Sabirnice

raunalnog sustava u funkcionalnu cjelinu. raunalnog sustava. po smjetaju i po vrsti sadraja koji se njima prenosi. o Unutarnje sabirnice nalaze se unutar mikroprocesora i povezuju dijelove mikroprocesora u funkcionalnu cjelinu. o Vanjske sabirnice povezuju mikroprocesor sa ostalim dijelovima raunalnog sustava. o Podatkovne sabirnice povezuju procesor sa memorijskim i U/I sklopovima, dvosmjerne su i slue za prijenos podataka: dohvaaju se instrukcije i operandi potrebni za izvoenje programa.

 prema memoriji i/ili U/I sklopovima se radi pohrane ili prikaza alju rezultati obrade. o Adresne sabirnice povezuju procesor sa memorijskim i U/I sklopovima, jednosmjerne su (od procesora prema van) i slue za adresiranje memorijske ili U/I lokacije na kojoj se nalazi podatak kojeg treba prenijeti podatkovnom sabirnicom. o Upravljake sabirnice povezuju upravljaku jedinicu mikroprocesora sa svim ostalim dijelovma raunalnog sustava i slue za prijenos upravljakih signala kojima upravljaka jedinica upravlja i koordinira radom raunala.

IRINA SABIRNICE

sabirnicu (oznaava se brojem vodova ili brojem bitova koji se mogu prenijeti u jednom ciklusu). raunalnog sustava u cjelini.

mikroprocesora, tj. o koliini memorije koju procesor moe adresirati ukoliko je adresno polje veliine 2N, tada je potrebna i adresna sabirnica koja moe adresirati 2N lokacija tj. irina takve sabirinice mora iznositi N vodova. o Tipine irine 8-bitne, 16-bitne, 32-bitne, 64-bitne... visi najvie o veliini strojne rijei kojom raunalo barata, tako da je irina podatkovne sabirnice jednaka nekom viekratniku veliine strojne rijei tj. obino je N puta ira od same strojne rijei. o N vei od 1 se obino uzima zato da bi se jednim ciklusom moglo prenijeti u/iz procesora vie strojnih rijei istovremeno. o tipine irine 8-bitne, 16-bitne, 32-bitne, 64-bitne, 128-bitne, 256-bitne... vodova potrebnih za upravljanje raunalom.

Takt rada raunara

stanja u njemu moraju se

zbivati u tono odreenim diskretnim vremenskim momentima, odreenim taktnim signalima. ih signala (clock-glavni sat) i odailju se u generator upravljakih signala koji je dio upravljake jedinice, a ona opet dio CPU-a. kristalnog oscilatora, da bi se dobila stabilna frekvencija. Takt rada raunala se izraava frekvencijom kojom se izmjenjuju taktni signali.

ti samo u trenutku koji je odreen generatorom taktnih signala. Na taj nain razliite jedinice izvode svoje akcije u tono odreenim trenucima u fiksno odreenim vremenskim intervalima. raunalnog sustava pri obradi podataka

Graa procesora

Central Processing Unit) je osnovni dio raunalnog sustava.

je mozak raunala brine se za sukcesivno pritjecanje podataka i instrukcija, te njihovo identificiranje i povezivanje s odgovarajuom programskom logikom u cilju obrade, memoriranja ili ispisivanja preko izlaznih jedinica raunalnog sustava. dvije osnovne funkcije: o obrada podataka, te o nadzor i usklaivanje djelovanja cjelokupnog raunalnog sustava. o aritmetiko-logike jedinice, o upravljake jedinice, te o registara ope i posebne namjene.