INTERVJU Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS U FOKUSU

Lopovi

U NAREDNA TRI MJESECA

Li~no }u u BiH ne
biraju plijen
]U, NENAJAVLJENO,
NA RAZNE FAKULTETE
provjeravati str. 33!i 34
ODLAZITI DA VIDIM
DA LI SE IZVODI NASTAVA kvalitet Kradu suvo meso,
KOJA JE TAJ DAN PO
RASPOREDU nastave 9! : str. i rakiju, WC {olje...
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3804 • NEDJELJA 8. MARTA 2009.

QSWP!J[EBOKF

FOTO A. ^AVI]
Obilje`avanje
8. marta
u BiH
skromnije
nego
prethodnih
godina

Ve}ina slavi str. 23!i 24

o svom tro{ku NA LICU MJESTA DIREKTNO

Kosove
Spala Zbog nepostojanja
podsticaja
pod Kozarom
s pticama knjiga poljoprivrednicima u FBiH

Mo`emo
napustio
i narod na tri o~ekivati
str. 26 slova glad 21! 22 str. i
2 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Doga|aji
Galjak: SAD se jo{
nisu izjasnile o Incku
BRISEL - SAD jo{ nisu dale
ko na ~nu ri je~ o ime no va nju
austrijskog diplomate Valenti-
na In cka na mjes to vi so kog
pred sta vni ka u BiH, re kla je
Kristina Galjak, portparol vi-
so kog pred sta vni ka EU za
inos tra nu po li ti ku i bez bje -
dnost Havijera Solane.
Ona je dodala da je EU potpu-
no saglasna s postavljanjem In-
cka na mjes to vi so kog
predstavnika u BiH, ali da ~eka
ko na ~ne ri je ~i i dru gih akte ra
pregovora.
"Na da mo se da }e ne sa mo
Amerikanci, ve} i drugi uskoro
re}i kona~nu rije~, koju jo{ ni-
smo ~uli", rekla je Kristina Ga-
ljak, dodaju}i da druge zemlje,
uklju~uju}i SAD, jo{ o tome ra-
Kongres SDA bi}e
posve}en krizi u BiH
SARAJEVO - Glavni cilj pe-
tog kon gre sa Stran ke de mo -
krat ske akci je (SDA), ko ji }e
zmi{ljaju.
Ona je ocijenila da }e sastanak
Upravnog odbora Savjeta za im-
plementaciju mira 25. marta biti,
kako je navela, stvaran i su{tin-
ski va`an trenutak kada }e svi re-
}i svo ju ko na ~nu ri je~ o
imenovanju novog visokog pred-
stavnika u BiH.
"Ako budemo imali saop{tenje
ranije to }e biti dobro i mo}i }e-
mo ranije da reagujemo, ali ako
ne, onda ~ekamo 25. mart", rekla
je ona.
Agencije su ranije prenijele da
je Incko dobio saglasnost SAD
da bu de ime no van na fun kci ju
visokog predstavnika u BiH, na-
kon {to je obe}ao da se ne}e suz-
dr`a va ti od pri mje ne bon skih
ovla{tenja. (Srna)
posve}ena proceduri priprema za
odr`avanje petog kongresa SDA.
Bakir Izetbegovi}, potpredsje-
Delegacija
Vlade RS
posjetila
Sastanak
Kozarsku
lidera
polovinom /Bosansku
marta
SARAJEVO - Predsjednik SDA
Dubicu
Sulejman Tihi} potvrdio je ju~e da
se jo{ nije dogovorio o terminu ni
temama sastanka s liderima
SNSD-a Miloradom Dodikom i
HDZ BiH Draganom ^ovi}em,
koji bi trebalo da bude odr`an po-
lovinom ovog mjeseca, a ne 10.
marta, kako je bilo najavljeno.
On je rekao da }e se u pone-
djeljak ili utorak ~uti telefonom
sa Dodikom i ^ovi}em.
Na pitanje da li }e osnova za
taj sastanak, koji bi trebalo da
bude odr`an u Grada~cu, biti po-
liti~ke platforme koje su lideri te
tri stranke razmijenili tokom po-
sljednjeg, prekinutog susreta u
Mostaru, Tihi} je rekao da sve
prethodno mora biti dogovoreno
na nivou trojice lidera vode}ih
politi~kih stranaka u BiH.
"Ne `elim sada da iznosim bi-
lo kakve detalje i da na taj na~in
eventualno ote`avam situaciju
pred taj sastanak", zaklju~io je
Tihi}. (Srna) Dodik otvorio pogon u "Mlijekoproduktu"
Policija ne

biti odr`an 26. maja, bi}e pre-
vazila`enje krize u BiH, kazao
je ju ~e na sje dni ci Gla vnog
odbora SDA Sulejman Tihi},
predsjednik ove stranke.
"Cilj kongresa treba da da vizi-
ju budu}nosti BiH. Mi }emo po-
Poku{a}emo da
na|emo rje{enje koje
je dobro za cijelu BiH
ku{ati da na|emo rje{enje koje je
dobro za cijelu BiH. Pozva}emo
sve politi~ke predstavnike na di-
jalog kako bismo na{li izlaz iz
krize. To }e biti kongres okrenut
sada {njos ti i bu du }nos ti, a ne
pro{losti", kazao je Tihi}. Dodao
je da je ova sje dni ca GO SDA
Ali Hamad
se vra}a ku}i
dnik SDA, potvrdio je ju~e da }e
bi ti kan di dat za pred sje dni ka
SDA, koji }e biti biran na petom
kongresu SDA. Dodao je da }e
peti kongres SDA biti skup koji
}e usmjeriti ovu stranku kadrov-
ski i ideolo{ki za naredne ~etiri
godine i istakao da bez obzira na
ishod strana~kih promjena, SDA
ne}e izlaziti iz koalicije ni sa je-
dnom strankom. Kazao je da je
prudski sporazum neizbje`an za
rje{avanje problema u BiH.
"Me|utim, jo{ je pitanje {ta je
to, {ta uraditi sa dr`avnom imo-
vinom, Ustavom. Prudskim spo-
ra zu mom sa mo su po bro ja ni
pro ble mi ko ji }e se rje {a va ti
kompromisima", kazao je Izetbe-
govi}.
A.[.
prislu{kuje
gra|ane
LIVNO - MUP Livanjskog
kantona ne prislu{kuje telefon-
ske razgovore i ne vr{i presreta-
nje SMS poruka, iako posjeduje
potrebnu opremu koja jo{ nije
instalirana, rekao je na~elnik Se-
ktora kriminalisti~ke policije
MUP-a Husein Bukvi}.
On je dodao da se u sjedi{tu
MUP-a u Livnu ve} godinu dana
nalazi sofisticirana oprema i ure-
|aji za presretanje telefonskih
komunikacija, koji jo{ nisu ra-
spakovani. Bukvi} je rekao da se
legalno prislu{kivanje gra|ana,
odnosno presretanje i snimanje
telefonskih razgovora, mo`e
vr{iti samo na osnovu sudskog
naloga ili naloga tu`ioca, te da je
procedura pribavljanja dozvola
nadle`nih organa za kori{tenje
ure|aja i opreme za tu namjenu
duga i komplikovana. (Srna)
Milioni
Dijana KONDI]
KOZARSKA/BOSANSKA DUBICA - Pre-
mijer RS Milorad Dodik najavio je ju~e da }e
Vlada RS u ovoj godini ulo`iti nekoliko miliona
KM za realizaciju projekta unapre|enja privre-
dne aktivnosti i rje{avanje infrastrukturnih pro-
blema u op{tini Kozarska/Bosanska Dubica.
On je istakao da je ta op{tina politi~ki stabilizo-
vana u institucionalnom smislu.
"Ova op {ti na funkcioni{e bez ve}ih zas-
toja, {to je veoma va`na i dobra vijest za sve njene
gra|ane, jer samo kompaktna politi~ka struktura
mo`e da bude ta koja }e stvoriti atmosferu za novo
vladanje i rje{avanje infrastrukturnih problema", re-
kao je Dodik, koji je predvodio delegaciju Vlade RS
tokom posjete Kozarskoj/Bosanskoj Dubici.
On je dodao da moraju nastaviti s realizacijom
infrastrukturnih projekata.
"Sa mo in fras tru ktur ni radovi obez-
bje|uju nova radna mjesta", rekao je Dodik.
On je naglasio jasno pozicionirani stav Vlade
RS da u toj godini pomogne privredi, jer je neopho-
dno odr`ati postoje}u zaposlenost.
Nakon sastanka s rukovodstvom op{tine Kozar-
ska/Bosanska Dubica, Dodik je potvrdio da }e Vla-
da RS po dr`a ti pro je kat iz gra dnje slo bo dne
industrijske zone u toj op{tini, ~ija izgradnja je ne-
davno predvi|ena odlukom Skup{tine op{tine, i fi-
nansijski podr`ati odre|ene segmente realizacije tog
projekta.
"Dogovorili smo da Kozarska/Bosanska Dubica

BEOGRAD - Ali Hamad, biv{i
oficir Al Kaide, vrati}e se u ro-
dni Bahrein, bez svjedo~enja u
Srbiji, jer Tu`ila{tvu za ratne
zlo~ine nije dostavio nove doka-
ze o zlo ~i ni ma nad Srbi ma u
BiH, prenose agencije.
Ali Hamad je u januaru, posred-
stvom svog advokata Du{ka To-
Biv{i oficir
Al Kaide ne}e
svjedo~iti u Srbiji
mi }a, po ru ~io da po sje du je
video-kasetu s novim dokazima
koji bi pomogli istrazi ratnih zlo-
~ina koje su po~inili mud`ahedini
nad Srbima u BiH.
"Nije nam dostavio kasetu o ko-
joj je govorio. Sve drugo {to bi
mogao da posvedo~i ve} imamo.
O~igledno je da je hteo politi~ki
azil, ali mi nemamo interes da do-
ve de mo u Srbi ju ~o ve ka ko ji
predstavlja rizik za bezbednost, a
nema da ka`e ni{ta novo", rekao
je portparol Tu`ila{tva Bruno Ve-
kari}.
Tomi} tvrdi da je Ali Hamad u
me|uvremenu odustao od ponude
da svjedo~i u bilo kojem postupku
o teroristi~kim akcijama mud`a-
hedina nad Srbima i da sada ~eka
odluku o izru~enju u Bahrein.
"Srbija nije pokazala interesova-
nje da primi Hamada, ali ni BiH
nije namjeravala da ga tek tako
ustupi Srbiji. Nijedna dr`ava ne
`eli oficira Al Kaide na svojoj te-
ritoriji i Ali Hamad je odlu~io da
se vrati u Bahrein", rekao je To-
mi}.
Ali Hamad, biv{i oficir Al Ka-
ide i komandant jedinice u sastavu
odreda "El mud`ahid", od 30. de-
cembra pro{le godine nalazi se u
Imigracionom prihvatnom centru
u Isto~nom Sarajevu pod nadzo-
rom Slu`be za poslove sa stranci-
ma, na kon {to je od slu `io
dvanaestogodi{nju kaznu zatvora
u Zenici. (Agencije)
Alkalaj u Oslu
OSLO - Ministar inostranih
poslova BiH Sven Alkalaj po-
zvao je ju~e u Oslu tamo{nje in-
vestitore i privrednike da ula`u u
BiH i da posredstvom Ambasa-
de BiH u Oslu i Odsjeka za eko-
nomsku diplomatiju MIP BiH
uspostave kontakt s privrednici-
ma iz BiH. Alkalaj, zamjenik
ministra inostranih poslova Nor-
ve{ke Elizabet Valas i predsta-
vni ci nor ve {kih pri vre dnih i
nevladinih institucija slo`ili su se
na ju~era{njem sastanku da BiH
ima velike privredne potencijale
i brojne privredne sektore u koji-
ma postoji uzajamni interes za
uspostavljanje ili ja~anje i una-
pre|enje postoje}e saradnje. U
saop{tenju MIP BiH navodi se
da je ponovljen interes Norve{ke
za daljim nastavkom projektne
saradnje sa BiH, ali i za ja~anje
partnerskog odnosa u svim pri-
vrednim sektorima. (Srna)
Kuzmanovi} ~lan
Evropske akademije
D. SLADOJEVI]
SALCBURG - Rajku Kuzmanovi}u, pred-
sjedniku RS, u svojstvu predsjednika Akademije
nauka i umjetnosti RS, ju~e u Salcburgu uru~en
je sertifikat o ~lanstvu u Evropskoj akademiji
nauka i umjetnosti, u Odjeljenju za dru{tvene,
pravne i ekonomske nauke.
"Uru~enje je uprili~eno na sve~anoj plenarnoj
sjednici Akademije odr`anoj u Salcburgu", saop{te-
no je iz Biroa za odnose s javno{}u Kabineta pred-
sjednika RS.
Sertifikat o ~lanstvu Kuzmanovi}u je
uru~io Feliks Unger, predsjednik Evropske akade-
mije nauka i umjetnosti, u prisustvu protektora aka-
demije i Danila Tirka, predsjednika Slovenije.
Kuzmanovi} je tom prilikom naglasio da to ni-
je samo veliko priznanje za njega, ve} i za Akade-
miju nauka RS i RS u cjelini.
"Evropska akademija nauka i umjetnosti, kao
evropski parlament nauke i obrazovanja, predstav-
lja sna`an osnov za razvoj dru{tva znanja, neopho-
dnog za sve narode", rekao je Kuzmanovi}.
On je izrazio uvjerenje da }e ~lanstvo u
Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti i prijem
Akademije nauka i umjetnosti RS u evropsku mre-
Predsjednik RS istakao
da je to veliko priznanje i za RS
`u akademija i umjetnosti doprinijeti i br`em ra-
zvoju RS i BiH.
"Evrop ska aka de mi ja na uka i umje tnos ti je
transnacionalno, interdisciplinarno tijelo koje ima
vi{e od 1.200 ~lanova i najvi{e radi na evropskim
pitanjima", navodi se u saop{tenju Biroa za odnose
s javno{}u Kabineta predsjednika RS.
 Doga|aji 8. 3. 2009. ofekfmkb 3
Vijesti

FOTO NN
RS manje
pogo|ena krizom
Qsf!nj!kfs!ST!Nj!mp!sbe!Ep!ejl
sf!lbp!kf!kv!•f!v!Lp!{bs!tlpk0Cp!tbo!.
tlpk!Ev!cj!dj!eb!kf!flp!opn!tlb!lsj!{b
v!peop!tv!ob!esv!hf!{f!nmkf!nb!okf
qsj!tv!uob!v!ST/
#V!of!ljn!esv!hjn!{f!nmkb!nb!tf!ub
lsj!{b!wf~!esb!nb!uj!•op!nb!oj!gft!uv!kf-
bmj!up!of!{ob!•j!eb!ob!|b!of!lsj!wj!db!{b
lsj!{v!np!af!eb!obt!ptmp!cp!ej!pe!hp!.
wps!opt!uj!{b!fwfo!uv!bm!ov!bldj!kv!lp!kv
np!sb!np!qsf!ev!{f!uj!eb!cj!of!hb!uj!woj
fgf!luj!cj!mj!|up!nb!okj#-!sf!lbp!kf!Ep!.
ejl/
Po! kf! ep!e bp! eb! kf! kb!t op! eb
tbnp!pe!obt!{b!wj!tj!eb!mj!~f!flp!.
opn!tlb!lsj!{b!qp!hp!ej!uj!ST/!
#Nj!kb!top!wj!ej!np!eb!twj!kfu!oj!kf
tqsf!nbo!eb!esb!nb!uj!•op!qp!nb!af
pwf!qspt!up!sf-!kfs!kf!j!po!tbn!v!qsp!.
cmf!nj!nb/!Ob!|f!lsf!bdj!kf!v!pwpn
usf!ovu!lv!j!sb!{v!nj!kf!wb!okf!tj!uv!bdj!kf!kf
wf!pnb!wb!aop#-!sf!lbp!kf!Ep!ejl!j!ep!.
ebp!eb!ef!qsf!tj!kb!lp!kb!tf!|j!sj!v!kb!.
wopt!uj!bq!tp!mv!uop!of!qp!nb!af/!
U Austriji
uhap{en
bjegunac
iz RS
BE^ - Mu{karac koji je
2004. godine pobjegao iz za-
tvora u RS, gdje je slu`io ka-
znu do`ivotnog zatvora zbog
ubistva, uhap{en je u Austri-
ji, saop{tila je ju~e austrijska
grani~na policija.
Kako je poja{njeno, 38-go-
di{nji mu{karac, ~ije ime nije
navedeno, uhap{en je tokom
rutinske kontrole u vozu u
Austriji. On je u{ao u voz u
Sloveniji i putovao je bez do-
kumenata, a prilikom hap{e-
nja nije pru`ao otpor i odmah
je otkrio svoj pravi identitet.
"Djelovao je kao da mu je
laknulo {to se njegova avan-
tura zavr{ila", rekao je inspe-
ktor Jozef Knap.
Odbjegli zatvorenik }e biti
izru~en BiH gdje je osu|en
za ubistvo po~injeno 2001.
godine u Banjaluci. (APA)

Oplja~kana
Op{tina Folks banka
Kozarska/Bosanska BR^KO - Maskirani ra-
Dubica je politi~ki zboj nik oplja ~kao je ju ~e
stabilizovana u ujutro, uz prijetnju oru`jem,
ispostavu Folks banke u cen-
institucionalnom tru Br~kog, iz koje je, kako
smislu, rekao Dodik ne zva ni ~no sa zna je mo,
odnio oko 180.000 KM.
Ispostava Folks banke na-
lazi se dvadesetak metara od

za privredu
u ovoj godini emituje, a Vlada RS otkupi obvezni-
ce u vrijednosti od ~etiri miliona KM, koje }e biti
upotrijebljene za rje{avanje infrastrukturnih proble-
ma, kao i da Vlada ulo`i 800.000 KM u ure|enje
tranzitnog puta u toj op{tini", precizirao je Dodik.
On je dodao da }e ulaganja u poljoprivredu i
Problem infrastrukturu, vrijedna gotovo pet miliona KM, uz
Drvne ~etiri miliona koje }e Vlada plasirati kroz razna
industrije davanja socijalnom sektoru i poljoprivredi, biti
"Kozara" zna~ajna podr{ka op{tini Kozarska/Bosanska Du-
bi}e rije{en bica u ovoj godini.
kroz Do dik je pot vrdio da }e pro blem
"ubrzani Drvne industrije "Kozara" biti rije{en kroz "ubrza-
ste~aj" ni ste~aj" i istakao da }e Vlada RS preko kredita
Investiciono-razvojne banke podr`ati novu upravu
i novog vlasnika tog preduze}a.
Nakon {to je Dragan Luka~ podnio prijavu protiv Mirka Luji}a
zgrade br~anske policije.
Portparol br~anske policije
Halid Emki} potvrdio je da
je maskirani mu{karac uz
prijetnju vatrenim oru`jem
od slu`benice uzeo ve}u su-
mu novaca i pobjegao.
"O ko li ~i ni odne se nog
novca jo{ ne mo`emo govo-
Dodik je najavio skoro rje{avanje vi{egodi{- razvoja privrede i infrastrukture. riti", rekao je Emki}.
njeg problema vodosnabdijevanja u Kozarskoj/Bo- "Op{tina je dobila podr{ku Vlade RS u mjera- N.Ta.
sanskoj Dubici na na~in da se izvori{te izuzme iz ma za pobolj{anje privredne aktivnosti u op{tini,
vla sni{ tva pre du ze }a HPK Dra kse ni} i op {ti na {to }e omogu}iti dolazak investitora i otvaranje Ranjen
osposobi da kupi taj dio imovine. novih radnih mjesta", rekao je Jauz. policajac
"Uz saglasnost koju }e dati Vlada RS, to pita- On je dodao da je op{tinski bud`et u ovoj go-
nje koje je jedno od va`nijih problema za `ivot dini planiran na na~in da se da prednost infrastru- BR^KO - Pripadnik grupe
gra|ana Kozarske/Bosanske Dubice, bi}e trajno ri- ktur nim tro {ko vi ma ka ko bi bi le ubla `e ne za podr{ku Jedinice op{te
je{eno, tako da eventualna privatizacija tog privre- posljedice ekonomske krize i da ne do|e do otpu- namjene u br~anskoj policiji
dnog kapaciteta ne}e ugroziti vodosnabdijevanje {tanja radnika. Nasret ^oli} (36) ranjen je
na podru~ju op{tine", naglasio je Dodik. Do dik je tom prilikom posjetio preduze- ju~e ujutro u Br~kom, kada
Na ~el nik op {ti ne Kozarska/Bosanska }e "Mlijekoprodukt", gdje je otvorio novoizgra|eni je na njega, prilikom provale
Dubica Nino Jauz izjavio je da je cilj posjete dele- pogon za proizvodnju i pakovanje kiselo-mlije~nih u samoposluzi "Oris", ra-
gacije Vlade RS bio upoznavanje s privrednom si- proizvoda vrijedan dva miliona KM. zbojnik ispalio nekoliko hita-
tuacijom u op{tini, kao i mjerama koje lokalna Delegacija Vlade RS posjetila je ju~e i op{tine ca, potvr|eno je u policiji.
vlast preduzima i namjerava da preduzme u oblasti Kostajnica i Novi Grad/Bosanski Novi. Portparol policije distrikta
Br~ko Halid Emki} rekao je
da se policijski slu`benik
N.^. na{ao sa jo{ jednim ko-
legom u intervenciji, nakon
{to je dojavljeno da je aktivi-

Luji}: Pritu`ba apsolutno nedokaziva ran alarm na samoposluzi na

T. [IKANJI]
BANJALUKA - Luka~eva prijava je o~eki-
vana reakcija, rekao je ju~e Mirko Luji}, dire-
ktor SIPA, nakon {to je Dragan Luka~, njegov
pomo}nik, protiv njega podnio prijavu Unu-
tra{noj kontroli SIPA.
Luji} navodi da je u pitanju standardna pritu-
`ba, odnosno prijava slu`benika Unutra{njoj kon-
tro li pro tiv di re kto ra, ko ja je, ka ko je re kao,
apsolutno nedokaziva.
Is ta kao je i da je Luka~eva prijava
o~ekivana, jer je uslijedila nakon {to je Unutra{-
nja kontrola protiv njega pokrenula disciplinski
postupak, ali da nije o~ekivan i sadr`aj prijave.
Luka~ je prijavu podnio protiv Luji}a zbog "te-
{kih povreda slu`bene du`nosti od kada obavlja tu
funkciju".
"U pitanju su konstatacije i izjave koje je ap-
solutno nemogu}e potkrijepiti dokazima. Nisam
Novom Br~kom.
"Odmah po dolasku na lice
detaljno razmatrao navode te prijave i nemam na- mjesta na ^oli}a je proval-
Mirko Luji}
mjeru, a koliko mi je poznato, direktor je prijav- nik, ~iji su inicijali G.H. (36),
ljen za sve ono {to radi u okviru svog posla. Ono otvorio vatru ispaliv{i neko-
{to je njima sporno jeste moja uloga u vezi sara- liko hitaca, od kojih ga je je-
dan metak pogodio u ruku, a
dnje sa Tu`ila{tvom, {to je potpuno besmisleno",
jedan u nogu. Provalnik je
navodi Luji}. poku{ao da pobjegne, ali je
On je dodao da }e prijavu Unutra{nja kontro- brzo savladan i uhap{en", re-
la SIPA vjerovatno proslijediti na vi{u instancu, kao je Emki}.
odnosno Odbor za imenovanja direktora, koji jo{ ^oli} je prevezen u br~an-
ne radi. sku bolnicu, gdje je nakon
"Po {to ja ni sam od njih imenovan, ukazane medicinske pomo}i
ne znam koliko }e oni uop{te biti u mogu}nosti da smje{ten na Odjeljenju inte-
razmatraju prijavu, koja je pokrenuta vi{e s ciljem zivne njege i on je van `ivo-
da tako ne{to bude izneseno u javnost nego da bi tne opasnosti.
stvarno bili dokazivani navodi prijave", obja{nja- nad radom policijskih i obavje{tajnih agencija Bran- Emki} je rekao da je G.H.
va Luji}, dodaju}i da je prijava imala za cilj da ga Konstatacije ko Zrno. odranije poznat policiji kao
"smakne" s pozicije direktora. i izjave je Prijava je uslijedila nakon {to je Luji} od Sa- povratnik u vr{enju krivi~nih
O prijavi upu}enoj {efu Unutra{nje kontrole nemogu}e vjeta ministara zatra`io Luka~evo razrje{enje zbog djela. Kako saznajemo, rije~
obavije{ten je Tarik Sadovi}, ministar bezbjedno- potkrijepiti nepo{tivanja procedure u slu~aju krivi~ne prijave je o Goranu Hubijaru.
sti BiH, te {ef Parlamentarne komisije za nadzor dokazima protiv Milorada Dodika i jo{ 14 osoba iz RS. N.Ta.
4 ofekfmkb!8. 3. 2009. Doga|aji

Projekat predstavljen
na radionici
FOTO D@. TORCHE
Besplatna
pravna
pomo}
medijima
u BiH bi}e
od maja
Inicijativa osigurana
Udru`enja u tri
segmenta,
/udruge pojasnila
"BH novinari" Borka
Rudi}

Besplatna pravna
pomo} za novinare
[ejla PERTEF
SARAJEVO - Novinari i mediji iz BiH ima-
}e od maja besplatnu pravnu pomo} u okviru
Udru`enja/udruge "BH novinari".
Povodom te inicijative ju~er je u Sarajevu
odr`ana jednodnevna radionica na kojoj je pred-
stavljen projekat besplatne pravne pomo}i novina-
rima i medijima BiH, te kompletna bh. medijska
slika.
Bor ka Ru di}, ge ne ral na taj ni ca Udru `e -
nja/udruge "BH novinari", ka`e da }e besplatna
pravna pomo} novinarima i medijima u BiH biti
osigurana u tri segmenta.
"Rije~ je o odbrani novinara pred su-
dovima. Za medije i novinare to }e biti besplatno, a
mi }emo osigurati sredstva da pla}amo advokate",
rekla je Rudi}eva.
Ona je dodala da su drugi segment djelovanja
pravni savjeti novinarima u vrijeme ili u toku nasta-
janja novinskih tekstova ili TV i radio pri~a u slu-
~ajevima koji su kontroverzni i gdje je potrebna po-
mo} advokata u smislu formulacija da novinari ne
bi sutra zavr{ili na sudu.
"U BiH imamo oko 300 tu`bi protiv novinara i
medija. Tre}i segment }e biti sudjelovanje tog tima
advokata u pripremi odre|enih pravila zakona, iz-
mjena zakona za medije BiH, lobiranja za njihovo
usvajanje, te stvaranja dobre zakonske regulative i
njene primjene u praksu", objasnila je Rudi}eva.
Ona je dodala da su uspostavljeni
kontakti s advokatima iz Banjaluke, Tuzle, Br~kog,
Mostara i Sarajeva.
"Trudi}emo se da u tom timu ne budu samo
pravnici, nego da budu stru~njaci koji poznaju
oblast ljudskih prava i medijski eksperti. Dakle, to
treba da bude jedan kompetentan tim koji }e mo}i
pomagati novinarima", istakla je Rudi}eva.
Ona je dodala da su imali pilot tromjese~nu fa-
zu gdje su ispitali kako to mogu organizovati i kako
to funkcionira u Srbiji.
"Sljede}i korak }e biti da odemo u Hrvatsku, jer
i tamo postoje advokati koji rade ove poslove za no-
vinare i medije. Na{ projekt poma`e [vedski helsin-
{ki komitet, a tra`i}emo i druge izvore finansiranja",
rekla je Rudi}eva.
Natalija Bratuljevi}, voditeljica Regi-
onalnog ureda [vedskog helsin{kog komiteta za
ljudska prava, tvrdi da je u svijetu pove}an napad na
U BiH novinare i da je drasti~no ugro`avanje novinarskih
ima oko sloboda i generalno sloboda izra`avanja.
300 tu`bi "Mi smatramo, s obzirom na to da imamo is-
protiv kustva iz regiona sa sli~nim partnerima, da je neop-
novinara hodno da postoji jedan, jedinstveni sistem pravne
i medija za{tite i mesto gde }e novinari mo}i da se obrate bi-
lo za pravni savet ili za{titu u eventualnom zastupa-
nju u onom mo men tu ka da su nji ho va pra va
ugro`ena", rekla je Bratuljevi}eva.
Ona je dodala da je predvi|eno da postoji grupa
advokata u raznim gradovima BiH koji }e biti ta~ke
gdje }e novinari mo}i da potra`e pomo}.
"U okviru radionice smo na izvestan
na~in dogovorili kako }e izgledati ta pravna slu`ba,
jer svaki region ima svoju specifi~nost i zato treba
na}i najbolji model", istakla je Bratuljevi}eva.
"Na{ projekat o pravnoj pomo}i novinarima i
medijima pri kancelariji Asocijacije nezavisnih me-
dija 'Lokal Press' Srbija krenuo je pre ~etiri godine.
U tom trenutku imali smo 55 sudskih slu~ajeva pro-
tiv lokalnih novinara. U ovom trenutku imamo ih
samo 14", rekla je Sne`ana Milo{evi}, generalni se-
kretar "Lokal Pressa".
Ona je naglasila da to nije bila glavna stvar koja
je u tom projektu bila zastupljena. "Imali smo eduka-
cije novinara, odlazak advokata u njihove redakcije.
Zna~i, uspeli smo da smanjimo broj sudskih slu~aje-
va protiv na{ih novinara. Zatim, da napravimo vezu
izme|u advokata i novinara, te da barem {est sudskih
slu~ajeva spre~imo u poslednje dve godine pre nego
{to su oti{li na sud", rekla je Milo{evi}eva.

Nenad ^anak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

Po~ela akcija
prolje}nog ~i{}enja
ZENICA - Na lokalitetu Kam-
berovi}a polje ju~e je zvani~no
po~ela tradicionalna akcija pro-
lje}nog ~i{}enja grada Zenice koja
se odvija pod sloganom "Zenice,
volimo te".
Akcija je otvorena obnovom sa-
dnica na obali rijeke Bosne, a tom
~inu prisustvovali su ekolo{ki akti-
visti i predstavnici op{tine Zenica.
Iako je bilo predvi|eno da prvog
dana bude o~i{}en dio Kamberovi}a
polja i da akcija bude realizovana u
desetak gradskih naselja, zbog lo{ih
vremenskih uslova, ure|enje zelenih
povr{ina i ~i{}enje odgo|eni su do
idu}e sedmice, kada svi o~ekuju po-
bolj{anje vremenskih prilika. (Fena)
Hajdarevi}
stabilno
SA RA JE VO - Zdrav stve no
stanje Huseina Hajdarevi}a, ko-
Srbija se mora
suo~iti s pro{lo{}u
mandira u pritvorskoj jedinici
Suda BiH, kojeg je u petak no-
`em povrijedio Sa{a @abljak,
policajac te pritvorske jedinice,
je stabilno, potvrdila je ju~e Bi- E. DUVNJAK ^anak u ACIPS-u
ljana Jandri}, portparol Klini-
~kog centra Sarajevo. SARAJEVO - Deklaracija o genocidu u Srebre-
Hajdarevi} je zadobio ubodne nici i trenutno stanje u kojem se nalazi Vojvodina,
rane u predjelu le|a koje nisu neke su od tema o kojima je Nenad ^anak, predsje-
FOTO D@. TORCHE

ugrozile njegove vitalne funkci- dnik Lige socijaldemokrata Vojvodine, razgovarao

Nasilja je, ali je na Klinici za abdomi-
nal nu hi rur gi ju za dr`an iz
ju~e sa ~lanovima Asocijacije alumni centra za inter-
disciplinarne postdiplomske studije u Sarajevu
ima i za 8. mart preventivnih razloga.
Jandri}eva nije mogla precizi-
(ACIPS).
^anak je poznat po svom zalaganju za autonomiju
BANJALUKA - Helsin{ki parlament gra|ana, Fondacija "Cure" i rati kada }e Hajdarevi} biti pu- Vojvodine.
Udru`enje mladih novinara RS organizovali su ju~e u restoranu "Cita- {ten na ku}no lije~enje. "Liga socijaldemokrata je 2005. godine podnela
dela" doru~ak s novinarima, na kojem su zaklju~ili da mnoge `ene ni D.S. Skup{tini Vojvodine Predlog deklaracije o Srebrnici, na- masakr je i tragedija i sramota", naglasio je ^anak.
danas, 8. marta, ne}e biti po{te|ene nasilja. `alost, preglasani smo. Pro{le godine smo podneli Pre- Prokomentarisao je Statut Vojvodine kojim joj se
"Mi, na`alost, iz iskustva znamo da je pove}an broj nasilja za vrijeme pra- Teodorova dlog o deklaraciji, kojom bi bio progla{en dan se}anja ukida mogu}nost da donosi zakone, osniva predstavni{-
znika, pa mo`emo o~ekivati da }e tako biti i za 8. mart, Dan `ena", rekla je subota na nevine `rtve rata na teritoriji biv{e Jugoslavije, naro- tva, kao i pore|enja Vojvodine sa RS i Kosovom.
Lana Jaj~evi}, aktivistkinja nevladi- ~ite `rtve srebreni~kog masakra. Ponovo nije pro{lo", "Vojvodina, za razliku od RS i Kosova, sa kojima se
ne organizacije "Udru`ene `ene" iz BANJALUKA - Srpska pravo- rekao je ^anak. ~esto poredi, je u svojoj su{tini multinacionalana i multi-
@ena nijednog Banjaluke i ~lanica Mobilnog tima slavna crkva i vjernici proslavili konfesionalna zajednica. Ne bih ni u kakvom kontekstu
dana u godini za borbu protiv nasilja u porodici na su ju~e Teodorovu subotu, uspo- stavljao u istu re~enicu Vojvodinu i RS", rekao je ^anak.
nije po{te|ena nasilja menu na velikomu~enika Teodo- Srebreni~ki masakr Dodao je da je svaki razgovor o Vojvo-
podru~ju Banjaluke.
Prema podacima koje imaju, pro- ra Ti ro na, ko ji se obi lje `a va je i tragedija i sramota, rekao ^anak dini put da bude otvoren razgovor o su{tini Srbije, u
{le godine prijavljeno je 355 slu~ajeva nasilja samo u Banjaluci, a prema uvijek u vrijeme velikog ili ~a- smislu njenog unutra{njeg ure|enja.
podacima policije, prijavljeno je oko 600 slu~ajeva nasilja u cijeloj RS. snog posta. On je istakao da je to temeljno pitanje na koje se "Polo`aj Vojvodine kakav je danas posledica je iste
Stanislava Ninkovi}, aktivistkinja Helsin{kog parlamenta gra|ana, rekla je Na Teodorovu subotu obi~aj je mora dati odgovor, "ako se misli do}i u poziciju da se one politike koja je prouzro~ila ratove od Slovenije,
da je potrebno osvje{}enje ljudi i uop{te javnosti kod nas o ravnopravnosti da se pri~e{}uju vjernici koji su Srbija uop{te pomakne s mrtve ta~ke". Hrvatske i Bosne do Kosova. Iste politike koja je stvori-
polova, kako bi bilo pokazano da nasilje u porodici nije uobi~ajena pojava. po{tovali pravila prve nedjelje "Srbija se mora suo~iti sa svojom pro- la stotine hiljada novih grobova i milione raseljenih i
B.L. ~asnog posta. (Srna) {lo{}u. Svaka nevina `rtva je tragedija, a srebreni~ki prognanih", rekao je ^anak.
 Doga|aji 8. 3. 2009. ofekfmkb 5

Desetogodi{nji
Vedin Klovo iz
Mladi pjesnik
Gora`da izdao
na promociji
nije krio suze
FOTO NN
zbirku pjesama

Ispunio
dio svojih snova Ehlimana DU^I]
GORA@DE - Desetogodi{nji Vedin Klovo iz
Gora`da promovisao je u klubu "Bumerang"
zbirku pjesama "U svijetu ma{te".
Ove pjesme su Promociju zbirke mu je uprili~ilo Omladinsko
udru`enje "Vejk ap", a njom je "gora`danski ~aro-
nastale kao bijeg bnjak", kako ovog dje~aka zovu u rodnom gradu,
iz stvarnosti u ispunio jedan od svojih `ivotnih snova.
Njegovom iznena|enju nije bilo
ma{tu, jer tamo kraja kada je s Nedimom Kraji{nikom, predsjedni-
je nekako bolje, kom Udru`enja "Vejk ap", stigao u gora`danski
klub, gdje je odr`ana promocija, i kada su ga do~e-
rekao kale brojne zvanice, me|u kojima i njegovo dru{-
mladi pjesnik tvo iz Osnovne {kole "Husein efendija \ozo".
Vedin Klovo, koji `ivi skromno u izbjegli~kom
naselju Beleveder u Gora`du, ka`e da nije ni sanjao
o tome da }e neko izdati njegovu zbirku pjesama.
"Moja najve}a `elja bila je da imam dom i na-
dam se da }e se to uskoro ostvariti. Ove pjesme su
nastale kao bijeg iz stvarnosti u ma{tu, jer tamo je
nekako bolje", rekao je kroz suze na promociji
mladi pjesnik.
Vedin nije ni znao da su mladi ljudi iz Udru`enja
"Vejk ap" odlu~ili da mu uprili~e promociju knjige.
Oni su se protekla ~etiri mjeseca pripremali za
izlazak njegove zbirke pjesama.
Pro~itao je na stotine knjiga, napisao de-
setine pjesama, a sva njegova ljubav prema knjizi
krunisana je zbirkom pjesama.
Vedin je do sada novinarima, koji su ga posje-
}ivali, hrabro i bez suze pri~ao o svom `ivotu, ro-
di te lji ma ko ji ne ra de, o vi {e mje se ~nim
poku{ajima da do|u do dozvole da im se izgradi
novi dom, svojoj u~iteljici i konkursima, nagrada-
ma i knjigama, te neostvarenim `eljema.
Na promociji nije krio suze, kao ni njegovi
drugari iz razreda.
Ovaj desetogodi{nji knji`evnik po~eo je pisa-
ti i roman.
Objasnio je da roman govori o dje~aku
"Gora`danski ~arobnjaku Lariju Lingtonu iz Velike Britanije, koji
~arobnjak" spasavaju}i svog najboljeg prijatelja do`ivljava ra-
zne avanture uz pomo} ~arobnog {tapi}a kojim `eli
pi{e i
promijeniti svijet.
prvi roman
@elja mladog gora`danskog pjesnika je, tako-
|e, da ima ~arobni {tapi} za novi dom ili novi svi-
jet, a obja snio je da nje gov ro man po ~i nje
poglavljem o novom domu.
U Gora`du su pokrenute i aktivnosti na izgra-
dnji doma za Vedina i njegovu porodicu.

Isjekao gume na pet auta

BRATUNAC - Policija iz Bratunca uhapsila pet automobila.
je Senada Mand`i}a (23) iz bratuna~kog naselja Policijska patrola je ubrzo uhvatila Mand`i}a.
Po~au{, koji je ju~e ujutro oko dva sata na parki- Kako je poja{njeno u policiji, protiv Mand`i-
rali{tu ispred Doma zdravlja isjekao gume na }a }e biti podnesen izvje{taj. (Srna)

Danas
ZA ILI PROTIV centralna
proslava
Pi{e:
Dragan SLADOJEVI] BR^KO - U Br~ko distri-
ktu da nas }e bi ti odr`a na
centralna sve~anost povo-
Penzioneri i lijekovi dom obilje`avanja devete
godi{njice distrikta na koju
Pored ~injenice da veliki dio najstarije populacije svakodnevno mu~e su pozvani najvi{i zvani~nici
zdravstveni problemi, penzioneri u BiH se susre}u i sa neda}ama pri kupo- BiH i entiteta.
vini sredstava za lije~enje. Obilje`avanje devete go-
Naime, prema podacima entitetskih udru`enja penzionera, vi{e od jedne di{njice Br~ko distrikta, koje
tre}ine svojih primanja oni tro{e za pla}anje lijekova. je po~elo 3. marta izvo|e-
Na`alost, veliki je broj onih koji, nakon {to podignu penziju, dobar dio njem predstave "Dobra stara
novca {to su dobili odmah ostavljaju "po strani", kako bi ga potro{ili u vremena" Teatra sa Terazija,
apotekarskim ustanovama. traja}e do 15. marta.
Dodamo li tome i dosta visoke cijene hrane, odje}e, obu}e i ostalih iz- Br~ko distrikt progla{en je
dataka, svakako da treba da se zabrinemo za one koji su veliki "komad" `i- 8. marta 2000. godine, na-
vo tnog vi je ka pro ve li u kon {to je Arbitra`ni tribunal
Mnogi se pitaju
prostorijama biv{ih im preduze}a. 5. marta 1999. godine donio
kako uop{te Mnogi od njih su upravo na svo- kona~nu odluku o statusu,
spajaju kraj s krajem jim radnim mjestima i naru{ili koja je predvi|ala formiranje
zdravlje, a sada, kada ve} imaju te- posebnog distrikta na cjelo-
gobe, nemaju sredstva da ih suzbi- kupnoj predratnoj teritoriji
jaju. U entitetskim udru`enjama penzionera ka`u da se pitaju kako ovaj dio op{tine Br~ko.
populacije BiH uop{te spaja "kraj s krajem", dok ekonomski analiti~ari
Oba doma Parlamentarne
tvrde da dr`ava ne bi bila na velikom gubitku kada bi bila smanjena stopa
skup{tine BiH usvojila su u
PDV-a na lijekove i osnovne `ivotne namirnice, jer bi tada bila pove}ana
prvom ~i ta nju Pri je dlog
ukupna stopa PDV-a na ono {to je luksuz. U jednom su svi saglasni, a to je
amandmana na Ustav BiH,
da bi penzionerima trebalo olak{ati da u miru mogu raspolagati onim
kojim se reguli{e pravni sta-
sredstvima koja su prethodno s mukom zaradili, a ne da svakog mjeseca,
tus Br~ko distrikta, a ~ijim
nakon {to kupe sredstva za lije~enje, novca ostane tek, a i to jedva, za hra-
nu. Zato bismo svi trebalo da budemo ~vrstog stava da je najstarijim sta- usvajanjem bi do{lo do ga-
novnicima na{e zemlje prijeko potrebna pomo}. {enja Kancelarije supervizo-
Bilo bi to izvodljivo tako {to bi, ako je ve} nemogu}e smanjenje stope ra u dis tri ktu, ~i me bi
PDV-a, penzioneri imali druge povlastice u vidu {to ve}ih popusta pri ku- prestale nadle`nosti me|u-
povini lijekova. narodne zajednice. (Srna)
6 ofekfmkb!8. 3 . 2009. Doga|aji
Lavrov: Progla{enje Vijesti
nezavisnosti Ubio se
petorostruki
Kosova nezakonito ubica
VA[INGTON - Tridesettro-
godi{nji Dejvon L. Kroford,
koji je u ~etvrtak nave~e hici-
ma iz vatrenog oru`ja ubio su-
prugu, svastiku i njeno troje
djece, u petak je po~inio sa-
moubistvo nakon {to je polici-
ja upa la u stan u ko jem se
skrivao. U svom ubila~kom
pohodu Kroford je likvidirao
30-godi{nju suprugu Le~eu,
njenu 25-godi{nju sestru Rouz
te troje ne}aka, ~etvorogodi{-
nju Destani te dvogodi{nje bli-
zance Diona i Daviona. Ranio
je i sedmogodi{nje dijete ~iji
su identitet i zdravstveno sta-
nje za{ti}eni na zahtjev poro-
dice. (AP)
Uhap{ena
narko-grupa
CFP!HSBE!.!Nj!mb!ob!Nj!ib!.
jmp!wj!~b!)44*-!Eb!oj!kf!mv!Tubo!lp!.
wj~! )46*! j! Csb!oj!tmb!w b
Kp!wb!op!wj!~b!)35*-!vibq|foj!tv
{cph!lsj!wj!•oph!ekf!mb!ofp!wmb|!.
~f!of!ushp!wj!of!esp!hb!nb-!of!.
ep!{wp!mkf!op!esab!okf!psv!akb!j
fl!tqmp!{j!woji!nb!uf!sj!kb!j!gbm!tj!gj!.
lp!wb!okf!jt!qsb!wf/!Qp!mj!dj!kb!pe
vib!q|f!oji!pev!{f!mb!j!qsf!enf!.
uf!•j!kb!tf!wsj!kf!eoptu!qsp!dkf!okv!.
kf!ob!wj!|f!pe!351/111!fwsb/!
Posljednja
fotografija sa suprugom
FOTO AFP

@E NE VA - Rus ki mi nis tar
inostranih poslova Sergej La-
vrov ocijenio je u petak nave~e
to kom su sre ta s ame ri ~kim
dr`a vnim se kre ta rom Hi la ri
Klinton u @enevi da je progla-
Jednostrano
progla{enje nezavisnosti
vo u njihovim budu}im naporima.
Lavrov je ocijenio da se nezavi-
snost Kosova kosi s rezolucijom
UN iz 1999. godine, izra`avaju}i
nadu da }e se situacija na Balka-
nu sta bi li zo va ti i da je Ru si ja
spremna da pomogne u ja~anju
bezbjednosti u regionu.
Ameri~ki dr`avni sekretar i rus-
ki mi nis tar inos tra nih po slo va
Talat se
povla~i ako
ne bude
rje{enja
ISTANBUL - Lider kipar-
skih Turaka Mehmet Ali Talat
najavio da se ne}e kandidovati
Premijer
za izbore 2010. ukoliko se do
kraja godine ne postigne do-
Zimbabvea
govor s kiparskim Grcima.
On je rekao da nije zadovo-
do`ivio
ljan tempom pregovora s ki-
par skim pred sje dni kom
saobra}ajnu
Demetrisom Hristofijasom o
ponovnom ujedinjenju Kipra,
nesre}u
koji je podijeljen nakon pu~a
1974. godine.
Talat je 2005. godine izabran

predstavlja "opasnost"
za stabilnost na
Balkanu, rekao Lavrov
{enje nezavisnosti Kosova neza-
konita odluka.
razgovarali su u petak u @enevi o
mno gim svjet skim te ma ma od
Avganistana do ameri~kih plano-
va za iz gra dnju pro ti vra ke tnog
{tita u Evropi i namjeni iranskog
nuklearnog programa.
Lavrov je predlo`io Sjedinje-
Cvangiraj
za lidera kiparskih Turaka na
osnovu kampanje ponovnog
ujedinjenja ostrva.
Samo Turska priznaje njego-
vu administraciju, dok ostatak
svijeta vidi Hristofijasa kao le-
gimitnog lidera ostrva. (AP)

Na kon prvog sas tan ka dvoje
zvani~nika, Klintonova je ~estita-
la lideru Kosova "prvu godinu"
nezavisnosti, dok je Lavrov upo-
zorio da jednostrano progla{enje
ne za vi snos ti pred stav lja "opa -
snost" za stabilnost na Balkanu.
Klin to no va je na gla si la da }e
SAD nastaviti da podr`avaju Koso-
nim Ameri~kim Dr`avama da se
odreknu razmje{tanja strate{kog
ofanzivnog oru`ja van nacional-
nih teritorija.
"Vjerujemo da je neophodno da
se isklju~i mogu}nost razmje{ta-
nja strate{kog ofanzivnog oru`ja
van nacionalne teritorije", rekao
je Lavrov. (Agencije)
njegova
Statut ne}e
biti vra}en
u Skup{tinu
NOVI SAD - [ef Poslani~e
grupe "Za evropsku Vojvodi-
nu" u Skup {ti ni Voj vo di ne
Dragoslav Petrovi} demanto- HA RA RE - Pre mi jer Zim bab vea Mor gan
vao je navode nekih medija da Cvangiraj je povrije|en, dok je njegova `ena Su-
}e Prijedlog statuta pokrajine zan nastradala, kada je na njihovo vozilo naletio

Ljaji}: Sramota biti vra}en u vojvo|anski par-

lament radi utvr|ivanja novog
za Vladu Srbije teksta.
"Odgovorno tvrdim da se ra-
BEOGRAD - Srbijanski ministar za rad i socijalna pitanja Rasim di o ~istoj dezinformaciji, koja
se mo`e smestiti isklju~ivo u
Ljaji} ocijenio je da je "bruka i sramota" na~in na koji je Vlada
Srbije, poslije zahtjeva vjerskih zajednica, povukla Prijedlog anti- kontekst nedobronamernog i
destruktivnog delovanja onih
diskriminacionog zakona.
politi~kih snaga koje nemaju
Ljaji} je rekao da, iako je njegovo Ministarstvo predlaga~ zakona, ni- elementarnog razumevanja za
je bio ni konsultovan prilikom odluke o povla~enju prijedloga iz skup-
Stranka premijera
Morgana Cvangiraja
kamion iz suprotne trake, saop{teno je iz premije-
rove partije Pokret za demokratske promjene.
Premijer se nalazi u bolnici i dobro je, saop{tio je
saop{tila je da `eli neimenovani visoki Vladin funkcioner, nakon obilas-
ka Cvangiraja.
pokretanje nezavisne
Pokret za demokratsku promjenu, stranka premi-
istrage o ovoj nesre}i jera Morgana Cvangiraja, saop{tila je da `eli pokreta-
nje nezavisne istrage o ovoj nesre}i.

