
i ELJKO s familijom te ostala
tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo rod-
bini, prijateljima i znancima da
nas je 29.12.2012., u 45. godini
ivota iznenada napustila naa
draga
BARBARA BLAKOVI
Pokop nae voljene obavit e se
u srijedu, 2.1.2013., u 13,30 sati
na Gradskom groblju u Puli.
Oaloeni: majka ANA, djeca
MARKO, DANIEL, KLARA i LE-
ONARDA s ocem ANDREOM,
brat SILVIO s obitelji te ostala
tugujua rodbina
Tunim srcem javljamo alosnu
vijest svoj rodbini, prijateljima i
znancima da nas je u svojoj 68.
godini ivota napustio na dra-
gi brat, kunjado i barba
IVAN OSIP
Pogreb dragog nam pokojnika
obavit e se u srijedu, 2.1.2013.,
na groblju Prnjani, u krugu
obitelji.
Oaloeni: braa ROMANO i
RENATO s familijama te ostala
tugujua rodbina
Tunim srcem javljamo rod-
je dana 30.12.2012., u 64. godini
ivota tragino preminuo na
voljeni
SILVETER IROL
Pokop naeg voljenog obavit e
se u srijedu, 2.1.2013., u 14 sati
Oaloeni: supruga SILVANA,
kerka TATJANA, unuka STE-
LLA te ostala tugujua rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znan-
cima da nas je u ponedjeljak
31.12.2012., u 87. godini ivota
napustio na voljeni
JOSIP KOS
Bepi iz Kapelice
Posljednji tuni ispraaj dra-
gog nam pokojnika bit e u sri-
jedu, 2.1.2013., u 13 sati u krugu
obitelji i prijatelja iz Komemora-
tivnog centra u Labinu na grad-
sko groblje.
Oaloeni: supruga ALBI-
NA, kerke LILI i DARINKA,
zeti ZLATKO i ELJKO, unuke
MANUELA, SANJA sa SEBASTI-
JANOM i ROMINA sa SLAVEN-
OM, praunuka ELLA, brat TONI
s familijom te ostala tugujua
rodbina
nas je dana 31.12.2012., u 98.
godini ivota napustila naa
draga
VALERIA RIBI
ro. Mijandrui
u srijedu, 2.1.2013., u 11 sati na
Gradskom groblju u Puli.
Oaloeni: sinovi DARIO,
MIRO i DRAGO nevj este
LOREDANA, MERI i SONJA,
unuci DENIS, VALTER, SAN-
DRO, DANIJELA, TICIJANA,
DANILO, MATIJA i MIHAIL s
obiteljima te ostala tugujua
rodbina
bini, prijateljima i znancima
alosnu vijest da nas je dana
19.12.2012., u 41. godini ivota
u traginoj nesrei zauvijek
napustio na voljeni sin, brat,
unuk i neak
PREDRAG KOPRIVNJAK
Posljednji ispraaj voljenog
nam pokojnika obavit e se
2.1.2013., u 13,30 sati na grad-
skom groblju u Umagu.
Oaloeni: otac DRAGUTIN,
brat MLADEN s ENI, baka
DANICA, ujak DRAGAN s
obitelji te ostala tugujua rod-
bina i prijatelji
nas je 28.12.2012., u 79. godini
ivota napustila naa draga
MARIJA PUTIGNA
ro. Rubi
u etvrtak, 3.1.2013., u 13,30 sati
Oaloeni: sestra LINA, kun-
jade NEVENKA, RINA, MARI-
CA i ANELKA, kunjado LINO,
neaci MARIJANA, MIO,
KLAUDIO, EDI, INGRID, VE-
SNA, BILJANA, ALINA i LOREN-
ZO te ostala tugujua rodbina
nas je 29.12.2012., u 51. godini
ivota iznenada napustio na
voljeni
MARKO MARJANOVI
Posljednji ispraaj voljenog
nam pokojnika obavit e se u
etvrtak, 3.1.2013., na mjesnom
groblju Loborika. Pogrebna
povorka kree iz crkve u 14 sati.
Oaloeni: supruga STANA,
ker MARINA, sin MLADEN,
mama JELA, braa FRANJO,
ANTO, LOVRO i sestre ANKICA
i MARINA s obiteljima te ostala
tugujua rodbina
nas je 30.12.2012., u 86. godini
ivota napustila naa draga
VALDINA ANTONJA
ro. Rocco
u srijedu, 2.1.2013., u 14 sati na
Gradskom groblju u Vodnjanu.
Oaloeni: sin MARIJAN, ki
MIRIJANA, unuk KARLO, un-
uka IRENA te ostala tugujua
rodbina
POZDRAVI
Posljednji pozdrav barbi
TONIJU BARAKU
Mjetani sela Puntere
Draga moja kerko
BARBARA
Poivala u miru Bojem.
Mama ANICA
Voljenoj mami
BARBARI
Toliko smo te voljeli, a tako smo
te kratko imali.
Pamtit emo svaki trenutak
proveden s tobom.
Ostat e u naim mislima.
Vole te tvoji MARKO, DANIEL,
KLARA i LEONARDA s ocem
ANDREOM
Posljednji pozdrav dragoj sestri,
kunjadi i teti
BARBARI
Poivala u miru Bojem.
Brat SILVIO, kunjada VIVIANA,
neaci ANDREA i BRUNO
Posljednji pozdrav mami nae
prijateljice i uenice
BARBARI BLAKOVI
Uenici, roditelji i razrednica
VIII.b, O Stoja
Posljednji pozdrav mami nae
Leonarde
BARBARI BLAKOVI
V.c razred O Stoja sa razredni-
com Nadom unec i uiteljicom
Danijelom Hari
Posljednji pozdrav mami naeg
prijatelja Marka
BARBARI BLAKOVI
upuuju: FIO, MATEJ, ANI,
DANI, MILE, IVAN, TEDI, EDI,
NIKI, EMA, ALISA, NOA, DA-
JANA, INA
S tugom u srcu opratamo se
od nae
BARBARE
Poivala u miru.
Teta MICA i zrman DINO
Dragoj
BARBARI
Ciao angelo mio.
GIULIANO, FRANCA, IVAN,
PAOLA, LUCIA, LONI i LO-
RETTA
Posljednji pozdrav dragoj
neakinji i sestrini
BARBARI
Obitelj BARBARO; ujak IVAN,
ujna ALEMKA, brati ERWIN
Posljednji tuni pozdrav kerki
nae neakinje Anice
BARBARI BLAKOVI
Ujci: BLA, ROMANO, ANE-
LO, MILAN i BRANKO, tete:
FOKA, ANA i MILICA s famili-
jama
Posljednji pozdrav sestri naeg
prijatelja Silvia
BARBARI BLAKOVI
Obitelji ORLI i MAUREL
Posljednji pozdrav prijateljici
DOROTEI PAMI
Tvoja dobrota i plemenitost os-
tat e zauvijek u naim srcima.
STEPHANIE, MARTINA, TAM-
ARA, JANI i ANTONELA
Dragoj
DOROTEI
Zauvijek e ostati u naim sr-
cima.
Generacija k. god. 2008./09. s
uiteljicom Dragicom i razred-
nicima
Posljednji tuni pozdrav dragoj
fijoci
DOROTEI PAMI
Poivaj u miru.
antula IVANA UDOVII sa
svojima
Posljednji pozdrav sestri nae
djelatnice
DOROTEI PAMI
Konzum 432 Banjole
DOROTEI
Mirna Rovinj
kunjade
DOROTEI PAMI
Kunjada IRIS, SAA i INKA
Mihaele
DOROTEI PAMI
Familija MACAN

