7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

nezavisni dnevnik PETAK Pula, 4. sijenja 2013. Broj 3 GODINA LXIX

Tjedni
program
PULSKO PRIHVATILITE ZA BESKUNIKE OD OTVORENJA STALNO PUNO IPAK SE KREE: RJEAVAJU SE
PROMETNI PROBLEMI U BUJAMA
NOVO ISTARSKO PROLJEE NAJAVLJENO STARIM CVJETOVIMA:
DAMIRA KAJINA PODRALI RADOVAN CVEK I ADA DAMJANAC
UGOSTITELJIMA NII PDV, OSIM U DOSTAVI
MAARSKA PRESUDA STIGLA
NA ZAGREBAKI SUD
Odluka
o kazni
aiu
do kraja
sijenja
str. 5
Kajin se kandidirao
pa izbaen iz IDS-a
POTEZ ZA
ISKLJUENJE
S obzirom da je Damir Kajin obavijestio javnost da e se kandidirati na izbo-
rima za upana i time prekrio Statut IDS-a, donijeli smo odluku o njegovom
brisanju iz lanstva, kae Stjepan Mrakovi, predsjednik buzetskog IDS-a
- GO02298265.jpg
Topli kutak
za 30 Puljana
Jednosmjernim
ulicama kroz
staru jezgru
str. 17
str. 2 i 3
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Pizza za van
skuplja od pizze
u restoranu!? str. 4
str. 8 i 9
PIE Cristian Bruno GALI
SNIMIO Milivoj MIJOEK
PULA - SDP e na pred-
stojeim lokalnim izborima
podrati Damira Kajina za
kandidata za istarskog u-
pana jer smatramo da je on
prava osoba koja e pokre-
nuti promjene u voenju
upanije. On zna probleme
graana, s njima nepresta-
no komunicira. On je bo-
rac za rjeavanje proble-
ma obinih ljudi, stoga ga
SDP Istre u potpunosti po-
drava, rekla je SDP-ova
povjerenica za Istru Ada
Damjanac na jueranjem
zajednikom predstavlja-
nju Kajina kao kandidata
za istarskog upana.
Novinare je zbunila izja-
va Radovana Cveka (HSU)
koji je rekao da stranka umi-
rovljenika podrava Kajina
i promjene u Istri, no zbog
tehnikih problema nije se
uspjelo sastati predsjednitvo
stranke niti upanijski od-
bor. Nitko iz HNS-a nije se
pojavio na sastanku s novi-
narima.
Ne dam mandat
Kajin je rekao da e ga i
ta stranka takoer podra-
ti, samo to vodstvo stran-
ke to jo nije odluilo.
- Danas je simbolian dan
kojim poinje novo Istarsko
proljee. Dananji e dan u
Istri obiljeiti predstojee de-
setljee. Ovo je poetak za-
jednikog nastupa za koji
sam uvjeren da e uroditi no-
vim istarskim preporodom.
Do izbora ima manje od pet
mjeseci, a ve se sada vidi
novosti@glasistre.hr
591-505
*
PULA - Glavni tajnik IDS-a Tedi Chiava-
lon je izjavio da je Damir Kajin svojim
istupom prekrio statut IDS-a i automa-
tizmom se izbrisao iz lanstva stranke.
- U stranci smo dosad imali strpljenja
prema Kajinu zbog njegove povijesti u
IDS-u i zbog svih problema u kojima
se naao. Meutim, on je posljednjih
est mjeseci inio sve da ga se izbaci iz
stranke, a danas je i formalno prekrio
odredbe Statuta, ime se sam iskljuio
iz stranke, izjavio je Chiavalon. C. B. G.
Chiavalon:
Kajin se sam
izbrisao
komentar
Kajin, sindrom
praktine
autokracije
D
amir Kajin od juer snagom statuta svoje
sada ve bive stranke i snagom svoje naj-
novije povampirene politike vie nije lan IDS-a,
stranke koja ga je stvorila kao jednu od najivo-
pisnijih figura hrvatskog modernog politikog
ivota. No, valja zabiljeiti dane koje su tome
prethodili jer i oni spadaju ako ne meu najzani-
mljivije, onda meu najvie zbunjujue na naoj
politikoj sceni posljednjih godina.
Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan prije ne-
koliko je dana, naime, poduio predsjednika
IDS-a, svog koalicijskog kolegu, da se ne pet-
lja u unutarstranake stvari njegove stranke i
neka se brine o svojoj stranci, IDS-u. I to na-
kon to je SDP odluio postaviti potpredsjedni-
ka IDS-a Damira Kajina za svog kandidata za
istarskog upana!? Rekli bismo: Quod licet Iovi,
non licet bovi, ili to je doputeno jednom nije
doputeno drugome, to je doputeno Jupiteru
nije doputeno volu. A tko je ispao vol u ovom
sluaju procijenite sami...
Nadalje, Damira Kajina su u intervjuu Novom
listu prije neki dan pitali: Zato svoje kolege na-
zivate mafijom? Nisam to ja rekao, nego oni
iz SDP-a, spremno je odgovorio Kajin. A onda
juer, na predstavljanju zajednikog kandida-
ta za istarskog upana, taj isti Kajin jasno i gla-
sno izjavljuje: Vlast vraamo narodu, Istra nee
biti Kalabrija ili Sicilija i njome se nee upravlja-
ti kao to to radi mafija...
Znai, moemo zakljuiti da je SDP-u potpuno
normalno da kao najjaa parlamentarna stran-
ka za svog kandidata u jednoj upaniji mrtva
hladna postavi potpredsjednika druge parlamen-
tarne, koalicijske stranke i onda s podsmijehom
opere predsjednika njegove stranke, jer to se on
ima mijeati u taj in, istovremeno ga poduava-
jui svisoka da se ne petlja u njihove poslove?!
Kao to je, izgleda, normalno da taj isti pot-
predsjednik parlamentarne stranke govorei o
svojoj matinoj stranci onako s distance naj-
prije otkloni usporedbu o mafiji (nisam ja, oni
su...), da bi samo nekoliko dana kasnije, u sklo-
pu vlastite promocije kandidature za upana
podrane od strane SDP-a, vrlo brzo preuzeo
frazeologiju svojih najnovijih mentora te svo-
ju stranku i sam nazvao tim popularnim ime-
nom - mafija!
I na koncu - Kajin se odluio pobuniti protiv
Jakovieve autokracije i straha, protiv toga da
ljudi u Istri vie ne mogu kazati to ele i odlui-
vati kako ele, da umjesto njih odluuju Jakovi
i najui tim oko njega. No, nije ga zasmetalo da
je odluku o tome da e upravo on biti kandidat
SDP-a za upana u Istri donio Milanovi i naju-
i krug oko njega, a da je to istarskim SDP-ovci-
ma samo objavljeno. I nije ga zasmetalo to se je-
dan bitan dio onih s kojima bi trebao suraivati
otvoreno pobunio protiv toga, nije se s time slo-
io, jer na koncu - on je jo uvijek tada bio pot-
predsjednik jedne druge parlamentarne stranke?!
Ta ga vrsta autokracije nekako nije zasmetala,
jer, valjda, bila je - praktina. Kao to je i Jakovi-
eva autokracija s kojom se susretao posljednjih
20 godina na ovaj ili onaj nain i njemu i stranci
bila, hmmm - praktina?
Autokracija je vjerojatno najsigurnije okru-
enje nekome tko eli biti voljeni narodni tri-
bun, toplo gnijezdo koje osigurava maksimum
saborske sigurnosti, topao krevet kad se treba
odmoriti, sigurno vozilo kojim se stie do pot-
plaenih dua, medijskih stranica i ekrana te
na koncu do saborske govornice s koje se alju
ubojite strelice kritika tlaiteljima svih vrsta,
upuujui poruke o tome gdje su pogrijeili. I
naravno, uvijek te negdje eka neka sigurna
autokracija, dobro je znati da postoji netko
tko ti omoguava da se svime time bavi sigur-
no, onako kako to ti eli...
Ranko BOROVEKI
SINO ZASJEDALO PREDSJEDNITVO BUZETSKOG IDS-a
Damir Kajin izbrisan iz lanstva IDS-a
BUZET - S obzirom da je
Damir Kajin na konferen-
ciji za novinare obavijestio
javnost da e se kandidi-
rati na izborima za upa-
na Istarske upanije, pre-
krio je lanak 11. Statuta
stranke, pa je Predsjedni-
tvo buzetskog IDS-a na re-
dovnom zasjedanju jedno-
glasno konstatiralo da su
ispunjeni svi uvjeti za nje-
govo brisanje iz lanstva, te
on vie nije formalno lan
IDS-a, izjavio je sino no-
vinarima predsjednik bu-
zetskog IDS-a Stjepan Mra-
kovi.
Prema stranakom sta-
tutu, brisanjem iz registra
lanstva, prestaje lanstvo u
IDS-u nastupom jedne od
nekoliko objektivnih okolno-
sti, pored ostalih i time ako
se lan na izborima kandidi-
ra bez suglasnosti nadlenog
tijela IDS-a.
Mrakovi smatra da brisa-
njem Kajina iz registra lan-
stva, neovisno to je Kajin
na dosadanjim izborima
bio nositelj stranakih listi,
nije nanesena teta IDS-u
jer je stranka u ovom trenut-
ku jedinstvena i u njoj nije
dolo do nikakvog raskola,
tovie ide se i u proces po-
mlaivanja.
- Teko je procijeniti to
je utjecalo na ovakav po-
tez Kajina, no injenica je
da smo zadnjih est mjese-
ci kada je provocirao svoje
iskljuenje, imali razumije-
vanja upravo zbog njegove
povijesti u IDS-u, komenti-
rao je Mrakovi. Rekao je ta-
koer da ne dvoji za koga e
Buzeani glasati neovisno o
tome to imaju dva kandi-
data iz svoga grada.
- Moram podsjetiti da je
IDS-ov kandidat za upana
Valter Flego dobio apsolutnu
potporu svih lanova mati-
ne podrunice na najdemo-
kratskiji mogui nain. Vje-
rujem da se upravo zbog toga
to je procedura bila demo-
kratska, Kajin nije hrabrosti
kandidirati, zakljuio je Mra-
kovi. G. ALI VERKO
KAJIN
je SDP-ov
nezavisni
kandidat
On je borac za rjeavanje problema obinih ljudi, stoga ga SDP
Istre u potpunosti podrava, rekla je SDP-ova povjerenica za
Istru Ada Damjanac. Novinare je zbunila izjava Radovana Cve-
ka (HSU) da stranka umirovljenika podrava Kajina, no zbog
tehnikih problema nije se uspjelo sastati predsjednitvo
NOVO ISTARSKO PROLJEE: DAMIR KAJIN SA SDP-om I HSU-om
Stjepan Mrakovi
G
.

.
2 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
da je Istra zrela za promjene.
Vlast vraamo narodu, Istra
nee biti Calabrija ili Sicilija i
njome se nee upravljati kao
to to radi mafija. Nema vie
tko je jamio, jamio je. Po-
nudit emo graanima poli-
tiku jednakih ansi, a ne da
se s nekom lanskom iska-
znicom moe sve, a bez nje
nita. Dosta je nametnutog
straha Istrijanima. Ovo je za-
jednica potenja koja e po-
bijediti na izborima. Ono to
ne mogu obeati je to da e
se moi kupovati sela bez na-
tjeaja, bespravno graditi po-
drumi i kue te da e se s jed-
nom plaom vraati krediti u
visini od tri plae, rekao je iz-
meu ostalog Kajin.
Govorio je i o programu
koji obuhvaa 10 toaka o
emu je u naim novina-
ma ve bilo vie puta rijei.
Odgovarajui na novinar-
ska pitanja Kajin nije rekao
hoe li i dalje ostati u IDS-
u. Rekao je da IDS-u nee
vratiti saborski mandat.
Koza ni krepala
- Kome da ga vratim? Ja-
koviu? Pa ja sam nosio te
liste, nije ih nosio on. Kada
postanem upan tada vra-
am mandat IDS-u. Ako me
izbace iz stranke, sigurno
im ne dam mandat. Pa nije
to njihov mandat. to su
oni dobili, koga su oni bili
u stanju za sobom povesti,
upitao se Kajin.
Zamoljen za pojanjenje
posljednje izjave u kojoj je
tvrdio da IDS u Istri kon-
trolira medije, Kajin je re-
kao da je IDS zakupio me-
dijski prostor.
- To nije dobro. Ova stra-
hovlada je zapoela u onom
trenutku kada se dogodio
lom u Glasu Istre kada je
dio urednika napustio no-
vine. Tada je poelo neije
osobno bogaenje. Dotad
su se prilike u Istri kontroli-
rale, tada se provodio nad-
zor nad tijelom policije pa
i samim pravosuem. Iza
svega toga stojim, a hobot-
nici treba pipke odrezati,
naglasio je Kajin.
Upitan o termoelektra-
ni Plomin 3, Kajin je bio ja-
san. No, o svom lanstvu u
IDS-u nije.
- Normalno da podra-
vam plin. Tu nema dileme.
Naalost, moj dojueranji
ef je podravao ugljen kao
energent. Drugi su davno
dali placet da se u Plominu,
moda i protiv volje graa-
na Labintine gradi termo-
elektrana na ugljen. Osni-
vao sam IDS, gradio sam
ga, pisao deklaracije i ivio
vrijednosti IDS-a. Za mene
koza ni krepala te u i dalje
ivjeti iste vrijednosti. Ja iz
IDS-a ne odlazim, a ako me
ele izbaciti, neka to i ui-
ne, zakljuio je Kajin.

novosti

PRILIKOM OBILASKA BUTONIGE IVAN JAKOVI ODGOVARAO NA VRUA POLITIKA PITANJA
Jakovi: Potez SDP-a presedan je u hrvatskoj politici
BUTONIGA - Kolega Zo-
ran Milanovi sada je defi-
nitivno pokazao svoje pra-
vo lice jer Damir Kajin, jo
uvijek potpredsjednik IDS-a,
postaje Milanoviev kandidat
za upana Istre. Mislim da se
u hrvatskoj politikoj povije-
sti jo nikada nije dogodilo
da predsjednik jedne stran-
ke, u ovom sluaju Milano-
vi, godinu dana radi na tome
da ukrade ovjeka koji je jo
uvijek potpredsjednik druge
stranke. Sve to dovoljno go-
vori o moralu tih osoba.
Izjavio je to predsjednik
IDS-a Ivan Jakovi prilikom
jueranjeg obilaska Istarskog
vodovoda i postrojenja Bu-
tonige. Predsjednik IDS-a je
ustvrdio da u stranci ne raz-
miljaju o izlasku iz koalicije
na dravnom nivou. Na pita-
nje jesu li poljuljani odnosi u
Kukuriku koaliciji i postoji li
strah od njena raspada, Jakov-
i je rekao da u IDS-u nema
nikakvog straha, ve podra-
vaju rad ministra turizma Velj-
ka Ostojia koji je najbolje oci-
jenjen ministar u Vladi.
- Mi smo odgovorna stran-
ka, znamo nau obvezu i is-
punit emo je do kraja. No,
ja se vie neu pojavljivati na
sastancima koalicijskih par-
tnera jer se do lokalnih, regi-
onalnih i europskih izbora ne
elim sastajati s takvim oso-
bama. U ime IDS-a e to i-
niti netko drugi, na predsjed-
nitvu u ponedjeljak odluit
emo tko, rekao je Jakovi.
Odgovarajui na pitanje
novinara je li Kajin jo uvijek
lan IDS-a, Jakovi je rekao
da je Kajin lan buzetske po-
drunice.
- Niti sam ga ulanio, niti u
ga ilaniti iz IDS-a, faktiki se
on sam odluio na to. Pretpo-
stavljam da e buzetska po-
drunica o tome raspravljati.
Na pitanje kako komentira
Kajinovu izjavu da je strana-
ka iskaznica IDS-a garancija
za dobivanje posla, Jakovi
je odgovorio da je sa strana-
kom iskaznicom Kajin dobio
privilegiranu saborsku mirov-
nu, ali je tada izgubio povjere-
nje graana Istre.
- Mada je Kajin rekao da on
nije tupido i da e zato uzeti
saborsku mirovinu, zaboravio
je da Istrijani nisu tupidi i da
nakon toga nema kredibilitet
u IDS-u i Istri. On je potpuno
svjestan toga i zato je potraio
Milanovia i Adu Damjanac
kao spas za predstojee izbore,
ali Milanovi nee biti spas za
Kajina, ustvrdio je Jakovi.
Izostanak HNS-a sa zajed-
nikog predstavljanja Kajina
kao kandidata za istarskog u-
pana, Jakovi tumai da je
i HNS svjestan da Kajin nije
sposoban biti istarski upan.
Jakovi je odbio komen-
tirati Kajinove izjave da Istra
nee biti Calabrija ili Sicilija i
njome se nee upravljati kao
to to radi mafija. Rekao je da
takvim izjavama pokazuje svoj
moral i ponaanje u politici.
- Kajin je imao odlinih
nastupa za saborskom go-
vornicom, no njegove su
izjave potroena politika i on
je toga svjestan.
Govorio je i o svojoj kan-
didaturi za europske izbore
te izjavio da e na izbore za
europski parlament ii ili u
stranakoj koaliciji ili kao ne-
zavisni kandidat jer eli po-
nuditi iroku platformu i jer
ga ve sada podrava neko-
liko jakih nezavisnih lista u
Hrvatskoj. G. ALI VERKO
na osvrt
Od fronte ostali
frontmen i SDP
T
reesijeanjsko predstavljanje novog politikog
projekta na istarskoj sceni - sveistarske fronte
za ruenje IDS-a na predstojeim lokalnim izbori-
ma - bilo je znatno skromnije i malobrojnije nego
to se oekivalo. Uz nezavisnog upanskog kandi-
data Damira Kajina stao je samo SDP Istre, olien
u svojoj povjerenici Adi Damjanac koju je oktroi-
rao Iblerov trg, a na predstavi se pojavio i Radovan
Cvek, elnik HSU-a i bivi IDS-ovac, koji nije imao
vjerodajnice svoje stranke da potpie ulanjenje u
novostvorenu frontu.
Svi ostali najavljeni lanovi sveistarske fron-
te izostali su s njenog javnog osnivanja. Nije bilo
HNS Istre, iji elnik poruuje kako oni nisu odlu-
ili o izbornoj koaliciji, a izostali su i predstavnici
nacionalnih manjina, branitelja, antifaista i dru-
gih koje su Kajin i SDP najavljivali kao sudionike
svog projekta.
Od najavljene sveistarske fronte na sceni su
ostali, dakle, samo frontmen Damir Kajin i save-
znici iz raskoljenog SDP-a. Za Kajina nije opti-
rao niti jedan lan IDS-a, uz njega nisu stali pred-
stavnici udruga civilnog drutva, zeleni aktivisti
ili neke drutvene skupine. U kljunom trenut-
ku, kada je fronta trebala pokazati svoju snagu,
ugled i brojnost, pored Kajina je stala Ada Damja-
nac, koju je Hrvatska televizija na Dnevniku pot-
pisala kao lanicu - HSU-a.
Hoe li, ipak, Kajinova fronta izazvati neke efekte na
politikoj sceni, poluiti stanoviti uspjeh i skinuti ma-
ske s nekih lica? Vjerujemo da se to ve juer dogodi-
lo na treesijeanjskom predstavljanju koalicije Kaj-
in-SDP, gdje se mnogo toga vidjelo iz injenice da nisu
vieni oni koje se tamo oekivalo. Dubravko GRAKALI

Za mene koza ni krepala i dalje
u ivjeti iste vrijednosti. Iz IDS-a
ne odlazim, a ako me ele izbaciti,
neka to i uine. Damir Kajin
*
*
ZAGREB - Hrvatska je od 2008. do 2012.
brodogradnji isplatila ukupno 14,4 mili-
jardi kuna potpora, izvijestio je ministar
financija Slavko Lini. Od toga vie od
11,6 milijardi kuna glavnice. Sredstva su
koritena za gaenje proizvodnje, rjea-
vanje problema zapoljavanja, struktur-
ne reforme i modernizaciju brodogradi-
lita. Hrvatska sada mora svoje potpore
brodogradnji uskladiti s u EU, a on pred-
via potpore samo za inovacije, regio-
nalne potpore i izvozne kredite.(H)
Brodogradnji
dano 14,4
milijardi kuna
S
.
D
.
G
.

.
NAJAVIO KANDIDATURU NA LOKALNIM IZBORIMA ZA UPANA
Ivani: HNS jo nije odluio
elnik istarskog HNS-a Veljko Ivani je izjavio da HNS
jo nije dao podrku Damiru Kajinu.
- Kajin ima pravo misliti da ga mi podravamo. No,
realnost je posve drugaija. Sino smo na predsjed-
nitvu odluili da emo dublje analizirati program ne
samo Damira Kajina, ve i svih drugih stranaka koje
ga podravaju. Odluili smo takoer zapoeti razgo-
vore i s IDS-om te da emo i s tom strankom odradi-
ti dubinske pregovore i sastanke ne bismo li izabra-
li bolju varijantu za HNS. Zasada HNS nije odluio
koga e podrati u kandidaturi za istarskog upana,
izjavio je Ivani.
Glas Istre 3 Petak, 4. sijenja 2013.

novosti

*
ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i mini-
strica socijalne politike i mladih Milanka
Opai opovrgnula je tvrdnje nekih me-
dija da je njezino ministarstvo od Agen-
cije za upravljanje dravnom imovinom
(AUDIO) dobilo stanove koje e dodijeliti
socijalnim sluajevima. Objasnila je da je
Ministarstvo od Agencije dobilo 21 stan
povrine izmeu 20 i 84 etvorna metra
koji e se iskoristiti za smjetaj osoba koje
su sada smjetene u ustanovama koje
skrbe o invalidima. (Hina)
Opai: Nema
socijalnih
stanova
Roce: Svaa IDS-a i SDP-a je farsa
PULA - Kukuriku koalicija odluila se za dva kandidata
za istarskog upana. To je prijevara graana koji zapravo
glasaju za istog. Njihova svaa je farsa, stav je predsjed-
nika istarskog HDZ-a Marina Rocea o odnosima IDS-a i
SDP-a te o kandidaturi Valtera Flega i Damira Kajina. Sada
kada nemaju koga prozivati jer su zajedno na vlasti poeli
su optuivati jedni druge, istaknuo je Roce. Na upit s kim
e oni izai na izbore, odnosno tko e im biti kandidati za
upana i za gradonaelnika primjerice u Puli, Roce je od-
govorio da se ta stranka tek sprema za izbore. U HDZ-u na-
javljuju samostalan izlazak u svim istarskim opinama i gra-
dovima. Kazao je da Kukuriku koalicija sve vie centralizira
zemlju, da se sve manje spominje Istra, a sve vie regija
Zapadni Kvarner, da time vlast pokazuje da eli odluiva-
nje vratiti preko Uke. Podsjetio je da je Istra u vrijeme Fra-
nje Tumana dobila status upanije.
Stjepan Gabri, potpredsjednik istarskog HDZ-a smatra
da IDS godinama stvara umjetni sukob sa Zagrebom. Je
li problem bio u Tumanu, Raanu, Sanaderu, Milanoviu
ili je problem ipak ovdje, zapitao se. Njegovo je miljenje
da IDS nikada nije imao u vidu interese Istre, ve lanova
stranke. Kazao je da je sredinja Istra devastirana to se,
prema njegovom miljenju, vidi po padu broja stanovnika i
odlasku mladih. B. IOVI
Razrijeen pomonik ministra
branitelja Dinko Mikuli
ZAGREB - Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice razrije-
ila dunosti pomonika ministra branitelja Dinka Mikulia,
koji je krajem prosinca osumnjien za primanje mita. Miku-
li je osumnjien da je od elnika varadinske graevinske
tvrtke Stanoing primao mito i 29. prosinca odreeno mu
je mjesec dana istranog zatvora. Sumnjii ga se da je od
2005. pa do uhienja od lanova uprave i suvlasnika Sta-
noinga traio 250.000 eura mita, a zauzvrat im pomogao
da se ta tvrtka odabere kao prodavatelj stanova za brani-
telje na podruju Varadina. Za kupljene stanove u 2005. i
2006. navodno mu je isplaeno 50.000 eura mita, potom je
od 2008. do uhienja traio jo 200.000 eura. Mikuli je ra-
dio u Ministarstvu branitelja od 2000. i proteklih je 12 godi-
na bio zaduen za pravne i stambene poslove. Tvrtka Sta-
noing iroj je javnosti postala poznata u veljai 2012. kada
su njezin vlasnik i bivi direktor Eduard Brumen, njegov sin
Hrvoje, te biva direktorica Ivanka Strmeki i jo tri osobe
uhieni zbog sumnje u gospodarski kriminal teak neko-
liko desetaka milijuna kuna. (Hina)
ZAGREB - Emisija
HTV-a Slika Hrvatske
urednice Karoline Vi-
dovi Krito ukinuta je.
Zbog posljednje emisije
na temu spolnog od-
goja, gdje je plasirana
teza da su spolni odgoj
osmislili pedofili te da
je njegov cilj propagira-
nje pedofilije, HTV se u
nedjelju javno ispriao
gledateljima i najavio o-
tre sankcije. Glasnogo-
vornica HRT-a Dorotea
Lazanin Jelenc potvrdila
je da je emisija ukinuta
odlukom Deana oe,
v.d. glavnog urednika
HTV-a. O statusu ured-
nice emisije, ujedno i
v.d. urednice Satelitskog
programa HTV-a, Vido-
vi Krito zasad nije od-
lueno, ali je prijedlog
upuen Pravnoj slubi,
kazala je Lazanin Jelenc
ustvrdivi da ne zna to
u prijedlogu stoji. Vido-
vi Krito nije prijavlje-
na Etikom povjerent-
stvu HRT-a, a to se tie
Pravne slube teko je
prognozirati koliko e
mu trebati da postupi po
prijedlogu. Vidovi Kri-
to izjavila je da je ula
da joj je emisija ukinuta,
ali nije yjoj reeno za-
to. Vjeruje da e vie
znati nakon sastanka sa
oom koji je zakazan
za petak. Prema nekim
naznakama, koje Vido-
vi Krito nije potvrdila,
ona je zatraila zatitu
od Programskoj vijea
HRT-a, odnosno o slu-
aju obavijestila to tijelo
javne radiotelevizije. T. P.
Ukinuta Slika Hrvatske
N
.

R
.
IMA NOVCA - JEDI KOD KUE: UGOSTITELJIMA NII PDV, OSIM U DOSTAVI
Budu li se ugostitelji vrsto drali zakona, pizza za van kotat e vie od one pojedene u pizzeriji
Zembo: Obraun nelogian,
suprotan onom u Londonu
ekamo da nam serviser rijei taj dio s dvojnim obra-
unom PDV-a jer smo postavili program na 10 posto.
Mislim da emo to rijeiti idueg tjedna i onda radimo
po starom. Inae, nismo imali mnogo sluajeva da su
gosti dolazili po hranu za van, ali bolje je da to rijeimo.
Inae, nelogino mi je da je vea stopa poreza na hra-
nu koja se nosi van. U Londonu, gdje sam radio, je bilo
pravilo, ako nosi hranu sa sobom je stopa poreza nula
posto, a ako jede u lokalu je 17,5 posto, kazao nam je
juer poznati chef Deniz Zembo.
Pizza za van skuplja
od one u restoranu!?
Na hranu u ugostiteljskom objektu, kao i na
dio pia, primjenjuje se sniena stopa PDV-
a od 10 posto. Meutim, na hranu u dostavi,
osim cateringa, PDV se obraunava kao i do
sada, po stopi od 25 posto
PIE Alenka JURII
RIJEKA - Ako nema nov-
ca idi u restoran, ako ima -
jedi kod kue. U ali je tako
pao komentar na najnovije
pravilo koje od Nove godine
kai ugostitelje, a vezano
je za dostavu hrane, odno-
sno njenu konzumaciju izvan
ugostiteljskog objekta. Nai-
me, od Nove godine ugosti-
telji, osim to moraju imati
fiskalne kase, uivaju i bla-
godat nieg PDV-a na hranu i
dio pia koji je s 25 smanjen
na 10 posto.
No u tome je i kvaka za
koju, pokazalo se juer na
terenu, doista malo tko zna.
Naime, ukoliko gost, primje-
rice pizzu, konzumira u pi-
zzeriji, na tu pizzu ide sni-
eni PDV od deset posto, a
ukoliko gost narui pizzu
za van, odnosno trai do-
stavu, takva pizza mora biti
oporezovana po staroj stopi
od 25 posto. Hoe li to zna-
iti i veu cijenu kod kue -
mogue je. Dodue, i do sad
su ugostitelji imali 25 posto
PDV-a to znai da bi cijene
trebale ostati iste. Tim vie,
to s niim PDV-om u pra-
vilu nisu znatnije sniavali
cijene. Prema rijeima elj-
ka Dimitria, tajnika Obrt-
nike komore Primorsko-
goranske upanije, dvojni
PDV proizlazi iz tumaenja
Porezne uprave o razrezu
nove stope.
- Prema tumaenju koje
je dala Porezna, ako se kon-
zumira izvan ugostiteljskog
objekta ili ako nema uslu-
ge onda ide stopa od 25 po-
sto. To, primjerice znai da
bi hrana u dostavi trebala
biti oporezovana po 25 po-
sto, osim klasinog caterin-
ga koji ukljuuje i uslugu ko-
nobara, a na to ide 10 posto
poreza. No, granice to ide
po kojoj stopi je vrlo teko
odrediti, kazao je Dimitri.
Prema tome, ispada da je
za ugostitelja povoljnije da
gosta zadri u lokalu jer e on
ondje konzumirati i pie, pa
e ugostitelj obraunati nii
PDV, dakle ostat e mu vie.
Pitanje je hoe li to znaiti
da e ugostitelji nastojati za-
drati goste unutar objekta ili
e poskupjeti, pa i odustajati
od dostave, tek e se vidjeti.
U potrazi za odgovorom
kako stvari funkcioniraju
na terenu, pokazalo se - i u
objektima i izvan njih jede se
uz stopu poreza od 10 posto.
Uzeti hamburger za van ili
ga pojesti u fast foodu, poka-
zalo se - isto je. Tako smo u
jednom lancu fast fooda uzeli
hamburger u drive through
varijanti, dakle, izravno u au-
tomobil to bi po svoj logici
trebalo biti oporezovano po
staroj stopi od 25 posto. Na
raunu se pokazalo - obrau-
nata je nia stopa PDV-a.
ak i u nekim veim objek-
tima koje smo obili ljudi su
bili na udu. Tako smo u jed-
noj pizzeriji naruili pizzu za
pojesti u objektu i jednu za
van. I opet su obje bile opo-
rezovane po 10 posto.
- Moj knjigovoa nije znao
za to. Sad u morati opet mi-
jenjati sustav i ubacivati nove
ifre. Inae, po meni fiskal-
ne blagajne uope nisu pro-
blem, jer smo i do sada radi-
li po zakonu, no injenica je
da se mi ugostitelji vie ba-
vimo knjigovodstvom i pa-
pirima nego samim ugosti-
teljstvom, ukazao je jedan
rijeki ugostitelj.
Oni upueniji su pak, dok
ne utimaju fiskalne kase s
dvojnim obraunom, dosta-
vu i izdavanje hrane za van
stavili na ekanje.
A iako je pria vrlo oz-
biljna, neki nisu odoljeli da
ne primijete kako se ovime
otvara prostor za itav niz u
najmanju ruku smijenih i
spornih situacija. Tko bude
liznuo sladoled u slastiar-
nici ili odrezao komadi i
gricnuo pizzu u pizzeriji pri-
je nego je iznese, teoretski
bi (u sluaju vie cijene za
van) mogao bolje proi jer je
hranu poeo konzumirati u
objektu umjesto - na cesti.
Deniz Zembo
V
.

K
A
R
U
Z
A
A
r
h
iv
a
4 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
ZAGREB - Ministar finan-
cija Slavko Lini najavio je
juer da e Porezna upra-
va poduzetnicima naknad-
no naplaivati porezne du-
gove koje su oni godinama
izbjegavali podmiriti tako to
su osnivali nove tvrtke, u njih
selili imovinu i radnike, a ne-
plaene obveze ostavljali na
raunu stare. - Krenut emo
u naplatu dugova i u ovrhe
kroz te novootvorene tvrtke,
najavio je ministar na sjedni-
ci Vlade, koja je juer ured-
bom regulirala to e initi s
poreznim dugom u postupku
predsteajne nagodbe.
Lini je uoio da je takva
praksa nepodmirivanja rau-
na, putem probijanja pravne
osobnosti, proteklih godina
bila jako rairena. Dokaz za
to jest i injenica da se za po-
stupak predsteajne nagod-
be, do poetka ove godine,
nije javio velik broj tvrtki.
Poistiti raune
Zahtjevi za predsteajnu
nagodbu doli su iz 1.472
tvrtke koje duguju oko 20
milijarda kuna. Meu njima
je oko 200 velikih tvrtki s 19
milijarda kuna obveza prema
vjerovnicima, a imaju 11.600
zaposlenih. Ostatak su ma-
nje tvrtke s oko 4.300 zapo-
slenih, kazao je ministar.
- Drugim rijeima, opseg
posla s predsteajnim na-
godbama bit e manji od
naih oekivanja, jer smo
procjenjivali da e zahtje-
va biti vie od 20 tisua.
No, to potvruje da je veli-
ki dio insolventnih poduze-
a, zapravo, povezan s pro-
bijanjem pravne osobnosti,
upozorio je Lini.
Vlada je u listopadu kre-
nula u predsteajne nagod-
be kako bi rijeila problem
nelikvidnosti i neplaenih
rauna koji su se popeli na
oko 44 milijarde kuna. Su-
dei prema prijavama za
predsteajne nagodbe, hr-
vatska poduzea su tijekom
prva tri mjeseca borbe pro-
tiv nelikvidnosti pokaza-
le spremnost da na razlii-
te naine rijee neto vie
od 40 posto neplaenih ra-
una.
- Pred Vladom i Ministar-
stvom financija je golem po-
sao da poiste te neplae-
ne raune i pritom pokuaju
zatititi vjerovnike i dravu,
naglasio je Lini. Nastojat
emo, kazao je, brisati i i-
stiti te obveze kroz postup-
ke steaja i kroz njihovu na-
platu putem novootvorenih
tvrtki. Putem predsteajnih
nagodbi Vlada e istodobno
nastojati sauvati te tvrtke, u
suradnji s bankama i poslo-
davcima.
Predsteajne nagodbe bit
e podijeljene u dvije skupi-
ne, najavio je Lini. Za po-
stupke ija vrijednost dugo-
va ne prelazi deset milijuna
kuna bit e nadlena Pore-
zna uprava. Njezino savje-
todavno vijee predlagat e
ostalim vjerovnicima na-
godbu te odluivati o pri-
jedlogu dunika. Postup-
ke ija je vrijednost vea od
deset milijuna kuna vodit
e Ministarstvo financija,
odnosno njegovo savjeto-
davno vijee u kojem e sje-
diti i predstavnici ostalih
ministarstava te odluivati
to e napraviti s vlastitim
potraivanjima.
Novi kredit
Uoi sjednice Vlade, Lini
je novinarima potvrdio ne-
slubene informacije prema
kojima Vlada do proljea ove
godine namjerava kod stra-
nih banaka uzeti kredit od
milijardu eura. Ministar je
potvrdio da Vlada ove godi-
ne nema namjeru zaduiva-
ti se izdavanjem obveznica u
inozemstvu i njihovom po-
nudom na vanjskom tritu,
nego osigurati kredit u stra-
noj valuti kroz izravne prego-
vore s inozemnim bankama.
- Izravni pregovori s ban-
kama neto su drugo nego tr-
govanje naim obveznicama,
kazao je Lini, napominjui
da prije izlaska na meuna-
rodno financijsko trite Vla-
da eli pokrenuti neke inve-
sticije, kako bi potencijalnim
kupcima obveznica pokazala
da se u Hrvatskoj neto do-
gaa. Branko PODGORNIK
ZAGREB - Ve do kraja
ovog mjeseca moglo bi se
znati koliku e kaznu biv-
em potpredsjedniku Vlade
RH Radimiru aiu izrei
hrvatski sud zbog izazivanja
tragine prometne nesree
u Maarskoj 2010. godine.
Naime, juer je na upanij-
ski sud u Zagrebu i slubeno
stigla presuda to ju je a-
iu izreklo maarsko pra-
vosue, kako bi se donijela
odluka o kazni to e ju iz-
dravati u Hrvatskoj. Sud u
Kaposvaru je aia osudio
na 22 mjeseca zatvora, od
ega bi najmanje 11 morao
odsluiti u zatvoru. U idu-
im danima dokumentaci-
ju to je u meuvremenu i
prevedena s maarskog na
hrvatski jezik prouit e tro-
lano sudsko vijee upa-
nijskog suda u Zagrebu. Ri-
je je o izvanraspravnom
vijeu koje na svoju sjed-
nicu nee pozivati ni a-
ia ni njegove odvjetnike,
ni predstavnike tuiteljstva.
Sjednica e biti odrana iza
zatvorenih vrata, a odluka,
na koju e ai jo ima-
ti i pravo albe Vrhovnom
sudu RH, biti e poslana u
Maarsku.
- Maarsko Ministarstvo
javne uprave i pravosua
mora dati suglasnost za pre-
uzimanje izvrenja aieve
osude, potvrdio nam je ju-
er sudac Kreimir Devi,
glasnogovornik upanijskog
suda u Zagrebu.
Cijela ova procedura od-
vija se prema Konvenciji o
transferu osuenih osoba.
Kako smo ve izvjetavali
izvanraspravno vijee upa-
nijskog suda u Zagrebu nee
ponovno utvrivati injeni-
no stanje niti vagati okolnosti
udesa to ga je ai skrivio
u Maarskoj, ve e presudu
donijeti temeljem injenica
to ih je ustanovio maarski
sud. Kazna to e u Hrvatskoj
biti izreena aiu ne smije
biti via od one koju je dobio
u susjednoj dravi, znai 22
mjeseca, niti moe biti zami-
jenjena novanom kaznom,
to propisuje Konvencija.
Za sada jo nije odreeno
koji e suci upanijskog suda
u Zagrebu analizirati maar-
ske presude protiv aia. Sa-
svim je, meutim, sigurno da
e, ukoliko bude osuen bezu-
vjetno, bivi prvi potpredsjed-
nik Vlade neko vrijeme prove-
sti u Zatvoru u Zagrebu gdje
e biti odreeno u kojoj e pe-
nalnoj ustanovi nastaviti izdr-
avati osudu. aiev odvjet-
nik edo Prodanovi nedavno
je za Novi list izjavio kako se
i on i njegov klijent nadaju da
e maarska kazna biti ubla-
ena. A. RAI-KNEEVI

novosti

*
*
VUKOVAR - Udruga roditelja i obitelji
zarobljenih i nasilno odvedenih hrvat-
skih branitelja Vukovarske majke proti-
vi se uvoenju dvojezinosti u Vukovaru
jer smatra kako takav potez u vremenu
kada nisu rijeene zakonske pretpostav-
ke za saniranje posljedica Domovinskog
rata, ne moe nikako biti na dobrobit ni
Hrvata niti Srba u Vukovaru, niti grada
Vukovara, a ni Hrvatske i njezinih graa-
na. Uvoenje dvojezinosti korak pre-
ma novim podjelama. (H)
Vukovarske
majke protiv
dvojezinosti
NA UPANIJSKI SUD U ZAGREBU STIGLA MAARSKA PRESUDA ZA PROMETNU NESREU BIVEM PRVOM POTPREDSJEDNIKU VLADE
Hrvatski sud kaznu aiu odredit e do kraja sijenja
Maarsko Ministarstvo
javne uprave i pravosu-
a mora dati suglasnost za
preuzimanje izvrenja ai-
eve osude
Radimir ai
D
.

J
E
L
I
N
E
K
DOSJETLJIVI MINISTAR: POREZNA UPRAVA NEE IMATI MILOSTI I NAJAVLJUJE OBRAUN S NEPLATIAMA
U Ministarstvu financija su oeki-
vali da se za predsteajnu nagod-
bu javi 20 tisua firmi, no javilo ih
se tek 1.472
Lini ovrhama i po dunicima
koji su bjeali u nove tvrtke
Porezna uprava e poduzetnicima napla-
ivati dugove koje su oni godinama izbje-
gavali podmiriti tako to su osnivali nove
tvrtke, u njih selili imovinu i radnike, a ne-
plaene obveze ostavljali na raunu stare
Juer je odrana prva sjednica Vlade u novoj radnoj godini
D
.

J
E
L
I
N
E
K
Glas Istre 5 Petak, 4. sijenja 2013.

novosti

pro bono
T
ono u pono, 31. sijenja estita-
li smo si Novu godinu i nae e-
lje izrazili uz au ampanjca, ne
onog skupog, ali niti najjeftinijeg, ne
bismo li urekli. elim ti zdravlje, to je
najvanije, rekli su realisti. I malo ol-
di, nije naodmet, uputili su pragma-
tiari. Sreu ti elim. Ona u sebi sadr-
i sve, saimali su praktini estitari.
I ljubav, jer ona sa sreom nije uvijek
povezana, rekli bi pesimistini roman-
tiari. Sve to sebi eli i ja za tebe oe-
kujem, komponirale su pjesnike due,
neke ak u desetercu, to meni ne us-
pijeva. elim da si zavri hiu, kupi
novi auto i multikultivator, moda su
uputile zdrave ruralne due.
Mladi estitaju govorom tijela i
kau neto kao sretna Nova godina,
sretna ti bila, sve najbolje, esto nita,
jer su vani zagrljaji i, posebno, po-
ljupci koji su, barem u vrijeme moje
mladosti, naravno kada su bili upu-
eni djevojkama, odnosno predmeti-
ma naih elja, bili testni, pokazali bi
kako e tei nastavak noi.
Danas Facebook, Twitter, SMS, cha-
tovi svih vrsta, e-mailovi, a u najbo-
ljem sluaju Skype ili videopoziv esti
su nadomjestak za odnos, za izrav-
nu komunikaciji i u naem sluaju za
neposredne, in-in ili nazdravlje e-
stitke. Naravno, takve su elje isto in-
tenzivne i vane kao one neposred-
ne. Pismene ili telefonske estitke ve
odavno imaju gotovo jednaku vrijed-
nost kao one izraene u neposrednom
fizikom kontaktu. Naravno, korite-
nje novih digitaliziranih tehnologija
poeljno je uz pretpostavku da je vir-
tualnost samo instrument upozna-
vanja, a ne jedina komunikacija, od-
nosno zaokrueni i konani, dakako
virtualni, odnos.
Bilo kako bilo, virtualno ili fizi-
ki, posredno ili neposredno, kada e-
stitamo mi idealno stvaramo plano-
ve za budunost za osobu koja je cilj
naih dobrih elja. Dakle, uz aspi-
rativni karakter koji se oituje u te-
nji k ostvarenju u bliskoj ili dalekoj
budunosti, sama rije dobre zna-
i da nae novogodinje elje ima-
ju pozitivan karakter. Aspirativnost
i pozitivnost karakteristike su poj-
ma koji u psihologiji, sociologiji i
mnogobrojnim drugim znanostima
i disciplinama nazivamo vrijedno-
stima. I sada nastavit emo jo malo
u istom stilu, odnosno pilit emo i
svrdlati diskursom iz socijalne psi-
hologije (tupiti, kao to mi je rekao
jedan novinar iji se komentari, na-
vodno, ne ele objaviti jer su previ-
e dobri), u nadi da netko dobije e-
lju otvoriti neku knjigu i shvatiti o
emu se radi.
Ne postoji jednoznanost u defini-
ciji vrijednosti. Svi se, meutim, sla-
u da su to kategorije koje ukljuuju
pozitivnost i stabilnost, kojima poje-
dinci ili grupe tee, koji se sporo mije-
njaju u toku ivota pojedinca ili pro-
mjena generacija.
Vrijednosti se razlikuju od milje-
nja i stavova upravo zbog njihove sla-
bije ovisnosti o drutvenim promje-
nama. Razlikuju se i od uvjerenja i
interesa, prije svega zbog njihovog as-
pirativnog karaktera. Vrijednost, na-
ime, nije samo vanost koja se daje
odreenim aspektima ivota, ve i
cilj kojemu se tei, to znai da one,
u izvjesnoj mjeri, predstavljaju i ne-
to ega nema, odnosno neto ega
su pojedinci i grupe u odreenoj mje-
ri lieni.
Dakle, u naim estitkama, kada
nisu formalne, ve imaju trunku do-
brih namjera, mi osobi, grupi ili in-
stituciji elimo onoga ega nema, kao
to je sluaj kod sree, kue ili trakto-
ra ili, u sluaju zdravlja, to se boji-
mo izgubiti. to su estitke iskrenije i
stvarne, to mi vie projiciramo nae
vlastite vrijednosti, govorimo o sebi i
zapravo o onome to nam nedostaje,
duhovno ili materijalno.
Moj otac Claudio esto je znao e-
stitati uz rijei novac ne ini sreu, ali
smiruje ivce ili malo je bolesti koje
se ne mogu lijeiti oblozima od sto
amerikih dolara. Naravno, govorio
je onom novcu i o onim oblozima
koje nije imao te na simbolian nain
humorom kontrolirao je probleme za
koje je unaprijed znao da u stvarnom
i materijalnom smislu nikada nee ri-
jeiti.
Dakle, u estitkama lake je prepo-
znati estitara od osobe kojoj su upu-
ene, i te vrijednosti koje se izraavaju
teko su promjenjive, drugim rijei-
ma iste su ili vrlo sline svake godine,
moda i zato to se nikada ili vrlo ri-
jetko ostvaruju u dovoljnoj mjeri.
I, na kraju, etika poruka, a prodi-
ku upuujem prvenstveno sebi...!
Idue godine htio bih imati sna-
ge estitati sljedeim rijeima: elim ti
moi pomoi vie nego to sam uspio
do sada, elim ti dati mnogo vie nego
to sam ti dao, posebno ljubavi ti e-
lim pokloniti vie, i ne samo tebi, nego
svima onima koji ju nemaju. I, na
kraju, elim biti puno osjetljiviji pre-
ma svim nepravdama nego to sam
bio do sada. Drugim rijeima, najbo-
lje je da s estitkama i dobrim elja-
ma promijenimo najprije sebe i onda
e sve drugo biti puno lake.
Novac ne ini sreu,
ali smiruje ivce
Pie Furio RADIN
Moj otac Claudio esto je znao estitati uz rijei novac
ne ini sreu, ali smiruje ivce ili malo je bolesti koje
se ne mogu lijeiti oblozima od sto amerikih dolara.
Naravno, govorio je onom novcu i o onim oblozima
koje nije imao te je na simbolian nain humorom
kontrolirao probleme za koje je unaprijed znao da u
stvarnom i materijalnom smislu nikada nee rijeiti
PROTEKLA RECESIJSKA GODINA IZ DEPOVA
Iz Hrvatske pote
pojanjavaju da tre-
nutno provode pi-
lot-projekt koji je
zaivio u odree-
nom broju potan-
skih ureda te e
ovisno o njegovoj
uspjenosti iriti i
u druge potanske
urede uslugu otku-
pa zlata
PIE Paulo GREGOROVI
PULA - Vie od sto godina
su potanski uredi bili po-
jam za mjesta gdje se pre-
daju i preuzimaju pismovne
poiljke. No, u proteklih de-
set godina stvari su se dra-
stino izmijenile. Pisana
komunikacija se prvo pre-
selila na elektronsku potu
(e-mail) i kratke tekstual-
ne poruke (SMS), a potom
i ostale oblike komunikaci-
je putem razliitih mobilnih
aplikacija (Viber, WhatsApp,
iMessage). Slanje pisama
i estitki danas je primjer
zastarjele komunikacije na-
vike. Danas se izvorna po-
tanska usluga, bez dodat-
nih proizvoda, moe vidjeti
tek u privatnim kurirskim
uredima meu kojima je
najpoznatiji CityEX.
Zbog tehnolokog na-
pretka pota ima sve ma-
nje posla i zato se Hrvatska
pota u posljednjih nekoli-
ko godina transformirala iz
klasinog mjesta za predaju
pismovnih poiljaka i pla-
anje rauna u suvremena
mjesta ponude raznovrsnih
potanskih, bankarskih, fi-
nancijskih te maloprodaj-
nih usluga. Prilagodba tri-
nim trendovima se oituje u
neprestanom dopunjavanju
ponude novim proizvodi-
ma, a najnovija usluga je ot-
kup zlata. Iz ureda za odno-
se s javnou HP-a vele da
e otkup zlata provoditi nji-
hovi djelatnici koji su proli
posebnu edukaciju.
- Otkupna mjesta bit e
opremljena svom suvreme-
nom opremom koja se ko-
risti za procjenu vrijedno-
sti zlata te programom koji
e prema svim kvalitativ-
nim i kvantitativnim mjeri-
lima izraunati vrijednost.
Usluga e se provoditi na
visokoj razini te su, narav-
no, osigurani i svi uvjeti,
ukljuujui posebne mjere
sigurnosne zatite, vele iz
Hrvatske pote te pojanja-
vaju da trenutno provode
pilot-projekt koji je zaivio
u odreenom broju potan-
skih ureda te e ovisno o
njegovoj uspjenosti iriti
i u druge potanske urede
uslugu otkupa zlata.
Zakljuuju da trite ot-
kupa zlata u Hrvatskoj, ali
i cijeloj Europi biljei velik
rast i potencijal za nove pri-
hode te da ovom uslugom
HP eli ostvariti nove pri-
hode, ali prije svega, osigu-
rati i posao te ouvati sigur-
na radna mjesta. Za sada u
Istri otkup zlata bit e mo-
gu jedino u Glavnoj poti
u Puli.
Trgovine za otkup zlata su
diljem Hrvatske nicale po-
put gljive poslije kie poet-
kom ove godine, a ubrzo su,
kao odgovor na novu kon-
kurenciju, mnoge zlatarnice
oblijepile svoje izloge napi-
sima kako i one otkupljuju
zlato. Sada su dobili konku-
renta u Poti koja ima urede
u svakom kutku Hrvatske.
U Istri e zasad
otkup zlata biti
mogu jedino u
Glavnoj poti
u Puli
U biznisu
zlata i po
Poslati pismo i prodati zlato - novost u usluzi Hrvatske pote
R
.