NASA traga za
politi~ku realnost i interese
{tinske procedure. dr`ave Srbije i svih njenih gra-
"Nisu me zvali da u~estvujem u pregovorima sa SPC i drugim ver- |ana", navodi se u Petrovi}e-
skim zajednicama, ali i da jesu, ne bih pristao. Ovo je bruka i sramota vom saop{tenju. (B92)

"novom Zemljom"
za Vladu Srbije da se tako ophodi prema zahtevima Crkve. Oni ne `ele
izmenu nekih odredaba ili doradu, njima smeta duh zakona i uradi}e SAD brinu
sve da se on ne usvoji", rekao je ministar.
Na pitanje da li }e dovesti u pitanje svoju poziciju u Vladi, ako vjer- o polo`aju
VA[INGTON - NASA je kasno u petak lansi- od, zna~i da je hladna i vjerovatno zamrznuta zauvi-
ske zajednice budu uspjele da `ena u svijetu rala u Zemljinu orbitu teleskop "Kepler", koji }e jek", rekao je Vilijam Borucki, ~elni istra`iva~ za
izmijene su{tinu zakona, Lja-
VA[INGTON - Predsjednik poku{ati tra`iti planete sli~ne Zemlji na kojima je "Kepler" projekt iz NASA.
ji} je kazao: "Ne mogu da po- Nisu me zvali da mogu} `ivot i koje se nalaze u orbiti oko zvijezda. Misija }e eliminisati oba ekstrema, bu-
SAD Barak Obama je saop{tio
ve ru jem da }e to bi ti is hod. u~estvujem u pregovorima ju~e da je uveo novo mjesto u Vijest o lansiranju objavljena je na blogu "Ke- du}i da nau~nici tra`e planete koji "nisu ni prevru}e,
Iskreno se nadam da drugi ~la- sa SPC i drugim se kto ru spo ljnih po slo va za pler" projekta na Internetu. ni prehladne, ve} ba{ kako treba", rekao je Borucki.
novi Vlade ne}e to dozvoliti i verskim zajednicama bav lje nje pi ta nji ma `e na u Misija "Kepler", koja je nazvana prema njema-
da }e se usprotiviti nameri pre- svijetu. ~kom astronomu iz XVII vijeka Johanesu Kepleru,
mijera." Za putuju}eg ambasadora za usmjerena je na oko 100.000 zvijezda u galaksiji Planirano je da misija vrijedna
Ljaji} je naglasio da su Savjet Evrope, sve najrelevantnije evropske me |u na ro dna pi ta nja `e na Mlije~ni put za koje nau~nici vjeruju da bi mogle 591 milion dolara traje tri i po godine
institucije koje se bave ljudskim pravima, dale saglasnost na tekst ovog Oba ma je pos ta vio Me la ni imati planete koje kru`e u zoni pogodnoj za `ivot.
prijedloga zakona, "ali u Srbiji, Crkva izgleda zna bolje od njih i zato Verver, koja je bila pomo}nik Te les kop }e tra `i ti pokretne sjene na
joj se pru`a prilika da ispravi navodne gre{ke". u Vladi Bila Klintona. Ona }e zvijezdama koje bi ukazivale na kretanje planeta i Planirano je da misija vrijedna 591 milion dola-
Najavljeno je da }e premijer Mirko Cvetkovi} i ministar za ljudska i raditi u Stejt departmentu ~ii pomogle u mjerenju du`ine orbita. ra traje tri i po godine, ali "Kepler" kamera pode{ena
manjinska prava Svetozar ^ipli} poku{ati da u narednih nedjelju dana je {ef supruga biv{eg predsje- "Ukoliko kru`i vrlo brzo, to zna~i da je planeta je da traje {est godina u slu~aju produ`enja misije,
usaglase Prijedlog zakona s primjedbama vjerskih zajednica. (Beta) dnika, Hilari Klinton. (AP) jako vru}a, a ako planeta ima jako dug orbitalni peri- rekli su nau~nici NASA. (Agencije)
 Doga|aji 8. 3. 2009. ofekfmkb 7

Deset mrtvih Porodila

u dva napada se u redu za
li~nu kartu
QF!\B!WBS!.!Ef!tfu!mkv!ej-!pe
lp!kji!tv!qfu!qp!mj!dbk!dj-!qp!hj!ov!mp OJ\!.!Ewb!ef!tf!u•f!uwp!sp!.
kf!v!ewb!ob!qb!eb!v!qb!ljt!ubo!. hp!ej|!okb!\v!lsj!kb!Ib!mj!uj!qp!sp!.
tlpn!hsb!ev!Qf!|b!wbs/!Tf!ebn ej!mb! tf! ob! qp!e v! up!b mf!u b
mkv!ej!qp!hj!ov!mp!kf!lb!eb!kf!fl!. Qp!mj!djk!tlf!vqsb!wf!Qsj!|uj!ob-!b
tqmp!ej!sbp!bvup!np!cjm!cpn!cb- lb!lp!qpu!ws}v!kv!v!oj!|lpn
v!qsfe!hsb!}v!hsb!eb!Qf!|b!wb!sb qp!sp!ej!mj!|uv!ekf!•bl!kf!qp!uqv!.
ob!tkf!wf!sp!{b!qb!ev!Qb!ljt!ub!ob/ op!{esbw/!
Ewb!qsp!mb!{oj!lb!tv!vcj!kf!ob!lb!. Tsf!~ob!nb!nb!)35*!lb!af
eb!kf!cpn!cb-!fl!tqmp!ej!sb!mb!v eb!oj!kf!oj!tb!o kb!mb!eb!~f
tf!lup!sv!Eb!sb!Bebn!Lf!mf-!cmj!. twp!kf!esv!hp!ejkf!uf!pwb!lp
{v!Qf!|b!wb!sb/!)BQ* ep!ojkf!uj!ob!twjkfu/!)Cfub*

Vijesti
Palestinski
premijer
podnio
ostavku
RAMALA - Palestinski pre-
mijer Salam Fajad podnio je ju-
~e os tav ku svo je vla de
predsjedniku Palestinske upra-
ve Mahmudu Abasu, kako bi
otvorio put stvaranju vlade "na-
cionalnog konsenzusa" u okvi-
ru na po ra za po mi re nje s
radikalnim pokretom Hamas.
"Premijer Salam Fajad je po-
dnio ostavku Vlade predsjedni-
ku Mahmudu Abasu. Ostavka
stupa na snagu ~im se formira
vlada nacionalnog konsenzusa,
{to }e se desiti najkasnije do
kraja mjeseca", navodi se u sa-
op{tenju iz kabineta Vlade.
Fajad je na ~elo Vlade izabran

povrije|en,
u junu 2007. nakon pada Vlade
koju je formirao Hamas po{to
Istraga na
mjestu nesre}e je taj radikalni palestinski po-
FOTO AFP kret nasilno preuzeo kontrolu
nad pojasom Gaze. (AP)

[estoro

`ena poginula
"Ne}emo lansirati nikakve pretpostavke sve dok
se ne zavr{i cjelovita istraga. Zasad se ne `elimo upu-
{tati ni u kakve spekulacije", rekao je Edi Kros, parla-
mentarni poslanik MDC-a.
Generalni sekretar stranke Tendai
Biti rekao je da je ovaj incident mogao biti izbjegnut
da je bila obezbije|ena policijska pratnja.
Zvani~nici ameri~ke ambasade u Harareu rekli su
da kamion koji je udario u Cvangirajev automobil pri-
pada partneru ameri~ke humanitarne organizacije
USAID.
mrtvih u
saobra}ajnoj
nesre}i
STARA ZAGORA - Dvije
rumunske dr`avljanke i ~etiri
bu gar ska mla di }a, sta ros ti
Mediji izvje{tavaju da su, nakon dugogodi{nje giraju i tokom protekle decenije se ~esto pojavljiva- izme|u 18 i 19 godina, poginuli
zapu{tenosti, putevi u Zimbabveu u veoma lo{em la sa suprugom na partijskim mitinzima. su u te{koj saobra}ajnoj nesre}i
stanju. Nova vlada Zimbabvea je suo~ena s koja se dogodila u no}i izme|u
Cvangiraja Cvangiraja je u bolnici posjetio predsjednik Ro- mno{tvom problema - nedostatkom hrane i goriva, petka i subote u blizini Stare
je u bolnici bert Mugabe, njegov dugogodi{nji politi~ki rival s najve}om inflacijom na svijetu i epidemijom kolere, Zagore, u centralnom dijelu
posjetio kojim je pro{log mjeseca formirao koalicionu vladu, u kojoj je, prema podacima Svjetske zdravstvene or- Bugarske.
predsjednik u poku{aju prevazila`enja politi~ke i ekonomske ganizacije, zara`eno gotovo 88.000, a umrlo oko Nesre}a sa dogodila kada se
Robert krize, koja je uni{tila nekada bogatu afri~ku zemlju. 4.000 ljudi. autobus turskih registarskih
Mugabe Cvangiraj (57) bio je 31 godinu u braku sa Su- Cvangiraj se nalazi pod jakim pritiskom da po- oznaka prevrnuo i pao na putni-
zan, s kojom ima {estoro djece. Iako se nije aktivno ku{a da o`ivi uni{tenu ekonomiju ove ju`noafri~ke ~ki automobil, u kojem su se
bavila politikom, Suzan je bila velika podr{ka Cvan- zemlje. (Rojters) nalazili poginuli mladi}i, ina~e
maturanti. Nastradale Rumunke
nalazile su se u autobusu. Ostali
putnici iz autobusa, njih tridese-

Jozef Fricl }e se izjasniti tak, nisu povrije|eni. Razlozi

nesre}e jo{ nisu poznati. (Srna)

LONDON - Austrijanac Jozef Fricl, optu`en
za seksualno zlostavljanje k}erke tokom 24 godi-
ne, izjasni}e se krivim po ve}ini ta~aka optu`ni-
ce, rekao je njegov advokat Rudolf Majer.
On je potvrdio da }e njegov klijent priznati kri-
Pomilovan
krivim po ve}ini ta~aka
vicu za uskra}ivanje slobode, silovanje, incest i pri- Majer je rekao austrijskoj novinskoj agenciji
njema~ki
terorista
nudu i o~ekuje se da }e ostatak `ivota provesti u za- APA da je njegov klijent duboko poreme}ena li- BERLIN - Biv{i njema~ki te-
tvoru. ~nost, ali da nije "seksualni monstrum", kao {to pi- rorista Hans-Joakim Klajn, osu-
On je dodao da se Fricl ne}e izjasniti krivim za {u novine i da je k}erku Elizabetu "volio na svoj |en 2001. na de vet go di na
optu`bu da je ubio jedno od svoje sedmoro djece, na~in". zatvora zbog u~e{}a u otmici
koje je dobio iz veze s k}erkom. Fricl se ne}e Od {estoro pre`ivjele djece troje je odraslo u talaca OPEC-e u Be~u 1975,
Fricl (73) }e iza}i na sud 16. marta, a izjasniti porodi~noj ku}i, dok je troje ~itav `ivot provelo u kona~no je pomilovan.
ukoliko se utvrdi njegova krivica suo~ava se sa do- krivim za podrumu i nikad nisu vidjeli svjetlost dana dok ih U 2003, nakon pet godina za-
`ivotnom kaznom zatvora. optu`bu policija nije oslobodila u aprilu 2008. godine. tvora, kazna mu je uslovno od-
Istra`ioci su rekli da je Fricl ranije priznao silo- da je ubio Cijeli slu~aj pojavio se u javnosti na- go |e na, ali je mi nis tar
vanje k}erke Elizabete i da je otac njeno sedmoro jedno od kon {to se 19-godi{nja Kerstin, jedno od djece koje pravosu|a grada Hesena Jorf-
djece, koje je rodila dok je bila zarobljena u podru- svoje sedmoro Fricl nije pu{tao da iza|u iz podruma, ozbiljno ra- Uve Han na kraju skinuo osta-
mu njihove porodi~ne ku}e. djece zboljela i preba~ena u bolnicu. tak nje go ve ka zne, ka ko bi
On odbacuje da je ubio jedno od svoje djece, Psihijatri su u svom izvje{taju pro{le jeseni Klajn "kona~no imao mogu-
koje je umrlo ubrzo nakon ro|enja i ~ije je tijelo procijenili da je Fricl mentalno sposoban da iza|e }nosti da ponovo postane koris-
spalio. pred sud. (AP) tan ~lan dru{tva". (AP)
8 ofekfmkb!8. 3. 2009.

INTERVJU
Tanja [IKANJI]

FOTO A. ^AVI]
nton Kasipovi}, ministar prosvje-

A
te i kulture Republike Srpske, na-
vo di da bi do kra ja mje se ca
trebalo da bude pripremljen prvi
kongres o obrazovanju u RS, koji
}e se u jednom svom segmentu
baviti pitanjima visokog obrazo-
vanja, a iz kojeg bi trebalo da pro-
iza|e strategija razvoja obrazovanja u RS.
"Postavlja se pitanje, na osnovu ~ega
mjerite svoju uspje{nost kada nemate strate-
giju, odnosno kako mo`ete re}i da li je studij-
ski program dobar ili ne, da li student ima
odre|ena znanja i kompetencije ili nema, ako
nemate realne eksterne kriterije", navodi Ka-
sipovi}.
Isti~e da je interes Ministarstva prosvjete
i kultutre, u cilju podizanja kvaliteta obrazo-
vanja, sankcionisanje svakog ko eventualno
kr{i Zakon o visokom obrazovanju.
NN: U toku je kontrola Prosvjetne in-
spekcije na visoko{kolskim ustanovama.
Ukoliko budu utvr|ene nepravilnosti u ra- Anton
du, kakve mjere }e biti preduzimane pre-
ma tim ustanovama?
KASIPOVI]: Ako Prosvjetna inspekci-
Kasipovi},
ja, koja provjerava ispunjenost uslova za rad,
eventualno uo~i bilo kakve nedostatke, svo-
ministar
jim rje{enjem nare|uje da ti nedostaci budu
otklonjeni. Naravno, u okviru Zakona o viso- prosvjete
kom obrazovanju, ima kompetencije da pre-
duzme i neke druge mjere. U takvoj situaciji
se, kao drugostepeni organ, pojavljuje Minis-
i kulture RS
tarstvo prosvjete, koje donosi odluku na
osnovu eventualnih `albi. Generalno, interes
Ministarstva prosvjete i kulture, interes RS,
gra|ana RS, a prije svega i studenata i profe-
sora, jeste da se podi`e kvalitet obrazovanja i

Provjerava}u
da se sprovode reforme u visokom obrazova-
nju. Slijede}i takvu logiku, interes ovog mi-
nis tar stva je da u po tpu nos ti bude
primjenjivan zakon i da bude sankcioniran
svako ko eventualno kr{i zakon.
NN: Ispunjavaju li svi fakulteti tehni-
~ke uslove?

KASIPOVI]: Ovo ministarstvo je, do-
nose}i Uredbu o uslovima za osnivanje i rad
visoko{kolskih institucija, presjeklo jednu ra-
niju praksu. Godine 2006, kada je formirana
sada{nja vlada, imali smo situaciju da ne zna-
mo ni gdje su smje{teni neki fakulteti, ni kako
su organizirani. Ljudi su izvodili nastavu, ako
su je uop{te izvodili, u podrumima, gara`a-
ma, restoranima i kafanama. Nakon toga, ulo-
`e na su zna ~aj na sred stva na stva ra nje
materijalnih i tehni~kih pretpostavki za rad
visoko{kolskih institucija. Ipak, da ponovo ne
zapadnemo u stereotip i ka`emo: "Da, na-
pravljene su zgrade, u~ionice i obezbije|ena
informati~ka podr{ka", jer je to samo dio po-
trebnih uslova, Ministarstvo kontinuirano, u
saradnji sa Prosvjetnom inspekcijom, provje-
rava ispunjenost svih uslova i to }emo raditi i
dalje. Mislim da }emo, u relativno kratkom
periodu promijeniti Uredbu o uslovima za
osnivanje i rad visoko{kolskih institucija. Je-
dna grupa radi na izmjenama i dopunama Za-
kona o visokom obrazovanju sa samo jednim
ciljem, a to je podizanje kvaliteta visokog
obrazovanja u RS.
NN: Mo`emo li o~ekivati da }e, kako
je najavio premijer Milorad Dodik, uslije-
diti zatvaranje mnogih privatnih fakulteta,
jer ne daju kvalitetne kadrove?
KASIPOVI]: Izjava premijera Dodika
je bila, prije svega, usmjerena na podizanje
ozbiljnosti u pristupu visokom obrazovanju.
Ne `elim prognozirati da li }e biti zatvoreni
pojedini fakulteti, jer nemam konkretne po-
datke. Pogotovo ih ne `elim razvrstavati u ra-
vni privatni - javni, a ne mogu re}i ni da }e ih
biti mnogo. Volio bih da sve provjere koje ra-
di Prosvjetna inspekcija poka`u da ti fakulteti
rade odli~no, ali ne `elim biti idealista i stvar
postavljati na na~in da `ivim u uvjerenju da je
sve besprijekorno, jer nije. Da jeste, mi bismo
imali sasvim druga~iju sliku visokog obrazo-
vanja. Da bismo do{li do stvarnog kvaliteta u
obrazovanju, a pogotovo u visokom obrazo-
vanju, nama je neophodna i otvorena raspra-
va sa {to je mogu}e ve}im brojem subjekata.
Zbog toga se nadam da }emo do kraja mjese-
ca pripremiti prvi kongres o obrazovanju u
RS, koji }e se u jednom svom segmentu, na
kvalitet
posebnoj konferenciji, baviti pitanjima viso-
kog obrazovanja, a u drugoj, kao sastavni dio
kongresa, ukupnim obrazovanjem. Iz toga i iz
diskusija koje trenutno sprovodimo i sa aka-
demskom zajednicom, ali i sa mnogim drugi-
ma, trebalo bi da proiza|e strategija razvoja
obrazovanja u RS.
NN: Na ~emu }e se zasnivati strategija
razvoja obrazovanja u RS?
KASIPOVI]: Podloga i temelj jednoj
takvoj aktivnosti jeste informacija o stanju u
obrazovanju u RS, koju smo po~etkom ove
godine ponudili i koju je usvojila Narodna
skup{tina RS. Postavlja se pitanje, na osnovu
~ega mjerite svoju uspje{nost kada nemate
strategiju, odnosno kako mo`ete re}i da li je
studijski program dobar ili ne, da li student
ima odre|ena znanja i kompetencije ili nema,
ako nemate realne eksterne kriterije. I dalje se
kontinuirano mora raditi na takvom ne~emu,
ali mi je te{ko prihvatiti de`urne kriti~are, ko-
ji su po deset ili petnaest godina u obrazo-
vnom sistemu RS na va`nim funkcijama,
kontinuirano rade, pokazuju odre|enu princi-
pijelnost, ali do trenutka kad njihov li~ni ili
grupni interes nije na neki na~in uzdrman. U
svemu tome imate najranjiviju grupu, a to je
zajednica studenata o kojima se naj~e{}e ne
misli. Zbog toga nam je bilo veoma va`no da
se studenti organiziraju. Imali smo situaciju u
kojoj su studentski lideri studirali po deset i
vi{e godina, a sada u rukovodstvu studenata
imamo ozbiljne mlade ljude, vrlo zahtjevne
kao sagovornike, koji su neophodni ovom
ministarstvu, studentskoj populaciji i aka-
demskoj zajednici. Obrazovanje u RS bilje`i
zna~ajno pobolj{anje tokom protekle tri godi-
ne i nadam se da }e tako biti i narednih godi-
na. Prije nego {to smo donijeli Zakon o
visokom obrazovanju u RS, imali smo Zakon
o univerzitetu, koji je predvi|ao 75 odsto stal-
no zaposlenih profesora na fakultetima. Svi
su znali da taj zakon apsolutno nije sprovo-
|en. Rekli smo da ne mo`emo imati 75 odsto
stalno zaposlenih, nego da moramo i}i sa ne-
~im {to je realno, odnosno 50 odsto. I taj pro-
cenat ispunjavamo sa te{ko}ama. Dakle,
moramo se suo~iti sa stvarno{}u. U naredna
tri mjeseca }u, nenajavljeno, na raznim fakul-
tetima oti}i da vidim da li se izvodi nastava
koja je taj dan po rasporedu. Znam da }e biti
onih koji }e re}i: "Ministar nema drugih oba-
veza nego da hoda po fakultetima", ali vidim
da to moram uraditi.
NN: Za{to smatrate da je zna~ajno da
li~no provjerite na~in izvo|enja nastave na
tim fakultetima?
KASIPOVI]: Ovoj vladi i ovom minis-
tarstvu to je va`no pitanje i zato }u li~no i}i
da provjerim kako se realizira nastava. Pro-
vjeri}u da li je ta~no to {to objavljuju mediji
da nije ni{ta neobi~no da profesor zaka`e pre-
davanja u 13 sati, a da se u 17 sati javi da }e
do}i sljede}e sedmice. Mo`e neko re}i da je
to sporedno, ali poku{ajte tako ne{to uraditi u
Austriji na nekom univerzitetu. Godinama
imamo pri~e grupa i odre|enih lobija u viso-
kom obrazovanju, koji se u su{tini me|uso-
bno optu`uju, zamagljuju}i, potcjenjuju}i i
omalova`avaju}i izuzetan trud i napor koji
ula`e dio odli~nih profesora na javnim uni-
verzitetima.
NN: Tokom pro{logodi{nje kontrole
Prosvjetne inspekcije u RS, na fakultetima
je uo~eno da nije ostvaren broj od najma-
nje 50 odsto zaposlenih. U kojoj mjeri je
stanje u vezi s tim pitanjem pobolj{ano?
KASIPOVI]: Stanje se, naravno, po-
bolj{ava, ali to moramo razumjeti kao proces.
Prosvjetna inspekcija, koja odli~no radi svoj
posao, pokazala je veliko razumijevanje, na-
ravno, u okviru mogu}nosti koje ostavlja
zakon. Idu}i postupno, ova inspekcija je
uo~ila nedostatke, ostavila odre|eni rok da ti
nedostaci budu otklonjeni, kako bi se pono-
vnom provjerom uvjerila da li je stanje po-
bolj{ano. Podsje}am, 2006. godine, kada sam
stupio na ovu funkciju, zatekao sam Arhite-
ktonsko-gra|evinski fakultet u Banjaluci sa
1.250 studenata i jednim stalno zaposlenim
profesorom. [ta je trebalo tada da uradimo
slijepo tuma~e}i zakon? Trebalo je da zatvo-
rimo taj fakultet, ali {ta bi bilo sa tih 1.250
U naredna studenata?! Nismo postupili tako, nego smo
tri mjeseca }u, i{li ubrzano; formirali smo menad`ment ru-
kovodstvo fakulteta, uspostavili ga u svoj
nenajavljeno, njegovoj funkciji, podr`ali dekana i njegovu
na razne inicijativu, na neki na~in obezbijedili punu
kooperativnost i sada smo u situaciji da je
fakultete Arhitektonsko-gra|evinski fakultet danas
odlaziti prakti~no nadomak tih 50 odsto.
NN: Kada je mogu}e o~ekivati usva-
da vidim janje uredbe o osnivanju i otvaranju vi-
da li se soko{kolskih ustanova u RS i kakve
izvodi izmjene ona podrazumijva?
KASIPOVI]: Mi `elimo osvje`iti tu
nastava uredbu u odnosu na rje{enja do kojih smo
koja je do{li prije gotovo tri godine, kada je ona do-
nesena, i nadam se da }emo to najkasnije u
taj dan po narednoj sedmici zavr{iti kao radni materijal
rasporedu, i proslijediti tekst nove uredbe prema Vladi.
Nova uredba }e biti mnogo operativnija, te
rekao }e prepoznavati nove trendove i mogu}nosti
ministar u visokom obrazovanju.
NN: Kako ocjenjujete tvrdnje vla-
Kasipovi} snika privatnih visoko{kolskih ustanova
koji navode da studentima obezbje|uju
uslove kojih nema na dr`avnim fakulte-
tima?
KASIPOVI]: Smatram da je primar-
 8. 3. 2009. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
Kasipovi}: Dragan JERINI]
Postaviti
kriterijume
za procjenu
uspje{nosti Nedovr{en posao
Amerika odlu~ila. Valentin Incko je prihvatljiv!
Ako je vjerovati Javnom servisu BHT, ameri~ka
administracija prihvatila je Incka kao kandidata za
visokog predstavnika i specijalnog predstavnika
Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Ta vijest je iz
Brisela stigla krajem ove sedmice, samo dan nakon
{to je u evropskoj prijestonici boravila ameri~ka
dr`avna sekretarka Hilari Klinton.
I tako je zavr{en izbor, po mi{ljenju mnogiih, po-
sljednjeg visokog predstavnika. Odmah nakon {to
je dobio zeleno svjetlo, iskusni austrijski diplomata
je spakovao kofere i otputovao na konsultacije u
Va{ington, a nakon Va{ingtona Incko }e narednih
dana posjetiti i Moskvu, gdje }e predstaviti svoj
plan za BiH.
Da mu ne}e biti lako, da se naslutiti i iz najave
Bi}e da Klintonovoj jo{ u
u{ima odzvanjaju oni snajperski hici
koji su zujali oko nje dok je na
tuzlanskom aerodromu primala
bukete cvije}a od lokalnih {kolarki
Klintonove da }e nova ameri~ka administracija i te
kako biti posve}ena Balkanu. Na ministarskom za-
sjedanju NATO-a u Briselu Hilari Klinton je uz
hladni d`okerovski osmijeh rekla da je "upravo sa-
da Balkan u opasnosti da postane dio zaboravljene
pro{losti i ne}e biti dozvoljeno da tamo ostane ne-
dovr{en posao".
"Ja znam koliko mnogo smo mi ostvarili tamo to-
sno, istina, nepriznato od svih kom{ija, a i BiH je
jo{ u jednom komadu. Jedini me|udr`avni balkan-
ski problem koji nije rije{en je gr~ko-makedonski
spor oko imena, ali je to toliko marginalno da je te-
{ko povjerovati da je Klintonova na njega ni{anila.
Bi}e da Klintonovoj jo{ u u{ima odzvanjaju oni
snajperski hici koji su zujali oko nje dok je na tu-
zlanskom aerodromu primala bukete cvije}a od lo-
kalnih {kolarki, tamo negdje poslije rata u BiH.
Stra{no je i traumati~no to iskustvo i naravno da
sada, kada to mo`e, treba da uradi sve da se niko-
me nikada to vi{e ne ponovi. Nigdje na Balkanu.
No, vratimo se na visokog predstavnika. Nedavno
je jedan zapadni diplomata organizovao prijem za
javne li~nosti iz BiH, pa je na njemu uz ~a{icu vina
obja{njavao kakav treba da bude novi visoki pred-
stavnik.
"To mora biti jaka osoba, sposobna da stvari pos-
tavi na svoje mjesto, oja~a dr`avnu vladu koja bi
trebalo da bude sposobna da se izbori sa ekonom-
skom krizom. Eto, na primjer, BiH ne mo`e povu}i
milijardu maraka iz me|unarodnih fondova zato
{to nema jaku vladu", tvrdio je diplomata dodaju}i
da je krajnje vrijeme da se stane ukraj bahatom po-
na{anju doma}ih politi~ara.
"Zna~i, tra`i se neko ko }e imati dovoljno jak sti-
sak ruke pa kada se bude rukovao s ovim na{im,
lokalnim liderima, oni osjete kako im pucketaju
kosti u {aci."
"Tako nekako", odgovori taj diplomata i nastavi s
pitanjem: "A, znate li Vi {ta ja obavezno uradim
nakon rukovanja s va{im politi~arima. Provjerim
gdje mi je nov~anik, da nije nestao."

li~no
kom devedesetih godina i znam da ne}emo dozvoli-
ti da taj uspjeh propadne zbog toga {to nismo
zavr{ili taj posao", rekla je Klintonova.
Ma {ta to zna~ilo i {ta to jo{ na Balkanu nije za-
vr{eno. Jugoslavije vi{e nema, Kosovo je nezavi-
Taj iskreni stav pokazuje koliko Evropa, pa i
Amerika, vjeruju u sposobnost da lokalni politi~ki
lideri kona~no sjednu i zajedno, iskreno, bez politi-
kanstva proiza{log iz traumati~ne pro{losti, posta-
ve pitanje: Ljudi, kuda idemo?

nastave
FOTO NN
Foto-nedjelje

no obezbijediti kvalitetan studijski program, a da dobijete diplomu. Pitanje za svakog ko

zvanja i kompetencije koje }e im sutra, na
tr`i{tu rada, obezbijediti anga`man, a prije
svega legalnost diplome koju }e ponijeti s tih
fakulteta. Pretpostavljam da oni misle na
uslove u kojima se studira i na ud`benike, jer
znam da je u {kolarinu na pojedinim priva-
tnim fakultetima uklju~en i ud`benik. Ne `e-
lim to osporiti, to je veoma dobro, ali ukoliko
vam neko u okviru {kolarine da knjigu koja
je lo{a, onda to nema smisla. Ulo`i}emo tri
miliona KM u informatizaciju na javnim vi-
soko{kolskim institucijama. Mislim da je ve-
oma va`no da Ministarstvo nauke radi na
projektu SARNET, akademske mre`e, nje-
nom daljem razvijanju i tada }e biti drugora-
zredno pitanje knjige. Respektiram i veoma
me raduje kada vidim na pojedinim priva-
tnim fakultetima odli~ne u~ionice, ali je to
samo jedan od uslova. Studij jeste odli~an
profesor, asistent, ali i mogu}nost da student
mo`e kontaktirati sa svojim profesorom tele-
fonom i mejlom, kao i profesor koji ne kasni,
ne "bje`i" sa predavanja i ne predaje na se-
dam fakulteta u sedam gradova, u pet radnih
dana u sedmici.
NN: Prilikom jednog istra`ivanja,
studenti su na pojedinim privatnim fakul-
tetima rekli da privatne obrazovne insti-
tu ci je pru `a ju mo gu }nost sti ca nja
diplome i lijenim studentima. Da li su,
prema Va{em mi{ljenju, realni visok pro-
sjek ocjena i prolaznost studenata na tim
fakultetima, koja u odnosu na javne izno-
se 4:1?
KASIPOVI]: Su{tinsko pitanje koje se
postavlja jeste za{to ti studenti studiraju na
takvim fakultetima. Obaveza Prosvjetne in-
spekcije i ovog ministarstva jeste da onemo-
gu}i takav studij u kojem mo`ete da ne u~ite,
ulo`i svoj novac da bi na taj na~in dobio di-
plomu jeste {ta u stvari radi i da li uop{te ra-
zmi{lja o svojoj budu}nosti, {ta }e s tim
papirom. Gdje }e raditi neko ko na taj na~in
zavr{i studij, jer poslodavac }e `eljeti da pro-
vjeri njegovo znanje. Mladi ljudi koji se
odlu~uju da u|u u avanturu koja podrazumi-
Neophodno jeva da ne mora{ u~iti, a mo`e{ dobiti diplo-
dono{enje mu, daju novac bezrazlo`no nekome ko je
strategije beskrupulozan i vodi stravi~no ru`nu politi-
razvoja ku, u kojoj je pretvorio obrazovanje u goli
obrazovanja biznis, potpuno nelegalan i nezakonit. Svako
u RS ko to prihvati mora razumjeti da je sau~esnik
u takvom poslu.
NN: S obzirom na pomenutu razliku
u prosjeku ocjena na privatnim i javnim Dugogodi{nji sanski ribolovac D`afer Ceri} ulovio je na rijeci Sanici,
fakultetima, kako ocjenjujete protivljenje u istoimenom mjestu, poto~nu pastrmku te{ku sedam kilograma i
studenata s javnih fakulteta da studenti sa dvije stotine grama.
privatnih ravnopravno s njima mogu "Kapitalni primjerci ove ribe te`e najvi{e do ~etiri kilograma. Izne-
konkurisati za studentski dom? nadio sam se kada sam izvukao ribu iz vode, jer je zaista bila veli-
KASIPOVI]: Prije svega, konkurenci- ka", kazao je Ceri}.
ja nije ujedna~ena. Prednost imaju pojedine Dodao je da je ulovljena riba dokaz da u sanskim rijekama postoje
kategorije s javnih univerziteta i treba da ih uslovi za rast i razmno`avanje plemenitih vrsta riba kao {to je poto-
imaju, jer je malo apsurdno izjedna~avati ne- ~na pastrmka.
koga ko }e platiti {kolarinu 2.000 KM i dru-
Obrazovanje gog studenta, koji }e, ako nema smje{taj u
u RS bilje`i domu, biti onemogu}en da studira. Rje{enje
zna~ajno je, u svakom slu~aju, izgradnja novih kapaci-
pobolj{anje teta za smje{taj studenata i na tome }e Vlada
tokom Lazar PRODANOVI], poslanik
RS i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno
protekle u Predstavni~kom domu
s na{im univerzitetima raditi. U Banjaluci
tri godine Parlamentarne skup{tine BiH
}emo graditi nove kapacitete. Odobrili smo
pet miliona KM za studentski smje{taj u Pa- Za Silajd`i}a su, po svemu sude}i,
lama i sredstva od tri miliona KM za studen- legitimni jedino njegovi vlastiti ciljevi,
tski smje{taj u Fo~i. Ne mogu govoriti o a sve {to dolazi od drugih konstitutivnih
kategorijama pravnog razlikovanja studena- naroda za njega je slu~aj za Ustavni
ta, ali }u uvijek biti na strani onoga ko `eli sud BiH, koji, izgleda, postaje institucija
kvalitetno studirati, a ko nema novac da plati za pritiske.
skupi studij.
10 ofekfmkb!8. 3. 2009.

ANKETA Oranice su sada

uglavnom puste

Bojite li se gladi? Zbog

nepostoje}eg
(Ne) bojim se podsticaja
poljoprivrednika
Jurica Jurkovi},
student iz Sarajeva u FBiH i ako
#Qb!of!cp!kjn!tf-!np!aeb!nb!mp!{cph
pwf!dkf!mp!lv!qof!flp!opn!tlf!lsj!{f/
ne stigne
Tuv!ej!sbn-!j!np!aeb!nf!nb!mp!tusbi!{b
qp!tbp-!bmj!wb!mkeb!~f!ep!ub!eb!of!|up
regresirana
cjuj!sjkf|fop/!Usf!cb!mkv!ej!eb!tf!cb!wf
ob!tf!mv!qp!mkp!qsj!wsf!epn-!b!of!eb!jn
nafta u RS
psb!oj!df!cv!ev!qsb!{of/#

Admir Nurak,
student iz Sarajeva
#Cp!kjn!tf!lbp!j!twb!lj!ops!nb!mbo!•p!.
wkfl!v!pwpk!esab!wj/!Qp!hp!up!wp!|up!tbn
tuv!efou!j!{b!wj!tjn!pe!sp!ej!uf!mkb/!Of
np!af!np!tf!ob!eb!uj!oj!•fn!cp!mkfn!lb!.
eb!of!vmb!af!np!v!fofs!hf!uj!lv-!jo!evt!.
usj!kv-!qp!mkp!qsj!wsf!ev-!wf~!{b!wj!tj!np!pe
vwp!{b/#!

Josipa Dedi},
penzioner iz Sarajeva
Kiki}: Ma}ehinski odnos
#Lb!lp!eb!tf!of!cp!kj!np!hmb!ej!nj!lp!kj prema poljoprivredi
tnp!up!ptkf!uj!mj!ob!lpo!Esv!hph!twkfu!.
tlph!sb!ub/!Nj!qfo!{j!pof!sj!tnp!obk!wj!|f
qp!hp!}f!oj/!Tusb!iv!kf!np!twb!lj!nkf!tfd

Mo`emo
eb!obn!of!tnb!okf!qfo!{j!kf/!Qv!op!kf
nmb!eji!lp!kj!tv!of!{b!qp!tmf!oj-!qspj!{wp!.
eokb!obn!kf!voj!|uf!ob/!Oj!|ub!ep!csp/#!!!!!!!!!

Stela A}imovi},
knjigovo|a iz Banjaluke
Of!wkf!sv!kfn!eb!~f!ep!~j!ep!ub!lwf!lsj!.
{f-!t!pc!{j!spn!ob!up!eb!tnp!nj!ob!ub!. Elma DUVNJAK, Bojana VU^ENOVI]
lwv!lsj!{v!wf~!ob!wj!lmj/!B!blp!obt!j
U narednom periodu mo`emo o~ekivati glad! Ima}emo manji
qp!hp!ej!obk!wj!|f!~f!jtqb!|ub!uj!sb!eoj!•lb
prinos `itarica jer je jesenas ve}i dio zasa|en bez |ubriva. Bilo je
lmb!tb-!lbp!j!vwj!kfl/!Twf!jef!qp!ob!sp!.
skupo da bi se kupilo. Kukuruza i povr}a }emo manje zasijati i za-
ev/![b!esab!wv!tf!of!usf!cb!tj!lj!sb!uj-!poj
saditi jer ne mo`emo druga~ije. Ka`u uvozi}e se. E, pa ne}e. Budi-
tv!tf!{b!tf!cf!vwj!kfl!{ob!mj!csj!ov!uj/!
te sigurni da u ovoj dr`avi ne}e biti ni eura da se ne{to uveze,
poru~io je Osman Tatarevi}, direktor preduze}a "Poljoprom" Bi-
ha}, jednog od najve}ih u Bosni i Hercegovini za proizvodnju sje-
menskih `itarica i krompira.
Nastavak ovisnosti od uvoza: Nepostojanje ili
Gordana Kopjan, krajnje minorni poticaji Vlade FBiH poljoprivrednicima rezultirala
radnica iz Banjaluke je gubicima u poljoprivredi, grani koja bi trebalo da bude najrazvi-
Kb!tf!of!cp!kjn!hmb!ej!kfs!nj!tnp!wf~ jenija. Primjera radi, poljoprivrednici koji su do pro{le godine
v!lsj!{j!j!ob!wj!lmj!tnp!ob!up/!J!ob!hmbe!j proizvodili i do 1.500 tona hrane godi{nje, sada }e to svesti na 200
eb!aj!wj!np!cf{!j•f!hb/!Tob!~j!~f!np!tf do 300 tona.
nj!pw!ekf-!b!nj!tmjn!eb!kf!j!v!twj!kf!uv!jt!. "U Federaciji BiH nema regresa za proljetnu ili jesenju sjetvu
up!j!tb!np!usb!af!sb!{mph!eb!cj!mkv!ej!nb poljoprivrednicima za |ubrivo i naftu, kao {to je slu~aj u Republici
eb!mj!pu!lb!{f/! Srpskoj. [to se ti~e izdvajanja za ovu granu, pro{le godine je od
predvi|enih 52 miliona KM do sada ispla}eno 24 miliona KM.
Du`ni su nam jo{ 28 miliona KM. U ovoj godini je predvi|eno je
50 miliona i ako ura~unaju u taj novac dug od pro{le godine, onda
se ne mo`e pri~ati o poticaju", govori nam Sead Jele~, sekretar
Udru`enja poljoprivrednika u BiH, i dodaje:

Branko Milinkovi},
radnik iz Banjaluka
Of!cp!kjn!tf!hmb!ej/!Kb!jqbl!wkf!sv!kfn!v
pwf!ob!|f!sv!lp!wp!ej!pdf-!eb!~f!poj!eb
obn!qp!np!hov!eb!ob!of!lj!ob!•jo!j{b!.
}f!np!j{!pwf!lsj!{f/!Cj!uop!kf!eb!kf!sbu
qsp!|bp-!b!{b!pt!ub!mp!nj!tmjn!eb!~f!twf
cj!uj!v!sf!ev/!Oj!tnp!nj!up!mj!lp!oj!hmb!eoj/
Kfs!pobk!lp!kf!cj!kf!ebo!po!~v!uj-!b!pobk
lp!jnb!po!vwj!kfl!lv!lb/
FOTO N. UGLJE[A, A. ^AVI]
Ako poljoprivrednici ne dobiju na vrijeme
regresiranu naftu i |ubrivo u RS bi moglo biti
zasijano oko 40 odsto manje povr{ina
''Kukuruz ponovo kao proljetna kultura nije stimulisan, za ra-
zliku od situacije u drugim zemljama. @itarica je u jesen zasijano
mnogo manje nego pretpro{le godine. Vi{e se kod nas stimuli{e
duhan. Nastavlja se ovisnost od uvoza i ni{ta nismo nau~ili od afe-
re sa robnim rezervama.
Dodaje da i ono `itarica {to je zasijano je minorno u odnosu
na na{e potrebe.
Kukuruza ove godine }e biti manje "Tu`no je i jadno da imamo preko 50 odsto nezasijanih orani-
ca. Znate, ameba kao beski~menjak djeluje na podra`aje, tako da

o~ekivati glad
se na{i politi~ari ne mogu ubrojiti ni u beski~menjake. Oni ni na
{to ne reaguju. Cjelokupna ova situacija, kao {to je ranije mnogo
puta re~eno, ide na ruku uvoznim lobijima. Ali oni ne bi uspjeli da
nemaju svoje politi~are u vlasti koje pla}aju", ogor~en je Jele~.
Ka`e da je mit o slobodnoj trgovini u mnogim zemljama da-
vno odba~en.
"Svi {tite svoju proizvodnu, samo mi ne. Pogledajte samo {ta
se de{ava sa mljekarskom industrijom u na{oj zemlji. Uloga dr`a-
ve je da za{titi svoju proizvodnju, a kod nas je to nepoznato", re-
kao je Sead Jele~, sekretar Udru`enja poljoprivrednika u Bosni i
Hercegovini.
Nepodno{ljive cijene: O cjelokupnoj situaciji smo
zatra`ili komentar Damira Ljubi}a, federalnog ministra poljopri-
vrede, vodoprivrede i {umarstva, me|utim, odgovor nismo dobili.
"Kod nas se stimuli{u oni koji zasade na povr{ini do pet he-
ktara, a preko toga nas ka`njavaju. Cijene |ubriva su u pro{loj go-
dini bile nepodno{ljive, nafte, tako da je zasijano manje `itarica. S
druge strane, cijena kukuruza je pala. Imali smo gubitak od 27.000
KM na 300 dunuma zemlje. Politika politi~ara je idealna, ali ako je
protiv ove zemlje...", govori Osman Tatarevi}, direktor "Poljopro-
ma" i dodaje:
"Zasijali smo 100 posto manje jesenas. Imamo 50 hektara ra`i
koje smo zasijali bez |ubriva. U na{em kantonu je dat podsticaj
za, ne}ete vjerovati, vinovu lozu, lje{njak, jagode. Odli~no za dije-
tu, pa }emo svi to jesti jer osnovnih namirnica ne}e biti", govori s
ogor~enjem Tataragi}.
Ka`e da je ne{to podsticajnih sredstava dato malim proizvo-
|a~ima.
"Izgleda da veliku proizvodnju treba ugasiti. Mi nemamo ni
za sedam dana robnih rezervi. Nema kile ni~ega. Od proljetne sje-
tve ni{ta ne o~ekujem. Proizvodili smo do 1.500 tona hrane, a sada
}e to biti 200 do 300 tona. Bi}u prinu|en pola radnika otpustiti.
Dio zemlji{ta sam uzeo na koncesiju i to sam morao vratiti. Imao
sam 15 zaposlenih i mislio sam {iriti proizvodnju, ali ovako }u
morati polovinu otpustiti", govori Tatarevi} i nastavlja:
"Mi smo najve}i proizvo|a~i sjemenskog krompira u BiH i
jo{ na skladi{tu imam 800 tona planinskog krompira. Vidim iz Ita-
lije se uvozi mladi krompir. Pa ono malo deviza {to ima ova dr`a-
va treba poslati vani", rekao je Tatarevi}.
Od proljetne sjetve ni{ta
ne o~ekujem. Proizvodili smo do
1.500 tona hrane, a sada }e to biti 200
do 300 tona. Bi}u prinu|en pola radnika
otpustiti. Imao sam 15 zaposlenih i mislio
sam {iriti proizvodnju, ali ovako }u
morati polovinu otpustiti,
rekao Osman Tatarevi}
Ma}ehinski odnos: Razgovarali smo i sa Senadom
Kiki}em, stru~njakom za `itarice u Poljoprivrednom zavodu
FBiH.
"Od pri~e da }e jesenja sjetva 2008/2009. godina imati svoje-
vrstan podsticaj je ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Trebalo je
da poljoprivrednicima po hektaru bude dato po 250 KM za vje{ta-
~ka |ubriva, naftu, {to nije ura|eno. Ne uzimaju oni gorivo da bi
sipali u luksuzna auta, nego u traktore da mogu zasijati. Znate,
svjetska ekonomija je vrlo jasna. Prvo se uni{ti ne~ija proizvodnja,
Tu`no je
kao {to je u~injeno nama, a onda se pove}a cijena proizvoda koje
i jadno da
imamo
ta zemlja treba uvesti", govori Kiki}.
preko Nagla{ava da kod nas nema agragne politike, ve} samo neka
50 odsto ad hok rje{enja.
nezasijanih "Dijele se pare za neke projekte koji ne bi trebalo da budu pri-
oranica, oritet. Znate, ako sada nema novca za ve}i poticaj onda neka se
ka`e Sead odredi {ta je to prioritet, ali ni to nije ura|eno. Ugro`ena je i proi-
Jele~ zvodnja sjemena. Jedan krajnje ma}ehinski odnos prema poljopri-
vre di", za klju ~io je Se nad Ki ki}, stru ~jak za `i ta ri ce u
Poljoprivrednom zavodu FBiH.
U RS ~ekaju naftu: Ako poljoprivrednici ne dobiju na
vrijeme regresiranu naftu i |ubrivo, u RS bi moglo biti zasijano
oko 40 odsto manje povr{ine u odnosu na pro{lu godinu.
Ovo je izjavio Vladimir Usorac, predsjednik Udru`enja poljo-
8. 3. 2009. ofekfmkb 11
Usorac: Poljoprivrednici ve} trebalo da po~nu s oranjem
FOTO D@. TORCHE
FOTO NN
Podi}i vo}arski
sektor na noge
Tf!mjn!If!sj~!j{!Tb!wf!{b!qp!mkp!qsj!wsf!eoji!vesv!af!okb
Lp!okjd!lb!af!eb!tv!{b!bqmj!dj!sb!of!qsp!kf!luf!v!3119/!hp!ej!oj
ep!tb!eb!ep!cj!mj!kf!eov!usf!~j!ov!opw!db/!
#Pt!ub!ubl!kf!ob!•f!lb!okv/!Ob!ob!|fn!qp!esv!•kv!twf!|up!tf
qspj!{wp!ej!pe!qp!ws~b-!qp!qvu!qb!sb!ebk!{b-!tf!qsp!eb!ob!lv!.
~opn!qsb!hv/![b!|j!sv!qspj!{wp!eokv!usf!cb!j!wf!~j!qpe!tuj!dbk
pe!ep!tb!eb|!okfh-!lbp!j!cp!mkj!qmb!tnbo!ob!ep!nb!~fn!usaj!.
|uv/!P!tusb!opn!of!~f!np!oj!hp!wp!sj!uj/!Obt!up!kj!np!qp!ej!~j!wp!.
~bs!tlj!tf!lups!ob!op!hf/!Np!aeb!tnp!kf!eoj!pe!sj!kfu!lji!lp!kf
qp!esab!wb!lbo!upo!j!pq!|uj!ob#-!sf!lbp!obn!kf!If!sj~/!
privrednih proizvo|a~a i farmera RS.
Usorac je kazao da bi poljoprivrednici, koji to nisu uradili na
zimu, ve} sada trebalo da po~nu s oranjem i pripremama oranica
za sijanje, ali da jo{ ne po~inju jer ~ekaju regresiranu naftu.
"Problem je {to jo{ nema nafte, pa ljudi to i ~ekaju da po~nu s
radovima. Mnogo ve}i problem }e biti s |ubrivom jer treba 20.000
tona |ubriva dovesti, to je 1.000 {lepera, a da ne pri~am o daljoj
distribuciji", naveo je Usorac.
On je istakao da je prema nekim procjenama prijavljeno oko
70.000 povr{ine da bude zasijano u proljetnoj sjetvi, ali da se jo{ ni-
{ta ne mo`e re}i sigurno jer sve zavisi kada }e sti}i nafta i |ubrivo.
"Zasijana povr{ina }e vjerovatno biti manja od ove, ali }e biti
kontrolisano da li su poljoprivrednici zasijali koliko su prijavili za
regres tako da tu ne}e biti nepravilnosti", istakao je Usorac.
Milorad Jovanovi}, direktor Poljoprivrednog dobra "Semberi-
ja" Bijeljina, kazao je da }e u proljetnjoj sjetvi zasijati oko 1.000
hektara, dok je u jesenjoj zasijao 1.600 hektara.
"Nadamo se da }e uskoro sti}i regresirana nafta i |ubrivo ka-
ko bi na vrijeme po~eli sa sjetvom. Planiram sijati sjemenski sun-
cokret, soju i kukuruz", naveo je Jovanovi}.
Radivoje Brati}, ministar poljoprivrede, {umarstva i vodopri-
vrede RS, kazao je da bi distribucija dizel goriva za predstoje}u
proljetnu sjetvu trebalo da po~ne narednih dana i da }e je vr{iti
preduze}e "Optima grupa" Banjaluka.
"Cijena goriva iznosi}e 1,235 KM sa PDV-om, a tokom ove
sedmice bi}e poznato i ime najpovoljnijeg ponu|a~a za 20.000 to-
na regresiranog |ubriva NPK 15:15:15", istakao je ministar Brati}.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, vodo-
privrede i {umarstva RS kazao je da je u jesenjoj sjetvi zasijano
54.000 hektara i da u Ministarstvu o~ekuju da se u proljetnoj sjetvi
zasije ukupno oko 95.000 hektara.
"Predvi|eno je da poljoprivrednici koji su se prijavili za re-
gres dobiju po 200 litara nafte i izme|u 200 i 250 kilograma |ubri-
va po hektaru zasijane povr{ine", naveo je Kecman.
On je naveo da bi ostvarili regres za prolje}nu sjetvu poljopri-
vrednici su trebalo da zasiju najmanje po jedan hektar kukuruza,
p{enice, je~ma, zobi, uljarica, krmnog bilja i odr`avanje vo}njaka
ili vinograda i pola hektara ljekovitog i aromati~nog bilja, duvana i
povr}a.
12 ofekfmkb!8. 3. 2009.
Proslava
ovog puta
kod ku}e:
Kasap
Ogor~enje {to niko ne
mo`e izdvojiti novac
bar za cvijet, nisu krile
slu`benice u Vladi FBiH
Obilje`avanje
Me|unarodnog
dana `ena,
8. marta, u Bosni i
Hercegovini
skromnije nego
prethodnih godina
Marinko
Umi}evi} Ve}ina slavi
Bla`enka LEJI], Elma DUVNJAK
an `ena, 8. mart, u Bosni i Hercegovi-
D
ni }e bi ti obi lje `en skro mni je ne go
proteklih godina, a kolektivne prosla-
ve u ve}ini preduze}a radnici }e orga-
nizovati isklju~ivo samoinicijativno i
o svom tro{ku.
Razlozi za to su, ka`u u instituci-
jama, politika ku}e da se 8. mart ne obilje`ava, ekonom-
ska kriza, kao i to {to praznik ovog puta pada u nedjelju,
na neradni dan.
Zlatko Juri}, vi{i stru~ni saradnik za odnose s javno{-
}u u Vladi Republike Srpske, ka`e da u Generalnom se-
kretarijatu Vlade RS nije planirano nikakvo organizovano
proslavljanje Dana `ena.
"Prethodnih godina su u nekim ministarstvima organi-
zovane proslave, pa su ~ak i dan ranije, 7. marta, slu`be-
ni ci i{li ko le kti vno na ka fu ili pi }e. Ka ko }e bi ti ove
godine i da li }e ne{to takvo ponoviti, to samo od njih za-
visi, jer sve to sami organizuju i finansiraju", navodi on i
isti~e da obilje`avanje ovog praznika nije na teret bud`eta
Generalnog sekretarijata Vlade RS, te da su sve proslave
koje budu organizovane u pojedinim ministarstvima uz
dobrovoljno u~e{}e slu`benika.
"S obzirom na to da se dr`ava nalazi u recesiji, Dan
`ena ne}e biti obilje`en izdvajanjem finansijskih sredsta-
va za darove svojim uposlenicama", navode u Slu`bi zaje-
dni~kih poslova organa i tijela Federacije BiH.
@ene poslanici u parlamentu, kao i zaposlenice u slu-
`bama FBiH, druga~ijeg su mi{ljenja.
"Cini~no je pozivati se na recesiju! Znate, krize ili re-
cesije nije bilo pro{le i pretpro{le godine, pa se niko nije
sjetio `ena poslanika ili zaposlenica. Ranije nismo dobile
ni cvijet kao znak pa`nje, {to bi nam puno zna~ilo, a ka-
moli ne{to drugo. Sramotno je navoditi takve razloge. Mi,
`ene, znamo izme|u sebe komentarisati kako su se mogli
sjetiti bar lijepe rije~i", ka`e Nezaheta Ak{amija, poslanik
Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH.
Ogor~enje {to ovog dana niko ne mo`e izdvojiti koju
marku bar za cvijet nisu krile slu`benice u Vladi FBiH.
Za razliku od njih, ministar za prostorno ure|enje,
gra|evinarstvo i ekologiju RS, Fatima Fetibegovi}, ka`e
FOTO D@. TORCHE
Cvije}e
najjednostavniji
da se sla`e sa odlukom Generalnog sekretarijata Vlade RS
izbor da iz bud`eta ne bude izdvojen novac za proslave u vrije-
me {tednje.
"Mi slim da je u re du da `e na ma sa mo sim bo li ~no
bude poklonjen cvijet, a neki ve}i pokloni zaista nisu po-
trebni. Pored toga, ne vidim za{to bismo se zalagali toliko
za poklone na Dan `ena, kao da je to jedini dan posve}en
`enama. Za mene je svaki dan Dan `ena", navodi ona.
Abid [ari}, ministar privrede u Vladi Kantona Saraje-
vo, navodi da dame treba da slave taj praznik s onim s
kim se osje}aju lijepo, te isti~e da je interno da li }e neko
nekome ne{to kupiti i iznenaditi ga poklonom.
Po klo na, is to ta ko, ni je bi lo ni u Vi je }u mi nis ta ra
BiH.
"Vije}e ministara BiH ne}e donositi odluku o izdvaja-
nju bilo kakvih sredstava za 8. mart. Ve} drugu godinu je
tako", ranije je istakla Dragica Gali} iz Slu`be za informi-
sanje Vije}a ministara BiH.
U "Putevima RS" stanje je sli~no.
Natalija Popadi}, portparol "Puteva RS", govori da
slu`benice ovog preduze}a ne dobijaju poklone, nego tim
povodom same organizuju i finansiraju neka kra}a puto-
vanja.
Ove godine, ka`e, zbog ekonomske krize i skromnijih
mogu}nosti odlu~ile su se za odlazak u Lepenski Vir na
tri dana, ali po{to je destinacija relativno blizu i ve}ina
`ena je ve} bila tamo, na put idu samo ~etiri radnice.
[to se ti~e proslave na radnom mjestu, Popadi}eva
navodi da, kao i prethodnih godina, o~ekuju da }e ih mo-
`da kolege iznenaditi cvije}em, te da neka ve}a slavlja ne
o~ekuju.
U preduze}u "^isto}a" u Banjaluci isti~u da njihove
radnice od rukovodstva ne dobijaju poklone, nego se za to
pobrinu sami radnici, mu{karci.
"Koliko znam, 8. mart nije dr`avni praznik, tako da
se kod nas ne praktikuje da preduze}e radnicama daje po-
klone. Mi, mu{karci, dogovorimo se da im kupimo neke
simboli~ne poklon~i}e, malo sokova i meze i tako im ulje-
p{amo praznik", pri~a Mirko Stoj~i}, direktor "^isto}e".
Za razliku od njihovih, 700 radnica Tvornice obu}e
"Bema" u Banjaluci i Mrkonji} Gradu ove godine ne}e
 8. 3. 2009. ofekfmkb 13

FOTO A. ^AVI]
Garderoba
"mami"
prolaznike

Slu`benice
Administrativne
slu`be grada
Banjaluka zbog
ekonomske
krize dobi}e
ne{to
skromnije
poklone od
Sindikata,
ali ipak
ne}e ostati
praznih ruku

Nema
strpljenja
za butike:
Bakir
Ajanovi}

Boris Re`ak
smatra da se
mladi danas
sve vi{e
okre}u Danu
zaljubljenih
Recesijom
opravdan
manjak
Nezaheta
pa`nje Ak{amija

o svom tro{ku
dobiti poklone, jer praznik pada nedjeljom.
"Mi smo svake godine za sve svoje radnice kupovali
karanfile i toga dana pripremali malo bolji ru~ak, kafu i
gozbu za sve, koliko je bilo u na{oj mogu}nosti. Ove go-
dine im ne}emo poklanjati cvije}e, niti obilje`avati pra-
znik, jer je prerano da im 6. marta dajemo cvije}e, ili pak
9. marta, kada je praznik ve} iza nas", navodi Marinko
Umi}evi}, direktor Tvornice obu}e "Bema".
Druga~ije razmi{ljaju u Savezu samostalnih sindikata
BiH.
"Postoji tradicija da na{e uposlenice nikada za 8. mart
ne zaboravljamo. Jo{ nismo utvrdili da li }emo organizo-
vati jedan maleni prijem, podijeliti im po cvijet ili uru~iti
skromni nov~ani poklon. Ne{to }e biti, jer se borimo i za
to da `ene imaju ve}a prava", kazao je ranije Edhem Bi-
ber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
U Predsjedni{tvu BiH naveli su da }e danas odr`ati
prijem za zaposlene `ene, ali bez zakuske.
"Obi~aj je, kao i pro{lih godina, da predsjedavaju-
}i Pred sje dni{ tva BiH pri mi upo sle ni ce na 8.
mart, ~estita im praznik i pokloni po cvijet
kao znak pa`nje. To je jedno dru`enje
uz koje bude poslu`ena kafa, bez bilo
kakve zakuske. Da li }e biti nov~anih
poklona, o tome odlu~uje Vije}e mi-
nistara BiH, mada naznaka o darovi-
ma za sada nema. To je razumljivo,
jer vrijeme je takvo da se mora {te-
djeti", rekao je ranije Jovan Mari}, iz
Pres-slu`be Predsjedni{tva BiH.
Slu `be ni ce Admi nis tra ti vne
slu`be grada Banjaluka zbog eko-
nom ske kri ze ove go di ne do bi }e
ne{to skromnije poklone od Sindi-
kata, ali ipak ne}e ostati praznih ru-
ku.
Milenko [aji}, portparol Administrati-
vne slu`be grada, navodi da Sindikat ove
ustanove svake godine obezbijedi poklon Ve~era sa
bonove za svoje slu`benice, ali navodi da suprugom:
}e ove godine ti pokloni biti ne{to skro- Nedeljko
^ubrilovi}
mniji.
[aji} dodaje da je svojoj supruzi ve} kupio poklon, te
se {ali da }e, ukoliko im jednogodi{nja k}erkica dopusti,
povodom Dana `ena suprugu izvesti na ve~eru.
Ministar nauke i tehnologije RS Bakir Ajanovi} otkri-
va da on i njegova supruga obavezno proslavljaju 8. mart,
dodav{i da }e suprugu i ove, kao i prethodnih godina, tim
povodom izvesti u restoran na ve~eru.
[to se poklona ti~e, ka`e da }e radije odvesti `enu da
sama ne{to odabere, a on }e platiti, kako ne bi kupio ne{to
{to joj ne odgovara.
"Ja ne volim da idem da kupujem
sa `e nom, jer ne mam strplje nja da
dugo budem u buticima. Vi{e volim
da ona ne{to odabere i ja to platim,
jer me ni se do pa da se sve {to se i
njoj dopada", diplomatski }e Ajano-
vi}.
Nedeljko ^ubrilovi}, ministar sao-
bra}aja i veza RS, za razliku od Ajano-
vi }a, is ti ~e da ne pri da je na ro ~i tu
pa`nju Danu `ena, tako da supruzi
tim po vo dom ne ku pu je sva ke
godine poklone.
Sada to, ka`e, ~ini njegov
sin, ma da prizna je da to ne
zna ~i da on ne bi tre balo da
kupi.
Va`no je, govori, da to ne
sme ta su pru zi, ta ko da se bi
mo`e da dozvoli da praznik
pro te kne bez po klo na.
Umjes to to ga, su pru gu
izve de na ve ~e ru, ta ko da
praznik `ena ipak ne ostane
neobilje`en.
Po zna ti bh. mu zi ~ar
Fuad Backovi} Deen kazao
je da njemu nije potreban 8.
mart da bi bio nje `an i pa` ljiv
prema `enama, nebitno da li je ri-
je~ o djevojci, prijateljicama ili
majci.
"Nemam djevojku, ali }u sigurno svoje prijateljice i
majku obradovati nekim poklon~i}em, mada im ja dajem
poklone i kada nema povoda za to. Smatram da prema `e-
nama svaki dan treba biti pa`ljiv kao da je 8. mart, jer one
to zaslu`uju", navodi Deen.
Cijeni intimniju Njegov kolega, muzi~ar Boris Re`ak ka`e da je primi-
atmosferu: Lukaji}
jetno da se mladi danas sve vi{e okre}u 14. februaru, Da-
nu zaljubljenih, a da 8. mart postaje dan malo ozbiljnijih,
o`enjenih ljudi.
Ipak, Re`ak isti~e da poklon majci ne}e izostati, tako
da }e, po{to je u Srbiji, nazvati druga da majci naru~i i
po{alje neki lijep buket cvije}a.
Simpati~na slu~ajnost je i to da je Re`akov otac ro|en
upravo na Dan `ena, tako da }e i njemu poslati neki po-
klon~i}, vjerovatno ne{to od garderobe.
Prijedorski glumac @eljko Kasap ka`e da supruzi jo{
nije kupio poklon, jer jo{ ne zna {ta joj je najpotrebnije,
mada prizaje da su pokloni za 8. mart obi~no svedeni na
kupovinu garderobe, nakita ili parfema.
"Nekada nemam ideju {ta da joj kupim, pa tih dana
diskretno istra`ujem {ta bi voljela da dobije. Kada ba{ ne
mogu ni~ega da se sjetim pitam je {ta bi voljela da joj ku-
pim, ali ona se naljuti i ka`e mi da to ja treba da znam i
bez nje", ka`e kroz smijeh.
Po{to nemaju kome da ostave djecu na ~uvanje, vjero-
vatno }e ovaj praznik proslaviti kod ku}e, mada Kasap
priznaje da u slu~ajevima kada je organizovana proslava
8. marta on ostane da ~uva djecu, a supruga ode da slavi
sa koleginicama.
Za razliku od njega, glumac Mario Lukaji} ka`e da ne
voli praznike i datume kada mora ne{to da pokloni.
"Ovih dana imam toliko obaveza da stvarno nemam
ni vremena da razmi{ljam {ta da kupim supruzi. Mislim
da }u joj ne{to kupiti u 'pet do 12', kako ja to ina~e ra-
dim", govori Lukaji}.
Po{to ne voli stereotipne proslave i odlaske na ve~ere,
otkriva da }e svoju suprugu radije iznenaditi nekom ve~e-
rom koju }e joj spremiti kod ku}e.
Dakle, ve}ina `ena u Republici Srpskoj 8. mart }e
proslaviti zahvaljuju}i anga`ovanosti svojih ja~ih polovi-
na, a onima koje su same ne preostaje ni{ta drugo nego da
se pobrinu da sebi uljep{aju ovaj dan.
14 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u novoj Dana{nje pitanje:

Forum
rubrici Forum plus mo}i }ete
da izrazite svoje mi{ljenje o [ta mislite o sve
aktuelnim doga|ajima i temama.
u~estalijim
Va{e odgovore {aljite na e-mail: plja~kama u BiH?
odgovori@nezavisne.com

Danas i sutra Pi{e:

Muhamed Filipovi]

^ovjek i kad nije kriv, pa i kada se to doka`e, ostaje u velikom

dijelu javnosti krivac i nemoralna li~nost

Da li je Milorad Dodik bauk

ili partner za Bo{njake?
rije godinu dana napisao sam i objavio neku aktivnu pobunu i sve se, sav na{ jad i bijeda, svodi nja, pa je razumljivo da su je svi oni, a oni gospodare ja-

P
knjigu pod naslovom "Javnost i moral".
Knjiga je, {to sam i o~ekivao, ostala neza-
pa`ena od dijela javnosti kojem je bila
upu}ena - ljudima iz medija i politike. U
knjizi sam analizirao historijske i sociolo-
Kada sam {ke uvjete u kojima je do{lo do dominaci-
bolje promislio, je dviju najbitnijih i najmo}nijih sila dana{njeg svijeta,
do{ao sam do tj. politike i medija. Svaka od tih sila se razvila u samos-
zaklju~ka da talan subjekt, sasvim odvojen od onog {to joj je bio
osnov, a to je `ivot dru{tva i potreba da ljudi budu infor-
nikoga i ne
mirani o stanju stvari, kako bi i oni i oni koji u njihovo
zanima rasprava ime vladaju, mogli kompetentnije donositi odluke. Poli-
o javnosti i tika se izvrgla u silu za sebe bez ikakve veze sa dru{tve-
moralu, jer u nas nom bazom koju navodno zastupa i po ~ije glasove
nema ni javnosti dolazi s hrpama obe}anja i la`i, a mediji su se otrgli i od
ni morala onih kojima slu`e i od prvobitne namjene da informiraju
i po~eli da formiraju mi{ljenja, stavove i raspolo`enja i
direktno vode akcije masa s kojima manipuliraju. Obje
ove sile direktno odlu~uju o svim pitanjima koja se ti~u
`ivota ljudi, pa i ljudske zajednice u svijetu. S obzirom
da i mediji i politika imaju na raspolaganju i mo} i te-
hnologije koje im omogu}avaju da funkcioniraju kao je-
dine globalne funkcije `ivota, one odista i mogu da
vladaju svijetom i budu}a vladavina svijetom bi}e vla-
Obi~ni davina medijskopoliti~ke oligarhije. Ove dvije sile se su-
ljudi, za koje sre}u i `ive u sretnom ili nesretnom braku u ovisnosti od
se la`no tvrdi toga koliko su uskladili svoje interese - vladavina koja
da se sve ~ini o~ekuje perpetuaciju, a mediji odgovaraju}i utjecaj na
zbog njih i u vladavinu i dio kola~a u op}oj plja~ki ~ovje~anstva koja
njihovo ime, je na djelu u svijetu. Obi~ni ljudi, za koje se la`no tvrdi
izlo`eni su da se sve ~ini zbog njih i u njihovo ime i od kojih odista
plja~ki imovine sve to i ovisi, jer oni pla}aju i usluge i gre{ke polit~ara,
izlo`eni su plja~ki imovine, ali oni pla}aju sve naknadne
ra~une politi~kih gre{aka i medijskih obmana koje se ri-
tmi~ki javljaju u vidu kriza, ratova i gubitaka koji bivaju
nadokna|eni iz d`epova sirotinje. Ali, na`alost, nema vi-
{e one "sirotinje raje koja vi{e {utjeti ne mo`e ni tursko-
ga trpjeti zuluma", jer smo svi vakcinirani od pomisli na
na poneki protest ili sjedenje pred zgradurinama koje su
mediji i politika sebi izgradili kao utvrde iza kojih su si-
gurni, a sistem je ure|en tako da oni i zapo~inju i za-
vr{avaju svaku pri~u.
Meni je bilo jasno da politi~ka, pa i medijska ja-
vnost, ne}e reagirati na jednu raspravu koja ih stavlja u
fokus sociopolit~ke i eti~ke analize, ali ~injenica da ni
druga javnost nije reagirala govori samo o tome da mi
uop}e nemamo javnost, te da se oni koji se pretvaraju da
je sa~injavaju uglavnom brinu o polo`ajima i mirnom
pre`ivljavanju, a nimalo o javnim stvarima. Svi se odri-
~u mi{ljenja o budu}nosti i ostaju kod mrske sada{njosti.
Znao sam i to da na{e dru{tvo poznaje samo jednu
vrstu kritike, a to je kritika ljudskih bi}a, da je na{a kriti-
ka uvijek usmjerena ad hominem, tj. kritika koja je li-
~nio vrije|anje i obra~un u kojem se ne vodi ra~una o
zakonima prava, o principima struke i esnafskim pravili-
ma, a najmanje o bo`jim i eti~kim zakonima koji bi tre-
bali da va`e za sve nas bez obzira {ta i kako polit~ki
mislili. To su sve znakovi op}eg propadanja ljudskog
dru{tva, ne samo na{eg, jer mi smo blijedi refleks propa-
danja ljudskog dru{tva uop}e. A, kada sam bolje promi-
slio, do{ao sam do zaklju~ka da nikoga i ne zanima
rasprava o javnosti i moralu, jer u nas nema ni javnosti
ni morala. To su davno ve} zaboravljene stvari. U svijetu
neoliberalizma, patvorine slobode i demokratije, nikoga
vi{e ne interesuje moral. Svi su koncentrirani samo na
postizanje sopstvenih ciljeva i pod svaku cijenu i te ci-
ljeve ostvaruju mimo svih moralnih, kulturnih i obi~aj-
nih pra vi la i nor mi, a pra vo su oda vno pri la go di li
mjerilu mo}i i snage i ono za jedne va`i a za druge ne
va`i. Pa {ta onda u takvom toku zbivanja koje svi po-
dr`avaju mo`e zna~iti ozbiljna nau~na rasprava o tom
pitanju. Osim toga, oni ve} sve znaju, njima mo`e biti
samo mrska knjiga ~iji autor poku{ava odgovoriti na pi-
tanje da li mo`e opstati dru{tvo koje odbacuje sve mo-
ralne kriterije i koje svoj subjektivno definiran interes i
proizvoljnu volju progla{ava za vrhovni princip djelova-
vno{}u, jer druge neke javnosti, pogotovo nau~ne i kriti-
~ke mi uo p}e ni ne ma mo, po kri li ve lom {u tnje. A
princip interesa i pragme sav taj raspad prava i morala
sjajno pokriva i {titi floskulom prvenstva ciljeva pred is-
tra`ivanjem njihovog smisla i opravdanja.
Kad se pogleda na{a politika, a pogotovo mediji koji
su u frivolnosti daleko nadma{ili politiku, tada se to jasno
vidi. Donedavna su mnogi iz raznih nevladinih udru`enja,
koja su nevladina onoliko koliko je moja penzija dovoljna
za `ivot, protestirali protiv rje~nika mr`nje, li~nog vrije|a-
nja i izno{enja sudski neverificiranih kvalifikacija u ja-
vnost, jer to vrije|a ugled i dostojanstvo ~ovjeka i cijele
zajednice, budu}i da se tako falsificira javno mnjenje i
stvara prema ljudima odnos koji ve} unaprijed implicira
ono {to je i pravnim na~elom o presumpciji nevinosti i
moralnim na~elom da se ~ovjek ne mo`e optu`ivati i vrije-
|ati bez sigurnih dokaza, zabranjeno, pa tako ~ovjek i kad
nije kriv i kada nema razloga za drasti~ne ocjene i moralne
osude, pa i kada se to doka`e, ostaje u velikom dijelu ja-
vnosti krivac i nemoralna li~nost. Takav eklatantan slu~aj
imamo u zadnje vrijeme u nekim medijima s tretiranjem
li~nosti Milorada Dodika. On je lopov, zlo~inac, krimina-
lac, mafija{, a ipak je srpski politi~ar s najve}im rejtingom.
[ta to implicira? Ili su Srbi ludi, ili pokavareni, ili ni{ta ne
znaju, a ja nisam uvjeren da je to tako. Na drugoj strani, ili
su mediji koji vode takve kampanje senzacionalisti~ki i
svojim djelovanjem ote`avaju na{u situaciju ili `ele da u~i-
ne veoma veliku uslugu Dodiku. Naime, daju mu argu-
ment da je progonjen, da je Sarajevo neprijateljsko prema
njemu i srpskim interesima, da ne mo`e normalno da dje-
luje i sara|uje, a to samo ja~a izolacionizam me|u Srbima
i tendenciju separacije Republike Srpske, budi neprijatelj-
stvo me|u nama. Naime, sa zlo~incima, mafija{ima i kri-
minalcima se ne pregovara. Pa {ta onda da se radi? Gdje je
ta sila koja }e razrije{iti ~vor. Nema vi{e Damokla i ma~a,
jer ~vorove danas razrje{avaju strpljenje i upornost, ne po-
pu{tanje, nego uporno nastojanja da se i druga strana uvjeri
da je uzimamo ozbiljno i s najboljom namjerom.

FORUM PLUS
Of!{obn!ob!•f!n v Wf~!ev!af!wsj!kf!nf!v Kp|! oj!t bn! qp!• f!mb Np!sb!~fnp!|uf!ekf!uj- Qmb!oj!sbn!eb!|uf!ejn Nj!tmjn!eb!~v!|uf!ekf!uj
eb!|uf!ejn-!lbe!j!pwb!lp np!kpk!qp!sp!ej!dj!sb!{nj|!. |uf!ekf!uj-!bmj-!qp!twf!nv b!obk!w kf!s p!w b!u oj!kf!~v qsj!kf!twf!hb!ob!dj!hb!sf!. obk!wj!|f!ob!j{mbt!dj!nb/
Na ~emu op!wbd!usp!|jn!tb!np!{b mkb!np!lb!lp!eb!qsf!csp!. tv!ef!~j-!j!up!~f!tf!np!. nb!okf!usp!|j!uj!ob!j{mbt!. ub!nb/!Eof!wop!qp!usp!. Ob! okji! tf! qp!u sp!| j
najvi{e isb!ov!j!mj!kf!lp!wf/!Oj!cf{
kf!eoph!oj!cf{!ev!hph
ej!np!flp!opn!tlv!lsj!{v
p!lp!kpk!tf!twb!lp!eof!.
sb!uj/!_j!oj!nj!tf!eb!tv
bs!u j!l mj! ob! qp!mj!d b!n b
lf-!hbs!ef!sp!cv!j!qv!up!.
wb!okb/!Ep!tb!eb!tbn
|jn!tlp!sp!ewj!kf!lv!uj!kf-
|up!lp!|ub!qfu!LN/!Up!kf
nop!hp!opw!db/!Ub!lp!}f-
pesf!~j!~v!tf!qp!sp!lb-
planirate tf! of! np!a f/! Qfo!{ j!. wop!qp!mf!nj!|f/!Nj!tmjn qsp!eb!woj!db!twf!tlv!. ept!ub!usp!|jp-!bmj!up-!j{!. nkf!tf!•op!plp!261!LN- lv!qp!wj!of!of!qp!usf!coji
da {tedite pofs!tbn-!qb!aj!wjn!ob eb!~f!np!twp!kf!sbt!ip!. qmkj-!b!qmb!uf!pt!ub!kv!jt!uf/ hmf!eb-!wj!|f!of!~v!np!~j/ b!{b!ubk!op!wbd!np!hv tuwb!sj-!lmb!}f!okb!v!tqps!.
jwj!dj!fh{jt!ufo!dj!kf/ ef!nva-!ekf!db!j!kb!np!. Kp|!blp!of!lp!v!np!kpk Cj!mp!lb!lp!cj!mp-!pwp!oj!kf eb!lv!qjn!nophp!wsf!. utljn!lmb!ej!poj!db!nb///!
zbog najava sb!uj!twft!uj!ob!nj!oj!nvn/ qp!sp!ej!dj!{cph!sf!df!tj!kf oj! qswj! oj! qp!t mkf!e okj eoj!kf!tuwb!sj/!Jqbl-!tnb!.
o sve \ura|, Jt!lsf!op!tf!ob!ebn!eb ep!cj!kf!pu!lb{-!ub!eb!~f #vebs#!qp!eaf!q v-!qb usbn! eb! kp|! of!n b Darko,
Prijedor Bijeljina
ja~im of!~f!cj!uj!lsj!{bo!qfsj!pe
lbp!|up!tf!qsj!•b/
cj!uj!qsp!cmf!nb/!Np!sb!~f!.
np! nb!o kf! lp!s jt!u j!u j
lb!lp!tnp!vt!qkf!mj!qsf!.
wb!{ j!~ j! ep!t b!e b|!o kf-
nkft!ub!qb!oj!dj<!np!hmf!cj
tf!twf!uf!qsj!•f!twft!uj
efektima bvup!np!cjm-!uf!mf!gpo-!dj!. qsf!aj!wkf!~f!np!j!pwbk/ ob!pov!qp!{ob!uv!#usf!tmb
elvisa-bihac@
krize? hotmail.com
hb!sf!uf///
Mario,
tf!hp!sb-!sp!ejp!tf!nj|#/

Suzana, Jajce Mahir Z.,

Fo~a Tuzla

NA LICU MJESTA
Pusto selo
Spala knjiga
Kosove
pod
Kozarom
na tri slova
s pticama
napustio
i narod
@eljko DERAJI]
Uskim makadamskim putem
U
penjemo se od Lamovite pre-
ma Kozari. Visoko gore pod
ovom planinom nekada se li-
jepo `ivjelo. Danas tim pu-
tem ri jet ko pro la ze lju di.
Pro|u ponekad samo divlje
zvjeri, miri{u}i davno izblijedjele tragove ljud-
skih stopa, koje ve} dugo ne hode ovim krajevi-
ma.
U potkozarskim selima `ivot je stao. Narod
se iseljava... Selo Kosovi, udaljeno 20 kilometa-
ra od Prijedora, nekada je imalo 40 stanovnika,
a danas svega tri.
U Kosovima bez puta, dobre struje, ambu-
lante, prodavnice, ostali su da `ive Slava (59),
Dragutin (74) i Rade Kos (81). Sje}aju se ovo
troje preostalih mje{tana kako se nekada orila
pjesma Kozarom. Do|o{e neka vremena i pje-
sma naprosto utihnu.
Odsje~eni od svijeta : "Ovo su
vam Kosovi... Ili, zapravo, ono {to je ostalo od
njih. Kako da ka`em da je selo kada cijelo mo`e
stati u jednu sobu. Kada nema jednog, ka`emo
da nema tre}ine sela. Nema se o tome {ta pisati,
znate i sami da nam je te{ka sudbina. Posebno
kada zapada snijeg. Po nekoliko dana budemo
odsje~eni od svijeta", ka`e Slava Kos.
Njen ro|ak Dragutin izveo je djecu na put.
Odselili se u Hrvatsku, dok on u Kosovima pro-
vodi penzionerske dane i sa svojim rijetkim ko-
m{ijama ~eka bolja vremana.
"Evo vidite kako se ovdje `ivi. Ljudi po-
pravi{e ku}e i vikendice, a onda, kao da neka
nesre}a udari, odseli{e. Svakim danom se sma-
njivao broj stanovnika i, evo, spade knjiga na tri
slova", ka`e Dragutin.
Jedina `ena Uputi nas on da posjetimo `ivu legendu ci-
u selu Slava jelog potkozarja, ~ovjeka koji je u Kosove do-
Kos nije veo vodu i struju, uradio put i pokrenuo mnoge
oti{la u akcije, djeda Rada.
prodavnicu Na ~esmi u centru voda neprestano te~e, na
17 godina njoj je plo~a, a na plo~i uklesan stih "Da nam
ovo selo znade, ovu ~esmu podi`e Rade, neka
ova ~esma blista iz nje te~e voda bistra, da ka-
`emo svome rodu da pijemo zdravu vodu".
Stih je smislio djed Rade 1974. godine ka-
da je dovedena voda u selo. Do~eka nas i ovaj
najstariji mje{tanin Kosova pred svojom tro-
Kada nema
{nom ku}om. Od kada mu je umrla supruga
jednog,
Angelina 1993. godine, `ivi sam. Da mu nema
ka`emo
kom{ija, ne bi znao {ta bi.
da nema
"Nekada je ovim putem prolazilo stotinu
tre}ine sela
grla stoke i puno djece se igralo. Danas nema
nikoga. Ne mo`e se ~uti ljudski hod po nekoli-
ko dana. Kada neko pokuca na vrata, obradu-
jem se. Stekosmo ja i moja supruga ~etvoro
djece koja se razi|o{e. Do|u, posjete, pa odu
svojim putem", ka`e Rade.
Ne ~u je se vi {e pje sma:
Ispri~ao nam je i to da Kosovi dobi{e ime po
kosovima, pticama koje su nekada pjevale Ko-
Rade je zarom. Ne zna se kuda odo{e i iz kojeg razloga
najstariji
mje{tanin
napusti{e ove krajeve, ali s njima po|e i narod.
Selo ostade pusto, njive neorane, a kozara~ko
kolo i ojka~a se sve rje|e ore planinskim vrleti-
ma. Ostala je samo tuga.
"Ve}ina na{ih ljudi je imala stado na Koza-
ri. ^uvale su se ovce i goveda. Bio je ovo bogat
kraj. Ali, kako do|e rat i neima{tina, sve stade.
Sada se jedino ~uje crvrkut ptica i zavijanje vu-
kova...", kazuje djed Rade.
Pokrenuo je ovaj vitalni starina puno akcija
koje su stvorile preduslove za opstanak stano-
vnika na ovim prostorima.
"Ja sam radio u {umariji pa sam bagerom
prokopao kanal za vodu. Poslije smo kopali ru-
~no. Bilo nas je oko 30 na kanalu. Nekada se i
na njivama orila pjesma. Kopalo je i po 15 ko-
pa~a... Danas su njive zarasle u korov", kroz
sjetu pri~a Rade.
Doktoru nisu i{li godinama:
8. 3. 2009. ofekfmkb 15
FOTO A. ^AVI]
Dragutin
i Slava
me|usobno
se poma`u
Kosovi
dobi{e ime
po kosovima,
pticama koje
su nekada
pjevale
Kozarom. Ne
zna se kuda
odo{e i iz
kojeg razloga
napusti{e ove
krajeve, ali s
njima po|e i
narod. Selo
ostade pusto,
njive neorane.
Danas selo
broji samo tri
stanovnika
Na ~esmi u centru
voda neprestano
te~e
Mo`ete li zamisliti selo u BiH bez kafane i pro- kadamski put od Kosova, na kapiji ostado{e
davnice? E, to su Kosovi. Nikada nije u ovom preostali stanovnici ovog sela. Ma{u nam ruka-
selu postojala ni prodavnica ni kafana. O ambu- ma, starim i iznemoglim. Vjeruju da je vrijeme
lanti mje{tani mogu samo da ma{taju. A neop- velikih snjegova pro{lo, jer ako snijeg zapada
hodna im je... kao nekad, `ivog ~ovjeka ne}e vidjeli po mjesec
Slava Kos u prodavnicu nije oti{la 17 godi- dana.
na. Od kada joj je umro mu`, `ivi sama. Da ne- ^ika Rade nas je pozdravio rije~ima:
ma Dragutina, koji joj nabavi garderobu i hranu, "Drago nam je {to ste do{li jer rijetko ko
ne zna {ta bi. Nema ni novca, tako da nema ni svra}a u ovo na{e selo. Jo{ dok smo mi `ivi, ov-
potrebu da negdje ide. dje }e se ~uti glas i smijeh, a kada mi napustimo
"Najbli`a prodavnica nam je u Lamovitoj ovaj svijet i kosovi }e prestati da pjevaju."
koja je udaljena {est kilometara. Ali, {ta da ra-
dim u njoj kada nemam nikakvih primanja ni
para. Te{ka sam sirotinja, pa eto. Ne znam {ta da
vam ka`em", pri~a Slava.
Umjesto u kafani, ~ika Rade svako jutro u
ku}i popije odli~nu kozara~ku rakiju. Nekada je
i{ao u kafanu, a sad, kada je ostario, nije mu ni
do ~ega.
"Haj'te vi popijte jednu sa mnom", ponudi
nas ~ika Rade. Nismo mogli odbiti i moramo
priznati - odli~na je {ljivovica.
Ono {to najvi{e nedostaje mje{tanima Ko-
sova je ambulanta. Najbli`a je u Lamovitoj, ali i
u nju doktor rijetko dolazi. Prijedor je udaljen
20 kilometara. O bolesti, tako, i ne razmi{ljaju.
"Nisam oti{la kod doktora nekoliko godina.
Ne koristim nikakve lijekove. Samo se ~uvam
da se ne razbolim, jer odavde nema ko ni da me
odveze doktoru. Auto ovuda pro|e jednom go-
di{nje", ka`e Slava.
Jedan od njih je i na{. Dok silazimo niz ma- Putem rijetko ko prolazi
16 ofekfmkb!8. 3. 2009.
IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA
Tra`eni Ba{ir
Me|unarodni krivi~ni sud u Hagu je od svog osnivanja 2002. godi-
ne prvi put izdao nalog za hap{enje jednog dr`avnog lidera. Naime,
"na tapetu" ove sudske institucije na{ao se predsjednik Sudana, Omar
Hasan al Ba{ir, kojeg terete za ratne zlo~ine po~injene u Darfuru.
Ba{ir je brzo reagovao na optu`be i nalog, okrivljuju}i Zapad za sve
lo{e u svijetu i nazivaju}i tamo{nje ~elnike zlo~incima. Da je "duboko
povrije|en" odlukom Me|unarodnog krivi~nog suda pokazuje i to {to
je, samo nekoliko sati nakon iz-
davanja naloga za hap{enje, bez
Sudanski lider, objave razloga, iz zemlje protje-
kao protivodgovor, rao najmanje deset me|unaro-
za sve lo{e u svijetu dnih humanitarnih agencija koje
optu`io Zapad su pru`ale pomo} stanovni{tvu
Darfura. "Ljekari bez granica" i
drugi humanitarci, koji su, na`a-
lost, godinama imali pune ruke posla, poku{avaju}i spasiti jo{ koji `i-
vot u "negostoljubivom" Sudanu, protjerani su bez rije~i obrazlo`enja.
Politika, vi{a sila, osveta...
Potom su uslijedile brojne kritike; dobronamjernika i onih koji Su-
danca {to prije `ele vidjeti iza re{etaka. Kina je prva, kao stara, dobra
prijateljica Sudana, zbog uzajamnog snabdijevanja oru`jem i naftom,
zatra`ila od Savjeta bezbjednosti UN da poni{ti sudski nalog za ha-
p{enje, a afri~ke i azijske zemlje su zatra`ile odustajanje od su|enja
Ba{iru, bez presedana.
Bilo je i onih koji zahtijevaju odgodu postupka na godinu dana. Va-
ljda misle da se za to vrijeme podaci o 35.000 ubijenih, te najmanje
100.000 ljudi koji su umrli od gladi i bolesti tokom sukoba u Darfuru
nekako mogu "amortizovati". Ili misle da }e se Ba{ir pokajati, {to -
ako se i desi - ne}e Darfur u~initi ljep{im mjestom za `ivot.
Kadirov opravdava
ubistva `ena
Predsjednik ^e~enije Ramzan Kadirov podr`ao je staru porodi-
~nu tradiciju izjaviv{i da je sedam `ena, koje su ubili njihovi ro-
|aci "zbog spasavanja porodi~ne ~asti", zaslu`ilo da bude ubijeno
"jer su bile lo{eg morala". Tijela sedam `ena ubijenih mecima u
glavu na|ena su krajem novembra pored puta. Navodno, one su
planirale da napuste zemlju i odu u svijet da se bave prostituci-
jom. Ro|aci su ih ubili kad su otkrili njihovu namjeru.
Osvetili ubijenog
generala Vaija
Predsjednika Gvineje Bisao, @oaoa Bernarda Vijeiru, ubili su voj-
nici pobunjenici, samo nekoliko ~asova po{to je likvidiran na~elnik
General{taba oru`anih snaga te zapadnoafri~ke zemlje, general Ba-
tist Tagme Na Vai. Ubistvo predsjednika Vijeire po~inili su vojnici
bliski ubijenom na~elniku General{taba iz osvete, jer su smatrali da
je upravo dr`avni lider odgovoran za smrt njihovog nadre|enog.
Su|enje Hodorkovskom
i Lebedevu
U Moskvi je po~elo su|enje biv{em predsjedniku kompanije
"Jukos" Mihailu Hodorkovskom i nekada{njem ~elniku banke
"Menatep" Platonu Lebedevu. Njima dvojici na terete se stavlja
sticanje koristi mahinacijama i legalizacija prisvojene imovine uz
zloupotrebu slu`benog polo`aja. Nijedan od optu`enih ne prizna-
je krivicu. Istovremeno je moskovska policija privela {est osoba
koje su poku{ale da organizuju skup u znak podr{ke optu`enima.
Agenti u "Naftagasu"
Maskirani agenti ukrajinske nacionalne bezbjednosne slu`be
upali su u naftnu kompaniju "Naftogas" i zapo~eli ispitivanje gla-
vnog ra~unovo|e i pregled dokumenata. Nacionalna bezbjedno-
sna slu`be Ukrajine (SBU) tvrdi da je to istraga o kojoj su u
"Naftagasu" ranije bili obavije{teni. Rije~ je, naime, o krivi~noj
istrazi preduzetoj zbog navodnih mahinacija s gasom u vrije-
dnosti od 900 miliona dolara. U parlamentu je vi{i pripadnik par-
tije premijerke Julije Timo{enko tra`io da SBU obustavi akciju.
Hag `eli Ba{ira
iza re{etaka
Me|unarodni krivi~ni sud u Hagu izdao je nalog za hap{enje
predsjednika Sudana, Omara Hasana al Ba{ira, optu`enog za zlo-
~ine u Darfuru. Optu`nica ~ini Ba{ira najvi{im zvani~nikom koji
ovaj sud goni od svog osnivanja 2002. Ba{ir, koji je odbacio sve
navode, optu`en je da je orkestrirao kampanju nasilja u zapadno-
sudanskom regionu Darfuru, zapo~etu 2003. Sudan je odluku su-
da okarakterisao kao dio "nekolonijalisti~kog plana". Odmah
nakon izdavanja naloga, iz Sudana je protjerano deset me|unaro-
dnih humanitarnih organizacija.
Najmla|i svjetski
Ameri~ki predsjednik
Godine
Barak Obama sa 47
godina najmla|i je
predsjednik SAD.
Me|utim, za neke od
svjetskih lidera Obama
je skoro pa veteran.
Tako kralj Butana
ima svega 29 godina
i najmla|i je dr`avnik
na svijetu
1. 2.
Jigme Kesar Ruzvelt Skerit
Namgjel Vang~uk Premijer
Kralj Butana Dominike
Datum ro|enja: 21. februara 1980. godine. Datum ro|enja: 8. juna 1972. godine.
Do{ao na vlast: 14. decembra 2006. godine. Do{ao na vlast: 8. januara 2004. godine.
Kako je do{ao na vlast: Naslijedio oca. Kako je do{ao na vlast: Na{ao se u pravo vrijeme na pravom mjestu.
U dobronamjernom poku{aju da se od ovog himalajskog kraljevstva Nakon {to je diplomirao englesku knji`evnost i psihologiju na Univerzite-
napravi demokratska dr`ava, Jigmeov otac je abdicirao sa vlasti decem- tu Misisipi, Skerit je postao predava~ na Dominikanskom nacionalnom ko-
bra 2006. godine i tron je predao sinu, dotada{njem princu, koji je ma- led`u. Nakon parlamentarnih izbora u dr`avi, on postaje ministar
gistrirao politi~ke nauke na Oksfordu. U ovoj najmla|oj demokratiji na obrazovanja, a kako je dotada{nji premijer Pjer [arl iznenada preminuo od
svijetu, gdje su stanovnici prije dvije godine prvi put iza{li na izbore, sr~anog udara, Skerit je izabran od strane Laburisti~ke partije Dominike da
kralj je i dalje na ~elu dr`ave, iako je u toku proces demokratizacije ze- ga zamijeni. Ubrzo je uspostavio diplomatske veza s Tajvanom i Kinom.
mlje. Jedini problem jeste {to narod ne}e demokratiju, ve} svog kralja, Kineska vlada je njegovoj zemlji ponudila 122 miliona dolara pomo}i, {to je
{to je nezabilje`eno u svijetu. 1.700 dolara po stanovniku ove siroma{ne karipske zemlje koju treba razli-
kovati od Dominikanske Republike. Dominika je zemlja parlamentarne de-
mokratije. Nalazi se u sklopu Komonvelta.
6. 7.
Msvati III Mihail Saka{vili
Kralj Predsjednik
Svazilenda Gruzije
Datum ro|enja: 19. aprila 1968. godine. Datum ro|enja: 21. decembra 1967. godine.
Do{ao na vlast: 25. aprila 1986. godine. Do{ao na vlast: 25. januara 2004. godine.
Kako je do{ao na vlast: Naslijedio oca koji je umro. Kako je do{ao na vlast: Predvodio je "ru`i~astu revoluciju".
Msvati je krunisan svega {est dana nakon {to je napunio 18. godina i Saka{vili je studirao pravo na svjetski poznatim univerzitetima "Kolum-
od tada se njegova, ionako siroma{na zemlja nalazi u prili~no lo{em bija" i "D`ord` Va{ington". U gruzijski parlament je izabran 1995. godine.
stanju. Procjenjuje se da je najmanje 26 odsto stanovnika Svazilenda Godine 2000. postaje ministar pravde i kre}e u odlu~nu borbu protiv ko-
zara`eno HIV virusom, {to je najve}a stopa zara`enosti u svijetu. rupcije. Njegovi odnosi s predsjednikom Edvardom [evarnadzeom su se
Msvati se dosjetio brilijantnog rje{enja; zabranio je seksualne odnose pogor{ali i na ulice gruzijske prijestonice izvodi desetine hiljada demon-
kako bi sprije~io {irenje zaraze! Ovaj potez se pokazao prili~no nepo- stranata koji su se usprotivili namje{tenim parlamentarnim izborima. Na-
pularnim, jer sam Msvati ima 13 `ena, s kojima je dobio 23 djece. Za- kon nekoliko dana, Saka{vili s pristalicama ulazi u zgradu parlamenta,
brana je ukinuta pro{le godine, jer se pokazala kao neefikasna. ma{u}i ru`ama zbog ~ega je revolucija i dobila ime. [evarnadze podnosi
ostavku i na predstoje}im izborima Saka{vili je izabran za predsjednika.
Svaki sat
Zapanjuju}i
podaci o smrtnosti
`ena u Indiji
Ve}ina smrti
uzrokovana
nesre}ama u doma}instvu,
samozapaljivanjem,
ili nasiljem u ku}i
Zapaljivanje je
Pripremila: Dragana RADU[KI uzrok kod
26 odsto smrti
gdje su `rtve `ene
vakih sat vremena 12 Indijki izgubi `ivot, od ~ega je najvi{e
S
smrti izazvanih posljedicama zapaljivanja, zapanjuju}i su
podaci objavljeni protekle sedmice.
Vi{e od polovine ovih `ena je dobi izme|u 15 i 34 go-
dine, a ve}ina smrti je prouzrokovana nesre}ama u doma-
}instvu, samozapaljivanjem, ili nasiljem u ku}i, izazvanim
razmiricama u vezi s mirazom.
Rezultati ovog istra`ivanja samo su posljednji u nizu
dokaza podre|enosti `ena u indijskom dru{tvu, gdje je jednakost polova zaga-
rantovana Ustavom, ali se u stvarnosti ne primjenjuje, osim ako se ne radi o bo-
gatim slojevima dru{tva.
Uprkos brojnim zakonima koji {tite prava `ena, aktivisti za za{titu ljudskih
prava u Indiji tvrde da je polo`aj `ena vi{e nego nezavidan. Ovo je ujedno i ze-
mlja s najve}om stopom feticida, infanticida `enskih potomaka, najve}im bro-
jem dje~jih brakova, te najvi{im postotkom seksualnog nasilja nad `enama, te
nasilja u porodici.
Ministar za porodicu ka`e da je svega jedan odsto privatne imovine regis-
trovan na ime `ena i to samo onih `ena iz vi{ih dru{tvenih slojeva. Indijke se u

lideri: Od Butana do Rusije
nisu presudne
3.
D`ozef Kabila
Predsjednik
DR Kongo
Datum ro|enja: 4. juna 1971. godine.
Do{ao na vlast: 26. januara 2001. godine.
Kako je do{ao na vlast: Naslijedio oca, koji je ubijen.
Njegovog oca Lorena Kabilu ubio je njegov tjelohranitelj i tako se
D`ozef Kabila na{ao na ~elu DR Kongo. D`ozef Kabila je pro{ao voj-
nu obuku u Kini i borio se protiv re`ima diktatora Mobutu Sese Sekoa,
koji je zba~en sa vlasti 1997. godine. D`ozef Kabila je u{ao u istoriju
tako {to je odr`ao prve demokratske izbore u DR Kongu i on je ujedno
prvi demokratski izabran lider otkako je Kongo dobio nezavisnost. Ovi
izbori su donijeli stabilnost u ovu zemlju, a tokom njegovih mandata
DR Kongo je potpisao unosne poslove sa stranim investitorima.
8.
Faure Gnasingbe
Predsjednik
dr`ave Togo
Datum ro|enja: 6. juna 1966. godine.
Do{ao na vlast: 5. februara 2005. godine.
Kako je do{ao na vlast: Otac ga doveo na vlast.
Njegov otac Gnasingbe Ejadema do{ao je vojnim udarom na vlast 1967.
godine i vladao je poput diktatora. Sve vrijeme je pripremao sina, koji je
magistrirao na Univerzitetu "D`ord` Va{ington", da ga naslijedi, a prije to-
ga ga je postavio na nekoliko ministarskih funkcija. Kada je Ejadema
umro 2005. godine, vojska je njegovog sina postavila za predsjednika
dr`ave, iako je na tu funkciju trebalo da do|e predsjednik Skup{tine. Na-
kon me|unarodnog pritiska, Gnasingbe je si{ao sa vlasti, a za predsjedni-
ka je izabran na izborima odr`anim u aprilu 2005. godine, koji su
okarakterisani kao namje{teni.
12 Indijki izgubi `ivot
4.
Nikola Gruevski
Premijer
Makedonije
Datum ro|enja: 31. avgusta 1970. godine.
Do{ao na vlast: 27. avgusta 2006. godine.
Kako je do{ao na vlast: Njegova stranka je pobijedila na parlamentar-
nim izborima.
Nikola Gruevski je predsjednik stranke VMRO DPMNE od maja 2003.
Prethodno je bio potpredsjednik iste partije. Od decembra 1999. do septem-
bra 2002. godine, Gruevski je bio ministar finansija u Vladi Ljup~a Georgi-
jevskog. Prethodno je bio ministar bez resora i ministar za ekonomiju, kao i
guverner u Svjetskoj banci i u Evropskoj banci za obnovu i razvoj - EBRD.
Gruevski je 1994. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu bitoljskog
univerziteta "Kliment Ohridski". Sem ovog, ima i diplomu londonskog In-
stituta za hartije od vrijednosti. Magistrirao iz oblasti ekonomskih nauka.
9.
Sergej Stani{ev
Premijer
Bugarske
Datum ro|enja: 5. maja 1966. godine.
Do{ao na vlast: 17. avgusta 2005. godine.
Kako je do{ao na vlast: Uticajem i zalaganjem do{ao je na vrh svoje partije.
Nakon {to je doktorirao istoriju, radio je kao novinar, prate}i spoljnu politi-
ku. Ubrzo je u stranci BSP postao savjetnik za spoljnu politiku, a u bugarsku
Narodnu skup{tinu izabran je 2001. godine. Krajem te iste godine postaje
predsjedavaju}i BSP-a. Kako je BSP na izborima 2005. godine dobio ve}inu
u Skup{tini, on je dva mjeseca nakon izbora progla{en premijerom Bugarske.
Tokom godina pokazao je i svoju "divlju" stranu. Naime, 2002. godine, nas-
toje}i da doka`e svoju ljubav prema dugogodi{njoj partnerki, novinarki Eleni
Jon~evoj, u {tab BSP-a je do{ao motorom, a na le|ima je imao natpis: "Ako
ovo ~itate, to zna~i da je Elena pala sa motora!"
prosjeku udaju vrlo rano, u 15. go-
dini, a prvo dijete ra|aju sa 17 go-
dina.
Najnovije istra`ivanje, koje su
sproveli ameri~ki istra`iva~i indij-
skog porijekla, ujedno je prvo is-
tra`ivanje koje se bavi brojem `ena
koje izgore na smrt, jer Vlada i
zvani~ne institucije nikada ne rade
ovakve statistike, a i one koje pos-
toje su prili~no nepouzdane.
Istra`ivanje su sproveli profe-
sor Pra~i Sangavi sa Kembrid`a, Kavi Bala sa Harvarda i Vena Das sa Univer-
ziteta "D`ons Hopkins".
Oni su do ovakvih zaklju~aka do{li istra`uju}i uzroke smrti `ena po grad-
skim bolnicama kao i ruralnim krajevima.
Procjenjuje se da je godi{nje u prosjeku najmanje 163.000 slu~ajeva smrti
povezano sa zapaljivanjem, {to je dva odsto ukupnog broja smrti {irom zemlje,
Ukoliko `ena ne donese dovoljno
veliki miraz, ona postaje `rtva maltretiranja
koja ima 1,1 milijardu stanovnika.
Me|utim, problem je {to je ova brojka do koje su do{li istra`iva~i ~ak {est
puta manja od one koja je registrovana od strane zvani~nih vlasti.
Od ukupnog broja ovih smrti, u ~ak 106.000 slu~ajeva `rtve su `ene.
Prosje~an omjer `ena i mu{karaca koji umru od posljedica zapaljivanja je
2:1.
"Ovakva u~estalost smrti mladih `ena, posebno smrti u vezi sa zapaljiva-
njem, je zapanjuju}a. Prema podacima koji su dostupni, do ovih smrti dolazi
8. 3. 2009. ofekfmkb 17
5.
Markus Stiven
Predsjednik
dr`ave Nauru
Datum ro|enja: 1. oktobra 1969. godine.
Do{ao na vlast: 19. 2007. godine.
Kako je do{ao na vlast: Njegov prethodnik nije pro{ao glasanje o po-
vjerenju.
Stiven je izuzetno jaka li~nost, ali bukvalno. Na Olimpijskim igrama
1992, 1996. i 2000. godine takmi~io se u dizanju tegova i osvojio je
ukupno 12 medalja. Najbolji rezultat je postigao kada je podigao 172,5
kg na svjetskom {ampionatu, 1999. godine. U parlament je izabran
2003. godine. Kada je njegovom predsjedniku Ludvigu Skotiju izglasa-
no nepovjerenje, Stiven je izabran za predsjednika. Njegov mandat je
obilje`en brojnim skandalima i aferama, ali se jo{ nalazi na vlasti.
10.
Dmitrij Medvedev
Predsjednik
Rusije
Datum ro|enja: 14. septembra 1965. godine.
Do{ao na vlast: 7. maja 2008. godine.
Kako je do{ao na vlast: Bliskost s Vladimirom Putinom.
Dmitrij Anatoljevi~ Medvedev je predsjednik Ruske Federacije. Za
predsjednika je izabran 2. marta 2008, a na du`nost je stupio inauguraci-
jom 7. maja 2008. godine. Medvedev je po zanimanju advokat, a bavi se i
preduzetni{tvom. Od 2000. godine je predsjednik Upravnog odbora "Gas-
proma". Godine 1999. Medvedev je bio u grupi osoba koje je Vladimir
Putin iz Sankt Peterburga doveo na rukovode}e polo`aje u ruskoj vladi.
Decembra iste godine izabran je za {efa Kabineta ruskog predsjednika. Za
zamjenika predsjednika ruske vlade izabran je 14. novembra 2005. godi-
ne, {to mu je otvorilo put ka daljem napredovanju u karijeri.
usljed nesre}a u kuhinji, zatim samozapaljivanja, ali i usljed zlostavljanja od
strane mu`a i mu`evljeve porodice, zbog miraza koji djevojka donosi u brak",
stoji u istra`ivanju.
Iako je tra`enje i davanje miraza nezakonito od 1961. godine, miraz je i
dalje tradicija indijskog sklapanja braka. Ukoliko `ena ne donese dovoljno veli-
ki miraz, ona postaje `rtva maltretiranja od strane mu`a i njegove porodice.
@rtve zapaljivanja obi~no stradaju tako {to ih poliju kerozinom, a zatim za-
pale.
"Prema brojnim istra`ivanjima, ~esto je rije~ o ubistvima, iako se nastoji
zamaskirati i predstaviti kao samoubistvo, jer porodice tvrde da su se `rtve sa-
me zapalile", stoji u studiji.
U urbanim podru~jima zapaljivanje je uzrok kod 26 odsto smrti gdje su
`rtve `ene, i to uglavnom dobi od 15 do 34 godine.
U studiji se pozivaju indijske vlasti da vi{e pa`nje posvete ovakvim slu~a-
jevima, jer je naj~e{}e rije~ o ubistvima, a ne samoubistvima kako `eli da se
predstavi. Ono na {ta istra`iva~i ukazuju jeste da je u najve}em broju slu~ajeva
samozapaljivanja sa `rtava uklonjen nakit, {to nije logi~no i malo koji samoubi-
ca razmi{lja o tome kada `eli da se ubije. Tako|e, u ve}ini slu~ajeva je zabilje-
`eno da su `rtve polivene kerozinom.
Katastrofalno stanje kada su u pitanju prava `ena u Indiji spomenuto je i u
pro{lonedjeljnom izvje{taju Stejt departmenta, gdje stoji da je o~igledno da
postoji ozbiljan problem kada je rije~ o tretiranju `ena, uklju~uju}i ubistva zbog
miraza kao i ubistvo novoro|en~adi `enskog pola.
Pro{log mjeseca Nacionalna komisija za prava `ena objavila je da su to-
kom tri mjeseca primili ~ak 1.500 prijava od zlostavljanih `ena, bilo da je rije~
o zlostavljanju zbog miraza ili ku}nom nasilju.
Jedan od slu~ajeva koji je potresao svjetsku javnost jeste slu~aj dvije dje-
voj~ice iz sjeverne provincije Harjana, koje su nedavno seljani napali ma~eta-
ma, sjekirama i kamenjem i na kraju zapalili kerozinom. Njihov jedini grijeh je
bio {to su bez mu{ke pratnje oti{le u ku}u svojih momaka da im ~estitaju Diva-
li- indijski festival svjetla.
18 ofekfmkb!8. 3. 2009.

POD LUPOM
Vla{i}, jedna od najljep{ih
planina u BiH, bez
jasnih vizija za budu}nost

Turisti
otkazuju
aran`mane

Opustjeli
centar

Nema ulaganja,
@eljko DERAJI]
Hotel "Pahuljica"
pre`ivljava
Prema rije~ima Hihada Kori}a, direktora Turisti~ke zaje-
dnice Travnik, njihov zadatak je da promovi{u Vla{i} na saj-
edostatak snijega na Vla{i}u ove godine zahvaljuju}i movima i putem medija {to oni i ~ine.

N
gotovo je upropastio zimsku turisti~ku se-
zonu. Turisti su masovno otkazivali aran-
`mane, a poslodavci na terenu zami{ljeno
sumiraju utiske.
Na jednom od najve}ih bh. zimskih tu-
risti~kih centara nedostaje puno toga. Topo-
va za snijeg nema {to je, prema mi{ljenju ve}ine na{ih
sagovornika, najve}i problem jer su oni jedina nada da bi sezo-
ne koje budu bez prirodnog snijega mogle biti spa{ene proi-
zvodnjom vje{ta~kog snijega.
Kako su nam potvrdili u op{tini Travnik, kapitalna ulaga-
nja na plato Vla{i}a nisu planirana. Tek ponekad se javi po koji
inostrani investitor, ali, izlaskom na teren, sve pri~e prestanu.
Infrastruktura u ski-centru je u jako lo{em stanju. @i~are
su stare i po 20 godina, a ne funkcioni{e ni skakaonica koja je
postavljena jo{ prije rata.
Zbog nea`urnosti lokalnih vlasti najvi{e ispa{taju poslo-
davci na Vla{i}u.
Ograni~enost ponude: "Ove godine smo ra-
dili samo 10 dana. Ne mo`emo da pokrijemo osnovne tro{ko-
ve na{eg rada. @ao mi je {to nadle`ne institucije ne vode
ra~una o ulaganju u centar kako bi mogli dostojanstveno da
zaradimo za `ivot", rekao nam je Zijad Mehi} koji ve} nekoli-
ko godina ima kiosk na kojem prodaje doma}u hranu s Vla{i-
}a.
Hamdija Mehi} iz Travnika svakodnevno dolazi na Vla{i}
kako bi prodavao vla{i}ki sir, kajmak i druge proizvode. Kako
ka`e, ova sezona je najgora u zadnjih pet godina.
"Ni sam ne znam {ta da vam ka`em. Jednostavno smo
propali. Zavisimo od snijega i, ako ga nema, sami vidite kako
je. Kako ode snijeg tako opusto{i i centar i mi mo`emo samo
i}i ku}i praznih ruku i d`epova", `ali se Hamdija.
Ispostava Turisti~ke zajednice Travnik ve} nekoliko dana
je zatvorena. Nema turista, pa nema ni potrebe za radom.
seminarima "Najve}i problem na Vla{i}u je nedostatak snijega prote-
klih godina i kapitalnih ulaganja, ali i ograni~enost hotelijera
samo na zimsku sezonu. Vla{i} bi trebalo da `ivi 365 dana u
godini i moramo se okrenuti ljetnom turizmu", naveo je Kori}.
Saradnja TZ i op{tine Travnik je na zavidnom nivou i, ka-
ko je rekao Kori}, radi se na tome da se Vla{i} promovi{e u
ozbiljnu turisti~ku destinaciju na kojoj }e se turisti odmarati
tokom cijele godine.
Alma ^elilba{i}, pomo}nica na~elnika za privredu i van-
privredu u op{tini Travnik, rekla nam je da ova op{tina jo{ ne-
ma usvojen plan kapitalnih investicija od strane Op{tinskog
vije}a.
"Plan bude definisan na osnovu javnog poziva koji se ra-
spisuje svake godine i na koji imaju mogu}nost da apliciraju
svi gra|ani s podru~ja op{tine, privrednici i drugi subjekti. Oni
predla`u projekte za kapitalne investicije koje bi bile finansi-
rane iz op{tinskog bud`eta u naredne tri godine", rekla je ^e-
lilba{i}eva.
Kako je napomenula, ima zainteresovanih za ulaganje na
plato Vla{i}a, ali jo{ je rano govoriti o svim projektima koji }e
biti investirani.
"Tek je imenovana nova komisija za planiranje op{tin-
skog ulaganja ~iji zadatak je da utvrdi plan kapitalnih investi-
cija", napomenula je ^elilba{i}eva.
Skakaonica kao muzej: Semin Konjali}, stru~ni saradnik
za turizam u op{tini Travnik, rekao nam je da bud`et Travnika
za ovu godinu ne planira kapitalna ulaganja u plato Vla{i}a
jer za to ne postoje sredstva.
"U saradnji s njema~kom agencijom trenutno radimo an-
ketu koja ve} traje dva mjeseca. Ispitanici su turisti koji pre-
dla`u sadr`aje neophodne u centru i koji navode svoje
potrebe. Nakon toga }e biti formiran jedan tim za izradu stra-
tegije za razvoj turizma, a nadam se da }e onda biti i definisa-
na konkretna ulaganja", rekao je Konjali}.
 8. 3. 2009. ofekfmkb 19
Hamdija Mehi} prodaje
vla{i}ki sir i kajmak

Ispostava Turisti~ke
zajednice Travnik
ve} je zatvorena.
Nema turista,
pa nema ni
potrebe za radom

