PC CRASH 7.2 Uputstvo Prevod Na Cro

PC-CRASH
Program za simulaciju prometne nesree
Prirunik s uputama za rukovanje

Verzija 7.2 Studeni 2004. godine Dr. Steffan Datentechnik Linz, Austria
Distribuira i zatiuje u Sjevernoj Americi:
Sadraj
POGLAVLJE 1 INSTALACIJA....................................................................................................................................................1 UVOD..........................................................................................................................................................1 SOFTWARE PAKET PC-CRASH-A .......................................................................................................................1 POTREBNI HARDWARE .....................................................................................................................................1 UPORABA MIA I PISAA...................................................................................................................................2 INSTALACIJA PC-CRASH-A................................................................................................................................2 Licenciranje PC-Crash-a ...........................................................................................................................4 DEMO-VERZIJA ...............................................................................................................................................5 PC-CRASH ZNAAJKE .....................................................................................................................................6 Dodatne znaajke PC-Crash 3D................................................................................................................7 POGLAVLJE 2 RAD S PC-CRASH-OM.....................................................................................................................................9 OPCIJE IZBORNIKA .........................................................................................................................................9 BITNE TIPKE................................................................................................................................................13 UOBIAJENE POSTAVKE..................................................................................................................................13 Jedinice....................................................................................................................................................14 POKRETANJE NOVOG PROJEKTA .......................................................................................................................14 arobnjak za projekte .............................................................................................................................16 UITAVANJE ILI POHRANA PROJEKATA.................................................................................................................16 Auto-pohrana...........................................................................................................................................16 PRIKAZ GLAVNOG ZASLONA .............................................................................................................................17 Postavke zaslona.....................................................................................................................................17 Oblik vozila...............................................................................................................................................17 Zadnji ogranak.........................................................................................................................................17 Obnavljanje zaslona.................................................................................................................................18 UITAVANJE VOZILA .......................................................................................................................................18 Baze podataka vozila...............................................................................................................................19 Vozila po volji korisnika............................................................................................................................22 Konstrukcija vozila....................................................................................................................................23 POSTAVKE VOZILA .........................................................................................................................................24 PRIKOLICE ..................................................................................................................................................25 POHRANJIVANJE VOZILA ..................................................................................................................................26 BRISANJE ILI ZAMJENA VOZILA ..........................................................................................................................27 PRIDODAVANJE 2D I 3D OBLIKA VOZILIMA ...........................................................................................................27 UNOS PODATAKA MJESTA DOGAAJA .................................................................................................................27 2D mjesta dogaaja.................................................................................................................................27 3D mjesta dogaaja.................................................................................................................................28 Poligoni trenja..........................................................................................................................................30 DEFINIRANJE POETNIH STANJA VOZILA ...............................................................................................................31 Poloaj i brzina.........................................................................................................................................31 Alatka vunog vozila.................................................................................................................................31 Odreivanje poloaja vozilima na 3D povrinama....................................................................................31 Poetno zanoenje...................................................................................................................................32 Uzmicanje................................................................................................................................................33 UDALJENOSTI I MJERILA MJESTA DOGAAJA .........................................................................................................33 Mjerne udaljenosti....................................................................................................................................33 Mrea.......................................................................................................................................................34 Mjerilo......................................................................................................................................................34 SEKVENCE GIBANJA (F6)................................................................................................................................34
Contents i
ANALIZA SUDARA..........................................................................................................................................36 Pripreme za simulaciju sudara.................................................................................................................36 Udarni (sudarni) poloaj...........................................................................................................................38 Definicija novog poetnog poloaja .........................................................................................................39 Simulacija sudara.....................................................................................................................................40 EES vrijednosti.........................................................................................................................................43 Post-udarne putanje ................................................................................................................................44 Pred-udarne putanje ...............................................................................................................................45 Pohrana simulacije kao crtea.................................................................................................................47 AUTOMATSKA ANALIZA SUDARA.........................................................................................................................47 Definicija krajnjeg i srednjeg poloaja.......................................................................................................48 Optimizacija sudara..................................................................................................................................48 SEKUNDARNI UDARI.......................................................................................................................................49 POMICANJE POETNE TOKE............................................................................................................................50 PUTANJE....................................................................................................................................................50 SINKRONIZACIJA VOZILA ..................................................................................................................................51 PJEACI.....................................................................................................................................................53 Jednostavan pjeaki model ...................................................................................................................53 Viedijelni Model......................................................................................................................................54 MODELI OSOBA U VOZILU................................................................................................................................54 Model "putnika" .......................................................................................................................................54 Viedijelna osoba u vozilu........................................................................................................................55 Madymo osoba u vozilu............................................................................................................................56 PREVRTANJA...............................................................................................................................................57 3D PREGLED I ANIMACIJA ................................................................................................................................59 3D pregled................................................................................................................................................59 Izraivanje animacije................................................................................................................................60 ULAZNI I IZLAZNI PODACI.................................................................................................................................61 Ispisi.........................................................................................................................................................61 Vrijednosti................................................................................................................................................61 Dijagrami..................................................................................................................................................63 Suelje vanjskog programa......................................................................................................................64 PRIMJER TRUCKLOAD (OPTEREENJA KAMIONA ILI PUNOG KAMIONA ?).........................................................................65 POGLAVLJE 3 OPIS IZBORNIKA............................................................................................................................................71 DATOTEKA..................................................................................................................................................71 Novo.........................................................................................................................................................71 Uitaj .......................................................................................................................................................72 Spremi .....................................................................................................................................................72 Spremi kao...............................................................................................................................................72 arobnjak za projekt ...............................................................................................................................72 Uvezi........................................................................................................................................................73 Izvezi........................................................................................................................................................75 Ispis (ctrl + p) ..........................................................................................................................................76 Pretpregled ispisa (F10)..........................................................................................................................76 Primjedbe ispisa / ablona.......................................................................................................................77 Postavljanje ispisa....................................................................................................................................77 Hardcopy (F12)........................................................................................................................................78 Prikaz kopiranja (ctrl c).............................................................................................................................78 Izvjee ispisa..........................................................................................................................................78 Nedavno uitani projekti...........................................................................................................................79 Izlaz..........................................................................................................................................................79 VOZILO......................................................................................................................................................80 Baza podataka o vozilu ..........................................................................................................................80 Vozilo DXF...............................................................................................................................................82 Obrii posljednje vozilo.............................................................................................................................91 Postavke vozila........................................................................................................................................91
ii Contents
Model pneumatika..................................................................................................................................104 Motor/Drivetrain......................................................................................................................................108 Otpor vjetra............................................................................................................................................112 Upravljanje prikolice ..............................................................................................................................114 Model vozaa.........................................................................................................................................115 EES katalog...........................................................................................................................................116 Crash 3 EBS izraun...........................................................................................................................117 Baza podataka krutosti ..........................................................................................................................121 Viedijelni sustav....................................................................................................................................122 DINAMIKA ..................................................................................................................................................122 Poloaj & Brzina(F7)...............................................................................................................................123 Sekvenca (F6)........................................................................................................................................125 Otkrivanje prevrtanja..............................................................................................................................125 Kinematiki izrauni ...............................................................................................................................126 Kinematika alatna letvica......................................................................................................................134 Izbjegavanje na vrijeme..........................................................................................................................138 Definiraj toke putanje............................................................................................................................139 Toka uporita vozila..............................................................................................................................141 Definiraj poligone trenja..........................................................................................................................141 Definiraj nagib ceste...............................................................................................................................142 Pomakni/rotiraj vozilo ............................................................................................................................153 UDS......................................................................................................................................................153 UDAR......................................................................................................................................................153 Simulacija sudara (f8)............................................................................................................................154 Otkrivanje sudara...................................................................................................................................161 Otkrivanje sudara unutar Kamion/Prikolica spojeva...............................................................................161 Model sudara temeljen na krutosti.........................................................................................................162 Koristi model udara temeljen na mrei...................................................................................................163 Krajnji poloaji........................................................................................................................................164 Srednji poloaji.......................................................................................................................................164 Optimizator sudara ................................................................................................................................165 Simulacija Madymo osobe u vozilu......................................................................................................168 OPCIJE....................................................................................................................................................169 Vrijednosti (f4)........................................................................................................................................169 Dijagrami (f2)..........................................................................................................................................174 3D poloaji kamere ................................................................................................................................182 3D Prozor (f9).........................................................................................................................................183 Prozor Bone perspektive......................................................................................................................196 Poloaj sunca.........................................................................................................................................199 Reetka..................................................................................................................................................201 Mjera .....................................................................................................................................................201 Alatna letvica simulacije (shift f9)...........................................................................................................202 Glavna alatna letvica..............................................................................................................................202 Statusna letvica......................................................................................................................................202 Opcije.....................................................................................................................................................202 GRAFIKA ..................................................................................................................................................210 Mjerilo & Razmak reetaka....................................................................................................................211 Obnovi (F5)............................................................................................................................................212 Prethodno zumiranje (F3).......................................................................................................................212 Prozor zumiranja ...................................................................................................................................213 Zumiraj sve............................................................................................................................................213 Pan ........................................................................................................................................................213 GRAFIKA - BITMAPA....................................................................................................................................213 Mjerilo.....................................................................................................................................................214 Pomakni ...............................................................................................................................................215 Rotiraj.....................................................................................................................................................215 Rotiraj +90 stup......................................................................................................................................215 Rotiraj -90 stup.......................................................................................................................................215
Contents iii
Omjer sivog............................................................................................................................................215 Invertiraj.................................................................................................................................................215 Nijansa/Bistrost/Zasienje......................................................................................................................215 Kontrast/Svjetlost...................................................................................................................................216 Izbrii bitmapu........................................................................................................................................216 GRAFIKA - DXF........................................................................................................................................216 Pomakni ................................................................................................................................................217 Crtaa alatna letvica ..............................................................................................................................217 Uitaj objekt............................................................................................................................................230 Odaberi sve objekte...............................................................................................................................230 Odredi mjerilo objektima .......................................................................................................................230 Izbrii objekt ..........................................................................................................................................230 Biblioteka simbola .................................................................................................................................230 Izbrii crte.............................................................................................................................................231 POGLAVLJE 4 SEKVENCA PROGRAMIRANJA ..................................................................................................................232 OPE......................................................................................................................................................232 SEKVENCA................................................................................................................................................233 Vozilo/Voza...........................................................................................................................................233 Toke.....................................................................................................................................................238 Trenje ....................................................................................................................................................240 Brii sve.................................................................................................................................................241 UREDI......................................................................................................................................................241 OPCIJE....................................................................................................................................................242 Udaljenost/Vrijeme izrauni ...................................................................................................................242 Izbjegavanje...........................................................................................................................................242 POGLAVLJE 5 VIEDIJELNI MODEL...................................................................................................................................245 OPERACIJA ...............................................................................................................................................246 Uitavanje viedijelnog tijela...................................................................................................................246 Pohrana viedijelnog tijela......................................................................................................................246 Smjetanje viedijelnog tijela.................................................................................................................247 Primjenjivanje poetne viedijelne brzine...............................................................................................247 Mijenjanje svojstava viedijelnih tijela....................................................................................................248 Provoenje simulacije............................................................................................................................255 PREGLED VIEDIJELNIH REZULTATA...................................................................................................................256 Pregled dinamike viedijelnog tijela pomou dijagrama.........................................................................256 Pregled viedijelnog gibanja u 3D-u.......................................................................................................257 POGLAVLJE 6 MODEL MADYMO OSOBE U VOZILU ........................................................................................................260 OPERACIJA ...............................................................................................................................................266 Puls ubrzanja..........................................................................................................................................266 Geometrija sjedala.................................................................................................................................267 Krutost sjedala.......................................................................................................................................268 Putnik.....................................................................................................................................................269 Izraunaj.................................................................................................................................................269 PREGLEDAVANJE MADYMO REZULTATA..............................................................................................................273 Pregledavanje Madymo-a pomou dijagrama........................................................................................273 Pregledavanje Madyma u 3D-u .............................................................................................................277 INDEKS..........................................................................................................................................................283
iv Contents
UGOVOR O PRAVU KORITENJA - PC-CRASH PROIZVOD ZA JEDNOG KORISNIKA Ovo je zakonski ugovor izmeu vas, krajnjeg korisnika, i software tvrtke, Dr. Steffan Datentechnik Ges.m.b.H. OTVARANJEM ZAPEAENOG PAKETA S DISKOM, SLAETE SE BITI OBVEZANI UVJETIMA OVOG UGOVORA. AKO SE NE SLAETE S UVJETIMA OVOG UGOVORA, ISTOM VRATITE NEOTVOREN PAKET S DISKOM I SVE PRIPADAJUE STAVKE (ukljuujui pisane materijale i korice za uvezivanje ili bilo koju drugu ambalau) NA MJESTO GDJE STE GA KUPILI ZA POTPUNI POVRAT NOVCA. 1. ODOBRENJE LICENCE - DSD vam odobrava pravo na koritenje jednog primjerka priloenog PC-Crash software programa ("SOFTWARE") na jednom terminalu povezanim s jednim raunalom. Instaliranje na server mree jedino u svrhu distribucije jednom ili vie drugih raunala nee konstituirati uporabu za koju je potrebna druga dozvola. Ne smijete prenositi software ili ga koristiti na vie od jednog raunala ili raunalnog terminala u isto vrijeme.
2. AUTORSKO PRAVO - SOFTWARE je u vlasnitvu Dr. Steffan