O
R
L
I

/
C
R
O
P
I
X
6 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
U ITALIJI VIE OD PET TISUA POSLOVNICA ZA OTKUP ZLATA

novosti

GRAANA IZVUKLA I USPOMENE - PRODAVALI OBITELJSKO ZLATO ZA GOLI IVOT
Ove godine pada cijena zlatu?
Analitiari amerike banke Goldman Sachs u svojim
prognozama za 2013. godinu navode da oekuju da e
doi do pada cijene zlata zbog ubrzanog rasta gospo-
darstva. Goldmanov analitiar Damien Courvalin predvi-
a kraj velikog buma cijena na tritu zlata. Zaustavljanje
rasta cijena u 2013. temelji na tome to e realne kamat-
ne stope rasti. Mediji potkrjepljuju njegovu tvrdnju uz po-
mo grafikona prema kojem je vidljivo da je pri ultrani-
skim i negativnim kamatnim stopama zlato privlano, a
kad su realne kamatne stope pozitivne, zlato gubi sjaj.
Otkupljivai nude upola manje
od trine cijene
Godinama je do 2005. cijena grama zlata na svjetskim
tritima sirovina bila stabilna na 10 eura. Prije sedam
godina je poeo rast koji je svoj vrhunac zabiljeio u pri-
jelazu s rujna na listopad ove godine. Tada je gram prvi
put preao 44 eura, a nakon toga je trgovan u rasponu
od 41 do 44 eura. Dakako, domai otkupljivai koji ku-
puju od graana nude upola manje iznose od onih koji
se postiu na svjetskim tritima, a gdje se trguje u veli-
kim koliinama s polugama zlata i certifikatima.
Porezi i krediti
osiromaili Talijane
PIE Elio VELAN
TRST - Duani koji otku-
pljuju zlato, ostale vrijedne
metale i drago kamenje niu
kao gljive posle kie: u Italiji
je registrirano vie od 5.000
specijaliziranih radnji koje
godinje ostvaruju promet
od oko dvije milijarde eura.
U 2012. prodaja je porasla
za dodatnih dvadeset po-
sto, talijanske obitelji proda-
ju obiteljske zlatne rezerve
jer ne mogu podmiriti dugo-
ve bankama (zajmovi) i dr-
avi (porezi). esto proda-
ju zlato i drago kamenje jer
jednostavno ne mogu pre-
ivjeti, postotak nezaposle-
nosti prelazi 11 posto, dok
je mladih nezaposlenih vie
od 35 posto. Mlaim gene-
racijama (unucima, sinovi-
ma) valja pomoi da bi pre-
ivjele period traenja posla
ili pak studiranja.
U Trstu nema ulice u sta-
rogradskoj jezgri u kojoj ne-
ete nai takvu djelatnost,
svi dobro posluju, prodava-
a zlata ima tijekom cijelog
dana; ulaze, trae procje-
nu i nakon to su se pogo-
dili s otkupljivaem, inka-
siraju novac. Kad je isplata
u pitanju valja naznaiti da
prema novom talijanskom
zakonu duan vam moe
isplatiti u gotovini najvie
1.000 eura, a ostatak ekom
koji ete naknadno unovi-
ti u banci.
Posao cvjeta, a s njim i
este prijevare: talijansko
udruenje za zatitu potro-
aa Adoc upozorava pro-
davae da pripaze prilikom
odreivanja kvalitete zla-
ta jer razlika u cijeni 24-ka-
ratnog i 18-karatnog zlata
iznosi 25 posto. Prije nego
to uete u duan preporu-
amo vam da izvaete zla-
to, ako niste u stanju sami
to uiniti- potraite pomo
pouzdane draguljarnice jer
esto se dogaa da su vage
krivo badarene, naravno
na vau tetu, pie Adoc na
posebnoj internetskoj stra-
nici posveenoj prodaji zla-
ta. Cijene variraju od grada
do grada, od duana do du-
ana, informacije dobivene
telefonom o cijeni nisu pre-
poruljive, gotovo svi dua-
ni pozivaju vas da osobno
odete u radnju da biste do-
bili sve odgovore.
Nevezano za to, koncem
godine je u Trstu gram 24-
karatnog zlata stajao 39
eura, a 18-karatnog 29 eura.
Nekoliko duana formira
cijene prema koliini zlata
koja se prodaje: ako primje-
rice prodajete 40 grama 24-
karatnog zlata, ponudit e
vam po gramu 39,41 euro,
za 80 grama cijena se die
na 40,09 eura, a ako imate
120 grama, stiete do 40,41
euro. Isto vrijedi i za 18-ka-
ratno zlato: etrdeset grama
kupuju se po 28,25 eura, 80
grama po 28,76 eura i 120
grama po 28,99 eura. Cijene
variraju, iz dana u dan po-
nuda se mijenja pa ako net-
ko namjerava prodati zlato
u Trstu, mora se proetati
ulicama Terezijanskog na-
selja i traiti najpovoljniju
ponudu. Zadnja bitna na-
pomena: otkupljiva mora
po zakonu zabiljeiti sve
osobne podatke prodavaa
i izdati odgovarajuu fak-
turu.
s otkupom
tanski uredi
U Trstu nema ulice u starograd-
skoj jezgri u kojoj neete nai
takvu djelatnost, svi dobro poslu-
ju, prodavaa zlata ima tijekom
cijelog dana; ulaze, trae procje-
nu i nakon to su se pogodili s
otkupljivaem, inkasiraju novac
E
.

V
E
L
A
N
Glas Istre 7 Petak, 4. sijenja 2013.
Ukradena torbica iz vozila
PULA - Pulska policija traga za poiniteljem koji je 20.
prosinca prole godine oko 12 sati na parkiralitu u Ulici
Jurja akna u Puli, iskoristio nepanju 55-godinjakinje s
podruja Medulina, te joj iz otkljuanog automobila Da-
ewoo otuio torbicu. Time ju je otetio za vie stotina kuna.
Da bi se sprijeili ovakvi dogaaji, Policijska uprava istar-
ska iznijela je mjere koje svatko moe poduzeti, a koje e
smanjiti vjerojatnost da netko postane rtva provale.
Kako kau u policiji, provale i krae iz osobnih vozila
najee se dogaaju na parkiralinim prostorima, ispred
stambenih zgrada, trgovakih centara, zdravstvenih ili
obrazovnih ustanova, i to u poslijepodnevnim i u veernjim
satima. Da bi se zatitili od provala i kraa iz vozila, policija
savjetuje parkiranje na vidljivom i po mogunosti uvanom
parkiralitu, ne ostavljanje vrijednih stvari kao to su torbe,
novanici, mobiteli i drugo na vidljivim mjestima unutar vo-
zila, sva vrata vozila i poklopac prtljanika uvijek zakljua-
vati, a kada se pogleda vlastiti parkirani automobil treba
pogledati i na susjedov, jer nema boljeg naina samozati-
te od dobrosusjedskog nadzora. M. S.
Uspjena aukcija Ruke api
PULA - Udruga Ruka api obznanila je da je zadnja
aukcija bila najuspjenija do sada. Naime, prikupili su
8.525,25 kuna, a svrha aukcije je bila skupljanje sred-
stava za podmirenje trokova veterinarskih usluga u pe-
riodu od 1. lipnja do 1. studenog 2012. godine. Zahva-
ljujui uplatama graana uspjeli su platiti veterinarske
preglede, ponovljene terapije, rtg snimke te laboratorij-
ske krvne pretrage u iznosu 6.780 kuna. Osim navede-
nog, platili su i operaciju tumora mlijene lijezde kujice
Pini s 1.156,25 kuna te operativni zahvat na oba oka
mace Lene 631,25 kuna. S. Z. T.
PULA - U povodu
66.obljetnice pogibije
pulskih antifaista Lina
Marianija, Antonija Sal-
garija i Marija Lussi ju-
er su poloeni vijenci
na spomeniku u Tran-
skoj ulici, pored dana-
nje Brionke, gdje su tro-
jica Puljana 3. sijenja
1947. godine izgubila
ivot u borbi za ouva-
nje strojeva koji su tre-
bali biti odvezeni u Itali-
ju. Nakon minute utnje
palim radnicima vijence
su na spomen obilje-
je poloili predstavnici
Saveza antifaistikih
boraca i antifaista gra-
da Pule i Sindikata Istre
i Kvarnera, te predstav-
nica sindikata Brion-
ke, a odavanju poasti
prisustvovali su lanovi
obitelji Lina Marianija, te
predstavnici Grada Pule
i Brionke.
- Dananje radni-
tvo ne razumije to
su ti ljudi 1947. go-
dine napravili jer jo
nisu stvoreni uvjeti da
se shvati da se treba
boriti za svako radno
mjesto ne ekajui da
to uini netko drugi. U
tadanjem Elektromli-
nu ovi su ljudi branei
strojeve uvali svoja
radna mjesta i soci-
jalnu pravdu. Mladi
to danas ne razumiju,
a i ova vlast od koje
smo oekivali ispra-
vak nepravde podr-
ava neoliberalni ka-
pitalizam i stala je na
stranu bogatih, a teret
krize svalila na lea si-
romaha, rekao je tom
prigodom Bruno Buli,
predsjednik SIK-a, koji
se izmeu ostalog u
poduem govoru koji
se ticao gospodarske
i politike krize, te glo-
balizacije, ponovno
estoko obruio i na
medije. G. R.
Obljetnica pogibije
pulskih antifaista
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - Zbog uvoenja poreza na dodanu
vrijednost (PDV-a) od pet posto umjesto
dosadanjih nula posto, Javna ustanova
Pula Film festival korigirala je cijene ulazni-
ca za Kino Valli. Redovna ulaznica umje-
sto dosadanjih 25 kuna sada iznosi 27
kuna, studentska i na Obiteljski dan izno-
si 17 kuna, dok umirovljenici i djeca do
sedam godina, te osobe s invaliditetom
u kino mogu za 15 kuna, a osobe u inva-
lidskim kolicima i oni koji slave roendan
na dan projekcije mogu besplatno. G. R.
Poskupjele
kinoulaznice
bez struje
Zbog radova na niskonaponskom postrojenju da-
nas od 8.30 do 10 sati bez struje e biti dio ulice Brae
eh, oko broja 38.
G
.

R
.
PRIHVATILITE ZA BESKUNIKE OD OTVARANJA STALNO PUNO:
Roditelji su me
kue, ali nisam
PIE Borka PETROVI
SNIMIO Dejan TIFANI
PULA - Kada je protekle ve-
ljae stisnula jaka zima i zapu-
hala bura u javnosti se poelo
intenzivnije govoriti o potrebi
otvaranja prihvatilita za be-
skunike koji su se, tada, do-
slovce smrzavali po napute-
nim bunkerima, sklonitima
i barakama. Nakon otvaranja
privremenog prihvatilita na
Stoji mnogima je broj pristiglih
beskunika napokon otvorio
oi i poelo se razmatrati gdje
bi se mogao iznai prostor za
otvaranje prihvatilita koje bi
radilo tijekom cijele godine.
Prihvatilite Gradskog drutva
Crvenog kria u Valturskoj uli-
ci, s ukupno 11 postelja, otvo-
reno je u travnju, i od tada je
stalno puno.
Zima je istjerala iz
kamp-prikolice
Odluili smo ih posjetiti, ali
je, naalost, za naeg posjeta
veinu pokosila viroza s viso-
kom temperaturom pa smo
bili u mogunosti popriati tek
s nekolicinom.
- Tako vam je to znate. Svi
smo stalno skupa, i kada se je-
dan razboli svi smo bolesni,
kao djeca u vrtiu, dobacio
nam je jedan od korisnika u
prolasku, odlazei do doktori-
ce koja ih je dola pregledati.
Oni s kojima smo ipak
uspjeli popriati rekli su nam
kako su Boi doekali mirno,
a okitili su i bor. Zahvaljujui
djelatnicima i vlastitom trudu
ak su se i prigodno darivali.
U prihvatilitu je od velja-
e, najprije u Vili Mariji, a sada
u ijani, Mirjana Orlovi Sala-
mon, via medicinska sestra
koja je 22 godine radila u pul-
skom rodilitu kao primalja.
No, od 95 je bez posla zbog
ega je morala prodati i stan,
kako veli, jedino to je posje-
dovala i tako ostala bez krova
nad glavom. Jedno je vrijeme
ivjela u naputenoj prikolici,
no kada je stisnula zima mo-
rala se skloniti u toplije.
Na pitanje vidi li neku per-
spektivu za izlazak iz prihva-
tilita veli kako e uskoro na-
puniti 60 godina i imati uvjete
za mirovinu, a s obzirom da je
bila meu prvima koji su otili
za Vukovar, rjeava i svoj brani-
teljski status. Kako nam pria,
u prihvatilitu joj nije loe.
- Imamo tri obroka dnev-
no, meusobno se podrava-
mo i uvaavamo, pomaemo
jedni drugima. Imamo tjedne
rasporede za ienje prosto-
rija, pranje rublja, sve se do-
govorimo i radimo to moe-
mo, veli nam Orlovi Salamon
uz rijei kako tu i tamo neto i
odradi pa si moe kupiti neku
sitnicu koja joj nedostaje, po-
put dezodoransa i neke koz-
metike. Usput nam pokazuje
to su sve sami korisnici odra-
dili - popravili zid oko prihvati-
lita, napravili prostor za drva,
uskoro e poeti obraivati i
vrt, veli nam uz rijei hvale za
susjede koji im uvijek uskoe s
potrebnim alatom.
Radovima i asopisom
do zarade
Tridesetogodinjak Marijan
u prihvatilitu je ve tri mje-
seca i, kako nam veli, imao je
sreu to nije zavrio na cesti.
Pria nam kako su mu rodite-
lji rekli da se ne vraa kui, a
zaraditi za ivot sam ne moe
jer mu je privremeno oduze-
ta radna sposobnost. Stoga e
pokuati biti ovdje dok se ne-
kako ne snae.
Za blagdane su, priaju
nam sugovornici u prihvatili-
tu, sami izraivali rukotvori-
ne koje su prodavali na sajmu
u Domu branitelja, a priku-
pljenim su vie nego zadovolj-
ni. Imali su dovoljno za kupnju
malenih boinih poklona, a
sloili su se da kupe i zajedni-
ki DVD. Marijan trenutno, pri-
mjerice, prodaju novi broj a-
sopisa za beskunike Uline
svjetiljke. Prodaju ga, dozna-
jemo, najee u centru grada,
kota osam kuna s tim da e-
Neki su bez krova nad glavom osta-
li zbog dugotrajne nezaposlenosti, neki
zbog bolesti ili obiteljskih razmirica, a
neki su bez stana ostali zbog deloaci-
je i dugova. Iako zakonski nije definira-
no koliko tono mogu boraviti ovdje,
na je cilj da u prihvatilitu borave to
je krae mogue, sve dok se za njih ne
iznae neko drugaije rjeenje, navodi
nam voditeljica Helena Babi
Zajednika blagovaonica, mjesto druenja Cilj je da beskunici u prihvatilitu borave to je krae mogue
8 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

pula

*
*
PULA - Iako se ovih dana, zbog uki-
danja nulte stope PDV-a, diu cijene
kruha, mlijeka, lijekova i kino ulazni-
ca, zanimljiv je podatak da neki, po-
put pekare Corona u Puli, svoje cije-
ne nisu dizali. - Mi nismo digli cijene
kruha, niti proizvoda, bez obzira na po-
reznu stopu od 5 posto. Nai klijenti i
nadalje mogu nae proizvode kupova-
ti po nepromijenjenim cijenama, ista-
knula je Gordana Kopi, direktorica
pekare Corona. S. Z. T.
Pekara Corona
dri stare cijene
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
FACEBOOK GRUPA O SLUAJU MIKO OKUPILA VIE OD TISUU OSOBA
Policija jo nije pronala poinitelja
I nakon jueranjeg upita Policijskoj upravi istar-
skoj, novih informacija o moguim poiniteljima
nema. I dalje policija intenzivno traga za jednim ili
vie poinitelja kaznenog djela zlostavljanja ivo-
tinje, ali s imenima, niti dobi poinitelja jo se ne
izlazi u javnost.
Ruka api: Pronai i kazniti krivce
Psu Miku je na nezapameno okrutan i stravi-
an nain okonan ivot. Do sada smo o tome
itali kao o dogaajima koji se odvijaju negdje
drugdje, daleko od nas, ali ovo se dogodilo u na-
oj zemlji, u naoj neposrednoj blizini. Taj in iiv-
ljavanja je toliko monstruozan da ne moe proi
nekanjeno, stoga pozivamo svjedoke zloina da
svoja saznanja o poiniteljima dostave policiji, da
prestanu dobrosusjedske odnose stavljati ispred
neijeg ivota te da poduzmu sve da se zloinci
kazne. Ti monstrumi su danas ubili psa, sutra e
ovjeka. ive meu nama, kukaviki se skrivaju
u masi, ali ne mogu se skrivati vjeno. Ovakvim
stranim stvarima se moe stati na kraj jedino nji-
hovim kanjavanjem te javnom objavom njihovih
imena, punim imenom i prezimenom. Ukoliko su
maloljetni, objavom imena njihovih roditelja, pie
izmeu ostalog u priopenju Udruge za zatitu
ivotinja Ruka api te i oni pozivaju policiju da
poduzme sve potrebne radnje da se utvrdi tko je
poinitelj, da se protiv poinitelja podnesu prekr-
ajna i kaznena prijava te da policija informira jav-
nost to je poduzela da rijei taj strani dogaaj.
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
elimo imena
poinitelja koji su
petardom ubili Mika
U svega 24 sata u grupu
se ulanilo vie od 1.300
onih koji podravaju tu
inicijativu i zgroeni su
zloinom nad psom
PULA - Ne jenjava zgro-
enost gnjusnim inom
iivljavanja nad psom
Mikom u Galiani ko-
jem su jo uvijek nepo-
znati poinitelji ugurali
petardu u usta zbog ega
je uslijed stravinih ozlje-
da morao biti eutanazi-
ran. Brojni itatelji zovu u
nau redakciju te, osuu-
jui ovaj straan in, trae
da se javno objave imena
poinitelja. Upravo iz tog
razloga na Facebooku je
osnova grupa istog imena
elimo imena poinite-
lja koji su petardom ubi-
li Mika. U svega 24 sata
u grupu se ulanilo preko
1.300 onih koji podravaju
tu inicijativu i zgroeni su
zloinom nad psom.
To govori da ipak
drutvo u kojem ivimo
nije poremeeno u cjelini,
nego pojedinci koje, po
mom miljenju, iz dru-
tva treba izopiti. elimo
jednakost prema svim i-
vim biima i elimo da
se ovakvim monstrumi-
ma sudi, a ne da se takve
stvari bacaju u zaborav,
stoji na facebookovoj
stranici na adresi http://
www.facebook.com/gro-
ups/141150769373694/.
A osim to je vijest o zlo-
stavljanju, zgrozila hrvat-
sku javnost nakon to su
svi hrvatski portali prenije-
li vijest koju je prvi objavio
Glas Istre, vijest se proirila
i po Europi, koja zbog ovo-
ga ak najavljuje (re)akci-
je koje bi se mogle odraziti
na hrvatski turizam.
Prijatelji i ja zgroeni
smo nad grozotom koju
su zloinci napravili psu u
Galiani. Nema opravda-
nja takvom nedjelu, ak
i ako ih je pas uznemiri-
vao, pie nam itatelji-
ca iz Njemake, koja na-
vodi da su joj prijatelji iz
tamonje udruge za za-
titu ivotinja napome-
nuli da e, ako poinitelji
ne budu kanjeni najstro-
om moguom kaznom,
pokrenuti akciju za boj-
kot Istre kao turistike de-
stinacije, a svoju inicija-
tivu za bojkotom proirit
e i na skandinavske ze-
mlje. G. ROJNI
DOSAD JE U NJEMU BORAVILO 30 OSOBA
e izbacili iz
m na ulici
tiri idu za tiskanje novog bro-
ja, a etiri kune ostaju njegovu
prodavau. Svi koji ga proda-
ju, dodaje voditeljica prihvati-
lita Helena Babi, imaju iska-
znicu Crvenog kria i jaknu ili
kapu s logom asopisa kako bi
bili prepoznatljivi.
Deset godina spavanja
na stadionu
Trenutno u prihvatilitu bo-
ravi osam mukih i tri enske
osobe, svaka sa svojom pri-
om. Neki su bez krova nad
glavom ostali zbog dugotraj-
ne nezaposlenosti, neki zbog
bolesti ili obiteljskih razmiri-
ca, a neki su bez stana osta-
li zbog deloacije i dugova. U
prihvatilitu je tako, primjerice,
mukarac 64 godite koji je de-
set godina spavao u napute-
noj prostoriji na Istrinom sta-
dionu. U prihvatilitu je, pria
nam voditeljica Babi, nakon
jednog desetljea uspio prvi
puta napraviti osobnu iskazni-
cu koja je temelj za sve daljnje
pomoi. Tu je i mukarac koji
je posljednje dvije godine ivo-
ta proveo u prikolici bez vode i
struje. I on rjeava svoj statut,
odnosno invalidsku mirovinu.
Kao uspjeh Babi navodi i
primjer 50-godinjaka koji se
godinama borio s ovisnou
o alkoholu, no otkako je u pri-
hvatilitu, ve sedam mjeseci,
alkohol nije ni okusio.
- Iako zakonski nije defini-
rano koliko tono mogu bo-
raviti ovdje, na je cilj da u pri-
hvatilitu borave to krae,
sve dok se za njih ne iznae
neko drugaije rjeenje, na-
vodi nam Babi. U tom im se
vremenu nudi smjetaj, hra-
na, odjea i zdravstvena skrb,
ali i pomo pri ostvarenju svo-
jih prava. Dok su u prihvati-
litu, korisnici nemaju pravo
na naknadu od Centra za so-
cijalnu skrb, veli nam njegova
voditeljica.
- Poanta boravka je da ko-
risnici surauju s nama, da
se resocijaliziraju, da zajed-
no pokuamo iznai neko
povoljno rjeenje za njihovo
stanje, pojanjava Babi i do-
daje da, naalost, ima jo do-
sta ljudi koji bi trebali smje-
taj, ali ne ele da im se prui
pomo i stoga nisu spremni
za ulazak u prihvatilite. Jer i
ovdje, dodaje, vrijede pravi-
la i kuni red koje svatko od
njih mora prihvatiti, a svako
grubo krenje kunih pravi-
la rezultira izbacivanjem iz
prihvatilita. Babi kae da
se nikako ne moe tolerirati
agresivnost, ali ni vrijeanje
i omalovaavanje kako kori-
snika, tako i djelatnika.
U prihvatilitu veinom mukarci
Pulsko prihvatilite u Valturskoj ima smjetajni kapacitet za
11 osoba, i to osam mukih i tri enske. Njima je na raspo-
laganju 300-tinjak kvadrata podijeljenih na muku i ensku
sobu i dva odvojena sanitarna vora, dnevni boravak, vee-
raj i uredsku prostoriju te 600 kvadrata dvorita.
Kroz njega je do sada prolo ukupno 30 beskunika,
veinom mukaraca srednje ivotne dobi. Od toga su tri
osobe pronale posao, etiri su uspostavile kontakt s obi-
telji, a isto toliko ih je svojevoljno izalo iz programa. est
osoba izalo je iz prihvatilita jer nisu pratili i sudjelovali u
aktivnostima prihvatilita, jedna je ostvarila pravo na miro-
vinu, a jedna je smjetena u ustanovu socijalne skrbi.
U razgovoru s beskunicima i mladom voditeljicom prihvatilita Helenom Babi
KRUPP-ovci u nedjelju
zapoinju pjeaenja
PULA - Ove nedjelje la-
novi Klub rekreativaca u
prirodi Istra Pula ponov-
no zapoinju (n)ovogodi-
nje pjeaenje. Svi zalju-
bljenici u prirodu mogu
im se pridruiti u ijanskoj
umi gdje e zajedno pje-
aiti du staze Orhideja,
koja je dugaka est i pol
kilometara. Polazak je za-
kazan u osam sati na ula-
zu u ijansku umu na po-
etku ijanske ceste (preko
puta Merkatora).
Idueg tjedna, tonije u
utorak e, pak, KRUPP-ov-
ci u umici Drenovica pje-
aiti stazom Lane. Ta je
staza neto kraa, prote-
e se u duini od tri kilo-
metra. Zainteresirani pje-
aci mogu doi u 16 sati,
za kada je zakazan pola-
zak, i to u Ulici Mate Ba-
lote kod Zavoda za javno
zdravstvo. G. R.
Glas Istre 9 Petak, 4. sijenja 2013.

pula

KLUB MLADIH IDS-a ZADOVOLJAN
KAMPANJOM JA SAM ISTRIJAN
Oita potreba za
regionalnim izjanjavanjem
U KOMUNALNOJ PALAI SVEANO POTPISANI UGOVORI ZA DODJELU STIPENDIJA
KLIMATOLOKI PREGLED 2012. GODINE
Sve jaih ekstremnih neprilika
ni Istra nije poteena
Mileti: Jedini nain za
bolje sutra je izvrsnost
PULA - ak 240 studenata
okupilo se juer ujutro ispred
Komunalne palae iekujui
sveano potpisivanje ugovo-
ra za dodjelu stipendija u aka-
demskoj godini 2012./2013.
Ove godine Grad Pula za sti-
pendije je osigurao vie od mi-
lijun kuna, a dobili su ih 42
studenta prve godine studi-
ja te 198 studenata viih go-
dina studija.
- Stipendiju u iskoristiti za
knjige i skripte, a dio e sva-
kako otii na stanarinu, rekao
nam je Igor Glii, student e-
tvrte godine, dobitnik stipen-
dije od 440 kuna. S njim se slo-
ila i Ana Jovanovi, takoer
studentica etvrte godine koja
je dobila stipendiju od 480
kuna. Njih oboje rade uz stu-
diranje, no vele da e im sti-
pendija itekako dobro doi. U
ova vremena, kae nam Ana,
svaka pomo u financiranju ti-
jekom studija je dobrodola.
Gradonaelnik Boris Mile-
ti, prije nego li je poeo s pot-
pisivanjem ugovora, studenti-
ma je poelio puno uspjeha,
izrazivi zadovoljstvo to ih
vidi u tako velikom broju, to
je na koncu bila i elja Grada
Pule da pomogne to veem
broju studenata. Rekao je za-
tim da je ponosan na studente
i pulsko sveuilite jer je jedi-
ni nain za bolje sutra upra-
vo izvrsnost koju su pokaza-
li studenti, dobitnici gradskih
stipendija.
Na natjeaj za dodjelu sti-
pendija je, podsjetimo, pristi-
glo 276 zamolbi. Utvren je
potom prijedlog liste za do-
djelu stipendija na koji je pri-
stiglo ukupno 20 prigovora.
Prihvaeno je njih 15. Uvjeti
koji su studenti trebali ispu-
niti za ostvarivanje stipendi-
ja bili su na razini prologo-
dinjih, samo to su se ovaj
put dodatno bodovala defi-
citarna zanimanja (sveuili-
ni studiji raunarstva, elektro-
tehnike, geodezije, medicine
- zvanje lijenik, stomatologi-
je, informatike, matematike,
fizike, kemije, biologije, geo-
grafije i engleskog jezika i knji-
evnosti). Studenti prve go-
dine morali su imati prosjek
ocjena najmanje 4,5 za svaku
godinu obrazovanja u sred-
njoj koli, odnosno najmanje
4,0 ako je upisan na studij za
zvanje koje je definirano kao
deficitarno. Za studente druge
i tree godine prosjek ocjena
morao je biti najmanje 4,0 na
prethodnoj akademskoj godi-
ni te najmanje 3,5 za deficitar-
no zvanje. N. SOFTI
Stipendiju u iskoristiti za knjige i skripte, a dio e svakako otii na
stanarinu, rekao nam je Igor Glii, student etvrte godine, dobitnik
stipendije od 440 kuna. S njim se sloila i Ana Jovanovi, takoer stu-
dentica etvrte godine, koja je dobila stipendiju od 480 kuna. Njih
oboje rade uz studiranje, no vele da e im stipendija itekako dobro
doi. U ova vremena, kae nam Ana, svaka pomo u financiranju tije-
kom studija je dobrodola
PULA - Predsjednik
Kluba mladih IDS-a Vili
Rosanda i tajnik Karl u-
i osvrnuli su se na pro-
teklu godinu s nagla-
skom na rezultate popisa
stanovnitva u kojoj se u
Istarskoj upaniji 25.203
stanovnika izjasnilo Istri-
janom. Naglasili su da
se time kampanjom koju
su proveli Ja sam Istri-
jan postigao primarni cilj
osvjeivanja graana da
imaju pravo izjasniti se
kako ele.
- Oito je da u Istri po-
stoji potreba za regio-
nalnim izjanjavanjem
jer jedan dio stanovni-
tva istrijanstvo doivlja-
va kao nadnacionalni
identitet, dok je za ostale
to tenja za veim stup-
njem autonomnosti Istre
u upravljanju. Istrijanstvo
svakako predstavlja mo-
dernu europsku politiku
kojom ljudi ele preuzeti
odgovornost za upravlja-
nje i razvoj svojega kraja,
rekao je izmeu ostalog
Rosanda, napomenuv-
i da KM IDS-a eli Istru
kao regiju koja samostal-
no raspolae resursima u
svrhu poveanja standar-
da i kvalitete ivota svih
svojih graana.
Pritom je vodstvo KM
IDS-a, osvrnuvi se na
2012. godinu, naglasilo
da se nastavak gospodar-
ske krize prvenstveno ne-
gativno odrazio na mlau
populaciju koja danas ini
treinu svih nezaposlenih
te su joj mogunosti pr-
vog radnog odnosa dra-
stino smanjene. G. R.
Nakon inventura poela
prava snienja
PULA - Kao to je to i uobiajeno za sam poe-
tak godine, mnoge trgovine su, ili su bile, zatvorene
zbog inventure. Pregledava se roba, zbrajaju i odu-
zimaju rezultati. No, to je i oznailo jo vea snie-
nja za mnoge koji su ih strpljivo ekali. Primjerice, u
susjednoj Italiji prava snienja poinju sutra, u su-
botu, a ovog puta su ih nai trgovci preduhitrili. Sni-
enja i rasprodaje potrajat e do veljae kada po obi-
aju stie proljetna kolekcija. G. R.
Ugovore o stipendijama studentima je podijelio gradonaelnik
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Vili Rosanda i Karl ui
M
.

M
I
J
O

E
K
PULA - Vjerojatno nikad u
povijesti nije bilo toliko sva-
kojakih vijesti o vremenu i-
rom svijeta. Naalost, veina
takvih vijesti odnosila se na
vremenske nepogode koje
su se posljednjih dvanaest
mjeseci svakodnevno bilje-
ile irom svijeta. Iako istar-
ski poluotok nije bio u centru
takvih dogaaja, godina koja
je za nama ostati e u sjea-
nju po nekim izuzetno neu-
godnim klimatskim rekordi-
ma koji su za sobom ostavili
mnoge neeljene posljedice.
Trenutak je da se osvrnem na
neke najznaajnije dogaaje
koji su meteoroloki obiljei-
li ovu godinu.
Sva su godinja doba bila
izuzetna i u svima su zabilje-
ene znaajne tete od ekstre-
mnih vremenskih neprilika.
Zimu je prije svega obiljei-
lo vrlo jako zahlaenje koje je
na itavom poluotoku trajalo
u prvoj polovici veljae. Da je
to bilo najjae zahlaenje po-
sljednjih desetljea najbolje
pokazuju podaci o temperatu-
ri zraka. U unutranjosti Istre
one su se spustile i do 15 stup-
njeva ispod nitice. U priobal-
nom je podruju bilo tek neto
ugodnije uz desetak stupnje-
va ispod nitice. Koliko je zima
tada opasno zaprijetila govori
i podatak da su u unutranjo-
sti Istre temperature zraka pu-
nih est dana ostale ispod ni-
tice. U svemu tome prava je
srea bila da nije pao snijeg, uz
snjeni pokriva temperature
zraka bile bi jo nekoliko stup-
njeva nie i nita nas ne bi bilo
moglo spasiti od velikog smr-
zavanja. Zanimljivo je i to da je
zima brzo prestala, ve od po-
lovice veljae temperature zra-
ka su ubrzano rasle i vrlo brzo
porasle i iznad 20 stupnjeva.
Tijekom proljea Istri pr-
venstveno prijete jutarnji
mrazevi i prve ozbiljnije gr-
mljavinske nepogode. Ovdje
se prije svega mora spome-
nuti 10. travnja i temperature
zraka koje su se tog jutra spu-
stile od 3 do pet stupnjeva is-
pod nitice. Kako je to bilo ve
gotovo polovicom proljea
dolo je do velikih teta u vo-
njacima i na ostalim proljet-
nim kulturama. Potrebno je
spomenuti da su u unutra-
njosti zemlje tete od niskih
temperatura bile ogromne i
da su na mnogim mjestima
urodi u potpunosti uniteni.
Ljeto je po svemu bilo izu-
zetno i za pamenje. Zapo-
elo je rano, trajalo je dugo,
bilo je vrue, sunano i suho.
Za razliku od veine godina u
kojima su ljetne vruine pod-
noljivije i krae traju, ovogo-
dinja su sva tri ljetna mje-
seca bila ekstremno topla i
suha. Bilo je to bez konku-
rencije najtoplije ljeto u Istri u
posljednjih stotinjak ili ak u
znatno duem vremenskom
periodu.
Jesen najee zaprijeti
obilnim oborinama, slino je
bilo i ove godine. Kina sezo-
na zapoela je ve poetkom
rujna, a zavrila tek poetkom
prosinca. Zabiljeeno je ne-
koliko dana s vrlo velikim ko-
liinama oborina i mnogim
su podrujima zaprijetile oz-
biljne poplave. Na sreu, za-
tite od poplava su se znatno
poboljale pa su ovom prili-
kom izbjegnute vee tete.
Kraj godine obiljeio je
rani dolazak zime i rani do-
lazak snijega. Dogodilo se to
ve poetkom prosinca ili jo
tonije u noi 8. prosinca, ju-
tro koje je u Istri osvanulo
pod debelim snjenim pre-
krivaem. Tog je jutra u unu-
tranjosti Istre palo i do 20
cm snijega. Snijega su osta-
la poteena tek priobalna
podruja june Istre. Pri sa-
mom kraju godine vrijeme se
donekle normaliziralo, dani
prolaze uz promjenjivu nao-
blaku, poneto kie, mjesti-
mine magle i uz relativno vi-
soke temperature zraka.
Meutim, ekstremne vre-
menske prilike sve jae pri-
jete, a Istra toga naalost nije
poteena. Naprotiv upravo
je protekla godina pokazala
da na takve prijetnje moramo
biti spremni i sve uiniti da se
maksimalno zatitimo.
Priredio Mario Grabar
Ljeto izuzetno suno, u prosincu snijeg na jugu Istre
S
r
e

k
o

N
ik
e
t
i
/
C
R
O
P
I
X
10 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

pula

Upravni odjel za komunalni sustav i imovinu Grada Pule, temeljem Odluke Gradonaelnika Grada Pule Klasa:
944-05/12-01/45 od 20. prosinca 2012. godine, raspisuje
NATJEAJ ZA PRODAJU NEIZGRAENOG GRAEVINSKOG ZEMLJITA
I. Raspisuje se natjeaj za prodaju nekretnina na slijedeim lokacijama:
red.
Broj
Kat. opina MO
Katastarska
estica
Ukupna
povrina m
2
Poetna cijena
u EUR
Jamevina u
kunama
1. Pula Arena 1111/3 2 280,00 212,00
2. Pula Monvidal 1883/5 74 7.400,00 5.580,00
3. Pula ijana 1808/23 394 27.580,00 20.796,00
4. Pula Gregovica 2410/9 455 31.850,00 24.015,00
5. Pula Gregovica 2410/3 489 34.230,00 25.810,00
6. Pula Gregovica 5585/1 493 34.510,00 26.021,00
7. Pula Gregovica 2412/2 491 34.370,00 25.915,00
8. Pula Busoler - ikii 3182/25 712 35.600,00 26.843,00
9. Pula Busoler - ikii 3182/24 746 37.300,00 28.125,00
10. Pula Gregovica 2409/51 541 37.870,00 28.554,00
11. Pula Gregovica 2409/52 548 38.360,00 28.924,00
12. Pula ijana 1202/2 443 44.300,00 33.403,00
13. Pula Gregovica 659/16 487 48.700,00 36.720,00
14. tinjan tinjan 111/1 733 73.300,00 55.269,00
II. Uvjeti prodaje i pravila nadmetanja objavljeni su na oglasnoj ploi Upravnog odjela za komunalni sustav i
imovinu Grada Pule, Pula, Forum 2, II kat, i na internet stranici Grada Pule, www.pula.hr.
III. Javno nadmetanje provest e se u prostorijama Komunalne palae u Puli, Forum 1, dana 18. sijenja
2013. godine u 12,00 sati.
IV. Sve obavijesti glede nekretnina izloenih na natjeaju mogu se dobiti tijekom uredovnog radnog vremena
u Upravnom odjelu za komunalni sustav i imovinu, Pula, Forum 2, II kat, soba 42. Zainteresirani ponuditelji
mogu dobiti sve potrebne informacije na tel. 371-864.
GRAD PULA
Ep0348
VRLO USPJENA TURISTIKA GODINA ZA PULU
Novu 2013. doekalo 600 gostiju
PROAO ROK ZA PREDAJU ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU GRAEVINA KOJIMA JE IZDANO RJEENJE ZA RUENJE
Ruenje se nee moi izbjei
U Puli su po Zakonu o postupanju s nezakoni-
to izgraenim zgradama iz 2012. godine, za-
kljuno s 31. prosinca, zaprimljena ukupno
603 zahtjeva, a po Zakonu iz 2011. godine 149
zahtjeva. Jo nije poznato za koliko je zgrada
(od predanih zahtjeva) graevinska inspekcija
donijela rjeenje o uklanjanju od strane. Pre-
ma slobodnoj procjeni, radi se o oko 60 posto
takvih graevina
PULA - Posljednji dan
prole godine, 31. prosin-
ca, bio je zadnji rok za pre-
daju zahtjeva za legalizaciju
bespravno sagraenih obje-
kata koji su ve otprije dobi-
li rjeenje za ruenje. Upra-
vo tog, posljednjeg dana su
mnogi pohrlili u gradske pi-
sarnice. Velika guva bila
je tako i u pulskoj pisarni-
ci gdje je, kako neslubeno
doznajemo, prolog petka
bilo puno vie stranaka nego
inae, oko 130, od ega je ve-
ina njih dola upravo zbog
legalizacije.
- Doao sam predati za-
htjev s kupoprodajnim ugo-
vorom i projektom koji
imam za kuu koju sam ku-
pio jo 1984., a kasnije se is-
postavilo da nije upisana u
zemljine knjige. Ne znam
to me dalje eka s papiro-
logijom, no slubenik je re-
kao da e me nazvati kada
pregledaju papire. Ve sam
u godinama i elim tu kuu
ostaviti svojoj djeci, ali ne
elim im ostaviti i proble-
me, pa se nadam da u ipak
uspjeti to rijeiti, rekao nam
je jedan sugraanin.
I ministrica graditeljstva
i prostornog ureenja Anka
Mrak Tarita takoer je tog
posljednjeg dana za predaju
zahtjeva istaknula da je bilo
vano do 31. prosinca pre-
dati zahtjev uz dokumenta-
ciju koju vlasnici imaju, na-
kon ega e referenti vidjeti
je li dokumentacija potpu-
na i u odreenom roku tra-
iti da se ta dokumentaci-
ja nadopuni. Za to postoji
zakonski rok od petnaestak
dana, a nakon toga zahtjev
ulazi u postupak.
Prema rijeima proel-
nika Upravnog za prostor-
no ureenje Giordana ku-
flia u Puli je, po Zakonu
o postupanju s nezakoni-
to izgraenim zgradama iz
2012. godine, zakljuno s
31. prosincem zaprimlje-
no ukupno 603 zahtjeva, a
po Zakonu iz 2011. godine
149 zahtjeva. Istaknuo je da
jo nije poznato za koliko
je zgrada (od predanih za-
htjeva) doneseno rjeenje
o uklanjanju od strane gra-
evinske inspekcije. Prema
slobodnoj procjeni, rekao je
kufli, radi se o oko 60 po-
sto takvih graevina.
- Smatramo da e odree-
ni broj zahtjeva jo prispje-
ti potom, a ako su zahtjevi
poti predani do 31. prosin-
ca prole godine smatra se da
su predani u roku, bez obzira
kada ih gradska pisarnica za-
primi, rekao je kufli.
Na pitanje to e se do-
goditi s onim graevinama
iji vlasnici nisu predali za-
htjeve za legalizaciju u roku,
kufli je rekao da objek-
te za koje postoji rjeenje o
uklanjanju, a za koje vlasni-
ci nisu pravodobno podni-
jeli zahtjev nee biti mogue
ozakoniti te e graevinska
inspekcija biti duna nasta-
viti postupak radi prisilnog
uklanjanja. Drugim rijei-
ma, te e se graevine si-
gurno ruiti. Procjenjuje se
da u Puli ima oko tisui ne-
zakonitih graevina.
N. SOFTI,
P. SOFTI-MEHEMDOVI
Legalizacija kota, no bar ostaje krov nad glavom
Vezano uz trokove ozakonjenja zgrada, podsjetimo, nelegalni graditelji moraju prven-
stveno platiti javna davanja, a to su komunalni i vodni doprinos. Kako su nam svojevre-
meno pojasnili iz nadlenog odjela, visina tih doprinosa ovisi iskljuivo o broju kubinih
metara graevine te o njezinoj namjeni - je li stambena, poslovna, pomona, gospodar-
ska i slino. U to se trebaju ubrojiti trokovi izrade projektne dokumentacije i dokaziva-
nju o udovoljavanju zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Primjerice, za nelegalnu
graevinu od oko 400 kvadrata, geodetski snimak (radi ucrtavanja kue, usluge geode-
ta) iznosi oko dvije tisue kuna, oko 100 tisua kuna komunalni doprinos, 35 do 40 tisua
kuna vodni doprinos te naknada za zadravanje nezakonito izgraene zgrade u prostoru.
Oni koji nisu predali zahtjev za legalizaciju mogu oekivati ruenje svojih objekata
A
r
h
iv
a
/
D
a
n
ilo

M
E
M
E
D
O
V
I

PULA - Posljednja tri dana prole godine, kao i cijela

godina, bila su turistiki uspjena za Pulu u usporedbi
s istim danima na kraju 2011. godine kada je zabiljee-
no 412 dolazaka. Na kraju 2012. godine, naime, u Pulu
su na proslavu Nove godine stiglo 632 gosta, od ega
410 inozemnih, a najvie su boravili u hotelima, iako ih
je bilo i u turistikim apartmanima, hostelima i kod pri-
vatnih iznajmljivaa, pa ak i u kampovima.
U posljednja tri dana 2012. godine ostvareno je
tako 1.947 noenja, odnosno, gotovo tisuu noe-
nja vie nego u isto vrijeme na kraju 2011. godine, od
ega najvei dio, njih 1.704, otpada na noenja u pul-
skim hotelima.
Najvie turista stiglo je iz Italije odakle je stiglo 309
inozemnih gostiju ostvarivi preko tisuu noenja, a
potom slijede gosti iz Slovenije, te Njemake i Austri-
je. Novogodinje slavlje u Puli doekali su i gosti iz
Australije, Bosne i Hercegovine, Belgije, Brazila, Fran-
cuske, Kine, Koreje, Maarske, Rumunjske, Srbije,
panjolske i Ujedinjenog kraljevstva.
Gledajui samo posljednji dan prole godine, 31.
prosinac, u odnosu na posljednji dan 2011. godine
ostvareno je manje dolazaka turista. Godinu ranije
Silvestrovo u Puli zabiljeilo je 190 dolazaka, dok je
2012. ispratilo 125 gostiju u Puli. Meutim, i uz manje
gostiju posljednjeg dana godine ostvareno je 66 no-
enja vie. Najvie iz Italije (373), a potom slijede Slo-
venije, Austrije i Njemake. G. R.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Glas Istre 11 Petak, 4. sijenja 2013.
Umirovljenicima 50 besplatnih
autobusnih vonji
VODNJAN - Za subvencioniranje besplatnog javnog
prijevoza na Pulaprometovim linijama, Grad Vodnjan je u
ovoj godini predvidio 230 tisua kuna. Ako nisu u radnom
odnosu i imaju stalni boravak na podruju Vodnjana, pravo
na besplatan prijevoz imaju slijepe osobe s pratiocem, voj-
ni i civilni invalidi rata s pratiocem ako im je potreban, oso-
be oteena sluha, mentalno nerazvijene osobe, dijalizirani
bolesnici, oboljeli od multiple skleroze te osobe s tjelesnim
invaliditetom i njihov pratilac, ako im je potreban. To pravo
imaju i lanovi ue obitelji poginulih branitelja Domovin-
skog rata ako ga nisu ostvarili po drugoj osnovi, djeca na
redovnom kolovanju bez jednog ili oba roditelja, korisnici
uenike stipendije dodijeljene po socijalnoj osnovi te oso-
be starije od 60 godina koje nisu u radnom odnosu i prima-
ju pomo za uzdravanje.
Umirovljenici imaju limitirani broj od 50 jednosmjernih
besplatnih vonji godinje. Kod opravdanih razloga, primje-
rice bolesti, gradonaelnik moe odobriti i vie vonji uz
prethodnu suglasnost Odbora za socijalni program. P. L.
Zimske radionice DND-a
PORE - Poreko Drutvo Naa djeca tijekom kolskih
praznika organizira etiri radionice za djecu. U ponedjeljak
u 10.30 sati u sjeditu na Trgu kneza Branimira starta trod-
nevna tehnika i modelarska radionica, a istog dana u pod-
ne u starom remontu poinju radionice hip-hopa i break
dancea. U utorak je radionica filatelistiki praktikum, za dje-
cu od 5. do 8. razreda. Djeji forum, dvodnevna radionica
za djecu od 9 do 15 godina poinje u etvrtak, a kroz nju
e nauiti to su djeja prava, meusobno razumijevanje i
suradnja. Prijaviti se mogu na e-mail dnd-porec@net.hr ili
na broj 091/113-33-34. V. H.
LABIN - Sablasno
pusta labinska zelena
trnica prvih dana si-
jenja prava je potvrda
da nam, iz perspektive
ionako tankog nova-
nika, predstoji vjero-
jatno najdui mjesec u
godini. Juer je radilo
svega petoro proda-
vaa, a u udarne dane
vie povra, a manje
voa nudi njih 20-ak.
- Prazni stolovi mar-
kata uobiajena su
slika nakon Boia i
Nove godine, ali ve
za vikend moralo bi
biti ivlje, rekla nam
je poljoprivrednica iz
epia, alei se na
nikad slabiji promet za
boino-novogodinje
blagdane.
- era je bilo jo
huje. Kolege su si zeli
ferije. A kemu e pro-
davat kad je malo kup-
ci? Prili samo mi ki
ne moremo bez dela,
dobacila je piljarica sa
susjednog banka. I. R.
Pust labinski markat
istra@glasistre.hr
591-518
*
BUJE - Zahvaljujui entuzijazmu i marlji-
vom radu lanova udruge mladih Otvo-
reno srce, u Bujama e u nedjelju prvi
put biti uprizorene ive jaslice. Pro-
gram, koji ukljuuje nastupe lokalnih
vokalnih skupina, u gradskoj e kino
dvorani poeti u 18.30 sati. Uslijedit
e druenje uz bogatu lutriju i zaku-
sku. Ostvarenje ivih jaslica pomogli su
brojni pojedinci i tvrtke, a podrku su
dali Grad Buje, Gradsko vijee i Puko
otvoreno uilite. K. F.
Premijera
ivih jaslica
u Bujama
S klobasicom u Europu
SV. PETAR U UMI - Gastro-manifestacija S klobasi-
com u Europu odrat e se 22. i 23. veljae u mjesnoj
sportskoj dvorani, obavijestio je supetarski naelnik Mario
Bratuli opinske vijenike. Susret proizvoaa suhome-
snatih proizvoda, na tragu tinjanskog Sajma pruta, ukljui-
vat e izlobe, strune skupove i gourmet natjecanja. A. D.
bez struje
Zbog radova na niskonaponskom postrojenju danas od
8.30 do 13 sati bez struje e biti egotii, a od 8 do 17 sati
Bokii.
bez vode
Zbog radova danas e bez vode od 7 do 15 sati biti
naselja Boduleri i Negriani u opini Marana. Svako
vee zamuenje korisnici mogu javiti Vodovodu.
I
.