osmrtnice

Posljednji pozdrav dragom
bratu
IVANU OSIPU
Brat ROMANO s familijom
bratu
IVANU OSIPU
Brat RENATO s familijom
Posljednji pozdrav ocu nae ko-
legice
JOSIPU KOSU
Istratrans STP Labin
MARIO CRNOBORI
U dan kad zadrhte uvari kue
i pognu se junaci
kad se zatvore ulina vrata
i oslabi um mlina.
Kad utihne pjev ptice
i zamru zvuci pjesme
jer ovjek ide u svoj vjeni dom.
I prekine se srebrna vrpca
i zlatna se svjetiljka razbije
i razlupa se vr na izvoru
i slomi toak na bunaru;
I vrati se prah u zemlju kao
to je iz nje i doao, a duh se
vrati Bogu, koji ga je dao.
Prop. 12.3-7
I moj se otac pridrui svojim
precima.
Tvoja ki IRVANA
Posljednji pozdrav, adio
MARIO
VESNA, DAVOR, JAKA, MA-
RINA
Posljednji pozdrav pretelu i na-
jboljem loveku
MARIJU DEROSI
PIJERINA i MARELO i ENI s
familijom
Posljednji pozdrav dragom su-
prugu, tati i noniu
SILVETRU
Poivao u miru Bojem.
Supruga SILVANA, kerka TAT-
JANA i unuka STELLA
SILVANU IROLU
Uvijek si bio u srcu i mislima, tu
e i ostati.
Sest ra MARI JA, kunj ado
FRANE, nevode BISERKA i DO-
RINA s familijama
Posljednji pozdrav dragoj sus-
jedi
VALDINI ANTONJA
Stanari zgrade Coattova 2
Posljednji pozdrav dragoj mami
VALERIJI
Sin DARIO i nevista LOREDANA
mami, svekrvi, noni i pranoni
VALERIJI
Sin MIRO, nevjesta MERI, unuci
SANDRO i TICIJANA s obitelji-
ma
mami, svekrvi, noni i pranoni
VALERIJI
Sin DRAGO, nevjesta SON-
JA, unuci MIHAIL i MATIJA s
obitelji
Posljednji pozdrav voljenoj noni
i pranoni
VALERIJI
Hvala ti za nesebinu ljubav
koju si nam pruala.
Unuci DANIJELA s BRUNOM i
DANILO s VANESSOM, prau-
nuci DINO i KATARINA
Posljednji pozdrav dragoj noni
i pranoni
VALERIJI
Unuci DENIS sa SANDROM i
VALTER s TINOM, praunuci
ANTONIO, VIRAN i NOEMI
Posljednji pozdrav mojoj dragoj
teti
VALERIJI
Poivala u Bojem miru.
Neakinja SLAVICA s familijom
Posljednji pozdrav dragoj sus-
jedi
VALERIJI RIBI
od MARIJE ILI s familijom
Posljednji pozdrav
ZORICI POPOVI
od stanara Barbalieve 3
SJEANJA
Sjeanje na voljenu
MARIJU DEMIROVI
2.1.2006. - 2.1.2013.
Ostaje u naim srcima.
Suprug RAMIZ s djecom
Sjeanje na najdraeg
ALDA BUIA
2.1.2011. - 2.1.2013.
Najtee je sjeati se lijepih tre-
nutaka u tuzi...
Volimo te!
Tvoji: ORIANA, SANJIN, TEA
i JOSIP
Sjeanje na voljenog i nezabo-
ravnog prijatelja
ALDA BUIA
2.1.2011. - 2.1.2013.
IVAN i ESTER PERUKO s
obitelji
Sjeanje na
$1.8 ,9.29,
2.1.2007. - 2.1.2013.
S tugom i ponosom uvamo us-
pomenu na tebe.
Tvoji najmiliji
Tuno sjeanje na dragog oca
ANTUNA PAMIA
1.1.2006. - 2.1.2013.
Tvoj vedar lik uvijek je pred
naim oima, a tvoja ljubav i
dobrota u naim je srcima.
Tvoja kerka LARISA i zet ROB-
ERTO
Tuno sjeanje na voljenog su-
pruga i oca
ANTUNA PAMIA
1.1.2006. - 2.1.2013.
Voljeni ne umiru nikad, uvijek si
u naim mislima i srcima.
Tvoji: supruga DARINKA i sin
ANDREJ
Tuno sjeanje
%22 1$'(1,
2.1.2011. - 2.1.2013.
S tugom, ljubavlju i ponosom
uvamo uspomene na tebe.
Tvoji najmiliji: supruga, sin i
ker s obiteljima
Tuno sjeanje na
DRAGUTINA RADETIA
Draga
2.1.1998. - 2.1.2013.
Godine prolaze, a tuga i sjeanja
ostaju.
Tvoji najmiliji: braa IVICA i
FRANKO, sestra MARIJA s fa-
milijama
Tuno sjeanje na naeg volje-
nog supruga i oca
BRUNA MOFARDINA
2.1.2010. - 2.1.2013.
Supruga MILICA, kerka LJILJ-
ANA i sin BORIS s familijom
Tuno sjeanje na naeg dra-
gog barbu
JANKA BRGIA
2.1.1985. - 2.1.2013.
S ljubavlju i tugom uvamo di-
vne uspomene na tvoju ple-
menitost i dobrotu.
Tvoji: SONJA s familijom
JOSIP KRONJAK
1.1.2008. - 1.1.2013.
Godi ne prol aze, t ugu ne
odnose...
Ostaju draga sjeanja, ast i
ponos na vrijeme proivljeno u
zajednitvu.
S ljubavlju,
supruga LIDIJA i sinovi ELVIS i
DENNIS s obiteljima
DUGAGJIN TANUSHI
Jimmy
2.1.2010. - 2.1.2013.
Prole su tri godine, a jo uvijek je svjee, kao da je bilo
juer!
Svaki dan si ovdje s nama, djeli s nama sreu i tugu,
lijepo i runo...
Nisi prisutan, ali u naim si srcima svaki dan!
Bio si i ostao najbolji sin, brat, suprug, tata, prijatelj...
Tvoji najmiliji
In memoriam
MIHAJLO AIMOVI
2.1.2006. - 2.1.2013.
S ljubavlju i ponosom.
Tvoji najmiliji:
ANA (ANKA), BOJAN,
MIRJANA i BORO

osmrtnice

Sjeanje na voljenog supruga
i oca
KOSTU MEDIA
Kolju
1.1.2012. - 1.1.2013.
Moda ivot prestane u trenu ali
ljubav ne prestaje odlaskom, ni
sjeanje vremenom.
Uvijek si u naim mislima i sr-
cima.
Vole te tvoje: IVKA, JASNA i
BILJANA
Tuno sjeanje na nau dragu
mamu
MARIJU DEBELJUH
ro. Prenc
2.1.2006. - 2.1.2013.
Uvijek si u naim srcima i mis-
lima.
Volimo te.
Hvala svima koji te nose u li-
jepom sjeanju.
Sin BRANKO i nevista MARIJA
Sjeanje na roditelje
MATE PETKOVI
2008. - 2013.
AKTINIA MARIJA PETKOVI
2012. - 2013.
Si n MILENKO i nevjesta
LOREDANA
Sjeanje na dragu nam
RITU CRLJENICA
ro. Siljan
1.1.2010. - 1.1.2013.
Sjeanje na tebe bolno je, ali lju-
bav prema tebi vjena je.
Suprug KARLO, mama DANI-
CA, sin MANUEL, nevjes-
ta SANDRA, si n BORIS s
GORANOM, unuci MATEO i
NOEL, brat INO s familijom
Tuno sjeanje
MILAN TROT
2.1.1987. - 2.1.2013.
MARIJA TROT
1.3.2001. - 2.1.2013.
S velikim ponosom i tugom
nosimo uspomenu na Vas.
Vai najmiliji
ZAHVALE
Dirnuti panjom, suosjeanjem
i blizinom u trenucima rastan-
ka od nae drage mame
ANE FRANIN
Upuujemo najtoplije rijei za-
hvale gospoi Meliti Kalaji i
svim njezinim djelatnicima i
tienicima Obiteljskog doma
Vila Fabris iz Jelovci na zaista
ljudskoj, kransko-obiteljskoj
brizi, susretljivosti i suradnji.
Posebno hvala dr. Eman i med.
sestri Sonji te dr. Bratuli za
dugogodinju skrb oko nae
drage mame.
Blagoslov Boji neka sve vas uv-
ijek prati u vaem humanom
poslanju.
Zahvalna djeca s obiteljima
Dirnuti iskrenom panjom i
suosjeanjem u trenucima bol-
nog rastanka od naeg voljenog
0$5,$ *5$%/,$
od srca zahvaljujemo svoj rod-
bini, susjedima, znancima i
svim dragim ljudima koji su bili
uz nas kad je bilo najpotrebni-
je i naeg pokojnika dostojan-
stveno i tiho ispratili na vjeni
poinak.
Posebno hvala dr. Erman, dr.
Slipeviu i osoblju Pulmologije
OB Pula i naim Pavlinima pa-
teru eslavu i Mariu.
Tugujua obitelj
22
2VPUWQLFHPRHWHSUHGDWLXQDLP
SRVORYQLFDPDLDJHQFLMDPDX,VWUL
ZEI "MAINA6 vIE0"TrgFoutaua1/1,
te|/fax:663-31O
"FINA"pos|ovuica8u/et,Trgfoutaua4
JE "FINA"pos|ovuica8uje,Trgs|obode2
IAIN Pos|ovuica IA8A I8IE,
M.V|aia1,te|/fax:856-516
Komuua|uopodu/ee "1.MAJ",
Viuet 81, te|: 852-O15, O91/21O-64O3
N0vIA "FINA"pos|ovuicalovigrad,
Autobusuilo|odvorbb,
te|. 158-693, fax. 159-695
FAZIN "8IA"d.o.o..Kure|ia22,
te|: 619-O3O, fax: 624-998
"FINA"pos|ovuicaPa/iu,
25. rujua 11, te|. 619-311, fax 619-321
F0E6 "8IA F0E6",M|iusla1,
te|/fax428-44O
"8NN WA"A.legri1,
te|. 452-O21, te|/fax 431-295
"FINA"pos|.Pore,V.la/ora2,
te|. 429-15O, fax. 431-55O
FIA 0g|asua s|utba IA8A I8IE
Portarata 4, te|: 591-543, fax:388-411
0vINJ Turistila ageucija "NAIAIE"
Carducci4(Trgua|olvi),
te|/fax:813-365
"FINA" pos|ovuicaRoviuj,Trgm.Tita1
MA "FI0kAZ" turistilaageucija
Zadarsla 9,te|./fax:463-31O
"FINA"pos|ovuicaumag,E.Pasca|i1
Glas Istre 45