Datentechnik Ges.m.b.H. i zatien je zakonima o autorskom pravu, propisima meunarodnog ugovora, i svim drugim primjenljivim nacionalnim zakonima. Ne smijete kopirati prirunik proizvoda niti popratne pisane materijale uz SOFTWARE.
3. OSTALA OGRANIENJA - Ne smijete iznajmljivati ili davati u zakup

ovaj software. Ne smijete provesti obrnuti (reverzibilni) inenjering, dekompilirati ili rastavljati software. 4. BEZ ODGOVORNOSTI ZA KONSEKVENTNA OTEENJA Do krajnjeg domaaja doputenog primjenljivog zakona, ni u kom sluaju tvrtka Dr. Steffan Datentechnik ili njihovi predstavnici ili nabavljai nee biti odgovorni za bilo kakva oteenja (ukljuujui, bez ogranienja, trokove zbog gubitka poslovnog profita, poslovnih prekida, gubitka poslovnih informacija, ili drugog novanog gubitka) koji proizlaze iz koritenja, odnosno nemogunosti koritenja ovog proizvoda, ak i ako je Dr. Steffan Datentechnik savjetovan o mogunostima takvih gubitaka. 5. POZOR: Afilirane tvrtke (udrueno "Publisher") ovdje ne daju nikakvo izlaganje ili jamstva glede sadraja i izriito ne priznaju nikakva posredno izraena jamstva ili mogunost prodaje (plasmana) ili prikladnosti za bilo kakvu pojedinu svrhu. Publisher (Izdava) nee biti odgovoran za greke sadrane ovdje ili za sluajne ili konsekventne gubitke povezane s opskrbom, izvedbom, ili uporabom ovog programa ili njegovog sadraja. UPOZORENJA I OPOVRGNUE - Specs BAZA PODATAKA VOZILA "Specs" bazu podataka vozila razvila je Transport Canada, i isporuivana je s njihovim zakonskim ovlastima besplatno za pogodnost PC-Crash korisnika.
License Agreement i
Transport Canada izdaje sljedea upozorenja i uvjete koritenja Kanadskog sustava specifikacije vozila: 1. Nije zajameno da e podaci u bazi podataka biti 100% toni. Odgovornost tonosti svih ulaznih podataka lei na korisniku. Mogue je da ete pronai greke u dimenzijama ili teinama. Transport Canada moli da ih obavijestite o takvim grekama kako bi mogli izvriti potrebne ispravke.
2. Transport Canada ne odrava listu korisnika sustava. Stoga, ako elite

dobiti specifikacije za model sljedee godine, nuno je svake godine iznova se prijaviti (novi modeli su uglavnom dostupni oko travnja). Takva molba znaila bi potpuno prepravljanje izdanja sustava, poto je u meuvremenu moglo doi do promjena u programima i/ili podacima. 3. Inaica ponuenog sustava sadrava programe koji jedino istrauju bazu podataka. Transport Canada vas moli da ne pokuavate unositi ikakve promjene u podatke. 4. Transport Canada opskrbljuje ove podatke i sustav besplatno i time se oslobaa ikakvih zahtjeva da jami za podatke koje bi neki izvor pomnije ispitivao.
ii License Agreement
Poglavlje 1 Instalacija
Uvod
PC-Crash je snaan program za simulaciju nesrea u kojima sudjeluju motorna vozila, koji pokriva mnoge razliite okolnosti nesrea. Iskoritava posljednje razvoje hardwarea i softwarea, to omoguuje provedbu sve kompleksnijih izrauna na osobnom raunalu. PC-Crash je bio razvijen kao aplikacija Microsoft Windowsa za jednostavniju uporabu i kompatibilnost s drugim programima. PC-Crash sadri nekoliko razliitih modela za izraun, ukljuujui i impuls-koliina gibanja model sudara, model udara koji se temelji na krutosti, kinetiki model za realistine simulacije putanje, i jednostavan kinematiki model za vrijeme-udaljenost analize. Za maksimalnu svestranost, rezultati PC-Crash simulacije mogu se pregledavati i proizvesti u mjernom planu i s pregledom vertikalne projekcije, 3D pregledom u perspektivi, i u brojnim dijagramima i tablicama.
Software paket PC-Crash-a

Software paket PC-Crash-a sadri: Pismo s tonim instalacijskim uputama;
CD s programom, ukljuujui probne datoteke i animacije, DXF oblike vozila, i nekoliko baza podataka vozila; Prirunik s uputama za rukovanje, te tehniki prirunik za PCCrash; Hardlock za povezivanje s paralelnim ili USB otvorom. README.TXT Molimo vas da proitate datoteku README.TXT, ako postoji, na PCCrash CD-u. Sadri informacije koje nisu uvrtene u prirunik.
Potrebni hardware
PC-Crash je prikladan za sva Pentium i via raunala, s korisnikim sueljem Microsoft Windows 98/ME, ili Windows NT/2000/XP. Potrebna je minimalna memorija proizvoljnog pristupa (randomaccess memorija - RAM) od 128 megabajta (MB), a preporua se vie pri radu s velikim bitmapa datotekama. Potrebna je VGA video
Chapter 1 - Installation 1
kartica s minimalnom rezolucijom od 1024 x 768 piksela i dubina boje od 32 bita. Poeljna je video kartica koja podnosi DirectX grafiko ubrzanje.
Uporaba mia i pisaa

Potreban je mi ili neki drugi ureaj za praenje (tracking device) za PC-Crash. S PC-Crashom se mogu koristiti svi pisai koje zagovaraju Microsoft Windows. Za neke pisae, ne mogu se koristiti sve znaajke (npr. skenirane slike ne mogu biti ispisane na risau dijagrama). Postavke su navedene u pojedinim prirunicima na pogonskim programima pisaa.
Instalacija PC-Crash-a
Prije instaliranja PC-Crash-a, preporua se da je korisnik upoznat s uporabom Microsoft Windowsa. PC-Crash se ne moe pokrenuti sa CD-a. PC-Crash se mora instalirati na hard drive, kako slijedi: 1. Umetnite PC-Crash CD u CD ureaj. 2. Koristite naredbu Provedi na izborniku Start Microsoft Windowsa (ili Windows Explorer). 3. Odaberite Setup.exe sa PC-Crash\Disk1 direktorija na CD-u.
4. Pratite upute koje vam daje program arobnjak za instaliranje.
2 Chapter 1 - Installation
5. Sve potrebne datoteke standardno su kopirane u direktorij C:\Datoteke programa\PCCrash72. Korisnik moe mijenjati ime ovog direktorija tijekom instalacije (Instalacija moe potrajati due).
1. Moete ili instalirati default komponente ili izabrati komponente koje ete runo instalirati odabirom Po volji korisnika.
2. Nakon to ste odabrali komponente, zapoet e proces kopiranja.
Ako pogrijeite tijekom procesa instaliranja, moete se vratiti kako biste nainili promjene pritiskom na <Back gumb. Gumb odustani se moe upotrijebiti za prekidanje instalacije u bilo kojem trenutku. Nakon dovretka instaliranja, moete popraviti ili modificirati vau instalaciju PC Crash-a tako to ete ponovno zapoeti program sa CD-a.
Licenciranje PC-Crash-a
PC-Crash je zatien protiv kopiranja hardlockom (koji se takoer zove i "Dongle") i datotekom odobrenja. Postoje razliiti tipovi donglova koji se distribuiraju s PC-Crash-om. Novi dongli i USB dongli, koji se posebice preporuuju korisnicima notebook raunala, automatski se instaliraju s programom PC Crash. Nisu potrebni daljnji koraci, jednostavno zaponite program sa spojenim donglom i vaa e licenca biti detektirana.
Mali USB dongl
Novi dongl
Stari dongl
Korisnici koji imaju starije dongle (usporedite slike) moraju nastaviti slijedeim koracima kako bi zapoeli svoju licencu: 1. Pokrenite Windows NT Dongle program koji je smjeten u izborniku Start Windowsa.
2. Ako je, u prozoru koji se sada pojavljuje, deaktiviran gumb Izbaci, dongl jedinica je ve bila instalirana, te moete zatvoriti prozor i pokrenuti PC-Crash. U suprotnom pritisnite gumb Izbaci.
3. Gumb Izbaci bi sada trebao biti deaktiviran i sljedea bi poruka trebala biti vidljiva u prozoru:
Demo-verzija
PC-Crash moe biti pokrenut kao licencirana verzija (s instaliranim hardlockom i datotekom odobrenja) ili kao "demo-verzija". Licencirana verzija se automatski pomie u demo-verziju kada se hardlock ukloni s paralelnog otvora (port). Demo-verzija doputa uitavanje i pokretanje postojeih datoteka i postavljanje novih projekata, ali sprjeava izvoenje novih simulacija. Naslovna letvica ukazuje na to koja je verzija PC-Crash-a trenutno u uporabi. Demo-verzija ima "Demoversion" na naslovnoj letvici dok licencirana verzija na naslovnoj letvici ima ime nosioca licencije. Poto e PC-Crash pokrenuti jedino demo-verziju bez hardlocka, doputeno je izraditi kopije programa za druge. Za rukovanje PC-Crash-om u demo-verziji, mogue ga je bre pokrenuti brisanjem datoteke odobrenja Strlib32.dll sa PCCrash72 direktorija ili pritiskom na ESC gumb tijekom pokretanja.
PC-Crash znaajke
Istovremena simulacija do 2 vozila (PC-Crash 2D) ili 32 vozila (PC-Crash 3D) Suelje za Specs (sjevernoamerika), ADAC, Vyskocil i DSD (europska i japanska) baze podataka vozila 2D ili 3D kinetiki model izrauna Distribucijski model prednje/stranje sile koenja
Specifikacija reakcije vozaa, ubrzanja, koenja, upravljanja i drugih parametara, u formi sekvenca Definicija razliitih uzvienja ceste, nagiba i koeficijenata trenja na specifinim poligonalnim podrujima Kudlich-Slibarov model udara, koji se temelji na odranju linearne i kutne koliine gibanja, s moguim "potpunim" i "kliuim" udarima Specifikacija elasticiteta udara s brzinom restitucije ili separacije 2D ili 3D model udara, s neogranienim brojem udara Automatski izraun svih sekundarnih udara
Optimizator sudara, za automatsko utvrivanje brzina udara i jo sedam drugih parametara udara, temeljeno na krajnjim i/ili srednjim poloajima vozila Automatski izraun izbjegavanja nesree Razni dijagrami za sile kotaa, itd, Kinematika i kinetika (default mod) specifikacija puta vozila Mjerna alatka
Ispis izvjea ulaznih/izlaznih vrijednosti, ukljuujui sve parametre sudara i putanje Detaljni oblici vozila mogu se specificirati pomou DXF datoteka, s moguom promjenom oblika u trenutku udara DXF crtei mjesta dogaaja i/ili bitmape mogu biti uvezeni na simulaciju Integriran program crtanja za crtanje/modificiranje crtea mjesta dogaaja i DXF oblike vozila Izraun vozila kod kojih je dolo do prevrtanja i prebacivanja Izbor dva modela pneumatika (Linearni ili TM-Easy)
Izraun ubrzanja zbog snage motora i otpora zraka sa do 16 omjera prijenosa i mogunost smanjenja prijenosa kod porasta stupnja (kakvoe) Izraun posljedica (djelovanja) vjetra i otpora zraka, ukljuujui silu koja pritie vozilo u pokretu prema dolje i zamah
Izravno prebacivanje izmeu razliitih jedininih sustava (npr. km/h, mph, m/s, f/s) Izravno prebacivanje izmeu razliitih jezika Svojstvo samo-pohrane, s intervalima koje moe utvrditi sam korisnik "Poniti" do 50 prethodnih operacija Interaktivna pomo
Poboljan zaustavljanje odbojnikom model ovjesa vozila Suelje za neobavezan Madymo modelar osobe u vozilu Algoritam optimizatora sudara Monte Carlo (nasumino) EES katalog europskih fotografija oteenja vozila
Pojedinano upravljanje i odreivanje poloaja oteenog kotaa Dodatne znaajke modela upravljanja Kinetika putanja Do pet osovina po vozilu Sjevernoamerika biblioteka simbola Dodatne znaajke crtae alatke Viestruk uvoz bitmapa mjesta dogaaja Revidiran korisniki prirunik s detaljnijim objanjenjima
Poboljane ablone za jednostavnu razmjenu podataka izmeu PC-CRASH-a i Winworda Proiren arobnjak za kinematiku simulaciju
Dodatne znaajke PC-Crash 3D