R
A
D
I

USPRKOS CRNIM PROGNOZAMA I RECESIJI, TURISTIKA PONUDA

U porekim hot
vei broj gostiju n
Iako su za doek Nove godine bili
otvoreni gotovo svi rovinjski hoteli koji
su i bili popunjeni, oni su ve prekjuer
i juer zatvorili svoja vrata do Uskrsa
PIU Marina DAMJAN i
Mihaela MEDI
PORE, ROVINJ - Za doek
Nove godine osam od deset
otvorenih hotela u Poreu
bilo je dupkom puno. Iz tu-
ristikog poduzea Laguna
Pore saznajemo da je naj-
vie gostiju dolo iz Njemake
(60%), Slovenije (20%) i vi-
carske (18%) dok su Talijani
od poetka krize drastino
smanjili svoje dolaske u Po-
re. U objektima Valamar Ri-
viere, pad talijanskih turista
u odnosu na prolu godinu
iznosi etiri posto, no za Sil-
vestrovo, veina je odsjela u
njihovom najveem hotelu:
svaki drugi gost u Valamar Di-
jamantu koji ima 457 leaje-
va doao je iz Italije.
Doli zbog povoljne
cijene
U samom hotelu Dijamant
dan nakon Nove godine vla-
dala je strka zbog odlazaka,
dok je dio gostiju mirno ui-
vao u podnevnoj kavi i sen-
dviima. Tako smo naili na
grupu iz petstotinjak kilome-
tara udaljenog mjesta Lago di
Como u Italiji. Staru godinu
proveli su u Ljubljani, svra-
tili do Zagreba i potom oti-
li u Pore.
- Nikad ranije nismo odsje-
dali u Istri, a doli smo zbog
povoljne cijene aranmana
nakon nove godine. Juer smo
posjetili stari grad Pore, na-
veer otili u wellness, a danas
emo u Pulu, rekla je Laura Fi-
gini, jedna od tri sestre koja je
organizirala zajedniko novo-
godinje putovanje s njihovim
muevima i prijateljima.
Obitelj Stecca iz okoli-
ce Trevisa Istru koja je u Di-
jamantu prvi put doekala
Novu godinu Istru poznaje
kao svoju pokrajinu. Ovdje
ljetuju ve esnaest godina, a
ovo je njihov prvi zimski po-
sjet za koji kau da im je to
oputajui odmor. Redovi-
to koriste wellness i eu uz
more. U rijetkim posjetima
gradu zaudilo ih je to ima
otvorenih restorana, duana
i prolaznika.
- ivimo u blizini Jesola koji
je ljeti krcato turistiko mje-
sto, a zimi je doslovno sve za-
tvoreno i nema nikoga, tek u
posljednjih deset godina po-
elo se neto deavati dok je
Pore imao jo vie otvorenih
objekata i puno posjetitelja,
rekao je Dennis Stecca, zapo-
slenik u drvnoj industriji.
Mamac su priroda,
kultura i wellness
Novu godinu u Dijaman-
tu tradicionalno doekuje i
brani par Elfriede i Erust Ka-
iser iz Styrie, najjunije au-
strijske pokrajine, koji u Istru
dolaze ve 25 godina.
- Svia nam se usluga u ho-
telu i stari grad. Volimo odla-
ziti na poreku rivu kod hote-
la Palazzo kad je sve otvoreno,
piti kavu i sunati se, a uvijek
odemo do Bazilike, romani-
Deset hotela bilo je otvoreno, a osam dupkom puno: hotel Dijamant je za doek imao 10 posto vie gostiju nego lani
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
M
.

D
A
M
J
A
N
12 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
BUTONIGA - Problem
vodoopskrbe Istre za ovu
godinu kao i predstojeu
turistiku sezonu u potpu-
nosti je rijeen, voda e se
moi koristiti za sve po-
trebe gospodarstva i gra-
ana, obznanio je istarski
upan Ivan Jakovi prili-
kom jueranjeg posjeta
Istarskom vodovodu Buzet
i Postrojenju za kondicio-
niranje vode Butoniga.
upan je u izjavi novi-
narima prenio inicijati-
vu koja dodatno jami si-
gurnu vodoopskrbu, a ta
je da se barem za jedan
metar podigne kota pre-
ljeva na akumulaciji Bu-
toniga.
- Time se rjeava do-
datnih dva milijuna kubi-
ka vode to daje garanciju
koja u osnovi nije potreb-
na, ali tih nekoliko stoti-
na tisua kuna koje treba
uloiti su premali novac,
a da ne bi imali tu dodat-
nu sigurnost, rekao je Ja-
kovi.
- Ukoliko Hrvatske
vode pokau razumijeva-
nje za ovu inicijativu koju
smo zajedniki pokrenu-
li s Istarskim vodovodom
Buzet, ali i predstavnicima
ostalih vodovoda Istre, to
se moe realizirati u roku
od nekoliko mjeseci. Za-
hvat je doista minimalan.
Oekujemo da je za to po-
trebno oko pola miliju-
na kuna i inzistiramo da
se svakako graane koji
ive u okolici akumulaci-
je Butoniga i koji e mo-
rati ostati bez dijela zemlje
pravino obeteti, a to je
nekih dodatnih milijun
do dva milijuna kuna. To
je ono to Hrvatske vode
moraju odmah napraviti
jer nema drugog gospo-
darstva u Hrvatskoj koje je
konkurentno osim turiz-
ma, istaknuo je Jakovi.
Od Hrvatskih voda, re-
kao je, oekuje se da od-
mah krenu s tim projek-
tom. Kota bi trebala biti
podignuta za jedan metar,
dakle na 40 metara nad
morem. Time se dobiva
dodatna dva milijuna ku-
bika vode i garantira du-
gorona sigurnost u vodo-
opskrbi Istre.
Direktorica Istarskog
vodovoda Laura uperi-
na osvrnula se na izda-
nost izvorita i akumula-
cije Butoniga.
- Kroz desetak dana u
akumulaciji Butoniga tre-
bali bi se pribliiti koti od
38 metara nad morem to
nam doista daje garanciju
da e vodoopskrba u ovoj
godini biti sigurna za tu-
ristiki sektor. Izdanost
izvora je tri do pet puta
bolja u odnosu na stanje
u istom razdoblju lani. Uz
novu investiciju Bula -
Butoniga, dakle spajanje
izvora, s rokom zavret-
ka do 30. oujka ove godi-
ne mi ulazimo u novu tu-
ristiku sezonu potpuno
sigurni i s dovoljnim ko-
liinama vode, najavila je
uperina.
G. ALI VERKO

istra

*
*
PORE - Hrvatski Crveni kri juer je
odrao prvu dobrovoljnu akciju dariva-
nja krvi u ovoj godini. Prikupili su 51
dozu, a dvoje je odbijeno iz zdravstve-
nih razloga. Dragana Keder i Marin Bu-
ljeta darovali su krv prvi put dok su se
od dugogodinjih davatelja s veim bro-
jem akcija odazvali Poreani Emil Pro-
dan sa 104, Ivica Pukari i Veljko Daus
s 95 davanja te Katica Tomai kojoj je to
bilo 51 sudjelovanje. Idua akcija u Po-
reu odrat e se u oujku. M. Da.
U prvoj akciji
prikupljena
51 doza krvi
A
r
h
iv
a
OD HRVATSKIH VODA TRAI SE PODIZANJE
KOTE PRELJEVA NA AKUMULACIJI BUTONIGA
PRIVUKLA BROJNE POSJETITELJE NA ZAPADNU OBALU ISTRE
telima
nego lani
Jamstvo sigurne
opskrbe vodom
Podizanjem kote rjeava se dodatna dva milijuna
kubika vode, to daje garanciju koja u osnovi nije
potrebna, ali tih nekoliko stotina tisua kuna koje
treba uloiti su premali novac a da ne bismo imali
tu dodatnu sigurnost, rekao je upan Ivan Jakovi
Jakovi u zgradi Postrojenja za kondicioniranje
vode Butoniga
G
.

A
L
I

V
E
R
K
O
U proloj godini zabiljeen je izrazito nizak vodostaj
Butonige
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
U odnosu na
prolu godinu,
broj noenja u
Laguni Pore
bio je vei za 7
posto tijekom
blagdana, a u
hotelu Dijamant
turista je 10
posto vie
Za doek Nove godine gotovo svi poreki hoteli bili su popunjeni
Obitelj Stecca iz Italije prvi put je Istru posjetila zimi, a
iznenadila se to u gradu ima ivota
Toni i Doris Baumann Brani par Kaiser posljednjih pet godina Silvestrovo provodi
u Dijamantu
Laura Figini: Nikada ranije nismo bili u Istri, a doli smo
nakon doeka zbog povoljnije cijene aranmana
ke kue i eemo ulicama, pri-
a Elfriede dok Erust domee
kako novu godinu posljednjih
pet godina provode u Dija-
mantu jedui i pijui iako im
smeta preglasna glazba.
Sudei po navodima gla-
snogovornika porekih turi-
stikih poduzea, veina go-
stiju ne odlazi do grada ve
ostaje na doeku u hoteli-
ma, a najvie ih je bilo u La-
guni Materada, njih 736. Od
Deana Matoevia iz Lagune
Pore saznajemo kako pro-
sjeni boravak turista tijekom
blagdana u prosjeku traje 5,4
dana, a samo
dvjestotinjak
gostiju novu
godinu je do-
ekalo izvan
hotela. U od-
nosu na pro-
l u godi nu,
broj noenja
u Laguni Po-
re bio je vei
za 7 posto tije-
kom blagdana
nego lani kad
je hotel Lagu-
na Parentium
bio zatvoren
dok smo za
Valamarove
objekte dobili podatke za ho-
tel Dijamant gdje je novu go-
dinu doekalo 10 posto vie
turista nego lani.
Iako su za doek Nove go-
dine bili otvoreni gotovo svi
rovinjski hoteli koji su i bili
popunjeni, oni su ve prekju-
er i juer zatvorili svoja vrata
do Uskrsa. Trenutno su otvo-
reni jedino hoteli Park i Adri-
atic, te je u hotelu Park dvade-
setak gostiju, a tek nekolicina
ih je odsjela u Adriaticu.
U rovinjskom hotelu Park
zatekli smo suprunike Toni-
ja i Doris Baumann iz Austri-
je, koji su juer stigli i odsjeli u
hotelu Park.
- Prvi smo put odsjeli u ho-
telu, a u Istru i Rovinj dola-
zimo ve vie od 30 godina.
Kad smo bili mladi jednom
smo do Pule doli biciklima.
Poslije smo dolazili s djecom,
a sada smo ve baka i djed.
Prvi smo put ovdje u zimskim
mjesecima i napokon moe-
mo vidjeti samo lokalne ljude,
bake i djedove
s djecom. To
je pozitivno,
manje je turi-
sta i ba ui-
vamo u staro-
gradskoj jezgri
koja je prediv-
na. Drugaije
je zimi, a trai-
li smo upravo
hotel koji ima
wellness, od-
nosno bazen
jer u jutarnjim
satima pliva-
mo, a u pod-
nevni m se
penjemo po
stijenama u park umi Zlatni
rt i oduevljeni smo vegetaci-
jom. Inae ne obiavamo od-
sjedati u hotelu, ve u ljetnim
mjesecima najradije kampi-
ramo. Vrijeme nas je poslui-
lo, ali i da je kia ne bismo se
bunili. Hrana i usluga u hote-
lu su odlini i rado emo ga
preporuiti prijateljima i po-
znanicima, zakljuuju Bau-
mannovi.
M
.

D
A
M
J
A
N
M
.

D
A
M
J
A
N
M
.

D
A
M
J
A
N
M
.

M
E
D
I

Glas Istre 13 Petak, 4. sijenja 2013.

MUNTI - Spomenik palim
borcima NOB-a i nedunim
rtvama Drugog svjetskog rata
u Muntiu obnovljen je prije
godinu i pol dana, no s jed-
nom pogrekom. Budui da
je na originalan kamen tada
postavljena mramorna plo-
a s uklesanim imenima r-
tava, tom je prilikom pokojni
Ivan Radei preimenovan u
Radii, to je zasmetalo nje-
govim roacima. Osim toga,
nekima se nije svidjelo to je
preko originalnog kamena na
kojem su mjetani Muntia
50-ih godina prolog stolje-
a sami uklesali imena svojih
poginulih sumjetana stavlje-
na mramorna ploa.
Predsjednik Udruge anti-
faistikih boraca (UAB) Li-
njan Anton Vojni tada je
kazao kako smatra da je spo-
menik sada daleko ljepi, te da
se imena na originalnom ka-
menu nisu mogla obnoviti. Ta-
koer je rekao da je upoznat s
grekom u prezimenu koja se
nenamjerno dogodila, te da su
o tome obavijestili kamenokle-
sara koji je obnavljao spome-
nik, a koji je, navodno, obeao
greku popraviti o svom tro-
ku. To je trebalo biti ispravlje-
no do 22. lipnja, meutim, jo
uvijek nije uinjeno.
- Sramota je da to tako sto-
ji. Tamo dolazi opinska de-
legacija i lanovi mjesnog
UAB-a polagati vijence iz pi-
jeteta prema rtvama NOB-
a, ali kakvo je to potovanje
prema palim borcima kada
nisu u stanju tono napisa-
ti ime. Svi rokovi koje su si
sami zadali za popravak te
ploe su proli, ali na kraju
krajeva ne krivim niti UAB jer
su to stariji ljudi koji su imali
dobru namjeru obnoviti sta-
ri spomenik, nego krivim na-
elnika to do sada nije po-
duzeo apsolutno nita da se
ova greka ispravi, a upoznat
je s time, kazao je Mario Ra-
dei, linjanski vijenik.
Vojni nam je pak ponovo
rekao da je kamenoklesar koji
je napravio greku vie puta
zamoljen da istu ispravi, ali
i da nije znao da to jo uvi-
jek nije uinjeno. Ako se spo-
menici podiu u vjenu slavu
nedunim rtvama i sudioni-
cima antifaistike borbe iz
koje je dananja Istra iznikla,
kako dananji antifaisti vole
govoriti, onda bi svakako bu-
duim generacijama u nasli-
jee trebalo ostaviti spomen
na tragino stradalog Ivana
Radeia a ne na osobu koja
nije postojala.
P. SOFTI-MEHMEDOVI

istra

gradski reporter
N
akon nekoliko godi-
na najavljivanja sve je,
ini se, spremno da Pazin u
ovoj, ujedno izbornoj, godi-
ni dobije novi objekt od ireg
drutvenog znaaja - kolsko-
gradsku sportsku dvoranu
vrijednu malo vie od 28 mi-
lijuna kuna.
Time bi trebale prestati
muke pazinskih osnovno-
kolaca i srednjokolaca, po-
laznika 113-godinje Gimna-
zije i strukovne kole Jurja
Dobrile, koji su nastavu tje-
lesno-zdravstvene kulture
za vrijeme runog vremena
uglavnom odravali natiskani
u skuenom prostoru jedine,
male osnovnokolske sport-
ske dvorane. Dodue, otkad
je 1997. godine sportsku dvo-
ranu dobio Pazinski kolegij
- klasina gimnazija kolar-
ci su, ovisno o dogovorima
meu prosvjetnim ustano-
vama i Grada, katkad fiskul-
turu odravali i u toj dislo-
ciranoj dvorani. No, ako bi se
u obzir uzimalo i vrijeme po-
trebno za presvlaenje sport-
ske opreme te vrijeme po-
trebno za dolazak i odlazak
do udaljenih sportskih dvora-
na, na kraju bi se ionako mr-
ava satnica vanog tjelesnog
odgoja svodila na mizernu
minutau. Probleme s nedo-
statkom prostora nisu ima-
li samo kolarci, ve i brojne
momadi i ekipe sportskih
klubova koje su zbog nedo-
statka termina morali dijeli-
ti prostor ili putovati u druge
sredine. Primjerice, roditelji
najmlae sekcije nogometaa
trebali su triput tjedno odvo-
ziti i dovoziti djecu u supetar-
sku sportsku dvoranu, a bilo
je i mnogo drugih sluajeva.
Stoga nisu u pravu oni koji
kau da sportska dvorana nije
gradski prioritet, odnosno da
su dvije sportske dvorane u
gradu sasvim dovoljne i da bi
ta sredstva trebalo namijeniti
negdje drugdje. Naime, sport
nije privilegij ve potreba sva-
kog drutva koje se eli razvi-
jati na zdravi nain. Dobro je
takoer to je gradska vlast
odustala od jeftinije, ali previ-
e udaljene lokacije dvorane
na gradskoj zelenoj povrini
iza Spomen doma. Unato
tome to se privatno zemlji-
te na kojem e se sada graditi
dvorana preplatilo barem e
dvorana biti prikladno smje-
tena uz kole koje bi ju tre-
bale ponajvie koristiti.
Konano, nadajmo se
da se nee ponoviti propu-
sti izvoaa radova kakvih
je, navodno, bilo dosta prili-
kom nedavne gradnje sport-
ske dvorane u Karojbi. Ali za
to je, osim zaduenih insti-
tucija, potrebna pozornost
i nadzor i gradske uprave i
javnosti koja bi morala biti
zainteresirana na koji se na-
in troe njena sredstva. Po
okonanju ovog kapitalnog
projekta treba odmah krenu-
ti na realizaciju novog (prio-
ritet nad prioritetima) o ko-
jem, dodue jo treba postii
i konsenzus - Doma za sta-
rije i nemone kojeg mnogi
graani godinama zazivaju.
Anelo
Dagostin

Stoljetna gimnazija dobiva dvoranu
Budua sportska dvorana u Pazinu
NAELNIK KANFANARA SANDRO JURMAN
Kanfanar dobio sustav
odvodnje otpadnih voda
KANFANAR - Sandro
Jurman, naelnik Opine
Kanfanar, na koncu stare
i poetku nove osvrnuvi
se na ostvareno, nije krio
zadovoljstvo jer su unato
problemima svi korisnici
dobili obeani dio prora-
unskih kuna i uz infra-
strukturne radove, kao
glavni projekt protekle go-
dine, u potpunosti su pro-
vedeni svi planirani dru-
tveni i socijalni programi.
- Koje su tri najznaaj-
nije investicije za Opinu
Kanfanar u protekloj go-
dini?
- Istiem svakako do-
vretak izgradnje sustava
odvodnje otpadne vode i
crpne stanice za naselje
Kanfanar. Tijekom zahva-
ta su se mijenjale i vodo-
vodna te elektro instalaci-
ja, kao i javna rasvjeta te
su nanovo asfaltirane dio-
nice cesta gdje se kopa-
lo. U potpunosti je prove-
den program asfaltiranja
nerazvrstanih cesta te je
uz pomo UC-a, nakon
izgradnje kanalizacije,
asfaltirana i glavna pro-
metnica. Trea najvani-
ja investicija je nadgrad-
nja i proirenje mjesnog
groblja.
- No, osim naselja Kan-
fanar uskoro bi i naselja
Marii, Burii i Maruini
takoer trebali dobiti su-
stav odvodnje otpadnih
voda?
- U 2012. smo izradom
projektne dokumentacije
i ishodovanjem akata za
gradnju postavili teme-
lje za realizaciju brojnih
projekata u 2013., meu
kojima su i dokumenti za
izgradnju kanalizacijskog
sustava ta tri naselja. Uz
to, izraena je i potrebna
dokumentacija za izgrad-
nju deponija za grae-
vinski otpad u Kontradi,
preureenje glavnog trga
i parka, te kapelice na gro-
blju Dvigrad.
- to jo, uz ove pro-
jekte, treba izdvojiti za
2013. godinu?
- Posebnu panju emo
posvetiti izradi projektne
dokumentacije za kandidi-
ranje projekta rekonstruk-
cije Dvigrada kako bi se
mogli prijaviti na Europske
fondove s ciljem turisti-
ke valorizacije tog jedin-
stvenog srednjovjekov-
nog zdanja. Nadogradnja
kolske kuhinje i blago-
vaone O Petar Stude-
nac takoer je jedan od
prioriteta. Nastavit emo s
poboljavanjem i ujedna-
avanjem standarda ko-
munalne opremljenosti u
svim dijelovima opine, a
s obzirom da su glavni ko-
munalni projekti odrae-
ni radit emo na tome da
privuemo investicije za
gospodarski razvoj opi-
ne - stavljanje u funkciju
poslovne zone. Nasta-
vit e se i s ulaganjem u
obnovljive izvore energije
ime e naa opina po-
stati jedna od prepoznat-
ljivih po tom pitanju. Treba
rei da je na samom ulazu
u Kanfanar tvrtka Petrokov
izgradila najveu solar-
nu elektranu u Hrvatskoj
ije se otvaranje oekuje
u veljai. M. MEDI
blic intervju
SPOMENIK U MUNTIU OBNOVLJEN PRIJE GODINU I POL, NO IME JEDNE OD
RTAVA KRIVO JE ISPISANO - NA POPRAVAK SE EKA OD LIPNJA
Greka na spomeniku
NOB-a jo nije ispravljena
Na mramornoj plo-
i s uklesanim ime-
nima rtava pokojni
Ivan Radei preime-
novan je u Radii,
to je zasmetalo nje-
govim roacima
Sandro Jurman
N
.

L
A
Z
A
R
E
V
I

Spomenik rtvama NOB-a u Muntiu

P
.

S
O
F
T
I

-
M
E
H
M
E
D
O
V
I

Sramota je da
to tako stoji.
Kakvo je to po-
tovanje prema
palim borcima
kada nisu u
stanju tono
napisati ime.
Mario Radei
14 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

istra

SUTRA
MJESENI PRILOG O ZDRAVLJU
- KUNA LJEKARNA PROTIV KALJA
- FUNKCIONALNE NAMIRNICE /NOVI PRIRODNI LIJEKOVI/
- LUPKANJE PO MERIDIJANIMA
/PLANETARNA TEHNIKA SAMOPOMOI/
ROVINJ DOVRIO PRVI NATJEAJ ZA GRADSKE POLJOPRIVREDNE POVRINE
U najam na 20 godina
17 hektara zemljita
Zanimanje za pojedine zemljine estice je
bilo mnogo vee nego u natjeajima za po-
ljoprivredno zemljite u dravnom vlasni-
tvu. Tako je od 97 pristiglih, za neke estice
bilo i vie od 30 ponuda. Zbog velikog bro-
ja natjecatelja s istim uvjetima i visinom za-
kupnine, za 15 estica nisu izabrani zakupnici
pa e se izloiti drugom natjeaju
ROVINJ - Komisija u ko-
joj su bili geodet, agronom
i pravnik, uvela je u posjed
poljoprivrednog zemljita u
vlasnitvu Grada Rovinja za-
kupnike koji su kao najpo-
voljniji izabrani na ovogo-
dinjem natjeaju. Rije je o
zemljitu koje se prema Pro-
stornom planu Rovinja na-
lazi na podruju zatienom
kao mediteranski krajolik pa
je kao nekadanje drutveno
vlasnitvo pripalo gradu. na-
lazi se na podrujima Mon-
delako, Valalta, Laco de Ran,
Val Saresi, La Roia, Campo-
longo, Turnina, Polari, Valro-
sa i Baratardi.
Na natjeaju za 85 ze-
mljinih estica bila je odre-
ena poetna cijena godi-
nje zakupnine od 0,10 kuna
po kvadratu, a dodjeljuju se
u zakup na rok od 20 godi-
na. Nakon odraene natje-
ajne procedure sklopljen
je 31 ugovor o zakupu 65
katastarskih estica, uku-
pne povrine od gotovo 17
hektara, ijim e najmom
Grad godinje dobivati go-
tovo 30 tisua kuna.
U najam su dane zapu-
tene oranice, panjaci,
pojedini zarasli u makiju i
umu, ali i maslinici te vi-
nogradi. Prema ugovorima,
zakupci su duni podignuti
nasade u roku od dvije go-
dine od dana uvoenja u
posjed. Nakon toga u go-
dinu dana o svom troku
duni su izvriti usklaenje
upisane kulture u katastru
sa stvarnim stanjem.
Zanimanje za pojedine ze-
mljine estice je bilo mnogo
vee nego u natjeajima za
poljoprivredno zemljite u
dravnom vlasnitvu. Tako
je od 97 pristiglih, za neke
estice bilo i vie od 30 po-
nuda. Zbog velikog broja na-
tjecatelja s istim uvjetima i
istom visinom zakupnine, za
15 estica s gotovo est hek-
tara zemljita nisu izabra-
ni zakupnici pa e se izloiti
drugom natjeaju.
Za dodjelu dravnog ze-
mljita postupak traje due
jer se u njega radi davanja
suglasnosti moraju ukljui-
ti Ministarstvo poljoprivre-
de i Dravno odvjetnitvo.
Od 1.700 hektara dravnog
poljoprivrednog zemlji-
ta Grad Rovinj je do sada
kroz etiri natjeaja podi-
jelio najvrjednijih 300 hek-
tara. Drugi natjeaj je tek
djelomino rijeen. Drav-
no odvjetnitvo je, naime,
utvrdilo da se ne poduda-
raju podaci katastra i stvar-
no stanje estica, to je est
sluaj, pa nije dalo potreb-
na odobrenja. Iako je rije o
dravnom zemljitu, drava
ne poduzima nita da rije-
i te neusklaenosti. Budu-
i da se postupak plaa po
estici, Grad ne moe pre-
uzeti taj troak. Zanimljivo,
Ministarstvo poljoprivre-
de nije podralo ni prijed-
log Grada da taj postupak
o svom troku preuzmu za-
kupci. Aldo POKRAJAC
Za 85 zemlji-
nih estica
odreena je
poetna cijena
godinje zaku-
pnine od 0,10
kuna po kva-
dratu
U najam su dane zarasle povrine, ali i maslinici te vinogradi
Odbojkaki klub
Tinjan
u osnivanju
TINJAN - U programu
javnih potreba Opine
Tinjan za iduu godi-
nu najvie se sredstava,
552 tisua kuna, planira
za redoviti rad Podru-
nog djejeg vrtia.
Sto tisua kuna trebalo
bi biti na opinskom ra-
unu spremno za isplatu
stipendija koje se uenici-
ma stipendistima mjese-
no isplauje u visini od
350 kuna, a studenti-sti-
pendistima 450 kuna. Za
tekue donacije kolstvu
planirano je dodatnih 30
tisua kuna. U kulturi su
najvea sredstva predvi-
ena za folklornu Kum-
paniju Kosirii (25 tisua),
udrugu Krug (20 tisua),
valorizaciju legende o
Juri Grandi (15 tisua),
po pet tisua za knjievni
susret Badavca, izlobu
kosiri, boini sajam, Za-
kladu za poticanje par-
tnerstva i razvoja civilnog
drutva te dvije tisue za
istarsko Makedonsko kul-
turno drutvo.
Za socijalne pomoi
stanovnitvu predvie-
no je 85 tisua kuna, za
sufinanciranje ustanova
u podruju zdravstvene
i socijalne skrbi 31 tisu-
u, a za ostale socijalno-
zdravstvene programe
45.500 kuna pri emu
je najvei udjel namije-
njen pazinskom Dnev-
nom boravku i pomoi
u kui starijim osobama.
Od sportskih klubova
najvie bi trebao dobiti
Karate klub Tinjan (25 ti-
sua kuna), po 15 tisua
bi opina trebala uplati-
ti boarskim klubovima
Muntrilj i tandar, a po
deset tisua Pljokar-
skom klubu Tinjan i Od-
bojkakom klubu Tinjan
koji je u osnivanju. Ri-
tmiarke bi trebale dobiti
pet tisua, a po tri tisue
malonogometni klubo-
vi iz Tinjana, Muntrilja i
Kringe. A. D.
M
iliv
o
j
M
I
J
O

E
K
Glas Istre 15 Petak, 4. sijenja 2013.

istra

SA SKUPTINE TURISTIKE ZAJEDNICE VRSARA
ive jaslice na Tri kralja
Najmlae zumbice Leiras u akciji
A
.

K
A
N
C
E
L
A
R GRAIE - U nedjelju na
Sveta tri kralja u Graiu, za
sve one koji su propustili ovaj
dogaaj, ponovo e se uprizo-
riti ive jaslice, a u ulozi Sve-
te obitelji trebala bi se nai
obitelj Uji iz Fakini.
Vremenska prognoza
ovog je puta dobra, pa bi u
17 sati, kada utihnu veer-
nja zvona na zvoniku u-
pne crkve, uvjeti trebali biti
optimalni za jo jedno tra-
dicionalno prikazanje ivih
jaslica koji e se veim di-
jelom odigrati na mjesnom
placu. Uz samu inscenaciju
koja e se odvijati i ulicama
Graia bit e tu brojne ra-
dionice starih, zanemarenih
obrta te kunih poslova. Po-
sjetitelji e imati priliku po-
gledati kako se u davna vre-
mena pekao kruh u krunoj
pei, kako se na magarci-
ma u brentama doprema-
la voda, kako su se koare
plele, eljezo kovalo, drvo
obraivalo, pripremala do-
maa tjestenina, a nudit e
se domaa rakija i kuhano
vino. A. D.
N
.

O
.

R
.
ROVINJ - Puno smijeha, a-
renih balona i nadasve odli-
nih plesnih toaka pokazale
su najmlae lanice rovinj-
skog zumba kluba Leiras.
Djevojice od etiri do dva-
naest godina uz podrku svo-
jih voditeljica i licenciranih
instruktorica - Lee Baim,
Ire Badurina Tomi, Carle
Srblin, Suzane Antoli i Ro-
mane Papucci pred mnogo-
brojnom su publikom poka-
zale sve ono to su tijekom
godine nauile. Svaki njihov
korak i scenski nastup bio je
popraen glasnim aplauzom
- najee ponosnih rodite-
lja, djedova i baka. A o tome
koliko je zumba u gradu sve-
te Eufemije popularna govori
podatak da je u Leiras ula-
njeno stotinjak djevojica pa
su uz rovinjsku bazu osnova-
ne i dvije aktivne podruni-
ce - u svetom Lovreu i Ro-
vinjskom Selu. N. O. R.
G
.

P
R
O
D
A
N
U planu ureenje staze
kroz umu Kontija
VRSAR - Oko 1,37 milijuna
noenja zabiljeeno je do kra-
ja rujna na podruju Turisti-
ke zajednice Vrsara, to je de-
vet posto vie nego predlani u
istom periodu. Evidentirano
je gotovo 169 tisua dolazaka
gostiju, to je osam posto vie
nego predlani, izneseno je na
nedavnoj skuptini TZ-a Vrsa-
ra. to se nautiara tie, oni
su u protekloj godini ostvarili
oko 27 tisua noenja.
Direktorica TZ-a Natalija
Vugrinec u izvjeu je ista-
knula da su u 2012. godini za-
biljeili poveanje broja no-
enja s etiri njihova vodea
emitivna trita. Nijemci su
ostvarili 508 tisua noenja
(devet posto vie), Slovenci
204 tisue (13 posto vie), Au-
strijanci 173 (pet posto vie) i
Nizozemci 137 tisua (16 po-
sto vie). to se tie ostvare-
nja noenja po objektima, i u
proloj sezoni najvee pove-
anje biljee kampovi, Valka-
nela 18, Orsera 11 i Porto Sole
10 posto vie. Poveanje od
ak 44 posto noenja zabilje-
io je prije dvije godine otvo-
ren mali obiteljski hotel Vista
u starom gradu. Zadovoljava-
jue rezultate imali su i pri-
vatni iznajmljivai, kod ko-
jih je ostvareno 16 posto vie
noenja, dok agencije, obrti i
poduzea biljee porast pro-
meta od tri posto.
Viak noenja odrazio se
i na proraun TZ-a za 2012.
godinu te je on rebalan-
som povean za osam po-
sto i iznosi oko 5,33 miliju-
na juna. TZ je od boravine
pristojbe do sredine listopa-
da prihodovao 4,18 miliju-
na kuna, a do kraja prosinca
planiraju ostvarenje od jo
600 tisua kuna.
Financijski plan za teku-
u godinu iznosi 5,58 mili-
juna kuna prihoda. Oekuju
da e od boravine pristojbe
u iduoj godini prihodovati
4,8 milijuna kuna te 300 tisu-
a kuna od turistike lanari-
ne. U ovoj godini ezdesetak
tisua kuna planirano je za
ureenje ume Kontija, od-
nosno pjeake i biciklistike
staze koja vodi uz Limski ka-
nal i koju sve vie koriste tu-
risti i graani. U planu je ob-
navljanje oznaka na stazi u
skladu sa signalizacijom ve
uvedenom na drugim bike
stazama u Istri, oznaavanje
i izrada novih pjeakih sta-
za u suradnji s Hrvatskim u-
mama i lovakim drutvom
te stvaranje trim staze, od-
nosno postavljanje drvenih
sprava za vjebanje uz stazu.
Poveani su iznosi za online
komunikaciju, internet ogla-
avanje te izradu aplikacije
za mobilne telefone. U ovoj
godini planirano je otvara-
nje banke fotografija, izradu
promotivnog filma te tiska-
nje monografije Vrsara u su-
radnji s opinom, temeljene
na znanstvenim i povijesnim
dokumentima, projekta za-
poetog lani vrijednog 300
tisua kuna koji opina i TZ
financiraju kroz tri proraun-
ske godine u jednakom izno-
su. V. HABEREITER
U ovoj godini planirano je otvaranje banke fotografija, izrada
promotivnog filma te tiskanje monografije Vrsara u surad-
nji s Opinom, temeljene na znanstvenim i povijesnim doku-
mentima, projekta zapoetog lani vrijednog 300 tisua kuna
ive jaslice u Graiu
I najmlae Rovinjke pleu zumbu
16 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

istra

NOVI KORAK U RJEAVANJU PROMETNIH PROBLEMA U BUJAMA
GRAD UMAG POVEAO TEMELJNI KAPITAL KOMUNELE ROVINJSKI PODUZETNICI U 2011. OSTVARILI 4,28 MILIJARDI KUNA PRIHODA
A
r
h
iv
a
Za Dom umirovljenika
sedam milijuna kuna
ROVINJ - Proelnica za fi-
nancije Grada Rovinja Martina
eki Hek predstavila je vije-
nicima na posljednjoj sjednici
u proloj godini poslovanje i
stanje u gospodarstvu Rovinja
u 2011., koje je kao i u pret-
hodnim razdobljima obilje-
ilo dobro poslovanje Adris
grupe, posebno TDR-a. Do-
bre rezultate biljei i turizam
s porastom noenja od 13 po-
sto, ime je Rovinj s vie od
tri milijuna noenja postao
hrvatski rekorder. Gradnjom
novih i rekonstrukcijom po-
stojeih hotela Rovinj razvi-
ja kongresni turizam i time
produuje sezonu. U dugim
granama i Rovinj su zahvati-
li negativni trendovi, pa je od
840 poslovnih subjekata njih
504 radilo s gubitkom.
Rovinjski poduzetnici su
u 2011. ostvarili 4,28 milijar-
di kuna prihoda i dobit od
939 milijuna kuna. U izvo-
zu je ostvareno 1,09 milijardi
kuna, dok su investicije izno-
sile 451 milijuna kuna. Pro-
sjena je plaa neto uma-
njena i iznosila je 5.757 kuna.
Najvie je smanjena kod ve-
likih poduzetnika, koji imaju
najvie 2.236 zaposlenih i jo
uvijek prosjek od 6.790 kuna.
Ve drugu godinu za redom
prosjena plaa je smanje-
na kod malih poduzetnika s
1.416 zaposlenih, pa iznosi
4.146 kuna. Plae su jedino
poveane kod srednjih po-
duzetnika, koji imaju 553 za-
poslenih i prosjek od 5.705
kuna. A. P.
Prosjena plaa
iznosila 5.757 kuna
UMAG - Meu najvani-
jim projektima dogodine u
Umagu jest nastavak izgrad-
nje i opremanje Doma umi-
rovljenika, pa su vijenici na
zadnjoj sjednici odobrili da
se gradskom poduzeu Ko-
munela, kao investitoru tog
kapitalnog projekta, uplati
sedam milijuna kuna. Time
se temeljni kapital Komune-
le poveava, te, uz postoje-
a sredstva, sada iznosi 15,02
milijuna kuna.
Dosad je u Dom, u po-
sljednja dva desetljea naj-
vee gradske investicije, ulo-
eno oko 33 milijuna kuna.
Spomenimo da je lani u lip-
nju Komunela potpisala ugo-
vor sa zagrebakom tvrtkom
Teh-gradnja za izvoenje
svih graevinsko-obrtni-
kih radova u unutranjosti i
ureenje cjelokupnog oko-
lia, vrijedan 13,1 milijun s
PDV-om. Radovi su jo u ti-
jeku, a imaju rok dovret-
ka do kraja veljae. K tome,
u tom naselju, uz budui
Dom i zgradu s POS-ovim
stanovima, sada se grade i
interne prometnice.
Dom e moi primiti oko
140 korisnika u stambenom
dijelu, stacionaru i dnevnom
centru, koji e biti raspore-
eni na tri etae. Imat e ra-
zne sadraje, poput knji-
nice, kapelice, restorana,
polivalentne dvorane, frizer-
skog salona i medicinske or-
dinacije, te novih pedesetak
radnih mjesta raznih pro-
fila - od slubi medicinske
njege, socijalnog rada i pre-
hrambeno-tehnike do slu-
be za ope i raunovodstve-
ne poslove. T. KOCIJANI
J
.

P
R
E
K
A
L
J
K
.