Alma
^elilba{i}

Topova za
snijeg nema, a
kapitalna ulaganja
nisu planirana.
@i~are su stare
i po 20 godina,
a ne funkcioni{e
ni skakaonica.
Turisti su
ove godine
masovno Renoviranje
otkazivali skakaonice
preskupa
aran`mane investicija

nema ni turista
On je napomenuo da je jedna nevladina organizacija s
grupom gra|ana pokrenula inicijativu da bude zakazana sje-
dnica Op{tinskog vije}a Travnik, na kojoj bi jedina tema bila
turizam na Vla{i}u.
Nedavno je na Vla}i{u boravila i jedna italijanska firma
koja je bila zainteresovana za obnovu skakaonice, ali na kraju
je konstatovano da je to preskupa investicija. Ipak, predlo`ili
su jednu zanimljivu stvar.
"Ponudili su nam da skakaonicu preuredimo u muzej koji
bi sadr`avao eksponate s Vla{i}a", objasnio je Konjali}.
Kako ka`e, ima zainteresovanih i da bude ura|ena staza
na Markovcu i jedna travni~ka firma tra`i koncesiju, ali odo-
bravanje sporo ide. To bi bio spas, jer na vi{im nivoima ima
vi{e snijega.
Konjali} je napomenuo da topovi za vje{ta~ki snijeg, i da
su nabavljeni, ne bi imali efekta, jer je za njihov rad potrebna
temperatura od najmanje -3 stepena Celzijusa. Me|utim, na
Vla{i}u su zadnjih godina temperature znatno vi{e.
Hotele spasavaju seminari: Za vrijeme lo-
{ih sezona pojedini hoteli dopunjavaju svoj sadr`aj kako bi
pre`ivjeli. Tako da danas gosti mnogih hotela na Vla{i}u mogu
da u`ivaju u antistresnim aran`manima i drugim sadr`ajima.
Hotel "Vla{i}" raspola`e s ukupno 26 soba, a prema rije-
~ima upravnika ovog hotela Nermina [irbegovi}a, ovo je naj-
lo{ija sezona u posljednih pet godina. Mnogi turisti, koji su
rezervisali aran`mane u septembru i oktobru, otkazali su ~im
je otoplilo.
"Radili smo samo sedam dana. Nakon toga do{lo je do
otopljavanja snijega. Snijeg je ponovo pao, ali nema gostiju.
Me|utim, mi nudimo usluge hotela i tokom ljetnog perioda,
ali problem je u tome {to nema sadr`aja u tom periodu. Treba-
lo bi ulo`iti u `i~are koje bi turiste nosile na najvi{e vrhove
Vla{i}a, gdje bi oni mogli {etati u prirodi i onda se vra}ati u
hotele", rekao je [irbegovi}.
S druge strane, Maida ]ori}, {ef recepcije u hotelu "Pa-
huljica", rekla nam je da njihov hotel ne osje}a direktne po-
sljedice nedostatka snijega jer organizuju seminare i druge sa-
dr`aje.
"Trenutno nam je popunjenost kapaciteta 80 odsto i to je
u toku cijele godine tako. Mo`emo biti zadovoljni posjetom
turista jer imamo priliku da vam ka`emo da smo u avgustu
imali skoro popunjene kapacitete. Zadnjih godina vi{e se ljudi
opredjeljuju za ljetovanje na planinana, nego na moru", ka`e
]ori}eva.
Mali preduzetnici propadaju: Na Vla{i}u
najvi{e pate mali preduzetnici i vlasnici mnogobrojnih viken-
dica koje su napravljene u centru. Nedostatak snijega zna~i i
odlazak gostiju, ali i manju zaradu.
Mustafa i Haida Dautovi} ve} dvije decenije iznajmljuju
svoju vikendicu sa dva apartmana koja ukupno mogu da pri-
me osmoro gostiju.
"Mi smo ove godine morali da snizimo cijenu na 75 evra
za apartman po danu, ali i to nije pomoglo. Dosta nam je stal-
nih mu{terija otkazalo gostovanje", `ale se Dautovi}i.
U samom centru skijali{ta je veliki ski-lift. U podno`ju
ku}ica za prodaju karata za ski-lift, zaklju~ana. Gledaju}i u
Nema gostiju
ni u vikendicama stazu, primje}ujemo pet do {est turista. [etaju. Razo~arani {to
nema snijega.
"Evo, sada smo morali otkazati apartman, jer nema svrhe
ostajati. Do{li smo da se relaksiramo. @ao nam je {to ovaj
centar nema topova za vje{ta~ki snijeg", govori nam u prolazu
turistkinja iz Tuzle.
Elvir Nasi} iz Gra~anice stigao je na Vla{i} kako bi se
U bud`etu malo odmorio.
Travnika nisu "Na sre}u, imam stan ovdje u centru i to me spasava da
planirana ne pla}am apartman. Do{ao sam s porodicom i bi}emo jo{
kapitalna nekoliko dana", ka`e Elvir.
ulaganja u Na samom ulazu u ski-centar je i bebi lift. Mjesto gdje su
Vla{i} jer se nekada skijala djeca, pusto.
za to ne postoje Ski-centar "Babanovac" na Vla{i}u ~eka reagovanja na-
sredstva dle`nih institucija Travnika kako bi bile odra|ene neke kapi-
talne investicije i kako bi turisti kona~no mogli da u`ivaju u
ljepotama ove planine, kako zimi tako i ljeti.
20 ofekfmkb!8. 3. 2009.
JEDAN DAN SA...
Miljkom BR\ANIN-BABI],
glumicom Narodnog
pozori{ta Republike
Srpske u Banjaluci
@ivot
kvalitetno
Uvijek Li~na karta
dotjerana
Datum ro|enja: 27/22/2:88/!v!Uv!{mj
Horoskopski znak: |lps!qj!kb-!qpe!{obl!mbw
Obrazovanje: Blb!ef!nj!kb!vnkf!uopt!uj!v!Cb!okb!mv!dj
Bra~no stanje: veb!ub-!jnb!tj!ob!Gj!mj!qb
Mjesto stanovanja: Cb!okb!mv!lb
Bla`enka LEJI]
Iako na daskama koje `ivot zna~e ~esto provodi goto-
vo cijeli dan, mlada banjalu~ka glumica NP RS Miljka
Br|anin-Babi} ka`e da ne `ali vrijeme, napor i trud ulo`en
u predstave koje je odigrala.
Osje}aj zadovoljstva kada poslije predstave vidi zado-
voljnu publiku, ka`e, otklanja umor i stres nakupljen na
brojnim, ~esto iscrpljuju}im probama.
S obzirom na to da pozori{te radi svakodnevno, pa ta-
ko i glumci, svaki dan joj je radni.
Nije ranoranilac: Kako bi imala dovoljno ener-
gije da se nosi sa svim obavezama koje ima tokom samo
jednog dana, Br|anin-Babi}eva voli da ujutro odspava do
devet, te da prvu kafu popije u dru{tvu sa svojim sin~i}em
Filipom, koji se za to vrijeme igra.
"Nisam ba{ neki ranoranilac. Nekako volim da se na-
spavam, da ujutro ustanem koliko-toliko odmorna. Vi{e
volim da sam no}u du`e budna nego da ujutro moram rani-
je da ustanem", pri~a Miljka.
Uz prvu kafu voli da ~ita novine, razgovara sa Filipom i
bude na Internetu, tako da je to ve} postala neka jutarnja rutina.
Dok Filip odgleda crtane filmove, ona se na{minka i
spremi za posao, tako da oboje kre}u u nove pobjede, ona
radne, a on, po{to jo{ ne ide u {kolu, ide kod tete na ~uvanje.
"Trudim se da svako jutro izgledam uredno, po{to ka-
da sam ja zadovoljna sobom i svojim izgledom i osje}anji-
ma, ~ini mi se da pozitivno djelujem i na druge. Zbog toga
nastojim da se ujutro sredim i sa nekom pozitivnom ener-
gijom do|em na posao", navodi ova mlada glumica.
Drugu kafu pije s ekipom iz predstave prije prve pro-
be, ve} oko 10 ili 11 ~asova.
Po{to probe obi~no traju i do tri sata poslije podne, na-
Sa sestrom
kon njih ide ku}i na ru~ak.
U me|uvremenu, za vrijeme pauze, kod ku}e obavi jo{
neke poslove, malo se odmori i onda ponovo kre}e u pozo-
ri{te, sada ve} na druge probe.
Nagla{ava da ovakav "udarni~ki rad", tokom priprema
nove predstave, traje oko mjesec i po dana, tako da je u
tom periodu zaista preokupirana.
"Probe koje po~nu oko 19 ~asova znaju trajati i do 23
~asa ili pono}i, pa i do jedan ujutru, a zanimljivo je da po-
slije svake ve~ernje probe ekipa predstave ostaje na razgo-
voru, tako da moj `ivot obuhvata i neki poslijeprobni `ivot
u pozori{tu, koji podrazumijeva razgovore, rasprave oko
predstave, pa su mi uglavnom dani prebukirani od jutra do
mraka", pri~a Br|anin-Babi}eva.
Na sceni daje maksimum: Iako priznaje da
je svakodnevno pod velikim stresom zbog svih tih obave-
za, ka`e da joj to ne predstavlja naro~it problem.
"U su{tini, imam dosta obaveza, ali nije problem koli-
ki je broj obaveza nego kakve su te obaveze. U posljednje
vrijeme zbog priprema predstave 'Razred' imala sam vrlo
malo vremena da se posvetim sebi, radila sam dosta, ali to
su obaveze koje ja volim i `elim da radim i mislim da za
stvari koje voli{ i `eli{ da radi{ uvijek ima vremena", ka`e
i dodaje da isto tako za porodicu i prijatelje uvijek na|e
slobodno vrijeme.
Iako se ~esto de{ava da od svog rada izgubi glas i da
joj padne imunitet, ne posustaje, nego uvijek na|e snage i
volje u sebi da i kada je umorna radi i daje svoj maksimum
na sceni.
"Vi{e volim da radim, da sam korisna, da dosta na-
u~im, nego da samo le`im dok mi `ivot prolazi. Naravno,
nekada bih ostala spavati do ne znam koje doba da se
odmorim, ali ovaj posao to prosto ne dozvoljava ni meni,
ni mojim kolegama. Tako `ivot te~e. Ja ~ak mislim da smo
mi ovdje u Banjaluci malo uljuljkani, da nam na~in `ivota
nije tako brz kao u Beogradu, pa sam u tom odnosu zado-
voljna", govori glumica.
Zadovoljstvo publike uliva snagu: Po-
sljednji dani oko pripreme predstave bivaju izuzetno stre-
sni jer glumca sustigne umor, a jo{ toliko toga treba da se
uradi, toliko stvari se de{ava, fini{ira se sve u likovima,
postupcima, konkretnim radnjama, tako da je to velika ko-
li~ina sadr`aja kroz koji ~ovjek treba da pro|e, da bi na
premijeri sve izgledalo potpuno prirodno i da bi publika
u`ivala u tome.
"To je izuzetno stresan period. Tih dana sam umorna i
pod stresom i ja to primijetim na sebi. Prije neko ve~e sam
iza{la u grad s drugaricama i kad sam se pogledala u ogle-
dalo shvatila sam da koliko god imala dobru {minku na li-
cu, dobru garderobu, frizuru, toliko je umora u mojim
o~ima, to se ne mo`e prikriti", govori ona.
Kroz smijeh pri~a da se tada de{ava da dok sjedi u ka-
fi}u sa nekim i taj neko pri~a ona po~ne razmi{ljati da li joj
je scena dobra, da li joj je govorna radnja dobra, kako bi se
njen lik pona{ao u ovoj situaciji, kako bi reagovao...
"Toliko tih dana bude{ okupiran tom predstavom da je
to potpuno nenormalno. Non-stop razmi{ljam o tome i de-
 8. 3. 2009. ofekfmkb 21

Ne propu{ta
kafe s
kolegama

Iz predstave
"Razred"

treba
`ivjeti
Bavljenje sportskim aktivnostima,
{etnje i odlasci u bioskop i na koncerte
"obaveze" su koje se ~esto na|u
na njenom dnevnom redu. Na|e volje
i snage i za ve~ernje izlaske, ali gluma i
porodica su na prvom mjestu

oskop i na koncerte "obaveze" su koje se ~esto na|u na nje-

Za
nom dnevnom redu.
dru`enje Po{to njena sestra `ivi u Beogradu, rado odlazi da je po-
na|e sjeti, tako da se njen `ivot ne svodi samo na pozori{te.
vremena
Kao i ve}ina `ena, i Br|anin-Babi}eva obo`ava {oping, ali
ka`e da zbog obaveza ba{ i ne sti`e da ~esto odlazi da kupuje.
Naj~e{}e su to, govori, pretpremijerne kupovine, tako
da su i one na neki na~in povezane s njenim gluma~kim ra-
dom.
Ova mlada, energi~na `ena ka`e da je njen `ivotni
moto da `ivot treba `ivjeti i iskoristiti sve lijepo {to se
nudi.
"@ivot treba kvalitetno `ivjeti i treba biti sre}an
i zadovoljan. Svi mi imamo svojih problema i te-
{kih i lo{ih momenata, ali kad je ~ovjek zdrav sve
ide lak{e", navodi.
Priznaje da ima karakteristike {korpije i lava,
{ava se da ~ak ne{to tako nesvjesno ka`em naglas na ulici. svog horoskopskog znaka i podznaka, ali da as-
Tih dana ~ovjek ne mo`e re}i: 'Sad }u do}i ku}i, gledati trologiju smatra naukom koja ne uti~e na ljud-
TV i odmarati'. Gluma je posao koji te obuzme cijelog i ske su dbi ne, ne go sa mo nu di ne ke od
mora{ ga voljeti. To je taj neki paradoks u svemu tome, za- mogu}nosti svojstvene svakom znaku, a na lju-
ista je naporno, ali je to velika ljubav i vrijedi namu~iti se", dima je da iskoriste ili ne iskoriste to {to im
navodi Br|anin-Babi}eva. zvijezde predvi|aju.
Ono {to joj uliva najve}u snagu da istraje i trudi se
jeste zadovoljstvo publike po zavr{etku predstave.
Sre}na je, ka`e, {to radi posao koji ljude otvara, ne od-
vla~i ih od stvari oko njih nego ih nadopunjava i u njima
Bitna je,
stvara prostor za jo{ ve}u neku ljubav, da shvate ljude oko Sa sinom
ka`e, stvar u provodi
sebe, da shvate neke emocije i dosta toga nau~e.
`ivotu imati najvi{e
Zanimljivo je, ka`e, to {to su njeni prijatelji ve}inom vremena
prijatelja
iz gluma~ke bran{e. Naravno, ima i prijatelje koji se bave
i nekog
druga~ijim poslovima, ali s njima joj je te{ko da se ~e{}e
s kim mo`e{
vi|a.
porazgovarati,
Kvalitetno provodi slobodno vrijeme:
ko ti mo`e
Voli da provodi vrijeme sa ljudima koje voli, tako da taj raz-
sugerisati na
govor bude kreativan, a ne ~isto kako bi ubila vrijeme.
neke gre{ke U`iva u kupovini
Bitna je, ka`e, stvar u `ivotu imati prijatelja i nekog s
kim mo`e{ porazgovarati, ko ti mo`e sugerisati na neke
tvoje gre{ke, posavjetovati te ili zatra`iti savjet.
Zbog toga smatra da kafe ne treba shvatati kao gublje-
nje vremena, nego kao koristan razgovor sa ~ovjekom sa
kojim `eli{ da se dru`i{ i razgovara{.
Iako zaista ima mnogo obaveza, sti`e da se posveti po-
rodici i da kvalitetno provodi vrijeme sa malim Filipom. "Vi{e volim
Priznaje da i on nekada ka`e: "O, mama, kad }e vi{e da radim,
biti gotove probe", ali po njegovom pona{anju ipak vidi da da dosta
on razumije njenu ljubav prema glumi. nau~im,
"Ja vidim da on razumije da meni ovaj posao godi, ta- nego da
ko da se trudim da sve slobodno vrijeme provodim s njim i samo le`im
vodim ga gdje god krenem, na kafu s drugaricama, u pozo- dok mi
ri{te… Isto tako, dru`imo se sa nekim mojim prijateljicama `ivot
koje imaju djecu sa kojom se on mo`e igrati, tako da sve prolazi"
sti`emo", govori.
Bez obzira na obaveze, Br|anin-Babi}eva na|e volje i
snage i za ve~ernje izlaske, tako da je vikendom ~esto u ne-
kom od banjalu~kih lokala sa prijateljicama.
Bavljenje sportskim aktivnostima, {etnje i odlasci u bi-
22 ofekfmkb!8. 3. 2009.
U FOKUSU
Vi{e nikoga ne mo`e
iznenaditi {ta su sve
lopovi u stanju otu|iti
Rajna Pare`anin:
I sitnice privla~ne
lopovima
~esto meta
Kradu suvo meso,
Ni vjerski slu`benici nisu
po{te|eni, pa je vele~asni
Jozo Batini} iz Moran~ana
kod Tuzle ostao bez
200 kilograma mesa,
koje je su{io u su{ari
pored `upnog ureda
Dragan SLADOJEVI], Jasmina [ARAC
ra|e vrijednih, ali i bezna~ajnih
K
predmeta, koje su nerijetko i sa-
mi vlasnici namjeravali odstraniti
iz svojih domova, toliko su ~este
da vi{e nikoga ne mo`e iznenadi-
ti {ta su sve lopovi u stanju otu|i-
ti.
Po red sko ro sva ki da{ njih
plja~ki banaka, benzinskih pumpi ili zlatarskih ra-
dnji, na meti lopova su i ni manje ni vi{e nego tro{ni
odjevni predmeti, stari, nefunkcionalni ku}ni ure|a-
ji, poljoprivredna oru|a, pa ~ak i prehrambeni proi-
zvodi.
Tako Danka Te{i}, portparol CJB Isto~no Saraje-
vo, navodi kako su, izme|u ostalog, u povratni~kim
naseljima Podvitez i Min|ure kod Pala jedno vrijeme
bile kradene WC {olje, tu{-kabine, poljoprivredni
alat, ali ~ak i stare, dotrajale gume za automobile.
Dodala je da su po~inioci ovih kra|a otkriveni pro{le
godine.
Prema rije~ima Ljerke Stranimirovi}, portparola
CJB Doboj, lopovi kradu "sve i sva{ta".
"Ono {to bih ja izdvojila, jeste to da su u~estala
otu|enja {ahtova na podru~ju Doboja, a kra|e grla
stoke bile su toliko ~este da to vi{e ne mo`emo ni
smatrati neobi~nim", navodi Stanimirovi}eva.
Isti~e da se ~esto de{ava da neko pri provali na-
pravi ve}u materijalnu {tetu nego {to je vrijednost
ukradenih predmeta.
"Bilo je ~ak i slu~ajeva da provalnik u|e u neki
stambeni ili poslovni objekat samo da bi prona{ao
hranu i jeo. Pri tom napravi ve}u {tetu nasilno ulaze-
}i u takvu prostoriju, nego {to je vrijedna hrana koju
Meso je
je konzumirao", govori Stanimirovi}eva.
Jedan od primjera koji ukazuju na to koliko lo-
povi mogu biti "sladokusni" odnosi se na Milana To-
mi}a koji je zajedno sa licem S.S. prije nekoliko
godina, izme|u ostalog, iz ugostiteljskog objekta
"Milun" u Lakta{ima ukrao devet kremenadli i isto
toliko komada {i{ }evapa.
Kradu konopce, drva, alat: Rajna Pa-
re`anin, portparol CJB Trebinje, ka`e da je od po-
sljednjih interesatnih kra|a u Trebinju ona u kojoj je
jedan mje{tanin ovog grada prijavio da mu je ispred
ku}e ukradeno 20 cjepanica drveta.
Bio je, dodaje, i slu~aj u Bile}i kada je jedan ~o-
vjek naveo da mu je ukradena samo vre}a gra|evin-
skog cementa.
Jednog je lopova, koji je prije nekoliko godina u
Berkovi}ima ukrao iz ostave pored ku}e mje{tanina
ovog naselja samo odvija~ i klije{ta, kra|a skupo ko-
{tala, jer je nedavno razotkriven i ka`njen.
Nesvakida{nje kra|e de{avale su se i u Gacku.
Pare`aninova navodi da je u ovom gradu lopov
pro va lio u auto mo bil ka ko bi iz nje ga
ukrao, ni manje ni vi{e, nego skoro bez-
vrijedni konopac.
"U Gacku se desio i slu~aj kra|e
sjekire ispred ku}e jednog stanovnika.
Tako|e, lopov je nedavno u ovom gradu
iz grila ukrao svega pet malih fla{a so-
ka. Mnogo je primjera koji ukazuju da
su lopovi spremni otu|iti sva{ta, pa
~ak i najmanju sitnicu", ka`e Pare-
`aninova.
Lopov u fri`ideru: Trebinjski policajci
sigurno ne}e zaboraviti ni slu~aj kada im je zazvonio
telefon zbog kra|e, da bi, nakon {to su oti{li na lice
mjesta, provalnika prona{li u fri`ideru.
"U jednom prigradskom naselju u Trebinju desi-
Bilo je i slu~ajeva da
provalnik u|e u neki objekat
samo da bi prona{ao hranu i jeo
la se provala u trgova~ki objekat. Neko je vidio da je
lopov u objektu, te je obavijestio policiju. Ubrzo na-
kon toga stigli su policajci, ali i gazda. Nisu mogli
primijetiti da je i{ta otu|eno, a od provalnika nije bi-
lo ni traga ni glasa. Me|utim, tra`e}i detaljnije, pro-
na{li su lopova koji se, kad je vidio da neko sti`e u
objekat, sakrio u fri`ider", pri~a Pare`aninova.
Raznovrsnu paletu proizvoda zanimljivih lopo-
vima nabrojao nam je i Milenko Majstoro-
vi}, za mje nik ko man di ra za
kriminalistiku u Policijskoj stanici
Mili}i. Majstorovi} navodi da su
sitne, neobi~ne kra|e karakteris-
ti~ne u najvi{e slu~ajeva u rural-
nim, opustjelim podru~jima.
"Bilo je slu~ajeva da lopov
provali u ku}u da bi, izme|u os-
talog, uzeo stare, tro{ne ribarske
~izme, ili, na primjer, litar rakije,
Te{i}:
Ni dotrajale
gume nisu
po{te|ene
stari fiksni telefon vrijedan 'bagatelu', ili pak polo-
vnu jaknu. Jednom prilikom lopov je provalio u ku-
}u da bi iz nje uzeo dva lima za sudoper i staru
ve{-ma{inu, koja ~ak zbog dotrajalosti nije ni bila u
funkciji", navodi Majstorovi}, konstatuju}i da ne zna
kome su takve stvari uop{te potrebne da bi ih krali.
Od kradenih stvari koje su zabilje`ili zaposleni
u Policijskoj stanici Mili}i, Majstorovi} nabraja i
staru posudu za topljenje masti, kori{tene patike otu-
|ene ispred ku}e, te dva bunta bodljikave, kori{tene,
por|ale `ice iz podruma jedne ku}e. Dodaje da je bi-
lo ~ak i provala u automobil da bi lopov ukrao samo
USB priklju~ak, ~ija je vrijednost oko deset KM.
Bio je, ka`e, i slu~aj provale u kiosk odakle je ukra-
dena svega {teka cigareta.
Slanina na meti: A, lopovima su, prema
svemu sude}i, jedna od najinteresantnijih meta me-
sni proizvodi.
Mje{tani sela ^a|avica u op{tini Ribnik dugo
ne}e zaboraviti slu~aj koji se dogodio prije nekoliko
godina. Naime, tek nakon {to se smrklo, jednom
mje{taninu ^a|avice je iz su{nice "i{~ezlo" nekoliko
komada najkvalitetnijeg suvog mesa. Nijedan komad
slanine, niti pak kost, lopovima nisu bili "interesan-
tni", pa ih nisu ni odnijeli.
Zanimljivo je da se, tako|e u selu ^a|avica, ne-
koliko po~inilaca usudilo jednom stanovniku u}i u
staju, zaklati tele, i nakon toga ga natovariti u vozilo
i odvu}i. Ovaj mje{tanin je ujutru zatekao samo krv,
a lopovima strah nije prouzrokovala ni ~injenica da
se staja nalazi svega desetak metara od dosta prome-
 8. 3. 2009. ofekfmkb 23

FOTO A. ^AVI]
"Otmica" tijela samoubice
Qp!sp!ej!db!tsfepwkf•oph!nv!|lbs!db!j{!plp!mj!of!Ep!cp!k
Jt!uplb-!lp!kj!tf!lsb!kfn!tfq!ufn!csb!qsp!|mf!hp!ej!of!pckf!tjp!v!|v!.
nj!of!eb!mf!lp!pe!qp!sp!ej!•of!lv!~f-!{b!csb!oj!mb!kf!qp!mj!dj!kj!eb!qsfv!.
{nf!uj!kf!mp/!Ob!jnf-!tv!jdje!#hmb!wf!lv!~f#!kf!qspv!{sp!lp!wbp!tuje-
qb!tv!tj!op!wj!pdb!tlj!ov!mj!tb!eswf!ub!hekf!kf!j{!ws|jp!tb!np!vcjt!.
uwp-!j!peoj!kf!mj!hb!lv!~j!sb!ej!qsj!qsf!nf!{b!tb!isb!ov/
Vqslpt!jo!tjt!uj!sb!okv!qp!mj!dj!kf!eb!qsfv!{nv!uj!kf!mp!sb!ej!pc!ev!ldj!kf-
tj!op!wj!tv!up!pecj!mj-!qb!kf!lbo!up!obm!oj!uv!aj!mbd!Eb!njs!Bmj~-!lp!kj!kf
ub!eb!cjp!ef!avs!oj-!ob!mp!ajp!Tqf!dj!kbm!opk!qp!mj!dj!kj!eb!#punv#!uj!kf!mp
tb!np!vcj!df/
Qsf!qmb!|f!oj!vqb!epn!#ojo!eaj#!v!lv!~v-!tj!op!wj!tv!qsj!kf!okj!ip!wph
ep!mbt!lb!uj!kf!mp!qsf!eb!mj!Lsjn.qp!mj!dj!kj/

Automobile naj~e{}e
obijaju, ali ne
uvijek i uspje{no I drva
~esto kradu

rakiju, konopce... sni Jozo Batini} iz Moran~ana kod Tuzle po~etkom

pro{le godine ostao bez 200 kilograma mesa, koje je
su{io u su{ari pored `upnog ureda. Lopov je suhovinu
ukrao dok je vele~asni iza{ao u `upni ured.
Da provalnici ne uzimaju sve {to bi mogli poni-
jeti "pod mi{kom", iskusio je i Franjo T. iz Banovi-
}a. On je ostao bez 196 litara rakije napravljene
od jabuke, a lopovi nisu htjeli ukrasti druga alko-
holna pi}a koja su zatekli u Franjinoj vikendici.
A iz Fabrike deterd`enata "Dita" u Tuzli u ja- Ljerka
nuaru je nestala tona espreso kafe doncafe. U firmi Stanimirovi}:
U~estala
"Doncafe" ka`u da kafa nije njihova, "Dita" tvrdi otu|enja
da i ne zna za skladi{tenje kafe, a ni "Loru", koja je {ahtova
vlasnik "Dite", tako|e ne zanima nestanak tone kafe.
No, zanimljivo je i to da je kafa bila osigurana.
Jedna od nezaboravnih situacija dogodila se prije
nekoliko godina vlasniku vozila iz Banjaluke,
tnog magistralnog puta, a u neposrednoj blizini su i te lopovu koji je ovaj automobil obio.
brojna doma}instva. Naime, lopov je nasilno otvorio auto
Lopovi u selu ^a|avica koriste to {to je ono na kako bi iz njega uzeo radio-kasetofon,
prometnoj saobra}ajnici, pa vozilo parkiraju pored ali nije ni slutio da }e ostati "kratkih
puta, koji, na njihovu sre}u, nema uli~nu rasvjetu, a rukava". Naime, "plijen" je ve} du`e
Iz ugostiteljskog
nakon toga odu u "akciju". vrijeme bio pokvaren.
objekta "Milun" u
Ovim okolnostima "podr`ani" su prije nekoliko "Sljede}eg dana, kada sam ustao
Lakta{ima ukradeno
godina provalnici koji su u{li u jednu ~a|ava~ku pro- i oti{ao do automobila, u njemu sam
devet kremenadli
davnicu, da bi u njoj, izme|u ostalog, pokupili ne{to na{ao moj radio-kasetofon, a osoba
i isto toliko komada
keksa, te paketi}e orbit `vaka}ih guma. koja ga je bila otu|ila ostavila je
{i{ }evapa
Vele~asni ostao bez suvog mesa: pored njega i ceduljicu na kojoj je
Sa zanimljivim kra|ama susretali su se i pripadnici pisalo: 'Ne radi'", pri~a kroz smi-
policije u Tuzli. jeh vlasnik automobila.
Ni vjerski slu`benici nisu po{te|eni, pa je vele~a-

Kradu i WC {olje Od vune do tenkova

Mp!qp!wj!qsj!puv!}f!okv!tuwb!sj!of!nb!sf!{b!uf!aj!ov!pop!hb!|up!~f!vlsbt!uj/!Ub!lp!kf!qp!•fu!lpn!gf!csv!bsb!mj!.
df!tb!joj!dj!kb!mj!nb!K/M/!qsj!kb!wj!mp!Qp!mj!djk!tlpk!tub!oj!dj!Lb!mj!op!wjl!eb!kf!qsfe!tkf!eojl!Vesv!af!okb!qp!mkp!qsj!wsf!eoji
qspj!{wp!}b!•b!Lbmjopwjl!A/]/!vlsbp!j!qsp!ebp!plp!3/111!lj!mp!hsb!nb!wv!of/
V!Qpmk!tlpk!kf-!v!tnj!tmv!uf!aj!of!vlsb!ef!oph!qsf!enf!ub-!of!eb!wop!{b!cj!mkf!afo!tmj!•bo!tmv!•bk/!Ub!np!kf-!ob!jnf-
qp!mj!dj!kb!qsp!ob!|mb!•f!uj!sj!ufo!lb!lp!kb!tv!vlsb!ef!ob!of!eb!mf!lp!pe!Mv!cmj!ob/!Ufo!lp!wj-!uf!|lj!qsf!lp!31!up!ob!qp!wp!.
{j!mv-!vlsb!ef!oj!tv!t!uf!sf!ob!{b!wpk!of!wkf!acf!ob!lp!kfn!tv!tmv!aj!mj!lbp!nf!uf-!b!usf!cb!mp!kf!eb!cv!ev!qsp!eb!uj!v
tub!sp!hwpa!}f/!
Oj!|ub!nb!okf!of!pcj!•bo!tmv!•bk!ep!hp!ejp!tf!v!Cfm!hj!kj/!V!pwpk!{f!nmkj!kf!qp!•fu!lpn!gf!csv!bsb!vib!q|f!op!ef!.
tf!up!sp!mkv!ej!{cph!lsb!}f!41/111!up!ob!•f!mj!lb!j{!•f!mj!•b!of!#Bs!tf!mpsNj!ubm#-!b!v!lsb!}j-!lp!kb!tf!{b!toj!wb!mb!ob!qsp!.
of!wkf!sj-!v•ft!uwp!wb!mj!tv!{b!qp!tmf!oj!v!•f!mj!•b!oj-!qsf!wp!{oj!dj!j!ushpw!dj/!Sf!ep!wop!tv!j{op!tj!mj!•f!mjl!v!wsj!kf!eopt!uj
Lopovi qp!plp!7/111!fwsb!of!ekf!mkop-!b!wsj!kf!eoptu!vlsb!ef!of!sp!cf!kf!qspdjkfokfob!ob!obk!nb!okf!ef!tfu!nj!mj!pob
ne biraju
plijen fwsb/
24 ofekfmkb!8. 3. 2009.
Posje}enost
muzeja u RS
nije na
zavidnom
nivou
Nada
Puva~i}
FOTO A. ^AVI]
Muzej RS
Neophodno podi}i
svijest o kulturi
Bla`enka LEJI]
Ona zemlja koja ula`e u svoje
O
u~itelje ne}e ulagati u policaj-
ce - anti~ka je misao koju je
nedavno iskoristila Nada Pu-
va~i}, direktorica Muzeja RS,
`ele}i time da skrene pa`nju
ljudi da treba razvijati svijest o
zna~aju kulturnih institucija.
Nezadovoljna nedovoljnom posje}eno{}u
muzeja od strane hiljada studenata koji svake go-
dine upi{u neki od banjalu~kih fakulteta, Puva~i-
}eva je istakla da su profesori ti koji na prvom
bruco{kom ~asu treba da im ka`u da se ~ovjek u
velikom gradu izgra|uje i kroz kulturu, ne samo
kroz lekcije koje nau~i.
"Prije nekoliko dana u Muzeju RS boravila su
djeca iz isto~nog dijela RS, iz Zvornika, Bratunca i
Srebrenice. Pripremili smo im jednu primamljivu
temu, a to je 'Muzejski predmet kao inspiracija', ta-
ko da su oni sa svojim nastavnicima slikali muzej-
ski predmet. Tog dana ta djeca su bila u muzeju,
u~ila ne{to novo i korisno, a nisu bila na ulici, {to
ja va`no", navodi Puva~i}eva.
Pove}an broj posjetilaca: Dire-
ktorica Muzeja RS obja{njava da zahvaljuju}i
upornoj kampanji koju svake godine Muzej RS
vodi `ele apelovati na nastavnike i direktore {kola
da djecu dovode u muzej.
"Broj posjeta od 2005. godine znatno je po-
rastao. Svake godine pi{emo pisma {kolama, moli-
mo ih da dolaze i oni dolaze. Godine 2005. u
Muzej RS je u{lo 1.900 posjetilaca, 2006. godine
8.000, a 2007. ~ak 12.000 posjetilaca. Pro{le godi-
ne imali smo oko 9.000 posjetilaca, jer je evidenci-
ja vo|ena s tim da li se pla}a ulazak u muzej. Ta
simboli~na cijena od jednu marku slu`i za to da di-
jete zna da treba da plati kulturu i da ona ko{ta",
govori Puva~i}eva.
U Muzeju savremene umjetnosti RS kazali su
da su prili~no zadovoljni posje}eno{}u, te da cije-
ne da je njihova obaveza da i dalje rade na novim
profilacijama svog programa i djelatnosti, kako bi
se postigla optimalna interakcija sa svim kategori-
jama dru{tva u kojem i za koje djeluju.
"Ako bismo detaljnije pratili trend posjete
muzeja i poku{ali utvrditi koja to publika naj~e{}e
prati rad ove ku}e, ne bismo mogli napraviti razli-
ku ili izdvojiti omladinu, stariju populaciju ili stu-
dente, jer je zavisno od projekta ili izlo`be koja je
trenutno postavljena u ovom muzeju i publika dru-
ga~ija", navodi Branka [esti}, portparol Muzeja
savremene umjetnosti RS.
Izlo`be interaktivnog i multimedijalnog kara-
ktera, navodi, ~esto privla~e mla|e posjetioce, dok
izlo`be slika vi{e posje}uje starija populacija.
"U gradu s ne{to vi{e od 200.000 stanovnika
broj na{ih posjetilaca na godi{njem nivou je oko
20.000, u prosjeku oko 1.000 posjeta po izlo`bi,
tako da ovakva posje}enost i saradnja s umjetni-
~kim scenama regiona sasvim zadovoljavaju kapa-
citete na{e institucije", isti~e [esti}eva.
Nema novca za kulturu: Direktor
fo~anskog muzeja "Stara Hercegovina" @eljko @i-
vanovi} ka`e da danas jako malo ljudi dolazi u
muzej, tako da se taj broj posjetilaca ne mo`e upo-
rediti s brojem koji su nekada imali.
"Dolaze nam osnovci iz na{ih {kola i neki tu-
risti koji ljeti do|u kod nas, ali sve je to jako slabo.
Danas djeca na ekskurzije idu u [paniju i Gr~ku,
ne u doma}e muzeje, tako da se u tom smislu vri-
jeme promijenilo", navodi @ivanovi}.
Problem je, govori, to {to se na nivou lokalne
zajednice, ali i dr`ave, premalo novca izdvaja za
kulturu, a bez novca ne mogu se organizovati pro-
jekcije i programi koji bi privukli ljude u muzej.
"Svi ka`u da se jako puno izdvaja za kulturu,
ali taj novac naj~e{}e ode za neke projekte koji tra-
ju nekoliko dana, podignu pra{inu i vi{e ih nema, a
Direktor Muzeja "Stara Hercegovina" u Fo~i
@eljko @ivanovi} ka`e da danas veoma malo
ljudi dolazi u muzej, tako da se taj broj ne
mo`e uporediti s brojem koji su nekada imali
muzeji rade svaki dan, cijele godine i njima je po-
treban novac. Imamo mi mnogo ideja kako da pri-
vu~emo ljude, ali sve to ko{ta, a novca nemamo",
pri~a on.
Sa druge strane, njegov kolega Milan \ur|e-
vi}, direktor Zavi~ajnog muzeja u Gradi{ci, isti~e
da je jako zadovoljan posje}eno{}u ove kulturne
institucije.
"Zavisno od programa koji nudimo, imamo
posjetioce razli~ite starosne dobi. Dolaze nam or-
ganizovano djeca {kolskog uzrasta, ali kada ima-
mo neke knji`evne susrete, omladinske radionice
ili manje pozori{ne predstave posje}uje nas i
omladina i stariji gra|ani", pri~a \ur|evi}.
Va`no je, ka`e, pru`iti ljudima neki zanimljiv
sadr`aj i privu}i ih da dolaze i prate aktivnosti, a
odziv ne}e izostati.
Kreativnost neophodna: Neki
muzeji u manjim gradovima, koji funkcioni{u u
okviru biblioteka, kao {to je onaj u Derventi, bez
obzira na skromne mogu}nosti nastoje da mali{a-
ne, ali i odrasle, pribli`e ovoj instituciji.
Iako priznaju da su naj~e{}i posjetioci muzeja
osnovci iz gradskih {kola, ka`u da su iznena|eni
znanjem koje poka`u mali{ani koji dolaze sa sela.
"Kada smo imali organizovane posjete mali-
{ana iz podru~nih {kola, iznenadilo nas je koliko
su upoznati s ve}inom predmeta, tako da znaju i
{ta su i ~emu slu`e. Organizovali smo i akciju u
okviru koje su mali{ani donosili i darivali muzeju
neke stare stvari koje su prona{li kod ku}e, ~emu
su se rado odazvali", kazala je Mirjana Plisni}, v.d.
direktora Narodne biblioteke "Branko Radi~evi}"
u Derventi, u okviru koje se nalazi i muzej.
Plisni}eva je kazala da je primijetno da sre-
dnjo{kolci nisu ba{ ~esti gosti muzeja, ali ih zato
odrasli gra|ani vrlo ~esto posje}uju.
Irena Soldat-Vujanovi}, pomo}nik ministra za
kulturu u Vladi RS, kazala je da je Pedago{ka slu-
`ba muzeja vrlo kreativna u osmi{ljavanju progra-
Djeca slikaju muzejske eksponate
Upoznavanje
kulturnog naslje|a
Qsb!wjm!oj!lpn!p!j{wp!}f!okv!j{mf!ub-!fl!.
tlvs!{j!kb!j!|lp!mb!v!qsj!sp!ej!ef!gj!oj!tb!op!kf!eb!kf
vqp!{ob!wb!okf!lvm!uvs!oph!ob!tmkf!}b!kf!ebo!pe
dj!mkf!wb!fl!tlvs!{j!kb-!ob!wp!ef!v!Nj!ojt!ubs!tuwv
qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST/!V!Qsb!wjm!oj!lv!kf-!jt!uj!.
•v-!pt!ubw!mkf!ob!np!hv!~optu!obt!ub!woj!dj!nb!j
|lp!mb!nb-!lbp!j!tb!wkf!uj!nb!sp!ej!uf!mkb!j!v•f!oj!.
lb-!eb!qsj!qsf!nf!qmbo!twp!kji!fl!tlvs!{j!kb/
Qsf!nb!okj!ip!wjn!sj!kf!•j!nb-!Nv!{fk!ST!~f!pwf
Broj
hp!ej!of!ps!hb!oj!{p!wb!uj!j{mp!acf!v!21!hsb!ep!wb
posjeta Sf!qv!cmj!lf!Tsqtlf!lb!lp!cj!ob!tmkf!}f!lp!kf!tf
Muzeju RS •v!wb!v!pwpk!sf!qv!cmj!•lpk!jo!tuj!uv!dj!kj!tb!tkf!ej!.
od 2005. |ufn!v!Cb!okb!mv!dj!v•j!oj!mj!ept!uv!qojn!twjn
godine hsb!}b!oj!nb!ST/!V!ST!qpt!up!kf!ewb!sf!qv!cmj!.
znatno je •lb!nv!{f!kb!.!Nv!{fk!ST!j!Nv!{fk!tb!wsf!nf!of
porastao vnkf!uopt!uj!ST/!Sf!hj!pobm!oj!nv!{f!kj!tv!Nv!{fk
Lp!{b!sf!v!Qsj!kf!ep!sv-!Nv!{fk!Ifs!df!hp!wj!of
Usf!cj!okf-!Nv!{fk!Ep!cpk-!epl!kf!Nv!{fk!Tfn!.
cf!sj!kf!v!Cj!kf!mkj!oj!v!qsp!df!ev!sj!jnf!op!wb!okb!v
sf!hj!pobm!oj!nv!{fk/![b!wj!•bk!oj!nv!{f!kj!qpt!up!kf
v!Gp!•j!j!Hsb!ej!|dj-!b!nv!{fk!tlf!{cjs!lf!tv!v
Va`no je Tsf!csf!oj!dj-![wps!oj!lv!j!Nslp!okj~!Hsb!ev/
pru`iti
ljudima
zanimljiv ma koji omogu}avaju da potencijalni aktivni i pa-
sadr`aj i sivni u~esnicu u promociji muzejske djelatnosti
privu}i ih budu upravo u~enici.
da dolaze Dakle, samo {irenjem svijesti o zna~aju kul-
turnih institucija, me|u kojima su i muzeji, kao i
njihovim raznovrsnijim programskim sadr`ajima,
mo`e se doprinijeti popularizaciji ovih ustanova i
njihovoj posje}enosti od strane gra|ana svih staro-
snih dobi.

Pjesnik
Antun Branko [imi},
jedan od najzna~ajnijih
hrvatskih i bh. pjesnika
ljubavi i smrti
Antun
Branko
[imi}
Elma DUVNJAK
ovje~e, pazi da ne ide{ malen
^
ispod zvijezda! Pusti da cijelog te-
be pro|e blaga svjetlost zvijezda,
stihovi su antologijske pjesme
"Opomena", jednog od najzna~aj-
nijih hrvatskih i bh. pjesnka, Antu-
na Branka [imi}a.
Ro|en je u mjestu Drinovci kod Gruda 18. no-
vembra 1898. godine. U tom mjesta{cu i danas pos-
toji njegova porodi~na ku}a.
Imao je samo 27 godina kada je umro, ali je iza
sebe ostavio neizbrisiv trag. Zvali su ga pjesnikom
ljubavi i smrti. Danas je njegov lik mogu}e vidjeti
na bh. nov~anici od 20 konvertibilnih maraka.
"U na{im Drinovcima smo ponosni na Antuna
Branka [imi}a, pjesnika planetarnih razmjera. I da-
nas postoji njegova ku}a u kojoj `ive Antunovi dalji
ro|aci. Tamo mo`ete vidjeti nekolicinu njegovih
knjiga i li~nih stvari", kazuje nam Drinov~anin Vin-
ko Roso, koji radi u Mati~nom uredu u Drinovcima.
Ka`e da je mnogo slu{ao o Antunu Branku [i-
mi}u.
"On je potekao iz veoma bogate porodice, ali je
bio tvrdoglav, svojeglav i rano je oti{ao od roditelja.
Borio se sam kroz `ivot. Bio je jako bole{ljiv. Pu-
~ku {kolu je zavr{io u Grudama, a tri razreda Fra-
njeva~ke gimnazije u [irokom Brijegu. Zatim je
Imao je samo 27 godina kada je umro, ali je iza
sebe ostavio neizbrisiv trag. Potekao je iz veoma
bogate porodice, bio je tvrdoglav, svojeglav
i rano je oti{ao od roditelja. Borio se sam kroz `ivot
nakratko pre{ao u Mostar. ^etvrti i peti razred polo-
`io je 1914. godine u Vinkovcima, a {esti i sedmi u
Zagrebu", kazao nam je Vinko Roso.
Napustio {kolovanje: Antun Bran-
ko [imi} je u osmom razredu napustio {kolovanje
zbog toga {to je izdao knji`evni ~asopis, {to je u~e-
nicima bilo zabranjeno, pa je postao slobodan knji-
`evnik i publicist. Tada je izgubio o~evu podr{ku i
za njega je zapo~elo mukotrpno razdoblje `ivota,
pra}eno oskudicom i bole{}u.
Prvu svoju pjesmu "Zimska pjesma" objavio je
1913. godine u ~asopisu "Lu~". U Vinkovcima je
napisao zbirku pjesama "Cibaliana". Godine 1917.
u Zagrebu pokre}e ekspresionisti~ki list "Vijavica".
Napisao je brojne eseje,
knji`evne i likovne kritike,
nekoliko kra}ih proza, dnevnik,
autobiografiju, nekoliko
dramskih fragmenata
Novi knji`evni ~asopis "Juri{" pokre}e 1919. godi-
ne pod uticajem be~kog ekspresionisti~kog ~asopisa
"Der Sturm". Knji`evnici ka`u da je u "Juri{u"
ozna~io svoj knji`evni smjer, sadr`an u uvjerenjima
da je umjetnost najintenzivniji do`ivljaj svijeta. Za
Antuna Branka [imi}a ka`u da je svojom polemi-
~kom, britkom i neumoljivom kritikom znatno uti-
cao na knji `e vna zbi va nja i ra zmi{ lja nja o
knji`evnosti, ali da je najdublji trag ostavio kao pje-
snik. Postao je uzor poezije kreirane "iznutra", kao
najintenzivnijeg do`ivljaja svijeta. Pripovjeda~, pje-
8. 3. 2009. ofekfmkb 25
Iza sebe ostavio pjesme koje
svi danas rado ~itaju
FOTO D`. TORCHE
snik, esejista i kriti~ar Ivan Goran Kova~i} nazvao
ga je pjesnikom tijela, grada i siromaha, jer svoje te-
me nije vidio u socijalnom, nego isklju~ivo u indivi-
dualno-psiholo{kom zna~enju.
Najve}i doprinos knji`evnosti, posebno pje-
sni{tvu, dao je kratkom zbirkom pjesama "Preobra-
`enja" iz 1920. godine. Posvetio ju je svojoj djevojci
Tatjani Marini}. "Preobra`enja" su {tampana u sve-
ga 500 primjeraka. Iste godine [imi} je uvr{ten u
francuski izbor modernih pjesnika. Zbirka pjesama "Preobra`enja"
Rana smrt: Knji`evnici, pjesnici i kriti-
~ari znaju re}i da je [imi} prodirao kao o{tricom govu ~ast se odr`avaju knji`evne ve~eri i izlo`be {i-
no`a u dubine ljudskog bi}a. Da njegove pjesme, rom Bosne i Hercegovine. Zauvijek je otrgnut od
naoko hladne i ~esto svedene na konstatacije, zapra- Najve}i
zaborava", kazao nam je Vinko Roso iz Drinovaca,
vo blistaju dalekim astralnim sjajem. Zvali su ga i doprinos
rodnog mjesta pjesnika Antuna Branka [imi}a.
pjesnikom ljubavi i smrti. Osje}ao je ~esto tjeskobu knji`evnos-
Ovaj pjesnik je napisao brojne eseje, knji`evne i li-
i duhovni nemir jer je od rane mladosti bio bolestan. ti, posebno
kovne kritike, nekoliko kra}ih proza, dnevnik, auto-
Nakon vi{e godina izbivanja opet se vra}a ku}i u pjesni{tvu,
biografiju, nekoliko dramskih fragmenata. Zapo~eo
Drinovce i miri se s ocem, a povratkom u Zagreb dao je
kratkom
je i roman "Dvostruko lice".
pokre}e svoj tre}i ~asopis "Knji`evnik", koji je iza- Neke od najpoznatijih pjesama su "Pjesnici",
{ao u samo ~etiri broja. Postaje ozbiljno bolestan, zbirkom
pjesama
"Ljubav", "Opomena", "Povratak", "Jedanput",
boravi u dubrova~koj bolnici i sanatorijumu u Cav- "Mjese~ar", "Zavodnik", "Veliki ubija~", "@ene",
tatu, te gotovo sasvim prekida saradnju s ~asopisi- "Preobra`e-
nja" iz "Mladi}i", "Ljeto"...
ma, `ive}i od pozajmice. Jedno vrijeme je bio Umro je u Zagrebu 2. maja 1925. godine.
razdvojen od djevojke Tatjane, koja je boravila u 1920.
Bosanskom Brodu, ali joj se vra}a 1925. godine. godine
Zajedno odlaze u Zagreb, ali Antun ubrzo umire.
"Bio je zaista bole{ljiv, ali, {to bi na{ narod ka-
zao, ipak na svoju ruku. Umro je u 27. godini, zaista
vrlo mlad, i to od tuberkuloze. Nekako je tuberkulo-
za slovila za bolest siroma{nih, a [imi} je po ro|e- Lik [imi}a
na nov~anici
nju bio bogat, ali se otisnuo od ku}e i bio boem. od 20 KM
^uvamo uspomenu na tog velikog ~ovjeka. U nje-
26 ofekfmkb!8. 3. 2009.

@IVOT
Posljednja
je vezilja
Veze sve {to u sarajevskoj
neko naru~i
FOTO NN
~ar{iji koja
poznaje i
odr`ava tajne
specijalnog
unikatnog rada
s koncem. Veze
Velida Vili}- po svim
materijalima:
Trebinjac svili, pamuku,
iz Sarajeva, ~ohi, {tofu,
a sve uz pomo}
~uvar starog ma{ine, igle,
zanata klije{ta
i makaza

Jedina vezilja
[ahinovog veza
Danka VUJI^I] `ili ljudi i veliki politi~ari u ono vrijeme, od
Kardelja pa nadalje. Mileni Dravi} i Draganu
ezilja Velida Vili}-Trebinjac Nikoli}u radila sam inicijale na licu mjesta. To

V
posljednja je u sarajevskoj
~ar{iji koja odr`ava i pozna-
je tajne specijalnog unika-
tnog rada s koncem, zvanog
[ahinov vez.
Ovom za na tu po du ~io
ju je njen pokojni otac Asim Vili}, a tradicija
izrade specijalnog bosanskog ukrasnog veza u
njenoj porodici egzistira ve} stotinu godina.
Rije~ je o vrsti ukra{avanja bosanskih no{nji,
jeleka, jastu~nica i sli~no, koja je jedinstvena
u ovom dijelu svijeta. I, dok terzije za svoj rad
ko ris te je dnu vrstu tan kog ka na pa, za ovu
vrstu veza trebalo bi da bude kori{tena ~ista
svila ili tzv. srma.
"Mogu da proizvedem sve {to vas intere-
suje. Da l' ne{to na no{nji, da l' na odje}i. Ina-
~e radim za bake, ali vezem i zastave, grbove,
stolnjake...", navodi Velida, koja se ovim po-
slom bavi od malih nogu.
Osim Od 1975. godine radila je u Ulici Sara~i, a
ljubavi, od 1980. je na Ba{~ar{iji. Svoj grad je prvi put
potrebni predstavljala 1978. godine na beogradskom
su `ivci i sajmu, gdje je bilo 10.000 posjetilaca.
svjetlost, "Prvi put sam i ma{inu nosila na sajam, pa
isti~e Velida sam na licu mjesta prezentirala ono {to su tra-
je bilo sve, normalno, d`aba", saznajemo od
Velide u njenoj radnji na Ba{~ar{iji.
Ka`e da mo`e vesti po svim materijalima:
svili, pamuku, ~ohi, {tofu, a sve uz pomo} ma-
{ine, igle, klije{ta i makaza.
Mileni Dravi} i Draganu
Nikoli}u radila inicijale na licu
mjesta
"To je sav alat, i sve ja i ras tav ljam i
popravljam. Osim ljubavi, potrebni su `ivci i
svjetlost", isti~e Velida.
Rutina u ovom poslu sti~e se praksom, ka-
`e ona, te dodaje da je umije}e ovog veza pre-
nijela na dvije u~enice.
"Sve je lako kad imate sta`. Neke stvari,
kad tek po~injemo raditi, moramo crtati, a hi-
ljadu stvari se poslije mo`e uraditi i bez crta-
nja", poja{njava Velida.
Ka`e da su nekada vezilje radile u ku}ama
i nisu imale zasebne du}ane. Tek dolaskom
Austrougarske, Zemaljska vlada otvara vezi-
oni~ke radionice. U njima su se vezli dijelovi
no{nje koje je kasnije dovr{avao terzija, a sa-
rajevski vez bio je nadaleko poznat.
Ukupno 81 zanat, u to vrijeme, pustio je
jak korijen i do`ivio veliki cvat u sarajevskoj
~ar{iji, dok ih je kasnije dosta nestalo.

Srpsko kulturno umjetni~ko dru{tvo "Derventa" gostovalo u ^e{koj

Jubilej

Folkloristi osvojili Prag umjetni~ke {kole "B. M. ^ernohorskeho" iz Praga.
Milica Ratkovac, predsjednik Srpskog kultur-
nog umjetni~kog dru{tva "Derventa", obja{njava
da su se folkloristi ovog dru{tva upoznali s ~e{kim
kolegama prilikom gostovanja na festivalu u Bu-
garskoj 2006. godine.
"Tom prilikom kolege iz KUD-a iz Praga
izrazile su `elju za saradnjom, te `elju da svoj re-
pertoar prika`emo na njihovom festivalu", navodi
Ratkov~eva.
Sa{a Arseni}, umjetni~ki rukovodilac ovog
dru{tva, kazao je da je svoje umije}e Pra`anima
pokazala i `enska pjeva~ka grupa iz Dervente, ko-
D. SLADOJEVI] ja djeluje u sklopu Dru{tva.
"Festival je bio revijalnog karaktera, a u~es-
Doma}ini Folkloristi prvog ansambla Srpskog kulturnog tvovalo je 25 dru{tava iz Srbije, Slovenije, Hrvat-
Dru{tvo na
bili odu{ev- umjetni~kog dru{tva "Derventa" iz ovog grada, repertoaru ske, Bugarske, Ma|arske, Poljske, Slova~ke i
ljeni igrama
njih 36, uzrasta od 17 do 25 godina, vratili su se s ima 15 ko- ^eske", ispri~ao nam je Arseni}.
umjetni- petodnevnog gostovanja u ^e{koj, gdje su se ta- reografija U SKUD-u "Derventa" navode da Pra`ani ni-
~kog dru{-
mo{njim ljubiteljima folklornih igara, na Me|una- su krili odu{evljenje programom koji su im oni
tva iz
rodnom festivalu folklora "Prag 2009.", predstavili prikazali. Tako|e, i ~lanovi SKUD-a su imali prili-
Dervente
igrama iz Dervente i Glamo~a. ku gledati nastupe srednje umjetni~ke {kole iz Pra-
U prestonicu ^e{ke i{li su na poziv Srednje ga, koji su prikazali igre karakteristi~ne za to
podru~je, kao i nastupe ostalih dru{tava koja su
u~estvovala na Festivalu.
"Doma}ini su bili odu{evljeni na{im igrama
zbog njihove specifi~nosti, posebno 'gluvim gla-
mo~kim kolom', koje do sada nisu imali priliku da
vide. Iznenadili su se originalno{}u kostima der-
ventskog kraja, ~ija je starost preko 100 godina.
Gledaoci su bili ^esi, kao i doseljenici iz svih re-
publika biv{e Jugoslavije, a nastup je bio odr`an u
pra{kom domu kulture", pri~a Arseni}.
Pored festivala, folkloriste iz Dervente je, ka-
`u, svojim znamenitostima odu{evio i glavni grad
^e{ke. Posjetili su Karlov most, koji je i najstarji
o~uvani most u Pragu, Stari grad, Vaclavov trg,
Novi grad, Dvorac Karla ^etvrtog, Jevrejski grad i
druge znamenitosti.
Srpko kulturno umjetni~ko dru{tvo "Derven-
ta" osnovano je 1994. godine s ciljem o~uvanja i
njegovanja tradicije na{eg naroda. Dru{tvo na re-
pertoaru ima 15 koreografija, od kojih posebno is-
ti~e igre derventskog kraja, s kojima je pro{le
godine osvojilo 3. mjesto na festivalu "Zlatni opa-
nak" u Valjevu.
Tsqtlp! lvm!u vs!o p
vnkf!uoj!•lp!esv|!uwp!#Efs!wfo!.
ub#!pwf!hp!ej!of!tmb!wj!kv!cj!mbs!oji
26!hp!ej!ob!sb!eb-!uf!{b!uv!qsj!mj!.
lv!tqsf!nb!dkf!mp!wf!•fs!okj!lpo!.
dfsu-! hekf! ~f! tf! qv!c mj!d j
qsfe!tub!wj!uj!twb!usj!bo!tbn!cmb
Esv|!u wb!t!dj!kf!mjn!sf!q fs!u p!.
bspn/!Lpo!dfsu!~f!cj!uj!pesabo
v!kv!ov!v!Lvm!uvs!opn!dfo!usv
#Efs!wfo!ub#-!b!ob!okf!nv!~f
v•ft!uwp!wb!uj!j!afo!tlb!qkf!wb!.
•lb! hsv!q b! lp!kb! ekf!mv!kf! v
tlmp!qv!Esv|!uwb/!
Esv|!uwp!kf!of!eb!wop!ep!cj!mp
qp!{j!wf!{b!hpt!up!wb!okb!ob!gft!.
uj!wb!mj!nb!v!Cv!hbs!tlpk-!Uvs!tlpk-
Nb!lf!ep!oj!kj!j!Jub!mj!kj-!b!eb!mj!~f
tf!peb{wbuj!ob!uf!gft!uj!wb!mf
{b!wj!tj!jt!lmkv!•j!wp!pe!up!hb!eb!mj
~f!jnb!uj!nb!uf!sj!kbm!oji!tsfe!.
tubwb/
Ep!tb!e b!tv!hpt!u p!w b!mj!v
Hs•lpk-!Cv!hbs!tlpk-!Tmp!wf!oj!kj-
Dsopk!Hp!sj-!uf!ob!cspk!ojn!gft!.
uj!wb!mj!nb!v!Tscj!kj!j!Iswbu!tlpk/
 8. 3. 2009. ofekfmkb 27

Neobi~ni
reklamni panoi eklamni panoi su popularan na~in na koji

R
velike kompanije ogla{avaju svoje usluge
i proizvode.
Kako bi bili {to upe~atljiviji u ogla{a-
vanju, kompanije se bore ko }e napraviti Kako bi
bolji i {okantniji reklamni pano. bili {to
Neki od njih su zaista nevjerovatni i upe~atljiviji u
ostavljaju bez daha. Mnogi su ljudi od {oka odlu~ili ne parki- ogla{avanju,
rati ispod njih jer su panoe napravili toliko realno da se jedva kompanije
primijeti razlika izme|u stvarnog i nacrtanog. se bore
Tako je na jednoj zgradi reklama za boje. Na vrhu panoa ko }e
je kanta `ute boje koja se prolijeva, a na dnu zgrade nacrtali napraviti
su ~etiri parkirana automobila. Izdaleka se ~ini kao da su zali- bolji i
veni bojom. Pa vi sad parkirajte tamo. {okantniji
Neki od njih zaista }e vas ostaviti u ~udu, pa pogledajte reklamni
neke od najoriginalnijih reklamnih panoa. pano

VJEROVALI ILI NE
RANIH PITER
[EZDE- DU-
BONI, RAND
SETIH
ORANGU- IZ EN-
CIA JE
TAN IZ GLES-
RAZMA-
ZOOLO- KE
TRALA
[KOG PATEN-
NA FI- PLAN DA
VRTA U TIRAO
LIPINI- OTRUJE
VA[IN- JE LI-
MA FIDELA
GTONU, MENU KONZERVU 1810,
JEDNA VRSTA TERMITA KOJA @IVI RA- KASTRA, ALI NE DA GA UBIJE
NAU^IO ALI JE OTVARA^ ZA
U PANAMI MO@E SKLOPITI SVOJA ZVOD VE] DA MU OPADNE KOSA I NJE-
JE DA KONZERVE IZMI[LJEN
USTA BRZINOM KOJA JE EKVIVA- BRAKA GOVA ^UVENA BRADA, KAKO BI
ZVI@DI, OPONA[AJU]I TEK 48 GODINA KASNI-
LENTNA BRZINI OD 70 METARA U JE ILE- MU OPALA POPULARNOST KOD
POSJETIOCE I ^UVARE. JE.
SEKUNDI. GALAN. NARODA.
28 ofekfmkb!8. 3. 2009.