vodi kroz istru

Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 11 sati
projekcija animiranog avanturisti-
kog filma Arthur Boi, reija Sarah
Smith, Barry Cook u 17 sati
projekcija amerike fantazije Hobit:
Neoekivano putovanje, glume
Martin Freeman, Ian McKellen, Ri-
chard Armitage, reija Peter Jack-
son u 20 sati projekcija komedije
Kui za Boi, glume Nina Andre-
sen Borud, Trond Fausa Aurvaag,
Arianit Berisha, reija Bent Hamer
u 21.40 sati projekcija kriminali-
stikog trilera Ubij ih njeno, glume
Brad Pitt, Ray Liotta, James Gan-
dolfini, reija Andrew Dominik
IZLOBE
- MUZEJ SUVREME-
NE UMJETNOSTI ISTRE - meu-
narodna izloba slovensko-pa-
njolskog umjetnika Cvete Marsia
Gnijeenje u slanom blatu (1.
kat); In memoriam izloba samo-
borske umjetnice Ive Vranekovi
(2. kat), svakim danom osim po-
nedjeljka od 11 do 19 sati, do 21.
sijenja
GRADSKA KNJINICA I ITAO-
NICA PULA - izloba Tanti auguri/
Sve najbolje, do 12. sijenja
KINO VALLI - multimedijalna
izloba Igraj glavom u sklopu
kampanje protiv bolesti ovisnosti
Bjei/Via, do 15. sijenja 2013.
FOAJE - izloba skulptura Limarov
sin, autor ani Buli, do 1. oujka
2013.
GALERIJE MMC LUKA - Revijalna
izloba lanova i novoprimljenih
lanova HDLU Istre, do 16. sijenja
2013.
GALERIJA MOTIKA - izloba Antun
Motika i istarski crtai i grafiari III,
11. izbor iz donacije, do svibnja
2013.
TURISTIKA ZAJEDNICA (Infor-
mativni centar) - izloba crtea
u tuu i ugljenu Ivice Blagovia,
radnim danom od 9 do 16 sati, su-
botom i nedjeljom od 10 do 14 sati,
do 7. sijenja 2013.
ITAONICA KLUBA UMIROV-
LJENIKA - izloba slika i kreativnih
uradaka Violete Juvan, do 14. si-
jenja 2013. g. izloba kreativne
radionice Za kreativnost nikad
nije kasno, do 15. sijenja 2013.
filatelistika izloba Marijana Kr-
bavia Brodovi i brodogradnja,
do 15. sijenja 2013.
GALERIJA TENI URAN (Mak-
simijanova 4) - Stalni postav slika
istarskih umjetnika, po najavi na
098/9315 - 866
ZBIRKA UMJETNINA GRADA
PULE: GRADSKA GALERIJA,
Kandlerova, 8: Antun Motika X.
izbor iz donacije, A. Motika i istarski
crtai i grafiari III - Heda Gartner,
Predrag Spasojevi, Mladen Milo-
ti, Vinko aina, otvoreno radnim
danom od 10 do 13 i 17 do 20
sati, subotom od 10 do13 sati, od
prosinca 2012. do svibnja 2013.
godine ZBIRKA ANTUN MOTIKA,
Laginjina 5, INK II. kat, Izbor za stalni
postav 2012./2013. GALERIJA
LIKOVNOG FUNDUSA, Laginjina
5, INK III. kat, Zbirka istarskih autora,
Umjetnika zbirka, galerije u INK
otvorene utorkom i etvrtkom od
10.30 do 13.30 sati, ostalim radnim
danima uz najavu na tel. 052/222-
662, sve info na: http://www.zbirka-
antun-motika.com/
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom
od 20 do 21 sat, subotom od 11
do 12 sati
OSTALO
- SAVJETOVALITE
CENTRA POJAANE SKRBI ZA
OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE
DEMENCIJE I DEMENCIJA (Ma-
uranieva 10) - struna pomo
oboljelima, lanovima obitelji, zbri-
njavateljima, srijedom od 17 do 19
sati uz prethodnu najavu i dogovor,
tel./fax: 211 - 695
NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel.
525-882
AQUARIUM PULA - svaki dan od
10 do 16 sati; tel. 091/568 - 2986,
091/1381 - 415, 381 - 402 ili na
e-mail infos@aquarium.hr
SOS - TELEFON U NEVOLJI, rad-
nim danom od 16 do 20 sati mo-
gue je obratiti se na SOS telefon
Istarske upanije 0800- 84 84
U svim sluajevima kada vam je po-
trebna podrka i prijateljska pomo
OBITELJSKI CENTAR I - Obi-
teljsko savjetovalite, indivi-
dualno, partnersko i obiteljsko
savjetovanje, svakodnevno od 8
do 16 sati, utorkom do 19 sati, uz
preporuku prethodne najave na
tel. 391-425 Logopedsko savje-
tovalite, svakog utorka od 15 do
19 sati, uz prethodnu najavu na
tel. 391-425
LJEKARNE
- CENTAR, Giardini
14, deura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544
BENZINSKE
- ijana Punta, tel.
091/497 1128; OMV servis, tel.
216 - 427
SUDOVI
- Kranjevieva 8, tel.
377 - 600 - uredovno vrijeme ZK
Pisarnice soba 6, zaprimanje
podnesaka za uknjibu u zemlji-
ne knjige i izdavanje gotovih ZK
izvadaka od ponedjeljka do petka
od 08.30 do 11 sati; uredovno
vrijeme ZK odsjeka, soba broj
8, ponedjeljkom, srijedom i pet-
kom od 8 do 11 sati, utorkom i
etvrtkom od 8 do 9.30 sati; za
odvjetnike i javne biljenike
ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 12 do 13.30 sati, utorkom i e-
tvrtkom od 9.30 do 10.30 sati; sve
ostale pisarnice, osim kaznene,
ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 08.30 do 11 sati
Rovinj
IZLOBE
- CVU BATANA - 3.
smotra rovinjske fotografije, do 31.
sijenja
MUZEJI
- KUA O BATANI
(Obala P. Budicin 2) - Izloba o
tradicionalnom rovinjskom plovilu
ravnog dna Batani i ribarstvu, (po
potrebi uz prethodnu najavu 7
dana), broj telefona 812 - 593 i
091/1546 - 598
PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakod-
nevno u veernjim satima
VETERINARI
- Laste 4, radnim
danima od 8 do 14 i od 17 do 19
sati, subotom od 8 do 12 i nedje-
ljom od 8 do 9 sati, tel. 813 - 214,
deurni veterinar 098/33 40 92;
Veterinarska ambulanta za male
ivotinje Rex, Laco Sercio 5,
radnim danima od 9 do 13 i od
17 do 19 sati, tel. 813 - 368, hitne
intervencije od 0 do 24 na 099
876 4004
SUDOVI
- P. Budicina 4, tel.
813 - 374 - ponedjeljkom, srijedom
i petkom od 8.30 do 11 i od 12 do
14 sati
Labin
IZLOBE
- SIPE BAR GALLERY
- izloba Personale in 35mm,
autorica: Glorija Blazinek
CIRCOLO - izloba slika Deep
blue, autorica: Ivona Verbanac
ATELJE VINKO AINA - (G. Marti-
nuzzi 15) - stalna izloba umjetnina,
posjete po najavi na 852-082 ili
098/1830-901
GALERIJA MERANIA - Postav
lonarskih proizvoda i autohtonih
istarskih suvenira, svakodnevno
osim nedjeljom od 10 do 13 sati;
tel. 857-280
VETERINARI
- Starci bb. Rad-
nim danima od 8 do 14 i od 18 do
20 sati, subotom od 8 do 13 sati, a
nedjeljom od 8 do 9 sati; tel. 856 -
003; Ambulanta za male ivotinje
Dogo, Rudarska 1, radnim danima
od 8 do 13 i od 17 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati; deurni
veterinar 099/818 - 4368
SUDOVI
- G. Martinuzzi 2, tel.
887 - 100, utorkom od 8.30 do 11 i
od 13 do 15 sati, srijedom i petkom
samo ujutro Prekrajni sud,
Zelenice bb; tel. 855 - 300
BENZINSKE
- OMV servis; tel.
851 - 660
Buzet
IZLOBE
- STARI GRAD, MALA
VRATA - Oruarnica, stalni postav
Hladno i vatreno oruje iz zbirke
Slavomira Cerovca, radnim da-
nom od 9 do 15.30 sati uz prethod-
nu najavu u Muzeju
GALERIJA AURORA - stalni postav
Antikviteti i izloba slika autora
vezanih uz Istru, svakodnevno od
9 do 19 sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti 28) -
stalni postav, radno vrijeme svaki
dan, mob. 091 72 42 589
Po Istri
BALE
- EKO-ART CENTAR EIA
(izmeu Bala i Krmeda) - po najavi
na 098/9160 - 650
BRTONIGLA
- MUZEJ VINA I
SELJAKOG STVARALATVA
(Mlinska 2) - stalni postav: Izloba
inkvizitorskih naprava za muenje
iz srednjeg vijeka, radnim danom
od 8 do 15 sati, petkom, subotom
i nedjeljom od 16 do 19 sati, ostale
dane po dogovoru na broj tel.
098/523-650, do oujka 2013.
MEMORIJALNA GALERIJA ALEK-
SANDRA RUKAVINE - subotom i
nedjeljom od 16 do 18 sati
FAANA
- KAPELICA GOSPE
OD KARMELA - izloba slika Da-
niela Nainovia Vrata nebeska i
zemaljski putnici
UPNI TRG - izloba Faana ispod
plonika, svakodnevno od 9 do 13
sati i od 17 do 23 sata
HUM
- MUZEJ - od 10.30 do
19 sati
LINJAN
- CRKVA MAJKE BO-
JE OD KUJ - Ranokranski mo-
zaik, mogunost posjete uz najavu
na tel. 578-185
KNJINICA KNJIEVNOG SVRA-
TITA ZVONA I NARI (Linjan 840
B), etvrtkom i petkom od 17 do 19
sati, te subotom od 10 do 12 sati,
Informacije na tel. 540-642
MARANA
- PROSTORIJE OP-
INE MARANA - izloba starih
fotografija Maranski kraj s poet-
ka 20. stoljea
PIAN
- GALERIJA-SUVENIR-
NICA - prodajno izlobeni prostor
gdje se promovira pianska
povijest, kultura, dogaanja, zna-
menitosti, ljudi i nude proizvodi iz
pianskog kraja
PREMANTURA
- KUA PRI-
RODE KAMENJAK - edukacijski
centar posveen boljoj zatiti
Donjeg Kamenjaka i medulinskog
arhipelaga, radno vrijeme od 9 do
21 sat
RAKALJ
- MEMORIJALNI MU-
ZEJ MIJE MIRKOVIA - MATE
BALOTE - po najavi na tel. 099/803
- 4319
ROVINJSKO SELO
- GALERIJA
TENI URAN (Rovinjsko Selo 169)
- Stalni postav istarskih umjetnika,
radnim danima od 16 do 20 sati, ili
po najavi na 098/9483 - 846
UPNA CRKVA NAVJETENJA
MAJKE BOJE - Sakralna zbirka, i
Memorijalna zbirka sl. b. Miroslava
Buleia, mogunost posjete uz
najavu na tel. 560 - 004
TINJAN
- TVRAVA PUNTA
CHRISTO - moe se razgledati
svakodnevno od 16 do 22 sata
VRSAR
- PARK SKULPTURA
DUANA DAMONJE - otvoren
od 9 do 20 sati, ponedjeljkom
zatvoren
VODNJAN
- PALAA BETTI-
CA - prizemlje izloba Arheoloka
istraivanja na Vodnjantini I kat
izloba Vodnjanska zbirka slika
starih majstora 2. KAT - izloba
U susret buduem Muzeju, radno
vrijeme ponedjeljkom, srijedom i
petkom od 10 do 12 sati, utorkom,
etvrtkom i subotom od 10 do 12 i
od 19 do 21 sat, tel. 535-953, ema-
il. info@vodnjan.hr
UPNA CRKVA POHOENJA
BLAENE DJEVICE MARIJE -
Lapidarij u kripti s izlocima od
antike do kasnog srednjeg vijeka,
mogunost posjete uz najavu na
tel. 824-080
Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).
PULA
Izloba u TZ-u Pula
U Turistikoj zajednici Pula, u prostoru
Informativnog centra, (Forum 3) u tijeku
je izloba crtea u tuu i ugljenu pulskog
umjetnika Ivice Blagovia. Izloba ostaje
otvorena do 7. sijenja 2013. Radno vrije-
me Info-centra: svaki dan od 9 do 16 sati,
subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.
PULA
Multimedijalna izloba
u Kinu Valli
Istarska upanija
u suradnji s Kinom
Valli predstavila
je multimedijalnu
izlobu Igraj
glavom u sklopu
kampanje protiv
bolesti ovisnosti
Bjei/Via. U
prostorima kina
izloeni su radovi
proteklih devet godina kampanje i aktualni
natjeaj za najbolji slogan pod nazivom
Razmisli i naziv kampanje smisli. Izloba
je otvorena do 7. sijenja 2013.
PULA
Nepoznati autori
Nepoznati autori naziv je projekta
koji koordinira pulska udruga Teatar
umjetnosti a u sklopu kojeg je u Kinu
Valli otvorena izloba Limarov sin
anija Bulia. Osim skulptura izloeni
su i Bulievi radovi industrijskog dizajna.
Cilj projekta Nepoznati autori je
omoguiti predstavljanje nepoznatih
autora iz podruja likovne i primijenjene
umjetnosti, a izloba se moe razgledati
tijekom radnog vremena Kina Valli sve do
1. oujka 2013. godine.

Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Al-
fredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo e-
nama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
Za najbolju meu 31 fotograjom naih itatelja objavljenom u prosincu, trolani iri Glasa Istre izabrao je
Istarska svemirska stanica autora Marina Reljice Kostia snimljenu u rujnu ove godine. estitamo autoru i
pozivamo da se javi u tajnitvo redakcije (tel. 591-504 ili 591-502) radi dogovora o preuzimanju nagrade - be-
splatne jednomjesene pretplate na Glas Istre
d
o
g
a
a
j
i
Neurotini komiar Alvy
Singer prisjea se sa sje-
tom svoje najvee ljubavi
Annie Hall traei razlog
njihovog prekida od prije
godinu dana. Ve 15 godi-
na Alvy redovito posjeuje
psihijatra. Jo kao djeak
padao je u bezrazlone depresije i smatrao kako su njegovi
razredni kolege kreteni. Bio je dvaput oenjen, jedan brak
mu se raspao zato to se on i supruga, liberalka, nisu mo-
gli sloiti oko toga kako je ubijen J. F. Kennedy. Ipak, nje-
gova najvea ljubav bila je Annie Hall, priprosta i zbunjena
djevojka koju je upoznao na tenisu.
Tek zarueni Ben Murphy i Sadie Jones jedva
ekaju da zaponu sretan zajedniki ivot, no
problem nastane kada Sadiena obiteljska crkva
svetog Augustina pod vodstvom veleasnog
Frank ne eli blagosloviti njihovo zajednitvo. Frank naime smatra kako Benov i Sadien brak
nee uspjeti ukoliko oni ne poloe njegov predbrani teaj koji po njemu garantira uspjeh. Ri-
goroznim rasporedom, udnim savjetima, pomalo otkvaenim zadacima i izravnim zadiranjem
u njihov privatan ivot veleasni Frank stavlja njihov odnos na kunju.
,)1 24/4)1
06.46 TV kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
09.52 Skica za portret R
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.10 HAK promet info R
10.11 Kontinenti u pokretu.
Oceanija tektonski
vatreni prsten, serija
11.04 Domovi Tunisa,
dokumentarna serija
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.20 TV kalendar R
12.35 Prkosna ljubav,
telenovela 59/162
13.22 Dr. Oz 2, talk-show
14.02 Fotografija u Hrvatskoj
14.20 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.29 Vrijeme sutra
14.32 Rije i ivot. S kakvom
vjerom u novu godinu?,
religijski program
15.08 ardak i na nebu i na
zemlji, dokumentarni
15.41 Punom parom 1,
dramska serija 1/9
16.45 Hrvatska uivo
17.44 Luda kua 2, serija
18.21 8. kat. Budimo bolji
ljudi, talk-show
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.58 Sport
20.03 Vrijeme
20.08 LOTO 7/39
20.15 Globalno sijelo
20.45 Susreti s autizmom.
Prava istina, serija 1/5
21.36 Horizonti,
vanjskopolitiki
magazin
22.25 Dnevnik 3
22.45 Vijesti iz kulture
23.00 Drugi format. Mirko
Kova
23.46 Ludnica u Clevelandu
1, humoristina serija
17.30 Vijesti
17.34 Vrijeme EU
17.35 Japan video topic
17.45 upanijska panorama
Bjelovar
18.00 Vijesti
Split
Osijek
Rijeka
akovec
Zadar
19.25 Infokanal + HRA
19.30 Vijesti
19.32 DW. Global 3000
20.00 Vijesti
20.02 Videoblog R
20.07 Japan video topic R
20.17 Vrijeme RH
20.18 HAK stanje na
cestama
20.19 Vrijeme EU
20.20 Govornica
20.45 Studentska posla
21.00 Vijesti
21.15 Gradi, rui, gradi
dokumentarni film R
21.45 Pozdrav, Kino
reportaa
07.41 Veseke trojke, serija
08.07 Teletubbies, serija
08.31 ivot s Derekom 2,
serija za djecu 11/13
08.53 Fantastini prijatelji 3,
serija za mlade 7/13
09.15 Merlin 2, serija
10.00 Jelenko, serija za djecu
10.30 Idemo na put s
Goranom Miliem A
sad u Europu 16/30 R
11.15
FILM
Carolin Boi, ameriki
film R
12.40 Liko prelo, emisija
puke i predajne
kulture R
13.08 Jelovnici izgubljenog
vremena.
13.30
FILM
Pustolovine u
Dinotopiji, film
16.00 Regionalni dnevnik
16.34 Dolina sunca, serija
17.20 Puna srca, pune ae R
18.35 Hrvatska, 2012.
dokumentarni film R
20.00
FILM
Doba nevinosti,
ameriki film
22.15 Top Gear 13,
dokumentarna serija
23.08 Zakon i red. UK, serija
23.55 Dva i pol mukarca 7,
humoristina serija
00.16 Skladite 132, serija
00.59 Retrovizor. CSI. Miami
9, serija 12 20/22 R
01.41 Retrovizor. Traerica 3,
02.22 Retrovizor. Seks i grad
1, humoristina serija
09.01
FILM
Sjever sjeverozapad,
ameriki film R
11.11 Iz jezine riznice.
Um2/4
11.27 Ikonografski leksikon.
Uvod u ikonologiju
Besmisao domiljanja
11.37 Pater Cvek,
dokumentarni film
12.09 Skica za portret.
Domenico Beccafumi R
12.20 Emisija. Kako se
dogaaju prie
Razgovor s
akademikom
Radoslavom Katiiem
13.04 Stakleni dragulji Rua
Cvjetianin
13.59 Krstarenja svjetskim
ljepotama.
14.52 Fotografija u Hrvatskoj.
Tomaso Burato R
14.59 Katarinski bal R
15.59 Franjevci u Hrvata,
dokumentarni film 6/6
16.30 Akademici. ovjek
nepogrjeive ruke Ivo
Padovan R
17.05 Direkt. Velika
oekivanja
17.31 Selim Big Boss
Velagi, dokumentarni
18.01 Poirot 5, serija 3/8 R
18.53 Skica za portret.
Kiparica u ruinjaku
Ljubica Dragojevi
Buble R
19.01
FILM
Ciklus filmova Woodyja
Allena. Annie Hall,
ameriki film
20.31 Predi, predi i moja,
dokumentarni film
21.00 Emisija. Radionice,
kreativnost i muzeji
21.45 Spirala zloina 3, serija
22.41
FILM
Veernja matineja.
Bijeg u zoru, film 15
6.20 RTL Danas,
informativna emisija R
7.00 Ben 10: Ultimate
Alien, animirana serija
7.25 Moji depni ljubimci,
animirana serija
7.45 Yu-Gi-Oh!, animirana
serija
8.10 Virus attack, animirana
serija R
8.25 TV prodaja
8.45 Exkluziv Tabloid,
magazin R
9.10 Isplati se TV aukcija,
emisija uivo
9.25 TV prodaja
9.40 Tri elje, drama
11.40 TV prodaja
11.55 Stani ili e moja mama