Simulacija i analiza sudara prikolica (upravljive, neupravljive, polu-prikolice), s mogunou vie od jedne prikolice po vunom vozilu Viestruki sudari izmeu razliitih vozila Pogled iz 3D perspektive, s prikazom 3D vozila i mjesta dogaaja 2D ili 3D DXF crtea i rektificirane bitmape Generacija 3D video animacija sa statinim ili pokretnim poloajem kamere, koje se mogu odgledati na Windows Media Playeru Alatka za oblikovanje ili uvoz sloenih 3D scena, ukljuujui one koje su stvorene sa datoteka pregleda ukupnog poloaja Viedijelni model pjeaka Viedijelni motocikl, bicikl i neogranieni modeli osoba u vozilu Mnogostruki viedijelni objekti u jednoj simulaciji, i na kosim povrinama
Simulacija pokretnog optereenja Modeliranje remena Model upravljanja prikolicom (temeljeno na kutu osi arki)
Crash 3 modul udara sa sueljem na NHTSA baze podataka vozila Vizualizacija Crash 3 deformacija Prozor bonog pregleda za analizu interakcije vozila kod stranjih udara, s bitmapama bonog pregleda europskih vozila 2D i 3D DXF automatski deformacijski model vozila 3D prozor dinamikog pregleda Izravna X 3D grafika, za poboljano prikazivanje Novi model simulacije sudara temeljen na krutosti
Nova baza podataka krutosti sa stvarnim testom sudara koji e se koristiti kod simulacija sudara temeljenih na krutosti Poboljana simulacija osoba u vozilu u PC-CRASH-u ukljuujui sigurnosne pojaseve
Poglavlje 2 Rad s PC-Crash-om
Ovo poglavlje vodi novog korisnika kroz osnovne znaajke PC-Crash-a. Za vie detalja o pojedinoj znaajki, pogledajte daljnja poglavlja.
Opcije izbornika
Nakon to je program pokrenut, opcije izbornika su ispisane na vrhu glavnog zaslona PC-Crash-a. Primijetite, ako pokreete program prvi puta, moete izabrati jezik koji ima korisniko suelje (sve opcije izbornika i tekstovi). Jezik kasnije moe biti promijenjen odabirom Opcije Opcije.
Sljedee opcije izbornika mogu biti izabrane: Datoteka Unos i pohrana datoteka, operacije ispisa Vozilo Unos, pohrana i modifikacija vozila Dinamika Specificiranje poetnih uvjeta, sekvenca, podataka o mjestu dogaaja UDS Pregled podataka skupljenih sa UDS zapisivaa podataka o vozilu Udar Provoenje simulacija sudara Opcije Pristup tablicama, dijagramima, postavkama programa, postavke pregleda glavnog zaslona, odabir bonog i 3D pogleda Grafika Operacije bitmape mjesta dogaaja, operacije crtanja mjesta dogaaja ? Pristup datoteci Pomo, koja sadri prirunik za uporabu i indeks. Najvanije opcije izbornika mogu se izabrati pomou gumba na glavnoj alatnoj letvici.
Chapter 2 Working with PC-Crash 9
Ova se alatna letvica moe otvoriti ili zatvoriti aktivirajui opciju izbornika Opcije Alatna letvica. Pomaknite kursor na svaki gumb kako bi se prikazao kratak opis na zaslonu. Glavna alatna letvica sadri sljedee funkcije: Pohrani projekt pod prethodno definirano ime Uitaj/pohrani projekt Uitaj/pohrani vozilo Uitaj vozilo iz baze podataka vozila Uitaj/pohrani DXF crte Uitaj/pohrani bitmapu Pretpregled ispisa Ispis Poniti posljednju akciju Vrati posljednju akciju prethodno ponitenu Zoom in (priblii) Zoom out (udalji) Pan (pomakni) podruje crtanja Zoom prozor Pomakni vozilo Pomakni bitmapu Pomakni DXF crte Izradi/uredi DXF crte Definiraj postavke prikaza Postavi poloaj kamere Funkcija mjerenja Funkcije pomoi
10 Chapter 2 Working with PC-Crash
Dodatno, najee koritenim stavkama izbornika moe se pristupiti desnim klikom na glavnom zaslonu. Time se otvara sljedei izbornik:
Opcije simulacije mogu se odabrati gumbima na alatnoj letvici simulacije. Ova se alatna letvica moe otvoriti ili zatvoriti aktivirajui opciju izbornika Opcije Alatna letvica simulacije ili pritiskom na SHIFT F9 tipke.
Ovdje se gleda i mijenja vremenski interval prikaza zaslona. To ne utjee na vremenski korak integracije izrauna, koji je uobiajeno 5ms. Gumb Nova simulacija pomie vozila na poetne poloaje i brie prijanje simulacije. Gumbi simulacija Naprijed ili Unazad e pokrenuti vrijeme simulacije unaprijed ili unazad. Ovim se gumbima valja koristiti jedino kod provoenja nove simulacije. Pojedini korak unaprijed/unazad. Stalna simulacija unaprijed/unazad. Pritisak na desni gumb mia ili ESC tipku zaustavlja simulaciju. Pomie vozila na njihove poetne ili zavrne poloaje. Zakljuava simulaciju prije nego je vrijeme=0. Zakljuava simulaciju nakon to je vrijeme=0.
Vrpca za pomicanje se koristi za pomicanje vozila du njihovih prethodno izraunatih putanja gibanja. Takoer se moe unijeti vrijeme u tekstualnu kutiju. Vozila e biti smjetena prema vremenu koje je navedeno. Gumb Model simulacije je za odabir modela simulacije (kinetiki ili kinematiki), vremenskog koraka integracije (uobiajeno = 5ms), kriterij zaustavljanja simulacije i vozila koja sudjeluju u simulaciji.
Definira novi poetni poloaj. Trenutni poloaji aktivnih vozila definirani su kao novi poetni poloaji ako je odabran gumb Ne u prozoru koji se pojavljuje.
Statusna letvica na dnu zaslona prikazuje informacije korisne korisniku, i moe se otvoriti ili zatvoriti aktivirajui opciju izbornika Opcije Statusna letvica. Duplim-klikom na odreeno podruje statusne letvice omoguuje korisniku promjenu prikazane vrijednosti.
Bitne tipke
Tipke na tipkovnici omoguuju preice stavkama izbornika, kako slijedi: CTRL P F1 F2 F3 F4 F5 F6 F7 F8 F9 F10 SHIFT F6 SHIFT F9 SHIFT F12 Ispis Pomo Dijagrami Zumiraj prethodno Vrijednosti Obnavljanje zaslona Sekvenca Poloaj & brzina Simulacija sudara 3D prozor Kinematiki izrauni Prikaz UDS Simulacijska alatna letvica Kopiraj zaslon
Uobiajene postavke
Svi uobiajeni direktoriji, boje, parametri simulacije, i postavke PCCrash-a mogu biti promijenjeni izborom opcije izbornika Opcije Opcije. Prva mapa dijaloke kutije koja se pojavljuje je Mapa
direktorija, gdje se tono mogu navesti putovi do raznih tipova datoteka.
Jedinice
U PC-Crash-u se mogu koristiti i metrike i U.S. mjerne jedinice. Uobiajene jedinice su metrike (udaljenost u metrima, brzina u km/h). Da biste promijenili u U.S. mjerne jedinice, odaberite opciju izbornika Opcije Opcije - Default postavke. Pomou padajue kutije Udaljenost odaberite izmeu metrikih udaljenosti (vozila i dimenzije mjesta dogaaja u metrima) i U.S. udaljenosti (dimenzije vozila u inima, dimenzije mjesta dogaaja u stopama). Pomou padajue kutije Brzina izaberite izmeu km/h, mph, m/s (metara/sekunda) ili ft/s (stopa/sekunda).
Pritisnite OK gumb kako biste prihvatili promjene i zatvorili dijaloku kutiju (gumb Primijeni prihvaa promjene bez zatvaranja dijaloke kutije).
Pokretanje novog projekta

Nakon to je PC-Crash otvoren, novi projekt moe zapoeti. Sljedea lista sadri veinu osnovnih operacija potrebnih za dovrenje projekta. Pokazane su u preporuenom slijedu kojim bi se trebale izvravati, iako se to donekle moe prepustiti korisnikovu osobnu izboru. Prvih est navedenih operacija moe se izvesti ak i s PC-Crash-om u demo modu. Pojedinosti kako izvesti operacije mogu se nai kasnije u ovom poglavlju i u sljedeem poglavlju. 1. Svako se vozilo uitava iz baze podataka ili kao Vozilo po volji korisnika koristei se opcijama izbornika Vozilo Baza podataka vozila ili Datoteka Uvoz Vozilo po volji korisnika .
2. 3.
Sve neophodne promjene geometrije vozila ili ostalih parametara se vre pomou Vozilo Postavke vozila. Ovo je dobar trenutak da odaberete ime datoteci za projekt i pohranite ju pomou Datoteka Pohrani . Ovaj bi se gumb trebao koristiti u pravilnim intervalima pri radu na projektu, iako takoer postoji mogunost automatske pohrane datoteke.
4.
Informacije o mjestu dogaaja se mogu unijeti uitavanjem ili stvaranjem 2D ili 3D DXF crtea, ili uitavanjem skeniranog crtea, zrane fotografije ili rektificirane fotografije, i odabirom svojstava trenja mjesta dogaaja. Vozila se smjetaju na poetne toke pomou mia koristei Dinamika Pomakni/Rotiraj vozilo ili unosom X i Y koordinata pomou Dinamika Poloaj & Brzina. Kroz sekvence se definira koenje kotaa, upravljanje, sile ubrzanja, i druge funkcije koje utjeu na gibanje vozila kao to je vrijeme reagiranja vozaa, a primjenjuju se na svako vozilo pomou Dinamika - Sekvenca . Moe se izvesti analiza sudara, pomou Sudar Simulacija sudara, kao i post-sudarna analiza putanje, koristei se alatima Simulacije unaprijed . Ako ete rijeiti brzine sudara i druge parametre pomou Optimizatora sudara, prvo morate tono naznaiti krajnje i/ili srednje poloaje vozila pomou Sudar Zavrni poloaji ili Sudar Srednji poloaji.
5.
6.
7.
8.
Nakon to je rijeeno sudarno i post-sudarno gibanje, predsudarno gibanje se moe pregledati pomou alatki Simulacije unazad . Simulacije unazad imaju nekih ogranienja, koja e biti raspravljena kasnije u ovom poglavlju.
9.
Mjerni dijagram glavnog zaslona, izvjee ulaznih i izlaznih parametara, i tablice i dijagrami koji definiraju gibanje vozila mogu se pregledati, ispisati ili proizvesti kao tekstualne datoteke.
10. Animacije simulacija, sa statinog ili pominog poloaja kamere, mogu biti prikazane (samo PC-Crash 3D). Ako korisnik eli zapoeti novi projekt nakon to je drugi projekt ve zapoet, svi prethodno uneseni podaci mogu se izbrisati odabirom Datoteka Novo opcije izbornika. Ako promjene u postojeoj datoteci nisu pohranjene, program pita da li korisnik eli spremiti promjene.
Ako je odabrano "Da", a postojei projekt nije prethodno bio pohranjen, korisnik e biti ponukan unijeti ime datoteke.
arobnjak za projekte
arobnjak za projekte moe se koristiti kao vodi kod pokretanja novog projekta. Ova znaajka vodi korisnika kroz veinu zadataka potrebnih za postavljanje novog projekta. arobnjaku projekta se pristupa odabirom Datoteke arobnjaka projekta. Nakon odabira ablone projekta, pojavit e se sljedea dijaloka kutija. Koristei se gumbom Sljedee nakon to je dovrena svaka operacija e otvoriti dijaloke kutije logikim slijedom kako bi se dovrio projekt.
Uitavanje ili pohrana projekata

Postojei projekti se uitavaju pomou opcije izbornika Datoteka Uitaj . Tijekom rada na projektu, preporuljivo je da se pohranjuje u regularnim vremenskim intervalima. To se moe postii pomou opcije izbornika Datoteka Spremi . Ako je ime projekta prethodno definirano, projekt e automatski biti pohranjen pod tim imenom datoteke. Ako prethodno nije definirano ime projekta, bit e zatraeno novo ime datoteke u dijalokoj kutiji. Nakon spremanja projekta, naznaeno ime e biti prikazano na naslovnoj letvici. Trenutni status pohranjene simulacije moe se ponovno uitati u bilo kojem trenutku, pomou Datoteka Uitaj . Datoteka Spremi kao moe se koristiti za spremanje trenutnog projekta pod razliito ime datoteke. To se obino radi kada korisnik eli imati nekoliko varijacija projekta istog incidenta.
Auto-pohrana
Pomou znaajke Auto-pohrana PC-Crash-a moe se automatski pohraniti trenutni rad svakih 1 do 10 minuta. Auto-pohrani se pristupa pomou opcije izbornika Opcije - Opcije - Spremi. Znaajka Auto-pohrana pie datoteci recover.pro, i stoga ne prepisuje preko radne datoteke. U sluaju sloma sustava ili softwarea, kada se PCCrash ponovno otvori pitat e vas da li elite obnoviti posljednje na emu
ste radili. Ako se to uini, pomou Datoteka Spremi kao pohranite uitanu Recover.pro datoteku pod eljeno ime datoteke.
Prikaz glavnog zaslona

Postavke zaslona
Moete promijeniti konfiguraciju postavki zaslona u PC-Crash-u u opciji izbornika Opcije Opcije Postavke zaslona . Obrisi vozila (posljednji poloaj i posljednji ogranak), putanje kotaa (potpune putanje ili samo vidljivi tragovi pneumatika) i teite, poloaji sekvenca, sudari, trokuti brzine, itd. mogu biti prikazani klikom na relevantnu kutiju za odabir. Jedan klik aktivira pojedinu funkciju, dok ju dalji klik deaktivira.
Oblik vozila
U simulaciji je mogue pokazati vozila ili u jednostavnom ili u malo sloenijem obliku. Uobiajen oblik vozila je Jednostavno, to predstavlja prikaz svakog vozila s pravokutnim obrisom. Drugi dostupni oblik je Detaljno, to dodaje linije prozorima i odbojnicima. Time se, meutim, poveava vrijeme obnavljanja simulacije poto je vie linija na crteu. Da biste odabrali ovu opciju, obiljeite Detaljni oblici vozila u Opcije Opcije Postavke zaslona . Ovaj oblik vode postavke u Vozilo Postavke vozila Geometrija vozila (Tip) i (u sluaju automobila) Oblik vozila. PC-Crash takoer omoguuje korisniku pridruivanje realistinih oblika vozila simulacijskim modelima vozila, ukljuujui 3D oblike vozila, u obliku DXF crtea ili bitmapa. Ovi se oblici mogu uitati pomou opcije izbornika Vozilo - Vozilo DXF.
Jednostavno
Detaljno
DXF oblik
Izvoenje analize s DXF oblicima vozila moe rezultirati duljim vremenima obnavljanja. Meutim, oblici se privremeno mogu iskljuiti deaktivacijom DXF Automobili u Opcije Opcije Postavke zaslona .
Zadnji ogranak
Ako je Zadnji ogranak u Postavke zaslona aktiviran, vozila e biti prikazana u jednolikim prirastima vremena ili udaljenosti, odabirom prikladnog gumba opcije.
Odabirom gumba opcije Svaki korak prikazuje se obris vozila svakih 15ms, dakle ne koristite ovu opciju osim ako su i DXF Automobili i Detaljni oblici vozila iskljueni.
Sve promjene u dijalokoj kutiji Postavke zaslona se prihvaaju zatvaranjem prozora pomou OK gumba.
Obnavljanje zaslona
Obnavljanje zaslona moe se provesti u bilo kojem trenutku tijekom rada s PC-Crash-om odabirom opcije izbornika Pregled - Obnovi ili pritiskom na tipku funkcije F5. Automatsko obnavljanje zaslona (nakon veine operacija) takoer se moe aktivirati pomou . Samo obnavljanje u Postavke zaslona
Ako je aktivirano Samo obnavljanje, 3D Vizualizacijski prozor (Opcije 3D Prozor) e takoer automatski biti obnovljen.
Uitavanje vozila
Prvi korak pri simulaciji nove nesree je odabir vozila. PC-Crash je opskrbljen s nekoliko baza podataka vozila koje ukljuuju veinu putnikih automobila i lakih kamiona. Teka vozila, prikolice, statini objekti, pjeaci, vozila s dva kotaa i osobe u vozilima mogu se uitati kao vozila po volji korisnika. Korisnik takoer moe stvoriti vozila koja nisu uvrtena PC-Crash-om modificirajui postojeu datoteku vozila.
Baze podataka vozila