ŠALA MALA
#Nb!nb-!nb!nb-!eb!mj!mj!nvo
Mu{karcima sa brkovima
jnb!lmkvo@# u Nevadi je zabranjeno
#Of!nb-!tj!of/# da poljube `enu
#Bkpk-!{ob!•j!eb!tbn!jt!dkf!ejp
lb!ob!sjo!db/#
***
Qsj!•b!kv!ewb!qp!mj!dbk!db;
#Of!lj!ebo!tbn!lv!qjp!•fu!lv
{b!XD/#
#J-!lb!lwb!kf@#
#Nb-!|ub!{obn/!Of!lb!lp!tbn
cjp!ob!wj!lbp!ob!up!bmfu!qb!qjs/#
***
Ep!|mb!cb!cb!lpe!ep!lup!sb!t
opafn!{b!cp!ef!ojn!v!lp!mkf!op/
Qj!ub!kf!ep!lups;
#[b!|up!tuf!up!vsb!ej!mj@#
#Iukf!mb!tbn!tf!vcj!uj/#
#Qb-!lve!cb|!v!lp!mkf!op@#
#Qb-!nf!oj!tv!sf!lmj!ewb!qstub
jtqpe!tj!tb/#
***
V|bp!nv!|lb!sbd!v!afo!tlj!XD
lbe!vmb!{j!kf!eob!afob!j!lbaf;
#Ajwp!uj!okp"#
B!ob!up!~f!nv!|lb!sbd;!#Of!csj!.
oj!uf-!hp!tqp!}p-!esajn!hb!{b
hmb!wv/#
***
Ep!}f!Ib!tp!v!ebm!nb!ujo!tlj
sft!up!sbo!j!lbaf!lp!op!cb!sv;
#Kb!cji!qj!wp/#
B!ob!up!~f!lp!op!cbs;
#Qb!qj!wbk-!lp!uj!csb!oj/#
***
Kb!nft!Cpoe!qj!kf!v!lb!gb!oj/
Pekf!eopn!pob!lp!qj!kbo!tf
plv!sbaj!j!qsj!}f!kf!eopk!ekf!wpk!dj
lp!kv!kf!hmf!ebp!wf~!evaf!wsj!kf!.
nf!j!qsfe!tub!wj!tf;
#Nz!ob!nf!jt!Cpoe-!Kb!nft
Ef!bo/#
***
#Lp!op!cbs-!ep!of!tj!uf!nj!•bk
cf{!mj!nv!ob"# Kaubojske
Lp!op!cbs; ~izme ne smijete
#J{wj!oj!uf-!of!nb!np!mj!nv!ob/ nositi u Arkanzasu
ako ne posjedujete
Npaf!mj!cf{!of!•fh!esv!hph@#

Naj~udniji
najmanje
dvije krave
ZRNCE
MUDROSTI

Afmj!uf!mj!eb!tf!p!wb!nb
ep!csp!nj!tmj@!Of!npk!uf!p
tf!cj!ep!csp!hp!wp!sj!uj"
Blejz Paskal,
matemati~ar,
fizi~ar, filozof
Neki zakoni toliko su
~udni da nam se ~ini
da su osmi{ljeni samo
kako bi nas nasmijali
Priredila: Tijana NOVAKOVI]
na Koloradu je zabranjeno poljubiti `enu dok ona
spava, a u Konektikutu hodati natra{ke poslije

Wf!mj!lj!•p!wkfl!qpt!ubw!mkb
tusp!hf!{bi!ukf!wf!{b!tf!cf<
nb!mj!ji!•p!wkfl!qpt!ubw!mkb
esv!hj!nb
Konfucije, filozof
_p!wkfl!qpt!ub!kf!obk!cmjaj
tf!cj!lb!eb!qpt!uj!hof!pob!.
lwv!p{cj!mkoptu!lp!kv!jnb
ej!kf!uf!epl!tf!jhsb
Heraklit, filozof
I
ako su za ko ni na pi sa ni da bi
obezbijedili pravdu te nam na
taj na~in olak{ali `ivot, postoje
oni koji su toliko ~udni da nam
se ~ini da je njihova jedina na-
mjena da nas nasmiju. Pro~itaj-
te neke od naj~udnijih zakona
donesenih {irom svijeta.
S obzirom na pravosudni sistem, u SAD
su zakoni doneseni u pojedinim dr`avama jo{
na snazi, iako se uglavnom ne primjenjuju.
Tako je na Aljasci zabranjeno baciti losa iz
aviona koji je u pokretu, a nije dopu{teno ni
gledati losove iz vazduha. Ali, da ne bi ispalo
da je zakon na strani tih `ivotinja, u toj je
dr`avi tako|e zabranjeno je losovima da vode
ljubav na gradskim ulicama. U Alabami ne
smijete imati povez na o~ima dok upravljate
vozilom, a ako vas ulove da kradete sapun u
Arizoni, mora}ete se njime prati sve dok ga
ne potro{ite.
Ukoliko planirate posjetiti Arkanzas, na-
u~ite pravilno izgovarati ime te dr`ave, jer,
naime, pogre{an izgovor je protivzakonit. U
Kaliforniji je zabranjeno postavljati zamke za
mi{eve bez dozvole za lov, a kaubojske ~izme
ne smijete nositi ako ne posjedujete najmanje
dvije krave.
Ako se odlu~ite za plja~ku banke, nemoj-
te to u~initi pi{toljem na vodu, jer to je, vjero-
vali ili ne, ondje tako|e protivzakonito. U
zalaska sunca. Jedini dozvoljni polo`aj za seks
u Kolumbiji je misionarski, dok su svi ostali
protivzakoniti. Samoj, razvedenoj `eni ili udo-
vici u Floridi nedjeljom popodne zabranjeno je
skakanje padobranom, a lovcima ubijanje jele-
na dok on pliva u jezeru. U D`ord`iji je zabra-
nje no po ja vi ti se na mi si bez pu {ke, a na
Havajima nije dozvoljeno guranje nov~i}a u
uvo. U Iinoisu nije dozvoljeno pjevu{iti nedje-
ljom na ulici, a u Indijani i}i u kino, pozori{te
ili bilo kakvu sli~nu ustanovu onima koji su
manje od ~etiri sata ranije jeli bijeli luk. U
Ajovi poljubac ne smije trajati du`e od pet mi-
nuta, a konji ne smiju jesti hidrante. @ena se u
Kentakiju ne smije pojaviti na autoputu u ku-
pa}em kostimu, osim ako nije u pratnji dva po-
licajca ili je naoru`ana bejzbol palicom, ali taj
zakon se ne odnosi na `ene koje te`e manje od
40 i vi{e od 90 kilograma te na kobile.
U Baltimoru je zabranjeno prati umivaoni-
ke, bez obzira na to koliko su prljavi, a ne smi-
jete ni lava povesti sa sobom u kino.
Samoj, razvedenoj `eni U Montani seks u dvori{tu nije dozvoljen,
ili udovici u Floridi ako je par go, ali ako su u ~arapama, onda je u
nedjeljom popodne
redu. Kamila je nedopu{teno prevozno sred-
zabranjeno je
skakanje padobranom stvo za vo`nju autoputem u Nevadi, a mu{kar-

zakoni
svijetu
cima s brkovima je zabranjeno da poljube `e-
nu. U Nju D`erziju ma~ke moraju imati tri
zvonca oko vrata da bi upozorile ptice na svoj
dolazak. @ena koja nije izdepilirana ne smije
se pojaviti u javnosti u Nju Meksiku, dok Nju-
jork zabranjuje da otvarate ki{obran u prisu-
tnosti konja.
U Dirzburgu `ena ne smije mu{karca po-
zvati na sastanak, a u Oneidi je zabranjeno pje-
vati pjesmu "It Ain't Goin' To Rain No Mo".
Teksa{ki kriminalci moraju svoje `rtve upozo-
riti barem 24 sata prije napada uz obrazlo`enje
svog postupka, a ukoliko se ondje na {inama
sretnu dva voza od kojih svaki ide u suprotnom
smjeru nijedan ne smije produ`iti dok ovaj
drugi ne pro|e prvi. U Juti se nevjera, oralni i
analni seks te masturbacija ka`njavaju zatvo-
rom, me|utim, seks sa `ivotinjom je dozvoljen
ukoliko je u svrhu zarade.
U Kanadi ne smijete predmet koji ko{ta 50
centi platiti isklju~ivo penijima, niti u javnosti
skidati flastere. U Alberti je zabranjeno bojiti
drvene kolibe i zapaliti drvenu nogu mu{karcu.
Nije dozvoljeno ni ubiti vjevericu niti zalijeva-
ti travnjak dok pada ki{a. U gradu Kanata ne
smijete gara`na vrata obojiti u ljubi~asto, a u
O{avi je zabranjeno penjanje po stablima. U
Otavi je nedjeljom zabranjeno jesti sladoled na
glavnoj ulici, dok je u Torontu na isti dan za-
branjeno vu}i mrtvog konja. U Kvebeku je za-
branjeno skretati desno dok je na semaforu
crveno svijetlo, a u Montrealu ne smijete pso-
vati na francuskom jeziku.
Na Triniti koled`u student tokom ispita
mo`e da zatra`i ~a{u vina, ali samo ako sa so-
bom ima ma~.
U Engleskoj ne smijete ni vje{ati krevet
kroz prozor ni pokupiti napu{teni prtljag - to se
smatra terorizmom. Samoubistvo je zlo~in, a
mu{karac smije urinirati u javnosti, ali isklju~i-
vo na to~ak svog vozila. [kotima je zabranjeno
biti pijan u prisutnosti krave te pecati nedje-
ljom, ali ako im pokuca stranac i zatra`i upo-
trebu WC-a, moraju mu dopustiti.
U Australiji kazna do`ivotnog zatvora tra-
je 200 godina, a djeci je zabranjeno kupovati
cigarete, alkohol i kondome, ali ne i koristiti
ih. Protivzakonito je obu}i se kao Betmen, kao
i hodati desnom stranom puteljka.
Pre ma bel gij skom za ko nu, vo za~ ko ji
odlu~i da se okrene, ima pravo prednosti, osim
ako stane ili uspori.
U Kini je samo inteligentnim ljudima do-
zvoljeno da idu na fakultet, a prema danskom
zakonu, poku{aj bijega iz zatvora nije protiv-
zakonit, ali oni koje ulove moraju odslu`iti os-
Ako vas ulove da kradete sapun
u Arizoni, mora}ete se njime prati
sve dok ga ne potro{ite
U Hong Kongu `ena smije ubiti
svog nevjernog mu`a,
ali isklju~ivo vlastitim rukama
tatak kazne. Francuski zakon zabranjuje da svi-
nju nazovete Napoleon, dok izraelski zabranju-
je svo jim ko ko {i ma da no se ja ja pet kom i
subotom. U Saudijskoj Arabiji, prema zakonu,
mu{ki doktori ne smije pregledati `ene i `ene
doktorke ne smiju pregledati mu{karce, {to ne
bi bilo tako stra{no da prema istom zakonu `e-
ne ne smiju postati doktorice.
U Singapuru se smatra prestupom ako u
zemlju unesete cigarete, a sa sobom ne smijete
nositi ni Bibliju. U Koreji policajci moraju pri-
javiti mito koje uzmu, a [vajcarcima je nedje-
ljom zabranjeno su{iti rublje, prati auto i kositi
travu.
Prema libanskom zakonu, mu{karcu je do-
zvoljen seks sa `ivotinjom `enskog pola, ali
ako to u~ini sa `ivotinjom mu{kog pola ka`-
njavaju ga smr}u. U Guamu je djevicama za-
branjena udaja, stoga postoje mu{karci koji
putuju {irom zemlje i kojima one pla}aju da ih
razdjevi~e. U Hong Kongu `ena smije ubiti
svog nevjernog mu`a, ali isklju~ivo vlastitim
rukama, dok ljubavnicu mo`e ubiti na bilo koji
na~in. Mu{karcu u Bolivijskom Santa Kruzu
ni je do zvo lje no u is to vri je me ima ti pol ni
odnos sa `enom i njenom k}eri, dok u kolum-
bijskom gradu Kali majka mora biti prisutna
kad njena k}er konzumira svoj brak.
8. 3. 2009. ofekfmkb 29
Dilan Dog
Zbog njega su dje-
~aci sanjali o detektiv-
skoj karijeri, a curice
da ulaze u strip, kao u
le gen dar nom spo tu
grupe "A-ha". Omilje-
ni mu je uzvik: "Judo,
plesa~u", najve}i ne-
prijatelj doktor Ksa-
baras, a vjerni pratilac
Gru~o Marks. Rije~
je, naravno, o najpo-
znatijem (i jedinom)
is tra `i va ~u no }nih
mora - Dilanu Dogu.
Nekada je radio kao
policajac u Skotland
jardu, lije~eni je alko-
holi~ar, a ko je zaista, ne zna ni sam. Veliki je dio njegove pro{losti,
naime, obavijen tajnom. No, poznato je da je taj junak iz stripa
stvoren tokom osamdesetih godina, kada je ogromni uspjeh Martija
Misterije otvorio tr`i{te novim sadr`ajima.
Mladi scenarista Ticijano Sklavi odabrao je za `anr novog stripa
horor, a glavnog junaka nazvao je Dilan Dog. Kao i mnogi drugi u
nizu Bonelijevih junaka - Ken Parker, Nik Rajder, Magiko Vento,
Teks Viler i Dilan Dog je nacrtan prema licu jednog poznatog glum-
ca. Rije~ je, naravno (ne mo`ete re}i da ga niste prepoznali), o bri-
tanskom glumcu Rupertu Everetu.
Uvijek obu~en u crvenu ko{ulju, crni sako i farmerke, ovaj poma-
lo zbunjeni detektiv, dok rje{ava no}ne more svojim partnericama
(svaki put drugoj), tra`i ljubav svog `ivota. [to }e re}i da, osim do-
bre akcije, svaki novi broj donosi i obilje seksi scena.
Kod nas je prvi put izlazio u razdoblju od 1987. do 1991. godine,
u izdanju novosadskog "Dnevnika". Sada{nja se izdanja, osim po
kvalitetu papira, razlikuju i po tome {to ih objavljuju u cjelosti. Na-
ime, za vrijeme biv{e Jugoslavije mnoge su scene, zbog eksplicitnih
prikaza seksa i nasilja, ili zato {to su bile smatrane suvi{nima, cen-
zurisane.
Osim Dilana, gotovo u svakoj epizodi redovno se pojavljuje nje-
gov pomo}nik i najbolji prijatelj Gru~o, te inspektor Blok, koji je
ve} godinama pred penzijom. Prvi je stvoren po uzoru na filmskog
komi~ara Gru~a, jednog od bra}e Marks, a `ivot posmatra kroz pri-
zmu viceva. Odavno se pomirio s tim da za svoje usluge nikada ne-
}e biti pla}en, ali ipak ostaje uz Dilana, jer, da ga nema, ko bi
slavnom istra`iva~u u posljednjem trenutku dobacio pi{tolj.
Kao {to smo ve} spomenuli, najve}i mu je neprijatelj Ksabaras,
koji je opsjednut izumom seruma koji daje besmrtnost, a zbog ko-
jeg je u stanju da pregazi sve pred sobom.
Da li znate
Za{to jastoge kuvamo `ive
Ako ve} niste u`ivo vidjeli ku-
vanje jastoga i njegovo trzanje re-
pom u kipu}oj vodi, sigurno ste to
mogli primijetiti u filmovima i na
sve ve}em broju TV kulinarskih
{oua. Vjerovatno ste se tada zapi-
tali: Pa, za{to jastoge moramo ku-
vati `ive?
Jastog u svom mesu ima bakte-
riju koja je, dok je on `iv, potpuno bezopasna. No, ~im ugine,
ta bakterija mutira i iz bezopasne se pretvara u jako opasnu i
otrovnu. Ovo je razlog za{to bi jastozi trebalo da se kuvaju `i-
vi, da bakterija ne bi stigla mutirati. Prije se smatralo da ova
`ivotinja ne osje}a bol za vrijeme kuhanja, no kasnije se, na-
ravno, pokazalo da to nije ni blizu istine. Jastozi na bol reagu-
ju fizi~ki - trzanjem, ali i hormonski - ispu{tanjem odre|enog
hormona u krvotok. [to je jo{ zanimljivije, hormon kortizol
koji ispu{taju u krvotok isti je hormon koji i ljudi ispu{taju
kada ih ne{to boli.
Otkud cvije}u miris i boja
Cvjetove imaju samo biljke ko-
je stvaraju sjeme, i samo oni dije-
lovi biljke koji su u bliskoj vezi s
obrazovanjem sjemena mogu se
smatrati dijelovima cvijeta. Oda-
kle cvijetu miris? Cvijet miri{e
kad se izvjesna eteri~na ulja nala-
ze u laticama cvijeta. Ova ulja
proizvodi biljka prilikom razvija-
nja. Poseban tip mirisa nekog cvi-
jeta zavisi od hemijskih sastojaka tog eteri~nog ulja, a razne
kombinacije daju razli~ite mirise. Sli~na ulja se, osim u cvje-
tovima, nalaze i u li{}u, kori, korijenu, plodu i sjemenu. Na
primjer, narand`e i limuni ih imaju u plodu, bademi u sjeme-
nu, cimet u kori itd. Odakle cvijetu boja? Cvije}e je crveno,
plavo, purpurno ili ljubi~asto zato {to zadr`i antocijanin, boje-
nu materiju rastvorenu u soku cvjetnih }elija. Druge boje, kao
`uta, narand`asta i zelena, nastaju od drugih bojenih materija
ili pigmenata. Ove materije obuhvataju hlorofil, karotin itd.
Izme|u njih nema hemijske veze.
30 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Internet izlo`ba
Vo{tana figura koja ljude
podsje}a na beskorisnost
ta{tine i sigurnost smrti

lude medicine
Set od
50 komada
vje{ta~kih
staklenih
o~iju,
uobi~ajene
Online izlo`ba koja
protetike poma`e ispri~ati
po~etkom pri~u o zdravstvenoj
20. vijeka pomo}i i bolestima
tokom vijekova

S
taklene o~i, prva pomo} iz pro{lih vijekova, pa ~ak i Napo-
leonova ~etkica za zube, sve je to izlo`eno na novoj Inter-
netskoj stranici koja iz naftalina vadi medicinske predmete i
doktorske potrep{tine kori{tene kroz istoriju.
Online izlo`ba, koja poma`e ispri~ati pri~u o zdrav-
stvenoj pomo}i i bolestima tokom vijekova, slo`ena je od
interaktivnih grafika, igara i virtuelnih kvizova kako bi istovremeno bila
edukativna i zabavna. No, najzanimljivije od svega su svakako foto-galerije
instrumenata koje mnogi nikad nisu vidjeli.
Stranica britanskog Nau~nog muzeja tako|e pru`a istorijske podatke,
profile va`nih ljudi u medicini, vremenski redoslijed va`nih doga|aja i ot-
kri}a, kao i pojmovnik pra}en fotografijama.
U po~etku je kolekcija u online izdanju trebalo da sadr`i 2.500 predme-
ta iz kolekcije muzeja londonske humanitarne organizacije "Wellcome
Trust", ali se milion funti vrijedan projekat pro{irio, te je tokom dvije godine
sakupljeno ~ak 4.000 predmeta. Neki od njih ne mogu biti na|eni na javnim
izlo`bama.
Mnogi od hiljadu medicinskih uzoraka, hirur{kih instrumenata, dijelova
tijela i aparata iz cijelog svijeta ~uvani su u posebno za{ti}enim prostorijama
nau~nog muzeja u "Blythe Houseu" u zapadnom dijelu Londona.
Izme|u ostalog, ovdje }ete prona}i primjerke putni~ke medicinske {kri-
nje kakva je bila kori{tena na raznim ekspedicijama, uklju~uju}i onu Rober-
ta Skota iz 1910. godine koja je kori{tena na Ju`nom polu.
Zatim su tu pedoskopi, instrumenti kojima je bila mjerena veli~ina sto-
pala pomo}u rendgenskih zraka, pa Jedi kacige kojima su bili skenirani dje-
~ji mozgovi, laboratorijski mi{evi i vje{ta~ke noge koje su izra|ivali
japanski ratni zarobljenici od komada oborenih aviona.
Oni boljeg `eluca mogu pogledati jezive medicinske tehnike, na pri-
mjer amputaciju organa, lije~enje zuba, stravi~an u~inak kuge i kako su se
ljudi u drevnim civilizacijama poku{ali izlije~iti.
Stranica tako|e istra`uje eksperimente koje su stari Grci obavljali na
ka`njenicima, te ulogu kraljice Viktorije u unapre|enju kori{tenja anestezije
pri porodu. ^itavu izlo`bu mo`ete pogledati na stranici www.sciencemuse-
um.org.uk

Japanski
model za
akupunkturu

ART
Njema~ki
"Martin Kipenberger: Problem perspektive"
u Muzeju modernih umjetnosti
buntovnik u Njujorku
Priredila: Nata{a TE[I] od sredine sedamdesetih do njegove rane smrti
u dobi od samo 44 godine. Za Kipenbergera,
u zej mo der ne umje - koji je sebe smatrao umjetni~kim antiherojem,
M
tnosti (MoMA) u Nju- ~iji `ivot je predstavljao stalnu bitku s umjetni-
jor ku preds ta vio je ~kim establi{mentom koji je on konstantno pro-
veliku retrospektivnu vocirao i ~esto vrije|ao, ova retrospektivna
izlo`bu radova "Pro- izlo`ba mogla bi biti alter ego za ~ovjeka koji je
blem perspektive", nje- poku{ao svoj vlastiti `ivot pretvoriti u umjetni-
ma ~kog umje tni ka ~ko djelo.
Martina Kipenbergera (1953 - 1977). Odrastao u eri panka, vodio je no}ni klub
@ivot i rad Martina Kipenbergera su neras- "Dadaesque" u Berlinu kasnih sedamdesetih,
kidivo vezani u izuzetnu praksu koja je usmje- Kipenberger je u po~etku imao taktike koje su
rena na ulogu umjetnika u kulturi i unutar izazivale {ok, iako su neke od njegovih provo-
sistema umjetnosti. Sa odnosima, subjektima i kacija mnogi vidjeli kao dokaz mladala~kih
izvorima {irokih i raznolikih tema u njegovoj tendencija da pusti stvari da odu predaleko. On
produkciji, Kipenbergerov rad ispitivao je i {irio je ~ovijek koji je jednom razapeo `abu na krst i
se prema ulozi koju je on tako|e izabrao kao izazvao o{tre kritike Vatikana; otvorio je sop-
umjetnik, zabavlja~, kurator, kolekcionar, arhi- stveni muzej bez zidova u staroj klaonici na po-
tekta i izdava~. Kipenberger je svoju inspiraciju lunapu{tenom gr~kom ostrvu; kupio je propalu
nalazio u popularnoj kulturi, politici, istoriji, benzinsku stanicu u Brazilu i otvorio je kao
umjetnosti, arhitekturi, muzici i svom vlastitom "Benzinsku stanicu Martin Bruman". Kipenber-
`ivotu. On je bio izuzetno prilagodljiv transfor- ger je ~esto bio kontroverzan, pa je bilo lako ne
mi{u}i i stavljaju}i na izazov svoje teme s pro- vidjeti ~injenicu da je on isto tako bio odli~an
nicljivim kriticizmom, humorom i formalnom umjetnik koji je ostavio neka mo}na djela. Stal-
kreativno{}u. Prva retrospektivna izlo`ba u no se suo~avao s ograni~enjima ukusa i pona{a-
Americi nudi uvid u dostignu}a i kompleksnost nja, postavljao je neka neprijatna pitanja o tome
umjetnikovog izuzetnog stvarala{tva. {ta zna~i biti umjetnik i {ta zna~i biti Nijemac.
Jedan od najzna~ajnijih i najuticajnijih Kipenberger je posjedovao neumoljivost i
umjetnika svoje generacije, Kipenberger je nepo{tivanje za dru{tvene protokole svojstvene
imao kompleksan i produktivan stvarala~ki rad mnogim alkoholi~arima, ~esto bi dolazio na
Poslije 30
Ponovo dozvoljeno
godina zabrane
u gradu
prikazivanje
Aberistvajtu
u Engleskoj "@itija Brajanovog"
N. TE[I]
Gradona~elnica grada Aberistvajta, koji je
prije 30 godina zabranio klasik Monti Pajtona
"@itije "@itije Brajanovo", izjavila je kako }e film ko-
Brajanovo" na~no biti prikazan u ovom vel{kom gradu
danas se krajem mjeseca.
smatra Majkl Palin i Teri D`ons, dvojica pajtono-
filmskim
klasikom vaca, otputova}e u Averistvajt, u zapadnom
Velsu, na prikazivanje filam 28. marta nakon
{to ih je pozvala gradona~elnica Sju D`ons-
Dejvis, koja je i sama zvijezda tog filma, u ko-
jem je glumila Brajanovu djevojku.
Komediju iz 1979. godine, koju su kriti~a-
ri proglasili besramnom zbog pri~e o mladi}u
Art&Antiques Art News
Evropski sajam lijepih
umjetnosti u Mastrihtu
poznat po velikom izboru
djela starih majstora
Umjetni~ki uspon Berlina
- Sajam umjetnosti
privla~e sve vi{e
savremenih umjetnika
otvaranje svojih izlo`bi veoma pijan. Njegov
`ivot odra`avao je njegovu umjetnost, ludi sa-
mac koji nikada nije znao kada da stane. Ne
Odrastao
iznena|uje da je mnogima i{ao na `ivce i pripi-
u eri panka,
sivali su mu sve od vulgarne samopromocije do
Kipenberger
je vodio
lo{eg slikarstva i nacisti~kih slogana. Nakon {to
no}ni klub
su ga njema~ki kriti~ari umjetnosti optu`ili za
"Dadaesque"
ovo posljednje, napravio je autoportret, jedan
u Berlinu od najprepoznatljivijih radova koji je nazvao
kasnih "Martine, u }o{ak, treba da se stidi{ sebe". [ala
sedamdesetih na sopstveni ra~un, mo`da, ali veoma istinita.
On je bio vje~iti autsajder, ~esto ismijavan i
odba~en od umjetni~kih krugova koji nisu mo-
gli ili nisu htjeli vidjeti ozbiljnost iza njegove
fasade buntovnika.
Posljednja i najve}a Kipenbergerova skul-
pturalna instalacija pod nazivom "Sre}ni kraj
'Amerike' Franca Kafke" (1994) izlo`ena je u
atrijumu muzeja, o`ivljava scene iz nezavr{e-
nog Kafkinog romana iz 1927. godine.
Instalirana na platformi izvan izlo`benih
galerija, na {estom spratu je skulptura "Spajder-
men studio" (1996). Te godine Martin Kipen-
berger pozvan je na izlo`bu u galeriji u Nici,
smje{tenoj u zgradi gdje je Anri Matis imao
studio po~etkom tridesetih godina. Kao odgo-
vor na tu izlo`bu, Kipenberger je organizovao
Martin
Kipenberger izlo`bu koju je duhovito nazvao "Matisov stu-
dio iznajmljen Spajdermenu". Spremna da isko-
~i iz studija prepunog slika, savijena figura od
Jevreju kojeg su zamijenili sa Isusom i razape-
li ga na krst, zabranio je Komitet crkvenih li-
dera grada Aberistvajta. Komediju iz
"@itije Brajanovo" danas se smatra fil- 1979. godine
mskim klasikom, a re~enice poput one kada kriti~ari su
Brajanova majka ka`e za svog sina: "Nije on proglasili
mesija, on je veoma nevaljao dje~ak", kao i besramnom
vesela muzi~ka tema "Uvijek gledaj ljep{u
zbog pri~e
stranu `ivota", koju je pjevao Erik Ajdl dok su o mladi}u
na kraju filma on i Brajan ~avlima zakucani na Jevreju
krst. kojeg su
Niko nije razmi{ljao da preispita zabranu zamijenili
prikazivanja filma u vel{kom gradu zato {to je sa Isusom
samo nekoliko ljudi znalo da je zabrana bila
na snazi sve do pro{le godine.
8. 3. 2009. ofekfmkb 31
`ice, sa izvajanim licem Kipenbergera simboli-
zuje mit o umjetniku kao superheroju.
[esti sprat galerije uklju~uje sekciju mno-
gobrojnih Kipenbergerovih radova, uklju~uju}i
poznate autoportrete koje je umjetnik tokom
karijere uradio u svim medijima. Izlo`ene su
va`ne serije slika, me|u kojima su "Dragi sli-
kar slika za mene" (1981) i "Problem perspe-
ktive" (1986), po kojoj je i nazvana izlo`ba.
Postavka ujedinjuje mnoge klju~ne radove sa
njegove velike izlo`be skulptura u Kelnu iz
1987. godine.
Iza njega je ostala izuzetna, mnogim ek-
spertima jo{ izazovna kolekcija radova koji sa-
~injavaju raznoliku seriju slika, crte`a i skica
na hotelskim salvetama, koje je ~esto radio do
epske instalacije izlo`ene u atrijumu Muzeja
Modernih umjetnosti u Njujorku.
Mogu}e je da konflikti i kontradiktornosti
jo{ de{ini{u Martina Kipenbergera kao umje-
tnika, osje}aji za koje je on `elio da budu stal-
no prisutni i misteriozni, okrutni i nje`ni, mudri
i naivni. Kipenbergerova umjetni~ka reputacija
i uticaj porasli su od njegove smrti. Poslije veli-
ke retrospektivne izlo`be u "Tate Modern" ga-
le ri ji u Lon do nu 2006. go di ne, pos tav ka
"Martin Kipenberger: Problem perspektive"
poslije Muzeja savremene umjetnosti iz Los
An|elesa stigla je u Njujork, gdje }e biti otvo-
rena do 11. maja.
Gradona~elnica Sju D`ons-Dejvis obe}ala
je da }e se izboriti za film i organizovala je
prikazivanje za dobrotvornu organizaciju u
Centru za umjetnost u Aberistvajtu.
"Odlu~ili smo da bismo mogli razmotriti
ukidanje zabrane i organizovati prikazivanje
filma u Aberisvajtu," izjavila je ona.
Zatim je pozvala Terija D`onsa i Majkla
(Plaina) da do|u i oni su pristali. Gream ^ep-
men, koji je glumio Brajana u filmu, preminuo
je 1989. godine.
Sju D`on-Dejvis rekla je da je u prodaji
dostupno samo 120 karata i dodala: "Bi}e to
divno ve~e, a i tako je bilo vrijeme da film bu-
de prikazan."
32 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Najve}i svjetski sajam popularne i lijepe

"Artexpo"
- uzbudljiv i
originalan Priredila: Nata{a TE[I]

ode}i svjetski sajam umje-

V
tnos ti "Ar texpo" u Nju -
Sajam posjetilo jorku, 31. godinu zaredom
vi{e od 25.000 kupaca, otvorio je vrata umjetnici-
registrovanih ma, trgov ci ma umje tni -
trgovaca umjetninama, nama i kolekcionarima iz
kolekcionara, dizajnera… cijelog svijeta.
Ovaj najve}i svjetski sajam popularne i
lijepe umjetnosti, svojim ovogodi{njim izda-
njem, vra}en je u izlo`beni prostor "Centar
D`ejkom D`evits" tokom pet dana predstav-
ljanja od 26. februara do 2. marta.
Danas, 31. godinu zaredom, "Artexpo"
u Njujorku ponudio je uzbudljiva i original-
na umjetni~ka djela, izdanja i posljednje
trendove u svijetu umjetnosti s vi{e od 500
umjetnika, galerija i izdava~a {irom planete.
Umjetni~ki radovi uklju~uju slike, crte`e,
skulpture, keramiku, litografije, fotografije i
plakate, ~ija je cijena bila izme|u 100 i
100.000 dolara.
Ove godine sajam "Artexpo" posjetilo
je vi{e od 25.000 kupaca, registrovanih trgo-
vaca umjetninama, kolekcionara, dizajnera,
umjetni~kih kriti~ara i ljubitelja umjetnosti,
koji su s velikim interesovanjem istra`ivali

umjetnosti u Njujorku
izlo`bene prostore.
"Ar texpo" je je di ni pro daj ni sa jam
umje tnos ti ko ji pro fe si onal ci ma iz ove
oblasti nudi pristup hiljadama djela po izu-
zetnim cijenama. Prva dva dana bila su re-
zervisana isklju~ivo za trgovce, dok su
naredna tri dana vrata sajma bila otvorena za
{iru javnost, a ljubitelji umjetnosti su djela
mogli kupiti na licu mjesta. Za kolekcionare
i trgovce umjetninama, kupovina na sajmu
"Artexpo" u Njujorku idealno je rje{enje da
prona|u prelijepa i vrijedna djela po pristu-
pa~nim cijenama za dana{nju ekonomiju.
Ove godine novina na sajmu je "Global-
ni zeleni umjetni~ki izazov", poziv umjetni-
cima na djelovanje i kori{tenje umjetnosti za
unapre|enje ekolo{kih uslova na planeti kroz
kreativan rad s temama o za{titi `ivotne sre-
dine i uz upotrebu eko-sigurnih materijala.
U saradnji s priznatim umjetnikom Ro-
bertom Vajlandom, "Artexpo" u Njujorku
organizovao je nekoliko doga|aja koji su
promovisali za{titu `ivotne sredine umjetni-
~kim izlo`bama i radionicama za posjetioce.
Tako|e je vra}ena popularna SOLO
postavka s vi{e od 250 zanimljivijih mladih,
nezavisnih umjetnika iz cijelog svijeta koji
se, izla`u}i i prodaju}i svoja djela, nadaju da
}e ih jednog dana u umjetni~kom svijetu vi-
djeti kao nove velikane. Tokom svog tride-
setogodi{njeg postojanja na "Artexpu" u
Organizovano Njujorku u~estvovali su neki od najpriznati-
i nekoliko jih svjetskih umjetnika, me|u kojima i Endi
doga|aja Vorhol, Piter Meks, Robert Rau{enberg, Ro-
koji su bert Indiana i Leroj Neiman.
promovisali "Artexpo" u Njujorku je me|unarodni
za{titu umjetni~ki doga|aj ~iji je cilj promocija no-
`ivotne vih tehnologija koje globalizuju umjetni~ki
sredine izraz i povezivanje umjetnika koji, ujedinje-
ni u svom pozivu, stvaraju na razli~itim dije-
lovima planete.
Uskoro
promocija
Kr{i}eve
knjige
FOTO A. ^AVI]
@elim da se neko
prona|e u mojoj pjesmi
Pjesnik se, ka`u, na svoju
`alost, ra|a. Ja jo{ ne znam
da li sam ja taj "ro|eni". Ali
imam potrebu pisati,
iako nije pjesnik svako
ko pi{e. A u svemu tome,
presudna su osje}anja
Dragan SLADOJEVI]
Branimir Kr{i}, mladi knji`evnik iz
Kotor Varo{a, nedavno je izdao svoju
prvu zbirku pjesama jednostavnog naziva
"Obi~ne pjesme".
Za ovu knjigu ve} je dobio prizna-
nje, i to od Ministarstva prosvjete i kultu-
re RS, zahvaljuju}i ~emu su i ste~eni
uslovi za objavljivanje "Obi~nih pjesa-
ma".
U intervjuu za "Nezavisne novine",
pjesnik govori o "kolegama po peru",
motivima za pisanje, te ljudima koji su
zaslu`ni za njegovu inspiraciju.
NN: [ta je skri veno iza na zi va
"Obi~ne pjesme"?
KR[I]: Nekada, ~ak do polovine
pro{log vijeka, naj~e{}i naslov za zbirku
pjesama u srpskoj knji`evnosti glasio je,
prosto, bez ikakvih pretenzija, "Pjesme"
ili "Pesme". To je bilo zlatno doba poezi-
je. Ja sam u naslov dodao i "obi~ne" sa-
mo zbog toga da eventualni ~italac ne bi
o~ekivao previ{e od ove knjige.
NN: Koga posebno cijenite od sa-
vremenih pjesnika?
KR[I]: Hvala bogu, i danas ima
mnogo dobrih pjesnika koji pi{u srpskim
jezikom. Prije svih, to su \or|o Sladoje,
pjesnik u svakom smislu te rije~i, zatim
Milovan Danojli}, Milan Nenadi}, Rajko
Petrov Nogo. Ipak, moj omiljeni pjesnik
jeste nedavno preminuli Stevan Rai~ko-
vi}. On je jedna od centralnih figura sr-
pske poezije od polovine pro{log vijeka.
NN: [ta Vas je podstaklo da po-
~nete pisati poeziju?
KR[I]: Presudni doga|aj je valjda
taj {to sam se rodio, jer pjesnik se, ka`u,
na svoju `alost, ra|a. Ja jo{ ne znam da li
sam ja taj "ro|eni". Ali imam potrebu pi-
sati, iako nije pjesnik svako ko pi{e. A u
svemu tome, presudna su osje}anja.
NN: Iznad nekolicine pjesama u
Va{oj zbirci nalaze se imena lica koji-
ma su namijenjene. Mislite li da bi se
te osobe prepoznale i da nisu navedena
njihova imena?
KR[I]: Te osobe bi se sigurno pre-
poznale. Njihova imena iznad pjesama
napisana su zbog toga {to su oni imali
8. 3. 2009. ofekfmkb 33
Branimir Kr{i},
mladi pjesnik
iz Kotor Varo{a,
dobio nagradu
od Ministarstva
prosvjete
i kulture RS
udjela u nastajanju ove knjige, udjela du-
hom, i zaslu`uju to koliko i ja zaslu`ujem
da moje ime bude na koricama.
NN: Kada mo`emo o~ekivati pro-
mociju zbirke?
KR[I]: [to je mogu}e prije. Ve}
postoji trema zbog te promocije. Iako, pi-
tam se, treba li pjesmama promocija?
Volio Ipak, `elim to odraditi jer }e tu biti prisu-
bih biti tni meni veoma va`ni ljudi.
profesionalni NN: Da li ste ra zmi{ lja li da se
pisac. oku{ate i u pisanju proze?
To je KR[I]: Volio bih biti profesionalni
siguran pisac. To je koliko-toliko siguran na~in
na~in da se da se ~ovjek skloni iz ovog i ovakvog
~ovjek svijeta. Dakle, volio bih se oprobati i u
skloni prozi iako je proza, kao zanat, mnogo
iz ovog i zahtjevnija. Za nju je potrebno mnogo vi-
ovakvog {e vremena. A, {to je najva`nije, kako re-
svijeta ~e jedan pjesnik, poezija ima krila, ona
leti, a proza pje{a~i. Za pisanje poezije
mora do}i odgovaraju}i period. Nema ni-
{ta od pisanja na silu.
NN: Nedavno ste od Ministarstva
prosvjete i kulture RS dobili nagradu
za zbirku "Obi~ne pjesme". Da li ste
je o~ekivali?
KR[I]: Niti sam o~ekivao, niti ni-
sam. Prije bi se moglo re}i da je to po-
mo}. Pros to sam po slao ru ko pis na
konkurs i nadao se da }u dobiti ta sred-
stva za sufinansiranje knjige, jer je to u
Nema
tom trenutku bio jedini na~in da se ona
ni{ta od
objavi. Nije to klasi~na nagrada kao neko
pisanja
prvo mjesto. Na tom konkursu, va`no je
na silu
napomenuti, ista sredstva dobilo je jo{
dvadesetak umjetnika. Mada, tih sredsta-
va bi trebalo biti mnogo vi{e, ali koga je
briga za poeziju... A jedina nagrada koju
`elim jeste da se neko prona|e u nekoj
mojoj pjesmi, nekom mom stihu i ni{ta
vi{e. To je jedino vrijedno i mjerodavno.
NN: ^i je kri ti ke o Va {oj prvoj
zbirci biste `eljeli ~uti ili pro~itati?
KR[I]: Najva`nije kritike sam ve}
~uo i pro~itao. To su kritike mojih prijate-
lja. Mnogima od njih svidjele su se moje
pjesme, ali davali su i neke manje-vi{e
krupne zamjerke. Svjestan sam, naravno,
da ima i onih koji misle da je ono {to ra-
dim lo{e. Ne mo`emo se svakome svi-
djeti.
34 ofekfmkb!8. 3. 2009.

MUZIKA U2 "dobio" ulicu

u Njujorku
/FILM Okv!kps!|lj!hsb!ep!ob!•fm!ojl
Nbk!lm!Cmvn!cfsh!qsj!wsf!nf!op!kf!qsf!.
jnf!op!wbp!kf!eov!vmj!dv!ob!Nfo!if!.
U2 su probili granice onog uov!v!•btu!js!t lf!spl!hsv!q f!V3-
{to navodno rok bend i rok qp!wp!epn!pckbw!mkj!wb!okb!okj!ip!wph
muzika smije ili ne op!wph!bm!cv!nb/!
smije uraditi
#Ejp!64/!vmj!df-!j{nf!}v!Csp!ewf!kb!j
Ptnf!bwf!oj!kf-!{wb!~f!tf!qp!js!tlpk
hsv!qj!tf!ebn!eb!ob/!Twblp!v!pwpn
hsb!ev-!vlmkv!•v!kv!~j!j!nf!of-!•f!uwp!sj!.
dv!Jsb!db!tnb!usb!qp!•b!tojn!hsb!}b!.
Novi album oj!n b! Okv!kps!l b#-! sf!l bp! kf
hsb!e p!o b!• fm!o jl! Okv!kps!l b! Nbk!l m
grupe U2 Cmvn!cfsh/!

Spremamo pjesme
koje }e lomiti srca Jelena BABI] "No Line on the Horizon" je postao kan-
didat za najbr`e prodavani album u prvim
Irski rokeri najavili su da }e nji- mjesecima ove godine. Posljednji album gru-

I
hov sljede}i album iza}i do kra-
ja ove go di ne. U2 su kra jem
februara objavili 12. studijski
album "No Line on the Hori-
"No Line zon", a ve} planiraju nastavak.
on the
Horizon"
Frontmen Bono izjavio je
za ~asopis "Roling ston" da }e u 2009. bend
je postao
objaviti dva albuma.
kandidat
za najbr`e "Ve} spremamo nove pjesme koje }e lo-
miti srca. Muzika je kao za meditaciju, podsti-
prodavani
~e misli i osje}anja. Ima}e veoma jasnu ideju
album
i atmosferu, kao 'Kind of blue' Majlsa Dejvisa
ili pjesma 'A love supreme' D`ona Koltrejna",
obja snio je Bo no. No vi al bum }e se zva ti
"Songs of ascent", a prvi singl bi}e "Every
breaking wave".
Novi album irskog rok benda U2 "No Li-
Novi album
}e se zvati ne on the Horizon" na{ao se na prvom mjestu
"Songs liste najprodavanijih albuma u Velikoj Brita-
of ascent"
niji.
Prvog dana kako je postao dostupan kup-
cima album je prodan u 65.000 primjeraka.
O~ekuje se da 12. studijski album benda
postane jedan od najuspje{nijih albuma ove
godine.
pe U2 "How to Dismantle an Atomic Bomb"
prodat je u devet miliona primjeraka {irom
svijeta.
U2 su jedan od nekoliko bendova koji su
tokom 30 godina postojanja uspjeli ostvariti
Frontmen podjednako komercijalan i kriti~ki uspjeh.
Svojim prepoznatljivim zvukom (prvenstveno
Bono zahvaljuju}i na~inu sviranja na kojem je gra-
izjavio je dio imid` benda gitarista Dejv Evans) mije-
njali su muzi~ku industriju, ne slute}i da }e
za ~asopis postati jedni od najve}ih.
"Roling Za razliku od ve}ine bendova koji su u
ston" da fazi njihovog nastajanja predstavljali Irsku,
U2 su probili granice onog {to navodno rok
}e u 2009. bend i rok muzika smije ili ne smije uraditi.
bend Na taj na~in pridonijeli su realizaciji mnogih
politi~kih i kulturolo{kih zbivanja koja su u to
objaviti vrijeme bila prisutna u Irskoj.
dva Kako su s vremenom ostvarivali svoj sve
albuma originalniji zvuk prepun sna`nih tekstova, iza-
zivaju}ih socijalnih poruka inspirisanih pa-
tnjama kojima je Irska bila izlo`ena, bend je
ve} na samom po~etku dobio respektiraju}i i
skoro fanati~ni status kod svojih obo`avalaca
{irom svijeta.

Nova komi~na Miki Rurk i Vensan

uloga Brusa Vilisa
Stiv Karel
snima novu
komediju
Ameri~ki glumac Stiv Karel
bi}e junak i producent komedije
o mu`evnosti "Hi-T", pi{e holi-
vudska {tampa. Film, za koji je
scenario napisala Kim Barker,
pri~a je o mu{karcu koji pati od
nekontrolisanih promjena ra-
Junak brojnih akcijskih filmova pojavi}e se ponovo u ulozi policajca, ali spolo`enja po{to poslije povre-
onog koji traga za ukradenim kartama i to u novoj komediji koja se prvobi- de mo ra da pri ma inje kci je
tno zvala "A Couple Of Dicks". testosterona. Stiv Karel uskoro
Brus Vilis glumi}e }e u filmu koji je nedavno preimenovan u "A Couple }e po~eti i snimanje romanti~ne
of Cops" zajedno sa Trejsijem Morganom. Rediteljske palice prihvatio se komedije "Date Night". Ameri-
Kevin Smit, koji je u "Umri mu{ki 4" glumio rame uz rame sa Vilisom. No- ~ki glumac najpoznatiji je iz fil-
va komedija prati zgode i nezgode dvojice policajaca (Trejsi Morgan, Brus mo va "Uhva ti Smar ta",
Vilis) koji moraju prona}i ukradene bejzbol karte, spasiti prelijepu Meksi- "Sve mo gu }i Evan" i se ri je
kanku, te nadmudriti mafija{e. "Ured".
Kasel u filmu po
romanu Paola Koelja
Ame ri ~ki glu mac Mi ki Rurk i nje gov
francuski kolega Vensan Kasel bi}e partneri
bra zil skoj glu mi ci Alis Bra ga u fil mskoj
adaptaciji romana Paula Koelja "Jedanaest
minuta", najavio je danas ameri~ki ~asopis
"Varajeti".
Film }e realizovati palestinski re`iser Ha-
ni Abu Asad, koji se pro~uo zahvaljuju}i fil- Film }e
mu "Paradise Now" iz 2005. godine. realizovati
Gla vni lik u fil mu je dje voj ka Ma ri ja palestinski
(Alis Braga), koja u Rio de @aneiru upoznaje re`iser
~ovjeka (Vensan Kasel) koji joj nudi posao u Hani Abu
[vajcarskoj. Asad
Ta mo }e, me |u tim, bi ti pri mo ra na na
prostituciju u jednom no}nom klubu, ~iji je
vlasnik Miki Rurk, koji je bio nominovan za
"Oskara" za ulogu u filmu "Rva~".
Knjiga je bila bestseler u knji`arama, kao
i ostali romani Brazilca Paula Koelja prevede-
ni na 40 jezika. Snimanje filma u Brazilu i
[vajcarskoj po~inje 1. juna.
 8. 3. 2009. ofekfmkb 35

Bend "Uragan" iz Lukavca sve popularniji na doma}oj muzi~koj sceni

Ljubav prema muzici

nas je mnogo vezala go mjesto i ujedno zaradili prvi novac. 'Uragan' ima
mu{ki i `enski vokal {to repertoar ~ini veoma {irokim
i svima prihvatljivim.
Muzika koju sviramo je rok, a `estina koja se
mo`e osjetiti u svim pjesmama i nastupima daje nam
progresivan ton", pri~a ]udi}.
Isti~e da su do sada objavili jedan singl pod nazi-
U kratkom vom "Tijelo boje meda", s kojim su se u maju 2007.
periodu predstavili na 13. Internacionalnom festivalu zabavne
postili zavidan
uspjeh muzike "Biha} 2007".
"Pored toga, imali smo dosta svirki u Lukavcu i
Tuzli, te nekoliko nastupa na humanitarnim koncerti-
ma. Pjesmu 'Tijelo boje meda' napisao je Eldar Spa-
hi}, i to je klasi~na ljubavna pjesma. A ostale pjesme,
koje jo{ nismo snimili, pisali su ~lanovi benda. Neke
su mu{ke, a neke `enske tako da }e album, kada bude
gotov, biti {arolik i svima prihvatljiv", obja{njava ]u-
di}.
Ka`e da imaju nekoliko novih pjesama koje }e
biti objavljene na njihovom prvom albumu.
"Od objavljenih materijala imamo singl i video-
Zahvaljuju}i spot 'Tijelo boje meda' koji je, zbog nedostatka nov~a-
nih sredstava, bio osu|en na ku}nu produkciju, ali
jednom kada se na kraju sve zbroji, mo`emo biti zadovoljni.
singlu Vi deo-spot je sni mljen u apri lu 2008. go di ne i
odmah se na{ao na top listama lokalnih televizija.
i nastupu na Ubrzo smo sa Federalne televizije dobili poziv za gos-
Internaci- tovanje u emisiji 'DJ Party', a spot se na top listi vrtio
onalnom oko mjesec dana. Materijal za kompletiranje albuma
je u pripremi tako da ~ekamo povoljniju priliku da ga
festivalu izdamo", pri~a ]udi}.
"Biha} 2007." Obja{njava da je svjestan da je te{ko bilo kojem
gitarista Dinko Iljazagi} i bubnjar Semir Morenja~ki}. mladom bendu da postigne uspjeh na bosanskoherce-
u kratkom [ejla PERTEF
"Svi ~lanovi su prije nastanka 'Uragana' bili u gova~koj muzi~koj sceni.

P
periodu eto~lani bend "Uragan" jedan je od
rijetkih bh. bendova koji su, zahva-
postigli ljuju}i jednom singlu i nastupu na
zavidan Internacionalnom festivalu "Biha}
uspjeh 2007", u kratkom periodu postigli
zavidan uspjeh na na{oj muzi~koj
na na{oj sceni.
muzi~koj Bend "Uragan" je nastao krajem 2006. godine od
nekoliko ~lanova Udru`enja studenata i mladih "Pro-
sceni metheus" iz Lukavca. A ~ine ga pjeva~i Sabina Muj-
~i no vi} i Admir ]u di}, ba sis ta Edin Ku du zo vi},
drugim grupama. U 'Uraganu' smo na{li tu neku zaje-
dni~ku nit koja nas je spojila u kompaktnu i funkci-
onal nu cje li nu, a {to je naj va `ni je pos ta li smo
nerazdvojni prijatelji. Ljubav prema muzici nas je
mnogo vezala tako da smo dosta vremena provodili
vje`baju}i, a ubrzo smo dostigli i zavidan kvalitet",
obja{njava Amir ]udi}, frontmen i pjeva~ benda.
Isti~e kako su nakon godine postojanja ve} imali
prve svirke, {to im je dalo vi{e snage za dalji rad.
"U februaru 2007. godine smo u~estvovali na je-
dnom lo kal nom fes ti va lu, gdje smo osvo ji li dru -
"[to se ti ~e bh. mu zi ~ke sce ne, na ma je `ao
{to su rok i neki drugi alternativni muzi~ki pravci po-
Samo
tisnuti na marginu, a u `i`i su samo oni koji to mo-
radom
mo`emo gu do bro da pla te. Na ra vno, mi sli mo na
posti}i pla}anje kvalitetne produkcije, kvalitetnih tekstova i
uspjeh aran`mana, a povrh svega video-produkcije. Tako da
je, kada se sve uzme u obzir, prakti~no nemogu}e da
se neki neafirmisani mladi bend probije na scenu. Ali
ipak, mislimo da se radom sve mo`e posti}i tako da je
na nama da radimo, a vrijeme }e pokazati da li smo
bili u pravu", ka`e ]udi}.