F
L
E
G
A
R
Odreene
jednosmjerne
ulice u staroj
gradskoj jezgri
Nova prometna regulacija odnosi se na uli-
ce Alessandra Manzonija, Silvija Vardabassa,
Belvedere, Kulu sv. Martina i Matka Laginje
Crvenom strelicom oznaene su jednosmjerne ulice,
u ostalima je promet dozvoljen u oba smjera
BUJE - Novom regulacijom
prometa u povijesnoj jezgri Buja
sredinom ovog tjedna su ulice
Alessandra Manzonija, Silvija
Vardabassa, Belvedere, Kula sv.
Martina i Matka Laginje postale
jednosmjerne. Prema obavijesti
koju je gradska uprava objavila na
svojim slubenim Internet stra-
nicama, cilj ove novine je vea
sigurnost graana koji se auto-
mobilima ili pjeice kreu uskim
starogradskim ulicama.
Bujeima je upuena molba
da parkiranjem osobnih auto-
mobila ne zatvaraju promet u
starom gradu, to je osobito va-
no u sluaju hitnih intervencija
vatrogasaca, hitne medicinske
pomoi i policije, a tamonjim
stanovnicima da koriste samo
jedno parkirno mjesto po obi-
telji, to e tijekom ove godine
biti regulirano na poseban na-
in. Mjere ureenja prometa
usmjerene su uspostavi sigur-
nosti, a ne kanjavanju nesavje-
snih vozaa, istaknuto je.
Jednosmjerni promet u po-
vijesnoj jezgri, na osnovu pro-
metne studije na koju je su-
glasnost dala policija, samo je
jedan od koraka koje je grado-
naelnik Edi Andreai najavio
za rjeavanje prometnih proble-
ma u Bujama. Sredinom travnja
je, ne bez polemika i kritika, ali
i brojnih pohvala graana, uve-
dena naplata na javnim parki-
ralitima upravo na prijedlog
gradonaelnika, za koji su ruku
digli gradski vijenici. Namjera
je bila ublaiti prometni krklja-
nac u jutarnjim satima, potiu-
i graane da se automobilima
krae zadravaju u uem grad-
skom sreditu, u emu se do-
brim dijelom i uspjelo.
Za ovu je godinu prebaena
rekonstrukcija Ulice 1. svibnja,
koja od glavnom raskra vodi
prema povijesnoj jezgri, a naj-
vaniji zahvati koji bi se trebali
dogoditi u budunosti su izgrad-
nja novog spoja na prometnicu
prema Poreu i Umagu te veli-
kog terasastog parkiralita s do
250 mjesta, koje bi se po potrebi
moglo pretvarati u prostor za
razliite manifestacije i okuplja-
nja, ukopanog u padinu ispod
Trga slobode. Kristina FLEGAR
Laginjina je jedna od novih jednosmjernih ulica u Bujama
Glas Istre 17 Petak, 4. sijenja 2013.

istra

NAI (NE)POZNATI SUGRAANI - KRISTIJAN I ERMANO BANI IZ ROVINJA
Otac i sin s
one strane
objektiva
PIE Nina ORLOVI RADI
Lj
ubav prema fotografi-
ji obitelji Bani, to-
nije Kristijanu i Er-
manu, donijela je vrijedne
nagrade. Na netom odranoj
3. smotri rovinjske fotogra-
fije 50-godinji Ermano koji,
kako sam veli, ne eli i ne
moe nabrojati sve godine
kojima je zaokupiran ovom
umjetnou, osvojio je prvu
nagradu, a time i pravo na
samostalnu izlobu u 2014.
godine. Njegovom 24-godi-
njem sinu Kristijanu, stu-
dentu fotografske umjetno-
sti u Sloveniji, to isto polo je
za snimkom (konkretno njih
tri), ali u konkurenciji Foto 3,
kategoriji za mlade autore.
Ukratko, dva zlata zasjala
su u rukama jedne obitelji.
Ako se k tomu doda da je na
obje izlobe konkuriralo 80-
ak autora s vie od 300 foto-
grafija sjaj prvih mjesta jo je
bljetaviji.
Nije li pomalo neobino
da dvije prve nagrade po-
beru sin i otac, koji ujed-
no obnaa i funkciju tajnika
Centra vizualnih umjetnosti
Batana, udruge koja je i or-
ganizator izlobe, pitamo Er-
mana Bania.
Fotograje izloene
anonimno
- Nije udno, ali dopu-
tam mjesta sumnji, odno-
sno pitanju. Upravo stoga,
to se na izlobu javio veli-
ki broj autora, pa i same i-
njenice da u nekim obite-
ljima ima vie lanova koji
se bave fotografijom, ovog
su puta 3. smotra rovinj-
ske fotografije kao i Foto 3,
bili ne samo selektivni ve i
anonimni. Da bi se izbjegle
bilo kakve sumnje u mogu-
e namjetanje, iri u sasta-
vu Maja Briski, Rino Gro-
puzzo i Duko Marui pred
sobom su imali i ocjenjiva-
li fotografije ne znajui pri
tome tko je autor. Takvim
nainom ocjenjivanja vje-
rujem da smo izbili i svaku
najmanju mogunost pro-
teiranja, kae Ermano, do-
dajui i da je Rovinj malo
mjesto u kojem se svi po-
znaju pa se CVU Batana
vodio onom bolje sprijeiti
nego lijeiti.
No, nagrade gode
- Naravno. Osobno, foto-
grafijom se bavim od po-
etka 1980-ih i iza mene je
na desetak izlobi. Ipak, na-
grada grada u kojem ivim
zasigurno ima najveu te-
inu i znaaj jer kako se li-
jepo veli: najtee se doka-
zati u svome mjestu. Uz to,
i samo proglaenje Kristija-
na najboljim u konkurenci-
ji mladih autora puno mi je
znailo i naravno, kao i sva-
kog oca, ispunilo ponosom,
objanjava Ermano.
Stoga pitamo i Kristija-
na koliko je oev hobi imao
utjecaja na to da i sam pri-
grli fotografiju i o njoj pone
ak i profesionalno razmi-
ljati. Naime, nakon okon-
ane Strukovne kole, smjer
fotografija, a potom i etve-
rogodinje grafike, Kristi-
jan je danas na drugoj go-
dini Visoke ole za storitve
u Ljubljani.
- U mom sluaju to nije
imalo nikakve veze. Od kad
pamtim otac je uvije foto-
grafirao i hvatao motive.
Iskreno, moja prva ljubav
je dramska umjetnost - glu-
ma. Kako jo uvijek nasto-
jim upasti na Akademiju, a
svaki put mi nedostaje ono
malo, okrenuo sam se fo-
tografiji. U samom startu,
dakle pri upisu u srednju
kolu, ona se gotovo namet-
nula jer valjalo je neto upi-
sati. Iao sam, to se kae,
grlom u jagode. Meutim,
s vremenom se dogodio
onaj pravi klik, pa sam da-
nas u tom smjeru i nastavio,
objanjava Kristijan.
Otac pejzaom,
sin apstrakcijom
U njihovom fotografskom
izriaju zanimljivo je i to da
ih inspiriraju sasvim drugaiji
motivi. Jer dok stariji Bani,
uiva u pejzanoj, odnosno
urbanoj i dokumentarnoj fo-
tografiji, mlaemu je izazov
apstraktna.
- Ranih 80-ih kad sam po-
eo fotografirati u fokusu mog
interesa bili su pejzai. Rovinj
je, naime, toliko lijep i inspira-
tivan da je valjalo sve te moti-
ve ovjekovjeiti, to se dakako
pokazalo nemoguim. Potom
sam dugo vremena bio zao-
kupiran, a i danas sam, urba-
nom, odnosno dokumentar-
nom fotografijom - isjecima
iz svakodnevnog ivota grada
i njegovih stanovnika, kae
Eramano.
Kristijan pak dodaje da je
apstraktna fotografija jedina
koja ga zanima.
- esto sam znao uti kako
vidim ono to drugi ne vide.
Upravo taj svoj dar iskoristio
sam i u fotografiji i poeo fo-
tografirati motive koji drugi-
ma promiu ili ih uope ne
vide i ne doivljavaju, kae
Kristijan koji kao pravi i str-
pljivi lovac u toj nakani da
zabiljei upravo to neto to
samo on vidi, zna dugo i str-
pljivo ekati. Tako mu se do-
godilo da je od fotografa koji
eka idealnu refleksiju auto-
mobila, skoro pa postao sum-
njivac koji se predugo vrzma
oko skupocjenog automobi-
la. No, kako dodaje, ma sve
je to dio posla i ljubavi prema
fotografiranju.
Na pitanje tko je komu
vei kritiar, s jedne je stra-
ne nastao muk, a s druge se
ulo: Tata, naravno. No, ve
u drugoj reenici Kristijan se
ispravlja i objanjava da je
svaka kritika dobrodola, a
tata je najbolji uitelj.
Na netom odranoj 3. smotri rovinjske foto-
grafije 50-godinji Ermano osvojio je prvu na-
gradu, a time i pravo na samostalnu izlobu u
2014. godini. Njegovom 24-godinjem sinu Kri-
stijanu to isto polo je za snimkom u konkuren-
ciji Foto 3, kategoriji za mlade autore. Ukratko,
dva zlata zasjala su u rukama jedne obitelji
Maslinik Ermana Benia
Fotografija Ermana Bania Abstract democracy Kristijana Bania
Fotografija Kristijana Bania
18 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

oglasi

Glas Istre 19 Petak, 4. sijenja 2013.
Miroslav Tomas i Dolores D. snimljeni kobne noi
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
Ukrao reetke s prozora
SPLIT - Splitska policija privela je 21-godinjaka koji
je u noi s 26. na 27.prosinca prole godine s prozora
podrumskih stanova u Katelima otuio osam zatit-
nih prozorskih metalnih reetki. Reetke je potom pro-
dao u stanici za otkup sekundarnih sirovina. Metalne
reetke su pronaene i uz potvrdu oduzete te vraene
vlasnicima stanova. Protiv 21-godinjaka je podnijeta
kaznena prijava. S. P.
Kaznena prijava bivoj sindikalistici
SISAK - Zbog sumnje da je poinila dva kaznena dje-
la - pronevjeru i povredu obveze voenja trgovakih i
poslovnih knjiga, sisako-moslavaka Policijska uprava
provela je kriminalistiku istragu nad 35-godinjom biv-
om sindikalnom povjerenicom Ljeilita Topuskog.
Kako je priopila glasnogovornica sisako-moslava-
ke Policijske uprave Natalija Mezak-Doleni, utvreno
je da je ona od kraja kolovoza 2006. do poetka oujka
prole godine bankovnom karticom sindikata na banko-
matima podizala gotovinu kojom se koristila za osobne
potrebe i tako otetila sindikat za veu novanu svotu.
Takoer je utvreno da osumnjiena nije vodila poslov-
ne knjige koje se odnose na imovinsko stanje sindikata
iako joj je to bila obveza po zakonskim propisima. Na-
kon kriminalistike istrage, policija je 35-godinjakinju
prijavila za ta dva kaznena djela. (H)
Opljakana mjenjanica u Crikvenici
CRIKVENICA - U strogom centru Crikvenice, u Fran-
kopanskoj ulici, juer se ujutro oko 7.40 sati zbilo raz-
bojstvo kojim se, za sada nepoznati pljaka, uspio
domoi iznosa od oko deset tisua kuna. Metom maski-
ranog mukarca bila je mjenjanica Vumi, a kako nam
je potvreno iz policije, na sreu niti ovoga puta nitko
nije ozlijeen. Crikvenicom se brzo pronio glas o ono-
me to se dogodilo na autobusnom kolodvoru.
- uo sam da je tip uletio unutra u 7.40 sati i da je
imao masku do oiju. Nije rekao niti rije djelatniku mje-
njanice ve je samo u njega uperio pitolj. Popricao
ga je nekim sprejem po oima zbog ega mu se zamu-
tilo, ali ga nije potpuno onesposobio. U djeliu sekunde
djelatnik je shvatio kako pitolj moda nije pravi i poku-
ao je zaustaviti pljakaa. Pria se da su se i malo po-
hrvali, no ovaj je ipak uspio pobjei, ispriao nam je ju-
er Crikvenianin koji je elio ostati anoniman.
Crikvenika policija je nakon dojave o razbojstvu
poduzela sve to je bilo mogue kako bi se bjeguncu
i novcu ulo u trag, no za sada se ini da je uspio ne-
tragom nestati.
Mira nisu imali niti rijeki policajci koji i dalje tragaju za
dvojicom razbojnika to su preksino oko 18 sati oplja-
kali poslovnicu za otkup zlata i srebra Auro Domus u Be-
liima pored Kastva. Uinili su to uz pomo pitolja pri-
jetei 44-godinjoj djelatnici. Razbojstvom je kastavska
tvrtka oteena za nekoliko tisua kuna. . B.
VODNJAN - Zbog
kvara na elektrinim
instalacijama juer je
na Istarskom ipsilo-
nu, neposredno pred
izlaz Vodnjan jug, u
vonji planuo automo-
bil Volvo S 40 kojim je
upravljao bivi pore-
ki gradonaelnik Jo-
sip Maras (60). Maras
se zajedno sa 51-go-
dinjom suputnicom
iz Pule kretao prema
Poreu kada je oko 13
sati primijetio dim u
predjelu motora te je
uspio izai s autoceste
na izlaz Vodnjan jug, i
zaustavio se neposred-
no pred novim rotorom
na ulazu u Vodnjan. U
meuvremenu je po-
zvao i vatrogasce koji
su poar ubrzo ugasili.
Ozlijeenih nije bilo,
a materijalnu tetu tek
treba utvrditi. M. S.
Bivem gradonaelniku
Marasu izgorio auto
crna@glasistre.hr
591-521
*
SPLIT - Policija je protiv 15-godinja-
ka, koji je bacajui petarde teko ozli-
jedio estogodinjaka, nadlenom dr-
avnom odvjetnitvu poslala posebno
izvjee, priopila je danas splitsko-
dalmatinska policija. On je osumnjien
da je 27. prosinca u Trogiru na cesti
bacio petardu u blizinu estogodinjeg
djeaka kojemu je od eksplozije pukao
bubnji. Pomo mu je pruena u Kli-
nikom bolnikom centru Split gdje su
mu utvrene tee ozljede. (H)
Petardom
ozlijedio
djeaka
RASPLIU SE BIZARNI DETALJI
OKORJELI LOPOV NENAD FABIJANOVI (49) JO JEDNOM OSUEN ZBOG TEKE KRAE
L
.

E
R
N
J
U
L
Rijeanin vie u zatvoru nego na
Kriv sam, onako kako pie u optunici tako sam i napravio,
a i suglasan sam s predloenom sankcijom, kazao je pred
sutkinjom optueni Fabijanovi protiv kojeg je podignuto
vie od 35 optunica, a gotovo isto toliko puta je i osuen
RIJEKA - Rijeanina Nena-
da Fabijanovia (49) iz Rijeke
sutkinja Opinskog suda Da-
mira Delost osudila je na za-
tvorsku kaznu u trajanju de-
vet mjeseci zbog teke krae
koju je priinio Tisku u stu-
denom 2011. godine. Pode-
snom alatkom izbacio je iz
leita pregradu prednje stra-
ne kioska i uz pomo tjelesne
snage napravio otvor taman
koliko mu je trebalo da iz nje-
ga izvue cigarete, mobitele,
igrake i tako napravi tetu u
iznosu 9 tisua kuna.
- Kriv sam, onako kako
pie u optunici, tako sam i
napravio, a i suglasan sam s
predloenom sankcijom, ka- Opet iza reetaka - Nenad Fabijanovi
SEKS, DROGA I ALKOHOL
Kako su orgij
ubojstvom bra
Djevojka ubijenog brata blizanca Dolores D. bavila se najstarijim
zanatom, a bila je sklona nastranim oblicima seksa, u kojem su
navodno sudjelovala i braa. Prema njenom svjedoenju Miro-
slav je bio sadist, dok je pokojni Vedran bio skloniji mazohizmu
PIE Ana RAI-KNEEVI
ZAGREB - U novogodi-
njoj noi 31-godinji Miro-
slav Tomas zarezao je Vedra-
na, svog brata blizanca malo
noem po ruci. Nakon sal-
vi uvreda to mu ih je ovaj
sasuo u lice, Miroslav je jo
jednom potegnuo no i ubo
njime brata u prsa. Taj ubod
bio je koban.
Vjetai se i sadraj rauna-
la to ga je policija pronala u
stanu Tomasovih, jer se sum-
nja kako bi u njemu mogle
biti pronaene snimke seksu-
alnih druenja to su se odvi-
jala u Ogrizovievoj 34.
Policija je, naime, utvrdila
da se Dolores D. bavila pro-
stitucijom, a sama je ispria-
la da je, kao i braa Tomas,
bila sklona orgijama i drugim
oblicima nastranog seksa.
Speed i maligani
Vedran je prema njezi-
nim rijeima bio mazohist,
dok je Miroslav bio sadist.
Tako su na kraju i skonali.
Raspliu se tako detalji
tragedije to se dogodila u
stanu u Ogrizovievoj ulici
34. Jedina svjedokinja brat-
skog okraja je 23-godinja
Dolores D. Vedranova dje-
vojka. No, ni ona, meutim,
nije ula to je tono kumo-
valo ubojstvu jer je, kako do-
znajemo, bila zaokupljena
internetom.
Ipak, iz njezine prie
moe se naslutiti da su bra-
a i ranije bila u nategnutim
odnosima. Sasvim je izvje-
sno da je tome kumovao al-
20 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
Lanjske vremenske
(ne)zgode u objektivu
fotoreportera
Prijavimo divlje
kovacone
prije nego nas
prekriju
Istarske
okrugle
obljetnice
u 2013. godini

Istra
PLUS
Petak, 4. sijenja 2013.

Tjedni prilog Glasa Istre

Istra
PLUS
Istra
PLUS
Istra
PLUS
M
a
n
u
e
l

A
N
G
E
L
I
N
I
2+
| IstraPLUS
PIE Duka PALIBRK
U
z sedam slube-
nih odlagalita ot-
pada, u Istri ih je
jo oko tisuu ile-
galnih! Uzrokuju
poare, eksplozije,
ozljede i trovanja, ire bolesti,
unitavaju nam prirodu, ume
i vode, zdravlje. Dok se jed-
no odlagalite sanira, nasta-
nu druga dva. Sanacija jednog
etvornog metra divljeg depo-
nija kota 80 kuna, to samo
za 266 zasad popisanih depo-
nija u Istri iznosi est miliju-
na kuna! A svi emo to platiti
i svi moemo neto uiniti da
se to promijeni jer - svaki dan
svatko od nas proizvede 1,6 ki-
lograma otpada!
Poruke su to europskog pro-
jekta DIVA - sanacija divljih
odlagalita i podizanje svije-
sti o njihovoj tetnosti koji
se financira iz IPA-programa.
Ukupna vrijednost mu je 644
tisue eura, to se dijeli izme-
u pet partnera iz Slovenije i
Hrvatske, konkretno iz Istre.
Vodei partner je Opina Ko-
par, a tu su jo Znanstveno-
istraivaki centar Slovenske
akademije znanosti i umjet-
nosti, Istarska upanija te gra-
dovi Pula, Umag i Buzet. Svaki
od istarskih partnera dobio je
oko 120 tisua eura za proved-
bu svojih aktivnosti od travnja
prole godine do oujka 2013.
kad je predvieno okonanje
projekta. S Brunom Kosteli-
em, koordinatorom projekta
i strunim savjetnikom Odsje-
ka za zatitu prirode i okolia
u Istarskoj upaniji, razgova-
ramo o dosadanjim akcijama
i rezultatima.
Alarmantan broj
divljih odlagalita
- Znanstvenu potvrdu utje-
caja na zdravlje ljudi u sklopu
projekta za podruje Sloveni-
je i Istarske upanije provode
strunjaci Znanstveno-istra-
ivakog centra u Ljubljani.
Oni su uspostavili program
praenja koji ukljuuje priku-
pljanje glodavaca i insekata s
izabranih lokacija na podru-
ju Republike Slovenije i Istar-
ske upanije tijekom cijelog
razdoblja provedbe projekta,
s ciljem identifikacije zdrav-
stvenog stanja praenih vrsta.
Konani rezultati bit e do-
stupni javnosti po zavretku
projekta, ali se ve sada moe
rei da se u organskom otpa-
du i otpadu od klanja razvija-
ju bakterije i virusi koje glo-
davci, insekti i druge ivotinje
mogu prenijeti i do naseljenih
mjesta, kae Kosteli.
Uz njega kao koordinato-
ra projekta, na elu projekta
DIVA je Ljiljana Dravec, vodi-
teljica upanijskog Odsjeka za
zatitu prirode i okolia, a pro-
jektni asistent je Andrej Man-
di. Nositelji projekta svje-
sni su da je rije o slojevitom
problemu kojem valja pristu-
piti sustavno. Zato ciljaju na
osvjetavanje graana, ali i
svih nadlenih slubi, bez ije
se zajednike akcije divljim od-
lagalitima nee stati na kraj.
Problem je nedovoljno razvi-
jen sustav za prikupljanje po-
jedinih kategorija otpada, a
moda i model provedbe ka-
njavanja porkulja, to bi re-
kao Franci.
Temelj ukljuivanja Istar-
ske upanije u ovaj projekt je
popis divljih odlagalita koji
se prikuplja od 2004. godine,
konano je usvojen na upa-
nijskoj skuptini 2006., a za-
dnju reviziju doivio je u listo-
padu 2010. S obzirom da je
nastanak ilegalnih odlagalita
dinamian proces (sanacijom
starih nastaju nova), kroz pro-
jekt je izraena prva Web GIS
aplikacija baze ilegalnih od-
lagalita. Baza je otvorena za
javnost, a projektni tim poziva
sve graane Istre da je zajed-
niki odravaju aktualnom.
Dakle, da prijavljuju prekri-
telje i divlja odlagalita koje
uoe u svom okruenju.
Kako se zadnjih godina u
Istri razvija sustav zbrinjava-
nja otpada, tako raste i svijest
graana. Nositelji projekta
kau da se od 2004. do 2010.
broj divljih deponija na njiho-
vom popisu smanjio s 329 na
266. Naravno, to je samo oko
40 posto postojeih odlagali-
ta, to ukazuje na alarman-
tan podatak da je mogue da u
Istarskoj upaniji imamo 700-
tinjak pa i onih tisuu divljih
deponija s poetka teksta.
Kad je netko bacio,
bacit u i ja
- Kroz taj popis doli smo do
zanimljivih podataka: ukupna
povrina svih evidentiranih
oneienih lokacija jednaka
je povrini sedam slubenih
odlagalita u Istri, a to su Ka-
tijun kraj Pule, Donji Picudo
u Umagu, Koambra u Poreu,
Lokva Vidotto u Rovinju, Gri-
a u Buzetu, Jelenii u Pazi-
nu i Cere u Sv. Nedelji. Sljedei
je problem to je na ilegalnim
odlagalitima identificirano
oko 40 posto graevinskog
otpada, za koji u Istri nedo-
staje legalnih odlagalita. O
tome, prema zakonu, moraju
skrbiti jedinice lokalne samo-
uprave, samostalno ili udru-
eno, na nain da osiguraju
lokacije za zbrinjavanje poje-
dinih vrsta otpada, kae na
sugovornik.
Graevinski otpad nema
tetan utjecaj na okoli, osim
vizualne ugrozbe, meutim
uoeno je da privlai novi
otpad - po sistemu kad je
ve netko bacio, bacit u i
ja. Tako na istoj lokaciji za-
vri i krupni otpad iz doma-
instva, ali naalost i razne
vrste opasnog otpada, naj-
ee ambalaa od opasnih
kemikalija, nekih pesticida,
otpadnih ulja, ali i organski
otpad i otpad od klanja koji
privlai tetoine i pogoduje
irenju bolesti. Ova vrsta ot-
pada posebno je pogubna za
istou podzemnih voda koje
su na istarskom poroznom
krakom podruju poveza-
ne s izvorima vode za pie.
Uoeno je, dodaje na sugo-
vornik, da pojedine opine i
gradovi svake godine sanira-
ju jednu te istu lokaciju, tra-
dicijski prepoznatu u toj sre-
dini kao mjesto na koje je u
redu odloiti otpad.
Performans s
otpadom na pulskoj
Portarati
- U sklopu projekta DIVA
izradili smo i web aplikaciju
koja omoguava svim nad-
lenim slubama, ali i gra-
anima prepoznati i aktivno
sudjelovati u evidentiranju
i sanaciji divljih odlagali-
ta. Graani mogu jedno-
stavnim postupkom, u pet
koraka, prijaviti stanje na
terenu, ali i pratiti rjeava-
ju li i kako nadlene slube
uoeni problem. Osim toga,
na aplikaciji je prvi put javno
objavljen pregled digitalnog
katastra, koji e omogui-
ti direktno utvrivanje vla-
snitva oneiene lokacije.
U sluaju da se ne zna poi-
Zatita okolia
ISTARSKA UPANIJA TE GRADOVI PULA, UMAG I BUZET U EUROPSKOM PROJEKTU DIVA
Neka od novih ilegalnih odlagalita otpada kraj Galiane Vodnjana
Urbani i
ruralni otpad
Zadnjih godina uve-
like se rijeio problem
plastine ambalae, kao
i svih drugih vrsta ot-
pada koji ima trinu
vrijednost. I mijeanog
komunalnog otpada
sve je manje jer u Is-
tri postoji 100-postotna
pokrivenost prikupljanja
i odvoza komunalnog ot-
pada. U urbanim sredi-
nama najvie je ilegalno
odbaenog graevinskog
otpada i krupnog otpada
iz domainstva, dok je
u ruralnim podrujima
ei opasni otpad.
Ilegalna odlagalita u Istri
40posto graevinskog otpada
30 posto metalnog otpada
20
posto komunalnog i ambalanog otpada,
obue i odjee
10 posto guma i namjetaja
Tko prijavi porkulju nije izda
Ukupna povrina svih evidentiranih oneienih lokacija
u Istarskoj upaniji, kojih je moda i tisuu, jednaka je po-
vrini sedam slubenih odlagalita na njenom podruju.
U sklopu projekta DIVA izraena je i web-aplikacija koja
omoguava svim nadlenim slubama, ali i graanima ak-
tivno sudjelovati u evidentiranju i sanaciji divljih odlagalita.
Projektni tim poziva sve graane Istre da prijavljuju prekr-
itelje i divlja odlagalita koje uoe u svom okruenju
3+
| IstraPLUS.
nitelj, nadlena inspekcija u
obzir uzima vlasnika lokaci-
je, objanjava Kosteli.
Pristup Bazi ilegalnih odla-
galita nalazi se na linku www.
diva.istra-istria.hr, ili putem
slubene stranice projekta
www.projekt.diva-istra.eu na
kojima se nalaze sve infor-
macije i rezultati istraivanja
provedenih u sklopu projekta
DIVA, a posjetitelji imaju i mo-
gunost postavljanja pitanja i
dobivanja odgovora. Projekt
ima i svoju Facebook i Twi-
tter grupu. Snanom medij-
skom kampanjom nadaju se
utjecati na podizanje svijesti
meu graanima, pa se njiho-
ve poruke mogu vidjeti diljem
Istre na jumbo plakatima, uti
i vidjeti u spotovima na lokal-
nim TV i radioemisijama, na
seminarima i radionicama,
ulinim performansima.
Zanimljivo je bilo, svjedoi
nam Bruno Kosteli, kad su
jedne subote na pulskoj Por-
tarati mladi pulski glumci im-
provizirali ilegalno odlagalite
i ekali reakcije prolaznika.
Razne vrste otpada su poku-
avali skriti negdje na cesti, u
kafiima, na javnim mjestima,
a najzanimljivija je bila reak-
cija jednog prolaznika koji je
sasvim ozbiljno pitao moe li
i on tu u roku od dva sata svo-
jim vozilom dostaviti neki kru-
pni otpad kako bi ga oni kasni-
je zbrinuli.
Kupujmo kvalitetu,
a ne ambalau
- Na cilj je provocirati
graane na bilo kakvu reak-
ciju, a bili bismo najsretniji
kad bi se naviknuli prijavlji-
vati uoene divlje deponije.
Iako znaju da to radi njihov
susjed, boje se da ih stigma-
tiziraju kao izdajice, a ne kao
ljude koji su neto napravili
za ope dobro. Ova aplikaci-
ja omoguava im da ostanu
anonimni, moraju napisati
osobne podatke ali iskljui-
vo da bismo ih kontaktira-
li prije izlaska na teren. Na
web aplikaciji mogu se nai
i kontakti svih komunalnih
poduzea u Istri koja preu-
zimaju pojedine vrste otpa-
da. Pozvat emo na suradnju
i udruge, drutva speleologa
i planinara, lovce i radnike
Hrvatskih uma, komunal-
ne redare da prijavljuju uo-
ene ilegalne deponije, kako
bi e-Baza uvijek bila aurna.
Nudimo alat koji e omogu-
iti brzi protok informacija,
jasno utvrivanje prioritet-
nih lokacija, a predstavlja i
znaajan tehnoloki iskorak
u upravljanju prostorom, to
e se kasnije moi primijeniti
na ostale segmente djelova-
nja javnih slubi, kae koor-
dinator projekta DIVA.
Ne zaboravimo, prva kari-
ka na putu da postanemo re-
gija bez ilegalnih odlagalita
otpada su graani koji mogu
pridonijeti rjeenju i proi-
zvodnjom manje koliine ot-
pada, ali i proizvoai koji bi
svoje proizvode trebali opre-
mati kvalitetom a ne are-
nim i velikim pakiranjima.
Za ovo posljednje potrebno
je da proizvoai osjete da
je drutvo dovoljno osvije-
teno da prepozna takav na-
por. U razvijenim zemljama
takvi su proizvoai sve vie
na cijeni.
- SANACIJA DIVLJIH ODLAGALITA I PODIZANJE SVIJESTI O NJIHOVOJ TETNOSTI
Prijava mobitelom
Naredne dvije godine voditelji projekta DIVA testirat
e novu, mobilnu aplikaciju koju e ponuditi gradovima-
partnerima. Komunalni redari i nadlene osobe putem
mobilnih telefona moi e direktno s terena u e-Bazu
prosljeivati fotograje, tone lokacije i osnovne po-
datke o ilegalnim odlagalitima koje uoe. U radu pro-
jektima, u emu imaju ve dosta iskustva, voditelji DI-
VA-e osvjedoili su se da treba uloiti dodatni napor da bi
stvar ila dalje i nakon zavretka projekta, da zajednici
ostane neka trajna vrijednost. Stoga planiraju s gradovi-
ma-partnerima potpisati sporazum o daljnjim obvezama
i odgovornostima, da ne ostane sve na eljama. Planiraju
ukljuiti i druge jedinice lokalne samouprave u Istarskoj
upaniji, da svaka od njih koristi aplikaciju za praenje sit-
uacije na svom terenu.
...i Umaga
Prijava u pet koraka
www.diva.istra-istria.hr ili www.projekt.diva-istra.eu
1. KORAK: Vidjeli ste ilegalno odlagalite? Prijavite ga!
2. KORAK: Potvrdite unos ili pomaknite lokaciju.
3. KORAK: Unesite podatke o odlagalitu i potvrdite unos.
4. KORAK: Dodajte fotograju ili zavrite unos.
5. KORAK: Zahvaljujemo na unosu.
ajica nego savjesni graanin
Bruno Kosteli
T
a
n
j
a

K
O
C
I
J
A
N

Performans na Portarati u Puli gdje je jedan prolaznik sasvim ozbiljno upitao moe li i on donijeti svoj krupni otpad
4+
| IstraPLUS
5+
| IstraPLUS.
FOTOGALERIJA ISTARSKIH METEOROLOKIH PRILIKA I NEPRILIKA U 2012. GODINI
S vremena na vrijeme
O VREMENU
R
azgovori o vre-
menu, bila obil-
na kia ili velika
sua, nepresuni
su. A uvijek me
fascinira reeni-
ca u stilu kako ovakvog vre-
mena nekad pa ak i nikad
ranije nije bilo. Pa tako bje-
e i minule godine. Ne pam-
timo ovako sunog i vrueg
ljeta, pavelikihpoplava, oluj-
nih pijavica, ranih snjegova
i kasnih mrazova... E sad,
neki ne pamte jer su pre-
mladi, drugi pak jer su stari
i dementni, tree to zapravo
ni ne zanima. a vrijeme ko
vrijeme, stalno se mijenja i
stalno se remeti.
Dodue, postoje i statisti-
ke, meteoroloki zapisi i sta-
ri ljetopisi, paondastrunja-
ci tosintetiziraju, analiziraju
i prognoziraju namnovo le-
deno doba ili pak globalno
zatopljenje. Jo kadutuvre-
menskumanetrudodamoi
naasubjektivna, privatnai/
ili profesionalna vienja pa
jedni prololjetnu suu za-
pamtie kao elementarnu
nepogodu koja im je deset-
kovala urod ili im je, u bla-
em obliku, dizala tlak jer
nisu mogli/smjeli redovi-
to prati svog metalnog lju-
bimca, drugima sua bjee
poslovna tlaka jer su morali
stalno mjeriti koliko je jo u
akumulacijama vode, a trei
jedoivjeekaokonanojed-
no lijepo dugo toplo ljeto za
sunanje i kupanje, bez ob-
zira to su tuevi na plaa-
ma bili iskljueni.
Moglo bi se s vremena na
vrijeme o vremenu ovako i
kojekako jo nizati redaka,
ali zapravo trebalo nam je
tek nekoliko reenica da po-
veemo fotografije na ovoj
duplerici. Snimci suto naih
fotoreportera, uglavnomneo-
bjavljeni djelibogatearhive,
mali fotopodsjetnik na lanj-
skevremenskezgodei nepo-
gode iromi du Istre. Neki-
ma e vjerojatno ove lanjske
meteo-sliiceprobuditi lijepe
ili rune uspomene, a drugi-
mabiti nevanepoput... lanj-
skog snijega, ali, kao to re-
kosmo, razgovori i miljenja
o vremenu razliiti su. I ne-
presuni. G. PRODAN
Ledene sige u Savudriji
I na Poretini eala je zemlja
Dugo toplo ljeto u Faani
kola na pulskomKatenjeru dobila bazen
Snijeg na porekoj Pekeri Pulski hod po vodi
Nikad nii vodostaj Butonige
Partijanje u tinjanu kii unato
Podno Linjana oluja jaa od broda
Alpska panorama Graia
Venecijanski ugoaj u Plomin Luci
Premanturski galebovi prkose svakoj buri
J
e
le
n
a
P
R
E
K
A
L
J
D
e
ja
n

T
IF
A
N
I
D
e
ja
n

T
IF
A
N
I
J
e
le
n
a
P
R
E
K
A
L
J
M
irja
n
R
IM
A
N
I

M
a
n
u
e
l A
N
G
E
L
IN
I
D
a
n
ilo
M
E
M
E
D
O
V
I
N
e
ve
n
L
A
Z
A
R
E
V
I
M
a
n
u
e
l A
N
G
E
L
IN
I
M
ilivo
j M
IJ
O

E
K
M
ilivo
j M
IJ
O

E
K
M
a
n
u
e
l A
N
G
E
L
IN
I
6+
| IstraPLUS
1898.
u Premanturi je
roen sveenik
i crkveni pisac Ivan Pavi.
Hrvatsku puku kolu pola-
zio u rodnome mjestu, a tali-
jansku gimnaziju u Puli i Ko-
pru. Godine 1916.-18. bio je na
ratitu u Rusiji i Rumunjskoj.
Teoloku izobrazbu stjecao u
Udinama i Gorici, gdje je pot-
kraj 1921. zareen za sveeni-
ka. Bio je kapelan u Vodnjanu
i Juriima, potom upravi-
telj upe Motovunski Novaki
1932.-40. Kao hrvatskog ro-
doljuba progonili su ga vod-
njanski i motovunski faisti te
je 1940. odveden u Avellino.
Biskup ga je uz pomo talijan-
skog vojnog ordinarija i sredi-
njih vlasti uspio vratiti 1941. i
ponovno postaviti za kapelana
u Vodnjanu. Iste mu je godi-
ne odobrio odlazak u Rim na
studij kanonskoga prava i ka-
tehetike na Papinskom sveu-
ilitu Gregoriani, gdje je 1947.
obranio doktorsku disertaciju
De Comunione parvulorum et
de initio usus rationis. Iste je
godine nakon povratka u Istru
imenovan kancelarom bisku-
pije, a 1957. papinim poa-
snim komornikom. Na Viso-
koj teolokoj koli u Pazinu
predavao je 1955.-65. crkveno
pravo, katehetiku i pedagogi-
ju. Istaknuo se kao pastoralni
radnik, rodoljub i protivnik to-
talitarizma te pisac vie knjiga.
Umro je u Premanturi 13. ruj-
na 1992. (I. Grah, Istarska en-
ciklopedija)
1907.
u Golcu na i-
ariji roen je
agronom, publicist i pisac
Franc (Fran) Jurievi.
Agronomiju je diplomirao u
Firenci 1933., a kao nastav-
nik radio u Trstu, Rovinju i
Dornberku. U partizanima je
bio naelnik gospodarske ko-
misije za Brkine i slovensku
Istru. Objavljivao je lanke o
poljodjelstvu te etnografske
i povijesne priloge o iari-
ji. Samostalna su mu djela:
Kmetijstvo istrskega okroja,
Primorska pota skozi zgodo-
vino, Partizansko gospodar-
stvo na Primorskem, S potom
kroz prolost Istre i Sloven-
skog Primorja. Dobitnik je
Ordena rada sa zlatnim vijen-
cem 1975. Umro je u Izoli 24.
svibnja 1989. (S. itko, Istar-
ska enciklopedija)
1917.
u Motovunu je
roen lijenik
i sveuilini profesor Loris
Premuda. Maturirao je u
klasinoj gimnaziji Petrarca u
Trstu, a diplomirao medicinu
i kirurgiju u Padovi 1942. Od
te godine do 1952. radi kao li-
jenik na internoj medicini u
transkoj glavnoj bolnici, a
krajem 1940-ih paralelno stu-
dira u Rimu povijest medicine
te poinje predavati tu materi-
ju na Sveuilitu u Ferrari. Tu
e nastaviti profesionalni rad
do polovice 1950-ih kad postu-
pno prelazi na Fakultet za me-
dicinu i kirurgiju Sveuilita u
Padovi gdje e 1968. postati
redovitim profesorom i raditi
do 1992. U Padovi je osnovao
istraivaki institut i kolu za
usavravanje u povijesti medi-
cine koju je vodio decenijima.
Autor je vie od 400
znanstvenih radova,
od knjiga meu ko-
jima se neke u Italiji
smatraju kljunima
za povijest medici-
ne, do niza mono-
grafija, lanaka i
drugih publikacija.
Kao predava go-
stovao je na brojnim
evropskim sveuili-
tima, pa i na zagre-
bakom. Meu inim
dobitnik je presti-
ne Zlatne medalje
Rinecker Sveuili-
ta u Wrzburgu, a
bio je predsjednik
(1982.-85.) potom i
poasni predsjednik Talijan-
skog drutva za povijest medi-
cine. Umro je u Trstu 17. trav-
nja 2012. (Wikipedia)
1939.
u selu Bokordi-
i kraj Savien-
te roen je privrednik i politi-
ar Marijan Racan. Nakon
srednjokolskog obrazovanja
u Puli, studira ekonomiju u
Zagrebu gdje je 1962. diplo-
mirao potom i magistrirao.
Poslovni put vezan mu je uz
turizam, poeo je u poduzeu
Veruda, 1968. je postao tajni-
kom Turistikog saveza opi-
ne Pula, 1976. direktorom Are-
naturista pa 1978. direktorom
Istra Jadrana, tvrtke nastale iz
istoimenog socijalistikog SO-
UR-a koji je objedinjavao on-
danje velike ugostiteljsko-tu-
ristike sustave Istre. Nakon
pretvorbe bio je predsjednik
uprave Istra Jadrana d.o.o. i
lan uprave Istarske turisti-
ke agencije, a poslovnim sa-
vjetovanjem nastavio se baviti
kroz privatiziranu tvrtku Istra
Jadran Consulting. Niz godi-
na aktivan je u vijeu pulskog
TZ-a. Kao kandidat SDP-SKH
(ali nezavisni, jer je iz Partije
izaao 1989.) bio je 1990. iza-
bran za zastupnika iz Istre u
Vijee udruenog rada prvog
saziva Sabora u samostalnoj
Hrvatskoj. Nakon saborskog
mandata nije bio formalno po-
litiki aktivan iako ga je pratio
glas politikog mentora, na-
roito mladim pulskim HNS-
ovcima.
1991.
u Golniku kraj
Ljubljane umro
je arheolog Branko Maru-
i. Roen je u Planini kraj
Rakeka (Slovenija) 8. listopa-
da 1926, u slubenikoj obitelji
koja je poslije Prvog svjetskog
rata napustila Istru. U Ljublja-
ni je 1950., diplomirao arheo-
logiju i povijest umjetnosti, a
od 1948. radio je u Arheolo-
kome muzeju Istre u Puli, naj-
prije kao pripravnik, od 1951.
kao kustos. Viim kustosom
postao je 1960., muzejskim
savjetnikom 1978. Od 1967.
do 1979. bio je ravnateljem
muzeja, a potom do umirov-
ljenja 1988. voditeljem Sred-
njovjekovnog odjela. Ostvario
je mnoga terenska istraiva-
nja, utemeljio starohrvatsku
arheologiju u Istri, sudjelovao
u ustrojavanju Muzeja i po-
taknuo izradu njegove stalne
izlobe poetkom 1970-ih. Su-
raivao je ili vodio radove na
drugim muzejskim zbirkama i
lapidarijima u Puli (franjeva-
ki samostan, Augustov hram),
u Poreu, Buzetu, Novigradu,
Umagu, itd. Kao vanjski su-
radnik predavao je ranosred-
njovjekovnu arheologiju na
Filozofskom fakultetu u Lju-
bljani, gdje je 1976. doktorirao
temom o sakralnim spomeni-
cima Istre, a 1988. postao re-
dovitim profesorom. Proua-
vao je fenomene arheolokog
kontinuiteta izmeu kasne an-
tike i ranoga srednjeg vijeka u
sakralnoj arhitekturi i skulptu-
ri Istre (Dvigrad, Betiga, Gu-
ran kraj Vodnjana, Rim kraj
Roa), a posebno ga je zaoku-
pljala tema odnosa barbarizi-
ranoga romanskoga stanov-
nitva Istre prema doseljenom
hrvatskom etnosu u ranosred-
njovjekovlju, to je istraivao
na mnogim iskapanjima u
srednjoj i sjevernoj Istri (Me-
jica, Veli Mlun i Zajji Br kraj
Buzeta, Brka kraj Motovuna,
minj, elega kraj Novigrada i
druge). Prvi je znanstveno in-
terpretirao kompleksnu arhe-
oloku problematiku i obradio
arheoloku grau toga razdo-
blja u Istri, o emu je napi-
sao je vie knjiga. Objavio je
i priblino 200 znanstvenih i
strunih lanaka u domaim i
inozemnim asopisima, te ve-
lik broj enciklopedijskih natu-
knica o istarskim arheolokim
i povijesnoumjetnikim lokali-
tetima. (R. Matijai, Istarska
enciklopedija)
2001.
u Chi c agu
(SAD) je umro
nogometa Claudio Zaro.
Roen je 4. listopada 1921. u
Izoli gdje je poeo igrati no-
gomet u klubu Ampelea. Bio
je vezni igra, a u talijanskoj
prvoj ligi odigrao je 1945.-46.
sedam utakmica u dresu Ve-
nezije. (Wikipedia)
Ivan Pavi
Na dananji dan
Loris Premuda
Marijan Racan
Branko Marui
...da je u Puli, poetkom 20.
stoljea vladala histerija i strah
od anarhista pa su policija i
andarmerija provodili brojne
akcije nastojei sprijeiti na-
vodne diverzije, atentate i iza-
zivanje nemira koji su se ma-
hom pokazivali kao glasine, o
emu se moe proitati u on-
danjim lokalnim novinama.
Strah od anarhistikog akti-
vizma kulminirao je u oujku
1902. kada se pulska policija, pa
ak i mornarica, stavila u punu
pripravnost zbog informacija o
navodnoj pripremi diverzije u
pulskom Arsenalu, tonije na-
pada eksplozivom na brodove
Arpad i Habsburg u izgrad-
nji. Prije toga ve su pokrenute
akcije u Rijeci i Trstu s ciljem
eliminiranja navodno dobro
organizirane skupine talijan-
skih anarhista iz Padove. Nije se
otklanjala ni mogunost da iza
planiranog napada stoji Kralje-
vina Italija, odnosno njeni voj-
ni krugovi, koji su navodno u
Istru odailjali uhode i agente.
U Puli su zbog toga na saslua-
nje privedeni svi talijanski gra-
ani koji su se zatekli u gradu,
bilo kao lanovi posade brodo-
va, ribari, radnici na privreme-
nom radu, putnici
U travnju je akcija protiv
anarhista rezultira uspjehom
pa su u Medulinskom zaljevu,
kojim su iz predostronosti pa-
trolirali i vojni brodovi, snage
redarstva i andarmerije, poja-
ane dravnim agentima, liile
slobode etiri sredovjena tali-
janska dravljanina zbog sum-
nje u teroristiku djelatnost. Ta-
lijani su u Medulinu zapravo
prodavali svetake slike i kru-
nice, a eventualno se, trai li im
se krivnja, moe nagaati jesu
li se bavili vercom.
Jo je jedna znaajnija akci-
ja provedena u kolovozu 1903.,
no za uhienje grupe anarhista
u Puli, oito provedenoj u stro-
go uvanoj tajnosti, lokalni su
novinari saznali tek preko be-
kog tiska. Uhieno je tada est
radnika kod kojih je pronaen
tek tiskani materijal anarhisti-
kog sadraja.
Histerija je lako shvatljiva u
vrijeme nakon atentata na tali-
janskog kralja Umberta kojeg je
u ljeto 1900. ubio anarhist Ga-
etano Bresci iz osvete za krva-
vo guenje radnikih nemira u
Milanu 1898., a jo je uvijek bilo
i svjee sjeanje na caricu Eli-
zabetu, omiljenu Sissi, koju je
iste te godine u enevi izbo ta-
lijanski anarhist Luigi Luche-
ni. Tome treba pridodati i psi-
hozu zbog zahtjeva iredentista
za pripojenje ovih krajeva Kra-
ljevini Italiji, nategnute odnose
izmeu dviju zemalja, ali i este
radnike nemire, poput onih u
Trstu koje su predvodili socija-
listi. Pritom, u javnosti se esto
iskrivljavala slika da su ljeviar-
ski pokreti, koji su okupljali ve-
liki broj Talijana s austrijskog
tla, imali nacionalnih preten-
zija i time bili bliski talijanskoj
Kruni, to je ideoloki bilo nes-
pojivo. (Z. STRAHINJA)
Fori niste znali...
!
Pulska riva poetkom 20. stoljea
4. sijenja
7+
| IstraPLUS.
zrcalo
vremena
loooo
eenna
o
nna na ISTARSKI SPOMENDANI U 2013. GODINI
PRIPREMIO Robert BURI
983.
prvi spomen PAZINA, u
ispravi cara Otona II., kao
Castrum Pisinum
1843.
roen ROBERT KOCH, nje-
maki lijenik, znanstvenik,
bakteriolog, nobelovac, suz-
bio epidemiju malarije na
Brijunima
roen PAUL KUPELWI-
ESER, industrijalac, 1893.
kupio Brijunske otoke i pre-
tvorio ih u elitno ljetova-
lite
1853.
izgraen SVJETIONIK na
otoku Sv. Ivan na Puini
1873.
roen u Rovinju ANTO-
NIO GANDUSIO, kazali-
ni i filmski glumac komiar,
njegovo ime nosi rovinjsko
kazalite
1883.
poela s radom POLJOPRI-
VREDNA KOLA u Poreu,
prva takva kola u Istri, dje-
lovala je u sklopu Pokrajinske
vinarsko-voarske stanice,
prvi ravnatelj Carlo Hugues
roen u Poreu ANTON
GRABAR, mornar, jedan od
strijeljanih voa pobune mor-
nara u Boki kotorskoj 1918.
roen SAA ANTEL, slikar,
skladatelj i pedagog, predava
na pazinskoj gimnaziji; posta-
vio prvu hrvatsku umjetniku
izlobu u Pazinu 1913.
1893.
utemeljena DRUBA SV. I-
RILA I METODA, udruga
za razvitak hrvatskog i slo-
venskog kolstva u Istri na
narodno-katolikom teme-
lju, prvi predsjednik Dinko
Trinajsti
umro u Gologorici CARLO
DE FRANCESCHI, politiar
i povjesniar, tajnik Pokrajin-
skog sabora u Poreu
1903.
osnovan GRADSKI MUZEJ
u Puli, Museo Civico della
Citta di Pola
1913.
blagoslovljen kamen-teme-
ljac AKOG PITOMITA
DOBRILA-FERETI, gdje
je 1945. otvoreno Biskupsko
sjemenite, a od 1993. djelu-
je Pazinski kolegij klasina
gimnazija
izgraen novi MORNARI-
KI KASINO, palaa u sreditu
Pule, sluila za razonodu i za-
bavu austrougarskih asnika i
njihovih obitelji, za talijanske
uprave Palazzo del governo,
nakon Drugog svjetskog rata
Dom JNA, danas Dom hrvat-
skih branitelja
osnovana LIMENA GLAZ-
BA Naa sloga iz Babii
roen arheolog TEFAN
MLAKAR, u Poreu obno-
vio rad muzeja, radio u Ar-
heolokome muzeju Istre u
Puli, prvi u Istri koristi novu
tehnologiju u podvodnoj ar-
heologiji
roen u Raklju JOSIP PER-
CAN, gospodarski i kultur-
ni djelatnik, predsjednik
Katedre akavskog sabo-
ra u Puli
umro u Lindaru STJEPAN
IA, uitelj, narodni pre-
poroditelj i skuplja narod-
nog blaga, roen u Kosi-
noiima 1851., prvi Hrvat
uitelj u Istri sa zavrenom
etverogodinjom uitelj-
skom kolom
1923.
roen u Labinu ANTON
MARTI, televizijski i kaza-
lini redatelj, 1956. pridru-
io se utemeljiteljima Tele-
vizije Zagreb
1933.
roen u Puli SERGIO EN-
DRIGO, pjeva i kantau-
tor, pjesmom Canzone per
te 1968. osvojio festival u
San Remu
puten u pogon kompleks
ISTARSKOG VODOVO-
DA u Sv. Ivanu kod Buzeta,
godine 1963. poinje izrada
studije za izgradnju Grado-
la iz kojih su prve koliine
vode isporuene 1973.
roen u Sv. Petru u umi dr.
JOSIP TURINOVI, sve-
enik i nakladnik, utemelji-
telj Kranske sadanjosti
Centra za koncilska istrai-
vanja, dokumentaciju i in-
formacije u Zagrebu
roen JOSIP MILIEVI,
etnolog, radio u Etnograf-
skom muzeju Istre, Institu-
tu za narodnu umjetnost u
Zagrebu, Zaviajnom muze-
ju Poretine u Poreu
1943.
donesene PAZINSKE OD-
LUKE, 13. rujna na sjednici
Narodnooslobodilakog od-
bora Istre, kojemu je pred-
sjedao Joakim Rakovac, te
26. rujna na Saboru istar-
skih narodnih predstavnika,
kojima je iskazana politi-
ka volja istarskog naroda o
sjedinjenju Istre s maticom
domovinom Hrvatskom od-
nosno Jugoslavijom
pokrenut u srpnju GLAS
ISTRE, kao glasilo Narod-
nooslobodilake fronte za
Istru, izlazio kao mjesenik,
tjednik, dvotjednik, a od
1969. je dnevnik, prvi ured-
nik Ante Drndi Stipe
provedena ROMMELOVA
OFENZIVA, njemaka voj-
na operacija Prolom oblaka
(Wolkenbruch) u Istri od
21. listopada do 2. stude-
noga 1943. u kojoj je stra-
dalo 2.500 Istrana, spaljena
i unitena mnoga naselja,
razbijene su istarske parti-
zanske jedinice, a 4.800 lju-
di odvedeno u konclogore
poginuo je AUGUST AR-
SEN VIVODA, antifaist,
narodni heroj, politiki ko-
mesar Prve istarske parti-
zanske ete, roen 1917. u
Velom Mlunu
streljana OLGA BAN, anti-
faistica, narodna heroina,
roena u Zareju 1926.
roen u selu Bralii ANTON
MARELO POPOVI, di-
rektor vrsarske tvrtke Ani-
ta, ministar turizma u Vla-
di RH, ubijen 1996.
1953.
izbila je TRANSKA KRI-
ZA, kad su vlade Velike Bri-
tanije i SAD-a objavile su
da e povui svoje snage u
Zoni A, a upravu prepustiti
talijanskoj vladi, pa je Tito
upozorio da e ulaz talijan-
skih snaga u Zonu A sma-
trati napadom na Jugosla-
viju te kriza dola do ruba
ratnoga sukoba, ali je ipak
potpisan sporazum o povla-
enju vojnih snaga s grani-
ca STT-a
osnovani su DOMOVI
ZDRAVLJA, u Buzetu, Po-
reu i Labinu
poelo djelovati DRUTVO
BIBLIOTEKARA ISTRE
osnovana poreka RIVIE-
RA, ugostiteljsko-turisti-
ko poduzee, danas Riviera
Adria, dio grupacije Vala-
mar
poeo djelovati rovinjski
JADRAN-TURIST, najpri-
je kao ugostiteljska radnja,
kasnije ugostiteljsko-turi-
stiko poduzee, prednik
dananje Maistre u sasta-
vu Adris grupe
1963.
umro VIKTOR CAR EMIN,
knjievnik, roen u Kraju,
pokraj Lovrana 1870.
poeo izlaziti u Puli ISTAR-
SKI MOZAIK, asopis za
kulturu, knjievnost i dru-
tvena pitanja Istre
roen u Vodnjanu LIVIO
MOROSIN, pop rock i etno
glazbenik i skladatelj, kari-
jeru poeo u grupi Gustaf y
njegovi dobri duhovi
umro MATE BALOTA, dr.
Mijo Mirkovi, knjievnik i
ekonomist, roen u Raklju
1898. gdje je i pokopan, a
na nadgrobnoj ploi pie
da ondje poiva: teak, ri-
bar, mornar, akademik, pje-
snik, prvi Rakljan ki je na-
pisal 50 knjig
osnovana poreka AGRO-
LAGUNA, poduzee za pro-
izvodnju, preradu i promet
poljoprivrednim proizvodi-
ma, koja danas posluje u sa-
stavu koncerna Agrokor
osnovan ISTRATURIST,
umaka hotelsko-turisti-
ka tvrtka
ROVINJ proglaen spome-
nikom kulture
osnovan ZAVIAJNI
MUZEJ BUZETA
poela s radom TVORNICA
VAPNA na Mostu Raa
1973.
osnovano u Puli ASTRO-
NOMSKO DRUTVO
ISTRA
1983.
umro u Puli IVE RUDAN,
knjievni povjesniar, fol-
klorist i publicist, roen u
Rudani 1940., doktorirao
disertacijom Narodna a-
kavska poezija na tlu Istre
i Hrvatskog primorja
umrla u Opatiji VANDA
EKL, povjesniarka umjet-
nosti i likovna kritiarka,
doktorirala tezom Gotika
plastika u Istri
umro ANTUN OLJAN,
knjievnik, znatan dio opu-
sa napisao je u Istri, pose-
bice u Rovinju gdje se od
1996. odravaju oljano-
vi dani
umro u Puli STANKO AN-
TO MIHOVILI, glazbenik,
lan pulskog vojnog orke-
stra, voditelj i dirigent Har-
monikakog orkestra koji
danas nosi njegovo ime
umro JOSIP VIDAU, svee-
nik, poznavatelj puke me-
dicine, u Humu potaknuo
spravljanje biske
1993.
umro SLAVKO ZLATI,
skladatelj i dirigent, roen
u Sovinjaku 1910., u nasli-
jee ostavio oko 120 sklad-
bi; organizator mnogobroj-
nih smotri
2003.
umro EDUARD ALI, po-
vjesniar i publicist, roen u
Marani 1910., glavni tajnik
Meunarodnog komiteta
za znanstveno prouavanje
uzroka i posljedica Drugog
svjetskog rata
umro IVO ERMAN, dram-
ski umjetnik, roen 1912. u
minju, 1953. postao lan
Narodnog kazalita u Puli
Sedam desetljea
Glasa Istre
Ove je godine 100.-ta obljetnica nove palae
Mornarikog kasina u Puli, Limene glazbe iz
Babii, blagoslivljanja kamena-temeljca pazin-
skog Pitomita, smrti narodnog uitelja Stje-
pana ie, roenja arheologa tefana Mlakara
i gospodarstvenika i kulturnog aktivista Josipa
Percana... a meu okruglim godinjicama su
i Pazinske odluke iz 1943. godine u kojoj je po-
krenut Glas Istre
8+
Glavni urednik
Ranko
BOROVEKI
Urednik
Goran
PRODAN
Grafiko
oblikovanje
Dean
PAUS
Izdava:
Glas Istre
novine d.o.o. Pula
Prilog izlazi
jednom tjedno
|