Ope
Pri prvom pokretanju PC-Crash-a, korisnik mora odabrati bazu podataka vozila koristei se gumbom Promjena pored tekstualne kutije Baza podataka automobila u opciji izbornika Opcije - Opcije. Nakon toga, odabir Vozilo Baza podataka vozila e prikazati odabranu bazu podataka u dijalokoj kutiji Baza podataka vozila.
U PC-Crash-u je ukljueno nekoliko datoteka baza podataka kako slijedi: DSD 2003.mdb Nova europska standardna baza podataka DSD-a. DSDJapan2000.mdb podataka DSD-a. Nova japanska standardna baza
ADAC95.dbf - Europska baza podataka iz1995. godine. Spe****.dbf - Kanadska Specs baza podataka. **** je godina proizvodnje. Pokriva veinu automobila i lakih kamiona prodanih u Sjevernoj Americi. Ako elite, prije nego uitate vozilo, moete unijeti ime vozaa u tekstualnu kutiju Voza. Dijaloka kutija Baza podataka vozila sadri tekstualnu kutiju za broj vozila. To je broj kojim e se vozilo oslovljavati nakon uitavanja. Nije mogue uitati vozila van sekvenca (tj. mijenjanje default broja Vozila 1 u 2 prije uitavanja). Meutim, mogue je unijeti broj postojeeg vozila pri uitavanju novog vozila. U tom sluaju, novo vozilo zamjenjuje postojee vozilo. Dijaloka kutija Baza podataka vozila sadri padajuu kutiju za bazu podataka ili kutije godita i liste proizvoaa i modela vozila. Proizvoai i modeli dostupni u bazi podataka prikazani su abecedno. Nakon odabira baze podataka, kliknite na eljeno ime proizvoaa u lijevoj kutiji liste. Zatim, kliknite na toan model vozila u desnoj kutiji liste. Pojavljuje se druga dijaloka kutija, koja daje popis svih informacija baze podataka za odabrano vozilo.
Vozilo se uitava u PC-Crash pritiskom na gumb Uitaj, i odmah je dostupno za uporabu u simulaciji. Pritiskom na gumb Zatvori, zatvaraju se obje dijaloke kutije. Sva vozila koja su bila uitana pojavit e se na zaslonu. Vozilo 1 se uitava sa svojim teitem u toki 0, 0 na mjestu dogaaja, a daljnja vozila se uitavaju 4m (13.1 stopa) na desno od vozila koje je prethodno uitano.
DSD
DSD baza podataka je takoer automatski uitana u isti direktorij kao i programske datoteke PC-Crash-a. Ova baza podataka doputa korisniku pretraivanje navoenjem dodatnih kriterija. Korisnik moe naznaiti datum proizvodnje. Jednom kada je korisnik unio datum proizvodnje na padajuoj listi Izgraeno, biti e prikazana samo ona vozila koja su proizvedena na taj datum (godina proizvodnje je izmeu proizvedeno od i proizvedeno do). Unos proizvodnje vozila u tekstualnu kutiju Upiti o vozilu e uiniti taj tip vozila dostupnim u lijevoj kutiji liste, to je moda bre od izlistavanja kako biste ga pronali. Takoer je mogue traiti odreeno vozilo. Tekst Upita o vozilu mora poeti godinom izrade (YY ili YYYY, npr. 99 ili 1999) ili proizvoaa, pri emu proizvoaa uvijek treba unijeti. Unosi moraju biti odvojeni prazninama, tipka TAB pokree potragu. Ne pravi se razlika izmeu velikih i malih slova. Rijei pretrage: [(izgraeno YY ili YYYY)] (proizvoa) [(kriterij pretrage)] npr. 96 bmw 520; 1991 MERCEDES 190; peugeot 40 (prikazana su sva vozila s X40 kW i 40X serijom). Takoer je mogue prikazati samo vozila odreene kategorije, kako slijedi: Automobili Kamioni Prikolice Autobusi Motocikli
Nakon odabira kategorije vozila, lista proizvoaa bit e obnovljena kako bi uvrstila samo ona vozila u odabranoj kategoriji.
Selection of database
Vehicle No.
Selection of vehicle type
Selection of year of manufacture

Baza podataka DSD takoer sadri vie parametara reference na 2D europske nacrte vozila Ratschbacherove baze podataka (koja se kupuje odvojeno), dijagrame zakretnog momenta motora i parametre zupastog mjenjaa. Ovi se podaci uitavaju automatski. Odgovarajui nacrti vozila se uitavaju ako se naznai toan put do glavnog direktorija Ratschbacherove baze podataka u Opcije Opcije Direktoriji DXF datoteke vozila.
DSDJapan2000 i Vyskocil
Japanska baza podataka DSDJapan2000 i Vyskocil baze podataka automatski se uitavaju u isti direktorij u kojem se nalaze programske datoteke PC-Crash. Vyskocil baza podataka je starija verzija DSD baze podataka, s manje znaajki. Vyskocil baza podataka ukljuuje kamione i motocikle. DSDJapan2000 je za japanska vozila.
Specs
Sjevernoamerika Specs baza podataka je zastupljena u odvojenom direktoriju PC-Crash CD-a i korisnik ju mora instalirati na hard drive. Default direktorij u kojem je instalirana je nazvan Specs, ali to se moe promijeniti da odgovara korisnikovu izboru. Baza podataka Specs sadri dimenzije vozila, te teine automobila i lakih kamiona. Nisu dostupne informacije o snazi prijenosa, niti podaci o motociklu ili teem kamionu, to je sluaj u nekim europskim bazama podataka.
Da biste omoguili pristup vozilima Specs baze podataka, odaberite bilo koju datoteku u Specs direktoriju nazvanu Spe****.dbf (pri emu **** oznaava godinu modela) pomou Opcije Opcije Direktoriji Baza podataka automobila. Jedina razlika u odabiru ovih je da e odabrana godina biti default godina koja je u dijalokoj kutiji baze podataka vozila prvotno postavljena. Meutim, bilo koja druga godina vozila moe se odabrati u bilo kojem trenutku kada se izabere Vozilo Baza podataka vozila , ime e bilo koja od datoteka Specs podataka vozila biti dostupna s dijaloke kutije baze podataka vozila. Opaska: Ako korisnik prebaci druge isporuene baze podataka na direktorij gdje su smjetene povezane baze podataka (ili obrnuto), sve isporuene baze podataka mogu se odabrati iz dijaloke kutije Baza podataka vozila bez da se mora mijenjati default direktorij u opciji izbornika Opcije Opcije Direktoriji baza podataka automobila. Primjer: Uitajte BMW Cabrio 2.5 iz 1996. godine sa DSD baze podataka. Odaberite ovo vozilo u dijalokoj kutiji Baze podataka vozila tako to ete prvo odabrati godinu (1996.) sa padajue kutije, zatim proizvoaa (BMW) sa lijeve kutije liste, zatim model (Cabrio 2.5) sa desne kutije liste, koristite se opcijom Upit o vozilu. Pojavit e se poruka o informaciji kako bi ukazala da poloaj teita nije definiran i pretpostavlja se 50/50 distribucija teine. To je trenutno tono za neka vozila u bazi podataka.
Ako je eljena razliita distribucija teine, moe se promijeniti u dijalokoj kutiji Geometrija vozila, koja se pojavljuje kada je odabrana opcija izbornika Vozila Postavke vozila Geometrija vozila.
Vozila po volji korisnika

Vozila koja nisu ukljuena u bazu podataka i objekti kao to su zidovi i drvee moraju se uitati kao vozila po volji korisnika. Broj vozila po volji korisnika (*.dat), kao i viedijelni pjeaci i motocikli (*.mbdef), ukljueni su u direktorij u kojem je instaliran PC-Crash. Da biste uitali vozilo po volji korisnika, odaberite Datoteka Uvoz Vozilo po volji korisnika . Primjer: Zamijenite BMW Cabrio 2.5 iz 1996. godine uitan sa DSD baze podataka kao Vozilo 1 s vozilom New.dat.
Konstrukcija vozila
Ako eljeno vozilo nije sadrano u dostavljenim bazama podataka PC-Crash-a ili vozila po volji korisnika, koristite Datoteka Uvoz Vozilo po volji korisnika i odaberite vozilo "New.dat" (ili bilo koje drugo vozilo) sa navedenih tipova vozila. Sljedei korak je unos tone geometrije i uitavanje parametara za ovo vozilo. Otvorite opciju izbornika Vozilo Postavke vozila Geometrija vozila. Provjerite da je broj vozila toan i unesite odgovarajue parametre u prikladne tekstualne kutije. Primjer: Uitajte vozilo New.dat kao vozilo broj 2 i modificirajte mu podatke prema podacima za Porsche 911 SC, kako slijedi: Ime : Porsche 911 SC Duljina : 4.29 m irina : 1.65 m Visina : 1.32 m Razmak osovina : 2.27 m Prednji predvjes : 0.93 m irina traga : 1.37 m Teina : 1180 kg Teite od prednje osovine : 1.32 m Visina teita : 0m Opaska: Odabir 0 visine teita znai da program izraunava simulaciju s ravninskim 2D modelima vozila.
Kutni moment inercije vijuganja (z-os) izraunava se pomou programa koji se temelji na veliini i masi vozila. Korisnik moe promijeniti ovu vrijednost tako to e ju prepisati na odgovarajui prozor (Vidite opis izbornika Geometrija vozila u sljedeem poglavlju). Odabir visine teita vozila od 0 (default u PC-Crash-u) znai da e simulacija biti izraunana s ravninskim 2D modelima vozila koji mogu imati naginjanje, ali ne mogu imati kretnje naginjanja ili poniranja (na 2D povrini). Ako je odabrana pozitivna visina teita, takoer se izraunavaju vrijednosti za momente inercije vozila oko x i z osi, i izraunava se prevrtanje i nagnue. Dva modela izrauna su jednaka, ali ne postoje sile koje mogu prouzrokovati prevrtanje ili nagnue kada je visina teita 0. Napokon, moete odabrati da li e vozilo imati ABS (Anti-lock Braking System). Ako odaberete ABS, pojavit e se dodatna dijaloka kutija u koju moete unijeti ABS vrijeme kruenja. Tipino vrijeme kruenja bi bilo priblino 0.07-0.10 sekunda. Da biste zatvorili dijaloku kutiju i potvrdili sve unesene parametre, kliknite na OK gumb. Ako kliknete na gumb Odustani, prethodni parametri su zadrani.
Postavke vozila
Geometrija vozila i ostali parametri mogu se pregledati i mijenjati odabirom opcije izbornika Vozilo Postavke vozila. Time se otvara grupa dijalokih kutija koje sadre sljedee:
Geometrija vozila Osnovne dimenzije, inercija, antiblokirajue koenje. Obino su osnovne dimenzije i teina jedine informacije uitane s baze podataka ili liste vozila po volji korisnika. Sve ostale podatke sadrane u Vozilo Postavke vozila izraunava program i korisnik ih treba provjeriti kako bi potvrdio da su vrijednosti realne. Svojstva ovjesa Opruna i priguna svojstva, tijelo-tlo kontaktne vrijednosti za naginjanja. Osobe u vozilu & teret Teina putnika, prtljanika i optereenja na krovu. Sila koenja stranje konice Proporcionalno podeenje ventila stranje konice za 3D vozila. Prikolice Kriteriji spajanja prikolica. Oblik vozila Osnovne dimenzije tijela vozila mogu se ovdje modificirati kada 3D oblik jo nije pridruen.
Prikolice
Model prikolice u PC-Crash-u temelji se na sili. Izraunavaju se sile spajanja vozila-prikolice potrebne da se dobije isto ubrzanje vozila i prikolice. Moe se simulirati stabilnost vonje, stanje povrine ceste i udarna optereenja na prikolicu i vuno vozilo. Prikolice se uitavaju kao vozilo po volji korisnika (odaberite Datoteka - Uvoz Vozilo po volji korisnika ) ili pomou DSD baze podataka. Nakon uitavanja prikolice, njena se geometrija mora provjeriti ili modificirati kako bi odgovarala eljenim vrijednostima. Koristite Vozilo - Postavke vozila - Prikolica kako biste naznaili podatke o poteznici.
Vozilo koje treba spojiti s prikolicom se odbire u padajuoj kutiji Vozilo dijaloke kutije Prikolica. Odgovarajua prikolica se zatim izabire u padajuoj kutiji Prikolica. Za drugu prikolicu na vunom vozilu, odaberite prvu prikolicu u padajuoj kutiji Vozilo i drugu prikolicu u padajuoj kutiji Prikolica. Kako biste otkaili vozilo od prikolice, morate odabrati rije "Nijedno" u padajuoj kutiji Prikolica. Duljina poveznice (udaljenost prednje osovine prikolice do toke povlaenja) i predvjes poteznice (udaljenost od stranjeg kraja vozila do toke povlaenja) moraju biti tono naznaeni. U trodimenzionalnoj simulaciji (visina teita definirana za automobil i prikolicu) visina poteznice prikolice iznad ceste takoer mora biti specificirana. Drugi parametri takoer se mogu odabrati za naznaavanje torzijskih otpora za poteznicu prikolice oko x, y i z osi. Ako kliknete na OK gumb u dijalokoj kutiji Prikolica, spajanje je aktivirano i prikolica je spojena s vozilom. PC-Crash automatski provjerava da li poetna situacija prikolice i vunog vozila odgovara poloajem i brzinom. Ako ne, svi parametri gibanja prikolice se ponovno izraunavaju. Opaska: Za prikolice, simulacije unazad nisu mogue u PC-Crash-u. Sudari se mogu izvesti izmeu prikolice i vozila, izmeu vunog vozila i drugog vozila, izmeu prikolice i njenog vunog vozila ili izmeu dvije prikolice. Simulacija kinematike putanje ne moe se provesti za vuno vozilo i prikolicu. Poetni uvjeti za prikolicu utvruju se automatski programom, temeljeno na onima vunog vozila. Zbog toga to je metoda izrauna temeljena na utvrenoj brojanoj tonosti, kod dugih simulacija mogu se pojaviti male razlike u poloaju izmeu vunog vozila i prikolice u toki povlaenja. Te razlike ne utjeu na stabilnost vonje. Ako je udaljenost vea od 10 cm (4 ina), sve definicije treba jo jednom provjeriti i ponoviti simulaciju.
Pohranjivanje vozila
Vozila se mogu pohraniti u pojedinim datotekama za buduu uporabu. Kako biste to obavili, odaberite Datoteka - Izvoz Vozilo po volji korisnika. Prvo, promijenite broj vozila u tekstualnoj kutiji Vozilo br. kako bi odgovaralo vozilu koje se pohranjuje. Zatim unesite ime vozaa u tekstualnu kutiju Voza (neobavezno) i ime vozila u tekstualnu kutiju Vozilo. Pritisnite gumb Spremi. Sada e novo-pohranjeno vozilo biti dostupno kao vozilo po volji korisnika za buduu uporabu. Primjer: Spremite Porsche koristei ime datoteke 911.dat
Brisanje ili zamjena vozila