Rundek i "Lajbach" na Novi singl

festivalu "Tren~taun"
Hrvatski muzi~ar Darko Rundek sa svo-
jim "Kargo orkestrom" i slovena~ki "Laj-
bach" prvi su od izvo|a~a potvrdili u~e{}e na
festivalu "Tren~taun 09" koji }e biti odr`an
na Pali}u od 30. aprila do 2. maja.
Osniva~i pravca "Noje sloveni{e kunst"
potvrdili su na svojoj Internet stranici da }e
svirati 1. maja na "Tren~taunu", a vo|a neka-
"Franza
Ferdinanda"
"Tonight: Franz Ferdinand"
je, prema top-listi najproda-
vanijih stranih muzi~kih iz-
danja na doma}oj teritoriji,
za sjeo na ~el nu po zi ci ju,
zbaciv{i novi album stare le-
gen de Bru sa Sprin gsti na
"Working On A Dream".
"Franz Ferdinand" objavili
su i detalje vezane za novi,
drugi singl "No You Girls"
koji }e slu`beno biti objav-
ljen 06. aprila.
Kao i nje gov pret ho dnik
"Ulysses" , "No You Girls",
Album grupe
bi}e propra}en remiksevima
koje su napravili legendarni
"Prodigy" osvaja liste
Vins Klark, No zi i D`on Britanski bend "Prodigy" dospio je pravo na prvo mjesto britanske top lis-
Disko. te novim studijskim albumom "Invaders Must Die".
Nakon nekoliko malih, ali To je peti album grupe "Prodigy", koji je osvojio sami vrh liste u Velikoj
rasprodatih koncerata u Lon- Britaniji.
da{njeg zagreba~kog "Haustora" rekao je da "Invaders Must Die" je postao i jedan od najbr`e prodavanih albuma ove
donu i Edinburgu grupa je
}e nastupiti 2. maja. godine, s gotovo 100.000 prodatih primjeraka za nedjelju dana.
Organizator, udru`enje "Fokus" iz Subo- spre mna kre nu ti na krat ku
"Tren~taun 09" "Music for the Jilted Genertion" iz 1994, prvi je album sastava "Prodigy"
tice, najavio je da }e, kao i ranije, festival biti U.K. turneju u martu. Nakon
}e biti odr`an koji je zauzeo prvo mjesto top liste u Velikoj Britaniji, ali je tek njihov tre}i
na Pali}u odr`an u etnokampu u horgo{koj {umi, a pro- toga kre}u prema Evropi, a
album "Fat of the Land", s kojeg poti~e hit "Firestarter", privukao obo`ava-
od 30. aprila gram }e biti oboga}en filmskim projekcija- zatim i u Ameriku gdje }e oce {irom svijeta.
do 2. maja
ma, pro mo ci ja ma knji ga, izvo |e njem nastupiti na festivalu "Coac- Prvo mjesto britanske liste singlova drugu nedjelju zaredom zauzima Keli
predstava i radionicama. hella". Klarkson s hitom "My Life Would Suck Without You".
36 ofekfmkb!8. 3. 2009.
Ikona u rodnom
Priredio: Davor PAVLOVI]
renutni generalni sekretar Ujedinjenih nacija, koji
T
je karijeru po~eo kao diplomata u ju`nokorejskom
ministarstvu spoljnih poslova, Ban Ki Mun u{ao
je u diplomatiju nakon {to je diplomirao, prihvata-
ju}i prvi posao u Nju Delhiju.
Bio je ministar spoljnih poslova Republike
Koreje od januara 2004. do novembra 2006, a ta-
da se kandidovao za Kancelariju generalnog sekretara UN-a.
Kao ministar ve} je bio u mogu}nosti da putuje u mnoge zemlje,
{to mu je davalo odre|enu prednost.
Izabran je na tu poziciju 13. oktobra 2006. i postao osmi ge-
neralni sekretar UN-a. Diplomatski se po~eo zalagati za reforme
u vezi s globalnim zagrijavanjem, kao i s problemima u Darfuru.
Djetinjstvo i {kolovanje: Ro|en je u Eumseongu,
malom selu u sjevernom ^ung~eongu, 13. juna 1944. godine,
kada je Koreja bila pod japanskom vla{}u.
Kada je imao tri godine, porodica mu se preselila u grad
^ungju. Za vrijeme djetinjstva, njegov otac je imao posao skla-
di{tara, a kada je skladi{te bankrotiralo, porodica je izgubila sta-
tus srednje klase. Za vrijeme Korejskog rata, porodica se
preselila u planine, da bi se odmah nakon toga vratila. Ameri~ke
vojne trupe koje su bile u Koreji bile su prve koje je Ban sreo. U
srednjoj {koli je bio odli~an u~enik, posebno iz engleskog jezika.
Prema lokalnoj pri~i, Ban je pje{a~io {est milja do jedne fabrike
da bi vje`bao engleski jezik s ameri~kim savjetnicima u istoj fa-
brici. Godine 1952. izabran je da odnese poruku Dagu Hamar-
skjoldu, tada{njem generalnom sekretaru UN-a, ali je nepoznato
da li je poruka ikada poslata.
Za svoj esej Ban je dobio nagradu Crvenog krsta
1962. koja je podrazumijevala putovanje u Ameri-
Sa Bu{om
Ban Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih nacija,
ku i boravak u San Francisku nekoliko mjeseci. Tokom putova-
nja, Ban je upoznao predsjednika D`ona F. Kenedija.
Kada su ga novinari upitali {ta `eli da bude kada poraste, re-
kao je da `eli biti diplomata.
Diplomirao je na Fakultetu za me|unarodne odnose na Uni-
verzitetu u Seulu 1970, a 1985. je dobio doktorsku titulu javne
administracije u {koli "D`.F. Kenedi" pri Univerzitetu "Harvard".
Tada{nji profesor D`ozef Naje rekao je da je Ban "rijetka
kombinacija analiti~ke pronicljivosti, skromnosti i istrajnosti".
Prema njegovoj biografiji, osim korejskog, govori engleski, fran-
cuski, njema~ki i japanski jezik.
Ljubav iz srednje {kole: Svoju suprugu Ju Sun
Taek upoznao je jo{ u srednjoj {koli, a vjen~ali su se 1971. go-
dine. Imaju troje odrasle djece, dvije k}erke i jednog sina. Njiho-
va najstarija k}erka Seon Jeong radi za Korejsku fondaciju u
Seulu, sin Vu Hjun je student u Kaliforniji, a najmla|a k}erka
Hjun He je radnik pri UNICEF-u u Najrobiju, u Keniji.
Nakon izbora za generalnog sekretara, Ban je postao ikona
u svom rodnom gradu, gdje dio njegove porodice i dalje `ivi.
Preko 50.000 stanovnika je na gradskom stadionu slavilo rezul-
tate izbora.
Ban nije ~lan nijedne crkve ili religiozne grupe i odbija da
se izjasni o svojim uvjerenjima. ^lanovi njegove porodice su bu-
disti. U korejskom ministarstvu spoljnih poslova, njegov nadi-
mak je Ban ^usa, {to zna~i birokrata. To je kori{teno i iz
pozitvnih i iz negativnih namjera, jer je Ban pridavao pa`nju de-
taljima i svakoj administrativnoj sitnici. Ima veoma stroge radne
navike. Tvrdi da spava samo pet sati no}u i nikada ne kasni na
posao. Kao ministar spoljnih poslova za tri godine jedini odmor
je uzeo kada mu se k}erka udavala. Tvrdi da mu je jedini hobi
golf i da ga igra samo nekoliko puta godi{nje.
Nakon {to je zavr{io fakultet radije je prihvatio posao
u Indiji nego u Americi, jer je Indija pru`ala mogu}nost
da u{tedi vi{e novca koji }e poslati svojoj porodici.
Karijera: Godine 1974. Ban Ki Mun je dobio
prvu poziciju u Ujedinjenim nacijama, poziciju prvog
sekretara za stalnu posmatra~ku misiju za podru~je juga,
a nakon {to je 1979. godine ^amg He ubijen, postavljen
je za direktora UN divizije. Direktor UN-ove in-
ternacionalne organizacije i Spora-
zumnog biroa, sa sjedi{tem u
Seulu, postao je 1980. godine.
Dva puta je postavljan za
ambasadora Koreje u Ame-
rici, a izme|u tih mandata
slu`io je kao generalni di-
rektor za ameri~ke poslo-
ve 1990 - 1992. godine.
Godine 1995. pro-
movisan je na poziciju
zamjenika ministra po-
liti~kog planiranja i
me|unarodnih odnosa
pri UN-u, a 1996. go-
dine na poziciju mi-
nistra.
Za vrijeme man-
data u CTBTO Prep-
Co mu, ko mi si ji
zadu`enoj za kontrolu
Nije uvijek
omiljen
nuklearnog naoru`anja, gdje je jedno vrijeme bio potpredsje-
dnik, po sopstvenim rije~ima, do`ivio je najve}i neuspjeh u ka-
rijeri. U javnom pismu Rusiji dao je pozitivan stav u vezi s
Prema antibalisti~kim naoru`anjem, nedugo nakon {to su SAD odlu~ile
lokalnoj
da odbace isti taj sporazum. Otpu{ten je od predsjednika Kima
pri~i, Ban je Daea Junga koji se javno izvinio zbog Banovog pisma. U tom
pje{a~io
trenutku Ban je jedini put bio nezaposlen u karijeri.
{est milja Godine 2001, za vrijeme 56. sjednice UN-a, u rotaciji za
do jedne
izbor predsjednika, on je, na iznena|enje svih, izabran od Repu-
fabrike blike Koreje da bude {ef osoblja predsjednika Hana Seunga Sua.
da bi vje`bao
Novi korejski predsjednik Roh Mo Hjun izabrao ga je
engleski 2003. godine za savjetnika za spoljnu politiku, da bi godinu ka-
jezik snije zamijenio Juna Janga Kvana na mjestu ministra spoljnih
s ameri~kim poslova.
savjetnicima Na po~etku mandata bio je suo~en sa dvije velike krize. U
junu, korejski prevodilac Kim Sun Il kidnapovan je i ubijen u
Iraku od islamskih ekstremista, a u decembru je nekoliko Kore-
jaca nastradalo od cunamija u Indijskom okeanu.
Ban je pre`ivio istragu od zakonodavaca i nepopu-
larnost kada je po~eo pregovore sa Sjevernom Kore-
jom. Odigrao je odlu~uju}u ulogu u septembru
2005. u diplomatskim naporima da bude usvojen za-
kon o rje{avanju sjevernokorejskog nuklearnog pita-
nja. Kao ministar spoljnih poslova, Ban je `elio da
razvije trgovinu i sporazumnu politiku izme|u dvije
Koreje, {to je kasnije imalo veliki uticaj u kandidatu-
ri za generalnog sekretara UN-a.
Ban je postao prvi ministar Ju`ne Koreje koji je
putovao u Kongo poslije nezavisnosti 1960. godine
Generalni sekretar: Ban Ki Mun je
odlikovan tri puta - 1975, 1986. i 2006. godine medaljom za dos-
tignu}a u slu`bi, a za zasluge je tako|e nagra|en Velikom po~a-
Osim
snom nagradom Austrije 2001. godine. Primio je priznanja
korejskog,
mnogih zemalja s kojima je diplomatski sara|ivao, me|u kojima
govori
su Brazil i Peru. U februaru 2006. objavio je svoju kandidaturu
engleski,
za mjesto generalnog sekretara UN-a. U sljede}ih osam mjeseci
francuski,
posjetio je 15 zemalja u kojima su mogli glasati za njega. Trebalo
njema~ki
je osvojiti simpatije diplomatske zajednice, ali i izbje}i veto bilo
i japanski
koje od pet stalnih ~lanica Odbora - Kine, Francuske, Rusije, Ve-
jezik
like Britanije i SAD. Postao je popularan u Va{ingtonu kada je
dozvolio da korejske trupe budu poslate u Irak, ali je imao i ne-
 8. 3. 2009. ofekfmkb 37

U dru{tvu
Bona Voksa

ostvario san o idealnom poslu

gradu
Kada su ga novinari upitali {ta `eli da bude kada
poraste, rekao je da `eli biti diplomata. Nakon
izbora za generalnog sekretara, Ban je postao ikona
u svom rodnom gradu. Preko 50.000 stanovnika je
na gradskom stadionu slavilo njegov uspjeh

koliko protivnika. Vi|en je kao kontrast Kofiju Ananu koji je bio

harizmati~an, ali slab pregovara~. Na posljednjem glasanju 2.
oktobra dobio je 14 glasova, a jedan je bio neutralan i, {to je najva-
`nije, izbjegao je veto, a u sljede}em glasanju dobio je svih 15 gla-
sova, tako da je postao generalni sekretar UN-a.
Kada je postao generalni sekretar, suo~io se s ratom u Iraku,
problemima sa Sjevernom Korejom i situacijom u Darfuru, kao i
rastom terorizma.
Na po~etku mandata, ovaj osmi generalni sekretar UN-a pro-
tivio se smrtnoj kazni, koja je kasnije ipak izre~ena Sadamu Hu-
seinu. Ubrzo je promijenio stav, i to u slu~aju Barzana al Tikritija
i Avarda al Bandara, koji su osu|eni zbog ubistva 148 {iit-
skih muslimana u ira~kom selu Dud`ail.
Kao svoje osoblje Ban Ki Mun zaposlio je ve-
liki broj `ena, {to je i obe}ao vode}i kampanju.
Prvog mjeseca svog mandata Ban je predlo`io i dvije
bitne promjene - da budu razdvojene UN-ove operacije
za odr`avanje mira u dva odjela i da budu kombinovani
politi~ki savjeti s Odjelom za razoru`anje. Ti prijedlo-
zi su nai{li na otpor nekih ~lanova, pa je na kraju
odustao od drugog zahtjeva.
Nekoliko puta se sastajao s ameri~kim predsje-
dnikom D`ord`om Bu{om da bi razgovarali o global-
nom zagrijavanju. Izra`avao je veliku zabrinutost zbog
ovog problema i to je bila jedna od va`nijih tema njegove
administracije. Godine 2007. na Srednjem istoku desio se i napad
u njegovoj blizini, ali, na sre}u, ostao je nepovrije|en. Kao svoje osoblje
Ban Ki Mun zaposlio
Na svojim putovanjima posjetio je Egipat, Izrael, Jordan, Li- je veliki broj `ena,
ban i Saudijsku Arabiju. {to je i obe}ao
vode}i kampanju
38 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Mjesto po~etka rata izme|u Japana i SAD u junu planira da obi|e japanski car

Akihito planira
posjetiti Perl Harbur
Vjeruje se da }e njegova
posjeta pobolj{ati Car, koji je imao sedam
napore da se oja~aju godina kada se vazdu{ni
veze njegove zemlje
sa Va{ingtonom
napad desio, i njegova
supruga carica Mi~iko
planiraju simboli~nu i
nezvani~nu posjetu
Havajima obaviti tokom
svog putovanja u Kanadu
dine. ^etiri ratna broda su uni{tena tokom ovog napada i pogi-
nulo je 2.400 ameri~kih vojnika.
Car i carica su do sada napravali nekoliko posjeta mjesti-
ma na kojima su se de{avale bitke iz Drugog svjetskog rata.
Ukoliko kraljevski par Godine 2005. par je posjetio Saipan, na kojem su 1944. godine
posjeti Perl Harbur ameri~ki marinci tri sedmice vodili bitku sa japan-
mogu}e je da }e do}i skim snagama, da bi dobili prevagu nad os-
do pritisaka da budu trvom. Hiljade civila je nastradala tokom tih
organizovane sli~ne borbi i mnogi od njih su po~inili samoubis-
posjete i u ostalim tvo.
dijelovima Azije Kraljevski par je namjeravao napraviti
posjetu Perl Harburu jo{ 1994. godine, {to
Pripremio: Boris \URI] tru "USS Arizona Memorial" pobolj{ati napore da se oja~aju bi predstavljalo zvani~nu posjetu Sje-
veze njegove zemlje sa Va{ingtonom. Par }e se tako|e sresti sa dinjenim Ameri~kim Dr`avama, ali
apanski car Akihito }e najvjerovatnije postati prvi ~lan razli~itim japansko-ameri~kim grupama. Kraljevska agencija javila se sumnja da bi car mogao bi-

J
kraljevske dinastije koja }e posjetiti Perl Harbur, mjesto
japanskog napada na SAD, nakon Drugog svjetskog ra-
ta.
Car Akihito, koji je imao sedam godina kada se
vazdu{ni napad desio, i njegova supruga carica Mi~iko
planiraju simboli~nu i nezvani~nu posjetu Havajima
obaviti tokom svog putovanja u Kanadu. Posjeta mjestu napada koji
se desio 1941. godine nikada nije obavljena od strane japanskog cara
ili premijera. Car Akihito, ~iji je otac vladao Japanom tokom Drugog
svjetskog rata, nije putovao u inostranstvo od 2007. godine zbog lo{eg
zdravlja.
Vjeruje se da }e njegova posjeta ameri~kom memorijalnom cen-
je odbila da potvrdi da li }e car praviti ovu istorijsku posjetu, ti politi~ki izmanipulisan u sklopu
ali japanski mediji su ve} prenijeli informaciju da }e se posjeta te posjete.
desiti u julu. Ukoliko kraljevski par posje-
Johei Kono, portparol Donjeg doma, je posjetio Perl ti Perl Harbur mogu}e je da }e
Harbur u decembru 2008. godine i bio je prvi visoki japanski do}i do pritisaka da se organizuju
zvani~nik koji je to uradio. Gospodin Kono je u~inio ovu po- sli~ne posjete i u ostalim dijelovi-
sjetu nakon {to je portparol Ameri~kog predstavni~kog doma ma Azije. Tako|e, neki Japanci
Nensi Pelosi posjetila Hiro{imu, mjesto na kojem se desio misle da bi se na ovaj na~in car
ameri~ki nuklearni napad 1945. godine morao nekoliko puta izvinjava-
"USS Arizona" je posljednje po~ivali{te za 1.177 ~lanova ti za doga|aje iz Drugog svjet-
posade koji su poginuli kada je brod eksplodirao, a zatim poto- skog ra ta, a ne kim azij skim
nuo tokom japanskog napada koji se desio 7. decembra 1941. go- kom{ijama ni to ne bi bilo dovoljno.

Huan Karlos do~ekao Dmitrija Medvedeva

Princeza Meri
Kraljevska dobrodo{lica postala poru~nik
Je di ni ce te ri to ri jal ne

za ruskog predsjednika
[panski kralj Huan Kar-
odbrane Danske od ne-
da vno ima ju novog
poru~nika, prin ce zu
prestolonasljednicu Me-
ri od Danske. Nakon {to
los sa do bro do {li com je u je zavr{ila vi{emjese~nu
Ma dri du do ~e kao rus kog Dvojica {efova
obuku za oficire, prince-
pred sje dni ka Dmi tri ja Me - dr`ava su potpisala
zi Meri dodijeljen je ~in
dvedeva na po~etku njegove sporazum kojim se
poru~nika.
dvodnevne dr`avne posjete [paniji dozvoljava
"Princeza prestolona-
[pa ni ji, ~i ji cilj je ja ~a nje da preko Rusije
slje dni ca sa da je spre -
ekonomskih i politi~kih veza transportuje svoj
vojni materijal i
mna da bra ni Bo ga, kra lja i ota d`bi nu", pre ni je le su vi jest sa
ove dvije zemlje. zvu~nim naslovom danske novine "B.T."
Pred sje dnik Me dve dev ljudstvo za {panske
trupe raspore|ene
Meri mo`e u~initi vi{e od mahanja rukom i presijecanja trake ili
do pu to vao je sa su pru gom toga da nosi glamurozne haljine i dijamantsku tijaru, pi{e dalje ta-
Svetlanom i grupom vode}ih u Avganistanu
bloid dodaju}i kako njihova budu}a kraljica sada zna da puca,
ruskih biznismena u Madrid, ma kao {to su me|unarodna obuzda po`ar i pru`i prvu pomo}.
gdje se sastao sa premijerom finansijska kriza i bilateralni Vojni trening princeze Meri uklju~ivao je kurseve prve pomo}i,
Ho ze om Lu isom Ro dri ge - odnosi sa [panijom. Dvojica rukovanja oru`jem i strelja{tvo, te ga{enje po`ara i savanje, a tako-
zom Zapaterom i ~lanovima {efova dr`ava su tako|e po- |e je obu~ena za poslove obezbje|enja i obavje{tajnih aktivnosti.
nje go vog ka bi ne ta. U ~ast tpi sa li spo ra zum ko jim se Tokom obuke Meri je u~estvovala u mar{iranju pod punom opre-
po sje te kralj Hu an Kar los [paniji dozvoljava da preko mom i spavala je pod otvorenim nebom.
bio je doma}in na sve~anoj teritorije Rusije transportuje General-major Jan Norgard, glavnokomanduju}i gared, izjavio je
ve~eri kojoj su prisustvovali svoj voj ni ma te ri jal i ljud - kako je "~ast i zadovoljstvo" imati pricezu Meri u redovima Terito-
i kraljica Sofija, te prestolo- stvo za {panske trupe raspo- rijalne odbrane.
nasljednik princ Fi li pe i re|ene u Avganistanu. "Njeno ~lanstvo je od velikog zna~aja za na{e jedinice i mo`e po-
princeza Letisija. Ruski predsjednik i nje- mo}i da stvorimo ve}i interes me|u potencijalnim ~lanovima", izja-
Tokom posjete predsje- gova supruga Svetlana Me- vio je Norgard.
dnik Medvedev razgovarao dve dev zva ni ~no su Princeza Meri, supruga danskog prestolonasljednika Frederika,
je o ve za ma Ru si je sa do ~e ka ni u Ma dri du s voj - slijedila je tradiciju ostalih ~lanova kraljevske porodice, koji su kao
Evropskom unijom i NATO nim po~astima ispred palate i ona pro{li vojnu obuku.
savezom, te o drugim tema- Prado.
8. 3. 2009. ofekfmkb 39
40 ofekfmkb!8. 3. 2009.

D&G

Prada

Nedjelja
mode
u Milanu

Prvi dan
catwalk su
"ugrijali"
seniori
italijanske
modne
scene

Dsquared

Jelena BABI], Tijana NOVAKOVI]

edjelja mode u Milanu zavr{ena je u srijedu posljednjim

N
prezentacijama kolekcija, a modni sladokusci preselili su
se u Pariz. Italijanski dizajneri krizu su izgleda do`ivjeli
kao izazov, tako da su modeli za sezonu jesen - zima
2009/2010. rasko{ni i ekstravagantni kao u dobra stara
vremena.
Za sedam dana, koliko je trajala Nedjelja mode u Mi-
lanu, prikazane su rekordne 103 revije i odr`ano je 137 prezentacija, {to je iza-
zvalo o{tre kritike dizajnerskog dvojca koji insistira na pomnijoj selekciji, dakle
na kvalitetu, a ne na koli~ini. Prvi dan catwalk su "ugrijali" seniori italijanske
modne scene, \or|o Armani, Roberto Kavali i An|ela Misoni.
"Just Cavalli" kolekcija nosila je inspiraciju iz {ezdesetih, s fluidnim silu-
etama, hla~ama {irokih nogavica i visokog struka, te vunenim prslu~i}ima uz
prepoznatljive lepr{ave haljine s animal printom.
Ugledna italijanska ku}a koju su osnovali Otavio Misoni i Rosita Jelmini,
danas je u rukama njihovog potomstva, k}erke An|ele, te sinova Luke i Vito-
ria, koji vode posao. Njihova prezentna kolekcija upotpunjava porodi~nu tradi-
ciju koju je Rosita prenijela na An|elu: volumene omotane u pastelne boje s
cvjetnim printevima. Tu je i zanimljivo rje{enje za zatvaranje ogrta~a, koje sva-
kako prati aktualni trend velike ma{ne.
Modna ku}a "Moschino" prezentovala je najnoviju kolekciju svoje nov~a-
no pristupa~nije linije "Cheap and Chic". Rosela Jardini pokazala je za "Mos-

Iceberg
Blumarine

Kavali
 8. 3. 2009. ofekfmkb 41

Armani Moschino Misoni Prada

Moda, glamur i luksuz

ne poznaju krizu Kavali

Dizajneri se vi{e odlu~uju na "sigurne

kreacije" nego na prikazivanje novih seksi
stilova i ostalih modnih ludosti

chino Cheap and Chic" obe}anu kolekciju punu nadrealizma i volana. Nadre-
alizam se ogleda u kai{evima na{ivenim na odje}u, volumenu, cipelama koje
su pola zatvorene, a pola sandale, zavisno iz kojeg ih ugla gledate. Volani su
apsolutni hit u "Moschinu", kao i printevi na materijalu, te podijeljenost jednog
komada odje}e na dva razli~ita stila. Kolekcija je slatka i {armantna, ali sigurno
ne previ{e prodajna.
Borba koja se vodi u ovim tmurnim, kriznim vremenima ne ostavlja dizaj-
nerima mogu}nost "igranja", ve} je vi{e bazirana na onom {to \or|o Armani
naziva "skromnom ekstravagancijom". Sve u svemu, dizajneri su se vi{e odlu-
~ivali na "sigurne kreacije" nego na prikazivanje novih seksi stilova i ostalih
modnih ludosti. Boje su tako|e bazirane na klasi~nim, uvijek prihvatljivim
kombinacijama crne, sive, be` i sme|e, protkane ponekad svjetlucavim ~estica-
ma.
Prvo veliko ime s liste poznatih dizajera bio je tako upravo \or|o Armani,
koji je u Milanu pokazao novu energi~nu kolekciju svoje druge linije "Empo-
rio", koja je bazirana na kratkim suknjama, dokoljenkama i visokim petama.
Nabori i volani na jaknama i kaputima odaju skromnost, kao i {ljokice na svile-
nim ve~ernjim ~arapama. Ekstravagancija se vidi jedino u nakitu na{ivenom na
odje}u. Mala crna haljina, obi~no napravljena od bar{una, vlada kolekcijom.
Na samom kraju vidimo kako je Milano dao pone{to za svakoga... Sve-
deni Armani, neka nova Prada, luksuzni Versa}e, vesela Agata... Ostaje nam
da sa~ekamo zavr{etak Nedelje mode u Parizu i saberemo utiske. Koliko god
~udno djelovali pojedini trendovi, mo`da stvarno dobijete neku ideju za slije-
de}u zimu.
42 ofekfmkb!8. 3. 2009.
 8. 3. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA TRGOVAC
STARINAMA,
ANTIKVAR
@ITELJI
TATARIJE
POZNATI
JUNAK IZ
TROJANSKOG
RATA
30. SLOVO
STOTI
DIJELOVI
SKLAPATI
BRAK SA
@ENOM
DR@AVA
U AZIJI
CITAT
(KRAT.)
UPISIVATI U
KNJIGU
EVIDENCIJE
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo DINARA LELEKATI

jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.

STUBE,
BASAMACI

VODORAVNO: GLAVNI GRAD

MADA-
GASKARA
1. Kratica
za piano, 2. Muzi~ka SPUSTITI SE
oznaka za "opus", AVIONOM NA
ZEMLJU
3. Krajnja ta~ka
Zemljine ose, PODANIK, DOJ^LAND
4. Marka njema~kog KMET U ODUDARANJE
BIV[OJ OD PRAVOG
automobila, TURSKOJ TONA
5. Elan, 6. Vrsta DELNICE
INFORMAT.
bjelogori~nog CENTAR SKLADNOST,
U@I^ANIN STROGA
drveta (mn.), GRAD U ^ADU DOSLJED-
(AM..M) NOST
7. Naramenica sa
UBOJICA IZ
~inom na vojni~koj ZASJEDE,
TITAN ASAS
uniformi. M. IME,
ARTUR

LJUBI^ASTI
KREMEN
RIMSKI: 1
INSEKT
SLI^AN P^ELI

LMBTJ_OB!VLS\UFOJDB SJEVER
JEDNAKI
SOLI
(ENG.) TITANSKE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 KISELINE

OBOR ZA
HEMIJSKI STOKU
11 12 13 14 ELEMENT
(At) POLATINJA-
VANJE

15 16 17 18
RADIJ IME GLUMICE
SA SLIKE

19 20 21 22
RIJEKA
U JEMENU
23 24 (..MAT)

25 26 27 28 29 NALETI,
NAVALE,
JURI[I

30 31 32
SASTAVNI
VEZNIK U ESPANA
ODRI^NOJ
33 34 RE^ENICI

JEDNO
STARORIM.
PLEME
VODORAVNO: FARAD

2/!Hmbwoj!hsbe!Jsblb-!7/!Mphj•lj!tbesabk!nj|mkfokb-!22/!Lsbulp!s{bokf!lpokb-!23/!Gjotlj!sfejufmk-
U^INITI SAMO-
Lbvsjtnblj-!25/!Mphps-!cjwbl-!26/!Tlsb~fop!nv|lp!jnf-!Bsuvs-!27/!Qsjuplb!Wscbtb!v!Kbkdv-!29/ STALNIM

Lbusbo-!2:/![obl!{b!uboubm-!31/!Hmbwob!obhsbeb!ob!mvusjkj-!33/!Tmpwb!j{b!#q#!j!#ok#-!34/!Npupsop
POLUDRAGI SU[NICA
wp{jmp!tb!usj!up•lb-!36/!V{wjl!lpkjn!tf!pqpob|b!qvdbok!j{!wbusfoph!psvakb-!38/!Mj•ob!{bnkf. PODRU^JA, (MED.) OBIM
KAMEN BOJE POZNAVALAC
KRIVI^NOG PREDJELI,
ojdb-!39/!Cpmftu-!efgflu-!nbob!)uvs/*-!41/!Qmfufoj!qstmvl!lpkj!tf!lpq•b!tqsjkfeb-!43/!Tuvqbokf MORSKE KRAJEVI POZADI UZVIK
PRAVA VESELJA
VODE (NJEM.)
afof!v!csbl-!44/!Ejp!gj{jlf!lpkj!qspv•bwb!twpktuwp!twkfumb-!45/!Vop|fokf!wb{evib!v!qmv~b/ O[AMUTITI
VELIKA
TERCA
PREFIKS:
USPRAVNO: GORNJI, VI[I
(MUZ.)
MELODIJA,
NAPJEV
2/!Qsjkbufmktlj!peopt!lbp!nf}v!csb~pn-!3/!Cjw|b!njtjdb!CjI-!Hb{ej~-!4/!Obtjq!v!mvdj!lpkj!tmvaj
{b!qsjtubkbokf!cspepwb-!5/!Tmpwb!j{b!#~#!j!#j#-!6/!Vebmkfop-!7/!Tjwjob-!8/!Lsbujdb!{b!#j{cpsob!lp. SPALJIVANJE
POSMRTNIH
njtjkb#-!9/!_bt-!:/!V•ftubp!ob{jw!{b!Bnfsjlbodb-!21/!Pqsptu-!24/!Kbqbotlb!afotlb!ibmkjob!tb OSTATAKA
|jspljn!svlbwjnb!j!qpkbtpn-!27/![b!)mbu/*-!28/!Sjkflb!v!Jsbov-!31/![bws|oj!ejkfmpwj!svlv!j!ophv-
32/!Ljtfmjof!)mbu/*-!34/!Afojo!pubd-!qvobd-!35/!Sjkf•oj!sjcbs-!37/!Ejp!ujkfmb!oflji!ajwpujokb-!3:/ MJESTO GDJE
SE DR@E
Op~ob!qujdb-!42/!Lsbujdb!{b!#bumfutlj!lmvc#-!43/!Fltusfnjufu/ I GAJE
@IVOTINJE
O/!OJLPM_J^
BOLEST OBIM
NEPOKRETLJI IZOLOVAN

KLIN VOSTI MI[I]A

LICA
PROVODNIK
ZA STRUJU

KONJSKA
Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo ZEMLJI[TE U SILA
VLASNI[TVU
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. DR@AVE PREZIME
GLUMICE SA
(TUR.)
SLIKE

DATIV
IME GLUMICE (KRAT.)
EKBERG M. IME,
STANISLAVA
BILJKA IZ
ISTOK PORODICE
EGIPATSKI
VODORAVNO: BOG SUNCA
KU]A S
OKU]NICOM
(TUR.)
USTA[ICA
SRP. KRALJ.
AKAD. NAUKA
1. Ljubavni `ivot,
GRADI] U
2. U~esnici [UMSKA AUSTRALIJI
KREDA (.T.LL)
nekog
ASTAT
doga|aja,
3. Ulaznice, LO[, BEZ ITALIJA
IKAKVIH VRI-
4. Sveska, JEDNOSTI SENEGAL
5. Sprat,
6. Konj u epskim PO[TOVALAC
KULTA
pjesmama, SATANE
7. Kratica za tonu. SIMENS

STRANICA KOJE SE
(KRAT.) ODNOSI NA
NO]
44 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Dabar
- zdepasta
`ivotinja
koja `ivi na
vodenim
povr{inama

evropskom glodaru
prijetilo istrebljenje Pripremio: Dragan SLADOJEVI] maku je primjetno svjetlija dlaka.
Ima kratke noge sa po pet prstiju, koji su na za-
Dabar je vodena i kopnena `i- dnjim nogama spojeni plovnom ko`icom. Rep mu

D
votinjska vrsta i najve}i evrop-
ski glo dar. Je di ni je
predstavnik svog roda. Masi-
vne i zdepaste je gra|e, izvr-
stan pliva~ i ronilac, {to mu
omogu}ava gra|a tijela.
@ivi na vodenim povr{inama obraslim boga-
Masivne tom mo~varnom vegetacijom zeljastih i drvenastih
i zdepaste vrsta. Osnovni stani{ni uslov za ovog glodara je
stalna i dovoljno duboka voda. Ukoliko nastanjuje
je gra|e, manji vodotok, koji ponekad postaje previ{e plitak,
izvrstan na njemu izgradi branu kako bi obezbijedio dovo-
pliva~ ljnu koli~inu vode i za{titio ulaz u stani{te.
Iz skrovi{ta, koje je iskopano u obali ili sagra-
i ronilac, |eno od granja i stabala s izlazom ispod povr{ine
{to mu vode, izlazi uglavnom preko no}i. Veoma je opre-
zna i pla{ljiva `ivotinja. Na tlu je spor i trom, pa
omogu}ava najve}i dio `ivota provede u vodi.
gra|a tijela Na glavi iz masnog krzna dabru vire male,
okrugle u{i. Du`ina tijela mu dosegne do jednog
metra, visina je do 30 centimetara, a {iroki pljosnati
rep tako|e mu mo`e biti dug 30 centimetara. Te`ina
odrasle jedinke iznosi od 20 do 30 kilograma. Dlaka
mu je tamnokestenjaste do sivkaste boje, a na sto-
je sna`an, s gornje strane spljo{ten kao veslo, bez
dlake i pokriven ljuskama.
Dabar je tipi~ni monogam. Polna zrelost nastu-
pa s 2,5 godine starosti, a tada se i mladi dabrovi
odvajaju od roditelja i zasnivaju novu porodicu. Pari
Iz masnog se od januara do marta, a parenje se odvija u vodi.
krzna Gravidnost traje prosje~no 105 dana, a mladi dolaze
na glavi na svijet od aprila do juna. @enka dabra okoti jedno
vire mu do pet mladih. Dabar je isklju~ivi biljojed, ljeti se
male, hrani so~nim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili
okrugle u{i neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 ze-
ljastih i drvenastih biljnih vrsta.
Evropski dabar je nekada nastanjivao sve vo-
dene povr{ine od sjevera do juga evropskog kopna,
ali po~etkom 20. vijeka opstao je samo u ju`noj
Norve{koj, na rijeci Labi u Njema~koj i Poljskoj, na
donjem toku rijeke Rone u Francuskoj i u Rusiji.
Zbog cijenjenog krzna bio je skoro istrebljen. Za-
hvaljuju}i akcijama za povratak dabra na nekada{-
nja sta ni {ta {i rom Evro pe, po ~et kom ovog
milenijuma dabar je ponovo rasprostranjen na {irem
prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Pre-
ma podacima za 2000. godinu, populacija evrop-
skog dabra kre}e se od 600 do 650.000 jedinki.

Neophodna redovna vakcinacija vode vani.

Pripremio: D. SLADOJEVI]
@ivotinje koje posjedujete, bilo da `ive
u va{em domu ili dvori{tu, mogu oboljeti
od mnogih zaraznih bolesti, od kojih su ne-
ke veoma kontagiozne i opasne po njih, ali
se, na sre}u, mogu sprije~iti blagovreme-
nom i redovnom vakcinacijom.
Vakcinacija predstavlja namjerno uba-
civanje uzro~nika bolesti ili njihovih dijelo-
va u organizam s ciljem da bude izazvana
reakcija imunog sistema i stvorena otpor-
nost na te uzro~nike. Otkri}em vakcine pro-
tiv bjesnila i protiv jo{ nekih zaraznih
bolesti, Luj Paster je ozna~io po~etak nove
epohe u medicini, tako da je tada borba pro-
tiv mnogih zaraznih bolesti mogla po~eti.
Bjesnilo je najopasnija zarazna bolest
pasa, ma~aka i drugih toplokrvnih `ivoti-
nja, a od koje mo`e oboljeti i ~ovjek.
Zakon nala`e da svi psi i ma~ke mora-
ju biti redovno vakcinisani protiv bjesnila,
bez obzira na to da li i koliko vremena pro-
Ranijih godina vakcinacija je obavlja-
na jednom godi{nje. Me|utim, danas ima-
mo vakcine koje pouzdano {tite do tri
godine, tako da se poslije prve vakcinacije i
revakcinacije sljede}e godine mo`e pre}i
na dvogodi{nju ili trogodi{nju inokulaciju.
U osnovne vakcine za ma~ke spadaju
jo{ i vakcina protiv panleukopenije i protiv
jo{ dva virusa koja uzrokuju oboljenja di-
sajnih organa. Ovo su sve veome kontagio-
zne bo les ti i vrlo je va `no re do vno
vakcinisati ma~ke, naro~ito mlade. Ma~ke
Bjesnilo je koje izlaze van ku}e neophodno je vakcini-
najopasni- sati i protiv virusne leukemije koja je prisu-
ja zarazna tna kod ma~aka lutalica.
bolest pa- Osnovna vakcinacija pasa, osim protiv
sa, ma~aka bjesnila, podrazumijeva jo{ i vakcinu protiv
i drugih to- parvovirusa, {tene}aka, adenovirusa i para-
plokrvnih influence. Naro~ito je va`no dobro i blago-
`ivotinja vremeno za{tititi {tenad i mlade pse, jer su
oni najosjetljiviji i najlak{e podlije`u ovim
bolestima.

Vodi~
BANJALUKA
QB!MBT
Of!pcj!•ob!qsj!•b!p!
Cfo!eab!nj!ov!Cb!up!ov
Csfe!Qju-!Lfku!Cmbo!|fu
)28;56-!2:-!32-!33;26!i*
Jtqp!wkft!uj!lv!qp!ip!mj!•bs!lf
Eapo!Lkv!{bl-!Jtmb!Gj!|fs-
Eapo!Hv!enbo
)27;56!i*
Cpmu!)Nv!okb*
Eapo!Usb!wpm!ub-!
Nbsl!Wpm!upo-!Tv!{j!Ftnbo
)27!i*
Lbe!of!wkft!uf!{b!sb!uf
Lfku!Ibe!tpo-!Fo!Ib!ub!wfk
)29!i*
Sp!lfo!sp!mb
Eaf!sbse!Cb!umfs-Ufo!em!Okvuo
)33;21!i*
Qsb!wf!eop!vcjt!uwp
Bm!Qb~!jop-!Sp!cfsu!Ef!Oj!sp
)31;26!i*
PREDSTAVE
OB!SP!EOP!
QP![P!SJ!\UF!ST
Qj!op!ljp
Lbs!mp!Lp!mp!ej
)22!i*
IZLO@BE
NV![FK!ST
#Qswj!twkfu!tlj!sbu!
2:25!.!2:29-!tmb!wob!
fqp!qf!kb!Tp!mvo#
Tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
Nv!{f!kb!ST
#Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!
vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
#Ob!lju!pe!qsb!jt!up!sj!kf!
ep!tsf!eokfh!wj!kf!lb#
NV![FK!TB!WSF!NF!OF
VNKF!UOPT!UJ!ST
#Of!tb!ws|f!ob!j!
of!{b!ws|f!ob!qsj!•b#
Bmf!ltbo!ebs!Lf!mj~
Nedjeljni
Pwbo
Qp!tbp;!J!eb!mkf!qsp!gj!uj!sb!.
kv!vhmb!wopn!poj!Pwop!.
wj! lp!kj! qp!tbp! pcbw!mkb!kv
lpe! lv!~ f/! Tsf!e j!o pn
tf!enj!df! p•f!lvk!uf! qp!kb!•bo! ufn!qp/! Job!.
•f-! qsfe! wb!nb! kf! qf!sj!pe! v! lp!kfn! ~f!uf-
vqsb!wp!v!qp!tmp!wopk!tgf!sj-!ep!aj!wkf!uj!qsj!kb!.
uopt!uj/!Ptkf!~b!~f!uf!eb!{b!jt!ub!ep!qsj!op!tj!uf
of!•f!nv/
Mkv!cbw;! Mkv!cbw! qsf!nb! sb!ev! kf! pop! |up
~f! wbt-! ob! of!lj! ob!•jo-! v! up!lv! tf!enj!df
pcj!mkf!aj!uj/!Vlp!mj!lp!tf!nb!mp!pt!wsof!uf-!np!.
hv!~f!kf!eb!qsf!lp!qp!tmb!vqp!{ob!uf!of!lph
lp! cj! wbn! j! v! qsj!wb!uopn! aj!wp!uv! {ob!•jp/
Tf!enj!db! qsfe! wb!nb! op!tj! j{of!ob!}f!okb
ob!mkv!cb!wopn!qmb!ov/
[esbw!mkf;!Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•-!wj!~f!uf
tf!ptkf!~b!uj!cp!mkf-!mkf!q|f!j!{b!ep!wp!mkoj!kf-!b
tb!njn!ujnf!j!{esb!wj!kf/
Sbl
Qp!tbp;!Ptkf!~b!uf!tf
tqsf!nojn!{b!cj!mp!lb!.
lwv!wstuv!bldj!kf/!Wb!.
aop! wbn! kf! eb
tb!twjn!pwmb!eb!uf!sb!eopn!nb!uf!sj!kpn!lb!lp
cjt!uf!np!hmj!v!ekf!mp!tqsp!wft!uj!of!lf!pe!bluj!.
wopt!uj!lp!kf!cj!vob!qsj!kf!ej!mf!wb!|f!qp!tmp!wb!.
okf/!Jnb!uf!op!wj!sb!eoj!qmbo-!op!wf!dj!mkf!wf!j
pemv!•oj!tuf!eb!vtqj!kf!uf/
Mkv!cbw;!Np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!wf!~j!cspk!j{mf!ub-
tv!tsf!ub!j!qp!{j!wb!lbeb!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•/
Jqbl-!twf!kf!v!{ob!lv!of!lph!j|!•f!lj!wb!okb/!Oj!.
|ub!usbk!oj!kf!kp|!of!nb!ob!wj!ej!lv/!Vlp!mj!lp!tuf
v!tubm!opk!wf!{j-!qp!sb!ej!~f!uf!nb!mp!ob!esv|!uwf!.
opk!lpn!qp!ofo!uj!wb!|fh!aj!wp!ub/!Qp!usv!ej!~f!uf
tf!eb!•f|!~f!{b!kf!eop!pcj!mb!{j!uf!qsj!kb!uf!mkf!j
wb!nb!esb!hf!mkv!ef/
[esbw!mkf;![esbw!mkf!wbn!kf!tkbk!op"
Wb!hb
Qp!tbp;!Lbe!kf!p!qp!tmv!sj!.
kf•-!qsfe!wb!nb!kf!tf!enj!db
v!lp!kpk-!iukf!mj!wj!up!jmj!of-
jnb!u f! nb!t v! pcb!w f!{ b/
P•f!lvk!uf!eb!~f!uf!cj!uj!qsj!ov!}f!oj!eb!sb!ej!uf
•bl!j!wj!|f!of!hp!job!•f/!Obqspt!up-!tuj!dbk
plpm!opt!uj!kf!ub!lbw!eb!of!~f!uf!np!~j!eb!j{!.
ckf!hof!uf!wf!~f!bo!hb!ap!wb!okf/
Mkv!cbw;!Ob!mkv!cb!wopn!qmb!ov!tf!kbw!mkb!kv
qswj!qsp!cmf!nj/![b!of!lf!pe!wbt!~f!pwp!cj!uj
{obl!eb!of!|up!t!wb!|pn!wf!{pn!oj!kf!v!sf!ev
j!eb!usf!cb!eb!qp!}f!uf!eb!mkf/!Vlp!mj!lp!tf!sb!ej
p!tub!cjm!opn!j!jt!lsf!opn!peop!tv-!vtmj!kf!ej!~f
qsp!mb!{ob!lsj!{b-!ob!lpo!lp!kf!~f!wb!|b!wf!{b
pkb!•b!uj/!Tiwb!uj!uf!pwp!lbp!qf!sj!pe!jt!lv!|f!okb!j
obt!upk!uf!eb!tf!lmp!oj!uf!{b!csb!okf!oph!wp!~b/
[esbw!mkf;!Usf!cb!!wbn!wj!|f!tob/
Kb!sbd
Qp!tbp;!Ob!qp!tmp!wopn!qmb!.
ov!of!nb!cj!uoj!kji!op!wpt!uj/
Lbp!eb!kf!pwp!{b!uj!|kf!qsfe
hp!ej|!okf!penp!sf!vuj!db!mp!j
ob!wbt-!qb!of!nb!uf!of!lb!lwji!tqf!dj!kbm!oji
af!mkb!eb!cj!mp!|ub!ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov!qp!.
lsf!~f!uf/!
Mkv!cbw;!Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!tj!uv!bdj!kb!kf
wf!pnb!qp!wp!mkob!{b!wbt!lp!kj!tuf!v!wf!{j/!T
qbs!uf!spn!pt!uwb!sv!kf!uf!tkbk!ov!lp!nv!oj!lb!dj!kv!j
pe!okf!hb!ep!cj!kb!uf!vqsb!wp!pov!lp!mj!•j!ov!qp!.
es|lf!j!fmb!ob!lp!kj!wbn!kf!qp!usf!cbo!eb!tf
ushof!uf!j{!v•nb!mpt!uj/!Pwp!kf!tf!enj!db!v!lp!.
kpk!~f!uf!v!wp!mkf!opk!ptp!cj!ob!~j!j!of!lf!op!wf
ptp!cj!of!lp!kj!~f!wbt!pev!|f!wj!uj/
[esbw!mkf;!Lbe!kf!p!wb!|fn!{esbw!mkv!sj!kf•-
ptjn!{b!nj|!mkf!opt!uj!j!{b!csj!ov!upt!uj-!of!nb!wf!.
~ji!qp!uf!|lp!~b/
8. 3. 2009. ofekfmkb 45
Vodi~
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
BQP!MP
Cjl Cmj!{bo!dj Qsb!wf!eop!vcpk!tuwp
Qp!tbp;!J!pwb!tf!enj!db Qp!tbp;!Np!hv!~optu!{b!pt!uwb!sj!. Vmp!hf;!Sp!cfsu!Ef!Oj!sp-
kf! v! {ob!l v! wf!~ f! qp!. wb!okf!gj!obo!tjk!tlji!dj!mkf!wb!kp|!kf Bm!Qb!~j!op
tmp!wof! bo!hb!ap!wb!opt!. wf!~b/! Tqsf!noj! tuf! eb! tf! bo!. Sf!aj!kb;!Eapo!Bwofu
uj/! Qsjt!u j!h mf! pcb!w f!{ f hb!av!kf!uf!j!ob!wj!|f!tusb!ob!vlp!mj!. )29!j!31!i*
ob!qspt!up!ej!luj!sb!kv!wb|!sb!eoj!ufn!qp-!bmj!t lp! up! cv!e f! qp!u sf!c op/! Qsj!kb
okj!nb!tuj!af!j!cp!mkb!{b!sb!eb/!P•f!lvk!uf!{b!. wbn!tb!{ob!okf!eb!tuf!dj!kf!okf!oj
jt!ub!cvs!ob!ef!|b!wb!okb!ob!pwpn!qmb!ov/ pe!tusb!of!tb!sb!eoj!lb!j!qp!ubk!op
Mkv!cbw;!Lp!ob!•op!kf!lsf!ov!mb!t!nsuwf!ub!. tf!ob!eb!uf!eb!~f!ep!cbs!hmbt!p!wb!nb!ep!~j
•lf/!\bo!tf!eb!vqp!{ob!uf!of!lph!op!wph!j j!ep!poji!pe!lp!kji!v!gj!obo!tjk!tlpn!tnj!tmv
{b!oj!nmkj!wph!tubw!mkfof!tv!qsfe!wbt/!Vlp!mj!. {b!wj!tj!uf/
lp!tuf!wf~!{b!v{f!uj-!t!qpt!up!kf!~jn!qbs!uof!. Mkv!cbw;!Gvo!ldj!poj!|f!uf!qp!qsjo!dj!qv!qp!tbp!.
spn! ej!kf!mj!uf! vhp!eof! usf!ovu!lf-! b! mkv!cbw lv!~b!j!oj!|ub!esv!hp/!Lbp!eb!tuf!pemv!•j!mj!eb
ep!ajw!mkb!wb!qsf!qp!spe/!Ptkf!~b!uf!eb!kf!ep!. kf!eov!qp!kf!eov!aj!wp!uov!pcmbtu!ep!wp!ej!uf!v NF!FUJOH!QP!JOU
|mp!wb!|ji!qfu!nj!ov!ub!j!pemv!•oj!tuf!eb!ji sfe-!b!mkv!cbw!kp|!oj!kf!ep!|mb!v!qswj!qmbo/ Nj!mj!pofs!t!vmj!df!
jt!lp!sjt!uj!uf!ob!obk!cp!mkj!np!hv!~j!ob!•jo/ [esbw!mkf;!T!pc!{j!spn!ob!up!eb!~f!uf!ept!ub Vmp!hf;!Efw!Qb!ufm-!
[esbw!mkf;! Ptkf!~b!uf! tf! tkbk!op-! b! ub!lp! j fofs!hj!kf!usp!|j!uj!ob!{b!ws|b!wb!okf!wb!nb!cj!uoji Gsj!eb!Qjo!up-!Bojm!Lb!qvs
ekf!mv!kf!uf! ob! plp!mj!ov/! Wb!|fn! |bs!nv! ~f qp!tmp!wb-!wf!~v!qba!okv!~f!uf!np!sb!uj!qp!twf!uj!uj Sf!aj!kb;!Ef!oj!Cpkm
cj!uj!uf!|lp!pep!mkf!uj/ j!twpn!{esbw!tuwf!opn!tub!okv/!_v!wbk!uf!tf )29/11-!31/11-!33/11!i*
mp!np!wb!j!vhb!ov!~b/
Mbw Ekf!wj!db
Qp!tbp;!Tj!uv!bdj!kb Qp!tbp;!Wj!jnb!uf!up!mj!lp!up!hb!ob
kf!of!|up!qp!wp!mkoj!kb vnv-!bmj!kp|!ojt!uf!ep!|mj!ep!usf!ovu!.
{b! twf! qp!t mp!w f lb!lp!ob!•of!sf!bmj!{b!dj!kf/!Pwp!kf
lp!kf!qmb!oj!sb!uf!eb gb!{b!v!lp!kpk!sb!{nb!usb!uf-!ptmv!|lv!.
pcb!wj!uf!v!ubk!opt!uj/!Vlp!mj!lp!jnb!uf!of!lb!lbw kf!uf!j!qsj!lv!qmkb!uf!jo!gps!nb!dj!kf/!Oj!|ub!{ob!•bk!.
ep!eb!uoj!j{wps!qsj!ip!eb-!np!hmj!cjt!uf!qpt!uj!~j op!tf!of!~f!ef!tj!uj!ob!tqp!mkopn!qmb!ov-!bmj \b!|b!wj!tub!op!woj!dj!
nb!okj!vt!qkfi!t!okjn/!Job!•f-!twf!pt!ub!mp!kf ob!of!lpn!wb!|fn!vov!usb|!okfn!.!tuwb!sj!qp!. Op!luvs!of
qp!tub!spn/!Usf!ov!uop!jnb!uf!qsf!nb!mp!qspt!. •j!okv!eb!ep!cj!kb!kv!lp!ob!•bo!pcmjl/ Vmp!hf;!Jnb!opm!Bsj!bt-!
up!sb!{b!nb!of!wsj!tb!okf!j!jt!qsp!cb!wb!okf!op!wji Mkv!cbw;![b!qp!•j!okf!qp!wp!mkbo!mkv!cb!woj!qf!sj!. Ob!ub!mj!kb!Sp!esj!hf{-!
qp!tmp!woji!np!hv!~opt!uj/ pe/!Ob!mj!•opn!qmb!ov!~f!uf!ptkf!uj!uj!af!mkv!{b Lbs!mpt!Tp!cf!sb
Mkv!cbw;!Wj!|f!~f!uf!cj!uj!vt!nkf!sf!oj!ob!{b!sb!ev vmkf!q|b!wb!okfn-!|up!~f!mkv!ej!plp!wbt!ub!lp!. Sf!aj!kb;!Besjb!Hbs!tj!kb-!
of!hp!ob!np!hv!~optu!pt!uwb!sf!okb!of!•fh!ob }f!qsj!nj!kf!uj!uj/!P•f!lvk!uf!lpn!qmj!nfo!uf!j Wj!lups!Nbm!ep!ob!ep
mkv!cb!wopn!qmb!ov/!Qp!•f!ubl!tf!enj!df!kf!qp!. vewb!sb!okb!tb!twji!tusb!ob/!Vlp!mj!lp!tuf!{b!. )23-!25!i*
wp!mkbo!{b!fnp!uj!wof!tv!tsf!uf-!bmj!wf~!pe!tsj!. v{f!uj-!qsfe!tup!kf!~j!qf!sj!pe!~f!wbn!cj!uj!v!{ob!.
kf!e f! qsj!n bu! eb!kf!u f! gj!o bo!t jk!t ljn lv!mj!kf!qji!fnp!dj!kb!t!qbs!uof!sp!wf!tusb!of/
pt!uwb!sf!okj!nb/!Dkf!mp!lv!qov!fofs!hj!kv!vt!nkf!. [esbw!mkf;!Of!nb!uf!sb!{mp!hb!{b!csj!hv"!Tb!.
sb!wb!uf!v!upn!qsbw!dv/ twjn!ep!csp!gvo!ldj!poj!|f!uf/
[esbw!mkf;!Ptkf!~b!uf!tf!ep!csp/
\lps!qj!kb Tusj!kf!mbd
Qp!tbp;!Qp!tbp!kf!v!ob!sf!. Qp!tbp;!Of!nb!{ob!•bk!oj!kji
eojn!eb!oj!nb!of!|up!|up ep!h b!} b!o kb! ob! qp!t mp!.
wbt!hv!|j/!Ptkf!~b!uf!tf wopn!qmb!o v/![b!wbt!kf
tb!twjn!jt!dsqmkf!op!j!qspt!. twf!v!{ob!lv!vt!ub!mkf!oph
up!wb!qj!uf!{b!penp!spn/!Of!{b!ep!wpmk!tuwp!kf vip!eb!oph!ufn!qb/!Lsp{!ob!sf!eof!eb!of
fwj!efo!uop!j!v!ob!•j!ov!ob!lp!kj!pcbw!mkb!uf!twb!. qsp!~j!!~f!uf!hp!up!wp!cf{!jlb!lwji!wf!~ji!ep!hb!.
lp!eof!wof!ev!aopt!uj/!Qp!lv!|bk!uf!eb!tf!tusqj!. }b!okb-!qb!wbn!qp!tbp!of!~f!cj!uj!qsj!psj!uf!ubo/
uf!kp|!nb!mp!jmj-!kf!e opt!u b!w op-!jej!u f!ob [b!twf!|up!kf!of!{b!oj!nmkj!wp!wj!cs{p!hv!cj!uf
penps/ jo!uf!sf!tp!wb!okf/!Twp!kf!{b!ebu!lf!pcbw!mkb!uf!sv!.
Mkv!cbw;!Oj!kf!wbn!oj!ep!•f!hb-!qb!oj!ep!mkv!. ujo!tlj/ POZORI[TA
cb!wj/!Vlp!mj!lp!tuf!{b!v{f!uj-!tuwb!sj!uf!lv!vpcj!. Mkv!cbw;!Oj!|ub!tqf!lub!lv!mbs!op!oj!ob!pwpn
•b!kf!ojn!up!lpn/!Qsj!kb!uoj!kf!tf!ptkf!~b!uf!lbe qp!mkv/!P•j!hmf!eop!eb!kf!qsfe!wb!nb!tf!ebn QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI
tuf!v!esv|!uwv!t!qsj!kb!uf!mkj!nb!jmj!vpq!|uf!wbo- eb!ob!{b!uj!|kb!v!twjn!aj!wp!uojn!pcmbt!uj!nb/ Cbk!lb!p!Tb!sb!kf!wv
of!hp!ob!tb!np!t!qbs!uof!spn/ Jqbl-!up!oj!kf!of!|up!|up!wbn!tnf!ub<!ob!sf!eoj Bvups;!Hp!sbo!Tj!nj~
[esbw!mkf;!Ofs!wp!{oj!tuf!jmj-!cp!mkf!sf!•f!op-!jt!. qf!sj!pe!ep!ajw!mkb!wb!uf!lbp!wsj!kf!nf!lp!kf!~f!uf Sf!aj!kb;!Nbs!lp!Lp!wb!•f!wj~
dsqmkf!oj/!Ptkf!~b!uf!qp!usf!cv!eb!tf!ob!of!lj qp!twf!uj!uj!penb!sb!okv/ )22!i*
ob!•jo!j{p!mv!kf!uf!pe!twf!hb-!bmj!wbn!up!of!qp!. [esbw!mkf;!Jnb!~f!uf!nb!mp!wj!|f!wsf!nf!ob!qb
mb!{j!{b!sv!lpn/!Ob!sp!•j!up!of!qp!wp!mkbo!wbn!kf ~f!uf!np!~j!eb!tf!pqvt!uj!uf!j!ob!qv!oj!uf!cb!uf!. IZLO@BE
lsbk!tf!enj!df/ sj!kf/
WJ!KF!^OJ!DB
J{mp!acb!ekf!•kji!dsuf!ab;
Wp!ep!mj!kb Sj!cf #Tb!sb!kf!wp!.!pmjn!qjk!tlj!hsbe#
Qp!tbp;!Wj!tuf!tqsf!noj!ob!op!wf!qp!. Qp!tbp;!Of!nb!of!.
ev!iwb!uf!j!ptwb!kb!okb!op!wji!qp!tmp!. lji!cj!u oj!kji!qsp!. MUZEJI
woji!qp!esv!•kb/!Wb!|b!bn!cj!dj!kb!kf nkf!o b/! Twf
tb!eb!vesv!af!ob!t!wj!|f!of!hp!ep!. pcb!wf!{f!lp!kf!j!job!•f!jnb!uf!qsb!uj!~f!wbt IJT!UP!SJK!TLJ!
csjn!qp!{ob!wb!okfn!pcmbt!uj!ob!lp!kpk lsp{!pwv!tf!enj!dv-!b!wj!~f!uf!sb!ej!uj!vt!ub!mkf!. NV![FK
sb!ej!uf!j!tp!mj!eojn!sf!{vm!ub!uj!nb-!qb!tf ojn!sj!unpn/![b!of!lf!up!{ob!•j!tmb!cj!kjn!jo!. Tubm!of!qpt!ubw!lf;
ptkf!~ b!u f!qp!u qv!o p!tqsf!n oj!eb ufo!{j!uf!upn-!{b!of!lf!kb!•jn-!bmj!v!twb!lpn #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
puqp!•of!uf!t!op!wjn!qsp!kf!luj!nb/ tmv!•b!kv!.!cf{!qsp!nkf!of!v!peop!tv!ob!qsfu!. #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
Mkv!cbw;!Mkv!cbw!mb!hb!op!qsf!mb!{j!v!esv!hj!qmbo/ ip!eov!tf!enj!dv/ #\lpm!tuwp!v!CjI!v!wsj!kf!nf
Of!nb!uf!wsf!nf!ob!eb!tf!up!mj!lp!qp!twf!~v!kf!uf Mkv!cbw;!Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!qp!•j!okf!wf!. bvt!usp!vhbs!tlf!
wp!mkf!opk!ptp!cj!kfs!kf!qsfe!wb!nb!hp!nj!mb!{b!. pnb! mj!kfq! qf!sj!pe! {b! wbt/! Jnb!~f!uf! ep!wp!. vqsb!wf!2989!.!2:29#
eb!ub!lb!lp!kf!cj!usf!cbmp!eb!pcb!wj!uf/![b!eb!mj mkop!vewb!sb!•b!plp!tf!cf-!qb!~f!wbn!j{cps
tuf!tf!cj!wj!tp!lf!dj!mkf!wf!j!obt!up!kj!uf!eb!ji!pt!. uf!|lp! qbt!uj/! [b!mkv!cmkj!wj!kj! tuf! of!hp! job!•f/ [F!NBMK!TLJ!
uwb!sj!uf!v!|up!lsb!~fn!sp!lv-!ub!lp!eb!~f!uf!twf Vlp!mj!l p! tuf! {b!v {f!u j-! t! qbs!u of!s pn! wbt NV![FK
esv!hf!bluj!wopt!uj!fmj!nj!ob!tb!uj/!Blp!tf!qbs!. p•f!lv!kv! tlmb!eoj! peop!tj! j! wj!|f! sp!nbo!uj!. Tubm!of!qpt!ubw!lf!{cjs!lj!
uofs!cv!ef!cv!ojp-!up!kf!okf!hpw!qsp!cmfn/ •oji!ef!|b!wb!okb/ j!fl!tqp!ob!ub;
[esbw!mkf;!Jnb!uf!ep!wp!mkop!fofs!hj!kf!|up!kf [esbw!mkf;!Ptkf!~b!uf!tf!{b!ep!wp!mkop!j!up!kf #Np!{b!jdj!v!Cp!toj!j!
obk!cj!uoj!kf/ pop!|up!wbn!kf!v!up!lv!tf!enj!df!obk!wb!aoj!kf/ Ifs!df!hp!wj!oj#
#Lp!kb!kf!np!kb!lp!|v!mkb#
#Tsf!eokj!wj!kfl!j!bo!uj!lb#
46 ofekfmkb!8. 3. 2009.