pucati,
komedija R
13.30 Kako se rijeiti frajera u
10 dana,
komedija R
15.40 Dozvola za Fockere,
komedija R
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10 Dozvola za Fockere,
komedija nastavak R
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas,
informativna emisija
19.07 RTL Vrijeme,
19.10 Krv nije voda,
serija
S02E70/88
19.58 RTL Vrijeme,
20.00 Pink Panther,
komedija
21.50 RTL Vijesti,
22.05
FILM
NIkad neu biti tvoja,
romantina
komedija
23.50 Zvjerinjak,
komedija 15
1.50 Astro show, show,
emisija uivo 18
2.50 No nad Manhattanom,
kriminalistika drama
12 R
4.35 RTL Danas,
informativna emisija R
6.50 Aurora, telenovela
S1E120/135 R
7.30 Punom parom
8.15 Musti,
animirani film
8.25 Uilica, kviz za djecu
9.15 Zabranjena ljubav
10.45 Ne daj se, Nina
11.40 Kardashians
12.45 Punom parom,
13.55 Aurora
15.35 Zabranjena ljubav
16.30 Ne daj se, Nina
17.25 Kardashians
18.15 Malcolm u sredin
19.05 Kako sam upoznao
vau majku
19.55 Dva i pol mukarca
20.45 Malcolm u sredini
21.35 Kako sam upoznao
vau majku
22.25 Dva i pol mukarca
23.15 Simpsoni film,
animirana
komedija
0.35 Malcolm u sredinI
1.15 Odstrel
6.10 Zauvijek susjedi, serija
R
6.40 Astro Boy, crtana serija
44/50
7.30 Speed Racer, crtana
serija 10/26
7.55 TV izlog
8.10 Moja majka, serija R
9.10 TV izlog
9.25 Kako vrijeme prolazi,
serija R
10.25 Walker, teksaki
render, serija R
11.25 Ninja ratnici, serija R
12.00 IN magazin R
12.45 Sila, serija R
14.35 Walker, teksaki
render, serija
168/199
15.30 Ninje ratnici, serija
17/104
15.55 Zauvijek susjedi, serija
1-2/180
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 In magazin
18.05 Kako vrijeme prolazi,
serija 40/76
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Sila, serija 2/79
21.55 Veernje vijesti
22.15
FILM
Dozvola za vjenanje,
igrani film
23.50
FILM
Iznad zakona, igrani
film (12) R
1.25
FILM
U zmajevom gnijezdu,
igrani film (12) R
3.05 Drugo lice planine,
serija 3/6
4.00 Ezo TV, tarot show
(18)
5.00 Dnevnik Nove TV R
5.50 IN magazin R
5.40 Eva luna, serija 44/114
6.25 Valerija, serija 39/174
7.10 Slomljeno srce, serija R
7.55 Ljubav na kocki, serija
R
9.00 Flash vijesti
R - nastavak
9.25 Naa mala klinika,
serija R
10.15 TV izlog
serija R
11.20 Oprezno s anelom,
serija R
12.05 TV izlog
serija R
13.05 Polja nade, serija R
14.00 Flash vijesti
14.01 Plamen ljubavi, serija
103/141
14.45 TV izlog
15.00 Slomljeno srce, serija
14/130
15.50 TV izlog
125-126/130
serija 189/194
18.25 Mala nevjesta, serija 1-
2/239
19.10 Polja nade, serija
117/140
serija 24-25/32
21.50 Bolji ivot, serija 43/82
22.35 Seinfeld, serija
23.25 Seinfeld, serija R
0.10 Sheena. Kraljica
dungle, serija 1/22
0.55 Bolji ivot, serija R
1.40 Kraljica juga, serija
AnnleRall
06:00 Dobro jutro
06:30 112
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
07:50 Is you like it ili Kako vam
drago
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:20 Tris
10:00 Vijesti
10:30 Notiziario
11:00 Vijesti
11:20 Dnevne aktualnosti:
kratka javljanja: najave:
razgovori
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:30 Iz primorske kuharice
13:00 Vijesti
13:15 Valovi na valovima
(emisija o moru i oko
mora)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:00 Zdravljak (emisija o
zdravlju)
18:30 najave s raznoraznih
dogaaja u kulturi i
astronomiji
18:45 Izabrani prijatelj (emisija
o kunim ljubimcima)
19:15 112
19:30 Jazz/Blues croque
20:00 Vijesti
20:15 Box in
21:30 Intermezzo za glazbu/Bez
titlova
22:00 Kronika dana HR
22:30 Srcolomka (glazbena
kontakt emisija)
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
0ozvolaza
v]enan]e
Carl i David sa svojim ocem doive avionsku
nesreu, avion se srui u more, otac se ne uspije
spasiti, a njih dvojica jedva preive. Plivaju prema
kopnu i nau se na neobinom otoku punom zele-
nila, divovskih stabala, ali i dinosaura koji hodaju ulicama. Neki od njih govore i svuda vlada
sklad. Tek kad se pojavi jedan opasni dinosaur, ljudi ponu vritati, ali mlada i lijepa djevojka
hrabro mu se priblii i uspije ga umiriti. Ona se zove Marion (K. Carr) i ki je generala Walda
(J. Carter) i kraljice Rosemary (A. Kriege), a zemlja u kojoj su se nali zove se Dinotopia...
Pu8tolovlne
u0lnotopl]l
Artie u Skladitu 13 naila-
zi na neto udno. Philo Far-
nsworth otkrio je trodimen-
zionalnu kameru i projektor,
dizajnirane tako da ratni ne-
prijatelji vjeruju kako SAD
ima mnogo veu topniku
silu nego to je doista imaju.
U Skladitu je kamera, ali nema projektora i cijela ekipa kree
u potragu za njim. U meuvremenu, u Univilleu (sjeditu Skla-
dita 13) dogaaju se bizarne stvari koje vode do spoznaje da
je izgubljeni projektor upravo negdje u njihovu gradu...
5kladlte13
Kad uglednog lijenika
optue za seksualno napas-
tovanje pacijentica, detekti-
vi Ronnie Brooks i Matt De-
vlin suoeni su s najteim i
najemotivnijim sluajem do
sad. Budui da osobno
miljenje ugroava profesio-
nalne odnose, mogu li Ja-
mes Steel i Alesha Phillips
dokazati istinu na sudu?
Zakonl red: 0K
KDMEDlJA NOVA TV 22.15 FANTA5TlKA HRT 2 13.30
LICENSE TO WED, 2007. Redatelj: Ken Kwapis
Glume: Robin Williams, Mandy Moore, John
Krasinski
ADVENTURES IN DINOTOPIA, 2002. Uloge: Katie
Carr, Wentworth Miller Redatelj: Marco Brambilla
RDMANTlNA KDMEDlJA HRT 3 19.01
5ERlJA 3/13 HRT 2 00.16
5ERlJA 7/13 HRT 2 23.08
ANNIE HALL, 1977. Uloge: Woody Allen, Diane Keaton,
Redatelj: Woody Allen