Ako je vie od jednog vozila uitano u PC-Crash, posljednje uitano vozilo se moe izbrisati u bilo kojem trenutku. To se postie opcijom izbornika Vozilo Izbrii posljednje vozilo. Primjer: Izbriite Porsche. Jedino se vozilo s najviim brojem moe izbrisati. Meutim, vozila s niim brojevima mogu se zamijeniti pomou opcije izbornika Datoteka - Uvoz Vozilo po volji korisnika ili Vozilo Baza podataka vozila . Prije uitavanja novog vozila, promijenite default broj vozila u broj vozila koje treba zamijeniti.
Pridodavanje 2D i 3D oblika vozilima

2D ili 3D oblici crtea vozila i 2D bitmape mogu biti pridrueni vozilima, za realistian izgled na glavnom zaslonu i, u sluaju 3D oblika vozila, u 3D prozoru i prikazanim animacijama.
Za uitavanje 2D pogleda odozgo vozila ili 3D oblika crtea, ili bitmape pogleda odozgo, odaberite Vozilo Vozilo DXF Datoteka Pregled nacrta - Uitaj DXF ili - Uitaj BMP.
Unos podataka mjesta dogaaja

2D mjesta dogaaja
Podaci 2D mjesta dogaaja mogu se unijeti kako slijedi: Unos crtea mjesta dogaaja DXF crte mjesta dogaaja moe se unijeti pomou Datoteka Uvoz DXF crte . Primijetite da PC-Crash pretpostavlja da je crte nacrtan koristei metre kao mjerne jedinice. Drugi crtei moraju biti skalirani u skladu s time, ili prije uvoza ili nakon, pomou alatke Mjerilo u Crtanje alatnoj letvici. Izrada crtea mjesta dogaaja Pomou alatki Cesta i Raskrije u Crtanje alatnoj letvici izradite mjesto dogaaja u PC-Crash-u. Linije pjeakog prijelaza mogu biti
nacrtane na cestama pomou alatki crtanje linije modificiranje
, a cestovne oznake, znaci na autoputu i drugi
oblici mogu se uvesti pomou alatke biblioteka simbola . Pomou drugih alatki se objekti mogu rotirati i crtati u mjerilu, primijeniti tekst, itd. Unos slike bitmape mjesta dogaaja Slika bitmape mjesta dogaaja se moe uitati pomou Datoteka Uvoz Bitmapa . Slika moe biti skenirani crte, zrana fotografija ili fotografija rektificirana sa PC-Rect. Slike koje nisu izravno unesene sa PC-Rect-a moraju se skalirati, pomou Bitmapa Skaliranje. Opaska: Neka DXF mjesta dogaaja koja su nacrtali mjernici (geometri) mogu imati ishodite crtea u koordinati velikog broja, kao recimo X, Y = 20 000, 20 000. U tim sluajevima, crte nee biti vidljiv u PC-Crash-u osim ako se ne izabere Grafika Zumiraj sve. U nekim sluajevima, koordinate mogu biti toliko velike da e crte biti izvan maksimalne mogue pregledne povrine u PC-Crash-u. Stoga se openito savjetuje da se crte smjesti blizu toki 0, 0 u programu crtanja prije nego ga se uveze na PC-Crash.
3D mjesta dogaaja
3D mjesta dogaaja se mogu koristiti u PC-Crash-u. Da bi pneumatici vozila prepoznali pojedine poligone 3D povrine, mjesto dogaaja se mora uvesti ili izraditi kao 3D Cestovni objekt s trokutastim poligonima povrine pomou Dinamika Definiraj nagib ceste .
Uvoz obraenog 3D crtea mjesta dogaaja

DXF crte 3D mjesta dogaaja moe se uvesti izravno sa 3D Cestovnog objekta pomou gumba Generiraj 3D Cestovni objekt i zatim (promijenite "Datoteke tipa" u DXF). 3D crte mora ukljuivati sve traene povrine, u obliku trokutastih poligona s okomitim vektorima okrenutim prema gore. Opaska: Ako je 3D mjesto dogaaja uvezeno pomou Datoteka Uvoz DXF crte , vozila nee prepoznati 3D povrine. Meutim, esto je korisno uvesti 3D mjesto dogaaja dvaput jednom kao 3D Cestovni objekt i jednom kao 3D DXF crte. DXF crte se moe ukrasiti s cestovnim linijama i drugim znaajkama kao to je drvee koji nisu prikladni za 3D Cestovni objekt konverziju. U tom sluaju, iskljuite Poligoni trenja u Postavkama zaslona , ime e se iskljuiti prikaz (ali ne i funkcija) svih poligona trenja i nagiba. U ovom sluaju, samo e se ukraen 3D crte pokazati na glavnom zaslonu i na 3D prozoru, ali vozila e i dalje pratiti povrine 3D Cestovnog objekta.
Uvoz DXF-a s mjerama

DXF crte s izmjerenim tokama u 3D prostoru moe se unijeti pomou Datoteka Uvoz DXF crte . Zaponite Novi projekt prije nego to to napravite, tako da nijedno vozilo ili drugi objekti nee biti u 3D crteu kasnije nainjeni i izvezeni. Otvorite Crtau alatnu letvicu i odaberite toke kojima elite definirati 3D povrine (vidite sljedee poglavlje za operacije Crtae alatke). Zatim, odabirom Trianguliraj (desni-klik na naslovnu letvicu Crtae alatne letvice kako biste pristupili izborniku u kojem se nalazi), 3D trokutne povrine e biti automatski stvorene izmeu svih odabranih toaka. Pojavit e se kutija poruke s upitom da li bi triangulirana povrina trebala biti koritena kao poligon nagiba.
Ako odaberete Da, triangulirana povrina e biti koritena kao poligon nagiba i moe joj se pristupiti pomou Dinamika Definiraj cestovni nagib. Ako odaberete Ne, trianguliranom povrinom e se upravljati kao DXF crteom, i jednom kada su sve eljene povrine stvorene, pohranite crte pomou Datoteka Izvoz DXF crte. Napokon, uvezite ga na eljeni projekt kao 3D Cestovni objekt pomou .
Izrada 3D mjesta dogaaja

3D mjesta dogaaja mogu biti izraena u PC-Crash-u kako slijedi:
Poligoni nagiba
Pomou alatke u Dinamika Definiraj cestovni nagib, moe se izraditi jedna ili vie nagnutih ravnina. Kliknite i drite lijevi gumb mia pritisnutim kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Kliknite na eljenim lokacijama kako biste definirali daljnje toke. Nakon to ste unijeli sve toke poligona, kliknite desni gumb mia kako biste zatvorili zadnju stranicu poligona. Pojavit e se dijaloka kutija, omoguavajui vam da unesete eljenu uzvisinu i nagib(e). Prva nacrtana toka poligona nagiba definirana je crvenim krugom na glavnom zaslonu i to je ona za koju je specificirana uzvisina (Zref). Kako biste dodali dodatne toke poligonu nagiba, odaberite ga i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam omoguuje da umetnete toku na izabrani poloaj. Ako je zatraeno da se nekoliko poligona dodiruje jedan s drugim bez prostora izmeu, prije nego to ih se nacrta treba ukljuiti Snap.
Snapu i Razmaku snapa moe se pristupiti desnim-klikom na naslovnu letvicu Crtae alatne letvice .
3D cestovni objekti
Sloeni 3D cestovni profili s vie aspekata, sa strmim nagibima ili kanalima, mogu se izraditi pomou alatke Generiraj 3D cestovni objekt . Pogledajte opis ove stavke izbornika u sljedeem poglavlju.
Linije obrisa
3D mjesta dogaaja mogu se nacrtati od nule. To se postie definiranjem linija obrisa, pomou 2D crtaih alatki ili u Crtaoj alatnoj letvici . Nakon to su nacrtane, uzvisine svake potpune linije obrisa mogu se prilagoditi gore ili dolje pomou 3D opcije izbornika odabrane Shiftom (desni-klik na naslovnu letvicu Crtae alatne letvice za pristup ovom izborniku). Pojedine toke mogu se prilagoditi pomou prozora Promijeni objekt Crtae alatne letvice, gdje X, Y i Z koordinate svake toke mogu biti promijenjene. Kada su sve linije i toke prilagoene tonim poloajima, slijedite proceduru ocrtanu u prethodnom dijelu "Uvoz premjerenog DXF-a" kako biste triangulirali i/ili izvezli crte, a zatim ga uvezite kao 3D Cestovni projekt.
Poligoni trenja
Podruja razliitog trenja na mjestu dogaaja mogu se definirati crtanjem poligonalnih podruja, pomou Dinamika - Definiraj poligone trenja .
je za definiranje poligona trenja. Kliknite i drite lijevi gumb mia pritisnutim kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Kliknite eljene poloaje kako biste definirali daljnje toke. Nakon unosa svih toaka poligona, kliknite desnim gumbom mia kako biste zatvorili posljednju stranicu poligona. Pojavljuje se dijaloka kutija, omoguavajui vam da unesete eljeni koeficijent trenja. Da biste dodali dodatne toke poligonu trenja odaberite ga i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam omoguuje umetanje toke na odabranoj lokaciji. Opaska: Podrujima trenja i nagiba se upravlja i izraunavaju se prema redu u kojem su stvorena, npr. ako dva podruja trenja imaju preklapanje, vrijednosti prvog definiranog poligona trenja se koriste za izraun u podruju preklapanja.
Definiranje poetnih stanja vozila

Poloaj i brzina
Poetan poloaj i brzina svakog vozila moe se definirati pomou opcije izbornika Dinamika - Poloaj & Brzina. Padajua kutija na vrhu dijaloke kutije Poloaj & Brzina koristi se za odabir broja vozila za koji su parametri naznaeni i/ili promijenjeni. Sadri listu svih uitanih vozila. Primjer: Promijenite parametre za Vozilo 1 u dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina. Pomou tipke TAB ili mia, pomaknite kursor na prikladne tekstualne kutije kako biste unijeli koordinate teita. Naznaite -2.5 za x-koordinatu i 0 za y-koordinatu u danom primjeru. Unesite poetnu brzinu od 50 km/h u tekstualnu kutiju Brzina. Pritisnite gumb OK kako biste zatvorili dijaloku kutiju.
Alatka vunog vozila

PC-Crash nudi dodatnu metodu odreivanja poloaja pojedinih vozila. Odaberite Dinamika - Pomakni/rotiraj vozilo . Kursor mia e se promijeniti u oblik vunog kamiona. Vozila zatim mogu biti pomaknuta ako kliknete na njih kursorom u teitu (maks. udaljenost do teita: 5 stopa ili 1.5 metara). Dok drite lijevi gumb mia pritisnutim, vozilo moete pomaknuti pomou mia. Klikom na ili blizu vozila na udaljenosti izmeu 5 stopa i 16.5 stopa (izmeu 1.5 i 5 metara) od teita, vozilo moete rotirati. Primjer: Pomaknite i rotirajte Vozilo 1 na zaslonu pomou .
Odreivanje poloaja vozilima na 3D povrinama

Ako je vozilo smjeteno na 3D cestovnu povrinu ili poligon nagiba pomou alatke Vuni kamion , uzdignue vozila, nagnue i prevrtanje automatski e biti izraunani, temeljeno na poligonu nagiba iznad kojega je smjeteno teite vozila. Gumb Nova simulacija bi trebalo pritisnuti nakon smjetanja vozila kako bi se takoer tono odredio poloaj pneumatika na povrini. Za sluaj gdje su kotai vozila preko razliitih poligona nego to je teite na poetku, korisnik mora "voziti" vozilo na 3D povrini sve dok ovjes i kotai ne postignu konstantan uvjet. To se postie izvravanjem slijedeeg: 1. Pomaknite vozilo kratku udaljenost nazad sa eljene poetne toke pomou alatke Vuni kamion obino dovoljno. . Oko 3m ili 10 stopa je
2. Provedite simulaciju unaprijed pomou gumba s vozilom na odabranoj poetnoj brzini sve dok vozilo ne doe do eljene
poetne toke. Provjerite da je vozilo prelo udaljenost dovoljno veliku kako bi dolo do konstantnih uvjeta pneumatik-cesta. Najbolji dokaz ovoga je horizontalna krivulja okomite sile pneumatika za svaki od njenih kotaa u prozoru Dijagrami. 3. Pomou gumba definirajte trenutni poloaj vozila kao novu poetnu toku tako to ete odgovoriti Ne na sljedee pitanje.
4. U dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina, gdje je vrijeme=0 provjerite da je brzina na tono eljenoj vrijednosti i promijenite ju, ako je potrebno. Ne mijenjajte nijednu drugu vrijednost. 5. Simulacija se sada moe odvijati s poetnim uvjetima vozila na tonim vrijednostima.
Poetno zanoenje
Ako je aktivirano Kopiraj u dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina, onda e smjer brzine (NY) automatski biti usklaen s usmjerenjem (PSI) vozila (tj. nema vijuganja). Ako je ova kutija iskljuena, usmjerenje vozila i vektor brzine mogu se promijeniti neovisno jedan o drugom, to rezultira poetnim kutom vijuganja.
Linija koja se prua od teita vozila na zaslonu ukazuje na vektor brzine. Smjer ove linije se mijenja tijekom simulacije da odgovara stvarnom smjeru brzine u svakom trenutku.
Ako je dijaloka kutija Dinamika - Poloaj & Brzina ostavljena otvorenom, poloaj i vrijednosti brzine vozila u bilo kojoj toki simulacije mogu se pregledati.
Uzmicanje
Vonja unazad moe jednostavno biti simulirana u PC-Crash-u. U dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina, iskljuite Kopiraj i promijenite smjer vektora brzine (NY) za 180o, tako da je vektor brzine usmjeren prema stranjem kraju vozila.
Udaljenosti i mjerila mjesta dogaaja