065 758 000 BESPLATNI

Oglasi
Po{aljite
SMS
MALI OGLASI
061 629 608
poruku na
telefon: Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je u petak, 6.3.2009. godine, Posljednji pozdrav dragoj sestri Posljednji pozdrav dragoj sestri
u 51. godini poslije duge i te{ke bolesti preminula na{a draga

JASMINKI JASMINKI
JASMINKA (Tomislav) POPOVI] POPOVI] POPOVI]
Sahrana }e biti obavljena u nedjelju, 8.3.2009. godine, u 14 ~asova na groblju Rebrovac.

O@ALO[]ENI: suprug Nedeljko, sinovi Vladimir, Nemanja i Stefan, otac Tomislav, majka Desan-
ka, brat Sreto s porodicom, sestra Trivuna s porodicom, svekrva Dobrila, zaova Radoslava i djever od brata Srete, snahe Spase, Milana i @eljka od sestre Trivune, Ivana i Bobana
Rade s porodicom, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. 1/16 1/16
B^

Posljednji pozdrav radnoj koleginici Posljednji pozdrav radnoj koleginici

JASMINKI POPOVI]
Sektor za poreze Uprave za indirektno oporezivanje
1/8

Posljednji pozdrav radnoj koleginici

JASMINKI
POPOVI]

JASMINKI POPOVI]
Kolektiv Uprave za indirektno oporezivanje
1/4
Odsjek za poreze, Regionalni centar Banjaluka
1/8

Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, telefon),
Ku}e 1/1, ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Tele-
fon: 051/307-088. BK
PRODAJA - Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat s mansar-
dom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu 500
- Prodajem ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka Srpskih m2. Telefon: 065/779-394. BK
pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, ku}a 9,5x9,75 m, dvije - Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u
gara`e, jednosoban stan od 36 m2, dva trosobna stana Ma hov lja ni ma. Te le fon: 0043/66-45-486-580,
po 81 m2. Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/761-497. BK
065/511-147. BK - Pro da jem ku}u u Mi {i nom Ha nu. Te le fon:
- Pro da jem ku}u 9x8 m, sa 540 m ze mlje u
2 065/620-537. BK
- Na prodaju dva imanja u Poto~anima, kod Prnja-
vora, jedno uz drugo povoljno. Telefon: 051/305-637,
065/413-793. BK
- Prodajem dvije ku}e i 17 dunuma i 800 m2 zemlje,
u`i centar grada. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem ku}u u Lazarevu (Bud`ak) Banjaluka
(120.000 KM i 400.000 KM). Telefon: 065/549-687.
BK
- Prodajem ku}u i 5.500 m2 zemlje u Rami}ima,
Banjaluka, cijena 155.000 KM. Telefon: 065/549-687.
BK
- Prodajem ku}u u centru kod Ekonomske {kole,
Banjaluka, 750.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ku}u u Novakovi}ima, Banjaluka, 550
m2 zemlje, 1/1, Ul. Jovana Bijeli}a 84. Telefon:
065/460-655. BK
- Prodajem ku}u i zemlju u Hvatskoj, mjesto Ku-
knjevac, (Lipik) zvati od 17 ~asova. Telefon: 051/586-
219. BK
- Prodajem ku}u sa dva poslovna prostora u funkci-
ji dva stana, Kozarska 87 A Banjaluka. Telefon:
065/389-527. BK

Posljednji pozdrav dragoj k}erki i sestri
JASMINKI
POPOVI]
od oca Tomislava, majke Desanke, brata Srete
i sestre Trivune
1/16
- Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom, Kozar-
ska 87 A, Banjaluka, Hiseta. Telefon: 065/389-527. BK
- Prodajem ku}u u Donjim Garevcima kod Prijedo-
ra. Telefon: 051/876-392. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Tele-
fon: 065/520-623. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu. Telefon:
065/577-468. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili
mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-
901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atrakti-
vnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558.
BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Ba-
njaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{-
tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet pla-
ceva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608.
BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220
m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM.
Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u i dva dunuma zemlje u Debeljaci-
ma. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Hitno prodajem u Debeljacima, kod pru`nog pre-
laza, prizemnicu sa dvori{nim objektima i 700 m2 pla-
ca, plus tri placa, cijena 170.000 KM. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, cijena 120.000
KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara-
`om i grijanjem, u odli~nom stanju, plac 330 m2, cije-
na 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
NEZAVISNE NOVINE
.!NBMJ!PHMBTJ
.!MJ_OF!QPSVLF
.!JO!NFNPSJBN
.!_JUVMKF
.!NBSLFUJO\LF!
QPSVLF
.!LPOLVSTJ!
J!PHMBTJ
Tel: 051 331 864, 033 653 953
Oglasi
Posljednji pozdrav dragoj supruzi i majci
JASMINKI
POPOVI]
od supruga Nedeljka i djece Vladimira,
Nemanje i Stefana
1/16
(PR+1+M), novogradnja, plac 500 m2, (voda, struja,
septi~ka) 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem pod Star~evicom ku}u 10x9 (P+1+M)
novogradnja, samo pokrivena, na placu od 700 m2,
struja, voda, cijena 170.000 KM. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku-
}u ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, vo-
da, gra|evinska dozvola) cijena 25.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po-
~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski obje-
kat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking
prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, ci-
jena 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog pu-
ta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i
jednosoban stan, plac 1.000 m2, cijena 120.000 KM.
Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u zemlju, 4.400 m2, pored
asfalta (struja, voda) cijena 65.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~eti-
ri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, cijena 150.000 KM.
Telefon: 065/516-927. BK
ZAMJENA
- Mijenjam ku}u u Sanskom Mostu 100 m2 na spra-
ta, 800 m2 placa, za odgovaraju}e u Banjaluci. Tele-
fon: 037/687-134. BK
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-
CBOKBMVLB;
.!Vm/!lsbmkb!Qfusb!J!Lbsb}ps}fwj~b
)jtqsfe!#Fmflusj•oph#*
.!Wjepwebotlb!)tubsb!bvupcvtlb!!
tubojdb!lpe!cjmfubsojdf*
.!Spcob!lv~b!#Cptlb#!)qpsfe!
|bmufsb!Sb{wpkof!cbolf*
TBSBKFWP;
.!\vnbstlj!gblvmufu!
)[bhsfcb•lb!3104*
.!Joufsobdjpobm!qsftt!
)bvupcvtlb!tubojdb-!Mvlbwjdb*
Posljednji pozdrav dragoj
JASMINKI
POPOVI]
od snahe Seke s porodicom
1/16
504. BK
- Prodajem nov trosoban stan, 71 m2, Ul. Prvog
kraji{kog korpusa, luksuzno namje{ten, Banjaluka,
kod nove zgrade Vlade. Telefon: 065/444-150. BK
- Prodajem stan u centru, Ul. Sime Matavulja 2,
62 m2. Telefon: 065/656-571. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 u centru Ba-
njaluke + gara`a, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/302-
724. BK
- Prodajem stan 45 m2 i 48 m2 u Banjaluci (Mej-
dan) Obili}evo, sre|eni i namje{teni, i baraku. Te-
lefon: 065/549-687. BK
- Prodajem dvosoban stan u centru Bosansog Pe-
trovca. Telefon: 051/386-745, 065/655-910. BK
- Prodajem trosoban stan u centru Banjaluke +
gara`a + podrum. Telefon: 051/219-798, 061/802-
945. BK
- Prodajem na Star~evici jednosoban stan 46 m2,
v. p., cijena 85.000 KM. Telefon: 051/310-994, BK
- Prodajem u centru jednosoban stan 38 m2, 4.
sprat, cijena 99.000 KM. Telefon: 051/310-994. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evi-
ca. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem stan 110 m2 u Opatiji, 1. sprat, ek-
skluzivno opremljen, prvi red do mora. Telefon:
00385912250317. BK
- Prodajem stan 90 m2 u Opatiji, prizemlje, mo`e
i za poslovni objekat, atraktivna lokacija, kod hote-
la "Ambasador". Telefon: 00385912250317. BK
- Prodajem trosoban stan (dnevni boravak 64
m2) u Opatiji, zvati poslije 14 ~asova. Telefon:
00385912250317. BK
- Prodajem dvosoban stan 69 m2 (dva balkona) u
Lovranu, u blizini mora, zvati poslije 14 ~asova.
Telefon: 00385912250317. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3.
sprat, cijena 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan, no-
vo gra dnja, 75 m 2 , 3. sprat, lift, ci je na 2.700
KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
KUPON ZA MALE OGLASE
Lvqpo!{b BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
cftqmbuof Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
nbmf Vidovdanska (stara autobuska stanica
phmbtf kod biletarnice)
i robna ku}a "Boska"
qpš|bmkjuf (pored {altera Razvojne banke)
qp|upn!jmj
eptubwjuf SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
mj•op!ob
besftv; TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
8. 3. 2009. ofekfmkb 47
Posljednji pozdrav dragoj
JASMINKI
POPOVI]
od djevera Radmila s porodicom
1/16
- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan,
prizemlje, 49 m2, cijena 120.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem kod Muzi~ke {kole stan u prizemlju,
58 m2, pogodan za poslovni prostor, cijena 120.00.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno nove stanove odmah uselji-
ve, 85 m 2 i 90 m 2 , Ko zar ska uli ca, kod ho te la
"Merlot", cijena 2.250 KM. Telefon: 066/165-323.
BK
- Pro da jem stan 54 m 2 u Bo ri ku. Te le fon:
065/495-065. BK
- Prodajem stan u prizemlju u fazi renoviranje za
poslovni prostor u strogom centru 64 m2. Telefon:
065/334-660. BK
- Hitno i povoljno prodajem u \ure \akovi}a,
Hiseta, dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, lift, u odli-
~nom stanju, 2.100 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~u-
van dvosoban stan, 62 m2, 4. sprat, odmah useljiv,
cijena 70.000 evra. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara troso-
ban stan, 3. sprat, fasadna cigla, 205.000 KM. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u @utim zgradama nov namje{ten je-
dnosoban stan, 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban stan, 56 m2,
prizemlje, ekstra renoviran i luksuzno namje{ten,
sa gara`om, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323.
BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medi-
cinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift,
use ljiv u av gus tu + ga ra `no mjes to. Te le fon:
065/516-927. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ulica Novice
Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice
dvosoban stan, 48 m2, 4. sprat, renoviran, 2.300
KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem stan 32 m2, novogradnja. Romanijska
48 ofekfmkb!8. 3. 2009.
2, cijena 2.350 KM/m2. Telefon: 065/540-005. BK
- Prodajem u "Pentagonu" troiposoban stan, 100
m2, 6. sprat, renoviran, sa parking mjestom, 2.800
KM/m2. Mo`e zamjena za manji do 40 m2. Telefon:
065/516-927. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a
za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi.
Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam jednosoban stan 37 m2, 1. sprat, u
Kasindolu za stan u Sarajevu. Telefon: 061/789-
743. BK
KUPOVINA
- Kupujem jednosoban stan sa terasom, naselje
Sunce, zvati poslijepodne. Telefon: 065/535-041.
BK
- Kupujem stan u Lakta{ima do 40 m2, isplata
odmah. Telefon: 065/932-277. BK
- Kupujem stan u Banjaluci oko 60 m2. Telefon:
065/638-788. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 80.000 KM, u
blizini {kole, prednost Borik. Telefon: 065/526-
543. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Tele-
fon: 065/920-434. BK
- Kupujem stan u Banjaluci, do 50 m . Telefon:
2 centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
065/892-811, 065/750-002. BK
IZDAVANJE
- Izdajem jednosoban stan (dvori{na ku}a). Uli-
ca Jovice Savinovi}a 123, Petri}evac, namje{taj po
dogovoru. Telefon: 051/301-555. BK
- Izdajem namje{tenu garsonjeru (35 m2) u No-
voj varo{i, Banjaluka, privatna ku}a, s posebnim
ulazom, isklju~ivo `enskim osobama ili mladom
bra~nom paru. Telefon: 5065/458-678, 065/697-
194. BK
Sobe
- Izdajem jednokrevetne sobe na Star~evici (ku-
hinja, kupatilo, centralno, poseban ulaz) 150 KM,
sve re`ije uklju~ene u cijenu. Telefon: 051/486-
839, 065/644-976, 061/599-687. BK
- Izdajem studentkinji ili u~enici subu u stanu,
stambena zgrada, Ul. carice Milice Obili}evo, Ba-
njaluka. Telefon: 051/467-302, 065/333-967. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu s par-
nim gri ja njem u cen tru Ba nja lu ke. Te le fon:
051/352-587. BK
Poslovni prostori
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banja-
luke sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410,
051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
cen tru u Bo ri ku, po red su per mar ke ta. Te le fon:
065/450-530. BK
- Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina 33
m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i.
Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-
422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a Banjaluka, u prizemlju. Jedan poslovni
prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija, mokri ~vor, a
drugi poslovni prostor povr{ine 22 m2 sa dvije kance-
larije i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor sa skladi{tem (100 m2
prodajnog prostora i 160 m2 skladi{ta) u Dervi{ima,
pored glavnog puta. Cijena 2.500 KM. Telefon:
065/594-899. BK
Oglasi
- Izdajem poslovni prostor, isto~ni tranzit, odmah
useljiv 80 m2, centralno grijanje. Telefon: 065/580-
300. BK
- Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u Pri-
je~anima (market, ambulanta, pekoteka). Telefon:
065/517-895. BK
- Izdajem povoljno komfornu namje{tenu kancela-
riju u Gospodskoj ulici na du`i period, upotrebna do-
zvola. Telefon: 066/244-141. BK
- Izdajem poslovni prostor pogodan za mirnije dje-
latnosti, Ul. majke Jugovi}a lamela 5 br. 4. Telefon:
065/485-360. BK
- Izdajem poslovne prostore u Banjaluci 23, 48,
150, 450 i 720 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem u centru Jevrejske kancelarijski prostor.
Telefon: 051/310-994. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Lakta{a 30 m2.
Telefon: 065/514-512. BK
- Izdajem skladi{te 100 m2 sa parkingom, kod prije-
dorske petlje, uz magistralni put. Telefon: 065/514-
512. BK
- Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 400 m2 i
veliki parking uz magistralni put u Lakta{ima. Tele-
fon: 051/533-069. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za sa-
moposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-
555. BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu
2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300
m ). Telefon: 063/995-724. BKM
2 - Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra
Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-
866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100
m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-
503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2,
Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon:
065/856-833. BK
- Izdajem trosoban stan, Krfska ulica 80, Mejdan.
Telefon: 065/776-720. BK
- Izdajem poslovni prostor, 100 m2, 200 m od cen-
tra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73.
BK
- Izdajem poslovni kancelarijski prostor u {irem
centru Banjaluke, 100 m2. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem poslovni kancelarijski prostor u {irem
centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samolje-
pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261m2. Telefon: 065/896-422.
BK
- Prodajem poslovne prostore u Banjaluci 43, 44,
48, 68, 150, 144, 216, 1.260, 1.560 i 720 m2. Telefon:
065/549-687. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} s inventarom,
52 m2, cijena 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u PC "Krajina" (kod hotela "Bosna")
poslovni prostor, 2. sprat, lift, 3.650 KM/m2. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor u prizemlju stambene
zgrade, 30 m2, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem pored autoputa poslovni prostor 1.000
m2, na placu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, ozbi-
ljnim kupcima dodatne informacije usmeno. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem poslovne prostore od 80 m2, 150 m2 i
200 m2, odmah useljivi, prizemlje stambenih zgrada.
Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem vi{enamjenski lokal u centru Banjaluke.
Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i
voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac, pet km od centra, 1.400 m2. Te-
lefon: 065/422-727. BK
- Prodajem plac u Karanovcu, uz Vrbas, 622 m2.
Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK
- Prodajem plac 1.300 m2, dozvoljena gradnja,
Jakupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301. BK
- Prodajem plac 2.000 m2, Gornja ^esma, asfalt,
priroda, povoljno za vo}e, vinograd, p~elarstvo, iz-
gradnju vikendice. Telefon: 065/385-500. BK
- Prodajem plac i Trnu, 1/1. Telefon: 065/242-871.
BK
- Prodajem plac 750 m2 Ul. kralja Aleksandra Ka-
ra|or|evi}a 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova.
Telefon: 0038512/451-994. BK
- Prodajem placeve za ku}e, hale i stambeno-po-
slovne objekte u Banjaluci. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem plac u Drago~aju kod igrali{ta, 470 m2,
1/1. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem placeve u Ul. Blagoje Parovi}a, do-
zvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem placve u Trnu, 1/1. Telefon: 065/251-
263. BK
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u V. Bla{ku, jedan
km od Kla{nica prema Vrbasu, cijena povoljna. Tele-
fon: 066/467-752. BK
- Prodajem u Drago~aju placeve, 300 m od {kole,
489 m2 i 670 m2. Telefon: 051/310-994. BK
Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531.
BK
- Prodajem povoljno plac 300 m2 u Igalu. Telefon:
082/674-206. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Tele-
fon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara zemlji{ta u Slatini, mo`e za
razne namjene. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem sedam dunuma {ume i pet dunuma ze-
mlje u ^esmi. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, pa-
piri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu.
Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasin-
dolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Tele-
fon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/1.000 m2.
Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat
5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopa-
no, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Koba-
tovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod
broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Pro da jem dva du nu ma ze mlje u Lu `a ni ma,
Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili
placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon:
065/363-203, 051/533-941. BK
- Pro da jem vi {e pla ce va u ^e smi. Te le fon:
066/184-131. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e
Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
393. BK
- Pro da jem plac za ha lu sa UTU. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-
420. BK
- Pro da jem po red auto pu ta, kod "]am be le",
30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-
611. BK
Vikendice
PRODAJA
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivni-
je televizore (digital, 100 hz slika u slici...). Tele-
fon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p. 2003,
bijela boja, neocarinjen. Cijena 6.500 evra Telefon:
065/579-306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel, '99. godi-
na proizvodnje. Telefon: 065/757-011. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi{te,
114.000 KM, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, serijska oprema. Ci-
jena 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7, regis-
trovam do juna 2009. Cijena 980 evra. Telefon:
066/449-784. BK
- Prodajem VW passat 1.9 TDI, 105 KS, 2005.
godi{te, klima, muzika, sredi{nji naslon, al. felge,
39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220
KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio
sa CD-om, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK
- Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik,
140 KS, 2004. godi{te, kli ma, mu zi ka, ze der,
24.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130
KS, 2003. godi{te, klima, alarm, radio sa CD-om,
16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 4.2 quattro tiptronic, crna
metalik, 300 KS, 2000. godi{te, ugra|en plin, ko`a,
xenoni, navigacija, klima, 18.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.8 quattro, crna metalik,
klima, zeder, radio kasetofon, al. felge 16", 17.900
KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Pro da jem audi A6 2.0 TDI, crna, 140 KS,
2007. godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji na-
slon, 59.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem skoda superb 1.8 T, crna metalik, 150
KS, 2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parki-
ranje nazad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW passat 2.5 TDI 4 motion, plava
metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za
parkiranje, navigacija, ko`a, 21.990 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem VW passat 1.9 TDI variant, srebrna
metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika,
sredi{nji naslon, 16.900 KM. Telefon: 049/217-
602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, plava, 90 KS, '99.
godi{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon,
felge 17", 12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 2.0 TDI, quartz siva, 140
KS, 2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18",
45.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 105 KS,
2005. godi{te, kli ma, ra dio sa CD-om, ze der,
22.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 100 KS,
2001. godi{te, klima, al. felge 16", alarm, bord
computer, 15.500 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem BMW X5 3.0 D, siva metalik, 184
KS, 2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al.
felge 19", 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
- Prodajem audi A6 3.0 TDI quattro tiptronic,
plava, 225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navi-
gacija, priprema za mobilni, 49.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI, crna, 130 KS, 2003.
godi{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord
computer, 27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK

- Prodajem audi A4 1.9 TDI, siva metalik, 115
KS, 2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord com-
puter, radio sa CD-om, 36.900 KM. Telefon:
049/217-602. BK
- Prodajem reno espase, 1990. g. p., registovan,
4x4. Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, re-
gistrovan do februara 2010, cijena 2.200 KM. Tele-
fon: 065/561-138. BK
- Prodajem rover, '97. g. p., u odli~nom stanju, u
dijelovima. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem sitroen berlingo 2.0. HDI, 2003. g.
p., cijena 11.500 KM. Telefon: 061/526-308. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon:
065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena
povoljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta
6 + 1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426.
BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, re-
gistrovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-
890. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96.
g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-
267. BK
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, regis-
trovan do avgusta 2009, 3V, metalik crna, 5.000
KM. Telefon: 065/698-020. BK
- Prodajem ford pumu, g. p. '99, cijena 8.000
KM. Telefon: 065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, nere-
gistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
Li~ni kontakti
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine,
`eljela bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac
za ugo dne tre nut ke. Te le fon: 065/450-038,
065/896-776. BK
- Ana be la, pla vu {a, s ko jom }e{ u`iva ti do
vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-
776. BK
Posao
PONUDA
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje
djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Te-
lefon: 065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Ozbi ljna `ena bi ~uva la dje cu. Te le fon:
065/983-781. BK
Oglasi 8. 3. 2009. ofekfmkb 49
gu}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti u - Prodajem ~istu potkozarsku {ljivovicu. Tele-
Usluge garanciji. Telefon: 065/761-497. BK fon" 051/480-613. BK
- Prodajem dobro o~uvan kau~ i fotelju + stoli} - Prodajem bakarni lim 0,5 mm i hrastov par-
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u
zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Te- gra tis (nje ma~ki kva li te t) po vo ljno. Te le fon: ket 2x3x100. Telefon: 051/219-580. BK
lefon: 065/317-840, 051/313-116. BK 065/697-194, 065/458-678. BK
- Prodajem ma{inu za kori~enje i mnogo dije-
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efi- - Pro da jem fran cus ki le`aj, ku tu gar ni tu ru, lova za "bubu". Telefon: 052/233-382. BK
kasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. fri`ider 210 litara, usisiva~ amstor, cijena povo-
ljna. Telefon: 065/354-852. BK - Prodajem loznice gro`|a koje se neprskaju
Telefon: 065/561-138. BK (bijelo i dvije crne sorte) razmno`ene reznicama.
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, - Pro da jem korg pa 50, mixetu 2x200 W sa Telefon: 066/441-150. BK
namje{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Tele- efe kti ma, dva mi kro fo na, dva stal ka za ku ti je
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
fon: 051/281-470, 065/562-149. BK (alu-cijev), dva profi kabla mix-kutija 10 m. Tele-
fon: 063/964-394. BK gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis BK
en gles kog, pre vo di svih vrsta tek sto va, sud ska - Pro daj me gra |e vin ski ma te ri jal sa ku }e
12x10 na sprat. Telefon: 065/528-861, 065/510- - Prodajem osovine vitla traktora timber~ek.
ovjera dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK
196. BK Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i
kva li te tno, Ale ja sve tog Sa ve br. 16. Te le fon: - Prodajen {tence malienskimo-ameri~ki, mje- - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i
051/318-227. BK sec i po, povoljno, Ul. Mi{e Stupara 22 Borik. generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-
Telefon: 051/307-685, 065/535-737. BK 487, 065/485-805. BK
- Brusim, lakiram parkete i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065/785-769. BK - Pro da jem ru zma ri ne za sva dbe. Te le fon: - Pro da jem elek tro mo tor 11 ki lo va ta, 1.400
051/380-298. BK o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Foto i video usluge, Dejan. Telefon: 065/527-
104. BK
- Arhitekta s licencom radi projekte stambenih,
stambeno-poslovnih objekata i hala (legalizacija i Br~ko distrikt BiH Br~ko distrikt BiH
novogradnja). Telefon: 065/644-526. BK SKUP[TINA SKUP[TINA
BR^KO DISTRIKTA BiH BR^KO DISTRIKTA BiH
- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove,
popravke ravnih krovova, popdrume i mokre ~vo-
rove. Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- Profesor matematike daje ~asove |acima i stu- Mladena Maglova 2, 76100 Br~ko distrikt BiH, telefon i faks: 049/215-516
dentima, priprema takmi~are. Telefon: 051/217- Mladena Maglova 2, 76100 Br~ko distrikt BiH, tel. i faks: 049/215-516
260, 065/837-295. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pi-
smeni prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalite-
tno. Telefon: 065/337-932
Povodom Dana Br~ko distrikta BiH svim sugra|anima
upu}ujemo iskrene ~estitke, sa `eqom da ovaj praznik po-
Razno
stane istinski simbol boqeg `ivota i napretka.
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za centralno gri-
janje (bukva i hrast) sa prevozom do va{eg dvori-
{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, Sigurni smo da bi ustavno pozicionirawe Br~ko dis-
065/969-530. BK
trikta BiH, u skladu sa rezolucijom koju je Skup{tina
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalaci-
jom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m {irina 1,20 distrikta jednoglasno podr`ala, predstavqalo sna`an
m. Ka se mo `e te po gle da ti u pro daj nom cen tru
"Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
podstrek za daqi uspje{an razvoj moderne i prosperitetne
- Pro da jem pri ko li cu ha in man, 1994. go di na zajednice, po mjeri svih gra|ana i naroda koji u woj `ive.
proizvodnje, ocarinjena, s udarnom ko~nicom, no-
sivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-004. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021.
BK
Svim sugra|ankama, ujedno, ~estitamo 8. mart, Dan
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povoljno
`ena.
prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u
dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-
158. BK
- Prodajem ovce i jagnjad rase vinterberg i slo-
ven ke, ve te ri nar ski ispi ta ne i zdra ve. Te le fon: Potpredsjednik Skup{tine Predsjednik Skup{tine
051/580-851, 065/411-735. BK
Ivan Krndeq Mirsad \apo, dipl. pravnik
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mo-
50 ofekfmkb!8. 3. 2009.
#Fvsptpoh# (2)
[panski zavodnik
zauzeo tre}e mjesto
Hulio Iglesias
23. septembar 1943 -
Hulio Iglesijas de la Kueva ro|en je 23. septembra
1943. godine u Madridu, a muzikom je po~eo da se bavi
1968. godine. Do danas je prodao preko 250 miliona albu-
ma {irom svijeta i odr`ao vi{e od 5 000 koncerata.
Najstariji je sin doktora Hulija Iglesijasa Puga i Mari-
je del Rosario de la Kueva. Po~etkom {ezdestih upisuje
pravni fakultet i u isto vrijeme igra fudbal. Da nije imao
saobra}ajnu nesre}u 1963. godine, `ivot Hulija Iglesijasa
bi vjerovatno bio druga~iji, jer je tada branio za ~uveni
madridski klub Real. Dok se oporavljao od nesre}e, po~eo
je da svira gitaru i komponuje, a nakon zavr{enih studija
engleskog jezika, ozbiljno se posvetio muzici.
Godine 1968. nastupio je na {panskom muzi~kom fes-
tivalu u Benidormu sa svojom kompozicijom "La Vida Si-
gue Igu al" i osvo jio prvo mjes to. Izu ze tno bi tnu
prekretnicu u njegovoj karijeri ima i u~e{}e na takmi~enju
za pjesmu "Evrovizije" 1970. godine. Na takmi~enju je
osvojio tre}e mjesto, iza Dane Skelon iz Sjeverne Irske i
Meri Hopkin. Nastupio je s pjesmom "Gwendolyne", {to
je ujedno i njegova prva snimljena pjesma.
To je bilo 15. takmi~enje za pjesmu "Evrovizije", a
Mjesto ro|enja: Nb!esje-!
odr`ano je u Amsterdamu. Ina~e, samo takmi~enje pred-
\qb!oj!kb stavlja prekretnicu u organizaciji pjesme "Evrovizije", jer
Vrsta muzike: mb!uj!op!qpq su Austrija, Finska, Norve{ka, Portugal i [vedska, nezado-
voljne takmi~enjem i na~inom glasanja 1969. godine, boj-
U~e{}e ko to va le ta kmi ~e nje. Ta da je u~es tvo va lo sve ga 12
na Evroviziji: 2:81/!v! zemalja, a zna~ajno je i to {to je uveden na~in glasanja ko-
Bn!tufs!eb!nv-! ji se primjenjuje i danas.
usf!~f!nkft!up Konkretno, za Iglesijasa je ovo bila zna~ajna odsko-
~na daska u karijeri. Tokom sedamdesetih nastupao je po
Evropi i Ju`noj Americi. Njegov najve}i hit iz ovog peri-
oda je "Manuela", snimljen 1975 godine. Krajem te dece-
nije ve} je bio izuzetno popularan, ~ak toliko da je "CBS
International" `elio da mu ponudi ugovor. Saradnja se i
Lulu
3. novembar 1943 -
Lulu Kenedi Kerns je britanska pjeva~ica koja je najpo-
znatija po svojoj pobjedi na takmi~enju Eurosonga 1969. go-
dine.
Lulu je odrasla u Glazgovu gdje je poha|ala Srednju {ko-
lu "Vajthol Senior". Nakon polaska u {kolu upoznala je Mari-
on Mejsi i ve} s 15 godina je do`ivjela manju slavu obradom
pjesme "Shout", koju je pjevala s nevjerovatno o{trim i zrelim
glasom. Njena pozadinska grupa se zvala "The Luvvers", ali,
nakon nekoliko uspje{nih nastupa i nekoliko hitova, posvetila
se solo karijeri. Mejsi je vodila njenu karijeru punih 25 godina
i bila je njen poslovni partner. Godine 1966. je oti{la na turne-
ju po Poljskoj s britanskom rok grupom "The Hollies", i to je
bio prvi zapadni bend koji je svirao iza "`eljezne zavjese". Iste
godine snimila je i dvije pjesme na njema~kom jeziku, a na-
kon toga je snimila sedam singlova koji su dospjeli na britan-
sku muzi~ku listu. Svoj debitantski film "Za Sera s ljubavlju"
snima 1967. godine, a partner joj je bio Sidni Poatje. Ona je
otpjevala i naslovnu numeru koja je kasnije ostvarila veliki us-
pjeh u SAD.
U me|uvremenu nastavila je s karijerom pop pjeva~ice u
Velikoj Britaniji i pratila je grupu "The Monkees" na njihovoj
Mjesto ro|enja: Hmb{!hpw-! turneri.
Veliku Britaniju je na "Eurosongu" predstavljala 29. mar-
Wf!mj!lb!
ta 1969. godine izvode}i pjesmu "Boom Bang-a-Bang". Ovu
Csj!ub!oj!kb!
pjesmu su odabrali gledaoci televizijskog kanala BBC 1 s liste
Vrsta muzike: Spl-!qpq-! koju je ~inilo {est pjesama. Lulu je u periodu od nekoliko mje-
S'C!j!tp!vm seci izvodila svih {est pjesama i gledaoci su se na kraju odlu-
Grupa: #Uif!Mvw!wfst# ~ili za pjesmu koju je napisao Piter Vorn i Alen Murhaus. Na
pozornici u Madridu pratio ju je duo "Sunny & Sue", poznati
U~e{}e pozadinski vokali koji su kasnije postali dio poznate grupe
na Evroviziji: 2:7:/! "Brotherhood of Man". Orkestrom je upravljao D`oni Haris,
v!Nb!esj!ev-! Lulin stalni kompozitor. Pjesma je podijelila prvo mjesto s
qswp!nkft!up predstavnicima [panije, Holandije i Francuske. Ovo takmi~e-
nje je predstavljalo svojevrstan presedan i nikada se sli~na si-
ostvarila 1978. godine, a Iglesijas je po~eo da snima, ne
samo na {panskom jeziku, ve} i na italijanskom i francus-
kom.
Po~etkom osamdesetih krenuo je na ameri~ko i britan-
sko tr`i{te snimaju}i na engleskom. Jo{ jedna od prekre-
tnica u karijeri bio je album na kome su hitovi s Vilijem Od
Nelsonom "To All the Girls I've Loved Before", kao i "All
of You" s Dajanom Ros. Album je prodat u preko tri mili-
osamdesetih
ona primjeraka u Americi i rangiran je na peto mjesto top godina
liste. Iglesijasova popularnost nastavila je da raste kada je postepeno
snimio hit "My Love" u duetu sa Stivijem Vonderom.
Ina~e, ~ak i u sedmoj deceniji `ivota va`i za velikog gubi na
srcelomca. Iz dva braka ima osmoro djece. S prvom supru- popularnosti,
gom Izabel Prejsler ima k}erku Izabel, te sinove Hulija
Hozea i Enrikea. Po~etkom devedesetih po~inje da `ivi s
a prvi veliki
holandskom manekenkom Mirandom Rijnsburger, s kojom udarac
zadali
Na takmi~enju je osvojio tre}e
su Italijani,
mjesto, iza Dane Skelon iz Sjeverne
odlu~iv{i
Irske i Meri Hopkin. Nastupio je sa
pjesmom "Gwendolyne" da vi{e ne
u~estvuju
se vjen~ao nakon nekoliko godina veze. S Mirandom ima
petoro djece.
Popularnost mu je toliko velika da i u novom mileni-
jumu uspjeva da proda milione albuma i odr`i rasprodate
koncerte {irom svijeta. O njegovoj popularnosti govori i to
da ga je magazin "Maksim" svrstao u 10 `ivih seks legen-
di. Za njega je vezan i podatak da je spavao s vi{e od
3.000 `ena, iako je to ne{to u {ta je zaista te{ko provjeriti.
Interesantan podatak koji postoji na njegovom sajtu je
i da "svakih trideset sekundi neka od radio-stanica na pla-
neti pusti pjesmu Hulija Iglesijasa".
tuacija nije ponovila. Prema rije~ima istori~ara "Evrovizije"
D`ona Kenedija Okonora, rezultati takmi~enja su izazvali #Fvsp!tpoh#-!qp!{obu!j
u`asnutost i ogor~enje zbog ~ega su Austrija, Portugal, Norve- lbp!ublnj•fokf!{b
{ka, [vedska i Finska odbile da u~estvuju na Eurosongu 1970. qkf!tnv!#Fwsp!wj!{j!kf#-!kf
godine. nv!{j!•lp!ub!lnj!•f!okf
Od svih pobjednika Lulu i njena pjesma su imali najvi{e qsfe!tub!woj!lb!wf!~j!of
uspjeha nakon takmi~enja i snimljeno je nekoliko verzija pje- {f!nb!mkb!j{!Fwsp!qf-
sme, uklju~uju}i njema~ku, finsku, {pansku i italijansku. lp!kf!qsfu!ip!eop!cj!sb!kv
Lulu je 1975. godine vodila {ou za biranje britanskog twph!qsfe!tub!woj!lb/
kandidata za "Eurosong", a 1989. godine je bila ~lan odbora Qswp!ub!lnj!•f!okf!kf
za britansku pjesmu "Eurosonga". pesabop!2:67/!v!|wbk!.
Sedam dana prije "Eurosonga", Lulu se udala za muzi~ara dbs!tlpn!Mv!hb!ov/!Pe
Morisa Giba iz grupe "Bi D`iz". Njen brat se protivio vjen~a- ptbn!ef!tf!uji!hp!ej!ob
nju misle}i da su oboje previ{e mladi, {to se na kraju i pokaza- qpt!uf!qf!op!hv!cj!ob
lo ta~no, po{to su ostvarivanje karijere i njegovi problemi s qp!qv!mbs!opt!uj-!b!qswj
wf!mj!lj!veb!sbd!{b!eb!mj
tv!Jub!mj!kb!oj-!pemv!•jw!|j
Na pozornici u Madridu pratio ju je
duo "Sunny & Sue", poznati pozadinski
eb!wj!|f!of!v•ft!uwv!kv/
Pwf!hp!ej!of!ub!lnj!•f!.
vokali koji su kasnije postali dio poznate
grupe "Brotherhood of Man" okf!~f!cjuj!pesab!op!v
Npt!lwj-!b!nj!~f!np
pi}em doveli do razvoda 1973. godine. wbt!qpe!tkf!uj!uj!ob!of!.
Lulu se vratila na ameri~ke top-liste pjesmom "Oh Me lp!mj!lp!obk!qp!{ob!uj!kji
Oh My", a dvije godine prije ovoga je pokrenula sopstvenu v•f!toj!lb!pwf!nb!oj!.
seriju "Lulu's Back In Town" koja je emitovana do 1975. godi- gft!ub!dj!kf/
ne. U seriji je izvodila svoje pjesme, pozivala je komi~are i
poznate muzi~ke i filmske zvijezde. Jedan od njenih najpo-
znatijih gostiju je bio D`imi Hendriks koji je odbio izvesti pla-
ni ra ni pro gram odlu ~iv {i izves ti ne ko li ko svo jih no vih
pjesama. Tako|e je ostala zapam}ena po ulozi u filmu o D`ej-
msu Bondu "^ovjek sa zlatnim pi{toljem". Danas radi kao sa-
vjetnik za BBC emisiju "Eurovision: Your Country Needs
You, helping".
 8. 3. 2009. ofekfmkb 51

Smje{taj iz pakla

Najprljaviji
hoteli na svijetu
Jelena BABI]

S
matrate li da se na putovanjima
isplati {tedjeti na smje{taju, mo-
glo bi vam se dogoditi da pre-
no}ite u sobi bez prozora, s
prljavim toaletom, krevetom
punim u{iju i grinja. Pritu`be
Spolja gladac... gostiju odnose se i na umivaonike pune
bljuvotine, vlagu i plijesan na stropovima,
zar|ale slavine i uprljane pe{kire.
Specijalizovani web sajt za putovanja
Specijalizovani web sajt za TripAdvisor.com objavio je listu najprlja-
putovanja objavio listu vijih hotela na svijetu, a ocjenjivali su ih
najprljavijih hotela na svijetu, a gosti koji su, na svoju nesre}u, u njima
boravili. Na listi se nalaze hoteli iz Azije,
ocjenjivali su ih gosti koji su, na SAD, Velike Britanije, Italije, [panije,
svoju nesre}u, u njima boravili Francuske i Njema~ke, dok hoteli iz dru-
gih zemalja nisu bili u konkurenciji.
Neki su gradovi pro{li daleko lo{ije
... a iznutra jadac od drugih, pa su se tako hoteli u Nju Del- D`erzi) i "Days Inn Cleveland Airport" u Njema~ki hoteli o~igledno su naju-
hiju i Parizu zauzeli ~ak osam od deset Bruk Parku (Ohajo). Niska redniji, jer su navedena samo tri prljava
Jedan gost najprljavijeg britanskog cijena - znak hotela.
mjesta. Najprljavijim hotelom u SAD za uzbunu
progla{en je hotel "Carter" u Njujorku za hotela, "Cromwell Crowna" iz Londona, FOTO ARHIVA
"Tra`ili smo posvuda, priznajemo.
koji je jedan gost napisao: "Otkrijte nove napisao je: "U prvoj sobi koju su mi dali Ali, na{i ~lanovi nam ka`u da nema puno
bolesti za vrijeme svog boravka - i to bes- umivaonik je bio prepun bljuvotine. Tra- prljavih hotela u Njema~koj", napisali su
platno." `io sam drugu sobu koja je, na svu sre}u, urednici TripAdvisora, koji za Njema~ku
Ni ostali nisu bili ni{ta manje kriti~ni: bila li{ena ljudskih te~nosti, ali je u prljav- nisu uspjeli sastaviti popis od 10 prljavih
"U hotelu 'Carter' ne bih odsjeo ni da mi {tini na zidu napisano: 'O~isti me'. Izgle- hotela.
plate. Moja sigurnost i moje zdravlje vri- dala je kao da nije preure|ena zadnjih S druge strane, Francuzi su se obru-
jede puno vi{e. ^ak bih radije spavao vani tridesetak godina i smrdjela je na dim, kali. Na prva ~etiri mjesta su pariski hote-
s besku}nicima, jer je i kartonska kutija iako je bila rije~ o sobi za nepu{a~e." Njema~ki li: "Merryl", "Bris tol Re pu blique",
sigurnija od ovoga mjesta." Na Ostrvu se nisu proslavili ni: "Cor- hoteli "Lebron" i "Altona". Slijede: "Comfort
Poslije "Cartera", na listi se nalaze: bigoe Hotel" u Londonu, "Nanford Guest o~igledno su Hotel Airport CDG" (Rois), "Notre Da-
"Continental Bayside Hotel" u Majami House" u Oksfordu, "Cosmopolitan Ho- najuredniji me Hotel" (Pariz), "PV-Holidays Village
Bi~u (Florida), "New York Inn" u Njujor- tel" u Brajtonu i "Eden Plaza Hotel" u Pi er re & Va can ces du Cap Es te rel"
ku, "Eden Roc Motel" u Vajldvudu (Nju glavnom gradu. (Agi)...

SUDOKU Na dana{nji dan

3 8 2 5 4
Te{ko
2
2 6 4 9
6 5 8
8 9 4
: 8 9
Smrt
Djmk!jhsf!
kf!eb!
Kapablanke
4 : 5 7
qp!qv!oj!uf Kubanski velemajstor Ho-
5 qsb!{ob! se Raul Kapablanka, svjet-
qp!mkb!ub!lp! ski prvak u {ahu od 1921.
3 9 2 4 5 eb!v! do 1927. godine, umro je na
twb!lj!sfe- dana{nji dan 1942. u Nju-
lp!mp!ov!j! jorku.
9 4 8 5 Titulu je osvojio u Havani
nj!oj.lwb!esbu
7 2 {b!qj!|f!uf pobijediv{i sa 9:5 u me~u
csp!kf!wf! Emanuela Laskera (Njema-
~ka), a izgubio je u Buenos

Po~ela Februarska
: 7 3 pe!2!ep!:/
Qsj!up!nf! Ajresu od Aleksandra Alje-
5 6 3 9 of!tnj!kf! hi na (Ru si ja), na kon
ep!~j!ep! 15,5:18,5.
3 8

revolucija
qp!obw!mkb!okb/ Najbolji kubanski {ahista
svih vremena ro|en je 19.
8 7 : 2 novembra 1888. u Havani.
: 4 6 Pored {aha bavio se i publi-
cistikom. Autor je nekoliko
Proces ru{enja carskog apsolutizma i polufeudal- va, koji je tako|e `elio da djeluje kao vlada, pa je u Ru- {ahovskih knjiga, a od 1912.
6 2 nog sistema u Rusiji zapo~et je na dana{nji dan 1917. siji tako po~eo period dvovla{}a. do 1915. godine izdaje {a-
9 5 8 4 godine (23. februar po starom kalendaru). U no}i izme|u 14. i 15. marta Nikolaj Drugi Ro- hovski magazin u Havani. U
Veoma te{ko U sljede}a dva dana postalo je jasno da je rije~ o manov dobrovoljno se odrekao carske vlasti. Regen- septembru 1913. godine Ka-
5 6 8 7 4 2 9 3 : 4 3 7 8 5 : 2 9 6 bur`oaskoj revoluciji. Car Nikolaj raspu{ta Dumu, ali stvo je povjerio bratu Mihailu, ali je i on abdicirao, {to pablanka se zaposlio u Mi-
9 : 4 8 3 6 2 7 5 : 2 8 9 3 6 4 5 7 je dio poslanika formirao Privremeni izvr{ni komitet. su uradili i ostali ~lanovi carske porodice. Tako je po- nis tar stvu inos tra nih
7 2 3 9 5 : 8 4 6 5 9 6 7 4 2 8 3 : Vojska, koja je trpila ogromne gubitke na rati{tu, slije ~etiri vijeka zavr{en caristi~ki period u istoriji Ru- poslova Kube.
6 7 9 3 2 8 5 : 4 2 6 3 5 : 7 9 4 8 otkazuje poslu{nost 12. marta i prelazi na stranu pobu- sije. U decembru 1921. o`enio
4 5 : 6 9 7 3 2 8 8 7 5 4 2 9 6 : 3 njenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, Zimski Privremena vlada je imala vlast sa Aleksandrom se sa Glorijom Simoni Beta-
3 8 2 5 : 4 6 9 7 9 : 4 3 6 8 7 2 5 dvorac (Ermita`), Petropavlovsku tvr|avu i hapse po- Fjodorovi~em Kerenskim kao najuticajnijim ~lanom, kur. Dobili su sina Hose Ra-
8 9 7 4 6 3 : 5 2 3 4 9 6 7 5 : 8 2 sljednje ~lanove carske vlade. ali je stanje sve vi{e i{lo na ruku radikalnim bolj{evici- ula 1923, a k}erku Gloriju
2 3 6 : 7 5 4 8 9 6 8 : 2 9 3 5 7 4 Komitet je progla{en za privremenu vladu, a isto- ma. Privremena vlada nije uspjela da rije{i ekonomsku 1925. godine.
: 4 5 2 8 9 7 6 3 7 5 2 : 8 4 3 6 9 vremeno je formiran Petrogradski sovjet od 250 ~lano- krizu u Rusiji.
52 ofekfmkb!8. 3. 2009.

Sport Prvo kolo

Svjetske
Sigurni
Hamza Ali}
bez finala
Maldini
odgovorio
Murinju
grupe
Dejvis kupa
[panci

FOTO AFP
Nemo}an
Bh. atleti~ar, baca~ kugle Hamza Ali} nije uspio da izbori nastup u fi- u me~u s
nalu Evropskog dvoranskog prvenstva u Torinu. Ali} je u kvalifikacijama Fererom:
Le gen dar ni fu dba ler Novak
zauzeo 11. mjesto u konkurenciji 23 takmi~ara. Njegov najbolji hitac \okovi}
iznosio je 19 metara i 41 centimetar, dok je posljednje, osmo, mjesto koje Mi la na Pa olo Mal di ni
vodi u finale zauzeo Andrej Siniakou iz Bjelorusije sa 19 metara i 66 odgovorio je na konstata-
centimetra. To zna~i da je bh. atleti~aru za nastup u finalu nedostajalo 15 ci ju @o zea Mu ri nja da
centimetara. Roma, Juventus i Milan
Najbolja hrvatska atleti~arka Blanka Vla{i} plasirala se u finale skoka ne}e osvojiti nijedan tro-
uvis. Ona je u kvalifikacijama propustila po~etne visine na 170, 175 i 180 fej ove sezone.
centimetara, a iz prve je presko~ila 185 i 189 cm, {to joj je bilo dovoljno "Ne `e lim da raz mje -
za plasman u finale. U konkurenciji 15 atleti~arki, samo je devet presko- nju jem uvre de s Mu ri -
~ilo visinu od 189 cm, pa i nije bilo potrebno skakati preko kvalifikacione njom, ali on zaista nije u
norme od 194 cm. Finale je na programu danas. po zi ci ji da ta ko ne {to
tvrdi sve dok ne {to ne
osvoji s Interom. Koliko
Tu~a navija~a ja znam, on govori o ne-
~e mu {to ima {an se da
u Hamburgu osvoji, ali ja sam to ve}
osvajao pet puta", izjavio
Njema~ka policija uhapsila je je Maldini aludiraju}i na
u petak uve~e petoricu navija~a titulu prvaka Italije.
poslije masovne tu~e pristalica vija~a. U drugom me~u dana Nadal je deklasirao Tip-
Podsjetimo, Murinjo je
dva fudbalska drugoliga{a Sen sarevi}a, koji je uspio da osvoji samo tri gema.
u utorak, poslije poraza
Paulija i Hanze u Hamburgu [panija i Srbija su duel u Benidormu zapo~ele
In te ra od Sam pdo ri je u
(3:2).
Policajci su prilikom interven-
Ku pu (0:3), na slje de }i David Ferer pobijedio dan kasnije u odnosu na planirani termin, jer je jak
na~in govorio o Milanu: vetar u {panskom gradu sru{io dio tribina na stadionu
cije koristili vodene topove i su-
"Nije va`no {to Milan
Novaka \okovi}a, dok u parku "Tera Mitika" u ~etvrtak kasno uve~e, zbog
zavac, a osam osoba zavr{ilo je u bolnici s lak{im povredama. Od tog je Rafael Nadal bio ~e ga su or ga ni za to ri bi li pri mo ra ni da za tra `e
broja, ~ak petorica su bili policajci, uz dva navija~a i jednog slu~ajnog ima to li ko fu dba le ra sa
odga|anje susreta za 24 sata kako bi sanirali posljedi-
prolaznika. Navija~i su u me|usobnoj tu~i, kao i kasnije u sukobu s poli- pobjedni~kim mentalite- bolji od Janka Tipsarevi}a ce nevremena. Pobjednik duela u Benidormu sasta}e
cijom, koristili fla{e i kamenice. Navija~i Sent Paulija u Njema~koj su tom. Ovu sezonu zavr{i- se u ~etvrtfinalu Svjetske grupe sa boljim iz me~a
poznati kao pristalice ljevice, dok navija~i Hanze podr`avaju desni~arske }e bez trofeja." Njema~ka - Austrija, dok }e pora`ena selekcija kra-
Reprezentacija [panije povela je rezultatom
partije. 2:0 u me~u prvog kola Svjetske grupe Dejvis kupa
sa Srbijom.
David Ferer je u Benidormu savladao najboljeg Hrvatska preko
srpskog igra~a Novaka \okovi}a rezultatom 6:3, 6:3, ^ilea u ~etvrtfinalu
7:6 (4) poslije dva sata i 50 minuta igre, dok je prvi
reket svijeta Rafael Nadal bez problema nadigrao jem septembra igrati plej-of za opstanak u najelitni-
Janka Tipsarevi}a - 6:1, 6:0, 6:2. jem takmi~enju.
\okovi} je prije nedjelju dana odr`ao le- Hrvatska se plasirala u ~etvrtfinale po-
kciju Davidu Fereru u finalu turnira u Dubaiju, ali je {to je nad ^ileom u Pore~u povela 3:0. Odlu~uju}i poen
[panac iskoristio prvu priliku da mu se revan{ira za donijeli su joj Mario An~i} i Marin ^ili}, koji su ju~e sa-
taj gorak poraz. Zvani~ni osvaja~i "salatare" su maj- vladali Pola Kapdevila i Nikolasa Masua rezultatom 6:3,
stori {ljake i Ferer je to jo{ jednom potvrdio. Od star- 6:3, 3:6, 6:4.
ta me~a igrao je opu{tenije i rastere}nije od \okovi}a Dan ranije An~i} je pobijedio Masua (6:3, 6:3, 7:6),
i to mu je donijelo pobjedu pred 16.000 vatrenih na- a ^ili} Kapdevila (6:1, 6:2, 6:1).