I
s
t
r
a
P
L
U
S

I
ntuicija, hormoni, kemi-
ja i juti momenat. Sve
to mora bit skombinira-
no za kolpo di fulmine,
ili kako bimo to struno
povidali ljubav na prvi
pogled. Ma postoji to? Puno
mojih amika tvrdi da su to do-
ivile, a drugi e re da to ne
more bit ljubav, perke za nju
rabi puno vie vrimena. tu-
dijani judi ki istrauju a nan
dela mozak govore da je kol-
po di fulmine itetako mogu (je-
dan raga ki je hodija z namon
u kolu ensku je uenija nakon
misec dan!), a psikologi pensaju
da to ovisi o psihiken stanju u
kojen se osobe najdu u ten mo-
mentu. Inoma, ku nan je glava
puna tekih pensiri i problemi,
daleko manja je ansa za nito
tako lipo i arobno - da kori-
stim beside od moje amike.
Nika istraivanja govore
da nan triba samo 30 sekun-
di za vidit ku druga osoba za-
slui na atencijon, ili jo boje
- znanstvenici z Floride su za-
kljuili da rabi po sekunde za
odluit ku je ovik potencijal-
ni partner za nas. A ma, to pak
mi je preavangardno. Ve mi se
pjaa teorija da se ne inamuri-
vamo na prvi pogled nego na
prvi miris. A jena moja amika
juto to e re - kad njoj spod
nos dojde profum od najbojega
pretela - seks padne zajno. Se
kapii, ku su sami. I nima veze
to a je on u srinoj vezi. Moja
amika tvrdi da ona ten mirisu
ne more reitit.
Triba re to da ni isto poli ena
i mukih. Kada se ena zaljubi,
ona ne more skrit sriu i onda
aje brdo sms poruka u stilu fa-
li mi. A kada se muko zalju-
bi situacija je drugaija. Za njih
je to srino iskustvo, ali ih ljubav
ne udre bar niko vrime. Mi smo
turle, perke nakon par dan ve
ima onaj filing da bez njega se
ne more ivit, ali muki su tu (ali
samo tu) egaviji. Se kapi da je
njima u prven momentu bitan fi-
ziki izgled i tu su plitki. ena se
inamura nakon prvega razgovo-
ra, ali ona njega e privu samo
perke je, kako reu moji preteli,
dobraaaa. I to je to.
I zato mi je bilo teko za vero-
vat kada mi je moj amiko, ina-
e veli frajer, povida da je prije
est miseci upozna lipu divojinu
i taj prvi pogled, kako je reka, je
nito a mu se u 30 lit ni desilo.
akulali su samo deset minuti.
balj je bija a se nisu upozna-
li, i to perke je bija sav van sebe.
Od tada ni pasa dan da na nju
ne pensa. Nakon tega ju je vidi-
ja par boti ali
osim pogle-
da ni ni bilo.
Haha, je re-
kla da kad je
dozna njeno ime
to mu je bija najsri-
niji dan u ivotu! Naa ju
je priko Fejsa ali ga je strah po-
slat niku poruku da ga ne od-
bije. Sve je prova da je hiti van
iz glave, ali ni ni pomoglo. Ma
svega je! Smijali smo se kaj mu-
njeni kad mu je drugi amiko
reka da bi joj triba poslat apli-
kaciju whats your favourite sex
position aplication. Zarad tega
se ufendija na nas.
Pak san ja povidala da je jena
moja eks amika (ekipa zna ki je)
prvega od tri ragaa s kojima je
bila u vezi po dva lita nala ju-
to ovako - upoznali su se na je-
noj feti u nikoj sportskoj dvora-
ni. To je bija zajno kolpo
di fulmine i istu veer su
se poseksali u gardero-
bi. Ljubav je durala dva
lita - on je, pero, ima dru-
gi kolpo di fulmine dok je
jo bija njon u vezi, a reka
joj je da ima drugu tek kad ga
je ova druga poela tacati da e
sve povidat ovoj prvoj, slubenoj
curi. Ben, ta druga je sad njin
u braku. Ali moja amika mi je
priznala da je znala s njim imat
intimne trenutke anke kad je on
ve bija u slubenoj vezi s onon
drugon. Pravi mijot. A a e.
Treti, iskusan amiko, ki je u
dugoj vezi, hitija je bombu da su
to sve tupidece. Nakon a smo
ga z upitnikon zgor glave pogle-
dali, reka je: ene se na prvi
pogled zaljubljuju samo u cipe-
le. Ja san, se kapii, u sebi do-
dala - i u borete!
Kolpo di fulmine
La PE(TE)GULA
Zanimljivosti
Jaslice na otprten
NENAD MANDI IZ KOKTELSA U VEPRINCU IRI BIBLIJSKO SELO
popularnog sviraa tube
O
d mogora pa sve
do Istre nitko nema
jaslica kakve su se
nale na Veprincu, u
vrtu Nenada Mandi-
a, koji je drugu go-
dinu zaredom odluio posta-
viti svoje ve poznate jaslice
na otprten, a ove su bile dvo-
struko vee nego za prethod-
nog Boia.
- Sada su jaslice ve duplo
vee. Osnovni dio napravio sam
lani, to je poznati prikaz jaslica
iz talice, a ove godine tu sam
sliku nadogradio i okolinom -
selom, mjetanima, panjaci-
ma te iskoristio dodatni prostor
koji sam imao, objasnio nam je
posljednjih dana prole godine
popularni Neno, koji kae da je
posebno intrigiran detaljima u
izradi jaslica. Tako se u njego-
vom biblijskom selu moe, uz
kovae koji otre svoje alate na
mlinski kamen, pronai i drvo-
sjee koji se slue - Stihlovom
motorkom.
- Znam da tega ni bilo va
ono vreme, kot a ni bilo niti
kotla za rakiju s plinskom bo-
com, ali svia mi se to to ova-
ko mogu zamijeati nekadanje
obiaje i ovaj dananji ivot,
kae Mandi iji prikaz su-
radnje betlehemskih jaslica i
veprinake svakodnevice izni-
mno cijene i susjedi koji se re-
dovito okupljaju u ovom vrtu,
posebice naveer kada rasvje-
ta tom biblijskom prizoru daje
poseban ugoaj.
U izradu jaslica Mandi,
donedavno poznat samo po
tome to svira (najee tubu)
u popularnoj grupi Koktelsi,
a sada i po svojoj simpatinoj
rukotvorini, ulae puno vre-
mena i truda, a pritom mu po-
mau otac i djevojka Danije-
la Mender.
- Samo za posloit sve ovo
trebalo nam je tri dana, a dije-
love sam izraivao vie od dva
mjeseca. Figurice sam uglav-
nom kupio, ali sve sam kuice
izgradio sam, koristei razliite
materijale. Primjerice, kameni
dijelovi napravljeni su od bra-
kog kamena koji mi je darovao
gazda s posla, kae Mandi, ije
jaslice otkrivaju mnotvo zani-
mljivih detalja.
Pod planinom mahovine
krije se velika eljezna konstruk-
cija u koju je ugraen zvunik
- no, umjesto boinih pjesama
ili hitova Koktelsa, iz njega do-
pire glazba orkestra Lojze Sla-
ka, lani preminulog slovenskog
kompozitora. Kroz predjele ma-
hovine prolaze rjeice i slapovi,
a itav pejza ukraen je stoti-
nama figurica.
- Jo otkako san bil mii poel
san slagat jaslice, doma pod bo-
rom. Najprvo su to bile klasine
jaslice, pa bin onda storil brdo,
pa planinu, pa rijeku, pa jezero,
pa na koncu nije vie bilo mjesta
u kui nego sam ih morao pre-
selit van, zakljuuje Mandi, koji
ve u glavi slae konstrukciju
jaslica za sljedei Boi. Ne zna
jo kako e izgledati, ali u jed-
no je siguran - bit e jo vee i
detaljnije. Davor IC
Snimio Sergej DRECHSLER
U Mandievom biblijskom selu moe se, uz ko-
vae koji otre svoje alate na mlinski kamen, pro-
nai i drvosjee koji se slue - Stihlovom motor-
kom. Znam da tega ni bilo va ono vreme, kot a ni
bilo niti kotla za rakiju s plinskom bocom, ali svi-
a mi se to to ovako mogu zamijeati nekadanje
obiaje i dananji ivot, kae popularni Neno
Nenad Mandi... ...i njegovo biblijsko selo
la

crna kronika

*
*
AKOVO - Tijekom preksinonjeg gae-
nja poara u obiteljskoj kui u akovu
vatrogasci su pronali tijelo mrtve ene.
Oevidom je utvreno da je uzrok po-
ara pe na kruta goriva koja nije ima-
la adekvatan dimnjak, rekla je glasnogo-
vornica policije Ivana Dela. Po nalogu
upanijskog dravnog odvjetnika tijelo je
prevezeno na Odjel patologije KBC Osi-
jek radi obdukcije. Pretpostavlja se da se
radi o vlasnici kue, rekla je Dela. Poar
je izbio u sobi od 15 kvadrata. (H)
Gasili poar,
pronali
mrtvu enu
I
.

K
L
I
N
D
I

/

C
R
O
P
I
X
UBOJSTVA U NOVOGODINJOJ NOI NA TRENJEVCI
OBRAUN NA PARKIRALITU U ROVINJU: VOZAI PRIJAVLJENI
ZBOG NARUAVANJA JAVNOG REDA I MIRA
STANJE 18-GODINJAKINJE IZ CEROVLJA, STRADALE PROTEKLE
SUBOTE U TEKOJ NESREI, MALO BOLJE
M
a
t
e
o

S
A
R
D
E
L
I
N
Nikolina i dalje kritino,
protiv vozaa prijava
PULA - Osamnaestogodi-
nja Nikolina Opai iz Ce-
rovlja, koja je teko stradala
u prometnoj nesrei u kojoj
je protekle subote na cesti
Paz - Cerovlje smrtno strada-
la 17-godinja Dorotea Pa-
mi iz Pamii, jo uvijek je u
ivotnoj opasnosti premda
je njezino stanje neto bolje,
doznajemo iz Kliniko-bol-
nikog centra Suak.
Nikolina je stradala u stra-
vinoj nesrei koja se, kako je
izvijestila policija, dogodila
kada je mladi voza, 19-go-
dinji Goran Boi iz Grob-
nika (kod Pina) na cesti Paz
- Cerovlje izgubio nadzor nad
Fiatom Bravom. Devetnae-
stogodinjak je vozei prema
Cerovlju izlaskom iz otrog
zavoja zbog neprilagoene
brzine izgubio nadzor nad
automobilom koji je izletio s
ceste. Prelazei preko raslinja
u nekontroliranom se kreta-
nju automobil s troje mladih
prevrnuo na krov i zausta-
vio u koritu potoka. Najmla-
a putnica u vozilu, Dorotea
Pami na mjestu je poginu-
la, a Boi i Nikolina preve-
zeni su za Rijeku. Ondje se u
KBC Suak ispostavilo da je
Boi lake ozlijeen no Ni-
kolina je bila u vrlo tekom
stanju. U izlijetanju s ceste
i prevrtanju automobilom
mlada je djevojka zadobi-
la viestruke teke ozljede
mozga, plua i kraljenice.
Neposredno nakon ne-
sree nije se znalo ni tko je u
kobnom trenutku upravljao
Bravom no Policijska upra-
va istarska je dva dana ka-
snije izvijestila da e protiv
19-godinjeg vozaa Boia
podnijeti kaznenu prijavu
Opinskom dravnom od-
vjetnitvu za mlade u Puli.
Pogibija maloljetne Doro-
tee Pami koja je sahranje-
na 1. sijenja u minju i teko
stradavanje Nikoline Opai
Istru su zavili u crno. Naa-
lost crni se niz posljednjega
vikenda u staroj godini nasta-
vio pogibijom Silvetera iro-
la (64) iz Valbandona a potom
i Velimira Posavevia (59) iz
Flengi i Kristine Baji (28) iz
Jasenovica u nedjelju. M. Ko.
Osamnaestogodinja Nikolina Opai iz Cerovlja, koja
je teko stradala u prometnoj nesrei u kojoj je prote-
kle subote na cesti Paz - Cerovlje poginula Dorotea Pa-
mi (17), jo uvijek je u ivotnoj opasnosti premda je
njezino stanje neto bolje
Fiat Bravo kojim je upravljao Goran Boi izletio je u potok
Rovinjac potegnuo palicu zbog
preprijeenog automobila
ROVINJ - ezdesetdeveto-
godinji Rovinjac potegnuo
je palicu na 38-godinjaka iz
Bake jer mu je potonji svo-
jim automobilom zaprijeio
izlazak s parkiralita na Val-
dibori. Bizaran obraun do-
godio se u srijedu oko 13.20
sati kada je policiji dojavlje-
no da se mukarci mlate na
parkiralitu.
Policija je smirila vozae i
utvrdila da je stariji bio revol-
tiran time to je mlai svojim
automobilom djelomino
zaprijeio izlazak s parkira-
lita. Naime, nakon to su
se verbalno sukobili mla-
i mukarac je nogom uda-
rio po automobilu Rovinjca
koji je potom izaao iz vozi-
la i drvenom ga palicom lak-
e ozlijedio. Policija je protiv
obojice podnijela optuni
prijedlog zbog prekraja pro-
tiv javnog reda i mira.
Kako smo neslubeno sa-
znali mlai mukarac je, na-
mjeravajui platiti parking,
svoj automobil parkirao po-
red naplatne kuice, ali tako
da je preprijeio izlaz 69-go-
dinjakovom automobilu,
to je izazvalo sukob.
Marko Paliaga, direktor
Komunalnog servisa, tvrtke
koja upravlja parkiralitima
u Rovinju, kazao nam je da
ih policija o sukobu nije izvi-
jestila te da do sada nisu evi-
dentirali incidente tog tipa.
- O dogaaju ne znam nita
jer nas o tome nitko nije oba-
vijestio budui da to nije po-
vezano s poslovanjem podu-
zea. Da je u nekom sluaju u
sukob upleten netko od naih
djelatnika onda bi to znali. Ko-
liko sam upoznat do sada nije
bilo tunjava na naim par-
kiralitima, osim koji rijetki i
sporadini sluaj vike na nae
zaposlenike. U svakom slu-
aju ovakve dogaaje rjeava
policija. Parking je javna po-
vrina dostupna svima, kazao
je Paliaga. Pojasnio nam je da
parkiralite na Valdibori nema
zatitarsku tvrtku niti su vozila
i stvari u njima osigurani, isto
kao i na svakom drugom par-
kiralitu. M. SARDELIN
ezdesetdevetogodinji
Rovinjac potegnuo je dr-
venu palicu na 38-godi-
njaka iz Bake jer mu je
potonji svojim automo-
bilom zaprijeio izlazak s
parkiralita na Valdibori
A
.

P
O
K
R
A
J
A
C
/
A
r
h
iv
a
Parkiralite na rovinjskoj Valdibori
gdje su se vozai obraunali
slobodi
zao je pred sutkinjom optu-
eni Fabijanovi koji je do-
veden iz zatvora gdje slui
jednu od mnogobrojnih do
sada izreenih presuda zbog
istovrsnih kaznenih djela.
Tonije, Fabijanovi je vrlo
malo vremena proveo izvan
zatvorskih zidina, s obzirom
da iza njega stoji vie od tri-
deset i pet optunica, a goto-
vo isto toliko opinskih i u-
panijskih presuda koje su se
tijekom godina isprepletale
i objedinjavale u jedinstvene
kazne zatvora. Konobar po
zanimanju, gotovo nikad za-
poslen, Fabijanovi vei dio
ivota provodi u zatvoru, a
gotovo uvijek do sada bivao
je osloboen obveze nakna-
de trokova sudskog postup-
ka jer naprosto nema stalnih
izvora prihoda, a sve to je
ukrao brzo bi rasprodao i po-
troio. Stoga je sutkinja De-
lost otegotnom injenicom
cijenila njegovu znatnu kri-
minalnu volju i upornost pri
injenju kaznenih djela.
Fabijanovi je u intervali-
ma uivanja na slobodi, pau-
zama izdravanja zatvorskih
kazni koje su u meuvreme-
nu postajale pravomone,
prije nekoliko mjeseci pono-
vo proveo u istranom zatvo-
ru zbog sumnje da je u samo
dva mjeseca provalio u de-
setak kiosaka priinivi te-
tu veu od 60 tisua kuna.
Kod njega u stanu pronae-
na je vea koliina ukrade-
nih predmeta ali odali su ga
i otisci prstiju koje je ostavio
na kioscima u koje je pro-
valjivao. Nedavno je Fabija-
novi odsluio i etverogo-
dinju zatvorsku kaznu zbog
razbojstva u turistikoj agen-
ciji Profico u Iki. Uz prijetnju
pitolja i maskiran, upao je u
agenciju i bacivi preko pulta
plastinu vreicu naredio za-
poslenici da mu natrpa no-
vac. Pobjegao je s 4.200 kuna,
ali ne zadugo. S. KLEVA
e zavrile
ata blizanca
kohol kojeg su obojica znali
popiti u veim koliinama,
kao i droga to ju je Miro-
slav konzumirao. Radilo se o
speedu koji je oito u kom-
binaciji s maliganima kod
31-godinjaka izazivao agre-
sivno ponaanje.
Policijska uprava zagre-
baka juer je konano i
slubeno potvrdila da je Ve-
dran Tomas ubijen 1. sije-
nja oko 4.30 sati.
- Ubojstvo se dogodilo su
stanu u kojem je osumnjie-
nik ivio s oteenim i nje-
govom 23-godinjom dje-
vojkom.
Tunjave i obrauni
Noem je zadao ubodnu
ranu 31-godinjaku koji je od
te ozljede i preminuo, kratko
je rekla Mirela Ban iz ureda
za odnose s javnou zagre-
bake policije. Potvreno je,
meu ostalim da su se braa
i ranije svaala, te da je meu
njima bilo i fizikih obrauna.
U novogodinjoj noi obojica
su, kao i Dolores pili razna al-
koholna pia.
- Na mjestu dogaaja
pronaen je pitolj to ga je
osumnjieni nabavio i ilegal-
no posjedovao, doznaje se iz
policije, iako su se prvotno
pojavile informacije kako se
radilo o oruju oca dvojice
mladia.
Iz njega je Miroslav, oito
udei za vatrenim slavljem,
pucao tijekom veeri izvan
stana, dok ga je kasnije upo-
trijebila i Dolores. Kako smo
ve pisali zapucala je nakon
to je Miroslav ubo brata, a
uporno je odbijao pozvati
ekipu Hitne pomoi i poli-
ciju. Osim oruja iz stana je
policija uzela i vie noeva,
te ih poslala na vjetaenje.
Miroslav Tomas
noem je zadao
ubodnu ranu
u prsa svome
bratu blizancu
Vedranu, koji
je od te ozlje-
de i preminuo
Pie i agresija
Upravo Miroslavova sklonost alkoholu, kao i iskazana
agresivnost jedan su od razloga zbog kojih je zavr-
io u istranom zatvoru. Iza reetaka e pratiti rasplet
istrage jer su tuiteljstvo i sud ocijenili da bi mogao
utjecati na svjedokinju ubojstva.
Zgrada na Trenjevci u kojoj se dogodilo ubojstvo
S
.

V
R
A
N

/

C
R
O
P
I
X
Prvi dan 2013. ujedno i
posljednji - Vedran Tomas
Glas Istre 29 Petak, 4. sijenja 2013.
Silovatelji Indijke
slubeno optueni
NEW DELHI - Petorica mukaraca slubeno su optu-
ena u etvrtak za silovanje i ubojstvo indijske studenti-
ce u sluaju koji je razbjesnio Indiju zbog nesposobno-
sti vlade da sprijei nasilje nad enama.
Napad na 23-godinju studenticu i njezinog prijate-
lja izazvao je bijesne prosvjede u blizini sjedita vlade
u New Delhiju i nacionalnu debatu o seksualnim zlo-
inima. Inae, u Indiji se prijavi silovanje u prosjeku
svakih 20 minuta.
Petorica mukaraca optuena su za napad na dje-
vojku u autobusu u New Delhiju. Bila je brutalno pre-
tuena i silovana sat vremena te izbaena iz auto-
busa u New Delhiju 16. prosinca. Nakon nekoliko
operacija u New Delhiju 26. prosinca je prebaena na
lijeenje u Singapur, ali je nisu uspjeli spasiti. Bolni-
ca je u subotu objavila da su djevojci otkazali organi
zbog tekih ozljeda tijela i mozga. Otac rtve je traio
da silovatelji budu osueni na smrtnu kaznu vjea-
njem. esti optueni je maloljetnik i njemu e se sudi-
ti pred maloljetnikim sudom.
Veina silovanja i drugi seksualni zloini u Indiji ne
prijavljuju se i rijetko su kanjeni, istiu borci za enska
prava. Brutalnost napada u autobusu bila je okida za
masovne prosvjede u Indiji, koji su prerasli u nasilne su-
kobe policije i prosvjednika, i zahtjeve da se konano
neto uini i promijeni praksa postupanja prema silova-
teljima, a indijske televizije opirno su pratile sluaj. (H)
U Pakistanu ubijen vaan
talibanski zapovjednik
MIRANAH - Mulvi Nazir Vazir, poznat kao Mula
Nazir, zapovjednik pakistanskih talibana iji su se rat-
nici borili protiv snaga NATO-a u Afganistanu, ubijen
je u napadu amerikih bespilotnih letjelica pri emu
je ubijeno ukupno 10 osoba u pakistanskim plemen-
skim zonama, objavili su u etvrtak izvori pakistan-
skih snaga sigurnosti. Dvije rakete pogodile su vozilo
pobunjenika u selu Sar Kanda u Junom Vaziristanu,
plemenskom okrugu koji se smatra jednim od tali-
banskih uporita na sjeveru Pakistana.
Mula Nazir i njegovih pet boraca ubijeni su. Meu
rtvama su i dva lokalna zapovjednika Ata Ulah i Rafej
Kan, kazao je visoki sigurnosni dunosnik.
Amerika bespilotna letjelica usmrtila je u etvrtak
ujutro najmanje etiri pobunjenika u susjednom plemen-
skom okrugu Sjeverni Vaziristan, prema lokalnim sigur-
nosnim izvorima ime broj smrtno stradalih u amerikim
napadima raste na najmanje 10 u zadnja 24 sata. (H)
SARAJEVO - Drav-
ljanin BiH Adis Me-
dunjanin, osueni
operativac Al-Kaide,
naao se meu deset
najopasnijih terori-
sta u svijetu u 2012.
godini, na listi koju
je sloila amerika
stanica CNN. Medu-
njanin, koji se naao
na devetome mestu,
osuen je 16. stude-
nog prole godine na
doivotni zatvor. On
je bio operativac Al-
Kaide, a po zapovije-
di pakistanskih lidera,
planirao je teroristiki
napad na podzemnu
eljeznicu u New Yor-
ku. Bio je i zavjere-
nik u grupi terorista
Nadibulaha Zazija, a
vlasti su ga zaustavile
samo nekoliko dana
prije ostvarenja njego-
ve namjere.
Na prvome mjestu
liste najopasnijih tero-
rista u proloj godini je
zamjenik komandan-
ta Al-Kaide Abu Jahja
al-Libi. On je bio i vii
voa Al-Kaide u opera-
cijama protiv zapadnih
ciljeva, a ubijen je u lip-
nju u Pakistanu. B. P.
Bonjak na listi deset
najopasnijih terorista
*
WASHINGTON - Ameriki predsjednik
Barack Obama potpisao je u srijedu na-
veer zakon o proraunskom kompro-
misu koji kratkorono odgaa prijetnju
prisilne tednje u SAD-u, objavila je Bi-
jela kua. Obama, trenutno na odmo-
ru na Havajima, potpisao je tekst tehni-
kom automatske olovke (autopen)
kojoj je ve pribjegao u prolosti, ree-
no je iz Bijele kue u priopenju objav-
ljenom u etvrtak. Obama je potpisao i
zakon o proraunu Pentagona. (H)
Obama
potpisao
kompromis
NAORUANI MUKARAC
AMERIKA DRAVNA TAJNICA USKORO ODSTUPA S DUNOSTI
Hillary Clinton napustila bolnicu
NEW YORK - Amerika dr-
avna tajnica Hillary Clin-
ton, koja je na staru godinu
hospitalizirana u Prezbiteri-
janskoj bolnici u New Yorku
zbog ugruka otkrivenog u
krvnoj ili izmeu mozga i
lubanje, napustila je bolnicu
u srijedu. Clinton je bolnicu
napustila u pratnji supruga
Billa, biveg amerikog pred-
sjednika, i keri Chelsea. Sta-
te Department, zamoljen za
komentar, nije htio objaviti
radi li se o trajnom izlasku
iz bolnice. Ranije u srijedu
glasnogovornica State De-
partmenta Victoria Nuland
kazala je da Clinton redov-
no razgovara telefonom sa
svojim suradnicima i prima
faksove u bolnici. Clinton se
trebala vratiti na posao pro-
loga tjedna nakon bolovanja
zbog potresa mozga kojeg je
zadobila polovicom prosinca
nakon pada u svom domu,
no na kontrolnom pregle-
du utvreno je da ima krv-
ni ugruak u prostoru izme-
u mozga i kosti lubanje iza
desnog uha te je hospitalizi-
rana i stavljena na antikoa-
gulantnu terapiju.
Krvni ugruak zbog kojeg
je hospitalizirana relativno
je rijetka komplikacija ozlje-
da glave, ocijenili su ameriki
strunjaci, a njezin lijeniki
tim najavio je potpuni opo-
ravak. Clinton ne bi trebala
imati dugorone posljedice
jer krvni ugruak nije izazvao
neuroloke ispade. Njezini li-
jenici prije su toga najavili
da e biti otputena iz bolni-
ce kad se odredi idealna doza
lijeka koji sprjeava stvaranje
ugruaka. Clinton bi treba-
la odstupiti s dunosti ubr-
zo nakon inauguracije pred-
sjednika Baracka Obame 21.
sijenja. Obama je u prosincu
objavio imenovanje senatora
Johna Kerrya za novog ame-
rikog dravnog tajnika, to
jo treba potvrditi Senat. (H)
R
E
U
T
E
R
S
R
E
U
T
E
R
S
Tri rtve ma
ubojice u A
Napada, koji je svojedobno boravio u
psihijatrijskoj bolnici, u napadu je koristio
starinski karabin i lovaku puku, iz kojih
je ispucao dvadesetak metaka. Ubio je
tri ene, a ranio jo dva mukarca
BERN - Troje ljudi je ubi-
jeno, a jo dvoje ranjeno, u
srijedu naveer kada je nao-
ruani mukarac otvorio va-
tru u vicarskom selu Dai-
llon, izvijestila je policija u
etvrtak ujutro. Osumnjie-
ni je, prilikom uhienja, za-
prijetio i policiji koja je za-
pucala i ranila ga prije nego
to je odveden u pritvor, no
nitko od policajaca pritom
nije ozlijeen.
vicarska internetska stra-
nica 20minutes.ch objavila
je odmah po dogaaju infor-
maciju da je osumnjieni sta-
novnik Daillona star oko 30
godina te da je u vrijeme na-
pada bio naoruan jurinom
pukom i pod jakim utjeca-
jem alkohola. Prenose i izja-
vu jednog seljana da je meu
ubijenim rtvama i starica u
osamdesetim godinama. vi-
carske vlasti su pak na konfe-
renciji za novinare u etvrtak
objavile da je napada iz kan-
tona Valais svojedobno bora-
vio u psihijatrijskoj bolnici, da
ima 33 godine te da je u napa-
du koristio starinski karabin i
lovaku puku iz kojih je ispu-
cao dvadesetak metaka. Bio je
poznat policijskim slubama
i zbog zloporabe droge, a po-
sjedovao je i oruje koje mu
je oduzeto nakon boravka na
psihijatriji 2005. godine.
rtve su ene od 32, 54 i 79
godina. Ranjeni su mukarci
od 33 i 63 godina. Prema po-
dacima policije, napada je
poznavao svoje rtve.
Selo u kojem se dogodio
zloin nedaleko je grada Si-
ona, sjedita kantona Valais.
Zanimljivo je to da su masov-
ne pucnjave relativno rijetke u
vicarskoj iako, prema nekim
procjenama, ak svaki trei
stanovnik te osammilijunske
zemlje posjeduje oruje.
Masovno po oruje
Istog dana iz Sjedinjenih
Drava je stigla vijest, pre-
nio ju je Reuters, da je FBI
u prosincu, upravo u vrije-
me ustre rasprave o kon-
troli naoruanja nakon ma-
sakra u osnovnoj koli u
Connecticutu, obavio rekor-
dnih 2,8 milijuna provjera
kupaca oruja. Dosadanji
rekord bio je onaj iz stude-
Hillary Clinton u pratnji
supruga Billa i keri Chelsea
Pucnjave poput ove u Daillonu su
rijetke u vicarskoj iako ak svaki trei
stanovnik te zemlje posjeduje oruje
DANAK U KRVI
30 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

svijet

*
*
DENIN - Najmanje dvoje Palestinaca ra-
nili su izraelski vojnici u etvrtak kad su
doli uhititi osumnjienika blizu Denina,
na sjeveru Zapadne obale, saznaje se iz
sukladnih izvora. Prilikom uhienja 26-go-
dinjeg Palestinca Amdada Igbarije, u in-
dustrijskoj zoni Denina, izbili su sukobi u
kojima su sudjelovale izraelske posebne
snage. Dvadesetak izraelskih doseljenika
napalo je u srijedu naveer Palestince u
selu Dalud. Vojnici su potom stigli u selo
i izbili su sukobi s doseljenicima. (H)
Sukobi
Palestinaca i
doseljenika
R
E
U
T
E
R
S
OTVORIO VATRU NA SUMJETANE U VICARSKOM SELU DAILLON KOD SIONA
DRAMA NA CESTI: SLOVENCI U POTJERI ZA JUREIM BMW-om
Policijsko vozilo smrskano je u sudaru s BMW-om
Policajci u bolnici, dva psa usmrena
Nezapamena i vie nego dramatina policijska
potjera za austrijskim BMW-om okonana je bli-
zu Bleda. Ozlijeeni policajci, kao i izaziva nesree,
kasnije identificiran kao 29-godinji Johannes Krot-
tmayer, hospitalizirani su u bolnici u Jesenicama
LJUBLJANA - Nezapamena
i vie nego dramatina poli-
cijska potjera za austrijskim
BMW-om okonana je blizu
Bleda potpunim unitenjem
policijskog vozila u kojem su
teko stradala dvojica polica-
jaca, a usmrena dva prekra-
sna policijska psa, njemaki i
belgijski ovar. Ozlijeeni po-
licajci, kao i izaziva nesree,
kasnije identificiran kao 29-
godinji Johannes Krottmayer,
hospitalizirani su u bolnici u
Jesenicama. U suludom bijegu
Austrijanca ozlijeeno je jo
nekoliko policajaca i otee-
no jo nekoliko automobila,
a i dalje ostaje nepoznato to
ga je navelo na mahniti bijeg.
U njegovom automobilu pre-
tragom nije otkrivena niti dro-
ga niti oruje, a kako prenosi
slovensko Delo, iz PU Kranj
priopili su da je protiv njega
podnijeta kaznena prijava.
Drama na cesti zapoela je
oko 1 sata u noi kada je pro-
metna policija tijekom rutin-
ske kontrole prometa u mjestu
Hrastjah kod Kranja pokua-
la zaustaviti BMW iji je voza
divljao po cesti. Voza se, me-
utim, nije zaustavio, igno-
rirajui u potpunosti polici-
ju. U lovu za njim se u mjestu
Podtabor pridruila druga po-
licijska ophodnja, ali i dalje
bezuspjeno. Austrijanac se
automobilom najprije zaletio
prema policijskom vozilu, a
zatim ga zaobiao i pobjegao
dalje. Trea ophodnja poku-
ala ga je zaustaviti na izlazu s
autoceste za Brezje, a u bijegu
je pomahnitali voza najprije
udario u zatitnu ogradu, na-
kon ega je nekoliko minuta
kasnije, pokuavajui se vrati-
ti na autocestu, u punoj brzini
udario u etvrto policijsko vo-
zilo. Udar je bio toliko silovit da
je policijski auto letio pedeset
metara po zraku. Prizor je bio
nevjerojatan, kao da se odvija
na filmu, a ne u stvarnosti.
U smrskanom automobilu
su, nakon leta i pada, ostala
prikljetena dvojica policaja-
ca i psi, a uspjeli su ih na kon-
cu osloboditi tek vatrogasci. S
tekim ozljedama su prebae-
ni u bolnicu, kao i Austrijanac.
Za pse se vie nita nije dalo
uiniti, poginuli su na mjestu.
Lake su ozlijeena jo trojica
policajaca, prenose sloven-
ski mediji. . BRNI
Povratak na nastavu u Newtownu
Uenici kole Sandy Hook u Newtownu u Connecticutu juer su se vratili na nastavu, na-
kon to je prolog mjeseca pomahnitali Adam Lanza tamo ubio 20 djece i estero odraslih.
Uionice su im otvorile svoja vrata, ali ne u istoj zgradi u kojoj se dogodila tragedija. U jeku
rasprave o posjedovanju oruja u Americi, uenike u mjestu Marlboro, u dravi New Jersey,
doekalo je nakon povratka s boinih praznika iznenaenje. Na ulazima u kole odsad
stoje naoruani straari, kako bi ih zatitili od moguih napada poput onog u Newtownu.
ahnitog
Alpama
nog, kada je FBI imao dva
milijuna provjera i za uspo-
redbu je 49 posto vei u od-
nosu na isto razdoblje 2011.
godine. Kako FBI ne prati
stvarnu kupnju, broj proda-
nih komada oruja mogao
biti ak i vei jer jedan kupac
moe kupiti vie komada.
Poveanje prodaje oruja
nakon masovnih pokolja u
Americi nije novost. Nakon
masakra u kinu u Coloradu
u srpnju, zahtjevi prodavaa
za provjerom kupaca oruja
porasli su za 40 posto u tje-
dan dana. Kad je prije dvije
godine na politikom skupu
u Arizoni ubijeno est ljudi,
a teko je ranjena kongresni-
ca Gabrielle Giffords, u toj sa-
veznoj dravi prodaja oruja
skoila je za 60 posto. Anali-
tiari kau da ljudi sada vje-
rojatno ele obnoviti zali-
hu oruja uoi najavljenog
postroenja mjera za njihovu
kupnju, to najavljuje pred-
sjednik Barack Obama.
Konano, sada se moe
rei da Amerikanci posjedu-
ju vie od 270 milijuna ra-
znog oruja i da su nakon
tragedija koje su snale broj-
ne amerike obitelji, svoju
prednost pred ostatkom
svijeta samo poveali. Mo-
gue je da statistiki sada ve
svaki Amerikanac, ukljuu-
jui i djecu, ima po jedan
primjerak ubojitog vatrenog
oruja. Donedavno je omjer
bio devet komada oruja na
deset Amerikanaca. Slijede
ih Jemenci, koji dodue ive
u najkonfliktnijoj regiji na
svijetu, u postratnom razdo-
blju i u krajnje nestabilnim
politikim uvjetima, ali ima-
ju dvostruko manje oruja
od Amerikanaca.
Ljestvica ljubitelja
Meu vodeima nalaze
se jo dvije drave koje su
netom izale iz rata, Srbija i
Irak, no zanimljivo je da su
prema podacima Organiza-
cije za ekonomsku suradnju
i razvoj (OECD), neke od
najbogatijih drava na svi-
jetu takoer pri vrhu ljestvi-
ce ljubitelja oruja. vicar-
ska je na treemu mjestu po
broju oruja na 100 stanov-
nika, Finska etvrta, a ved-
ska deseta primjerice, no
ne i Izrael. U toj zemlji kon-
stantne izmjene rata i mira
registrirano je samo 7,2 ko-
mada oruja na 100 osoba,
to je tono 12 puta manje
nego u Americi.
injenica da je broj umor-
stava poinjenih vatrenim
orujem u vicarskoj daleko
manji nego u Iraku pokazuje
da je osim oruja jo poneto
potrebno da bi do tragedije
odista i dolo, no ono to bi
i nakon posljednjeg masov-
nog ubojstva trebalo zabri-
nuti vicarske vlasti je da se
ta zemlja nalazi na zapravo
viskom 48. mjestu po broju
ubojstava vatrenim orujem.
Dakako, Amerikanci su i tu
daleko naprijed, a slijede ih
Francuzi, Brazilci, Tajlana-
ni, Turci, Junoafrikanci.
Jagoda VUKUI, Hina
Najvie oruja
po stanovniku
SAD
Jemen
vicarska
Finska
Srbija
Irak
vedska
R
E
U
T
E
R
S
Uenici u Newtownu preselili su u novu zgradu
Glas Istre 31 Petak, 4. sijenja 2013.
sport@glasistre.hr
591-513
*
Prijateljska nogometna utakmica izmeu
Milana i etvrtoligaa Pro Patrije koja je
juer igrana u mjestu Busto Arsizio pre-
kinuta je u 26. minuti zbog rasistikih is-
pada navijaa Patrije koji su vrijeali ta-
mnopute igrae rossonera. Na udaru
huligana bili su Kevin-Prince Boateng,
MBaye Niang, Urby Emanuelson i Sulley
Muntari. Boateng bijesan zbog rasistikih
uvreda, uzeo loptu i napucao je prema tri-
bini, te napustio teren. Nakon toga trav-
njak su napustili i ostali igrai Milana.
Zbog rasizma
prekinuta
utakmica
ARKO MIHAJI, PREDSJEDNIK SD HAKL ORGANIZATORA MALONOGOMETNOG TURNIRA
Zadovoljni smo
odraenim poslom
PULA - Kraj jedne i poe-
tak druge kalendarske godine
idealna su vremena za dono-
enje odreenih zakljuaka,
pravljenja analiza o neemu
to je ostalo za nama i da li
se to to je bilo na neki na-
in moglo bolje i uspjenije
odraditi. Shodno tome, pod-
vukla se crta i pod 24. izda-
nje malonogometnog turnira
Moja ulica, moja ekipa 2012
- Suzuki Motortech, hakler-
sku fetu koja je tijekom 15
prosinakih dana pulski Dom
sportova Mate Parlov ui-
nila sreditem zbivanja, mje-
stom koje se nije moglo, niti
smjelo izbjei.
- Sa strane organizatora
mogu rei da smo mi zado-
voljni odraenim poslom
- nije previe dvojio ar-
ko Mihaji, predsjednik SD
Hakl glavnog krivca to je
najmasovniji istarski malo-
nogometni turnir nakon 12
godina pauze ponovno za-
ivio 2004. godine. - Da li je
moglo biti bolje ili ne, osta-
je nam jo da se vidi, s jedne
strane moda i je, jer uvijek
postoji prostor za napredak.
No, s druge strane mislimo
da je bilo dobro kao i svih
dosadanjih godina, ak i
bolje jer smo ovaj put ima-
li finale kakvog po kvaliteti
i uzbuenju nije bilo na pet
posljednjih Ulica.
Vrhunac uzbuenja
To spomenuto finale odi-
grali su 2007. godine Indio
Signal Sistem i Pizzerija Jupi-
ter. U regularnom dijelu bilo
je 2:2, a onda je Indio slavio
nakon izvoenja sedmeraca.
U naredna etiri finala gle-
datelji su ukupno mogli vi-
djeti samo tri gola, a ak je u
dva navrata ogled za naslov
okonan s najnepopularni-
jim rezultatom - nita napre-
ma nita. Ono to se oekuje
od finala, vrhunac uzbue-
nja u kojem e dvije najkva-
litetnije druine u predstavi
za sladokusce odluiti o ko-
nanom pobjedniku, nakon
nekoliko sunih godina do-
nijela je 24. Ulica, gdje je u
zavrnom ogledu Auto Gro-
suplje svladalo Pizzeriju Ju-
piter klince rezultatom 3:2,
a pobjedniki je gol posti-
gnut 15 sekundi prije kraja
susreta. Tako se pulski po-
bjedniki post na Ulici pro-
tegnuo na pet godina, jer od
ve ranije spomenutog In-
dia najvei istarski grad nije
imao pobjednika na najve-
em istarskom hakerskom
okupljalitu.
- Puno se pulskih kvalitet-
nih malonogometnih ekipa
razvodnjava pred turnir,
nisu uigrani, mnogi igrai
bjee u neku drugu ekipu
gdje misle da e im biti bolje
i to se na kraju i vidi. Stignu
moda do zavrnice, ali ne
uspiju osvojiti turnir te sto-
ga pobjedniki pehar, skupa
s veinom pojedinanih na-
grada, odlazi iz Pule - nagla-
sio je Mihaji, kojeg posebno
veseli jedna injenica. - Sve je
pokriveno, svi rauni su pla-
eni i nemamo nikakvih du-
govanja. Svoje smo obaveze
izvrili i svi koji su nam po-
mogli, koji su neto radili na
turniru, svi su oni podmire-
ni i to se toga tie moemo
biti mirni.
Turnir je obiljeilo i ma-
nji broj golova od oekiva-
nih te da zavrnog dana stri-
jelci nisu bili raspoloeni,
mogla je Ulica po prvi put
od kad je ponovno zaivjela
imati prosjek manji od e-
tiri gola po utakmici. Da se
to ne desi zasluan je Goran
Joli, najbolji igra turnira
iji je pobjedniki gol u fina-
lu bio 488. na Ulici, ime
je prosjek stigao do okrugla
etiri pogotka po utakmici.
Veliki je to zaostatak za po-
sljednja dva izdanja ovog
turnira kad su se mree tre-
sle 659 i 674 puta, a gleda-
telji su u oba navrata mogli
u prosjeku vidjeti preko pet
pogodaka po utakmici.
Uvijek postoji prostor za napredak, ali opet mislimo da
je bilo dobro kao i svih dosadanjih godina, ak i bolje
jer smo ovaj put imali finale kakvog po kvaliteti i uzbu-
enju nije bilo na pet posljednjih Ulica, rekao je Mihaji
PODVUENA CRTA
Sve je pokriveno, svi rauni su
plaeni i nemamo nikakvih dugova-
nja. Svoje smo obaveze izvrili
MANJAK GOLOVA OBILJEIO ULICU - nema prostora za prolazak
32 Petak, 4. sijenja 2013. Glas Istre