tv program

Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)
MaxTv: 812 kanal
B.net: C-10
OptiTv: kanal 52
www.tvistra.hr
Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
tvistra@tvistra.hr
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
marketing@tvistra.hr

tv program

Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI
Kristian STEPI REISMAN (Novosti)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Sreko PERI (Crna kronika)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
P
R
P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
KDMEDlJA RTL TV 22.05 Rosie je etrdesetgodinjakinja zaposlena u reklamnoj agen-
ciji, rastavljena je i ivi s keri gimnazijalkom. Iako mladoliko
izgleda i osjea se mladom, godine je ipak sve vie i vie opte-
reuju. Jednoga dana upozna deset godina mlaeg mukarca
koji joj se jako svidi. Istodobno, i njezina ki Izzie (S. Ronan)
osjeti sline osjeaje prema djeaku iz njezine kole, no kako
je to za nju neto posve novo, ona nije sigurna je li to doista
ljubav. Naravno, sve e se zakomplicirati kada se Majka Priro-
da, obdarena nadnaravnim sposobnostima, upetlja u njihove
ivote... "Nikad neu biti tvoja" posljednji je film amerike re-
dateljice, producentice i scenaristice Amy Heckerling, poznate
po slinim komedijama (Clueless i Gle, tko to govori).
05.00 Tv prodaja
06.00 Kronika Gorskog kotara informativni
magazin /R
06.45 Par minuta o...
07.05 Djeji program /R
08.00 Dokumentarac
09.00 Tv prodaja
10.00 etnja primorsko-goranskom
upanijom 9/20/R
11.20 Hrana i vino kulinarski show/R
12.00 Djeji program
13.00 Novogodinja Tv Revija mozaina
emisija /R
14.00 RI2Teletrgovina
14.40 Par minuta o...
15.00 Tv prodaja
16.00 Eurobox euro magazina /R
16.35 Hrana i vino kulinarski show
17.00 Djeji program
17.30 Prvi meu jednakima
ravnopravnost spolova /R
18.00 Tv Revija mozaina emisija
18.50 DNEVNIK RITV-A
19.15 Tv prodaja glazba
20.00 U fokusu ureuje i vodi Damir
Konestra
20.50 Vijesti
21.00 Gledaj dalje politiki magazin
22.00 Veernji dnevnik RITV-a
22.20 Dokumentarni program
23.00 Arca astro show (18)
01.05 Veernji dnevnik /R
01.25 RI2 glazbeni program
Videostranice Kanala RI
11.45 Grimmove bajke, crtana serija (r)
12.10 Putomania, dokumentarna serija (r)
12.35 Pun pogodak, glazbena emisija (r)
13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
13.30 Putomania, dokumentarna serija
14.00 Vijesti u 14
14.25 Tv prodaja
14.40 Auto moto nautic vision, emisija
15.15 IKB a skalica, akavska glazbena
emisija (r)
16.00 Vijesti u 16
16.05 Zajedno, emisija (r)
16.30 Tv prodaja
16.55 Putopisi, dokumentarni film
17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
18.00 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
18.30 Pun pogodak, glazbena emisija
18.55 PLANET RI
19.20 Notiziario, vijesti na talijanskom
19.25 Grimmove bajke, crtana serija
19.55 a j' novoga, vijesti na akavskom
20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija
20.30 Gospodarski magazin, emisija
21.00 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju
22.00 Vijesti dana
22.10 Kanal Ri Classic, glazbena emisija
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
(18)
00.30 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
01.00 Videostranice Kanala Ri
Videostranice
11.25 Tv prodaja
12.35 Butiin
13.35 Tv prodaja
15.40 Kurijera, dokumentarna emisija
16.15 Putomanija, putopisna serija
16.45 Tv prodaja
18.00 Putujmo regijom, mozaik
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Zoom, informativno-politika emisija
21.30 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
23.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna pica
Videostranice
10.35 TV Prodaja
11.20 OK Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 TV Prodaja
14.30 Putopisi (R)
15.00 akula kroz ivot,
15.30 Get Report
15.50 Hrana i vino
16.15 Zapadna strana (R)
17.05 OK Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.00 Poalji SMS,tamburai i dame,
glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.25 Istra Nekad i Danas
20.30 Bruno Krajcar, 30 godina karijere-INK
22.30 Privredni HR
23.00 Kronika Opine Faana(R)
23.55 Veernje vijesti Istre i Kvarnera
00.20 Tv telop
08.30 Serbus Zagreb, informativna emisija
08.50 Zagrebancija, info show (R)
09.45 Svakodnevica, mozaina emisija (R)
10.05 Izabrani, emisija o mjesnoj
samoupravi (R)
10.30 Zagorske vijesti, informativna emisija
(R)
11.30 Dica sritnih lica, djeja emisija (R)
12.15 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu ivota
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.45 Duhovna obnova Lourdes,
dokumentarni film (R)
15.30 ovjek i zdravstvena kultura, kontakt
emisija
16.30 Griki top, info show
17.00 Panorama Zagrebake upanije,
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija
18.15 Svakodnevica, mozaina emisija
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Djeja TV , djeja emisija
20.05 OTVorena TV, talk show
21.25 Na kraju dana, informativna emisija
21.30 Crossfire, talk show
22.00 Moj kvart, tv magazin
22.30 Povealo, emisija o ravnopravnosti
spolova
23.30 Arka, alternativni kutak
12.20 Glazbena zona
12.50 Zg info, informativni program
13.00 Ok kids, crtani film
14.00 Tribina Hr.,Max tv Prva liga (R)
15.40 Poduzetnik na kvadrat,emisija o
gospodarstvu(R)
16.00 Zoom,mozaina emisija
19.00 Vijesti,informativni program
19.25 Tv prodaja
19.40 Glazbena zona
19.57 Tv raspored
20.00 Slika Zagreba,informativni program
20.30 Eurobox, europski magazin
21.00 Putomania, putopisna reportaa
21.30 U dobroj formi, magazin o zdravom
ivotu
22.00 Vera udina i vi, sve je mogue!
00.00 Zodijak, astro show (18)
12.00 Start, glazbena emisija
13.10 Arhiva sportiva. Red Bull Stratos,
skok iz svemira, snimka
16.25 Ragbi 7, magazin
16.55 Vijesti
17.10 Mala kolska liga, emisija
17.45 TV automagazin
18.55 Vijesti
19.10 Arhiva sportiva. Badminton
20.45 Paraolimpijac, emisija
21.15 Ekstremno dobar program, magazin
21.50 G.E.T. Report, emisija
22.20 Privredni.hr, emisija
22.55 Sport danas
23.20 Arhiva sportiva. Hokej SP 2012.
03.20 Najbolji biljarski meevi, snimka
HBD
06.00 Majina ostavtina 07.30 Super 8 09.20
Upoznat e visokog, tamnog stranca 11.00 U morskim
dubinama 3D 11.45 John Carter 13.55 Avalon 16.00
Robin Hood 18.35 Zvijer 20.05 Nemogua misija.
Protokol duh 22.15 Elitni ubojice 00.10 avolji dvojnik