Vijesti
Pobjeda Borca
Rukometa{ice Borca savladale
su ekipu Mire u prvoj utakmici
~etvrtfinala Kupa BiH rezulta-
tom 32:28 (15:13). Najefikasni-
ja u Borcu bila je Dragana Crni}
sa devet golova, a u Miri Jelena
Torbica sa 10. Branilac trofeja
Borac nastupio je u petak nave-
~e u Prijedoru oslabljen. Draga-
na Kne`evi} i Armina Mari}
nisu igrale zbog povreda, a Re-
nata Rajili} zbog bolesti. Sabina
Pehi} je igrala povrije|ena, dok
je Dejana Kne`evi} povrijedila
lakat tokom utakmice. Revan{
me~ je na programu 20. marta.
M.P.

Slavlje Bostona
Boston je u "Gardenu" dobio
Klivlend rezultatom 105:94 i to
je 15. put zaredom da je u tom
duelu slavio doma}i tim.
Rezultati: Orlando - Nju D`er-
zi 105:102, Toronto - Majami
102:108, [arlot - Atlanta 98:91,
Detroit - Golden Stejt 108:91,
^i ka go - Mil vo ki 117:102,
Hjuston - Feniks 116:112, San
Antonio - Va{ington 100:78,
Los An|eles Lejkers - Minesota
110:90, Juta - Denver 97:91.
 Sport 8. 3. 2009. ofekfmkb 53
Premijer liga Bosne i Hercegovine u fudbalu, 17. kolo

Trijumf "@elje" i ^elika @eljezni~ar 1

Rezultati Vele` 0 Naredno kolo
TB!S B!K F!W P;!Af!. Tusj!kf!mbd;!Qf!mbl!v!35/!nj!ov!uj/!Tub!ej!. V!ob!sf!eopn!lp!mv!)25/!j!26/!nbs!ub*!tbt!ub!kv
mkf!{oj!•bs!.!Wf!mfa!2;1- po;!#Hscb!wj!db#!v!Tb!sb!kf!wv/!Hmf!eb!. tf;!HSB!EB!_BD;![wj!kf{!eb!.!Mb!lub!|j-!NP!ESJ!.
USF!CJ!OKF;!Mf!pubs!. mb!db;!4/611/!Tv!ej!kb;!Esb!hbo!Tlb!lj~ _B;! Np!esj!•b! Nb!ltj!nb! .! Af!mkf!{oj!•bs-! NPT!.
[wj!kf{!eb!2;2-!PSB!. )Cp!tobt!lb!Hsb!ej!|lb0Hsb!ej!|lb*!. UBS;! Wf!mfa! .! Qp!t v!| kf-! UV![ MB;! Tmp!c p!e b! .
\KF;!Psb!|kf!.!Cp!sbd 6/6/!Av!uj!lbs!up!oj;!Nv!ib!sf!np!wj~- Tmb!wj!kb-! USB!WOJL;! Usb!wojl! .! _f!mjl-! \J!SP!LJ
2;2-![F!OJ!DB;!_f!mjl!. Nv!mb!mj~-!Tub!oj~!)Af!mkf!{oj!•bs*-!Fgfo!. CSJ!KFH;! \j!sp!lj! Csj!kfh! .! [sjok!tlj-! TB!SB!KF!WP;
\j!s p!l j! Csj!kfh! 4;1- ej~-!Lb!{b!{j~-!_p!mj~!)Wf!mfa*/!Dswf!oj Tb!sb!kf!wp!.!Psb!|kf-!CB!OKB!MV!LB;!Cp!sbd!.!Mf!.
MB!LUB!\J;!Mb!lub!|j!. lbs!upo;!Fm!wjs!_p!mj~!)Wf!mfa*/ pubs/
Np!esj!•b!Nb!ltj!nb AF!MKF![OJ!_BS;!\f!ij~!.-!Tb!ej!lp!wj~
2;2-!NPT!UBS;![sjok!. 7/6-!\j!nj~!7/6-!Nv!ib!sf!np!wj~!7/6-
tlj!.!Tb!sb!kf!wp!)jhsb!. Nv!mb!mj~!7-!Dp!db!mj~!7!)pe!83/!nj!ov!ub 1. Zrinjski 16 12 2 2 35:21 38
op!tj!o p~*/!Eb!o bt [f!cb!.*-!Spw!•b!ojo!7/6!)pe!:1/!nj!. 2. Slavija 16 8 5 3 21:15 29
)26!•b!tp!wb*!jhsb!kv; ov!ub!Sf!eaf!qj!.*-!Qf!mbl!8-!N/!Cf!|mj!. 3. Lakta{i 17 8 4 5 26:20 28
JT!UP!_OP!TB!SB!KF!. kb!8!)pe!66/!nj!ov!ub!Tub!oj~!7/6*- 4. Sloboda 16 8 3 5 20:10 27
WP;!Tmb!w j!kb!.!Usb!. Lfs!mb!7-!Cf!lsj~!8/!Usf!ofs;!Ef!njs 5. Sarajevo 16 7 5 4 21:16 26
wojl-! QP!T V!\ KF; Ip!uj~/ 6. [. Brijeg 17 8 1 8 28:19 25
Qp!tv!|kf!.!Tmp!cp!eb/ WF!MFA;!Fgfo!ej~!7-!Lb!esj~!7-![b!. 7. Zvijezda 17 6 7 4 23:18 25
jnp!wj~!7-!Lb!ej~!7-!Lb!{b!{j~!7-!Wf!mb!. 8. @eljezni~ar 17 7 3 7 16:17 24
9. Leotar 17 7 2 8 16:26 23
hj~!6/6!)pe!85/!nj!o v!u b![pmk!.*-
10. ^elik 17 6 4 7 14:19 22
Nbk!lj~!6/6-!Kv!hp!6/6!)pe!77/!nj!ov!.
11. Borac 17 6 3 8 20:19 21
ub!Ef!nj~!.*-!\lb!mkj~!6/6!)pe!8:/!nj!. 12. Ora{je 17 4 6 7 19:22 18
Strijelac na
ov!ub!Ev!sb!lp!wj~!.*-!Pcbe!7-!_p!mj~ 13. Modri~a M. 17 4 5 8 18:26 17
"Grbavici": Albin 6/6/!Usf!ofs;!Bc!ev!mbi!Jcsb!lp!wj~/! 14. Travnik 16 4 4 8 17:28 16
Pelak (plavi dres) Jhsb•!vub!lnj!df;!Tb!njs!Cf!lsj~!)Af!. 15. Posu{je 16 3 6 7 21:30 15
FOTO D`. TOR[E
mkf!{oj!•bs*!.!8/ 16. Vele` 17 4 2 11 16:25 14

V. RADENOVI], S. [I[I]
Duel @eljezni~ara i Vele`a, odigran ju~e na stadionu
"Grbavica", sasvim zaslu`eno je pripao Sarajlijama, koje
su golom Albina Pelaka slavile minimalnu pobjedu rezulta-
tom 1:0.
^elik je u Zenici na stadionu "Bilino polje" u potpunosti
nadigrao ekipu [irokog Brijega. Prvo ime utakmice bio je odli-
~no raspolo`eni Emir Had`i}. Igran je ~etvrti minut kada je
Nermin [abi} izveo korner, a u gu`vi u {esnaestercu se najbolje
sna{ao Had`i} i zatresao mre`u gostiju za vodstvo od 1:0. S tim
rezultatom oti{lo se i na odmor, a Had`i} se drugi put u listu
Tri pogotka strijelaca upisao u 53. minuti, nakon odli~ne akcije koju su za-
Emira po~eli D`ekson i Duro. Het-trik i kona~nih 3:0 Had`i} je posta-
Had`i}a na vio pogotkom sa bijele ta~ke, nakon {to je rukom u kaznenom
"Bilinom prostoru igrao Josip Bari{i}. Tri ju~era{nje utakmice igrane u
polju" u poslijepodnevnom terminu okon~ane su bez pobjednika, a iz-
me~u sa dvaja se ona u Ora{ju, gdje je banjalu~ki Borac podijelio bodo-
[irokim ve sa doma}im istoimenim timom. Iako su "labudovi" poveli
Brijegom preko Ive Peji}a, na 1:1 izjedna~io je mladi Nemanja Bilbija.
Izabranici trenera Vlade Jagodi}a tako su se, barem djelimi~no,
iskupili za poraz iz prve utakmice proljetnog dijela sezone na
doma}em terenu od Zrinjskog. Identi~nim ishodom okon~ana
je i utakmica u Lakta{ima, gdje su bod osvojili aktuelni prvaci,
fudbaleri Modri~a Maksime. Novajlija u bh. eliti Zvijezda iz
Grada~ca uspjela se nepora`ena vratiti iz Trebinja, remizirav{i
sa doma}im Leotarom 1:1.
Posljednju ju~era{nju utakmicu, derbi kola, odigrali su si-
no} u Mostaru, na stadionu "Pod Bijelim brijegom", lider i jese-
nji prvak Zrinjski i Sarajevo.

Obla~no
V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj!eb!.
obt!tf!p•f!lv!kf!vnkf!sf!op!ep
qsf!uf!aop!pcmb!•op!wsj!kf!nf!t
np!hv!~pn!nkft!uj!nj!•op!tmb!.
cpn!lj!|pn-!b!v!dfo!usbm!ojn Afmklp!LPQBOKB!
ej!kf!mp!wj!nb!tb!tv!tokf!aj!dpn!j BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
toj!kf!hpn-!vhmb!wopn!qsj!kf!qp!.
eof/!Up!lpn!eb!ob!v!dj!kf!mpk!{f!.
nmkj!ep!~ j!~f!ep!qsft!u bo!l b BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
qb!eb!wj!ob/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!.
uv!sb!pe!.4!ep!4-!ob!kv!hv!ep!9- BIJELJINA
b!obk!wj!|b!eof!wob!pe!1!ep!8- Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ob!kv!hv!j!tkf!wf!sp!{b!qb!ev!{f!. Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
nmkf!ep!24!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/ ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,23pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ .2pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +4oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +10oC MOSTAR
Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +5oC
Cbljs!UJSP )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,23pD Biha} +10oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ .4pD Livno +5oC
Mostar +12oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +5oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,21pD Trebinje +11oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Njo/ .4pD Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Biometeorolo{ke prilike }e biti po- bi kod ve}ine ljudi trebalo da po- [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
\ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
godnije nego prethodnih dana, {to pravi raspolo`enje.
54 ofekfmkb!8. 3. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

19/11!!!D Dsoj!ub!mbt;! 18/56!!!QQsf!hmfe!of!ekf!mkf! 18/11!!!Q Qsj!sp!eob! 17/66!!!TTb!sb!kf!wp!
Qmbt!uj!•ob!cpn!cb- {b!mj!db!{b! cb!|uj!ob!CjI-! po!mbko
qsp!hsbn!j{! p|uf!~f!ojn!tmv!ipn ep!lvn/! 18/16!!!NNfke!jo!
lvm!uv!sf!)s* 19/11!!!WWj!kft!uj qsp!hsbn Cb!okb!mv!lb

Preporu~ujemo 1:/11!!!C Cs•bo!tlj!qvu!ep!

ejt!usj!lub-
epl/!qsp!hsbn!)s*
19/26!!!TT!Kb!ip!sj!of!
t!mkv!cbw!mkv-!
jog/!qsp!hsbn
19/11!!!WWj!kft!uj
19/16!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-!
epl/!qsp!hsbn
18/26!!!TTqps!uj!tj!np
18/36 Dsub!oj!gjmn
19/11!!!KKf!eob!cbk!lb
ATV 13.45 .!!!!!!!!!!!Q
Qsp!hsbn!{b!
ekf!dv!j!nmb!ef
21/11!!!WWj!kft!uj
21/16!!!LLj!lj!|pv
19/41!! Qsp!hsbn!{b!ekf!dv;
.!!!!!!!!!!!MMvu!lbs!tlb!qsfe!tub!wb
1:/11 Cbm!lbo!ofu-!
kv!ubs!okj!
La bamba, film 1:/41 Nv!nj!kf!wj-!
boj!nj!sb!ob!
21/46!!!NNp!kb!b{cv!•ob!
qkf!tnb
.!!!!!!!!!!!O
.!!!!!!!!!!!C
Opez
Cb!sjn!cb
qsp!hsbn
21/41!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
Pwp!kf!jt!uj!oj!ub!qsj!•b!p!Sj!•j!kv tf!sj!kb 21/51!!!HHbs!gjme- dsub!ob!tf!sj!kb .!!!!!!!!!!!TTmpo!Cfo!eab!njo 22/11!!!JJo!gp!upq
Wb!mfo!tv-!nmb!epn!qkf!wb!•v!lp!kj 1:/66!!!L Lspt!Flt 22/41!!!EEp!lsb!kb!twj!kf!ub-! .!!!!!!!!!!!HHbs!gjme 22/21!!!HHpme!fl!tqsft
usb!hj!•op!hj!of!v!bwj!po!tlpk!of!tsf!. 21/56!!!O Of!nb! sf!qps!ub!ab 22/11!!!H Hsj!{mj!Bebnt- 24/11!!!JJnb!lp!eb!qj!ub
~j!v!28/!hp!ej!oj/!Qsj!•b!qsb!uj!Sj!•j!kb qsp!cmf!nb )s* 23/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb 24/41!!!TTb!sb!kf!wp!
22/21!!!E Ev!ip!woj!npt!up!wj-! 23/26!!!T
Topq-!fnj!tj!kb! 23/11!!!WWj!kft!uj po!mbko
pe!okf!hp!wji!eb!ob!v!Lb!mj!gps!oj!kj- fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj {b!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf 23/16!!![[f!mf!ob!qb!op!sb!nb-! 24/51!! Nfk!e!jo!
ep!okf!hp!wph!vtqp!ob!nf!}v!{wj!. 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj Lb!qj!{b!wj!•b!kb-!
23/56!!!L epl/!qsp!hsbn Cb!okbmv!lb
kf{!ef/ 23/21!!!D Djs!lvt-! epl/!qsp!hsbn 23/46!!![[b!vwj!kfl!nmbe-! 25/11!!!JJo!gp!upq
sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn 24/21!!!UUj!up!.!dswf!op!j!dsop;! tf!sj!kb!)s* 25/21!!!TTwf!{b!mkv!cbw-!
24/21!!!S Sf!usp!wj!{ps- Lvm!uv!sb!lvm!ub-! 24/21!!!WWf!•fs!tb!Fnj!spn-! tf!sj!kb!)s*
FTV 15.05 nv{/!qsp!hsbn!)s* epl/!tf!sj!kbm upl!|pv!)s* 26/56!!!TTflt!j!tf!mp )s*
24/46!!!T Tnb!okj!hbt" 25/11!!!P
Pob!{f!nmkb-!pobk! 25/21!!!D Dsv!tpf-!tf!sj!kb 27/26!!!LLsw!oj!kf!wp!eb-!)s*
Pinokio, mini-serija fnj!tj!kb!p! twj!kfu-!sf!qps!ub!ab 26/11!!!WWj!kft!uj 28/11 Ewp!hmfe
tbp!csb!~b!kv 25/36!!!Ptnp!nbs!upw!tlj! 26/16!!! GJMN Qj!opd!dijp!)T* 29/11!!!JJo!gp!upq
Qjo!pljp! kf! qsj!•b! p! ekf!•b!lv! lp!kfh
25/11!!!MMj!hb!|bn!qj!pob-! lpo!dfsu! 27/66!!!C Cvo!eft!mj!hb;! 29/41!!!QQsfu!b!Qps!ufs
kf! ob! twj!kfu! ep!oj!kf!mb! nb!hj!kb-! of!qsj!. nb!hb!{jo Esb!hb!ob!Tupk!oj!~b Cb!kfs!15!M!.!Cp!ivn-! 2:/11!!!TTb!sb!kf!wp!
qsf!nmkf!oph!{b!op!wj!ajwpu!v!lp!kfh!hb 25/41!!!C CI!Fvsp!tpoh! 27/16!!!NNf!mj!tb-!tf!sj!kb qsj!kf!opt po!mbk!o!)s*
kf!cb!dj!mb/!Ob!twpn!qv!uv!Qj!op!ljp!ob!. |pv!311: )s* 28/16!!!99/!nbsu-!Ebo!af!ob- 29/68 Op!ej-!dsub!oj!gjmn 2:/21!!!NNfke!jo!
jmb!{j!ob!of!tsf!~f!ob!twb!lpn!lp!sb!lv- 27/11!!!E Ep!lv!nfo!ubs!oj! sf!qps!ub!ab 2:/21!!!N Np!np!j!V{f!js-! Cb!okbmv!lb
|up! tmb!nb! tsdf! okf!hp!wpn! pdv! ]f!. qsp!hsbn 28/41!!! GJMN Ef!wpk!lb! qsp!hsbn!
qf!uv/ 27/56!!! GJMN tb!Lp!tnb!kb {b!nmb!ef
Of!wkf!sp!wb!uof! 29/61!! Qp!fu!tlj!usf!ov!ubl! 2:/41!!!E Eof!wojl 3
qsj!•f .!K/!Ev!•j~;!Qf!tnb!af!oj
HRT 2 23.05 29/61!!!P P{jf!Cpp-! 2:/11!!!NNp!kb!{mb!uob!sj!cj!db!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb kf!{mj!db-!dsub!ob!tf!sj!kb
Rojal fle{, film 2:/41 UW!Mj!cfs!uj 2:/41!!!EEof!wojl
Lb!qf!ub!ob!csj!ubo!tlf!wpk!tlf!Ib!sj!kb
Gmb!|nb!ob!tnb!usb!kv!kv!ob!lpn-!jblp 16.45 17.30 08.05 23.00
kf!lv!lb!wj!db/!V!twpn!kf!fmf!nfo!uv
lbe!tf!ob!}f!v!jmf!hbm!opk!lpd!lbs!oj!dj/
Qsj!mj!lpn!cj!kf!hb!j{!kf!eof!ub!lwf!#cp!.
mkf!lv!~f#!vmf!uj!v!lp!•j!kv!t!mj!kf!qpn
afopn/!

Sa satelita Nevjerovatne
pri~e, film
Devojka sa
Kosmaja, film
Lju{turasti oklopi,
dok. program
Opijeni
ljubavlju, film
Tsf!e okp!w kf!• ov! afov Mkv!cbw!j{nf!}v!Oj!of!j Lv!l dj!tv!|j!s p!l p!sbt!. Ej!sf!lups!nb!mf!ipu.mbko!gjs!.
Hallmark 20.00 qsp!hp!oj!tnsu!sp!}b!lb-!lp!. Sb!ep!wb!ob!qsf!lj!eb!sbu!j qspt!usb!okf!oj!j!jnb!kv!wf!. nf!jnb!tf!e bn!tft!u b!s b
kfh!kf!{b!qb!mj!mb/!Bvt!ujk!tlj pob!pt!ub!kf!tb!nb/!Qsp!wp!. pnb! sb!{ op!mjl! j{cps lp!kf!vqsbw!mkb!kv!okf!hp!wjn
[anaja, film pgj!djs-!lp!kj!kf!qp!•j!ojp!{mp!. ej!wsj!kf!nf!v!|f!uokb!nb!j tub!oj!|ub/!Obk!wj!|f!ji!jnb!v ajwp!upn!j!hp!up!wp!kf!of!np!.
Cjp!h sbg!t lj!gjmn!p!\b!o b!kj ekf!mb-!epajw!mkb!wb!sb!{p!•b!. tb!okb!sf!okv-!epl!kf!eopn uspq!tljn!qsf!ekf!mj!nb!j!okj!. hv!~f!eb!po!qsp!ob!}f!mkv!.
Uwfko/!Pwb!esb!nb!qsb!uj!cps!. sf!okf!lb!eb!nv!dslwb!of lsbk!qp!u p!l b!of!tsf!u of ipw!cspk!pqb!eb!qsf!nb cbw-!ptjn///!blp!mkv!cbw!of
cv!j!usj!kvng!qkf!wb!•j!df!pe!okf!. ep!{wp!mj!eb!tf!jtqp!wkf!ej/// qbs!uj!{b!of/! qp!mp!wj!nb/! qsp!ob!}f!okf!hb/!
oji!tlsp!n oji!qp!• f!u b!l b!v
Po!u b!s j!kv-!qb!twf!epl!oj!kf 31/11!!!EEs/!Ip!vtf-!tf!sj!kb 31/16!!!Q
Qkf!tnb!sj!db-! 31/21!!!MMve-!{cv!okfo-! 31/11!!!N
Nb!mb!tft!usb!
qpt!ub!mb!ob!hsb!}j!wb!ob!lbo!usj Hmp!cbm- fnj!tj!kb!
31/61!!!H fnj!tj!kb! ops!nb!mbo-!tf!sj!kb wf!mj!lph!csb!ub
qkf!wb!•j!db/ p!{cj!wb!okj!nb! ob!sp!eof!nv!{j!lf 32/11!!!UUW!Cjo!hp!|pv-! 32/11!!![[wj!kf{!ef!Hsbo!eb
v!twj!kf!uv Cf!pwj!{j!kb-!
32/11!!!C j{!wmb!•f!okf 33/41!!!T
Tflt!j!tf!mp-!
CIU!tqpsu
32/31!!!C gj!obm!op!wf!•f-!qsf!opt 33/51!!!QQb!sb!mf!mf- tf!sj!kb
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 11/11!!!WWj!kft!uj wbok!tlp!qp!mj!uj!•lj! 34/11!!! GJMN
N. Geographic 22.00 33/26!!!O
Ob!lfe/UW;!Tusft 11/16!!!H
Hjm!mfu!uf!xps!me!tqpsu-! nb!hb!{jo Pqj!kf!oj!mkv!cbw!mkv
33/56 Np!eb!kf///! tqps!utlj!qsp!hsbn 34/26!!!WWj!kft!uj 12/11!! Qsfu!b!Qps!uf
Otapanje ledenjaka, dok. film nb!hb!{jo 11/41!!! GJMN Ef!wpk!lb! 34/36!!! GJMN 12/51!!!N
Nb!mb!tft!usb!
Tusv•!okb!dj!jt!usb!av!kv 34/26!!!GGj!hv!sf!69075;! tb!Lp!tnb!kb Qj!op!ljp!)2-!ejp-!T* wf!mj!lph!csb!ub )s*
Qsj!wb!uoptu 12/61!!!E
Eof!wojl 12/11!!!QQsf!hmfe 14/51!!! GJMN
lb!lp!~f!qp!ej!{b!okf!oj!. 11/26!!! GJMN 13/26!!!P
Ptnp!nbs!upw!tlj! qsp!hsb!nb Pqj!kf!oj!mkv!cbw!mkv
wpb!np!sb!v{sp!lp!wb!op Of!wkf!sp!wb!uof! lpo!dfsu! {b qp!of!ekf!mkbl 16/51!!!Q
Qjol!eav!cplt
pub!qb!okfn!mf!ef!okb!lb qsj!•f )s* Esb!hb!ob!Tupk!oj!~b
vuj!db!uj!ob!pcbm!tlf!hsb!. Qsf!hmfe!
13/26!!!Q 14/56!!!T
T!Kb!ip!sj!of!
ep!wf!qp!qvu!Okv!kps!lb!jmj qsp!hsb!nb! t!mkv!cbw!mkv-
Wf!of!dj!kf/ {b!qp!of!ekf!mkbl {b!cb!woj!qsp!hsbn
Topq
16/41!!!T

MRE@A PLUS {bc/! qsp!hsbn-! 2:/41 CO! np!oj!ups-! 31/16

22/41 Tf!t b!n f! Tusf!f u-! ekf!• kj! qsp!h sbn-
22/61 Jnqzfw! pupl-! dsub!o j! gjmn-! 2 4/11
Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb-! 2 4/56
GJMN Mb!cbn!cb-!3 31/11! GJMN Nptu!{nb!.
kf!wb-!333/11 GJMN ^bp!ub!ltj-!334/61 Wj!kft!.
uj-!334/66 Tqpsu!dfo!ubs
BN
18/11 Isb!ob! j! wj!op--! 19/11 Twj!kfu! Sf!op!.
nfb! )s*-! 1:/41 Qsj!•f! {b!wj!•bk!of-! sf!qps!ub!.
ab-! 2 1/11 Tf!mp-! fnj!t j!k b! {b
qp!mkp!q sj!w sf!e oj!l f-! 2 1/41 KW! lp!n fsd;
Dws•bl! ob! tbu-! 23/11 [b!wj!•b!kv-! nj!mj! sb!kv-
24/11 Nf!hbtp!voe-!225/11 Tfs!wjt!Lb!sb!nf!.
mb-!{bc/!fnj!tj!kb-!225/56!Oj!kf!tnp!nj!pe!kv!.
•f-! tf!s j!kb-! 2 6/26 Of!e kf!mkop! qp!q p!e of-
Cmf!tj!nf!ubs-! tf!sj!kb-! 31/51 Qsj!•f! j{! Jub!mj!kf-
32/11 Vuj!tbl!of!ekf!mkf-!334/11!Tmv!•bk!oj!qbs!.
uof!sj-! 11/31 Qp!lpo!ej!sb!ob! uj!lwb-! UW! esb!.
nb-!113/11 Tbu/!qsp!hsbn
RTS
17/16 Kv!u bs!o kj qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj
eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/16
Aj!lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/11! GJMN -!223/54 Lv!mj!.
obs!tlj! mf!up!qjt-! {bc/! qsp!hsbn-! 24/36! Cbm!.
lbo!t lpn! vmj!d jn-! {bc/! qsp!h sbn-! 2 5/16
Wsf!n f! kf! {b! cf!c f-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-
26/59! Cf!mb! mb!} b-! tf!s j!kb-! 2 7/46 GJMN -
29/38 Tb!twjn!qsj!sp!eop-!sf!qps!ub!ab-!22:/11
Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 3-! 31/16
Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb-! 32/11! Cf!pwj!{j!kb! 311:-
gj!ob!mf-!111/11!Eof!wojl-!111/26 Fh{ju-!113/26
Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb!)s*-!114/26 Tbu!)s*-!115/11 gjmn-!334/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-
Wft!u j- 1 5/14 Cbm!l bo!t lpn! vmj!d pn-! {bc/ 11/41 Bt!usp!mp!hj!kb
qsp!h sbn! )s*-! 1 6/14 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*-
16/58 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs
VIKOM
17/11 Ob!s p!e ob! nv!{ j!l b! v{! TNT! •bu-
19/11 Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Mp!wbd!ob!op!.
wbd-! lwj{-! 21/11 V! ob!|fn! bub!sv-! fnj!tj!kb
p! qp!mkp!qsj!wsf!ev-! 22/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-
23/11 Sb!ejp ob UW-! 24/16 Mp!wbd! ob! op!.
wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!.
db-! lwj{-! 2 6/66 Dsub!o j! gjmn-! 2 7/11
Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!228/11 Tscj!.
kb!j!twj!kfu-!sf!qps!ub!ab-!229/11 Gpml 21!qmvt-
2:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41 Qsf!hmfe!tf!.
enj!d f-! 3 2/11 Ep!l b{! tuwb!s b!o kb-! obv!• oj
qsp!h sbn-! 3 3/11 J{b!{ p!w j! jt!u j!o f-! ep!l vn/
TV HAJAT
19/11!Dsub!oj!gjm!np!wj-!222/41 Tf!tb!nf!Tusf!.
fu-! ekf!•!kj! qsp!hsbn-! 22/61! Jnqzfw! pupl-
dsub!oj!gjmn- 23/26 Dsop.cj!kf!mj!twj!kfu-!qp!mj!uj!.
•lj! nb!h b!{ jo-! 2 3/46 Qp!mj!u j!• lb! pe!h p!w ps!.
optu-! epl/! qsp!hsbn-! 24/11! Penp!sj! tf-
{b!tmv!ajp! tj-! tf!sj!kb-! 24/56! GJMN Mb! cbn!.
cb-! 2 7/11 J{!h v!c mkf!o j-! sj!b mj!u j! |pv-! 2 9/11
Hmbn! Cmbn-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 2:/11 Wj!.
kft!uj!v!8-!22:/42 Ib!kbu!tqpsu-!331/11 GJMN
Nptu! {nb!kf!wb-! 33/11 GJMN ^bp-! ub!ltj-
34/61 Wj!kft!uj-! 34/66 Tqpsu! dfo!ubs-! ! 11/66
Ib!kbu! qsp!ev!ldj!kb-! nv{/! qsp!hsbn-! 13/11
Wj!kft!uj!v!8-!113/41 Ib!kbu!tqpsu-!113/61 Hmbn
Cmbn-!{bc/!qsp!hsbn-!114/51 J{!hv!cmkf!oj-!sj!.
bmj!u j! |pv-! 1 6/41 Qp!mj!u j!• lb! pe!h p!w ps!o ptu-
epl/! qsp!h sbn-! 1 6/66 Dsop.cj!kf!mj! twj!kfu-
qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo-! 17/26 Npk! epn-! ......
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!{b!qp!of!ekf!mkbl
TV SARAJEVO
18/11 Qb!op!sb!nb!Ckf!mb!|oj!db!j!Jhnbo-!vaj!.
wp-! 19/11 Wj!kft!uj-! 19/16 Qsp!hsbn! {b! ekf!.
dv-!11:/31 Wj!kft!uj!UWTB-!11:/41 Qsp!hsbn!{b
ekf!dv-! 21/41 Puwp!sf!ob! •j!ubo!lb-! pcsb!{p!.
woj! qsp!hsbn-! 22/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!.
hsbn-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16!Ep!lv!nfo!ubs!oj
gjmn-! 2 4/61! Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 2 5/56
Fwspq!tlj!sf!hj!po-!226/21 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-
26/46 Cj!{ojt! nb!hb!{jo-! 27/11 Ep!lv!nfo!.
ubs!oj!qsp!hsbn-!228/11 Wj!kft!uj-!228/16 Aj!wpu!j
{esbw!mkf-! 2 9/11 Lvm!u v!s b! ajw!mkf!o kb-! epl/
qsp!h sbn-! 2 9/41 Eof!w ojl-! 2 :/11 Cbs!c j-
 TV mre`a 8. 3. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!E
Ef!ojt!ob!qbtu-! 15/51!!!C
Cvo!up!woj!dj-! 18/31!!!DDp!ef!Jzplp-! 17/66!!!FFvsp!nb!hb!{jo 18/46!!!E
Efl!tuf!spw! 17/66!!!SSj!ubn!tsdb-
dsub!oj!gjmn tf!sj!kb! dsub!ob!tf!sj!kb 18/36!!!UUW!lb!mfo!ebs mb!cp!sb!up!sjk-! tf!sj!kb!)s*
Ef!ojt!ob!qbtu-
18/41!!!E Cvo!up!woj!dj-!
16/41!!!C 18/56!!!TTv!qfs!if!spk! 18/51!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!KKf!eob!pe!ef!•lj-
dsub!oj!gjmn tf!sj!kb Tqbk!efs!nfo-! 18/61!!!!LLpo!dfsu;![b!ws|oj!db! 19/11!!!MMpd!ljf!Mf!pobse-! tf!sj!kb
19/11!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn Cvo!up!woj!dj-!
17/31!!!C dsub!ob!tf!sj!kb Wj!pmj!ojt!uj!•lph! tf!sj!kb!{b!ekf!dv 19/16!!!VVmj!db!Tf!{bn-!
21/11!!!E
Es!Ef!ltj-! tf!sj!kb 19/21!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! ob!ukf!db!okb! 19/36!!! GJMN dsub!ob!tf!sj!kb
ekf!•!kj!qsp!hsbn 18/21!!!C
Cvo!up!woj!dj-! esv|!uwp-! #Wb!dmbw!Ivnm# Ukps!wfo!pdi!Nztbl 1:/11!!!CCfo!21-
21/41!!!\
\js!mj!Ipm!nt-! tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 1:/26 Pqf!sb!cplt 21/11!!!O
Op!sb!Gp!sb-! dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 19/11!!!C
Cvo!up!woj!dj-! 19/46!!!QQp!dpzp-! 1:/56!!!UUW!lb!mfo!ebs jhsb!{b!ekf!dv 1:/36!!!TTb!npw!aj!wpu-
Ljscz-!
22/11!!!L tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj! Lwju!gkfmm;!
21/61!!!L tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn Esv|!uwp!
19/61!!!E 19/56!!!SSp!bsz-! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf Twkfu!tlj!tlj.lvq! 21/31!!!CCj!cjo!twj!kfu-!
Vmj!db!Tf!{bn-!
22/41!!!V {ob!okb-! dsub!ob!tf!sj!kb 21/31!!!FFej!ub!Nb!sj!kb!pe! .!tv!qfs!H!)n*-! tf!sj!kb!)s*
ekf!•!kj!qsp!hsbn ep!lvn/!gjmn!)s* 1:/11!!!EEp!sb!jt!usb!av!kf-! Lsj!ab-!epl/!gjmn qsj!kf!opt 21/61!!!NNp!kb!4!{j!eb-!
22/61!!!JJnqzfw!pupl-! 1:/31!!!TTqv!awb!Cpc-! dsub!ob!tf!sj!kb 21/61!!!CCj!cmj!kb 23/11!!!Q
Qp!sf•;!Uf!ojt-! tf!sj!kb!)s*
dsub!oj!gjmn dsub!oj!gjmn 1:/36!!!BBvup!np!ujw-! 22/11!!!LLsja;!Nj!tb-!qsj!kf!opt Efk!wjt!lvq;! 22/51!!!MMkv!cbw!kf!ob!tf!mv-
24/11!!!P
Penp!sj!tf-! 1:/61!!!TTqv!awb!Cpc-! bvup.np!up! 22/66!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f Iswbu!tlb!.!_j!mf-! epl/!tf!sj!kb!)s*
{b!tmv!ajp!tj- tf!sj!kb! dsub!oj!gjmn nb!hb!{jo 23/11!!!EEof!wojl qsj!kf!opt 23/51!!! GJMN
24/56!!! GJMN 21/21!!!TTv!qfsnj!mj!kv!ob|- 1:/66!!!OOp!wbd- 23/26!!!TTzohfo!ujo! 26/11 Wp!mjn!op!hp!nfu Ef.Mp!wfmz
Mb!cbn!cb lwj{!)s* cj!{ojt!nb!hb!{jo qp!mkp!qsj!wsf!eoj! 29/26!!!N
Nb!hb!{jo! 25/56 Wj!kft!uj
27/11!!!T
Tf!ebn- Nv!~lf-!tf!sj!kb
22/31!!!N 21/36!!!VV!tf!enpn!of!cv-! tb!wkf!uojl op!hp!nf!uof! 25/66 GJMN
{b!cb!woj!qsp!hsbn Nv!~lf- tf!sj!kb!)s*
22/61!!!N tf!sj!kb 23/41!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf Mj!hf!qswb!lb Pekf!eopn!
29/41!!!E
Ev!eb!TBU!|pv!)s* 23/31!!!MMpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! 22/36!!!TTb!np!kf!kf!ebo! 24/36!!!TTqmju;!Np!sf 29/66!!!V
V!wsuv!qpe! qsfe!tkf!eojl
2:/11!!!WWj!kft!uj lv!mj!obs!tlj!|pv qsb!wj- tf!sj!kb 25/11!!!OOf!ekf!mkpn!v!ewb {wj!kf{!eb!nb 27/41!!!EEjt!lp!wf!sj;!
Sfe!lbs!qfu-
24/21!!!S 22/66!!!LLb!lp!{b!wp!mkf!uj! 26/13!!!GGp!up!hsb!gj!kb!v! 2:/36!!!H
Hb!sb!ab;! Qsf!aj!wkf!uj!Jtmboe-
{bc/!qsp!hsbn!)s* twp!kf!uj!kf!mp-! Iswbu!tlpk Kf!mf!ob!Sb!ebo epl/!tf!sj!kb
24/66!!!UUf!mf!sjoh-! tf!sj!kb 26/21!!!NNjs!j!ep!csp 28/31!!!PPesfe!{b!•jt!up!~v-
upl!|pv 23/36!!! GJMN 26/51!!!KKf!mp!woj!dj! epl/!fnj!tj!kb
Tf!sj!kb!B;!
25/66!!!T [b!nkf!ob j{!hv!cmkf!oph!wsf!nf!ob 28/61!!!F
Fl!tlmv!{jw-!
Nj!mbo!.!Bub!mbo!ub-! 25/36!!!T
Tf!lvo!ef!ep! 27/16!!!WWj!kft!uj nb!hb!{jo
qsj!kf!opt lb!ubt!usp!gf-!tf!sj!kb 27/66!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;! 29/41!!!WWj!kft!uj
Qsjo!df!{b!j!
28/11!!!Q 26/36!!! GJMN Cf!mj!Nb!obt!ujs 2:/11!!!L
Lsb!mkf!wj!mf!eb-!
qsp!tkbl-! Hj!nob!{j!kb! 29/46!!!VV!jt!upn!mpo!dv-! epl/!fnj!tj!kb
boj!nj!sb!oj!gjmn {b!ejw!mkb!lf lv!mj!obs!tlj!|pv
29/36 Wjm!j!Hsfkt-! 28/11!!!WWj!kft!uj 2:/24!!!AAj!wpu!kf!lpd!lb///!
tf!sj!kb 28/21!!! GJMN Ptj!hv!sbk!uf!tf"
29/66 PCO!jo!gp! Qp!tmkf!eokb!mf!hj!kb 2:/26!!!MMp!up
tqf!dj!bm 2:/26!!!EEof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl

20.00 20.00 21.10 23.45 08.25 21.00

Most zmajeva, film
Of!n j!mp!t seoj! qmb!~ f!o jl
Wbs!•jme!sb!ej!{b!•p!wkf!lb!lp!kj
hb!kf!pe!hb!kbp!j!pcv!•jp!{b
sbu-!qp!imf!qoph!hf!of!sb!mb
Sv!f•bo!hb/!Hf!of!sbm!qmb!oj!.
sb!qsf!v{f!uj!lpo!usp!mv!obe
{f!n mkpn! ub!l p! |up! ~f
pafoj!uj!qsjo!df!{v!Ib!mp/
Rob B Hud, film
Gpo!hp!wp!ekf!ujok!tuwp!oj!kf
cj!mp!cb|!jej!mj!•op/!Qp!ej!hovu
v!jn!qsp!wj!{p!wb!opk!qp!sp!ej!.
dj!uf!j{cb!•fo!j{!|lp!mf!wsmp
tf!cs{p!ob!|bp!qsf!qv!|ufo
tbn!tf!cj/!Up!hb!kf!qsj!tj!mj!mp
eb!tf!plv!|b!v!lpd!lj!v
•f!nv!oj!kf!cb|!vt!qkf!|ubo/!
Prljavi ples, film
Cfk!cj!qsp!wp!ej!qsb!{oj!lf!t
sp!ej!uf!mkj!nb!v!mkf!up!wb!mj!|uv/
Qsb!uf!~j!{wvl!v{cv!emkj!wf
nv!{j!lf-!vqp!{ob!kf!Eap!oj!kb
Lbt!umfb-!jo!tusv!lup!sb!qmf!tb-
lp!kj!{b!sb!{mj!lv!pe!obj!wof!j
tsb!nfamkj!wf!Cfk!cj!jnb!wf!mj!.
lp!ajwp!uop!jt!lvt!uwp/!
400 udaraca, film
\lp!mb!sbd!Bo!up!jo!Ep!jofm
of!nb!tsf!~f!oj!lpe!lv!~f!oj
v!|lp!mj/!V!|lp!mj!hb!cv!eop
np!u sj!v•j!u fmk!gsbo!d vt!l ph
lp!kj!hb!tnb!usb!qsp!qb!mj!dpn-
epl!v!lv!~j!of!ob!jmb!{j!ob!sb!.
{v!nj!kf!wb!okf!nbk!lf!j!p•v!.
ib/!
Tjovren i Misak,
film za djecu
Ob!Pup!lv!nps!tlji!wsb!ob
ekf!wpk!•j!db!Ukps!wfo!j!okf!ob
qsj!kb!uf!mkj!db!Tuj!ob!qsp!wp!ef
cf{!csjaof!eb!of!v!jhsj!qsj
•f!nv!jn!esv|!uwp!qsb!wj
Ukps!wf!ojo!lv!~oj!mkv!cj!nbd-
cfs!obs!ej!obd!Cbu!tnbo/!
Kolo sre}e, film
Mv!jt!kf!vt!qkf!|bo!qp!tmp!woj
•p!wkfl!lp!kj!qp!tkf!ev!kf!tubo-
op!wbd///!Cj!mj!Sfk!Wb!mfo!ujo
pcj!•bo!kf!qsp!tkbl/!Wjo!ups!qf!.
pwj!qp!tmp!ebw!dj!pq!lmb!ef!tf
eb!~f!{b!nkf!opn!ajwp!uoji
tuj!mp!wb!ewp!kj!df!ob!wf!ef!oji
qsp!nj!kf!oj!uj!j!okj!ip!wf!ob!wj!lf/

31/11!!! GJMN 31/11!!! GJMN 31/11!!!O

Obe!mj!qpn!46-! 31/21!!!22!qsp!ujw!211-!lwj{ 31/11!!!I
IOM-! 31/11!!!I
Iswbu!tlb!usb!aj!
Nptu!{nb!kf!wb Spc!C!Ive hmb!{cf!oj!|pv 32/21 \up!kf!nv!|lb!sbd! fnj!tj!kb {wj!kf{!ev-!|pv
33/11!!! GJMN 32/56!!! GJMN 32/21!!! GJMN cf{!cslp!wb-! IOM-!
31/21!!!I 32/11!!! GJMN
^bp-!ub!ltj Lb!lp!kb!lb!afn )s* Qsmkb!wj!qmft tf!sj!kb qsj!kf!opt Lp!mp!tsf!~f
34/61!!!WWj!kft!uj Qmfk!cp!kf!wf!
34/41!!!Q 34/21!!!S
Sfe!lbs!qfu-! 33/11!!!QQb!sb!mf!mf IOM-!
33/16!!!I 33/66!!!D
DTJ;!Nb!kb!nj-!
34/66 Tqpsu!dfo!ubs ekf!wpk!lf-! nb!hb!{jo 34/46!!!S
Sj!{j.cj!{j fnj!tj!kb tf!sj!kb
.......!!!! GJMN {bc/!qsp!hsbn Twj!ns{f!Lsj!tf-!
11/41!!!T 34/31!!!CCvs!{p!wop! Tqps!utlf!wj!kft!uj
33/61!!!T 34/56!!! GJMN
Tv!qfs{nbk!)s* OCB!Sf!hv!mbs!
11/11!!!O tf!sj!kb j{!wkf|!~f 34/16!!! GJMN Eb!oj!tmb!wf
Tf!enj!db!)s*
.......!!!!T Tf!btpo;! 12/11!!! GJMN 34/36!!!EEof!wojl!4 Sp!kbm!Gmf| 12/31!!!L
Lv!op!mp!wbd-!lwj{
.......!!!! GJMN Cpt!upo!.!Lmj!w!mfoe-! Tnsup!op!tob! 34/46!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 11/56!!!Q
Qsj!lsb!~f!oj!3-
Lpo!usp!mb!mf!ub )s* tojn!lb qp!av!eb 34/56!!! GJMN tf!sj!kb
14/11!!! GJMN 511!veb!sb!db Qsf!hmfe!
12/21!!!Q
Voj!|uf!oj!top!wj 12/36!!!GGjm!ntlj!nb!sb!upo qsp!hsb!nb!
15/41!!!S
Sfe!lbs!qfu-! 14/31!!!PPqf!sb!cplt {b!qp!of!ekf!mkbl
nb!hb!{jo 14/61!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;!
Qsf!hmfe!
16/61!!!Q Cf!mj!Nb!obt!ujs
qsp!hsb!nb! 15/61!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf
{b!qp!of!ekf!mkbl 16/51!!!TTqmju;!Np!sf

dsub!o j! gjmn-! 3 1/21 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn- GJMN -!333/41 Wj!kft!uj-!333/46!Ob!|b!sf!bm!. {jo-! 2 5/41 CI! wf!{ b-! jog/! qsp!h sbn-
98-8 :6-6
32/11 Wj!kft!uj-!332/21 GJMN -!333/66 Ub!sji- optu-!334/31 TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!uju!lf<!. 26/11 Lb!gf! Jt!ubo!cvm-! nv{/! qsp!hsbn- 99-5 ::-4
epl/! tf!s j!kbm-! 3 4/11! Bvup.!| pq-! 3 4/41 ......! Qsf!h mfe qsp!h sb!n b {b 27/11 Eof!wojl! 2-! 27/26 Of!ekf!mkoj! lp!. 9:-8 217-5
Hsbe!tlb! wsf!wb-! tf!sj!kb- 11/26 Sf!qsj!{oj qp!of!ekf!mkbl mba-! lvm!uvs!oj! qsp!hsbn-! 29/26 Cs{j! lv!.
qsp!hsbn-!112/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b ibs-! lv!mj!obs!tlj! |pv-! 29/56 Dsub!oj! gjmn-
qp!of!ekf!mkbl 2:/11 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twkf!umb! djs!lv!.
tb-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 3 1/11 GJMN 07.30 90+, sportski 14.30 Showbizz caffe
TV TK TUZLA Tmbu!lb!qb!uokb-!!332/41 Bvup.|pq!nb!hb!. 07.00 Jutarnji program pregled 15.15 Preko daleko
18/16 Ep!csp! kv!usp-! ekf!dp-! ekf!•!kj! qsp!. {jo-! jog/! qsp!h sbn-! 3 3/11 UW! uf!b ubs- 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.45 Album nedjelje
RTV USK BIHA] hsbn-! 1 9/11 Obk!mkf!q |f! ekf!• k!f! qsj!• f- vnkf!uoj!•lj! qsp!hsbn-! 34/26 Ob! lsb!kv 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5u8 16.00 Deutche Welle
1:/46 Wj!kft!uj-! 1:/51! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn- 19/56 Npk! epn-! nb!hb!{jo-! 1:/26 Cp!. eb!ob-! jog/! qsp!hsbn-! 34/36 Svt!lj! {b!. 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 16.30 [ta ima?
22/41! Ekf!db! qj!ub!kv! )s*-! 23/11 Wj!kft!uj- ob!wfo!uv!sb-! epl/! qsp!hsbn-! 1:/56! Obk!. 09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 17.00 Hit dana
uwp!sj-!epl/!qsp!hsbn-!111/41 [ob!dj!j!csp!. 10.00 Horoskop
23/16 GJMN -! 24/56 Lp!sbl! pe! ejw!mkj!of eaf!mj!of! hp!{cf-! {bc/! qsp!hsbn-! 21/26 kf!w j-! fnj!t j!k b! p! bt!u sp!mp!h j!k j-! 1 3/46 10.00 Hit dana 17.30 Music
)s*-! 25/41! Cp!ob!wfo!uv!sb! )s*-! 26/11 Wj!. 11.00 Selebriti info 10.30 90+, sportski Magazine
Mkv!ej! j! wsj!kf!nf-! epl/! qsp!hsbn-! 21/56 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn 15.00 Mali oglasi
kft!uj-! 26/16 TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf- P•j! ev!| f-! tf!s j!kb! 2 2/21! Qkf!t npn! p pregled 18.00 90+, sportski
16.00 YU nostalgija 11.30 [ta ima? pregled
27/11 CI!wf!{b-!227/41 Of!ekf!mkpn!{b!kf!. Cp!toj-!lvm!uvs!oj!qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj- 18.30 Dnevnik 12.00 Deutche Welle 18.30 Showbizz caffe
eop-!lp!mb!aoj!qsp!hsbn-!229/41 Gbo!upn!. 23/16 Ob! tf!mv! ob! tj!kf!mv-! epl/! qsp!. 20.00 Ve~ernji program 12.30 Music Magazine 19.00 Info Breifing
tlj! ev!i p!w j-! dsub!o b! tf!s j!k b-! 2 :/11 hsbn-!224/11 Bhsp!lb!obm-!fnj!tj!kb!p!qp!. UW tub!oj!df 21.00 Mali oglasi 13.00 Info Breifing - Mario Ta{kov
Eof!wojl UW VTL-! 2:/41 Nv!{j!•lj! qsp!. mkp!q sj!w sf!e j-! 2 4/41 Tlsj!w f!o b! lb!n f!s b- {b!esab!wb!kv qsb!wp 23.00 Tajm-aut, 13.30 Projektor 20.00 Marijovih
hsbn-! 31/16 Qkf!tnb! p! Cp!toj-! 32/11 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16! Bvup.|pq! nb!hb!. j{!nkf!of qsp!hsb!nb" pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, sportski 10 i po, doma}a
00.00 Pregled dana pregled top-lista
 sport
Mnogi NBA igra~i nisu se sna{li u Evropi

Zvijezde bez sjaja

Huan Karlos Navaro

eto 2008. godine bi- oma brzo spa ko vao ko fe re i vra tio se u

Lj
lo je is to rij sko za Ameriku. Trenutno je ~lan Oklahoma Sitija
evrop sku ko {ar ku. i igra mnogo bolje nego na Starom konti-
D`o{ ^ildres postao nentu.
je prvi afir mi sa ni Karlos Arojo je najpla}eniji igra~ u is-
NBA igra~ ko ji je toriji Makabija, ali Izraelci nisu zadovoljni
odbio novi ugovor u njegovim partijama, bez ozbira {to je naj-
najja~oj ligi svijeta bolji strijelac ekipe. Portorikancu zamjera-
kako bi do{ao u Evropu. ju da ne igra za tim, a ~el ni ci Ma ka bi ja
Njegovim stopama krenuli su mnogi, htjeli su ~ak i da ga otpuste zbog "nedoli-
uglavnom evropski igra~i, ali i jo{ nekoliko ~nog pona{anja". Ni{ta bolje ne kotiraju ni
D`o{ ^ildres
Ame ri ka na ca. Zov evra, sve mo }ni jeg u Hrvat Gordan Giri~ek u turskom Fenerba-
odnosu na dolare, besplatnim smje{tajem i h~eu, te [panac Horhe Garbahosa u rus-
Karlos Arojo automobilima, u Evropu je doveo brojne kom Himkiju.
NBA ko {ar ka {e. Svi re dom su do ve de ni Ipak, ima i onih koji su vrijedni
kao zvijezde, kao igra~i koji }e pomo}i no-
vim ekipama da jurnu na vrh. Ali, rijetki su
Najvi{e je taj status i o~ekivanja opravdali, a mnogi Huan Karlos Navaro
razo~arao D`o{ su potpuno razo~arali. jedini opravdava ulo`eni novac
^ildres koji u Upravo je ^ildres najvi{e podba-
cio. Trenutno povrije|eni ko{arka{ Olimpi- ulo`enog novca, a jedan od njih je Huan
Olimpijakosu ja ko sa ni ka ko da se sna |e u gr~koj i Karlos Navaro. [panski reprezentativac se
prima ~ak evropskoj ko{arci. Pla}en je ogromnih {est nakon sezone provedene u dresu Memfisa
{est miliona miliona dolara po sezoni, a njegov u~inak vratio u Barselonu i, na radost navija~a ka-
na parketu je zanemarljiv. Nekada{nja zvi- talonskog kluba, igra odli~no. [to je jo{ va-
dolara jezda Univerziteta Stenford i "{esti ~ovjek" `ni je, eki pa do bro "gu ra" na svim
po sezoni Atlanta Hoksa najvjerovatnije }e na ljeto frontovima, pa se mo`e re}i da je Barselo-
ponovo u NBA. Srbin Nenad Krsti} do{ao na mo`da i jedini klub koji nije pogrije{io
je na velika vrata u ruski Trijumf, ali je ve- prilikom ljetne kupovine NBA zvijezda.

Klaus Krel slavio u spustu

Austrijski skija{ Klaus Krel pobjednik
je spusta koji je vo`en u norve{kom Kvitfje-
lu u okviru Svjetskog kupa.
Krelu je to prva pobjeda u spustu, a na
podijumu su mu se pridru`ili zemljak Miha-
el Valhofer i Kana|anin Manuel Ozborn-Pa-
radis, koji je trijumfovao u spustu odr`anom
dan ranije. Na stazi koja je bila skra}ena
zbog magle, Krel je slavio vremenom od
minut, 32 sekunde, 12 stotinki. Valhofer je
zavr{io 27 stotinki iza pobjednika, dok je
Ozborn-Paradis imao 46 stotinki zaostatka.
U poretku najboljih takmi~ara Svjet-
skog kupa u spustu, trku prije kraja, i dalje
vodi Valhofer, sa 470 bodova, dok je Krel
sada na drugoj poziciji sa 395.
Posljednje takmi~enje sezone u spustu
bi}e odr`ano 11. marta u {vedskom Oreu.