sport

*
*
Menader Manchester Cityja Roberto
Mancini i napada Mario Balotelli potu-
kli su se na jueranjem treningu, a jo
tei incident sprijeili su lanovi stru-
nog stoera engleskog prvaka. Do su-
koba je dolo nakon to je talijanski na-
pada nesmotreno startao na suigraa
Scotta Sinclaira to je naljutilo Mancinija.
Na fotografijama koje su objavili britan-
ski elektronski mediji jasno se vidi kako
je dolo do kontakta. Engleski mediji na-
gaaju kako e Balotelli napustiti City.
Potukli se
Mancini i
Balotelli
R
e
u
t
e
r
s
MOJA ULICA, MOJA EKIPA 2012 - SUZUKI MOTORTECH
POTENCIJALNO POJAANJE ISTRE 1961 NE DOLAZI
Novini potpisao za Slaven
PULA - Enes Novini novi je lan Slaven Belupa. Po-
znato ime hrvatskog nogometa, napada koji je branio
boje Varteksa i Karlovca, da bi nakon ispadanja Karlov-
ana iz Prve lige posljednjih godinu dana proveo u redo-
vima austrijskog drugoligaa Lustenaua, stigao je u Koprivni-
cu i stavio potpis na dvoipolgodinji ugovor s farmaceutima.
Tim potezom u vodu su pali planovi elnih ljudi pulskog prvo-
ligaa da nogometaa roenog prije 27 godina u akovcu pri-
vole da postane dijelom zeleno-ute svlaionice.
- Nita od Novinia - potvrdio je i Igor Pami, trener Istre
1961. - Drali smo ga za odreeno iznenaenje ovog pre-
laznog roka, pojaanje iji nam eventualni dolazak nije bila
namjera razglasiti na sva zvona, ali nismo uspjeli realizira-
ti taj transfer. Potvrdilo se ovom prilikom ono ega smo mi
bili svjesni, a to je da u trinoj utakmici ne moemo biti
konkurentni drugim, bogatijim klubovima. U Novinievom
sluaju smo imali prednost kao i kod Zebe, meutim nju
smo izgubili im se poelo pregovarati o uvjetima te smo
tako i ovaj put ostali bez eljenog igraa. (I. C.)
NAPADA GORICE STIGAO U RIJEKU
Slovenac Jogan na posudbi
RIJEKA - Rijeka je juer dobila i drugu zimsku prinovu,
prvu u 2013. godini. Nakon ofenzivnog veznjaka Mehmeda
Alispahia stigao je mladi slovenski napada Kris Jogan.
- Rije je o prvoj pici, napadau profila kakav nam je bio
potreban. S njime sada imamo u napadu sve profile igraa
koji su potrebni - rekao je sportski direktor Sreko Jurii.
Nasljednik brojnih Slovenaca u Rijekinim redovima ( Fe-
gic, Florjani, Benedeji, Cimeroti, Tiganj, eh...) stie na
Kantridu kao posueni igra Verone, a u Rijeci e se suklad-
no dogovoru izmeu klubova, koji od prologa ljeta gaje
izrazito prisne odnose, zadrati najmanje do ljeta. (I. Vo.)
MALONOGOMETNO ZIMSKO PRVENSTVO ROVINJA
Batel i Barbieri u vodstvu
ROVINJ - U punom tijeku je Zimsko prvenstvo Rovinja u
malom nogometu u kojem nastupaju 34 ekipe podijeljene u
etiri grupe. Susrete u dvorani Valbruna prati dosta gleda-
telja, 300-tinjak koji su u ovom kolu vidjeli dosta zanimljivih
susreta, ali i pobjeda favorita. U Prvoj ligi podijeljenoj u dvije
grupe pobjedniki niz nastavljaju igrai Batela i Barbiera. Ba-
tel u grupi A ima maksimalni uinak ime uvjerljivo dre vo-
deu poziciju. Nita manje uzbuenja nije bilo niti u ligi vete-
rana koju predvode bivi igrai velikog nogometa s istarskog
podruja. Utrku za prvaka u grupi A nastavljaju Maslina, koja
se osjetno pojaala za ovo prvenstvo, i Lavovi. U grupi B
derbi kola pripao je ekipi Barbieri 99 koji su lake od oeki-
vanog nadigrali jedne od favorita, sastav Starog Grada.
Na listi strijelaca u prvoj ligi vode Kostei (BB klub P.L.),
i Dodi (Fuflanders) s po10 golova, Mati, Benussi (Batel)
i Heki (Soii) postigli su po 8. Kod veterana vode Voki
(Maslina) 11, Dodi (Barbieri 99) 8 i Petrovi (Lavovi ) 7.
Rezultati, Prva liga, grupa A (4. kolo): Batel - Ruvignisi 4:1,
Fuflanders - Torcida Mediacom 6:6, Sporting - Bad Boys 5:3,
Jovanotty Prinevi - Istra Pneus 3:3. Poredak: Batel 12, Jova-
notty Prinevi, Torcida Mediacom 7, Sporting 6. Grupa B: Bar-
bieri - Soii 5:2, koljka - Giljo Mali molo 4:1, Palada - Oni 6:1,
Maruini - Varioci 3:7. Poredak: Barbieri 12, Palada, koljka 9.
Liga veterana, grupa A (4. kolo): Bale - P. Budicin 5:1,
Delfin - Batel 4:2, Maslina - Kamen 10:0, Miracolo - Lavovi
0:3. Poredak: Maslina, Lavovi 12, Bale 9, Batel 6. Grupa B:
Stari Grad - Barbieri 99 2:6, Soii - Mirna 1:0, Kanfanar -
Merikane 0:3, Telba - uja 2012 1:5. Poredak: Barbieri 99
10, Stari Grad 9, Merikane 7, Soii 6. (Iv. R.)
Demba Ba u Chelseaju
ZAGREB - Napada Newcastlea Senegalac Demba Ba
(27) karijeru e nastaviti u londonskom Chelaseaju, a vri-
jednost transfera procjenjuje se na sedam milijuna funti,
objavili su engleski mediji. Senegalski nogometa e sa
Chelseajem potpisati ugovor na tri i pol godine. Demba Ba
je europsku karijeru poeo u francuskom Rouenu, a pozor-
nost je na sebe skrenuo dok je bio u njemakom Hoffenhe-
imu. U sijenju 2011. stigao je u West Ham, ali budui da je
klub ispao u Drugu ligu u lipnju je prodan Newcastleu, gdje
se dokazao kao jedan od boljih napadaa u Premier ligi.
Joe Cole ponovno u West Hamu
ZAGREB - Veznjak Liverpoola Joe Cole (31) karijeru
e vjerojatno nastaviti u West Hamu, objavili su engleski
mediji. Upravo je na Upton Parku poeo uspjenu nogo-
metnu karijeru i nakon deset godina ponovno se vraa
u West Ham, i to kao slobodan igra. Joe Cole bi danas
trebao obaviti lijeniki pregled i potpisati ugovor sa West
Hamom na godinu i pol dana. Tijekom karijere igrao je za
Chelsea (2003-2010), a u Liverpool je stigao u ljeto 2010.
Nije nam interes
ruiti rekorde
Osam godina za redom
rastao je broj ekipa koje
su nastupile na Ulici,
sve do 2012. godine
kad se na turnir prijavilo
devet ekipa manje nego
prijanje godine.
- Nije nam interes ru-
iti rekorde. Bilo je toga
moda ranijih godina,
postojala je neka tenzija
da nadmaimo prijanje
izdanje, no sad smo ve
dostigli neku zavidnu
brojku i to nam vie nije
prioritet. U prii izmeu
sebe u vie smo navra-
ta istaknuli da je svaka
brojka preko sto vie
nego zadovoljavajua,
a optimum bi bio izme-
u 120 i 140 ekipa. Nije
da mi ne bi eljeli da
na Ulici nastupi i 200
ekipa, no situacija koja
je u Gradu i problemi
s terminima u dvorani
to nam jednostavno ne
dozvoljavaju. Vei broj
ekipa tako znai i puno
vie problema, mora
se igrati u neadekvat-
nim terminima i tijekom
tjedna, a ne onako kako
smo mi zamislili samo
preko vikenda i dok se
situacija ne promije-
ni, bolje je da naglasak
stavimo na kvalitetu,
nego na kvantitetu - za-
kljuio je Mihaji.
- Na nekim susretima ste-
kao se dojam da je vanije
koji e pojedinac dati gol,
nego da njegova ekipa po-
stigne to vie pogodaka i
to je moda jedan od razlo-
ga neefikasnosti. Bilo je ak-
cija, bilo je prilika, ali golovi
se nisu postizali kao na pri-
janja dva izdanja turnira.
Usto, mnoge su ekipe na-
vikle igrati s etiri igraa u
polju i golmanom gdje ima
puno vie prostora i mjesta
za prolazak nego na 5+1.
Ako je ekipa malo slabija,
ona se zatvori i onda e joj
se teko dati gol, i to bi ta-
koer mogao biti jedan od
razloga golgeterske sue -
analizirao je Mihaji.
Rijetki jubilej
Ovogodinja Ulica bila je
samo uvod u ono to e se zbi-
vati u prosincu 2013. godine
kad najmasovniji istarski ma-
lonogometni turnir slavi tro-
struki jubilej. Naime, bit e to
35. godina od prvog turnira, 25.
Ulica ukupno te deseta ob-
novljena. Organizatori taj jubi-
lej misle dostojno obiljeiti.
- To su jubileji kakvi se ri-
jetko ponavljaju i stoga emo
si svi odreda morati dati malo
vie truda kako bismo orga-
nizirali neto drukiju Uli-
cu od svih dosadanjih. Ba
zbog toga emo morati kre-
nuti rano s pripremama i ve
smo utvrdili datum, 13. velja-
e, kad emo svi zajedno sjesti
i dogovoriti se kako da sve na-
pravimo najbolje to moemo
- istaknuo je Mihaji. - Puno
je planova. eljeli bi dovesti
par estradnih zvijezda te Gra-
du Puli pokloniti koncert koji
bi se odrao na Portarati ili na
Forumu. Namjera nam je i or-
ganizirati kvalitetnu revijalnu
utakmicu na kojoj bi zaigrao
neki bivi hrvatski proslavlje-
ni reprezentativac, lan vatre-
nih, kojima bi pronali i ade-
kvatne protivnike. Usto, voljeli
bi da jubilarni turnir otvorimo
reprizom prvog finala Ulice
iz 1978. godine izmeu pulske
Vie ekonomske kole i Ulja-
nika. Bili bi tu i drugi poprat-
ni sadraji, turnir bi se produ-
io na etiri tjedna s finalom
29. prosinca i probali bi da se
igra iskljuivo u petak, subotu
i nedjelju. No, sve e to ovisiti o
broju ekipa i ako se njih puno
prijavi, moda nam ni etiri
produena vikenda nee biti
dovoljna. Ivica CEROVAC
Snimio: Manuel ANGELINI
Voljeli bi idu-
i, jubilarni,
turnir otvoriti
reprizom prvog
finala Ulice
iz 1978. godine
izmeu pulske
Vie ekonom-
ske kole i
Uljanika, kao i
organizirati re-
vijalnu utakmi-
cu s nekim la-
nom vatrenih
Bilo je plaa na Mini ulici
SVE ZA USPJEH - Danijel Stari nastoji dekoncentrirati suparnika
USPJENO ODRAEN POSAO - arko Mihaji predaje pehar za drugo mjesto Ivanu Zgrabliu
U pauzama izmeu susre-
ta glavnog turnira, igrala se
i Mini ulica 2012 - Split-
ska banka, pozivni turnir
za djeake do 11 godina
starosti koji je ove godine
okupio rekordne 24 ekipe.
Nakon to smo u prvih pet
godina imali pet razliitih
pobjednika, u njegovom
estom izdanju jedan je
klub po drugi put stigao do
pobjednikog pehara. Rije
je o Istri 1961, iji su djea-
ci u finalu, nakon izvoenja
sedmeraca, svladali svoje
vrnjake iz pulske Istre.
- Ove je godine na Mini
ulici bilo est ekipa vie
nego lani i to je broj koji nam
se ini vie nego dobrim te
ne vjerujem da emo idue
godine ii na njegovo po-
veanje - rekao je Mihaji. -
Bilo je puno dobrih deki na
Mini ulici, puno dobrih uta-
kmica, ali i puno suza. Neki
klubovi su zavrili nastup pri-
je nego to su to mislili, neki
favoriti nisu opravdali oeki-
vanja pa je potom bilo puno
plaa i tugovanja, ali ide se
dalje. Bit e za sve njih jo
puno prilika, a ono to bi mi
eljeli je da netko od tih kli-
naca zavri i u velikom nogo-
metu te jednog dana posti-
gne neto u tom sportu.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
RADOST POBJEDNIKA - igrai Istre 1961
Glas Istre 33 Petak, 4. sijenja 2013.
RIJEKA - U enciklopedi-
jama uz naziv Bijeli Hrva-
ti stoje sljedee poveznice:
istonoslavensko pleme, pre-
ci ukrajinske nacije, preci Hr-
vata na Jadranskom moru,
preci Slovaka, eha i Polja-
ka... Povijesne injenice kau
i da su, osim u srednjovjekov-
nom poljskom gradu Krako-
vu, posebno znaajna sredi-
ta Bijelih Hrvata bili gradovi
Peremil i Gali koji su se na-
lazili u sklopu Kijevske Rusi
pod kontrolom Kijeva. Kijev-
ski vladari imali su s Bijelim
Hrvatima stalnu vezu, a pret-
postavlja se da su oni prvo
istonoslavensko pleme koje
je prihvatilo Kranstvo koje
su potom irili u Kijevu preko
kijevske kneginje Olge koja
je slubeno prva 955. godi-
ne prela na Kranstvo. Pre-
ma nekim strunjacima kod
Bijelih Hrvata se susree niz
kulturolokih odlika karakte-
ristinih za antiko podne-
blje june Ukrajine na kojima
su stoljeima ivjeli Sarmati,
Skiti i Goti. Sline karakteri-
stike se susreu kod Tivera-
ca i Ulia.
Kijevska kolonija
U nogometnom smislu
u zadnje se vrijeme doga-
a povratak Bijelih Hrvata
postojbini. Domagoj Vida
potpisao je u srijedu peto-
godinji ugovor s kijevskim
Dinamom i postao dvana-
esti Hrvat u elitnom ukra-
jinskom nogometnom na-
tjecanju, pridruivi se u
novoj momadi reprezenta-
tivnim suigraima Ognjenu
Vukojeviu i Niki Kranja-
ru. Kijevska kolonija Hrvata
po brojnosti se izjednaila s
onom u Dnjipropetrovsku,
Nikola Kalini, Ivan Strini
i Mladen Bartulovi stoer-
ni su prvotimci Dnjipra koji
je uoi prvenstvene stan-
ke oteo Kijevljanima dru-
go mjesto iza nedodirljivog
ahtara, uzdanice kojega su
ve izvjesno vrijeme kape-
tan hrvatske reprezentacije
Darijo Srna i najbolji strije-
lac u aktivnom sazivu koc-
kastih Eduardo da Silva.
Meusobne utakmice ah-
tara, kijevskoga Dinama i
Dnjipropetrovska s pravom
e u nastavku sezone po-
primati epitete hrvatskoga
derbija. Tu, meutim, nije
kraj prie o hrvatskim igra-
ima na privremenom radu
u Ukrajini.
Zorja via Rijeka
Jo etvorica hrvatskih no-
gometaa nogometni kruh
zarauju u ukrajinskom Pre-
mier ligi. Bivi prvotimac Za-
dra i Hajduka Marin Ljubii
brani boje Tavrije iz Simfe-
ropola, a roeni Omianin
Ivan Rodi, koji je svojedob-
no igrao u Hajduku, ibeni-
ku, Rijeci i Istri 1961 napada
je Zorje iz Luganska. Preo-
stala dvojica moda nisu po-
znata iroj hrvatskoj javnosti,
prvi je Rodiev suigra u Zorji
Toni unji, Hrvat iz Mostara,
koji je prije ukrajinske avan-
ture branio boje Zrinjskog,
a drugi australski Hrvat Ante
Roi, prvotimac Metalurga
iz Zaporoja, mladi koji je u
Hrvatskoj branio boje Hajdu-
ka, Zadra i Cibalije.
Ukrajina nije samo obea-
na nogometna zemlja za Hr-
vate, u njoj se skrasio velik broj
nogometaa iz zemalja biv-
e Jugoslavije. U Premier ligi
Srba je jednako koliko i Hrva-
ta, dvanaest. Po brojnosti slije-
de Makedonci (pet), Crnogor-
ci (etiri), odnosno Slovenci
(2) i igrai iz Bosne i Herce-
govine (2). Inae, Ukrajina je
sve blie Bundesligi, koja jo
uvijek dri primat po brojno-
sti kad su u pitanju hrvatski
igrai. U elitnom njemakom
nogometnom razredu igra
etrnaest Hrvata: Mario Man-
duki (Bayern), Ivan Perii
(Borussia Dortmund), Milan
Badelj, Ivo Ilievi (HSV), Ma-
teo Pavlovi (Werder), Hrvo-
je ale, Ivica Oli, Sran La-
ki (Wolfsburg), Ivan Santini,
Mensur Mujda (Freiburg),
Ivan Klasni (Mainz), Brani-
mir Hrgota (Borussia Mnch-
engladbach), Boris Vukevi
(Hoffenheim) i Ivan Paurevi
(Fortuna Dsseldorf).
Marko CVIJANOVI

sport

ODLASKOM U KIJEVSKI DINAMO DOMAGOJ VIDA POVEAO JE HRVATSKU KOLONIJU U UKRAJINI
UKRAJINA OBEANA ZEMLJA
Povratak Bijelih Hrvata
U nogometnom smi-
slu u zadnje se vrije-
me dogaa povratak
Bijelih Hrvata po-
stojbini. Vida je pot-
pisao ugovor s Di-
namom i postao 12.
Hrvat u ukrajinskoj
Premier ligi
DERBI DO DERBIJA
Meusobne utakmice ahtara, kijevskoga Dina-
ma i Dnjipropetrovska s pravom e u nastavku
sezone poprimati epitete hrvatskoga derbija
SMJER UKRAJINA - Ognjen Vukojevi i Niko Kranjar
Eduardo da Silva
R
e
u
t
e
r
s
P
.

F
A
B
I
J
A
N
Niko Kranjar
Grad Kijev Klub Dinamo
7.5 milijuna eura
trine vrijednosti
Ognjen Vukojevi
Grad Kijev Klub Dinamo
8.5 milijuna eura
trine vrijednosti
Domagoj Vida
Grad Kijev Klub Dinamo
4 milijuna eura
trine vrijednosti
Darijo Srna
Grad Donjeck Klub ahtar
12 milijuna eura
trine vrijednosti
Eduardo Da Silva
Grad Donjeck Klub ahtar
4 milijuna eura
trine vrijednosti
Ivan Strini
Grad Dnjipropetrovsk Klub Dnjipro
5.5 milijuna eura
trine vrijednosti
Nikola Kalini
Grad Dnjipropetrovsk Klub Dnjipro
6.5 milijuna eura
trine vrijednosti
Mladen Bartulovi
Grad Dnjipropetrovsk Klub Dnjipro
1.2 milijuna eura
trine vrijednosti
Toni unji
Grad Lugansk Klub Zorja
0.7 milijuna eura
trine vrijednosti
Ivan Rodi
Grad Lugansk Klub Zorja
0.6 milijuna eura
trine vrijednosti
Marin Ljubii
Grad Simferopol Klub Tavrija
0.8 milijuna eura
trine vrijednosti
Ante Roi
Grad Zaporoje Klub Metalurg
0.2 milijuna eura
trine vrijednosti
34 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
Teko je igrati bez
pravog treninga
Meusobno bodrenje
Ovoga ljeta u pulski je klub stigao Ivan Zeljko i dvo-
jica su imenjaka odigrali sve susrete u paru u prvom
dijelu sezone, upisavi pritom pet pobjeda i etiri po-
raza. Njih su dvojica i u pojedinanim susretima zabi-
ljeili po etiri poraza, a pritom je Slavi stigao do se-
dam, a Zeljko do est pobjeda. Tako je Matej Mamut
bio jedini igra Pule s negativnim uinkom, jer je tije-
kom jeseni imao etiri pobjede i est poraza.
- Zeljko i ja smo se relativno brzo nali, prilagodi-
li jedan drugome i stvarno nam dobro ide. Usto, nas
trojica se znamo ve godinama, dobri smo prijatelji i
u stalnom smo kontaktu bez obzira to ne ivimo sva
trojica u istom gradu. Svaki na me je prava bor-
ba, podravamo jedan drugoga i idemo do kraja,
nema predaje, a upravo nam to meusobno bodrenje
dosta pomae tijekom igre - naglasio je Slavi.
Njemaki san
Slavi trenira stolni tenis od svoje osme godine i cije-
lo je to vrijeme proveo u Puli.
- Razmiljao sam o tome i volio bih barem jednu go-
dinu otii negdje vani i probati kako je to. Ne bih pri-
tom elio samo odlaziti na meeve kao neki igrai,
ve bih volio stalno biti vani i tamo trenirati, da upo-
znam njihov sistem rada i vidim da li bih se mogao
podii u svojoj igri, napredovati i napraviti korak vie
u karijeri, ali zasad sam jo uvijek u Puli. Djevojka mi
ivi u Beogradu, esto odem do nje i dok sam tamo
treniram u Crvenoj Zvijezdi. Tamo takoer ima dobrih
igraa i rad s njima mi isto pomae, ali pod odlaskom
vani ipak bih preferirao Njemaku ili neku drugu jau
stolnotenisku zemlju - zakljuio je Slavi.

sport

JEDINI STOLNOTENISA PULE KOJI IVI I TRENIRA U NAJVEEM ISTARSKOM GRADU
IVAN SLAVI
NBA LIGA
Durantu prvo
iskljuenje
u karijeri
NEW YORK - Koarkai
Oklahoma City Thunder po-
raeni su na svom parketu od
Brooklyn Netsa u dvoboju u
kojem je Kevin Durant zaradio
prvo iskljuenje u svojoj karije-
ri. Bio je to udan susret u ko-
jem su Netsi poveli s 55:32, da
bi potom domain uspio po-
ravnati na 85:85. No, potom je
Thunder ostao bez Duranta koji
je iskljuen nakon rasprave sa
sucem, to su Netsi iskoristi-
li da se serijom 23:8 ponovno
odlijepe i stignu do pobjede.
- Smatrao sam da je suda-
ka odluka bila pogrena i to
sam mu rekao. Suci su imali ni-
zak prag tolerancije, mislim da
imam pravo biti frustriran, po-
kazati emocije, to je koarka -
rekao je nakon susreta Durant.
U gostujuem sastavu brilji-
rali su Joe Johnson s 33 poe-
na (trica 5/10) i pet skokova te
Brook Lopez s 25 poena i pet
skokova. U domaem sasta-
vu Durant je upisao 27 poena,
pet skokova i pet dodavanja,
26 poena i deset asistencija je
dodao Russell Westbrook, a 11
skokova Kendrick Perkins.
Nakon to su sa 17 uzasto-
pnih pobjeda sruili klupski re-
kord, Los Angeles Clippersi su
se malo ispuhali te je stigao
i drugi uzastopni poraz na te-
kom gostovanju kod Golden
Statea. Warriorsi su do pobje-
de doli zahvaljujui vrlo do-
brom otvaranju utakmice u ko-
jem su odmah napravili visoku
prednost od 26:8, nakon ega
se Clippersi vie nisu mogli u
potpunosti vratiti u utakmicu.
Rezultati: Phoenix Suns -
Philadelphia 76ers 95:89, Mi-
lwaukee Bucks - San Antonio
Spurs 110:117, Golden State
Warriors - LA Clippers 115:94,
Boston Celtics - Memphis Griz-
zlies 83:93, Miami Heat - Dallas
Mavericks 119:109, Utah Jazz
- Minnesota Timberwolves
106:84, Oklahoma City Thun-
der - Brooklyn Nets 93:110,
Houston Rockets - New Orle-
ans Hornets 104:92, Indiana
Pacers - Washington Wizards
89:81, Orlando Magic - Chica-
go Bulls 94:96, Toronto Rap-
tors - Portland Trail Blazers
102:79, Cleveland Cavaliers -
Sacramento Kings 94:97.
EUROLIGA KOARKAA
Himki sruio
Barcelonu
ZAGREB - U susretu drugog
kola skupine F TOP 16 koar-
kake Eurolige, Himki je pobi-
jedio Barcelonu 78:65 (21:18,
25:23, 16:14, 16:10), a najbolji
igra u ruskim redovima bio je
hrvatski koarka Zoran Plani-
ni sa 16 koeva, est asisten-
cija i tri skoka. Vitali Fridzon je
dodao 13 koeva, a Paul Davis
i Aleksej ukanenko po deset
koeva. Hrvatski koarka Kre-
imir Lonar igrao je za Himki
osam minuta ubacivi tri koa
uz jedan skok i asistenciju.
panjolsku momad predvo-
dio je na Ante Tomi sa 16
koeva, pet skokova i jednom
asistencijom. Pete Mickeal je
dodao 14 koeva i sedam sko-
kova, a Erazem Lorbek 12 ko-
eva i osam skokova. Himkiju
je to druga pobjeda u skupini i
vodi na ljestvici, dok Barcelona
ima pobjedu i poraz.
BEKEND ZATITNI ZNAK - Ivan Slavi
Godinama ve treniram s pulskim stol-
notenisaicama, dugo se znamo i postali
smo uhodan tim, premda sam svjestan da
mi nedostaje trening s mukim igraima,
rekao je Slavi
PULA - Stolnotenisai
Pule u prvom su dijelu se-
zone upisali pet pobjeda i
etiri poraza u Superligi te
s deset osvojenih bodova
prezimili na etvrtoj pozi-
ciji na ljestvici. Posljednje je
to mjesto koje vodi u play-
off i koje e u drugom di-
jelu sezone biti na velikoj
kunji, jer su istu bodovnu
zalihu prikupili i prvi pulski
pratitelji, zadarski Donat i
Kutina. Novi sistem natje-
canja umnogome je pro-
mijenio dosadanji ritam
prvenstva po kojem su se
gostovanja izmjenjivala sa
susretima na domaem par-
ketu pa su tako Puljani se-
zonu otvorili s tri ogleda na
strani, da bi potom na pre-
ostalih est bili domaini. U
Domu sportova Mate Par-
lov ostvarili su polovian
uspjeh od po tri pobjede i
isto toliko poraza, dok su na
gostovanjima zabiljeili dvi-
je pobjede i jedan poraz.
- Zadovoljni smo prvim
dijelom sezone, ak bi mo-
gli rei da je to i za nas bio
pomalo neoekivani ishod
- priznao je Ivan Slavi, naj-
uinkovitiji igra Pule u je-
senskom dijelu sezone. -
Prvenstveno se to odnosi
na gostovanje u Zadru, gdje
nam se sve stvarno ideal-
no poklopilo. Bio je to na
najbolji susret u prvom di-
jelu sezone, sva trojica smo
odlino odigrali te otud i
pobjeda 4:0. S druge stra-
ne, jedini kiks bio nam je
domai poraz od Kutine,
jer da smo to dobili sad bi
ve imali osiguran nastup u
play-offu.
Problem neuigranosti
Na alost, kutinska braa
Runji pokazala su se u tom
susretu previsokom prepre-
kom i tako je borba za tu e-
tvrtu poziciju ostala otvo-
rena.
- Tako je ispalo te elimo
li izboriti nastup meu eti-
ri najbolje momadi, nema
nam druge nego u nastav-
ku sezone dobiti Zadar
kui i Kutinu na gostova-
nju. Sposobni smo to ostva-
riti, premda sumnjam da
e protiv Zadrana biti tako
lagano. Bit e to presudan
me za ulazak u play-off i
sigurno je da ovaj put nee
biti 4:0, ali kad smo ih dobi-
li u njihovoj dvorani, ne vi-
dim zato to ne bi ponovili i
u Puli - istaknuo je Slavi.
Za ostvarenje tih dosega
trebat e se dobro i pripre-
miti te je tako Ivan Slavi prvi
trening u Novoj godini odra-
dio ve 2. sijenja ujutro, na-
ravno s djevojkama jer preo-
stala dvojica lanova pulskog
kluba, Ivan Zeljko i Matej Ma-
mut, ive i treniraju u Zagre-
bu, a u Pulu navrate samo na
domae dvoboje.
- Ja sam ovdje, a njih
dvojica gore te je izosta-
nak adekvatnog treninga
bio i bit e na glavni pro-
blem. Da je barem jedan
od njih stalno u Puli, bilo
bi sve to skupa puno bo-
lje, a sigurno bi mnogo bo-
lje igrali da smo sva trojica
na okupu i da stalno tre-
niramo zajedno. Onda bi
se i bolje znali, a par, koji
je bitan dio cijelog mea,
bio bi nam uigraniji. Ta se
razlika da primijetiti kod
cura koje treniraju zajed-
no i u paru su dobile puno
presudnih meeva, a to je
ono to nama fali - svje-
stan je Slavi. - Ovako ja
ujutro radim individualno
s trenerom, neto vie na
taktici, dok popodne tre-
niram sa stolnotenisai-
cama Pule i onda je to u
malo lakem ritmu, a na-
glasak je na servisu. Godi-
nama funkcioniramo po
tom principu i znam kako
treba trenirati i kako da u
pripremi za me najbo-
lje iskoristim cure da mi
pomognu. I one ve zna-
ju to meni treba, dugo se
znamo i postali smo uho-
dan tim, nauili smo kako
pomagati jedno drugom te
guramo, premda sam svje-
stan da mi nedostaje tre-
ning s mukim igraima.
Muke na prijemu
U situaciji kad si jedi-
ni domai igra, nekome
bi bilo teko pronai pra-
vu motivaciju za trenira-
nje, svjestan da e, ovako ili
onako, sigurno zaigrati.
- Kad sam bio mlai,
moda sam ponekad i znao
tako razmiljati, ali sada
vie ne i trudim se uvijek
biti maksimalno motiviran
bez obzira na sve - nagla-
sio je Slavi, koji je prvog
dana 2013. godine napunio
24 godina. - Jaa strana u
igri mi je bekend, dok su mi
slabije strane noge, pokret-
ljivost, a neto malo i for-
hend, no radim na tome da
popravim te segmente. Ser-
vis mi je dobar, dok me po-
nekad malo zna muiti pri-
jem i upravo mi to fali na
treningu, jer ne mogu vje-
bati protiv igraa koji imaju
jak i kvalitetan servis.
Ivica CEROVAC
D
.

T
I
F
A
N
I

Pojedinani uinci
Ivan Slavi 7-4
Ivan Zeljko 6-4
Matej Mamut 4-6
Slavi/Zeljko 5-4
Glas Istre 35 Petak, 4. sijenja 2013.

sport

DANAS E SE NA SLJEMENU ODRATI VIP SNOW SPEKTAKL NA CRVENOM SPUSTU
Maze: Bilo bi lijepo
sam kraljica, a Ivica
Staza je fantastina, ini mi se da nikada
nije bila bolje pripremljena. Trenutno sam
vodea, a to mi daje pravo da se nadam
prvom mjestu. elim pobijediti u Zagrebu
jer je ovo najbolja utrka Svjetskog kupa,
kae Tina Maze
Petak na Sljemenu
13.45 - 14.30 pregled
staze za prvu vonju
15.45 poetak
prve vonje
17.30 - 18 pregled
staze za drugu vonju
18.30 poetak
druge vonje
19.30 proglaenje
pobjednica
Hfl-Riesch: Nikome nee biti lako
Kada je rije o trenutnoj formi, Maria Hfl-Riesch tvrdi da pamti i bolje dane.
- Ove sezone traim konzistentnost, ali osjeam se vrlo dobro. U Zagreb sam stigla sa
eljom da se jo jednom popnem na pobjedniko postolje - kae pobjednica sljemen-
skog slaloma iz 2009. godine.
Prema njezinom miljenu, dananji obraun na Crvenom spustu nudi veliku neizvje-
snost, za razliku od prolih godina, kada je dominirala Marlies Schild.
- Sada je situacija puno otvorenija. Dodue, Tina Maze dominira i sigurno je prva ski-
jaica na koju treba obratiti panju. Meutim, tu je i Kathrin Zettel pa val mladih vean-
ki... Sigurno je da nikome nee biti lako - dodaje najbolja njemaka skijaica.
Kada je u pitanju ukupna pobjednica Svjetskog kupa, Marie Hfl-Riesch nee otkriti
toplu vodu.
- Tina Maze je nevjerojatno dobra ove sezone. Odradi li i drugu dionicu u takvom
tempu, nee biti mjesta za ikakve dvojbe. Uostalom, ona je konstantno na postolju, i to
u svim disciplinama. Neto takvo nije uspijevalo nikome prije, pa ak ni Janici Kosteli -
zakljuuje Maria Hfl-Riesch. (D. P.)
Janica Kosteli stil
Pobjede u zadnja dva sla-
loma napunile su jedra
Veronike Zuzulove, koja
se nedavno udala i doda-
la si prezime Velez.
- Ako u obzir uzmemo
te rezultate, onda spadam
u krug favorita. Meutim,
teko je bilo to prognozi-
rati. Ja samo mogu poe-
ljeti da skijam najbolje to
znam. Dakle, koncentrirat
u se na sebe, a na kraju
emo vidjeti to e mi to
donijeti - kae 28-godi-
njakinja iz Bratislave.
Uz pohvale na raun staze, koja je bolja nego prole godine, prisjetila se zajedni-
kih treninga s obitelji Kosteli.
- To je bilo jako lijepo i jednako teko. Mislim da na svijetu nema puno ljudi koji toliko
treniraju. Na kraju krajeva, od tog vremena do sada jo uvijek radim treninge pod nazi-
vom Janica Kosteli stil. Ona je za mene najbolja skijaica ikada, a i danas volim po-
gledati njene utrke. Janiino skijanje bilo je fenomenalno - zakljuuje Zuzulova. (D. P.)
Sofija i Andrea
Hrvatske boje danas e braniti 22-godinja Sofija Novoseli, koja je prije dvije godine na
Sljemenu prvi put ula u drugu vonju neke utrke Svjetskog kupa, te est godina mlaa
debitantica Andrea Komi.
- Proli su put ljudi od poetka do kraja staze navijali za mene. To je bilo izvanredno,
a sada se nadam da e Sljeme potvrditi zbog ega je ova utrka posebna. Mogu obeati
da u dati sve od sebe za to bolji rezultat - kae Sofija.
Andrea, pak, jedva eka poetak svoje vonje.
- Ovo mi je prva utrka u Svjetskom kupu i zato ne osjeam pritisak. Na Sljemenu e
mi se ispuniti jedan veliki san - tumai Andrea.
Startni brojevi
1. Veronika Velez
Zuzulova (Slk)
2. Mikaela Shiffrin
(SAD)
3. Kathrin Zettel (Aut)
4. Maria Hofl-Riesch
(Njem)
5. Tanja Poutiainen
(Fin)
6. Tina Maze (Slo)
7. Michaela
Kirchgasser (Aut)
8. Erin Mielzynski
(Kan)
9. Therese Borssen
(ve)
10. Frida Hansdotter
(ve)
11. Maria Pietila-
Holmner (ve)
12. Marie-Michele
Gagnon (Kan)
13. Christina Geiger
(Njem)
14. Lena Durr (Njem)
15. Irene Curtoni (Ita)
67. Sofija Novoseli
(Hrv)
71. Andrea Komi
(Hrv)
Jelui: Ne smijemo cijeniti
samo prva mjesta
Ana Jelui na dananjoj e utrci imati ulo-
gu vodia kroz Crveni spust za televizijske
gledatelje. S kamerom montiranom na kaci-
gu Ana e se spustiti niz stazu kojom je prije
est godina odskijala do najboljeg rezultata
karijere odnosno druge stepenice pobjed-
nikog postolja.
- Prole su ve dvije sezone od mojeg
odlaska iz Svjetskog kupa, i to mi jo uvi-
jek nedostaje. Meutim, sada mi je zdravlje
puno bolje nego prije. Odluka o povlaenju
bila mi je iznimno teka, a sada se pokazuje
da sam pravilno postupila. Nadam se da e
na ovoj utrci nae cure dobiti podrku kakvu
zasluuju. Mislim da svi moramo nauiti ci-
jeniti sve plasmane, a ne samo prva mjesta
- kae Ana. Ana Jelui
Z
.

H
O
R
V
A
T
Veronika Velez Zuzulova
R
e
u
t
e
r
s
ZAGREB - Najbolje svjet-
ske skijaice od srijede bora-
ve u Zagrebu i strpljivo ekaju
dananje poslijepodne i po-
etak utrke zvane Vip Snow
Queen Trophy, koja e obilje-
iti nastavak Svjetskog kupa.
Kao i svaki put, i ovo izdanje
slaloma na Crvenom spustu
imat e bogati program za
sve gledatelje eljne kombi-
nacije sporta i zabave. Jedi-
nu razliku u odnosu na pri-
janje godine ini ime prve
favoritkinje oko koje se sve
vrti. Ova sezona u orbitu je
izbacila Tinu Maze rezultati
koje rue sve rekorde pa ak
i one s potpisom Janice Ko-
steli. Lijepa Slovenka kona-
no je poela ubirati rezula-
te dugogodinjeg napornog
rada. Konkretno, u ovom tre-
nutku je vodea skijaica u
ukupnom poretku Svjetskog
kupa, s 492 boda prednosti
ispred drugoplasirane Ma-
rije Hfl-Riesch.
Team to aMAZE
- Nemam problema s ulo-
gom prve zvijezde enskog
skijanja, sada anjem ono
to sam dugo godina sijala.
Svake sezone rezultati su bili
sve bolji i bolji, samo sam
morala strpljivo ekati da
doe moje vrijeme. Jo kada
se sjetim da sam skoro na-
pustila skijanje... Sve ovo mi
se ini kao san. Nadam se da
u zadrati ovu razinu for-
me do kraja sezone - kae
Tina Maze.
Njezin skijaki prepo-
rod zapoeo je 2008. godi-
ne, kada se odvojila od Slo-
venskog skijakog saveza i
uz pomo trenera i ivot-
nog partnera Andree Massi-
ja osnovala Team to aMA-
ZE. Slobodan prijevod ove
igre engleskog jezika i njenog
prezimena glasio bi: Ekipa
koja zadivljuje.
- Kada je izgubio mjesto
kondicijskog trenera repre-
zentacije, Andrea mi je predlo-
io da se osamostalimo. Sada
smo kao prava obitelj, a meni
je puno lake u takvim uvjeti-
ma. Uivam u skijanju i imam
potporu ljudi koje volim. Uvi-
jek sam imala samopouzda-
nja, a eksplodirala sam kada
sam vidjela da jo netko vjeru-
je u mene - dodaje vodea ski-
jaica Svjetskog kupa.
U svojoj najboljoj sezoni,
Tina Maze ima jo jednu ve-
liku elju, a to je pobjeda na
Sljemenu. Prema njezinim
rijeima, na Crvenom spustu
vladaju idealni uvjeti.
- Staza je fantastina, tvrda
je od poetka do kraja. ini
mi se da nikada nije bila bo-
lje pripremljena nego sada.
Svaka ast ljudima koji su
uloili puno truda u stazu.
Trenutno sam vodea u po-
retku za slalom, a to mi daje
pravo da se nadam prvom
mjestu. elim pobijediti u
Zagrebu jer je ovo najbolja
utrka Svjetskog kupa. Bilo bi
lijepo da sam kraljica na Slje-
menu, a Ivica kralj - tumai
najbolja slovenska skijaica
svih vremena.
U ovom je trenutku vie
nego sigurno da e najve-
i dio gledatelja derati grla
kada na Crveni spust izae
Tina Maze. U nedostatku hr-
vatskih skijaica koje bi bile
konkurentne za plasmane
meu prvih deset, Slovenka
je postala prvi favorit ovda-
njih ljubitelja skijanja.
- Jasno mi je da u ima-
ti najveu podrku na utrci.
Tu e biti ljudi iz Hrvatske,
a znam da stiu i navijai iz
Slovenije. Dat u sve od sebe
da ih ne razoaram, uloit u
zadnji atom snage u osva-
janje krune koju dobiva po-
bjednica - tvrdi Tina Maze.
ivotni put djevojke koja
ove sezone dominira en-
skim skijanje usko je pove-
zan s obitelji Kosteli.
Bajka to traje
- Janicu poznajem od ma-
lih nogu. Sjeam se da je uvi-
jek bila za glavu via od mene.
Izmeu nas dvije je vladalo ve-
liko rivalstvo, a ja sam se uvi-
jek morala zadovoljiti drugim
mjestom. Zbog toga je moj
tata sveano obeao da e se
odrei cigareta onoga dana
kada pobijedim Janicu. Jed-
nom se i to dogodilo, i od tada
moj tata ne pui, ha, ha... Izni-
mno cijenim obitelj Kosteli i
uvijek mi je drago kada sret-
nem nekoga od njih - obja-
njava Tina Maze, koja je od Ja-
nice mlaa esnaest mjeseci.
Sudbina je htjela da nadare-
na Slovenka svojih pet minuta
doeka pola desetljea nakon
odlaska rivalke iz djetinjstva.
- Uvijek sam htjela skija-
ti kao Janica. Mislim da jedi-
no u njezino vrijeme nije bilo
mogue biti najbolja. Kod Ja-
nice se uvijek osjeala nevje-
rojatna mo na skijama, ona
je bila neponovljiva i nedo-
dirljiva. Sada se odlino osje-
am i nije mi vano skija li
Lindsay Vonn, niti je li Maria
Hfl-Riesch u pravoj formi.
Dolo je moje vrijeme i samo
se mogu nadati da e ta baj-
ka potrajati - zakljuuje Tina
Maze, koja je izvukla startni
broj est, dok e utrku otvo-
riti Slovakinja Veronika Velez
Zuzulova. Davor PETROVI
36 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

sport

QUEEN TROPHY, SLALOMSKA UTRKA SKIJAICA
ANTE KOSTELI OTAC HRVATSKOG
SKIJAA IMA FAVORITKINJE
Navijat u za Maze!
Tina i Janica se poznaju praktiki cijeli ivot i zato
bi mi bilo jako drago da pobijedi na Sljemenu -
kae Gips
OZLJEDA NA TRENINGU SKIJAICA
Eklund rub skije
zarezao vrat
ZAGREB - Zadnji trening uoi utrke juer je protekao
u znaku teke ozljede vedske reprezentativke Nathalie
Eklund u ciljnoj ravnini. Hodajui u pancericama, ova
21-godinjakinja je izgubila ravnoteu i pala, a otri rub
skije zahvatio ju je po vratu. Obilno krvarenje na trenutak
je izazvalo paniku koju su ubrzo smirili pripadnici Gor-
ske slube spaavanja. Mlada skijaica ekspresno je tran-
sportirana u bolnicu, gdje je ozljeda sanirana ivanjem.
veanka e danas nastupiti na Sljemenu. (D. P.)
o da
kralj
Tina i Shakespeare:
Ne bojte se veliine
Uoi leta za Zagreb Tina Maze
pronala je inspiraciju za blog na
svojoj internetskoj stranici www.
tinamaze.com. U magazinu Cro-
atia Airilinesa pronala je rijei
Williama Shakespearea iz kome-
dije Dvanaesta no, koja se do-
gaa uoi Boia na hrvatskim
obalama Jadrana, a koje imaju
puno dodirnih toaka sa skijai-
com koja hita prema Velikom kri-
stalnom globusu ukupne pobjed-
nice Svjetskoga kupa. Uz veliku
fotografiju Dubrovnika, otisnuta
je velika Shakespearova misao:
Ne bojte se veliine: neki su ro-
eni veliki, neki je dostiu, a ne-
kima je nebeski darovana. Volite
sebe i svijet e voljeti vas, poru-
ila je Tina. (Z. H.)
Tina Maze
N
.

R
E
B
E
R

A
K
ZAGREB - Ante Kosteli
juer je nekoliko minuta
iza podneva stigao do ho-
tela Westin, u kojem su ve
tradicionalno smjeteni svi
sudionici utrka Svjetskog
kupa. Iako nije bio na Slje-
menu, Gips je u startu ista-
knuo da ne sumnja u idealne
uvjete na Crvenom spustu.
- Siguran sam da je sve
u najboljem redu, pogoto-
vo kad uzmem u obzir dru-
ge staze u Svjetskome kupu,
koje ponekad izgledaju po-
put groblja. Mi smo puno
bolji nego to mislimo, s tim
da tu ne ciljam samo na ski-
janje, nego na cijelu Hrvat-
sku - istie Ante Kosteli.
Prema njegovom milje-
nju, u uski krug favoritkinja
spadaju Kathrin Zettel, Vero-
nika Zuzlova i trenutno vo-
dea skijaica u Svjetskom
kupu, Tina Maze.
- Za nju u navijati na Slje-
menu. Malo ljudi zna da je u
vrijeme raspada Jugoslavije
Slovenija imala sustav natje-
canja u koji je spadala i Isto-
na regija. S njima smo tada
dogovorili nastupe u toj kon-
kurenciji, a tu su se prvi put
vidjele i upoznale Tina i Jani-
ca. Imale su est-sedam go-
dina, a to znai da se poznaju
praktiki cijeli ivot. Jako smo
dobri s Tinom i zato bi mi
bilo jako drago da pobijedi
na Sljemenu - tumai Gips.
S druge strane, i Veronika
Zuzulova spada u krug prija-
telja obitelji Kosteli, a vee
ih i slian ivotni put.
- Ona i njezin tata neko su
vrijeme trenirali solo, a ka-
snije su radili s nama. Odra-
dili smo jako puno zajed-
nikih treninga na raznim
stazama u Austriji - kae pa-
ter familias najuspjenije hr-
vatske sportske obitelji.
Za dva dana na Sljemenu
e snage odmjeriti najbolji
svjetski skijai, meu kojima
e centralno mjesto zauzeti
Ivica Kosteli.
- Na alost, znamo da on
ima problem s koljenom
koji vue ve neko vrijeme.
Zbog toga mu je teko na-
praviti lijevi zavoj jer mora
stati na desnu nogu. Ivica se
tu nesvjesno tedi, a samim
tim gubi brzinu i rezultati
ispadnu loiji od onoga to
on objektivno moe. Na-
dam da se da ga nee povu-
i atmosfera na Sljemenu.
Uope ne elim ni misliti
to bi bilo da krene preja-
ko i pogora ozljedu. Njego-
vo trenutno stanje je dobro,
ovako moe gurati do kra-
ja sezone da ne izgubi po-
ziciju u jakosnim skupina-
ma. Kada zavrimo sezonu,
onda emo razmiljati o sa-
niranju te ozljede. Tijekom
ljeta emo imati dosta vre-
mena i napravit emo sve
da idue sezone bude mi-
ran to se tie koljena - za-
kljuuje Ante Kosteli.
D. PETROVI
Nathalie Eklund
S
.

V
R
A
N

/
C
R
O
P
I
X
BOLJI SMO NEGO TO MISLIMO - Ante Kosteli
N
.