Mjerne udaljenosti
Izaberite Opcije - Mjerenje toaka na zaslonu. da biste mjerili udaljenosti izmeu
Pomaknite kursor na toku gdje elite zapoeti s mjerenjem, zatim pritisnite i zadrite pritisnutim lijevi gumb mia. im je mi pomaknut vrijednosti udaljenosti i kuta se pojavljuju u prozoru Izmjeri. Na zaslonu je takoer pokazana povezna linija. Kada se pusti lijevi gumb mia, vrijednosti su pohranjene u prozoru sve dok ponovno ne pritisnete lijevi gumb mia. Zatvorite prozor Izmjeri klikom na oblinji simbol (X) na naslovnoj letvici.
Mrea
Udaljenosti se mogu izmjeriti pomou Opcije - Mrea opcije izbornika. Time je zaslon prekriven mreom podjednake gustoe. Uobiajena gustoa mree je jedan metar. Moete promijeniti gustou mree pomou Grafika - Mjerilo & Razmak mree.
Mjerilo
Pri pokretanju PC-Crash-a uobiajeno mjerilo je 1:200. Grafika Mjerilo & Razmak mree moe se koristiti za promjenu mjerila zaslona i ispisa mjesta dogaaja na bilo koju eljenu vrijednost izmeu 1:1 i 1:1,000,000. Do ove se opcije puno lake moe doi duplim klikom na povrinu mjerila statusne letvice na dnu zaslona. Gumbi alatne letvice "Zoom in (priblii)" or "Zoom out (udalji)" takoer se mogu koristiti za mijenjanje mjerila u podjednakom prirastu.
Sekvence gibanja (F6)

U PC-Crash-u se za svako vozilo mogu definirati razliite sekvence gibanja, kao to je koenje, ubrzanje, upravljanje i reakcija vozaa. Odaberite Dinamika Sekvence (F6) da pristupite dijalokoj kutiji Sekvence, u kojoj se razliite sekvence mogu kombinirati kako bi odrazile akcije vozaa za svako vozilo.
Nakon uitavanja vozila, etiri sekvence su za njega defaultom specificirane: Reakcija, Usporenje, Poetak i daljnja sekvenca Usporenje. Sekvence iznad sekvence Poetak (start) u prozoru Sekvence su vrijeme prije=0 (to je obino pred-udar) dok su sekvence ispod vrijeme poslije=0 (obino post-udara). Stoga, kao uobiajeno postoji reakcija vozaa, pred-udarno koenje i post-udarno koenje sekvenca za svako vozilo, to pokriva veinu uobiajenih rekonstrukcija sudara. Dupli klik na odabranu sekvencu omoguuje pristup podacima sekvence za pregled i mijenjanje. Da stvorite sekvencu odaberite izbornik Sekvenca u dijalokoj kutiji Sekvenca. Nova sekvenca je automatski smjetena nakon trenutne aktivne (istaknute) sekvence. Pobrinite se da je nova sekvenca smjetena u stupcu namijenjenog vozila. Da biste pomakli sekvence odaberite sekvencu pomou lijevog gumba mia i povucite simbol sekvence na sekvencu iza koje treba ii pomaknuta sekvenca. Primjer: Izradite drugu reakcijsku sekvencu. Koristite opciju izbornika Sekvenca - Vozilo/Voza - Reakcija. Kako biste unijeli toan parametar za sekvencu Reakcije, pomaknite mi na sekvencu Reakcije i dva puta kliknite na nju. Pojavljuje se dijaloka kutija Reakcija, koja ima gumb Vremenska opcija koji se aktivira defaultom.
Sada modificirajte sekvencu Usporenja. Dvaput kliknite na sekvencu post-udarnog Usporenja kako biste unijeli parametre za ovu sekvencu.
Pojavit e se dijaloka kutija Konica. Gumbima opcije na lijevoj strani birate da li je sekvenca za koenje ili ubrzanje. Za Vozilo 1 unesite vrijeme zastoja koenja od 0.00 sekunda i promijenite poloaj papuice konice na potpuno koenje. Ostavite uobiajenu duinu sekvence na 100 m, to je i vie nego dovoljno za koenje do zaustavljanja od odabrane brzine od 50 km/h. Tono naznaite ovu brzinu ili u dijalokoj kutiji Sekvence ili u dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina. Zatvaranjem dijaloke kutije sekvenca svi uneseni parametri su prihvaeni. Pomou gumba Unaprijed na alatnoj letvici Simulacija, provedite simulaciju od brzine prije-koenja od 50 km/h do zaustavljanja.
U Demo-verziji ovaj proces je zatvoren ako se naprave ikakve promjene. Meutim, moete nastaviti uitavanjem datoteke projekta PRIMJER1.PRO (tu je pokazano vozilo nad kojim je izvreno potpuno koenje s pneumatik po cesti koeficijentom trenja od 0.7 usporavajui do zaustavljanja sa 30 mph). Pomou Datoteka Uitaj projekt PRIMJER1.PRO sa poddirektorija Primjeri direktorija. , odaberite PCCrash72
Za vie detalja o Sekvencama, pogledajte poglavlje o Programiranju Sekvenci.
Analiza sudara
Pripreme za simulaciju sudara
PC-Crash doputa da sudari budu integrirani u simulaciju u bilo kojem trenutku tako da se itav proces nesree moe simulirati. Kako biste zapoeli novu simulaciju kada ste bili radili na drugoj simulaciji, odaberite opciju izbornika Datoteka - Novo. Uitavanje svih vozila koja su sudjelovala u nesrei prvi je korak u simulaciji sudara. Kao to je prije reeno, mogu se uitati s Datoteka
- Uvoz Vozila po volji korisnika vozila .
ili Vozilo Baza podataka
Nakon provjere postavki vozila pomou Vozilo Postavke vozila i uitavanja ili stvaranja dijagrama mjesta dogaaja, slijedei korak je smjetanje vozila u njihove sudarne poloaje. To se radi s Dinamika - Poloaj & Brzina, ili Dinamika - Pomakni/rotiraj vozilo . Primjer: Treba simulirati sudar od 90 izmeu vozila koje se kree s 50 km/h i vozila koje se ne kree. Odaberite Datoteka Novo kako biste zapoeli novi projekt. Sa DSD baze podataka koju opskrbljuje PC-Crash, odaberite BMW 530 d iz 1999. godine kao Vozilo 1 i Alfa Romeo 156 2.4 JTD iz 1998. godine kao Vozilo 2. Zadrite sve uobiajene parametre za Geometriju vozila. Pomou Dinamika Poloaj & Brzina unesite sljedee parametre: BMW ostaje u default poloaju x=0, y=0, NY=PSI=0 poetna brzina BMW-a = 50 km/h
Alfine koordinate su promijenjene u x = 2.6 m, y = -2.0 m, NY=PSI=90 Poetna brzina Alfe = 0 mph.
Sada pohranite datoteku projekta, s Datoteka Pohrani . Unesite ime datoteke PRIMJER2a u tekstualnu kutiju imena datoteke, dijaloke kutije Odaberite ime datoteke projekta i pritisnite gumb Spremi. Sada e biti pokazan taj naslov na naslovnoj letvici zaslona.
Vozila e biti smjetena na vaem zaslonu kako je pokazano gore, nakon unosa navedenih parametara (na slici je mjerilo poveano u veliini sa uobiajenih 1:200).
Udarni (sudarni) poloaj

Da biste dobili realistinu simulaciju sudara, bitno je smjestiti vozila pri udaru s tonom koliinom preklapanja, kada se dogodi razmjena osnovnih sila sudara. To je posebno vano za dio modela sudara koji se tie odranja kutne koliine gibanja. To se najbolje postie smjetanjem vozila u toki udara u preklopljenom poloaju koji odgovara koliini sudara vozila. To se jednostavno postie unosom crtea mjesta dogaaja ukljuujui 2D sudarne obrise vozila pri udaru, ili pripajajui DXF datoteke udarenih oblika vozila svakom vozilu pomou Vozilo Vozilo DXF.
Drugi nain smjetanja vozila u udarni poloaj s tonom koliinom preklapanja je da odvezete vozila na udarni poloaj. Prvo, stavite vozila u poloaje njihova prvog kontakta. Zatim ih pomiite naprijed prema izraunatim pred-udarnim brzinama (50 km/h za BMW u primjeru) oko 30 60ms. To se postie definiranjem vremenskog koraka od 15ms na alatnoj letvici Simulacija, i zatim rukovanjem
gumbom Unaprijed dva do etiri puta. Time se vozila pomiu na svoje pribline poloaje pri maksimalnom zahvatu. Iako se ini da je koliina preklapanja relativno velika, sjetite se da je to zbroj gnjeenja oba vozila. Primjer: Pritisnite gumb Unaprijed tri puta s vremenskim razmakom od 15ms. Sljedea slika pokazuje rezultirajue preklapanje vozila.
Definicija novog poetnog poloaja

Nakon to su vozila dovezena u toan udarni poloaj, treba definirati novi poetni poloaj za simulaciju. Time se omoguuje da razliite konfiguracije simulacije budu to bre usporeene jedna s drugom. To je zato to se vozila jednostavno mogu pomaknuti nazad na poetni poloaj u bilo kojem trenutku pomou gumba Nova simulacija na alatnoj letvici Simulacija, tako da nova simulacija odmah moe zapoeti. Jednom kada su vozila na svojim eljenim startnim poloajima, koristite gumb (Definicija novog startnog poloaja). Ako vozila nisu na svojim izvornim startnim poloajima, pojavljuje se kutija s informacijom. Pritiskom na gumb Ne onemoguuje se pokretanje simulacije sa novog poloaja vozila.
Demo verzija: Ako imate samo demo-verziju, ne moete pomicati vozila naprijed i ne moete utvrditi novu poetnu toku. U tom sluaju uitajte datoteku PRIMJER2.PRO sa poddirektorija Primjeri u PCCrash72 direktoriju. U ovoj slinoj datoteci vozila su ve tono smjetena i sljedea je simulacija sudara bila izvedena.
Simulacija sudara
Nakon to su dva vozila smjetena na svoje udarne poloaje, moete zapoeti sa samom simulacijom sudara. Za ovo, otvorite dijaloku kutiju Simulacija sudara pomou Udar - Simulacija sudara(F8). Simulacija sudara PC-Crash-a temelji se na modelu sudara KudlichSlibara. Teorija iza ovog linearnog i kutnog modela sudara temeljenog na koliini gibanja opisana je u Tehnikom priruniku PC-Crash-a. Kudlich-Slibarov model sudara karakteriziran je definicijom toke udara. Toka udara je toka u kojoj se pretpostavlja da je potpuna sila sudara izmijenjena. U obzir se uzima elastinost sudara, temeljena na koeficijentu restitucije. Ovaj model takoer razmatra klizanje jednog vozila du drugo vozilo ili nepomian objekt, temeljeno na kutu kontaktne ravnine i koeficijentu trenja. Korisnik moe promijeniti ove sudarne parametre.
Pred-udarne brzine odmah su prikazane u dijalokoj kutiji Simulacija sudara im je otvorena.
Definicija toke udara

Prvi korak nakon otvaranja dijaloke kutije Simulacija sudara je definiranje toke udara. Napravite to aktiviranjem Pomakni toku udara. Toka udara se zatim moe definirati na jedan od sljedeih naina: Kliknite lijevi gumb mia s kursorom van preklapajue povrine vozila. To e centrirati toku udara na preklapajuoj povrini, i rotirati kontaktnu ravninu na razumnu vrijednost. To je obino najbolje mjesto za poetak.
Pomou lijevog gumba mia kliknite na eljenu toku udara unutar preklapajue povrine vozila (drite gumb pritisnutim kako biste povlaili poloaj). Utipkajte eljene koordinate x i y udara u odgovarajue tekstualne kutije. Takoer moete modificirati koordinate pomou gumba vrtnje pridruenih tekstualnim kutijama. Primijetite da to due drite gumb mia pritisnutim (ili gumb smjera na tipkovnici) tim e se bre mijenjati vrijednosti. Primjer: Pomou tekstualnih kutija u dijalokoj kutiji Simulacija sudara unesite koordinate toke udara: x = 2.0 m, y = -0.55 m Zadrite restituciju i koeficijent trenja kontaktne ravnine uobiajenim vrijednostima od 0.10 i 1.0, za svaku pojedino. na
Opaska: Ako su oba vozila u udaru 3D vozila (tj.oba imaju visine teita > 0), onda visina toke udara takoer mora biti tono naznaena. To se radi unosom odgovarajue vrijednosti (u stopama ili metrima) u tekstualnu kutiju "z" dolje lijevo na prozoru Simulacija sudara.
Rotiranje ravnine kontakta

To se moe postii nakon aktiviranja Rotiraj kontaktnu ravninu. Time se automatski deaktivira Pomakni toku udara. Kontaktna ravnina se rotira ili klikom lijevog gumba mia s kursorom blizu kontaktne ravnine na zaslonu, zatim ju rotirajui u eljeni kut, ili unosom eljenog kuta u tekstualnu kutiju kuta kontaktne ravnine (fi). Kako je opisano u toki udara, koordinate koje takoer moete koristiti gumbi vrtnje kako biste modificirali vrijednost u tekstualnoj kutiji. Primjer: Rotirajte kontaktnu ravninu na 45 stupnjeva unosom ove vrijednosti u tekstualnu kutiju fi. Sada moete promatrati kako vozila mijenjaju smjer kao rezultat izmjene sila sudara. Opaska: Kada vrite promjene parametara sudara, postarajte se da su vozila smjetena u tonom poloaju za analizu sudara. Ako su upotrjebljavani gumbi Simulacija unaprijed ili a zatim je promijenjen parametar sudara u prozoru Simulacija sudara, program pretpostavlja da se drugi udar definira. To se uvijek moe provjeriti tako to ete utvrditi da je Br. sudara u donjem desnom uglu prozora Simulacija sudara na tonom broju (tj. 1 za prvi udar).
Prikaz post-udarnih poloaja