01.55 Strailo 03.45 Nemogua misija. Protokol duh
HBD CDMEDY
10.00 Sredina III, ep. 14 10.20 istilite u predgrau,
ep. 20 10.45 Maak u izmama 12.15 Moje prvo
bogatstvo 14.00 Show Rickyja Gervaisa III ep. 1 14.25
istilite u predgrau, ep. 20 14.50 Maak u izmama
16.20 Hollywood. Na snimanju IX, ep. 49 16.50 Tri
mukarca i kolijevka 18.35 Sredina III, ep. 14 19.00
Svita, ep.3 19.30 Svita, ep.4 20.00 Show Rickyja
Gervaisa III ep. 2 20.25 Ljubav Jessice Stein 22.00
Ekspresna pljaka 23.20 Svita, ep.3 23.50 Svita, ep.4
00.15 Klub slomljenih srdaca 01.50 Debeljko
ClNEMAX
06.00 ivot, iznad svega 07.45 Tenisice 09.40
Besmrtno putovanje kapetana Drakea 11.10
Majmunice 12.35 Iza vrata Actors Studia, ep. 8 13.25
Elvira. Gospodarica tame 15.00 Jedna za put 16.45
Tenisice 18.35 Harold i Maude 20.05 ovjek kojeg nije
bilo 22.00 Bjegunci, ep. 1 22.55 Slobodni dani 00.40
Ree. Vozi! 02.15 Psi od slame 04.05 ovjek kojeg
nije bilo
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
8.00 Posljedice: Kad se Zemlja prestane vrtjeti 8.55
Podzemlje Maja: Stvarni Sudnji dan 9.50 Zona gradnje:
Berlinski eljezniki kolodvor. 10.20 Sekunde do
katastrofe: Cepelin Hindenburg 10.45 Drevni dosjei X:
Sodoma i Gomorae da je otkrio mjesto izvornih
gradova grijeha, Sodome i Gomore. 11.40 Nisam to
znao 12.35 Poznati svemir: Kurs sudara 14.25 Zona
gradnje: Panamski kanal 14.50 Sekunde do katastrofe:
Postaja King's Cross 15.30 Povjerljivo: Dosjei tajne
slube: Bojinica u Kolumbiji 16.25 Megagraevine:
angajski super toranj 17.20 Istrage zrakoplovnih
nesrea: Eksplozivni dokazi 18.15 Ekipa za oevid
grabeljivaca: Groblje slonova 19.10 Zagonetka 360:
NLO 20.05 Na tragu NLO-a: Igra dronova 21.00
Izvanzemaljski svjetovi 21.55 Premijera Na tragu NLO-
a: Izvanzemaljci brodolomci 22.50 Istrage zrakoplovnih
nesrea: Lockerbie
KLA5lK TV
6.00 Svi na more, komedija 8.00 Djeak je iao za
suncem, drama 9.30 Djeja TV, glazbeno - animirani
program 10.15 Gospoa ministarka, komedija 12.00
Timoka buna, drama 14.00 Pre rata, komedija 15.30
Djeja TV, glazbeno - animirani program (R) 16.15
Jesen stie, Dunjo moja (9/13), dramska serija 17.00
Crni Gruja (6/27), humoristina serija 18.00 Lov u
mutnom, komedija 20.05 Ljubav i poneka psovka,
komedija 22.00 Povratak, drama 0.00 Ljubavni sluaj
ili tragedija slubenice PTT-a 2.00 Lov u mutnom,
komedija (R) 4.00 Povratak, drama (R)
ClNE5TAR TV
09.00 Buka 10.34 Hobit. Neoekivano putovanje-
dok. 10.48 Nemogue-dok. 11.01 Nadomak
Salinasu 12.37 Prave muke. dok. 12.45 Filmske
vijesti. 12.59 est ena Henrya Lefaya 14.38
Jadnici dok. 14.46 Nemogue-dok.. 14.59 Dave
16.33 Hobit. Neoekivano putovanje-dok. 16.47
Filmske vijesti. 16.59 Van Wilder 2 18.39 Prave
muke. dok. 18.47 Jack Reacher dok. 19.00
Huligani 20.49 Filmske vijesti. 20.59 Bug 22.44
Gangsterski odred dok. 22.46 Jack Reacher
dok. 22.47 Filmske vijesti. 23.00 uvar zakona
00.40 Nemogue-dok.. 01.00 Prijevara 02.38
Filmski noviteti
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Interceptor force 09.33 Hobit. Neoekivano
putovanje-dok. 09.46 Nemogue-dok. 10.00 Oko 11.37
Jadnici dok. 11.46 Prave muke. dok. 11.59
Terorvizija 13.28 Hobit. Neoekivano putovanje-dok.
13.41 Nemogue-dok.. 14.00 Neboder 15.37 Jadnici
dok. 15.45 Ubij ih njeno-dok 16.00 Smrtna kazna
17.37 Prave muke. dok. 17.45 Nemogue-dok.. 18.01
Ime rue 20.10 Ubij ih njeno-dok 20.31 Dan sudbin
22.10 Prave muke. dok. 22.19 Gangsterski odred
dok. 22.30 Skriveno 00.29 Jadnici dok. 00.45 Zakon
zloina 02.18 Gangsterski odred dok. 02.31 Kronike
mutanata 04.20 Filmski noviteti
EURD5PDRT
08.30 Motosportovi 08.45 Konjiki sportovi 09.00 Rally
10.30 Nordijske discipline 11.15 Ski skokovi 12.15
Tenis 13.00 Tenis 21.30 Svi sportovi 22.00 Svi
sportovi 22.05 Konjiki skokovi: London 23.05 Konjiki
skokovi 00.05 Svi sportovi 00.10 Konjiki skokovi
RAl 1
6.10 Unomattina caff 6.30 Tg1 6.45 Unomattina
12.00 La prova del cuoco, rubrica 13.30
Telegiornale 14.00 Ekonomia 14.10 Verdetto finale
15.15 Rendez-vous d' amore, film 17.00 TG1 17.15
Pap per due, film 18.50 L' eredit, gioco 20.00
Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.10 Il re leone, film
23.20 Canto di Natale 0.25 TG1
RAl 2
7.30 Cartoon flakes 8.45 Nat e il segreto di
Eleonora, film an. 10.00 TG2 11.00 I fatti vostri
13.00 TG2 13.30 Costume e societ, rubrica 13.50
Medicina 33 14.00 Ritorno al college, film 15.30
Marcello Marcello, film 17.00 Crusoe, telefilm 17.45
TG2 17.50 Rai Tg 18.15 TG2 18.45 Cobra 11,
telefilm 19.35 Il commissario Rex, telefilm 20.30
TG2 21.05 Il mio secondo matrimonio, spett. 23.10
TG2 23.25 Sex and the city, film 1.45 Vento di
ponente 2, serie
RAl 3
7.00 Buongiorno Italia 8.00 La moglie di mio marito,
film 9.35 Cinema in tv 9.50 L' ispettore Derrick,
telefilm 10.40 Rai 150 anni 11.30 TG3 11.35 Lassie,
telefilm 12.00 TG3 12.25 Diario italiano, rubrica 12.50
Fuori Geo 13.10 Lena, serie 14.00 TG regione 14.50
TGR Leonardo 14.55 TG3 15.05 Piazza affari, rubrica
15.10 La casa nella prateria, telefilm 16.00 Cose dell'
altro Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 Tg3 20.00 Blob
20.10 Comiche all' italiana 20.35 Un posto al sole,
serie tv 21.05 L' uomo senza volto, film 23.10 TG3
23.25 L' ospite inatteso, film 1.10 Rai educational
CANALE 5
6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 Happy endings,
telefilm 9.10 I cani dei miracoli, film 11.15 Mi
sposo a Natale, film 13.00 TG5 13.40 Beautiful
14.10 Centovetrine, serie 14.45 Natale a Castlebury
hall, film 16.45 Un regalo in valigia, film 17.45 TG5
18.50 Avanti un altro!, gioco 20.00 TG5 20.40
Striscia la notizia 21.30 Intelligence, serie 23.20 I
misteri di Shadow Island, film 1.30 TG5
lTALlA 1
6.50 Cartoni animati 8.55 L' incantesimo del lago 2,
film an. 10.35 Air Bud 3, film 12.25 Studio aperto
13.00 Sport mediaset 13.40 Futurama 14.10 I
Simpson 14.35 Dragon ball, film an. 15.00 La
famiglia Addams 2, film 16.45 Il dottor Dolittle 3,
film 18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I., telefilm 21.10
Van Helsing, film 23.45 Il diario dei vampiri, film
1.35 Sport mediaset 2.05 Eli Stone, telefilm
RETE 4
6.50 T. J. Hooker, telefilm 7.45 Miami Vice, telefilm
8.40 Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri, telefilm 10.50
Ricette di famiglia, rubrica 11.30 Tg4 12.00
Detective in corsia, telefilm 12.55 La signora in