D
U
G
I
/
C
R
O
P
I
X
Glas Istre 37 Petak, 4. sijenja 2013.
*
Raspisan natjeaj za nagrade
Dana hrvatske knjige
Drutvo hrvatskih knjievnika raspisalo je natjeaj
za nagrade Dana hrvatske knjige Judita, Davidias
i Slavi, koji e biti otvoren do kraja sijenja. Nagra-
da Judita dodjeljuje se za najbolju knjigu ili studiju o
hrvatskoj knjievnoj batini u proloj godini, nagrada
Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske knjiev-
ne batine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno
studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj knjievnoj bati-
ni u 2012., a Slavi e dobiti autor najboljeg objavlje-
nog prvijenca u proloj godini. U obzir e se uzeti knji-
ge koje autori ili nakladnici u pet primjeraka dostave do
31. sijenja na adresu DHK-a. Te godinje knjievne na-
grade utemeljene su u dogovoru i pod pokroviteljstvom
Ministarstva kulture, a dodjeljuju se u Splitu u povodu
Dana hrvatske knjige koji se obiljeava na 22. travnja.
Naime, na taj dan je 1501. godine Maruli u Splitu zavr-
io i potpisao slavnu Juditu, dok je 1900. godine na taj
dan u Zagrebu osnovano DHK-a. B. V.
Dva mjeseca nakon to
je 11. listopada kineskom
piscu Mo Yanu dodijeljena
Nobelova nagrada za knji-
evnost, njegov novi roman
POW!, duboka ivotna
pria eksplozivna naslova
- istodobno osobna, poli-
tina, realistina, zabavna i
okantna, suptilan je prikaz
njegova narativna arob-
njatva i jo jedan dokaz
zato je ba on zasluio tu
ast, pie The Washington
Post. Kao to je to esto
u Mo Yanovim romanima,
radnja prie smjetena je
u siromanoj ruralnoj Kini,
gdje je i sam odrastao, a
prati 19-godinjeg mladi-
a imena Luo Xiaotong koji
odlui napustiti svoj lutala-
ki ivot i postati sveenik u
hramu nedaleko mjesta u
kojemu je roen, sela Slau-
ghterhouse (Klaonica). No,
prije toga ina, on odlui
predstojniku hrama ispria-
ti svoju ivotnu priu. Bo-
gat metaforikim prikazima
opsesija, seksa i politike u
kojima potreba za prodi-
ranjem mesa ima vanu
ulogu, Mo Yanov roman bri-
ljantna je dramatizacija veze
izmeu mesoderskih po-
riva, seksa, moi i nasilja, u
kojoj nas autor podsjea na
to da su ljudi u svojoj osno-
vi takoer ivotinje, pie
komentator tog lista Steven
Moore. U ruralnom okrue-
nju kakvo je opisano u tom
romanu brojnih obrata, ljudi
i ivotinje imaju simbiotski
odnos, no Mo Yan pokazu-
je da su ak i najciviliziraniji
stanovnici gradova duboko
u srcu obine zvijeri, ocje-
njuje. U kratkom pogovoru
Mo Yan istie da je roman
autobiografski. No, njegov
alter ego Xiaotong, prizna-
je da je hvalisavac sklon
obmani. Pow u mojem
selu znai hvaliti se i laga-
ti, kae Mo Yan. POW!
je takoer i zvuk ispaljiva-
nja 41 minobacake mine
koje Luo ispaljuje u 41. i
posljednjem poglavlju ro-
mana, a Mo Yanov POW!
pirotehniki je prikaz kako
svoj osobni ivot napuha-
ti do mitskih proporcija,
pie Moore. Hrvatska publi-
ka morat e se strpjeti jo
neko vrijeme, jer kako to
esto biva, hrvatski prijevod
knjiga toga knjievnog veli-
kana jo uvijek nije na vidi-
ku. (H/B. V.)
Novi roman
Moa Yana opravdao
Nobelovu nagradu
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
ZAGREB - Hrvatski audiovizualni centar
(HAVC) raspisao je javni poziv za potica-
nje audiovizualnih djelatnosti i stvarala-
tva u 2013. godini, koji e biti otvoren ti-
jekom cijele godine. HAVC sredstvima
za audiovizualno stvaralatvo sufinancira
dugometrane igrane, debitantske filmo-
ve, kratkometrane igrane, dugometra-
ne i kratkometrane dokumentarne filmo-
ve, eksperimentalne i animirane filmove,
te potie razvoj scenarija i projekata svih
vrsta filmova. (H)
Javni natjeaj
HAVC-a
SUTRA u Glasu Istre
GORDANA DERANJA, PREDSJEDNICA TEHNOMONTA TE ISTARSKOG OGRANKA UDRUGE
POSLOVNIH ENA KRUG - ak ni Kina, koja brodogradnji daje velike subvencije, nema pune navoze
KRONOLOGIJA NAJAVLJENOG NEZAPOLJAVANJA - Za generaciju roenu sedamdeset i neke burza
i dalje neminovna
PULSKI SREDNJOKOLAC PATRIK LAZI UPUSTIO SE U BORBU PROTIV HOMOFOBNE SREDINE
- Zato ne radi neku lijepu predstavu, a ne o homoseksualcima
NEDIM GRSEL, TURSKI ROMANOPISAC - Cilj knjievnosti je ruiti tabue i dogme
PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI ISTARSKE UPANIJE ZA 2013. GODINU
Svi vei akteri dobivaju
jednako kao i lani
PULA - Prijedlog Progra-
ma javnih potreba u kulturi
Istarske upanije za 2013. go-
dinu prihvaen je na zadnjoj
lanjskoj sjednici upanijske
skuptine, a iznosi sto tisua
kuna vie nego prologodi-
nji. Dakle, istarski e kultur-
njaci na raspolaganju imati
4,65 milijuna kuna iz upanij-
skog prorauna. Na natjeaj
za upanijska sredstva pristi-
gla su 392 zahtjeva u kojima
se od ukupnog zatraenog
iznosa - 69,2 milijuna kuna
- od Istarske upanije trai-
lo 18,2 milijuna kuna. Iako su
to izgledno velike brojke, ma-
nje su od lanjskih kada je pri-
spjelo sedamdesetak zahtjeva
vie, a od upanije se trailo tri
milijuna vie. Kao to vidimo
trend zahtjeva je u opadanju,
dok se proraun ipak opora-
vio za sto tisua kuna.
Kao i prijanjih godina,
kulturni je proraun podi-
jeljen na dvije velike stavke:
Kulturni programi - Javne po-
trebe (2,25 milijuna kuna) i
Kulturni programi - Ostalo
(2,4). Novi upanijski prora-
un za kulturu, posebice u di-
jelu koji se tie javnih potre-
ba, ne donosi nita novo pa
nema veih proraunskih do-
bitnika ili gubitnika - svi vei
akteri dobivaju jednako kao
i lani. Gledano po stavkama,
za Knjievnost i izdavatvo
upanija e sljedee godine
izdvojiti 220 tisua kuna, dok
e za Glazbeno-scenske ma-
nifestacije izdvojiti 300 tisua
kuna kao i zadnje tri godine.
Za Zatitu materijalne kul-
turne batine i muzeologiju
predvieno je sveukupno 800
tisua (takoer trend koji traje
od 2010. godine) dok je za Vi-
zualne umjetnosti namijenje-
no 200 tisua te za Nove me-
dijske kulture 180 tisua kuna
- dakle isto kao i lani.
Proraunski korisnici u
stavci Nematerijalna kulturna
batina mogu oekivati stan-
dardnih 300 tisua kuna, kao
to korisnici u stavci Meu-
narodna suradnja mogu oe-
kivati uobiajenih 150 tisua
kuna. Tu su i Ostali programi
kojima je upanija namijeni-
la 100 tisua kuna.
Jedna je jedina znaajna
promjena u stavci Kulturni
programi - ostalo u koju su
uvrteni Dani idovske kultu-
re u Istri kojima pripada sto
tisua kuna. Najvei dobit-
nik u toj stavci i dalje je glav-
ni favorit Motovun film festi-
val (400 tisua), a pridruuju
mu se Zagrebaki plesni an-
sambl - 12. Festival plesa i ne-
verbalnog kazalita Svetvin-
enat (200 tisua), Pula Film
Festival (200 tisua), SAKUD
Pula - 17. PUF (150 tisua) i
udruga Sa(n)jam knjige u Istri
(240 tisua kuna). B. VINCEK
Istarski e kulturnjaci ove godine na raspola-
ganju imati 4,65 milijuna kuna iz upanijskog
prorauna. Na natjeaj za upanijska sredstva
pristigla su 392 zahtjeva u kojima se od uku-
pnog zatraenog iznosa - 69,2 milijuna kuna -
od Istarske upanije trailo 18,2 milijuna
Nastup Timne Brauer i Elias Meiri Banda na lanjskim Danima idovske kulture
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Svjetske metropole
odaju poast Nurejevu
PARIZ - Pariz, London, Be,
San Francisco, ak i Moskva
koja mu sve dosad nije spomi-
njala ni ime, odat e tijekom
ove godine poast Rudolfu Nu-
rejevu, slavnom baletnom ple-
sau koji je 1961. prebjegao na
Zapad, u prigodi 20. obljetnice
njegove smrti, 6. sijenja 1993.
Parika Opera, gdje je stekao
ugled kao plesni direktor od
1983. do 1989., prireuje 6.
oujka sveanu veer na ko-
joj e se prikazati ulomci iz
velikih klasinih baleta koje
je Nurejev adaptirao. Trno-
ruica e biti na programu
u sezoni 2013./2014. pari-
ke Opere a Oraar u sezoni
2014./2015. Balet beke Opere
upriliit e sveanost posve-
enu njemu u srpnju.
Pariki novarski zavod pu-
stit e 7. sijenja dvije kolek-
cijske kovanice, srebrnu i zlat-
nu, s plesaevim likom, autora
Christiana Lacroixa. U Londo-
nu, gdje je Nurejev godinama
nastupao i plesao u glasovi-
tom duetu s Margot Fonteyn,
Kraljevski balet e u sijenju
izvesti Raymondu a u velja-
i Margaritu i Armanda. U
predvorju kazalita organizi-
rat e se izloba o Nurejevu.
Balet Kremlja izvest e Nure-
jevljevu Pepeljugu, to e biti
izniman dogaaj s obzirom na
nerazumijevanje na koje je na-
ilazio u svojoj domovini. Ple-
sa kojega su u domovini sma-
trali izdajicom zbog toga to
je izabrao slobodu, pokuao
se nakon 26 godina izbivanja
vratiti kui, ali ga bolesna maj-
ka nije prepoznala a Rusi nisu
znali da postoji. (H)
38 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.
*
*

kultura

KONCERTI I FESTIVALI KLASINE GLAZBE TIJEKOM 2012. U ISTRI
ZAGREB - U Modernoj galeriji otvorena
je retrospektiva Marte Ehrlich (1910.-
1980.), prvi cjeloviti prikaz stvaralatva
te zagrebake slikarice, keramiarke i
dizajnerice tekstila, iji opus dosad nije
bio objedinjen, dovoljno upoznat i vred-
novan. U 12 dvorana Moderne galerije
izloeno je vie od 250 radova - ulja,
akvarela, gvaeva i crtea, ali i djela pri-
mijenjene umjetnosti - keramike, nacrta
za tekstil, vez i scenografiju, upotpunje-
nih dokumentacijom o umjetnici. (H)
Retrospektiva
Marte Ehrlich
Mladi pulski glazbenici, kao i oni iz ostatka
Istre, nastavili su nizati uspjehe i osvajati nagra-
de na natjecanjima. Uz uspjehe uenika pulske
glazbene kole Ivana Matetia Ronjgova, treba
izdvojiti i uspjehe onih iz poreke glazbene ko-
le te manifestacije koje ova kola ugouje
U znaku ve
etabliranih
manifestacija
PULA - Premda nije bilo
spektakularnih glazbenih
dogaaja, velikih koncerata
ili baleta, barem to se tie
domene klasine glazbe, go-
dina za nama bila je prilino
uspjena, te je potvrdila neke
ve etablirane manifestaci-
je diljem Istre. Mladi pulski
glazbenici i dalje su osvajali
nagrade i priznanja, kao i oni
iz ostatka Istre. Uz uspjehe
uenika pulske glazbene ko-
le Ivana Matetia Ronjgova,
treba izdvojiti i uspjehe onih
iz poreke glazbene kole te
manifestacije koje ova kola
ugouje - od onih namijenje-
nih gitaristima do onih nami-
jenjenih violonelistima.
Prologodinja sezona
klasine glazbe poela je u
prvim danima 2012. godine
koncertom mladog pulskog
pijanista Sandra Veligaja u
dvorani Tone Peruka Sve-
uilita Jurja Dobrile. Taj je
pijanist ovom prilikom po-
kazao veliku uvjebanost te
je iz koncerta u koncert sve
bolji, pripremljeniji i umjet-
niki zreliji.
Zbor iz Amerike
Gitaristiko natjecanje
poreki Tirando jo jednom
je potvrdilo sve do sada do-
bivene epitete, a diljem Istre
odran je i koncertni pro-
gram Opera night po Istri.
Ve sam poetak prole go-
dine obiljeili su uspjesi fla-
utistice Klare Petrovi na
prestinim natjecanjima.
Pulski harmonika Franko
Boac takoer nie uspjehe,
posebice u duetu s malte-
kom pijanisticom Charlene
Farrugia.
to se tie gostovanja,
pulsku je publiku lani poa-
stio The Nightingale-Bam-
ford School Chorus iz New
Yorka. Pula je lani bila i u
znaku harmonika, s 37. me-
unarodnim susretima har-
monikaa i Ljetnom kolom
harmonike.
Poetak ljeta bio je u Puli
oznaen 13. izdanjem festi-
vala komorne glazbe Pulski
glazbenici Puli. Brojni pulski
glazbenici predstavljaju a-
roliki repertoar, a mnoge od
njih pulska publika ima pri-
liku pogledati samo tijekom
tih nastupa jer ive i rade di-
ljem Hrvatske i svijeta.
Prilikom takve vrste ma-
nifestacije brojni interpreti
potvruju svoj glazbeni in-
teres, kao primjerice Tama-
ra Jurki Sviben, koja je jo
jednom ponovila svoj inte-
res prema djelima hrvatskih
skladatelja, posebice za re-
valoriziranjem opusa Iva-
ne Lang.
Pulski glazbenici i njiho-
vi gosti imaju se u glavnom
istarskom gradu mogunost
predstaviti i tijekom ljetnog
festivala Poluotok radosti,
to se odrava u lapidari-
ju Arheolokog muzeja Istre
te prilikom festivala Faan-
ski sutoni, na programu jed-
nom tjedno tijekom ljetne
sezone u faanskoj crkvi sv.
Kuzme i Damjana.
Arena International pro-
loga je ljeta imala brojne
koncerte, a vrhunac jed-
notjednog stvaralatva pri-
kazan je tijekom zavrnog
koncerta, kada je nastupio
i lani oformljeni orkestar te
ove godine pokrenuti zbor
Arena Internationala.
Milottijevi dani
to se Pule tie, nova je
manifestacija Milottijevi
dani, koja se odrava sredi-
nom studenog, na roendan
velikog maestra i skladatelja,
a tijekom koje se izvode da-
kako Milottijeva djela, pa i
ona manje poznata.
Izdvojimo i rovinjski fe-
stival barokne glazbe Baro-
mus, festival rane glazbe to
se ve osam godina odrava
u Dvigradu, koncerte u Eu-
frazijani, u rovinjskoj crkvi
sv. Franje, vrsarski Gitara i
more, gronjanski jazz, tradi-
cionalno druenja Ronalda
Brausa i njegovih prijatelja
glazbenika na Crvenom oto-
ku sredinom kolovoza, jazz
u Gronjanu i brojne druge
koncerte klasine glazbe u
tome gradu umjetnika.
Organum Histriae odr-
ava se i dalje, u djelomi-
no izmijenjenoj koncepciji
i terminski mrvicu ranije, a
2012. je godine donio, izme-
u ostalog, i koncert Pierpa-
ola Turetta, orguljaa iz ve-
necijanske crkve sv. Marka.
Zanimljivi koncerti klasine
glazbe s vrlo dobrim inter-
pretima dogodili su se i tije-
kom kolovoke manifestaci-
je Bejahad.
No, ono to fali Puli ve
nekoliko godina su znaaj-
ni koncerti klasine glazbe
ili pak klasini baleti u Areni
tijekom ljetnih mjeseci, kao
to se deavalo nekoliko go-
dina unazad.
Vrlo dobrim mjestom za
klasine koncerte pokazao
se izlobeno-galerijski pro-
stor Sveta Srca, to je svaka-
ko pohvalno, budui da je
Pula oduvijek vapila za kva-
litetnim koncertnim prosto-
rom. Vanesa BEGI
Zbor i orkestar Arene International Franko Boac i Charlene Farugia
Flautistica Klara Petrovi
Poreki tirando
V
.

H
A
B
E
R
E
I
T
E
R
D
.

T
I
F
A
N
I

Glas Istre 39 Petak, 4. sijenja 2013.

mozaik@glasistre.hr
591-529
*
PULA - Veeras od 22 sata na programu
kluba Uljanik je Disco Trash Party na ko-
jem e se za prigodnu muziku pobrinuti
DJ-i Goran i Zlajo, a ulaz je slobodan. Bit
e to prilika da se prisutni prisjete svih naj-
otkaenijih, najluckastijih, najnevjerojatnijih
disco, pop i slinih uradaka od sedamde-
setih godina do dananjih dana. Putat e
se tako hitovi grupa i izvoaa kao to su
Modern Talking, Village People, Mr Presi-
dent, Spice Girls, Samantha Fox, Rednex,
Kylie Minogue, Abba, Boney M M. Ra.
Disco Trash
Party u
Uljaniku
Fiksalne kase
U
vjeren sam kako bi
naa vlada mogla
ogroman novac ubira-
ti od dilera, no prvo bi
trebalo sve dilere po-
pisati i onda im uvesti
fiksalne kase. Pa neka
se onda i to trite stavi
u red. Nadam se da se
nadleni za suzbijanje
prodaje opojnih dro-
ga nee ljutiti zbog ove
moje ideje no ne mogu
se praviti slijep pored nedavno operiranih oi-
ju. Ako dilere nismo spremni spremiti u prde-
kanu, onda im bar uzmimo proviziju od pro-
dane droge. Po svim kvartovima se trguje ma
koliko god se svi mi pravili budalama. Znam
da nije neka tema, no iskreno ao mi je pote-
nog svijeta kojeg oderu za svaki izdani raun
dok se ovaj polusvijet kooperi u luksuznim
automobilima, brka po bazenima u svo-
jim luksuznim vilama bez da ih itko ita pita.
Uvedite im fiksalne kase pa nek svi budemo
ravnopravni. Godina koja je iza nas je defini-
tivno bila jad i bijeda i nadam se da se nee
jo dugo ponoviti. Bila je toliko jadna da se ni
smak svijeta u njoj nije dogodio. ak je i smak
svijeta saekao neka bolja vremena. Umjesto
realizacije neega to su nazvali Plan 21 dobi-
li smo Plin 21.
Ne elim biti neukusan no ovo to nam rade
stvarno je lagano guenje, narod ima sve ma-
nje zraka, a Kukuriku koalicija sve vie stee
svoj kokoinjac. No s obzirom da je opet uve-
den verbalni delikt moram biti oprezan, mada
kad malo bolje razmislim, ne bih imao nita
protiv probati prut iz Valture jer mi jedan vi-
sokopozicionirani politiar rekao da godi-
nama nije jeo bolji prut od onoga iz OKPD-
a Valtura. Valjda se taj zatvor jo uvije tako
zove? ak i ako se ne zove molim lektore, ko-
rektore i direktore nek puste ovako kako pie.
Uglavnom od ove godine predviene su kazne
za sve one koji nekoga okleveu, smiljeno ne-
to slau i natete neijem ugledu.
Onaj ko to poini putem tiska, radija, te-
levizije, raunalnog sustava ili mree, na jav-
nom skupu ili na drugi nain zbog ega je ono
postalo pristupano veem broju osoba, ka-
znit e se novanom kaznom do petsto dnev-
nih iznosa. Ajme al su najebali ovi nezaposle-
ni, sada kad im zbog psovanja susjeda, drave,
premijera otmu petsto dnevnih iznosa. Poseb-
no mi je zanimljiv termin putem mree, va-
ljda su tu mislili na ribare koji ponu psovati
kada u mrei skue kacamarine umjesto ora-
da. Ovaj zakon odgovara jedino Damiru Stru-
garu jer on od ove godine svako spominjanje
njegovog imena moe proslijediti do suda. Su-
dovi u Istri su prepuni njegovih parnica ali tek
sada e doi do potpunog kolapsa. Izgleda da
u ja zbog njega rjeenje svog sluaja sa upa-
nijskog suda doekati u limburgu mjesecu, a
i ovako su mi polako napunili E, ipak nisam
takva budala, oprezno sam rekao to mislim i
nema anse da me tue. Jo uvijek me zbunju-
je Zdravstveni odgoj, ne kuim zato neko ima
frku oko toga to e djecu u nekoj dobi ui-
ti navlaiti kondome. Meni je to simpatino,
pokuavam zamisliti profesora koji to bude
objanjavao. Hoe li to raditi na nekoj lutki ili
e to sam isfurati? Mene zanima hoe li vjeti-
je biti predavaice Zdravstvenog ili predava-
i. ta vi mislite? Zar nisu takve dileme kud i
kamo zanimljivije od ovih iskljuivosti kojima
se bave protivnici ovog predmeta. Oj drugovi
jel vam ao, evo jo vic i pozdrav.
- Nu i moja kakov je taj tvoj mladi?
- Ma pravi je, ne pije, ne fuma, gre spati u
deset, na nogah je ve u est zjutri.
- A lipo
- Miran je, mui, posluan je
- Pa a ga ne dopelja doma?
- Reka je da e dojti, in ga pute z pruna.
osmaTRAnica
Nenad Marjanovi Dr. Fric
PRVI PUT U POVIJESTI: SPOT KOREJSKOG
Deset najgled
spotova na You
Korejski glazbenik Psy i Gangnam Style - pogledalo ga vie od milijardu ljudi
Komiar Emmanuel Hudson zauzeo sedmo mjesto Treeplasirani Kony 2012. - polusatni film o Josephu Konyju
Lindsey Stirling i Dubstep Violin Barack Obama vs. Mitt Romney
40 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

mozaik

*
*
NEW YORK - Amerika pjevaica Patti
Page, jedna od najpopularnijih glazbenica
1950-ih godina, umrla je u dobi od 85 go-
dina. Snimila je etiri skladbe koje su bile
najvei hitovi u SAD-u, ukljuujui Tenne-
ssee Waltz i Doggie in The Window. Slje-
deeg je mjeseca trebala primiti nagradu za
ivotno djelo na dodjeli Grammyja. Roena
kao Clara Ann Fowler u siromanoj obitelji
1928., otkrivena je dok je pjevala na lokal-
nom radiju. Bila sam klinka iz Oklahome,
koja nikada nije eljela biti pjevaica. (H)
Umrla
pjevaica
Patti Page
GLAZBENIKA PSYJA PREGLEDAN VIE OD MILIJARDU PUTA U 2012.
Ovo je bila velika godina za YouTube. Ko-
risnici su mjeseno pogledali ak etiri mi-
lijarde sati videomaterijala, kae glavni i
odgovorni ovjek You Tube Trendsa Kevin
Allocca
N
ajgledaniji videospot
svih vremena, Gan-
gnam Style, ui e u
povijest kao prvi video koji je
na popularnoj internetskoj
stranici YouTube nadmaio
nevjerojatnih milijardu pre-
gleda. Time je taj hit korejskog
pjevaa Psyja dodatno poja-
ao statistiku: video je na Yo-
uTubeu postavljen u srpnju
ove godine, a u prosjeku ga je
dnevno pogledalo - osam do
deset milijuna ljudi! U stude-
nom je pretekao tada najgle-
danijeg Justina Biebera i pje-
smu Baby.
Na stranu to ga, pritom,
razumije deset puta manje
onih koji su ga odgledali.
Trei polusatni lm
Prema listi deset najgleda-
nijih spotova u 2012. koju je
sastavio glavni i odgovorni
ovjek Youtube Trendsa Ke-
vin Allocca, drugo mjesto za-
uzelo je Petero ljudi i jedna
gitara (5 Peeps, 1 Guitar) koji
su obradili Gotyeovu Some-
body That I Used To Know, a
iza projekta krije se kanadski
indie-beach-ska-bend iz Bur-
lingtona Walk Off The Earth.
Na treem mjestu smjestio
se, pak, polusatni film Kony
2012 o Josephu Konyu iz
Ugande, voi afrike para-
militarne organizacije Lords
Resistance Army. Video je u
jednom danu prikupio 30 mi-
lijuna pregleda i tako postavio
novi rekord.
Kevin Alloca kazao je da su
ove godine u prvi plan ispli-
vali kvalitetni originalni spo-
tovi, za razliku od prethodnih
godina kada su najgledaniji
bili amaterski uraci iz kune
radinosti.
Mozart sa Skrillexom
- Ovo je velika godina za
YouTube. Korisnici su mje-
seno pogledali su ak etiri
milijarde sati videomaterija-
la, kae Allocca.
etvrto mjesto zauzeli su
Justin Bieber, Selena Gomez
i Carlos Pena svojom izved-
bom Call Me Maybe, a dru-
ga sezona Epic Rap Battles
i duel Obame i Romneya na-
laze se na petom mjestu lje-
stvice. Reklama za TNT (nije
eksploziv u pitanju) unijela je
ivost u belgijski gradi i osi-
gurala im esto mjesto, dok
je komiar Emmanuel Hud-
son zauzeo sedmo mjesto.
Na osmom se mjestu smjesti-
la Lindsey Stirling, pokazavi
kako izgleda kada se kombi-
nira Mozart sa Skrillexom. Fa-
cebook roditelj lak na okidau
nalazi se na devetom mjestu,
a skok Felixa Baumgartnera s
ruba svemira zakljuuje lje-
stvicu YouTube Trendsa.
Zoran ANGELESKI
danijih
uTubeu
Skok Felixa Baumgartnersa s ruba svemira
Facebook roditelj lak na okidau Na etvrtom mjestu Call Me Maybe
Reklama za TNT unijela je ivosti u belgijski gradi
Glas Istre 41 Petak, 4. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
2%$9,-(67,26057,
S tugom u srcu javljamo rodbini,
prijateljima i znancima alosnu
vijest da nas je 2.1.2013., u 89.
godini ivota zauvijek napustila
naa voljena
1 KK! Kl||
Posljednji ispraaj voljene nam
pokojnice obavit e se dana
4.1.2013., u 14,30 sati na Grad-
skom groblju u Umagu.
Oaloeni: sin DARKO s AN-
TONELOM, kerka LEDA s AN-
DREASOM, MIRANDA, unuci
MOJCA, LARISA i ROBIN, sestra
EMA te ostala tugujua rodbina
i prijatelji
S tugom u srcu javljamo rodbi-
ni, prijateljima i znancima da je
3.1.2013., preselio na ahiret u 66.
godini ivota
|K|| KKK||
Ispraaj naeg dragog pokojni-
ka bit e u petak, 4.1.2013., u 9
sati sa Gradskog groblja u Puli.
Pokop e biti u subotu, 5.1.2013.,
na mjesnom groblju Orahova.
Oaloeni: supruga ADILA, ses-
tre HADERA, ZEHRA i ZILHA
s obiteljima te ostala tugujua
rodbina
U dubokoj boli javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
2.1.2013., iznenada u 75. godini
ivota napustio na dragi
|1 |1K||
ani
Posljednji ispraaj na kremaciju
kree u petak, 4.1.2013., u 15 sati
s Gradskog groblja u Puli. Pola-
ganje urne obavit e se u kru-
gu obitelji na Gradskom grob-
lju u Puli.
Oaloeni: kerka SILVANA, zet
DUAN, unuci MARKO i BAR-
BARA JESSICA, braa TONI i MI-
LAN s familijama, kunjadi i kun-
jade s familijama, neaci STE-
FAN, KATICA i MILE te ostala
tugujua rodbina
Tunim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima
alosnu vijest da nas je 3.1.2013.,
u 61. godini ivota napustio na
dragi
|1 Kl|||
ani
Posljednji ispraaj dragog nam
pokojnika bit e 4.1.2013., u 14
sati na mjesnom groblju epi.
Oaloeni: supruga IRENA,
kerka ARIELA, sestra MARIJA
s obitelji te ostala tugujua rod-
bina
Svoj rodbini, prijateljima i znan-
cima javljamo tunu vijest da nas
je 3.1.2013., u 85. godini ivota
zauvijek napustio na voljeni
1|| ||
Pepo
Posljednji ispraaj dragog
nam pokojnika bit e u petak,
4.1.2013., u 15 sati na mjesnom
groblju u Graiu.
Oaloeni: sinovi BRUNO i
PINO, kerke LIDIJA i NEVENKA,
nevjesta SANDRA, zetovi INO i
MARINO, unuci ENVER, IGOR,
NEVEN, SANDI, PATRICK, un-
uke SANJA, KRISTINA i INES s
VALTEROM te ostala tugujua
rodbina
alosna srca javljamo rodbini,
prijateljima i znancima da nas je
u 67. godini ivota u New Yorku
napustila naa voljena supruga,
sestra, kunjada i teta
|||||1 (KKK1) |||||
rodom iz Jesenovika -
unjevica
Posljednji tuni ispraaj nae
voljene pokojnice bit e u sub-
otu, 5.1.2013., u 14 sati iz crkve
u unjevici na mjesno groblje.
Poivala u miru Bojem.
Tugujui: suprug SILVIO, ses-
tra NUI, kunjade i kunja-
di, neakinje i neaci te ostala
tugujua rodbina
S nadom u beskrajno Boje
milosre obavjetavamo rod-
binu, prijatelje i znance da je u
40. godini ivota, nakon teke
bolesti, blago u Gospodinu
preminula naa voljena
KK|K! 11||
Posljednji ispraaj nae drage
Roberte bit e u petak, 4.1.2013.,
u 15 sati na mjesnom groblju
Linjan.
Molimo da umjesto posljedn-
jih pozdrava i cvijea vae pril-
oge uplatite na iro raun Djelat-
nosti za palijativnu skrb I: OTP
2407000-1118043570.
Oaloeni: otac ANTON, ma-
jka LJILJANA, brat BORIS, kun-
jada NIKOLINA, neaci JULI-
JA, IZABELA i MARTIN te ostala
tugujua rodbina
S tugom u srcima javljamo svoj
rodbini, susjedima, prijateljima
i znancima da nas je u srijedu,
2.1.2013., u 86. godini ivota na-
pustio na dragi i voljeni
lKK KKK||
Posljednji ispraaj voljenog nam
pokojnika obavit e se u petak,
4.1.2013., u 14 sati na Gradskom
groblju u Poreu.
Oaloeni: kerka ELJKA, un-
uka ZVJEZDANA, sestra BOICA
i brat DANIEL s obiteljima te os-
tala tugujua rodbina
32='5$9,
Voljeni dido
|
Non muore mai
colui che rimane
per sempre vivo
nei nostri cuori.
Hvala ti!
MARKO i BARBARA
Posljednji pozdrav dragom
bratu, kunjadu i barbi
|1K |1K||K
ani
Brat MILAN, kunjada FUMICA,
neaci DAVOR i MORENO s TAT-
JANOM
Posljednji pozdrav tati naeg ko-
lege i suradnika
lr. 1||K |K|K
Osoblje Onog odjela OB Pula
Otiao je jo jedan iz generacije
maturanata 1952., Pazinske gim-
nazije Otokar Kerovani
1|| |K|, lr. mtl.
Pino
posljednji pozdrav od ostatka
ostataka razreda.
EDDA, URICA, MARIJA,
FRANE, MILAN, EGIDIO, DARIO
i STANKO
Posljednji pozdrav
lr. 1||K |K|K
Djelatnost za Unutarnje boles-
ti OB Pula
Posljednji pozdrav
1||K |K|K
ESTER i NINA BUI
Posljednji pozdrav dragom tati
1||K ||K
Pepo
Suze tugu ne ispiru, pria nije
utjeha jer samo ono to srce za-
pamti, nikad se ne zaboravlja. Vr-
ijeme e izbrisat samo minute,
sate i godine, ali nikad ljubav i
uspomene na voljene.
Kerka NEVENKA, MARINO,
PATRICK, SANJA
Posljednji pozdrav voljenom
ocu, svekrvu, nonetu
1||K ||K
Pepetu
Ponosni a smo te imali
alosni a smo te zgubili
u naim srcima zavajka e ostat.
Tvoji sin PINO, nevjesta SAN-
DRA, unuci IGOR s DU-
BRAVKOM, NEVEN s MARTI-
NOM, SANDI s NATHALI, unu-
ka INES s VALTEROM
1|| ||
Pepo
Pozvan si Bogu najdrai aa,
suzama te ispraamo, a ljubav
za tebe zadrat e te u naim
sjeanjima.
Poivaj u miru.
Oaloeni: sin BRUNO, ki LID-
IJA, zet INO, unuci ENVER i
KRISTINA
Voljenoj teti
|||||1 KKK1| |||||
upuujemo zadnje adio i zah-
valjujemo za svu njezinu dobro-
tu.
Neak PEPO RADOLA sa su-
prugom DIANOROM i sinovima
VEDRANOM i ANDREJOM
Posljednji pozdrav
K|1| ||!K
od djelatnika obrta ino
6-($1-$
Tuno sjeanje na voljenu su-
prugu, majku i nonu
KK|KK K!
4.1.1999. - 4.1.2013.
Obitelji BASTA i MORETTI
Posljednji pozdrav dragom
bratu, ujcu, barbi i kunjadu
|1K |1K||K
ani
Braa TONI i MILAN s famili-
jama, kunjado TONI, kunjade
IDA i OLGA s familijama, nevodi
VALTER i DENIS i nevoda SUZA-
NA s familijama
Posljednji pozdrav dragom
kunjadu
1|1K
Kunjada OLGA te BARBARA i
GLORIJA s obiteljima
Posljednji pozdrav tati nae
drage prijateljice Silvane
|1K |1K||K
HELENA i MIRANDA s famili-
jama
|1 |1K||
Povodom iznenadne smrti oca
nae kolegice Silvane iskazujemo
iskrenu suut obitelji.
Djelatnici Monte Gira d.o.o. Pula
Posljednji pozdrav voljenom
1||K |K|K
Pinu
Hvala ti na svemu.
Sestrine: NADA, ONDINA i PIA
LADAVAC
Posljednji pozdrav dragom
lr. 1||K |K|K
od obitelji PERKAT
22
0g|asua s|utba
Portarata 4,
te|: O52/591-543, fax: O52/388-411
42 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Tuno sjeanje na sestru, tetu i
kunjada
$0$/,-$ 89(/(*
ro. Lazari
1.1.1993. - 1.1.2013.
0$7( 89(/(*
8.1.1993. - 8.1.2013.
Uspomene na vas zauvijek e
ivjeti u naim srcima.
Vai: sestre FUMICA, JOLANDA
i DANICA te braa OVANIN,
TONI i kunjadi s familijama
Tuno sjeanje
,/'2 %$.,-$
4.1.2008. - 4.1.2013.
Tugujua obitelj
Sjeanje na voljenog supru-
ga, oca, svekra, brata, nonia i
pranonia
3(75$ %/$(9,$
4.1.2002. - 4.1.2013.
S ponosom i tugom uvamo us-
pomenu na tebe.
Tvoji najmiliji
852 ,9.29,
glazbenik
2005. - 2013.
ivot je trenutak, a sjeanje
vjenost.
Bol nije u rijeima, ve u mome
srcu u kojem e vjeno ivjeti.
S ljubavlju,
tvoja VERA
Tuno sjeanje na voljenog
-26,3$ .2/-$1$
Bepo
Prola je godina dana bez Vas,
puna praznine i boli u naim sr-
cima.
Uspomene, misli i sjeanja na
Vas ivjet e vjeno.
Vai najmiliji
Sjeanje
/,9,2 5$-.2
4.1.1993. - 4.1.2013.
Dragi moj Livio,
hvala ti na ljubavi i dobroti koju
si mi pruao. Uspomena na tebe
trajati e vjeno. Zauvijek si u
mom srcu.
Tvoja ena ANITA
=$+9$/(
Dirnuti iskrenom panjom i
suosjeanjem u trenucima bol-
nog rastanka od nae voljene
$17,&( 02+2529,
ovim putem zahvaljujemo svoj
rodbini, susjedima i svim drag-
im prijateljima koji su nam izra-
zili suut i dragu nam pokojnicu
ispratili na vjeni poinak.
Posebno zahvaljujemo osoblju
Stacionara i dr. Nevenki Gralja
na nesebinoj pomoi.
Tugujua obitelj
Dirnuti panjom i suosjeanjem
u trenuci ma vel i ke bol i ,
opratajui se od voljenog
$50$1'$ 0,/(7,$
ovim putem zahvaljujemo svoj
rodbini, susjedima i dragim
prijateljima koji su bili uz nas
i naeg Armanda ispratili na
vjeni poinak.
Zahvaljujemo KBC Rijeka, Ta-
lassotherapia Opatija, DZ Labin,
Stacionaru i HP Labin, svim dok-
torima i patronanim sestrama,
posebno sestri Gabi.
Hvala gospodinu Bastijaniu na
dirljivim rijeima oprotaja.
Tugujua obitelj
Dirnuti panjom i suosjeanjem
u trenucima bolnog rastanka od
nae voljenog
1(9,-$ ',5$.(
ovim se putem zahvaljujemo
svoj rodbini, prijateljima i znan-
cima koji su nam izrazili suut i
naeg voljenog ispratili na vjeni
poinak.
Veliko hvala dr. Zupiiu i ses-
tri Darki te osoblju Odjela ORL
Ope bolnice Pula.
Tugujua obitelj
Sjeanje na drage roditelje
0$5,-8 -$.$
5.1.2010. - 5.1.2013.
i
-29$.,1$ -$.8
29.11.2010. - 5.1.2013.
Sin NEVIO s familijom
Tuno sjeanje na naeg volje-
nog
0/$'(1$ 5$'2/29,$
Bepica
4.1.1999. - 4.1.2013.
S tugom i puno ljubavi nosimo te
u naim srcima.
Tvoji: mama MARIJA i sestra
RADICA sa svojima
Tuno sjeanje na naeg volje-
nog i nezaboravnog oca
3,$ -85,,$
1913. - 4.1.1991. - 2013.
Zahvalna djeca: ETA, VLADO i
BIBI s obiteljima
Sjeanje
9,1.2 0$7(-,
4.1.1994. - 4.1.2013.
Vrijeme leti, ali sjeanja ostaju i
ne blijede.
Tvoji: VESNA, JASNA, JANA,
roditelji i sestre s obiteljima
Sjeanje
/,9,2 5$-.2
4.1.1993. - 4.1.2013.
Dragi tata,
sjeanje na tebe je dio mog
ivota u kojem e mi uvijek ne-
dostajati.
Tvoja kerka GOGA s VALTER-
OM
Sjeanje
/,9,2 5$-.2
4.1.1993. - 4.1.2013.
Tata, dragi tata,
po dobroti i veselju te pamtim,
s ljubavlju i tugom nosim te u
srcu.
Tvoja kerka BIKI s ROBERTOM
i MELISSOM
Sjeanje na voljenu mamu i su-
prugu
/-,/-$18 52-1,
4.1.2006. - 4.1.2013.
S ljubavlju i tugom uvamo te u
naim srcima.
Suprug MILENKO, sinovi FLORI-
JAN i SANDI s MAJOM
Tuno sjeanje na dragu
/-,/-$18 52-1,
4.1.2006. - 4.1.2013.
Zauvijek si u naim srcima.
Svekrva TONINA i kunjado
LJUBO
Voljeni
1,., )$&+,1
4.1.2012. - 4.1.2013.
Con noi sempre e per sempre.
Volimo te tvoja velika familija
Dirnuti panjom i suosjeanjem
u trenucima bolnog rastanka od
naeg voljenog
67$1,6/$9$ 7.$/(&$
ovim se putem zahvaljujemo
svoj rodbini, prijateljima i znan-
cima koji su nam izrazili suut i
naeg voljenog ispratili na vjeni
poinak.
Tugujua obitelj
Kada nas je pogodila iznenadna
nesrea i bol zbog odlaska naeg
'($1$ ((/-(
dragocjena nam je bila podrka
i suosjeanje koje su nam na
bilo koji nain iskazali rodbi-
na, susjedi, prijatelji, sportai,
lanovi STK Pula i HSTS-a, djeca
s roditeljima Stolnoteniske kole
i mnogi drugi.
Ovim putem svima njima jedno
iskreno hvala.
Posebno hvala gospodinu
Francu irovniku na rijeima
oprotaj a. Osobl j u Hitne
pomoi, Kirurgije, Anesteziolog-
ije i Intenzivne njege OB Pula ve-
liko hvala na pruenoj medicin-
skoj i ljudskoj pomoi.
Tugujua obitelj
Povodom posljednjeg oprotaja
od naeg voljenog
,9$1$ 1,1,-$ %858/$
ovim putem iskazujemo jedno
veliko hvala svima koji su bili uz
nas u naoj boli i oprostili se od
naeg voljenog Ninija.
Posebno se zahvaljujemo dr. N.
Kompari, Odjelu gastroenter-
ologije Pula, hvala veleasnom
Andreju i djelatnicima umi-
rovljenika Doma za starije i
nemone osobe Sv. Nedelja -
Nedeina.
Tugujua obitelj
Tuno sjeanje
('9$5' (', 720,129,
4.1.2006. - 4.1.2013.
Duge su godine, dani, sati i minute bez tebe
dragi na Edi.
Tuni su tvoji mama LINA i tata BEPI
e' '1'
'1'c
'1'~1
0
$
5
.
(
7
,1
*
' 'e |e 1/'''
J' '.1
Glas Istre 43 Petak, 4. sijenja 2013.
Glas Istre 45