Nakon to je toka udara ili kontaktna ravnina specificirana, ili je pritisnut gumb Sudar, PC-Crash pokazuje poloaje oba vozila 200 milisekunda nakon sudara. To omoguuje korisniku da odmah vidi uinak razliitih unesenih vrijednosti (za brzinu, udarni poloaj, kut kontaktne ravnine, itd.) na post-udarnom gibanju vozila.
Drugi parametri sudara

Osim poloaja vozila 200 milisekunda nakon sudara, sljedee je prikazano na zaslonu: Toka udara; Ravnina kontakta;
Stoac trenja (dvije linije koje definiraju kutne granice sile udara za koje nee doi do prokliznua); Vektor sile sudara (PDOF). Vektor sile sudara, stoac trenja i kontaktna ravnina mogu biti vizualizirani unutar 3D vizualizacijskog prozora (Opcije 3D prozor) aktiviranjem Sudari unutar prozora Opcije Postavke prikaza (Opcije Opcije Postavke prikaza). Crtei sudara
Vektor sile sudara, stoac trenja i kontaktna ravnina mogu biti vizualizirani unutar 3D vizualizacijskog prozora (Opcije 3D prozor) aktiviranjem Sudari unutar prozora Opcije Postavke prikaza (Opcije Opcije Postavke prikaza).
Primijetite da ako je kontaktna ravnina rotirana do kuta gdje je vektor sile sudara na rubu stoca trenja, udar postaje proklizavajueg tipa s klizanjem izmeu kontaktnih povrina vozila. Primjer: Sada jednostavno moete provjeriti uinke mijenjanja ijedne unesene vrijednosti. Jo jednom kliknite Pomakni toku udara i pomaknite toku udara na zaslonu. Odmah moete vidjeti uinak vaeg izbora toke udara na post-udarno kretanje dva vozila. Moete analizirati utjecaj elasticiteta udara pomiui letvicu za pomicanje za koeficijent restitucije, ili utipkavanjem nove vrijednosti u tekstualnu kutiju. Iako ne bi bilo razumno za dati primjer, sudar se moe promijeniti u proklizavajui sudar rotiranjem kontaktne ravnine i/ili smanjenjem koeficijenta trenja vozila-na-vozilo.
EES vrijednosti
PC-Crash ukljuuje izraun energije deformacije (EES, ili Equivalent Energy Speed ekvivalentna brzina energije) u simulaciji sudara. Ukupna energija deformacije biti e rasporeena izmeu dva vozila, temeljeno na odnosu masa vozila kao i pojedinih dubina deformacije. Jednadbe za ovaj izraun date su u Tehnikom priruniku. EES vrijednosti za vozila mogu se vidjeti unutar prozora Dijagrami (Opcije Dijagrami Dijagrami Vozila EES). Ako je traena razliita distribucija ukupne energije deformacije, EES za jedno od vozila moe biti specificirano. To se postie klikom na EES kutiju za odabir tog vozila, i zatim unosom eljene vrijednost u tekstualnu kutiju pored kutije za odabir. EES koji odgovara preostaloj energiji deformacije automatski se izraunava za drugo vozilo. Primjer: Aktivirajte EES kutiju za odabir za prvo vozilo i unesite eljenu vrijednost. EES vrijednost za drugo vozilo se zatim izraunava, te je pokazano u tekstualnoj kutiji drugog vozila.
Post-udarne putanje
PC-Crash simulira post-udarne putanje svakog vozila, temeljeno na parametrima sudara i post-udarnim sekvencama (vrijeme poslije=0, ispod Start sekvence) u opciji izbornika Sekvenca. Post-udarne putanje mogu se izraunati korak po korak pritiskom na gumb Unaprijed na alatnoj letvici Simulacija. Pritiskom na gumb Unaprijed provodi se simulacija sve dok vozila ne dou do svojih krajnjih poloaja. U kasnijem sluaju, simulacija se moe prekinuti u bilo kojem trenutku jo jednim pritiskom na gumb, pritiskom desnog gumba mia, ili pomou tipke ESC. Jednom kad je simulacija provedena do zavrnih poloaja, ne koristite gumbe Simuliraj unaprijed biste pomicali vozila. Umjesto toga, ili Unazad koristite kliznu kako letvicu
kako biste pomicali vozila na bilo koji eljeni poloaj. Vozila se takoer mogu pomicati na bilo koju toku utipkavanjem odreenog vremena u tekstualnu kutiju vremenskog prikaza . Pritisnite tipku TAB ili kliknite na glavnom zaslonu nakon to ste na ovaj nain promijenili vrijeme, zatim pritisnite funkcijsku tipku F5 kako biste obnovili zaslon. Pritisnite gumb Nova simulacija samo ako elite izvesti novu simulaciju sudara s razliitim parametrima. To e izbrisati postojee putanje. Zatim, izvrite eljene promjene i provedite simulaciju iznova. Post-udarne putanje vozila s razliitim uvjetima koenja lako se mogu usporediti. Promijenite koenje pristupanjem sekvenci koenja vozila u prozoru Sekvenca odabirom Dinamika Sekvenca (F6). Primjer: Pomou prozora Sekvenca definirajte sekvencu koenja za svaki kota kako slijedi: BMW Koristite kliznu letvicu Poloaj papuice kako biste definirali potpuno koenje na sva etiri kotaa Alfa Koristite kliznu letvice pojedinih kotaa kako biste definirali 100% koenje na LF (lijevom prednjem?) kotau (za simulaciju kotaa blokiranog zbog kvara) i bez koenja na ostala 3 kotaa.
Primijetite da je koeficijent trenja za ovaj primjer 0.8, to je uobiajeni koeficijent trenja u PC-Crash-u. Uobiajena vrijednost se moe promijeniti u neku drugu vrijednost odabirom opcije izbornika Opcije - Opcije Uobiajene postavke , ili jo jednostavnije duplim klikom na "my" povrinu statusne letvice na dnu zaslona. Nakon sekvence koenja, unesene su vrijednosti za svako vozilo, pritisnite gumb Nova simulacija na alatnoj letvici Simulacija i zatim gumb Sudar u prozoru Simulacija sudara. Provedite vozila do njihovih krajnjih poloaja (primjenjujui gumb Unaprijed alatne letvice Simulacija). Post-udarne putanje vozila koje iz toga rezultiraju pokazane su na glavnom zaslonu. Opaska: Auto izra. u prozoru Simulacija sudara moe se koristiti umjesto gumba Unaprijed alatne letvice Simulacija. Ova e znaajka provesti vozila do njihovih zavrnih poloaja bez pokazivanja srednjih kretnji vozila kada god je napravljena promjena u prozoru Simulacija sudara, doputajui uinku promjene na zavrnim poloajima da odmah bude vien.
Pred-udarne putanje
to se tie post-udarnih sekvenca, Dinamika - Sekvence opcija izbornika (F6) se koristi za pred-udarne sekvence kao to su reakcija vozaa i pred-udarno koenje. Pred-udarne sekvence su one iznad Poetne sekvence (vrijeme = 0) u dijalokoj kutiji Sekvence. Da biste izbjegli nehotino brisanje rezultata post-udarne simulacije pri promjeni pred-udarnih parametara, zakljuajte post-udarne rezultate aktivirajui gumb Zakljuaj putanju unaprijed na alatnoj letvici Simulacija. Jednom kada su post-udarni rezultati zakljuani, poloaji vozila i brzine kada je vrijeme=0 ne mogu se promijeniti, zato to bi to utjecalo na post-udarno gibanje. Primjer: Uitajte datoteku oglednog projekta PRIMJER2.PRO. Za Buick, dodajte pred-udarnu reakciju i sekvence koenja, pomou Sekvenca Sekvenca Vozilo/Voza Reakcija i Koenje. Nakon dodavanja ovih sekvenci, morat ete povui Poetnu sekvencu dolje kako biste smjestili dodanu sekvencu iznad Poetne sekvence. Zatim, dvaput kliknite na reakcijsku sekvencu i promijenite vrijeme na 1.1 sekunda. Dvaput kliknite na pred-udarnu Sekvencu usporenja i primijenite 100% koenje kroz udaljenost od 30 stopa. Pred-poetni dio simulacije se sada moe provesti. Poto je ovaj dio prije poetka (vrijeme = 0), simulira se aktivirajui gumbe Unazad ili na alatnoj letvici Simulacija.
Opaska: Prikolice se ne mogu vratiti prije nego je vrijeme=0.
Sloene pred-udarne putanje

Pri koritenju pred-poetnih sekvenca, obino je jedino mogue simulirati gibanja u ravnoj liniji, zato to e inverzija sustava diferencijalnih jednadbi koje koristi PC-Crash uiniti netonom simulaciju unazad sloenih kretnji vijuganja ili upravljanja. Takoer, prikolice se ne mogu vratiti prije nego je vrijeme=0. Meutim, postoji nekoliko naina da se ova ogranienja nadvladaju, kako slijedi: Nemojte imati udar pri vremenu = 0. Zaponite simulaciju u nekom vremenu prije udara, tako da je ukljueno sve predudarno i post-udarno gibanje. Moe se unijeti koliko god je potrebno pred-udarnih sekvenca kako bi se definirali toni predudarni manevri vonje. Slabost ove opcije je u tome to e, ako brzine nisu poznate, zbog bilo koje promjene u poetnoj brzini jednog vozila, ono stii do udarne toke u krivo vrijeme u odnosu na drugo vozilo. Osim ako su udarne brzine prilino male, ova opcija obino zahtjeva previe pokuaj i promaaj vremena. Rekonstruirajte pred-udarni dio incidenta kao odvojeni projekt, pokrenuvi vozila sa poloaja na kojima su bila prije udara. Promijenite njihove poetne uvjete pojedinano tako da stignu na udarnu toku pri tonoj brzini i poloaju. Vremensko usklaivanje s obzirom jedno na drugo se jednostavno moe promijeniti pomou Opcije - Dijagrami - Opcije Otklon ishodita, kao to je iscrpno opisano u dijelu Sinkronizacija Vozila kasnije u ovom poglavlju. Ako je potrebno pregledati cijelu pred-udarnu simulaciju od poetka do kraja, animacije se moraju nainiti iz dva projekta odvojeno, a zatim pridruene van PC-Crash-a. To se moe postii pomou softwarea za ureenje videa tipa obino dostupnog uz video output (izlaz) kartice. Znaajka Kinematike putanje se moe koristiti za sluaj koji ne obuhvaaju prikolice gdje je vaan pred-udarni poloaj i vremensko usklaivanje vozila, ali nije vano da program provjeri da li se pokoravaju zakonima fizike. Primjer je vozilo koje skree
ulijevo na raskriju ubrzavajui iz stanja mirovanja preko putanje nadolazeeg vozila. Za ovu opciju, namjestite udar na vrijeme = 0 i rijeite za postudarno gibanje kao obino. Zatim, zakljuajte post-udarno gibanje pomou gumba Zakljuaj putanju unaprijed i promijenite model simulacije s kinetikog na kinematiki pomou gumba Model simulacije . Posljednje, nacrtajte zakrivljenu putanju za vozilo koje skree pomou opcije izbornika Dinamika Definiraj toke putanje (pogledajte dio Putanje kasnije u ovom poglavlju). Kada se koriste gumbi za simulaciju unazad ili , vozilo koje skree e tono pratiti svoju definiranu putanju. Poto je koriten kinematiki model za pred-udarno gibanje, korisnik mora provjeriti da je gibanje du definirane putanje fiziki mogue za brzinu i ubrzanje koji se koriste.
Pohrana simulacije kao crtea

PC-Crash poloaji vozila i ostali podaci mogu se pohraniti kao DXF datoteka crtanja, ako elite. Da biste to postigli, nastavite kako slijedi: 1. Provedite simulaciju za zavrne poloaje vozila. 2. Spremite simulaciju kao DXF datoteku odabirom Datoteka - Izvoz - DXF opcije izbornika. U primjeru unesite ime datoteke PRIMJER2 u tekstualnu kutiju i pritisnite gumb Spremi (PC-Crash automatski dodaje DXF nastavak datoteci). Primijetite da e svi poloaji vozila i tragovi pneumatika koji se pojavljuju na zaslonu biti pohranjeni u DXF datoteci. Ako elite spremiti samo neke stavke u DXF datoteku, onda ostale stavke moraju biti iskljuene u Opcije Opcije - Postavke prikaza . 3. DXF crte koji sadrava poloaje vozila i druge podatke moe se vratiti u PC-Crash pomou Datoteka Uvoz DXF i odabirom pohranjene datoteke (PRIMJER2.DXF). Pohranjeni poloaji vozila e sada biti pokazani na zaslonu kao DXF crte. DXF datoteka se takoer moe uvesti na druge programe, kao to je Microsoft Word.
Automatska analiza sudara

Optimizator sudara u PC-Crash-u je znaajka za automatsku analizu sudara koja eliminira potencijalno dugaak runi pokuaj i promaaj proces utvrivanja brzina i drugih parametara udara vozila. Optimizator sudara utvruje najbolja rjeenja za udarne brzine i druge parametre temeljeno na specificiranom udaru, srednjim i krajnjim poloajima.
Definicija krajnjeg i srednjeg poloaja