giallo, telefilm 14.05 TG4 14.45 Lo sportello di
Forum 15.30 Rescue special operations 16.35 La
mia vita - segreti e passioni, serie 16.55 Le nuove
comiche, film 18.55 Tg4 19.35 Tempesta d' amore,
serie tv 20.30 Walker texas ranger, telefilm 21.10
Fantozzi alla riscossa, film 23.20 Ho vinto la lotteria
di Capodanno, film 1.30 TG4
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
Nlkadaneu
bltl tvo]a
I COULD NEVER BE YOUR WO-
MAN, 2007.
Uloge: Michelle Pfeiffer, Paul
Rudd, Saoirse Ronan, Stacey Dash,
Fred Willard, Jon Lovitz, Sarah Ale-
xander, Tracey Ullman
Redatelj: Amy Heckerling
PRIPREMILA Marina VUKI
R
askoan vatromet u
Sydneyju, koji je s mo-
sta u luci promatralo 1,5
milijuna Australaca i njihovih
gostiju, hongkonko slavlje
uz vatromet vrijedan 1,6 mi-
lijuna dolara, ujedno najve-
i ikada u tome gradu, spek-
takl pun svjetlosnih efekata u
Dubaiju ljepe su to strane
doeka 2013. diljem svijeta.
Jedan od veih izgreda dogo-
dio se u Beogradu, gradu koji
je ugostio oko 15.000 strana-
ca iz regije, gdje je noem iz-
bodeno sedam osoba.
Beograd: Neuraunljivi
mukarac izbo sedmero
Incident se dogodio na
Trgu republike nekoliko tre-
nutaka prije ponoi, tijekom
koncerta skupine Elektrini
orgazam. Nepoznati napa-
da ozlijedio je noem sedam
osoba, meu kojima je dvo-
je Tuniana. Troje ozlijeenih
operirano je odmah tijekom
noi i nisu u ivotnoj opasno-
sti. Blic je na svojoj internet-
skoj stranici objavio da je je-
dan od ozlijeenih snimatelj
televizijske kue iz Republike
Srpske. Policija, ije su kame-
re u centru grada snimile in-
cident, vjeruje da je napada
neubrojiva osoba.
Tijekom novogodinjeg
slavlja dvije osobe poginule
su u Kampaniji na jugu Italije.
Smrtno je stradao 49-godinji
zidar, kojeg je raketa pogodi-
la u lice, a 51-godinji vlasnik
restorana poginuo je malo
prije ponoi, kada je petarda
eksplodirala blizu njegove gla-
ve. Na Staru godinu u Napu-
lju je eksplodirao automobil
pun streljiva za vatromet, pri
emu su teko ozlijeena dva
tinejdera. U Milanu je 11-go-
dinji djeak izgubio tri prsta, a
blizu Foggie jedan je mukarac
ostao bez ake.
U stampedu 60 mrtvih
i 200 ozlijeenih
Najmanje ezdeset osoba
je poginulo, a vie desetaka je
ozlijeeno u Abidjanu u Oba-
li Bjelokosti, na zapadu Afri-
ke. Naime, u sreditu gospo-
darske prijestolnice te zemlje
okupio se velik broj ljudi da
bi gledao novogodinji vatro-
met. No, izbio je stampedo, u
kojem je ozlijeeno 200 ljudi,
rekao je brigadir vojne vatro-
gasne slube u Abidjanu. Dru-
gi izvor pak navodi da je u me-
teu poginula 61 osoba, a 48 ih
je ozlijeeno.
U Indiji nije ni bilo javnog
doeka - vlasti su zabranile u
strahu od novih nasilnih pro-
svjeda koji tresu tu zemlju na-
kon smrti 23-godinje djevoj-
ke, koju su estorica nasilnika
brutalno silovala i pretukla u
gradskom autobusu.
Dubai je bio jedna od naj-
poeljnijih destinacija za do-
ek Nove godine. Brojni turi-
sti mogli su uivati u velikom
vatrometu s 828 metara viso-
kog tornja Burj Khalifa, najve-
e zgrade na svijetu. Najskuplji
doek bio je svakako upravo
onaj u ekskluzivnom restora-
nu na 122. katu Burj Khalife,
gdje se stol uz prozor plaao
oko 4.300 amerikih dolara po
osobi.
Najmasovniji doek na
otvorenom u Njemakoj bio
je onaj u Berlinu, gdje se kod
Brandenburkih vrata okupilo
vie od milijun ljudi. Organiza-
tori su priredili iznimno bogat
zabavni program s vie od 260
izvoaa, dok je nebo iznad
Berlina doslovce gorjelo od va-
trometa i pirotehnike tijekom
otkucavanja ponoi. Beani
su se drali tradicije i Staru go-
dinu ispratili grandioznim ba-
lom u palai Hofburg, prvim
od ak 250 balova koji e se u
tom gradu odrati do 8. veljae
i velikog Opernog bala.
Vatromet ak i u
Pyongyangu
Vatromet je obiljeio ak
i slavlje u Pyongyangu, glav-
nom gradu Sjeverne Koreje.
Kim Jong-Un dopustio je bo-
gati vatromet ne bi li obilje-
io godinu dana svog vladanja
nakon smrti oca. itelji najve-
eg kineskog grada angaja
okupili su na obalama rijeke
Huangpu kako bi sudjelova-
li u doeku koji se prenosio u
3D tehnici na ogromnom pro-
jektoru na fasadi glasovitog
Bunda. Japanci su tradicio-
nalno na Staru godinu tijekom
popodneva posjeivali brojne
hramove, a potom Novu godi-
nu doekali u svojim domovi-
ma, jer se na TV-u prikazivala
posljednja emisija showa Ko-
haku Uta Gassen koju pra-
ti nevjerojatnih 40 posto Ja-
panaca.
Mianmar, koji se u zadnje
vrijeme znaajno demokra-
tizira, po prvi put je organizi-
rao javni doek Nove Godine.
Na Filipinima je proslava bila
puno skromnija nego inae,
zbog razornog tajfuna Bop-
ha koji je pogodio tu otonu
dravu i odnio vie od tisuu
ivota. Filipinska policija na-
vodi da je tijekom slavlja vie
od 200 ljudi ozlijeeno petar-
dama.
Vie od dva i pol milijuna
ljudi iekivalo je 16-minut-
ni vatromet u Riju de Janeiru,
dok su tisue Brazilaca popod-
ne spas od nesnosnih vruina
potraili na plai Copacabana.
U Venezueli je pak Nova godi-
na doekana sa zebnjom - ot-
kazana su brojna slavlja jer se
zdravstveno stanje predsjed-
nika Huga Chaveza jako po-
goralo nakon etvrte opera-
cije tumora.
Vatrometi, ali i
petarde i noevi
U Indiji nije ni bilo javnog doeka - vlasti su ga
zabranile u strahu od novih nasilnih prosvjeda
koji tresu tu zemlju nakon smrti 23-godinje
djevojke, koju su estorica nasilnika brutalno
silovala i pretukla u gradskom autobusu
VESELJE I TRAGEDIJE: LICE I NALIJE DOEKA 2013. DILJEM SVIJETA
Nitko od stradalih na beogradskom Trgu republike nije u ivotnoj opasnosti
Spektakularan vatromet s 828 metara visokog
tornja Burj Khalifa u Dubaiju
Post festum traginog metea u Abidjanu Tradicionalno raskoan prizor iz sidnejske luke
B
e
t
a

P
h
o
t
o
R
e
u
t
e
r
s
R
e
u
t
e
r
s
48

GlasIstre 2 1 2013

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GlasIstre 2 1 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

Letica: Uli smo u razdoblje vedre apokalipse

Hitna je imala puno posla u trijenjenju mladih

Biciklizam e se takoer nai u turistikoj ponudi

ire se groblja i ureuju ulice

Ulica Antuna Kalca u Pazinu u ije e se ureenje

za koju je ishodeno rjesenje o uvjetima gradnje zgrade za koju je

16 Glas Istre Srijeda, 2. sijenja 2013.

Sto knjiga na dar za stoti roendan kole

Glas Istre 17 Srijeda, 2. sijenja 2013.

Glas Istre 37 Srijeda, 2. sijenja 2013.

Goran Filipi i Barbara Buri Giudici predstavljaju

Marija Mogorovic Crljenko

You might also like