vodi kroz istru

Petak, 4. sijenja 2013.
Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 17 sati
projekcija animirane pustolovine
Asterix i Obelix u Britaniji, glume:
Grard Depardieu, Edouard Baer,
Fabrice Luchini, reija Laurent
Tirard u 19 sati projekcija ko-
medije/drame Danak anelima,
glume: Paul Brannigan, John
Henshaw, Gary Maitland, reija
Ken Loach u 21 sat projekcija
akcijskog trilera Skyfall, glume:
Daniel Craig, Ralph Fiennes, Judi
Dench, Javier Bardem, Berenice
Marlohe, Naomie Harris, reija
Sam Mendes
CAFFE BAR CIRCOLO-STARE
UANCE - u 21 sat Guarda Come
Dondolo - DJ Filjo
CAFFE BAR MIMOZA - u 21 sat
projekcije u Mimozi na velikom
platnu
IZLOBE
- MUZEJ SUVREME-
NE UMJETNOSTI ISTRE - meu-
narodna izloba slovensko-pa-
njolskog umjetnika Cvete Marsia
Gnijeenje u slanom blatu (1.
kat); In memoriam izloba samo-
borske umjetnice Ive Vranekovi
(2. kat), svakim danom osim po-
nedjeljka od 11 do 19 sati, do 21.
sijenja
GRADSKA KNJINICA I ITAO-
NICA PULA - izloba Tanti auguri/
Sve najbolje, do 12. sijenja
KINO VALLI - multimedijalna
izloba Igraj glavom u sklopu
kampanje protiv bolesti ovisnosti
Bjei/Via, do 15. sijenja FOA-
JE - izloba skulptura Limarov
sin, autor ani Buli, do 1.
oujka
GALERIJE MMC LUKA - Revijalna
izloba lanova i novoprimljenih
lanova HDLU Istre, do 16. si-
jenja
GALERIJA MOTIKA - izloba Antun
Motika i istarski crtai i grafiari III,
11. izbor iz donacije, do svibnja
TURISTIKA ZAJEDNICA (Infor-
mativni centar) - izloba crtea
u tuu i ugljenu Ivice Blagovia,
radnim danom od 9 do 16 sati, su-
botom i nedjeljom od 10 do 14 sati,
do 7. sijenja
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA - izloba slika i kreativnih ura-
daka Violete Juvan, do 14. sijenja
izloba kreativne radionice Za
kreativnost nikad nije kasno, do
15. sijenja filatelistika izloba
Marijana Krbavia Brodovi i bro-
dogradnja, do 15. sijenja
GALERIJA TENI URAN (Mak-
simijanova 4) - Stalni postav slika
istarskih umjetnika, po najavi na
098/9315 - 866
ZBIRKA UMJETNINA GRADA
PULE: GRADSKA GALERIJA,
Kandlerova, 8: Antun Motika X. iz-
bor iz donacije, A. Motika i istarski
crtai i grafiari III - Heda Gartner,
Predrag Spasojevi, Mladen
Miloti, Vinko aina, otvoreno
radnim danom od 10 do 13 i 17
do 20 sati, subotom od 10 do13
sati, do svibnja ZBIRKA ANTUN
MOTIKA, Laginjina 5, INK II. kat,
Izbor za stalni postav 2012./2013.
GALERIJA LIKOVNOG FUNDU-
SA, Laginjina 5, INK III. kat, Zbirka
istarskih autora, Umjetnika zbirka,
galerije u INK otvorene utorkom i
etvrtkom od 10.30 do 13.30 sati,
ostalim radnim danima uz najavu
na tel. 052/222-662, sve info na:
http://www.zbirka-antun-motika.
com/
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom
od 20 do 21 sat, subotom od 11
do 12 sati
MUZEJI
- AMFITEATAR - sva-
kodnevno od 9 do 17 sati, za
najave van radnog vremena infor-
macije na 351-318, fax 351-333,
mail gaby@ami-pula.hr
MUZEJSKO-GALERIJSKI PRO-
STOR SVETA SRCA - radno vrije-
me svakodnevno od 9 do 19 sati,
za najave van radnog vremena in-
formacije na 351-318, fax 351-333,
mail gaby@ami-pula.hr
AUGUSTOV HRAM - zatvoren
ARHEOLOKI PARK NEZAKCIJ
- svakodnevno od 9 do 12 i od 14
do 17 sati, za najave van radnog
vremena informacije na 351-318,
fax 351-333, mail gaby@ami-
pula.hr
ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE -
radnim danom od 9 do 14 sati,
subotom, nedjeljom i blagdanom
zatvoreno, za najave van radnog
vremena informacije na 351-318,
fax 351-333, mail gaby@ami-
pula.hr
POVIJESNI I POMORSKI MU-
ZEJ ISTRE - izloba Zbirka stakla
Muzeja Slavonije 19.-20. stoljee
stalni postav muzeja i postav o
ljekarnitvu u Istri te postava au-
strijskih brodskih topova, izloba
Szent Istvan - o austrougarskom
bojnom brodu, svakodnevno od 9
do 17 sati
OSTALO
- SAVJETOVALITE
CENTRA POJAANE SKRBI ZA
OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE
DEMENCIJE I DEMENCIJA (Ma-
uranieva 10) - struna pomo
oboljelima, lanovima obitelji, zbri-
njavateljima, srijedom od 17 do 19
sati uz prethodnu najavu i dogovor,
tel./fax: 211 - 695
NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel.
525-882
AQUARIUM PULA - svaki dan od
10 do 16 sati; tel. 091/568 - 2986,
091/1381 - 415, 381 - 402 ili na
e-mail infos@aquarium.hr
SOS - TELEFON U NEVOLJI,
radnim danom od 16 do 20 sati
mogue je obratiti se na SOS
telefon Istarske upanije 0800-
84 84
U svim sluajevima kada vam je
potrebna podrka i prijateljska
pomo
OBITELJSKI CENTAR I - Obitelj-
sko savjetovalite, individualno,
partnersko i obiteljsko savjetova-
nje, svakodnevno od 8 do 16 sati,
utorkom do 19 sati, uz preporuku
prethodne najave na tel. 391-425
Logopedsko savjetovalite,
svakog utorka od 15 do 19 sati,
uz prethodnu najavu na tel. 391-
425
LJEKARNE
- CENTAR, Giardini
14, deura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544
VETERINARI
- Veterinarska
stanica Andar - Premanturska
cesta 205, tel. 573-128, radno vri-
jeme od ponedjeljka do petka od
8 do 20 sati, subotom od 8 do 12
sati; Dinka Trinajstia 1, radnim
danima od 7 do 19, subotom od
8 do 12, nedjeljom od 8 do 9 sati,
tel. 541 - 100 i 540 - 077; deurni
veterinar 098/9811-666; Info
centar sklonita za ivotinje
098/9812 - 583, 098/9812 - 580,
svi upiti na vet.st.pula@pu.htnet.
hr; veterinarska inspekcija
098/9812 - 582; Veterinar d.o.o.
Krevanova stancija 2, radnim
danom od 8 do 12 i 17 do 19
sati, subotom od 8 do 12 sati,
nedjeljom i praznikom zatvoreno,
tel. 540 - 391, deurni veteri-
nar i veterinarska inspekcija,
098/440 - 188; Veterinarska am-
bulanta Franco, Faanska cesta
2, radnim danima od 8 do 15,
subotom i nedjeljom od 8 do 10
sati, deurstvo 0-24 na 098/255 -
616; Veterinarska ambulanta za
male ivotinje Hajster, Jakova
Puljanina 1, tel. 500 - 501, za hit-
ne intervencije 0-24, 098/1801
- 999, radno vrijeme radnim dani-
ma od 8 do 12.30 i od 17 do 20,
subotom od 8 do 13, a nedjeljom
od 8 do 10 sati
BENZINSKE
- ijana Punta, tel.
091/497 1128; OMV servis, tel.
216 - 427
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA I ITAONICA (Kandlerova
39) - od ponedjeljka do petka od
7.30 do 19.30 sati, subotom od
7.30 do 13 sati, tel. 300 - 404
DJEJA KNJINICA (Radieva
22/II) - ponedjeljkom, srijedom
i petkom od 12.30 do 19 sati,
utorkom i etvrtkom od 7.30 do
15 sati, svaka prva i trea subota
u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel.
213 - 882
KNJINICA VERUDA (Banoveva
6) - ponedjeljkom od 12.30 do 20
sati, utorkom, srijedom, etvrtkom
i petkom od 7.30 do 14 sati, subo-
tama (1., 3. i 5. u mjesecu) od 7.30
do 13 sati, tel. 211 - 611
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA (Giardini 14) - od ponedjeljka
do petka od 8 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 219 - 000
ZAVIAJNA KNJIARA PETIT
(Kandlerova 24, kod Katedrale) -
najbogatija zaviajna zbirka knjiga
istarskih nakladnika i autora, otvo-
rena svakodnevno od 9.30 do 23
sata, tel.: 544-111, 098/1790-200
KNJINICA VODNJAN (Narodni
trg 1) - ponedjeljkom, srijedom i
petkom od 12.30 do 19 sati, utor-
kom i etvrtkom od 7.30 do 15 sati,
subotom (prva i trea u mjesecu
su radne) od 7.30 do 13 sati; tel.
512 - 572
KNJINICA DOMA HRVATSKIH
BRANITELJA - otvorena ponedjelj-
kom od 11 do 19 sati, od utorka do
petka od 7.30 do 15.30 sati
SVEUILINA KNJINICA - otvo-
rena radnim danom od 8 do 16
sati, subotom od 8 do 13 sati, do
4. sijenja SPOMEN SOBA A.
SMAREGLIE - radno vrijeme od 11
do 12 sati
MORNARIKA KNJINICA (spo-
menik kulture) - otvorena radnim
danima od 12 do 16 sati
Pore
DANAS
- KINO - u 18 sati projek-
cija komedije Hotel Transilvanija,
reija Genndy Tartakovsky, glume
Adam Sandler, Kevin James, Andy
Samberg
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA (matini odjel) - od pone-
djeljka do petka od 8 do 19 sati,
subotom od 9 do 13 sati DJEJI
ODJEL - od utorka do petka od
10 do 14 i ponedjeljkom od 14 do
18 sati
LJEKARNE
- GRADSKA LJE-
KARNA, Trg slobode 13, radno
vrijeme od 7.30 do 20 sati; CEN-
TRALNA LJEKARNA, Dom zdrav-
lja, radno vrijeme od 7 do 20 sati,
subotom od 7 do 14 sati
VETERINARI
- Mate Vlaia
45, radnim danima od 8 do 20
sati, subotom od 8 do 13 sati i
17 do 20 sati, nedjeljom od 8 do
10 sati, tel. 432 - 128, deurni
veterinar 091/521 - 6783; Vete-
rinarska ambulanta Vet-Centar,
Stancija Portun 2, radnim dani-
ma i subotom od 8 do 14 i od 17
do 19 sati, nedjeljom od 8 do 9
sati, deurni veterinar 091/433
- 2214
Rovinj
IZLOBE
- CVU BATANA - 3.
smotra rovinjske fotografije, do 31.
sijenja
MUZEJI
- KUA O BATANI
(Obala P. Budicin 2) - Izloba o
tradicionalnom rovinjskom plovilu
ravnog dna Batani i ribarstvu, (po
potrebi uz prethodnu najavu 7
dana), broj telefona 812 - 593 i
091/1546 - 598
PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakod-
nevno u veernjim satima
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA MATIJA VLAI ILIRIK
- radno vrijeme ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 8 do 16 sati,
utorkom i etvrtkom od 11 do 19
sati, subotom od 8 do 13 sati
SUDOVI
- P. Budicina 4, tel.
813 - 374 - ponedjeljkom, srijedom
i petkom od 8.30 do 11 i od 12 do
14 sati
Umag
IZLOBE
- HOTEL KEMPINSKI
ADRIATIC - stalni postav samostal-
ne izlobe fotografija autora Nerija
Belia i meunarodne izlobe
povijesnih vozila
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA - otvorena od ponedjeljka
do petka od 8 do 20 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 721-561, e-mail
knjiznica@gku-bcu.hr, www.gku-
bcu.hr
VETERINARI
- Ambulanta za
male ivotinje (6. svibnja 7.), tel.
753 - 454
Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).
PORE, 17.00
Osvoji Jadran
Iz ciklusa Petkom u pet nastala je nova
zanimljiva igra nazvana Osvoji Jadran,
a koju e danas u 17 sati u djejem
odjelu (Trg Marafor 4) predstaviti njezina
autorica Puljanka Sanja Vale upi. Jer
Jadranskim se morem moe ploviti i bez
pravog broda. Dovoljno je baciti kockicu
i krenuti najpoznatijim plovnim putovima
nautiara u avanturu jedrenja du cijele
obale, upoznajui pritom posebnosti hrvat-
skog krajolika.
PULA,19.00
Danak anelima
U 19 sati u pulskom kinu Valli na progra-
mu je nezavisni film Danak anelima
Kena Loacha. Bjeei od zatvorske kazne,
Robbie dobiva jo jednu priliku. Dok odslu-
uje kaznu radom za ope dobro, upoznaje
Rhina, Alberta i Moa koji, poput njega, ne
mogu pronai posao zbog kaznene eviden-
cije. Ljubazni nadzornik vodi ih na izlet
u destileriju u kojoj Robbie otkriva svoj
talent - nos za viski. Na ovogodinjem
filmskom festivalu u Cannesu Ken Loach
je upravo za ovaj film osvojio nagradu za
najbolju reiju.
PULA, 22.00
Disco Trash Party
Danas u 22 sata u klubu Uljanik odrat
e se Disco Trash Party, veer kada se
uz urnebesnu zabavu prisjeamo svih
najotkaenijih i najluckastijih disco,
pop i inih uradaka 70-ih, 80-ih, 90-ih i
ponekog iz novog milenija, sve na jednom
mjestu. I ovoga puta, kroz nezamislivo
putovanje vode vas Dj Goran i DJ Zlajo,
a ukoliko su vam nedostajali izvoai
poput Modern Talkinga, Corone, Village
Peoplea, Mr Presidenta, Scatmana, Spice
Girls, Samanthe Fox, Sabrine Salerno,
Rednexa, Kylie Minogue, Abbe, Boney
M-a, Right Said Freda, Britney Spears,
Paris Hilton, ET-a, Minee, Kasandre, I
Bee, Senna M-a,... ne propustite prvo
ovogodinje izdanje Disco Trash Partyja
kluba Uljanik, zasigurno najotkaenije
zabave na ovim prostorima. Ulaz je
slobodan.
d
o
g
a

a
j
i

7,54 kn /6,24
7,56/ kn 6,26
7,58/ kn 6,28
Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Al-
fredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo e-
nama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
Susret s ljepotom, prosinac 2012., autorica Jelica eti
Chuck odlui postati pravi pijun uz pomo svojih novih
sposobnosti. No njegova volja e splasnuti kada otkrije da
je Sarah ve pronala drugoga, a Morgan se vrati kui ka-
ko bi mu pomogao da preboli Sarah. U meuvremenu,
Chuck se sluajno nae usred Caseyjeve i Sarahine opera-
cije, a operativci Prstena ubiju Emmeta Milbargea.
Taj Mahal - najekstravagantniji spomenik u povi-
jesti posveen ljubavi - bio je u sreditu zanimanja
turista 2010., kada su se Igre Commonwealtha
odrale u Indiji. Ali atmosfersko zagaenje i kisele
kie znae da je budunost te indijske ikone ugroe-
na. Kamere biljee pomne postupke za koje se maj-
stori nadaju da e je ouvati za budunost, no hoe li ekipa koja radi na Taj Mahalu uspjeti
osvjeiti lice te velike atrakcije za manje od godinu dana? Autori ove inovativne serije ishodili
su posebne dozvole za pristup svjetski poznatim znamenitostima, uz jo etiri atrakcije, te su
pratili rad u posebno oformljenim ekipama koje se bave svime, od hitnih popravaka, preko vi-
zionarskih proirenja, do organiziranja dogaaja povezanih s uglednim i slavnim osobama.
,)1 24/4)1
06.45 TV Kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.11 Kontinenti u pokretu.
Azija izdizanje
planina i potapanje
nizina, serija 3/5
11.04 Domovi Tunisa,
dokumentarna serija
12.00 Dnevnik 1
12.20 TV Kalendar R
12.35 Prkosna ljubav,
telenovela 61/162
13.17 Dr. Oz 2, talk-show
13.57 Jelovnici izgubljenog
vremena. Ranjevi i
reetke vatrene
prolosti R
14.20 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.29 Vrijeme sutra
14.32 Berliner Strasse
Tijarica, dokumentarni
film R
15.05 Kulturna batina.
Secesija R
15.40 Punom parom 1,
dramska serija 3/9
16.45 Hrvatska uivo
17.38 Luda kua 2,
humoristina serija
18.22 Iza ekrana
18.52 manjinski MOZAIK.
Roenje Kristovo
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
20.10 Pjevaj moju pjesmu
21.45 Poivali u miru, serija
22.35 Dnevnik 3
22.55 Vijesti iz kulture
23.10
FILM
Presuda, kanadsko-
francusko-britanski film
07.29 Vesele trojke, serija
07.54 Teletubbies, serija
08.17 ivot s Derekom 2,
serija za djecu 13/13
08.39 Fantastini prijatelji 3,
serija za mlade 9/13
09.01 Merlin 2, serija za
djecu i mlade 7/13 R
09.48 Jelenko, serija za djecu
10.18 Idemo na put s
Goranom Miliem A
sad u Europu 18/30 R
11.06
FILM
Gradski kauboji,
ameriki film R
12.56 Briljanteen
13.40 Innsbrck.
Novogodinja turneja 4
skakaonice, 1. serija
14.36 Crtani film R
15.00
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup emisija
15.35
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup slalom,
prijenos 1. vonje
16.35
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup emisija
16.50
SPORT
Innsbrck.
Novogodinja turneja 4
skakaonice, snimka 2.
serije
17.36 Crtani film R
18.00
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup emisija
18.20
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup slalom,
prijenos 2. vonje
19.30
SPORT
Sljeme. Svjetski skijaki
kup emisija
19.45 Crtani film R
20.00 Monumentalni izazovi.
Taj Mahal,
dokumentarna serija
20.54 Opera box
21.26 Duke Ellington.
Sakralni koncerti Zbor
i Jazz orkestar HRT-a
pod ravnanjem Sae
Nestorovia 2/2
22.23 Umorstva u Midsomeru
14, serija 7/8
23.55 Retrovizor. CSI. Miami
9, serija 12 22/22 R
00.38 Retrovizor. Traerica 3,
serija 12 5/22 R
01.18 Retrovizor. Seks i grad
1, humoristina serija
01.42 Noni glazbeni program
09.00
FILM
Ciklus filmova Johna
Stahla. Besmrtni
narednik, ameriki film
10.31 Iz jezine riznice.
Um4/4
10.45 Ikonografski leksikon.
Uvod u ikonologiju
Pisani izvori slike
10.55 Mzungu Lura Bijelac
Luka, dokumentarni
film R
11.25 Skica za portret. Kipar
Antun Reiner R
11.35 Koncert Tomislava
Mueka, Big Banda
HRT-a i Zagrebakog
kvarteta saksofona,
snimka R
12.30 Emisija. Putopisi R
13.12 Portret. ovik od rii
Jaka Fiamengo R
13.57 Krstarenja svjetskim
ljepotama. Vulkanski
otoci Juna Italija.
Vulkani i mitovi,
dokumentarna serija
14.51 Vrijeme je za jazz.
Novogodinji jazz
2001.
16.24 Pater Cvek,
dokumentarni film
16.56 City Folk. Prag 2006.
17.24 Rozarija paka,
dokumentarni film
17.54 Odabrani trenutak.
Preludij Bach/Siloti
Dubravka Tomi
18.00 Poirot 5, serija 5/8 R
18.50 Iz riznica hrvatskih
muzeja Muzej
Slavonije. Medalje R
18.59
FILM
Ciklus europskih
klasika. Opera za tri
groa, njemaki film
20.52 Fotografija u Hrvatskoj.
Zlata Vuceli
fotografkinja iza
ogledala R
21.00 Peti dan, talk show
22.00 Posebni dodaci, emisija
o filmu
22.31
FILM
Filmski boutique.
Zloesti djed Mraz,
ameriki film 15 R
00.03 Buenje mrtvih 9,
mini-serija 12 5/10 R
15.30 Vijesti
15.32 Euromagazin. Turska i
EU R
16.00 Regionalni dnevnik
16.30 upanijska panorama
Zagreb
16.45 Infokanal + HRA
16.50 Vijesti
16.55 Infokanal + HRA
16.58 Bez komentara
17.00 Infokanal + HRA.
Aktualno u 17
17.25 Videoblog R
17.30 Vijesti
17.32 Vrijeme RH
17.33 HAK stanje na
cestama
17.34 Vrijeme EU
17.35 Filmski pregled R
17.40 Japan video topic
17.45 upanijska panorama
Bjelovar
18.00 Vijesti
18.10 upanijska panorama
Split
18.25 upanijska panorama
Osijek
18.40 upanijska panorama
Rijeka
18.55 upanijska panorama
akovec
19.10 upanijska panorama
Zadar
19.25 Infokanal + HRA
19.30 Vijesti
19.32 DW. Global 3000
20.00 Vijesti
20.02 Videoblog R
20.07 Best of DJH R
20.17 Vrijeme RH
20.18 HAK stanje na
cestama
20.19 Vrijeme EU
20.20 Govornica
20.40 Infokanal + HRA
20.45 Studentska posla R
21.00 Vijesti
5.30 RTL Danas,
informativna emisija R
6.05 Ben 10: Ultimate
Alien, animirana serija
6.30 Moji depni ljubimci,
crtani film
6.50 Yu-Gi-Oh!, serija
7.15 Virus attack, serija
7.50 Exkluziv Tabloid,
magazin R
8.10 Isplati se TV aukcija,
emisija uivo
8.25
FILM
Neustraivi Spirit,
obiteljska animirana
pustolovina
10.00
FILM
Noebina zubi vila,
animirani R
12.00
FILM
Obiteljski posao,
kriminalistika
komedija
13.45
FILM
Princ otkriva Ameriku,
komedija
15.50
FILM
Redovnice nastupaju 2,
komedija R
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10 Redovnice nastupaju 2,
komedija nastavak R
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas,
informativna emisija
19.07 RTL Vrijeme,
informativna emisija
19.10 Krv nije voda, serija
19.58 RTL Vrijeme,
informativna emisija
20.00
FILM
Marley i ja, humorna
drama
22.10
FILM
Posljednji provod,
komedija
0.00
FILM
Doom, znanstveno-
fantastini 18
1.45
FILM
Brda imaju oi 2, horor
3.15 RTL Danas,
informativna emisija R
7.00 Aurora, telenovela
7.40 Punom parom,
8.25 Uilica, kviz za djecu
9.00 Musti, animirani film
9.10 Isplati se TV aukcija,
emisija uivo
9.40 Zabranjena ljuba
10.55 Ne daj se, Nina!,
11.45 Kardashians
12.50 Punom parom
14.00 Aurora
15.40 Zabranjena ljubav
16.35 Ne daj se, Nina!
17.25 Kardashians
18.15 Malcolm u sredini
19.05 Kako sam upoznao
vau majku
19.55 Dva i pol mukarca
20.45 Malcolm u sredini
21.35 Kako sam upoznao
vau majku
22.25 Dva i pol mukarca
23.15 Chuck, akcijska serija
0.00 Chuck, akcijska serija
0.45 Malcolm u sredini
1.25 Odstrel
6.10 Zauvijek susjedi, serija
7.10 Pinky i Mozgalo, crtani
film
7.35 Speed Racer, crtana
serija 12/26
8.15 Moja majka, serija R
9.30 Kako vrijeme prolazi,
serija R
10.30 Walker, teksaki
render, serija R
11.30 Ninje ratnici, serija R
12.00 IN magazin R
12.45 Sila, serija R
14.35 Walker, teksaki
render, serija
15.30 Ninje ratnici, serija
15.55 Zauvijek susjedi, serija
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 IN magazin
18.05 Kako vrijeme prolazi,
serija 41/76
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Sila, serija 4/135
21.50
FILM
Gospodin dadilja, igrani
film
23.20
FILM
Smrtonosni
kontakt.Ptija gripa,
igrani film
0.50
FILM
Opasna zona, igrani
film 12 R
2.20 Ezo TV, tarot show 18
3.50 Dnevnik Nove TV R
4.40 IN magazin R
5.15 Mr. Sunshine, serija R
5.30 Eva luna, serija 46/114
6.15 Valerija, serija 41/174
7.00 Slomljeno srce, serija R
7.45 Ljubav na kocki, serija
9.00 Flash vijesti
9.01 Ljubav na kocki, serija
R - nastavak
9.15 Naa mala klinika
11.15 Oprezno s anelom
12.15 Polja nade, serija R
13.15 Mala nevjesta, serija R
14.00 Flash vijesti
14.01 Plamen ljubavi, serija
15.00 Slomljeno srce, serija
16.05 Ljubav na kocki, serija
17.40 Oprezno s anelom,
serija 191/194
18.25 Mala nevjesta, serija
19.10 Polja nade, serija
20.10 Naa mala klinika,
serija 28/32
21.00 Bolji ivot,
serija 45/82
21.50 Legenda o Hispaniji,
serija 12 2/13
23.10 Seinfeld, serija
0.40 Bolji ivot, serija R
1.25 Kraljica juga, serija 12
Chutk
06:00 Dobro utro
06:30 112
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:15 Tuibaba
tuzibaba@yahoo.com
10:00 Vijesti
10:30 Notiziario
10:35 Rrribarnica
11:00 Vijesti
11:10 Kamo na vikend
12:00 Vijesti
12:35 Radio most Deutsche
We l l e
12:30 Notiziario
13:00 Vijesti
13:15 apaj cimu (more nas
spaja)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:15 Almanah
19:15 112
19:30 Cinestar
20:00 Vijesti
20:05 Top 20 RR
22:00 Kronika dana HR
23:00 Live uivo
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
Ta] Mahal
Nakon to su se vjenali, John (Owen
Wilson) i Jennifer Grogan (Jennifer Anis-
ton) sele na Floridu s namjerom da ta-
mo osnuju obitelj. Kako bi na neko vri-
jeme odgodio roenje djece, John po-
kloni Jennifer tene labradora, koje izraste u velikog i nestanog psa Marleya, koji Johu i Jen-
nifer zadaje puno brige i posla. No njegove nepodoptine prue Johnu gomilu materijala za
novinsku kolumnu.
Marleyl ]a
Midsomerski samostan prisiljen je otvoriti vrata policaj-
cima 21. stoljea jer je jedna redovnica zadavljena. Tinej-
derske ljubavi, nestali srebrni antikviteti, afrike umjetni-
ne i redovnitvo isprepleu se u kompleksnoj istrazi.
0mor8tvauMld8omeru, 14.
Satnik Hastings napokon je oduio kupiti elegantni tali-
janski auto iz salona g. Vizzinija. Dok potpisuje ugovor, u
salon dolazi neki sumnjiv tip s porukom da je g. Vizziniju
vrijeme isteklo. Vrijeme je isteklo i drugom Vizzinijevom
zemljaku - susjed Poirotovog prijatelja grof Foscatini naen
je mrtav. ini se da ubojstvo nema motiva dok trag ne ot-
krije ljubavni ivot gice Lemon.
Polrot, V.
MDNUMENTALNl lZAZDVl,
DDKUMENTARNA 5ERlJA 5/6
HRT 2 20.00
HUMDRNA DRAMA RTL TV 20.00
MARLEY AND ME, 2008. Redatelj: David
Frankel Uloge: Owen Wilson, Jennifer
Aniston, Eric Dane
5ERlJA RTL 2 23.15
5ERlJA 7/S HRT 2 22.23
5ERlJA 4/S HRT 3 18.00
Prijatelj nagovori bivu hrvaku zvijezdu Seana (Hulk
Hogan) da prihvati posao tjelesnog uvara djece glavnog
menadera. Netko mu zaprijeti da e ukrasti planove za
tajni mikroip. Kad Sean doe u kuu, shvati da nee biti
samo uvar tih djece nego ujedno i njihova dadilja nakon
to su djeca otjerali staru. Sean sada mora zatiti sebe od
djece, a li i njih od zlikovaca. Film je 1994. i 1995. godi-
ne nominiran za nagradu Young Artist.
0o8podlndadll]a
KDMEDlJA NOVA TV 21.50

tv program

Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)
MaxTv: 812 kanal
B.net: C-10
OptiTv: kanal 52
www.tvistra.hr
Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
tvistra@tvistra.hr
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
marketing@tvistra.hr
46 Glas Istre Petak, 4. sijenja 2013.

tv program

P
R

P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
5ERlJA 1/12 HRT 1 21.45 Poivali u miru pria je o mladoj televizijskoj novinarki Luciji Ca
koja se, uz pomo umirovljenog zatvorskog uvara Martina Strugara,
uputa u istraivanje sudbina ljudi pokopanih na naputenom zatvor-
skom groblju. Ambiciozna, ali neiskusna televizijska novinarka Lucija
Car (Judita Frankovi) radei reportau o pripremama za ruenje Vu-
kovaka, najstarijeg zatvora u zemlji i neobino brzom pranjenju
zatvorskog groblja, nailazi na estoko protivljenje svoje okoline. Ured-
nik je suspendira, a ne dobiva podrku ni od deka, perspektivnog
politiara Borisa. Meutim, Lucija je uvjerena da zatvorsko groblje
krije zanimljivu priu i ipak kree u samostalnu istragu u emu je ne
pokoleba niti anonimna prijetea poruka. Pronalazi umirovljenog zat-
vorskog uvara, osamljenog osobenjaka Martina Strugara (Miodrag
Krivokapi) i zamoli ga za pomo.
05.00 Tv prodaja
06.00 Kamo na vikend /R
06.45 Par minuta o...
07.05 Djeji program /R
08.00 Dokumentarac
09.00 Tv Revija mozaina emisija /R
10.00 U fokusu / R
10.40 Tv prodaja
11.20 Hrana i vino kulinarski show/R
12.00 Djeji program
13.00 Tv Revija mozaina emisija /R
14.00 RI2Teletrgovina
14.40 Par minuta o...
15.00 Tv prodaja
16.00 Kamo na vikend / R
16.35 Hrana i vino kulinarski show
17.00 Djeji program
17.30 Sve pet(sto) ivot sveuilita
18.00 Tv Revija mozaina emisija
18.50 DNEVNIK RITV-A
19.15 Tv prodaja glazba
20.00 Prvi meu jednakima manjine u
Rijeci
20.35 Par minuta o...
20.50 Vijesti
21.00 Interwiew tjedna zabavna emisija
21.35 Kronika Grobniine informativni
magazin
22.00 Veernji dnevnik RITV-a
22.20 Dokumentarni program
23.00 Arca astro show (18)
01.05 Veernji dnevnik /R
01.25 RI2 glazbeni program
Videostranice Kanala RI
11.45 Grimmove bajke, crtana serija (r)
12.10 Putomania, dokumentarna serija (r)
12.35 Pun pogodak, glazbena emisija (r)
13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
13.30 Putomania, dokumentarna serija
14.00 Vijesti u 14
14.05 Prevencijom do zdravlja, emisija o
zdravlju (r)
14.20 Tv prodaja
14.35 Extra Iza kamere, emisija
15.25 Kult kulture, emisija o kulturi
16.00 Vijesti u 16
16.05 Auto moto nautic vision, emisija
16.30 Tv prodaja
16.55 Od mora do gorja upanijske teme,
emisija (r)
17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)
18.00 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
18.30 Pun pogodak, glazbena emisija
18.55 PLANET RI
19.20 Notiziario, vijesti na talijanskom
19.25 Grimmove bajke, crtana serija
19.55 a j' novoga, vijesti na akavskom
20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija
20.30 Od mora do gorja +, reportaa
(Jelenje, Bakar)
21.00 Pressjek, informativna emisija
22.00 Vijesti dana
... Servisne informacije
22.10 Dom & stil, lifestyle emisija (r)
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
(18)
00.30 DNEVNIK KANALA RI
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
... Servisne informacije
01.00 Videostranice Kanala Ri
Videostranice
11.25 Tv prodaja
12.35 Butiin
13.35 Tv prodaja
15.40 Non solo cronaca (r)
16.15 Kultivator (r)
16.45 Tv prodaja
18.00 Putujmo regijom, mozaik
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Poluge razvoja, program pod
pokroviteljstvom
21.00 Rosa, emisija o ravnopravnosti
spolova
21.30 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna pica
videostranice
10.05 TV Prodaja
10.50 Veernje vijesti Istre i Kvarnera(R)
11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 TV Prodaja
14.20 Kratke Vijesti
14.25 Life Style (R)
15.25 Dom 2
15.50 Hrana i vino
16.10 Kratke Vijesti
16.15 H info - OB Pula (R)
16.40 Medulinska Kronika(R)
17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.00 Poalji SMS,muki
izvoai&Klape,glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.30 Forum 1, emisija o radu gradske
uprave
21.00 Poluge razvoja
21.30 Zlatni Zdenac,emisija Zdenke Andriji;
duhovnost,ekologija i rubne znanosti
22.40 Blitz Film predstavlja
23.10 Veernje vijesti Istre i Kvarnera
23.45 TV Telop
07.00 Glazbeni trenutak, glazbena emisija
07.30 Djeja TV , djeja emisija (R)
08.30 Serbus Zagreb, informativna emisija
08.50 Zagrebancija, info show (R)
09.45 Svakodnevica, mozaina emisija (R)
10.30 Kronika Zagrebake upanije,
informativna emisija (R)
11.30 Moja upanija, kontakt emisija (R)
12.00 Duhovna obnova fra Zvjezdan Lini,
duhovni program (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.45 2 u 9, talk show (R)
14.45 Crossfire, talk show (R)
15.15 Dica sritnih lica, djeja emisija
15.45 ZAGI, zagrebaki gradski informator
16.30 Svi smo mi purgeri, emisija o
nacionalnim manjinama
17.00 Sisaka kronika, informativna emisija
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija
18.15 Svakodnevica, mozaina emisija
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Djeja TV , djeja emisija
20.05 Komentar tjedna, informativno-
politika emisija
20.35 Na kraju dana, informativna emisija
20.40 Pjesmom te zovem, zabavno-
glazbena emisija
23.00 Alter TV (18), alternativni kutak
10.10 Eurobox, europski magazin(R)
10.43 Tv prodaja
11.00 1x 2,emisija o klaenju
12.00 Tv prodaja
12.15 Izvidnica,emisija posveena
braniteljima
12.45 Zg info, informativni program
12.50 Ok kids, crtani filmovi
13.55 Vesna Kljaji uivo, talk show(R)
16.00 Zoom,mozaina emisija
19.00 Vijesti,informativni program
19.25 Tv prodaja
19.40 Glazbena zona
20.00 Slika Zagreba Zagrebake
prie,mozaina emisija
20.30 Petak za poetak,glazbena kontakt
emisija
22.00 U dobroj formi,magazin o zdravom
ivotu(R)
22.30 Pravi vatreni,dokumetarni program(R)
23.00 Zodijak, astro show (18)
00.35 Vijesti,informativni program (R)
01.00 Slika Zagreba Zagrebake
prie,mozaina emisija(R)
01.30 Petak za poetak,glazbena kontakt
emisija(R)
12.00 Start, glazbena emisija
12.55 Vijesti za gluhe, repriza
13.10 Arhiva sportiva. OI 2012.
16.55 Vijesti
17.10 Jedrenje, pregled 2012., emisija
17.50 Jedrenje. Sam oko svijeta,
jedriliarska regata, saetak
18.10 Mlade nade, emisija
18.55 Vijesti
19.10 Svijet automoto nautike, magazin
19.40 G.E.T. Report, emisija
20.10 Mlade nade, emisija
20.40 Privredni.hr, emisija
21.10 Off road, reportaa
21.50 Dom na kvadrat, emisija
22.20 Punim kasom, emisija
22.55 Sport danas
23.20 Arhiva sportiva. Hokej SP 2012.
03.10 Najbolji biljarski meevi, snimka
HBD
06.00 Kung Fu Panda 2 07.35 Zain ljubavi 09.05 Put
rata 11.30 Obitelj skorojevia 13.05 Yu-Gi-Oh! 14.35
Europske filmske nagrade 2012. 16.10 Victor 17.45
Filmovi i zvijezde V, ep. 1 18.15 Debela mama. kakav
otac, takav sin 20.05 Kua lai, ep. 9 20.35 Protuudar
II, ep.1 21.20 Protuudar II, ep. 2 22.10 Crvenkapica
23.50 Kua snova 01.20 Bri od pravde
HBD CDMEDY
10.00 Sredina III, ep. 16 10.20 istilite u predgrau, ep.
22 10.45 Pee-weejeva velika avantura 12.15 Pingvini
gospodina Poppera 13.45 Show Rickyja Gervaisa III ep. 3
14.10 istilite u predgrau, ep. 22 14.35 Kako je Gru
ukrao mjesec 16.05 Filmovi i zvijezde IV, ep. 50 16.35
Pingvini gospodina Poppera 18.05 Sredina III, ep. 16 18.30
Moja najdraa godina 20.00 Pono u Parizu 21.35 Cedar
Rapids 23.00 Biti John Malkovich 00.50 Neto posueno
02.40 Moja najdraa godina 04.10 Kua lai, ep. 9
ClNEMAX
06.00 Planovi za sutra 07.35 istaica bazena 09.05
Putujem sam 10.35 Elvis i Anabelle 12.20 Vikend-tate
13.50 Ljubavna strujanja 16.10 istaica bazena 17.40
Maurice 20.00 Konjanici 21.50 Kika 23.40 Majstori za
selidbe 01.05 Gangster No. 1 02.45 Iza vrata Actors
Studia, ep. 10 04.20 Redovnik
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
8.00 Evakuacija Zemlje 9.50 Zona gradnje: Najvei
kruzer na svijetu 10.20 Sekunde do katastrofe: Krah
etnice 10.45 Drevni dosjei X: Tajne mranih sila
11.40 Nisam to znao 12.35 Poznati svemir: Do
ekstrema 13.30 Opasni susreti: Uhvatiti vodenkonja
14.25 Zona gradnje: derai stijenanu struju ekipa
180 m pod zemljom probija tunel kroz stijene. Hoe
li projekt uspjeti? 14.50 Sekunde do katastrofe:
Kursk 15.30 Povjerljivo: Dosjei tajne slube:
Zatvaranje Ujedinjenih naroda 16.25 Megagraevine:
Ledolomci 17.20 Istrage zrakoplovnih nesrea: Tko
upravlja? 18.15 Ekipa za oevid grabeljivaca:
Ubojita magla 19.10 Zagonetni dosjei: Jack Raspara
19.35 Zagonetni dosjei: Kraljevsko ubojstvo 20.05
Povijesne tajne: Pokusi CIA-e 21.00 Zagonetni dosjei:
Billy The Kid 21.25 Zagonetni dosjei: Abraham
Lincoln 21.55 Povijesne tajne: Unabomber, Ted
Kaczynski 22.50 Istrage zrakoplovnih nesrea:
Frontalni sudar
KLA5lK TV
6.00 Milena Dravi, dokumentarni 8.00 Sveti pesak,
drama 9.30 Djeja TV, glazbeno - animirani program
10.15 Crveni cvet, ratni 12.00 Dvoboj za junu prugu,
ratni 14.00 Prekobrojna, komedija 15.30 Djeja TV,
glazbeno - animirani program (R) 16.15 Bulevar
revolucije, drama 18.00 Vojnikova ljubav, drama 20.05
Velika frka, komedija 22.00 Tako se kalio elik, drama
0.00 Bolje od bekstva, drama 2.00 Vojnikova ljubav,
drama (R) 4.00 Tako se kalio elik, drama (R)
ClNE5TAR TV
09.00 Beowulf 10.36 Hobit. Neoekivano putovanje-dok.
10.49 Filmske vijesti. 10.59 Gracie, 12.37 Nemogue-
dok.. 12.45 Jadnici dok. 12.59 Tri sprovoda u Meksiku
15.03 Gangsterski odred dok. 15.15 Terapija 16.42
Prave muke. dok. 16.50 Filmske vijesti. 16.59
Pokvareni grad, 18.40 Hobit. Neoekivano putovanje-
dok. 19.01 Pravilo o 100 milja 20.36 Jadnici dok.
20.44 Nemogue-dok.. 20.52 Filmske vijesti. 21.00
Zmajev poljubac 22.42 Prave muke. dok. 23.00 Turnir
smrt 00.36 Jadnici dok. 00.44 Gangsterski odred
dok. 00.46 Filmske vijesti. 00.59 Resident evil 2.
Apokalipsa
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Priznaj! 09.33 Hobit. Neoekivano putovanje-dok.
09.47 Gangsterski odred dok. 10.01 Kameno srce
11.37 Jadnici dok. 11.45 Prave muke. dok. 11.59
Plijen 13.31 Nemogue-dok.. 13.39 Hobit. Neoekivano
putovanje-dok. 14.01 Revolucija i stras 16.13 Prave
muke. dok. 16.31 Bez sutranjice 18.09 Hobit.
Neoekivano putovanje-dok. 18.30 Memory 20.15 Opaka
etvrt 22.05 Gangsterski odred dok. 22.14
Kocka.poetak 23.59 Prognani
EURD5PDRT
08.30 Biatlon 08.45 Ski skokovi 10.30 Nordijske
discipline 11.15 Nordijske discipline 13.30 Ski skokovi
15.45 15:35 Sljeme: Svjetski skijaki kup () - slalom,
prijenos 1. vonje 16.45 Biatlon 19.00 Sljeme: Svjetski
skijaki kup () - slalom, prijenos 2. vonje 19.15
Tenis: ATP Doha 20.15 Snooker 23.00 Ski skokovi
RAl 1
6.45 Unomattina 12.00 La prova del cuoco 13.30
Telegiornale 14.00 TG1 economia 14.10 Verdetto finale
15.15 Lassie, film 17.00 TG1 17.15 Cuore di cioccolato,
film 18.50 L' eredit, gioco 20.00 Telegiornale 20.30
Affari tuoi, gioco 21.10 Superquark 23.25 Tutte le
strade portano a casa, film 0.45 L' appuntamento
RAl 2
7.30 Cartoon flakes 8.00 Topolino, Paperino, Pippo, film
9.00 Red e Toby nemiciamici 2, film an. 9.45 Classici
Disney 10.00 TG 2 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30
TG2 Eat parade 13.50 TG2 - viaggiare 14.00 Miracolo d'
amore, film 15.30 Baciati dalla sfortuna, film 17.00
Crusoe, telefilm 17.45 TG2 17.50 Rai sport 18.15 TG2
18.45 Cobra 11, telefilm 19.35 Il commisario Rex, telefilm
20.30 TG2 21.05 Corsa a Witch Mountain, film 22.50 TG2
23.05 Mongol, film 1.05 Il commissario Herzog, telefilm
RAl 3
8.00 La moglie uguale per tutti, film 9.35 Cinema in tv
9.50 L' ispettore Derrick 10.40 Rai 150 anni 11.30 TG3
11.35 Lassie, telefilm 12.00 TG3 12.25 Diario italiano
12.55 Fuori geo 13.10 Lena, amore della mia vita, serie
tv 14.00 TG regione 14.50 Leonardo 15.00 TG3 15.05
Piazza affari, rubrica 15.10 La casa nella prateria, telefilm
16.00 Cose dell' altro Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 TG3
20.00 Blob 20.10 Comiche all' italiana 20.35 Un posto al
sole, serie 21.05 Motori ruggenti, film an. 23.15 TG3
CANALE 5
6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 I 12 cani di Natale, film
10.30 La fabbrica di Natale, film 13.00 TG5 13.40
Beautiful, telenovela 14.10 Centovetrine 14.45 Babbo
Natale, film 16.45 La vigilia per farli conoscere, film
17.45 TG5 18.50 Avanti un altro!, gioco 20.00 Tg5 20.40
Striscia la notizia 21.10 4 Padri single, film 23.20
Supercinema 23.45 Un amore senza tempo, film 1.30 TG5
lTALlA 1
6.50 Cartoni animati 8.55 Il gigante di ferro, film an. 10.35
Beethoven 2, film 12.25 Studio aperto 13.00 Sport mediaset
13.40 Futurama 14.10 I Simpson 14.35 Dragon ball, film
an. 15.00 I Flinstones, film 16.40 Il dottor Dolittle 5, film
18.20 Pillole di vita, serie 18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I.,
telefilm 21.10 Neverland, miniserie 23.00 Appuntamento
sotto il vischio, film 1.00 Sport mediaset 1.30 Eli Stone
RETE 4
6.50 T.J. Hooker, telefilm 7.45 Miami Vice, telefilm 8.40
Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri, telefilm 10.50 Ricette
di famiglia, rubrica 11.30 Tg4 12.00 Detective in corsia,
telefilm 12.55 La signora in giallo, telefilm 14.00 TG4
14.45 Lo sportello di Forum 15.30 La mia vita - segreti
e passioni, serie 15.45 L' uomo venuto dal Kremlino,
film 18.55 TG4 19.35 Tempesta d' amore, soap opera
20.30 Walker texas ranger, telefilm 21.10 Lo spettacolo
della natura 0.40 Storie di confine 1.35 Azione civile,
film 2.05 TG4
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
2EL=E
KEHK
Uloge: Judita Frankovi, Miodrag
Krivokapi, Dragan Despot, Luka
Dragi, Ozren Grabari, Boris Svr-
tan, Jelena Miholjevi, Mirna Me-
dakovi, Zijad Grai
Redatelj: Goran Rukavina
Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Sreko PERI (Crna kronika)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
Glas Istre 47 Petak, 4. sijenja 2013.
JUNA KOREJA PRVA ZEMLJA U AZIJI KOJA DOPUTA FARMAKOLOKO KANJAVANJE
Pas izazvao
poar
BE - Pas koji je
ostao sam u kui iz-
gorio je u poaru koji
je sam izazvao na prvi
dan nove godine u
Steegu, na zapadu Au-
strije. Pas koji je trebao
uvati kuu, ogladnio
je i elei se domoi
hrane umotane u pa-
pir sluajno je ukljuio
plou elektrinog ted-
njaka koja se zaarila i
zapalila papir te je vatra
zahvatila cijelu kuu,
priopila je tirolska po-
licija.
Poar je tri sata gasi-
lo 140 vatrogasaca koji
su doli s 18 vozila. U
poaru nitko nije stra-
dao, osim psa kojemu
je to bio i posljednji za-
logaj. (H)
etvero lake
ozlijeenih u
Eurodisneyju
Mukarac koji e biti kemijski kastriran optuen je za spolne odnose s petero tinejdera
Rodila supruga
sjevernokorejskog elnika?
SEUL - Vidljivi gubitak
kilograma kod Ri Sol-ju,
supruge sjevernokorej-
skog elnika Kima Jong-
una, izazvao je glasine
da je moda rodila. Izvor
u vladi, koji je elio osta-
ti anoniman, rekao je da
se na snimci sjeverno-
korejske televizije vidi
vidno mravija Ri kako
gleda novogodinji pro-
gram sa svojim supru-
gom i drugim visokim
dunosnicima. Po juno-
korejskim medijima, par
se vjenao 2009. godine
i ve ima jedno dijete,
ali ti podaci nikada nisu
potvreni. Sjevernoko-
rejska dravna televizi-
ja prikazala je sredinom
prosinca Ri Sol-ju koja
je izgledala kao da je
u poodmakloj trudno-
i. (H)
Zapoeo popis stanovnitva
u londonskom ZOO-u
LONDON - U londonskom ZOO-u zapoelo je
juer godinje prebrojavanje ivotinja, to znai
da djelatnici moraju iduih dana prebrojati vie od
17.500 ivotinja kojima je ovaj ZOO dom. Svi podaci
alju se diljem svijeta za potrebe programa razmno-
avanja. Svi se slau da najtei zadatak imaju dje-
latnici s odjela insekata, jer se ovi stanovnici ZOO-a
znaju itekako dobro stopiti s okolinom. V. S.
Topla okolada bolja iz
naranaste alice
PARIZ - Topla okolada bolja je ako se pije iz a-
lice naranaste boje, pokazali su znanstvenici do-
kazujui jo jednom koliko obina alica moe pro-
mijeniti nae poimanje onoga to se u njoj nalazi.
Skupine sa panjolskog sveuilita u Valenciji i s
britanskog Oxforda testirali su 57 dobrovoljaca - svi
su dobili toplu okoladu koja se nalazili posluena
u alicama etiri razliite boje: bijeloj, be, crvenoj
i naranastoj. okolada je bila ista u svim alicama
a dobrovoljcima se ipak inilo da je ona koja se na-
lazila u naranastim ili be alicama bolja.
Boja alica ili tanjura u kojem se nalazi hrana
ili pie moe poboljati odreene karakteristike,
poput okusa ili arome, objavili su strunjaci, do-
dajui da se ne moe govoriti o vrstim pravilima
ve da to ovisi o vrsti namjernice. Na primjer, kutije
ute boje poboljat e okus limuna u piima, dok
e hladne boje, poput plave, dati osjeaj da je pie
hladnije. Istraivanje je takoer pokazalo da se mo-
usse od jagode doimlje slaim ako se nalazi na bi-
jelom tanjuru. (H)
Sud u Seulu naredio
kemijsku kastraciju
okorjelog pedofila
Kastracija ukljuuje davanje anti-
androgenih lijekova mukarcima,
poput ciproterona ili kontracep-
cijskog sredstva Depo-Provera. Ti
kemijski spojevi smanjuju seksu-
alni poriv, kompulzivne seksual-
ne fantazije i mogunost seksu-
alnog uzbuenja
MEAUX - etiri osobe su lak-
e ozlijeene u nesrei koja se u
srijedu dogodila u Eurodisneyju,
kada se vagon turistikog par-
nog vlakia otkvaio i udario u
drugi vagon kod ulaska u stani-
cu, doznaje se u etvrtak od vie
izvora.
Te etiri osobe, meu koji-
ma su trudnica i trinaestogodi-
nja djevojica, prevezene su u
bolnicu radi pretraga, rekao je
izvor blizak istrazi, dodajui da su
prole tek s lakim ozljedama.
Nesrea se dogodila u srijedu
oko 20.40 sati na pruzi u parku
u Disneylandu kojom parni vla-
ki s pet vagona vozi turiste pro-
sjenom brzinom od 14 km/h. Po
izvoru bliskom istrazi, nesreu je
prouzroio lom vijka izmeu pr-
vog i drugog vagona, zbog ega
su se oni odspojili. U trenutku
nesree u vlakiu je bilo 40 oso-
ba, meu kojima se 12 alilo na
bolove. Uinit emo sve to je
nuno kako bismo rasvijetlili taj
izgred, istaknuo je glasnogovor-
nik Eurodisneyja. (H)
SEUL - Sud u Seulu osudio je
u etvrtak 31-godinjeg pedofila
na 15 godina zatvora i naredio
da osuenik bude podvrgnut
hormonalnom tretmanu koji
potiskuje seksualne nagone.
To je prvi put da je sud nare-
dio takvu mjeru otkad je u srp-
nju 2011. u Junoj Koreji stupio
na snagu zakon koji doputa
kemijsku kastraciju osuenih
pedofila.
Zakon omoguuje sucima
da seksualnim prijestupnicima
koji su napali djecu mlau od
16 godina narede da se pod-
vrgnu medicinskom postup-
ku poznatom kao kemijska ka-
stracija, iji uinci mogu trajati
do 15 godina.
Osuenik, poznat samo po
prezimenu Pyo, optuen je za
spolne odnose s petero tinej-
dera kojima je zaprijetio da e
snimke odnosa i fotografije go-
lih maloljetnika postaviti na in-
ternet. Takoer ih je silovao pri-
jetei im orujem. Juna Koreja
prva je zemlja u Aziji koja do-
puta takvu kaznu.
Inae, kemijska kastraci-
ja ukljuuje davanje anti-an-
drogenih lijekova mukarcima,
poput ciproterona ili kontra-
cepcijskog sredstva Depo-Pro-
vera. To se sredstvo, primjerice,
daje injekcijom svaka tri mje-
seca. Kod mukaraca, ti kemij-
ski spojevi smanjuju seksualni
poriv, kompulzivne seksualne
fantazije i mogunost seksual-
nog uzbuenja.
to se tie nuspojava, smrtni
sluajevi su rijetki, ali nekima
koji primaju tretman se ubrza-
no poveala tjelesna masa, te
smanjila gustoa kostiju. Du-
gorono, mogu je razvitak kar-
diovaskularnih bolesti i osteo-
poroze. Takoer, s obzirom da
sredstva koja se primjenjuju
djeluju na hormonalnu ravno-
teu, moe se javiti i razvijanje
velikih grudi u mukaraca, gu-
bitak tjelesnih dlaka i miine
mase. (H)
R
E
U
T
E
R
S
48
Petak, 4. sijenja 2013.