Kako biste specificirali krajnje ili srednje poloaje vozila odaberite opciju izbornika Udar Zavrni poloaji ili Udar Srednji poloaj 1 ili Udar Srednji poloaj 2. Kursor se mijenja u vuni kamion (razliit od vunog kamiona koji odreuje poloaje vozila na poetku) pomou kojega se pomie i rotira svako vozilo sa svog prvotnog poloaja do svog krajnjeg ili srednjeg poloaja. Poetni poloaji vozila ostaju nepromijenjeni.
Optimizacija sudara
Jednom kada su smjeteni krajnji i/ili srednji poloaji vozila, optimizator sudara se moe upotrijebiti da automatski izrauna brzine udara, toku udara, ravninu kontakta, i druge vrijednosti. Odaberite stavku menija Udar Optimizator sudara. Openito je puno uinkovitije optimizirati samo dva ili tri parametra od jednom. To omoguuje korisniku da pregleda rezultate nakon kratkog perioda optimizacije i zatim moe odluiti to da optimizira u slijedeem procesu optimizacije, ako je potrebno. Uobiajeni Genetiki algoritam obino pronae rjeenje bre od neobaveznog Linearnog algoritma. Moe se specificirati raspon brzina za svako vozilo. Na primjer, ako je poznato da je vozilo bilo zaustavljeno prije udara, moe mu se dodijeliti minimalna i maksimalna brzina od 0. Korisnik moe kontrolirati vaganje linearnih i kutnih greaka pomaka za specificirane krajnje i srednje poloaje i EES vrijednost. Vaganje utjee na relativnu vanost kutnih i linearnih pomaka za svako vozilo optimizacijskog procesa.
Da biste zapoeli optimizaciju, pritisnite gumb Optimiziraj. Proces optimizacije moe se zaustaviti u bilo kojem trenutku jednim klikom na desni gumb mia ili pritiskom tipke ESC. to su bolji poetni uvjeti, tim e prije proces optimizacije pronai optimizirano rjeenje. Tijekom procesa, stavke oznaene na listi parametara optimizacije, optimizirane su jedna po jedna, tako da se program ne vraa nazad na prvu stavku nakon optimiziranja druge, i tako dalje. Stoga bi se proces optimizacije trebao provesti barem dvaput ako su oznaene dvije ili vie stavki. Proces optimizacije se moe ponoviti nekoliko puta i program e uvijek zadrati najbolje pronaeno rjeenje kao rezultat. Primjer: Prvo se pripremite za simulaciju pohranjujui krajnje poloaje u PRIMJER2.pro datoteci projekta u DXF datoteci crtanja (PRIMJER2.DXF), kako je opisano u prethodnom dijelu. Uvezite PRIMJER2.DXF u PRIMJER2.pro pomou Datoteka Uvoz DXF crtanje . Pomou Udar Zavrni poloaji definirajte krajnje poloaje, temeljeno na krajnjim poloajima u PRIMJER2.DXF. Stavite vozila na poetni (udarni) poloaj s gumbom Nova simulacija . Odaberite Udar Optimizator sudara i promijenite brzine vozila na razliite vrijednosti u dijalokoj kutiji Simulacija sudara, kako biste simulirali nepoznatu poetnu brzinu za svako vozilo. Takoer moete pomaknuti toku udara na drugi poloaj kako biste simulirali da je njen toan poloaj nepoznat. Odaberite Brzine udara u dijalokoj kutiji Optimizator (i Toka udara, ako ste pomakli toku udara) i pokrenite Optimizator pritiskom na gumb Optimiziraj.
Sekundarni udari
Ako su aktivirani Automatski izraun sekundarnih udara i Detekcija sudara u dijalokoj kutiji Parametri simulacije (Opcije Opcije Parametri simulacije), sekundarni udari e biti automatski izraunati. Detekcija sudara takoer moe biti odabrana odnosno odabir poniten u izborniku Sudar. Dubina penetracije sekundarnog udara (dana u milisekundama nakon poetnog kontakta) moe se promijeniti u padajuoj kutiji Dubina penetracije dijaloke kutije Parametri simulacije. Razumna vrijednost je obino u rasponu od 30ms do 60ms. Nakon provoenja simulacije gdje postoji sekundarni udar, korisnik moe pomaknuti vozila u poloaje sekundarnog udara da promijeni parametra samo tog udara. To se postie pomou pomine kutije Sudar br. u dijalokoj kutiji Simulacija sudara kako bi se pomakli na 2 (ili na vei broj ako postoji vie od dva udara). Vozila e se zatim automatski pomaknuti na svoje poloaje u vrijeme sekundarnog udara. Kada je to uinjeno, parametri sudara za sekundarni udar mogu se runo prilagoditi na slian nain kao to je to uinjeno za primaran udar.
Ako Automatski izraun sekundarnih udara nije odabran u dijalokoj kutiji Parametri simulacije a odabrana je Detekcija sudara, simulacija e se zaustaviti kada otkrije sekundarni udar.
Pomicanje poetne toke

Ponekad je korisno ponoviti simulaciju poevi s novo definiranim poetnim poloajem. Sekvence koje su prvotno bile izraunane simulacijom unazad od poetka mogu se izvriti simulacijom unaprijed. Da biste to postigli, poetni poloaj vozila mora se pomaknuti tamo gdje bi bili na poetku prve sekvence i poloaj Poetne sekvence mora se promijeniti. Primjer: U primjeru PRIMJER2.PRO, pomaknite poetni poloaj Buicka na poetak sekvence reakcije od 1.1-sekunde unesene ranije. Prvo, pomaknite Buick u ovaj poloaj aktiviranjem gumba Unazad . Sada ovaj poloaj mora biti fiksiran kao novi poetni poloaj. To se postie aktiviranjem gumba Novi poetni poloaj na alatnoj letvici Simulacija. Pritisnite gumb Ne u informacijskoj kutiji na upit kojim se pita da li bi vozila trebala biti premjetena na prethodni poetni poloaj. Sljedei je korak preureenje sekvence. Koristei se Dinamika Sekvenca (F6), pomaknite Poetnu sekvencu Buicka na gornji poloaj. Sada, ponovite simulaciju gibanja vonje Buicka s novog poetnog poloaja, provjeravajui da je Detekcija udara ukljuena. Ako dobijete malo drukiji rezultat za krajnje poloaje, to je zato to zastoj koenja na Buicku nije bio namjeten na 0. U ovom je sluaju prvotna simulacija, bez pred-udarne sekvence koenja, primjenjivala samo 50% koenja tijekom vremena zaostajanja post-udarne sekvence koenja, zato to je prvotni uvjet, bez pred-udarne sekvence, bio bez koenja. Nova simulacija bi imala 100% koenja tijekom vremena zaostajanja zato to je prvotni uvjet (definiran predudarnom sekvencom koenja) 100% koenje.
Putanje
Putanje mogu biti nainjene za vozila u PC-Crash-u. To omoguuje korisniku da specificira sloene manevre vozila bez da je potrebno upotrijebiti viebrojne sekvence upravljanja.
Definicija putanje se vri pomou Dinamika Definiraj toke putanje (vidite poglavlje Opis izbornika).
Sinkronizacija vozila
Kretanje razliitih vozila moe se sinkronizirati nakon to je kretanje svakog vozila bilo neovisno utvreno. Sljedea slika pokazuje simulaciju dva vozila gdje je pojedino kretanje svakog vozila tono definirano, ali gdje ne poinju u tono vrijeme u odnosu jedno na drugo.
Da bi se vozila sinkronizirala mora se specificirati toan vremenski otklon. To se vri u prozoru Dijagrami odabirom Opcije - Dijagrami Opcije Otklon ishodita i mijenjanjem vremena otklona ishodita za jedno od vozila.
Taj otklon ishodita specificiran u prozoru Dijagrami koristit e se za kontrolu pomicanja alatne letvice Simulacija kao i kod prikazivanja animacija. Koristite kontrolu pomicanja alatne letvice Simulacija istovremeno kako biste pomicali vozila i utvrdili neophodno vrijeme otklona ishodita pokuajima i promaajima. Na sljedeoj slici, stavljeno je vrijeme od 1.25s za Hondu. Primijetite kako je njegova brzina v. Graf vremena je bio pomaknut 1.25s na desno od ishodita.
Pomou kutije za odabir Posljednja ogranak u Postavke prikaza prikaite poloaje vozila u odabranim udaljenost ili vremenskim intervalima, ako elite. Na sljedeoj slici posljednji je ogranak postavljen na 0.5s. Dxf automobili je takoer iskljueno, tako da su vozila prikazana kao jednostavni pravokutnici kako bi se izbjegli dugi periodi obnavljanja.
Pjeaci
Jednostavan pjeaki model
To oblikuje pjeaka kao jednostavno vozilo oblika bloka. Korisno je za utvrivanje vidljivosti pjeaka oko drugih objekata na mjestu dogaaja i za izvravanje vrijeme-udaljenost analiza. Pomou Datoteka - Uvoz Vozilo po volji korisnika , uitajte Pjeak.dat. Pomaknite pjeaka na eljeni poetni poloaj pomou alatke vuni kamion kutiju Poloaj i Brzina. . Brzina pjeaka moe se unijeti u dijaloku
Za realistiniji izgled, 3D DXF crte pjeaka moe se pridodati pjeaku, pomou Vozilo Vozilo DXF.
Viedijelni Model
Viedijelni model se koristi za modeliranje vozilo-pjeak sudara, vozilo-motocikl sudara, i neogranienog i ogranienog kretanja putnika u vozilu. Ovaj model izraunava udare automatski izmeu pojedinih komponenti tijela viedijelnog modela i eksterijera ili (u sluaju viedijelnog putnika) unutranjosti vozila.
Viedijelni modeli reagiraju na silu teu i udarne sile tla i vozila. Viedijelnog pjeaka se ne moe nainiti da hoda ili tri kao ljudsko bie. Iz tog razloga, najbolje je zapoeti simulaciju neposredno prije udara. U suprotnom, pjeak e pasti dolje zbog sile tee prije nego je udaren. Pogledajte poglavlje Viedijelni model za potpune potankosti o uporabi Viedijelnih sustava.
Modeli osoba u vozilu

Model "putnika"
Ovim se osoba u vozilu oblikuje kao jednostavan blok. Koristan je za utvrivanje smjera kojim se kree osoba u vozilu u odnosu na vozilo tijekom udara. Pomou Datoteka - Uvoz - Vozilo po volji korisnika , uitajte Putnik.dat. Pomaknite putnika u toan poloaj u vozilu pomou alatke vuni kamion . Poetna brzina vozila se automatski primjenjuje na putnika. To se moe provjeriti u dijalokoj kutiji Poloaj i Brzina.
U simulaciji, putnik e pratiti gibanje vozila tijekom normalnih uvjeta vonje. Meutim, u sluaju sudara ili drugih dogaaja u kojima ubrzanje vozila prekorauje 2g, putnik se kree prikladnim smjerom u odnosu na vozilo. Putnik nije ogranien obrisom vozila ili sigurnosnim pojasom, pa stoga moe izii iz vozila, osim ako udar nije definiran (pomou Udar Simulacija sudara) izmeu putnika i vozila. Relativna deceleracija putnik-vozilo od do 2g se primjenjuje kao rezultat programa pokuavajui uskladiti brzinu putnika s vozilom. Ovo ubrzanje moe izazvati post-udarnu putanju putnika da zavijuga, posebice kod udara pri niim brzinama. Iz tog razloga, ovom znaajkom se treba koristiti za utvrivanje kojim bi se smjerom putnik kretao u odnosu na vozilo neposredno nakon udara.
Viedijelna osoba u vozilu

U vozilo moe biti smjeten jedan ili vie viedijelnih modela osoba. Ovaj model je slian viedijelnom modelu pjeaka, s tom razlikom da je u sjedeem poloaju. Ovaj model omoguuje da udari budu automatski izraunani izmeu viedijelnih komponenti osobe u vozilu i interijera vozila ili drugih viedijelnih putnika.
Model viedijelnog putnika nije povezan s vozilom na bilo koji nain. Stoga, viedijelni putnik e ubrzati pri 1g prema dolje zbog sile tee. U tom sluaju, najbolje je koristiti ovaj model samo kada simulacija zapoinje pri samom udaru, ili netom prije. Druga opcija je upotreba viedijelnog modela "Sjedalo + Osoba u vozilu", koji ukljuuje 3D sjedalo.
Viedijelna osoba u vozilu je detaljno opisana u poglavlju Viedijelni model.
Madymo osoba u vozilu

Madymo (MAtematikil DYnamiki MOdel) je obuhvatniji viedijelni model osobe u vozilu. To je model 50th percentile Hybrid ili lutke. Madymo ukljuuje sjedalo s lako promjenljivim parametrima, upravlja, sigurnosne pojaseve preko krila i/ili torza, i zrane jastuke. Samo jedna Madymo osoba u vozilu (voza ili desni prednji putnik) moe se modelirati od jednom.
Neobavezni Madymo model je detaljno opisan u poglavlju Model Madymo osoba u vozilu.
Prevrtanja
Prevrui model se temelji na izraunu kontaktnih sila izmeu tijela vozila i tla. Za prikazivanje oblika vozila se koristi nekoliko kontaktnih elipsoida. Geometrija ovih elipsoida se temelji na tipu vozila specificiranim u stavki izbornika Vozilo Postavke vozila. Pogledajte Tehniki prirunik za vie pojedinosti o ovome. Vrijednosti za trenje tijela s tlom, restituciju i krutost elipsoide prevrtanja su definirane u polju Tijelo automobila u Svojstva ovjesa tablici Postavke vozila.
Brzina vozila se mijenja i ubrzanja koja se javljaju kao rezultat udara vozila s tlom se mogu pregledati u prozoru Dijagrami, pomou Opcije - Dijagrami Dijagrami Signali senzora. Kada je obiljeeno Otkrivanje prevrtanja u Dinamika izborniku (uobiajena okolnost), kontaktne sile tijelo vozila-tlo se uzimaju u izraun kada se vozilo prevrne. U suprotnom, vozilo propada kroz povrinu ceste kada je preokrenuto. Opaska: Kada radite s 3D povrinom ceste sainjene od viedijelnih poligona nagiba, Detekcija prevrtanja e znatno poveati vrijeme izrauna. U tim sluajevima, iskljuite Detekciju prevrtanja, provedite simulaciju sve dok vozilo nije u toki prevrtanja, runo zaustavite simulaciju, zatim ukljuite Detekciju prevrtanja i provedite simulaciju do kraja. Detekcija prevrtanja se moe izostaviti ako nema vozila koja se prevru. Tijelo-tlo udari se izraunavaju u toki gdje je tangenta tijela elipsoidne povrine paralelna sa i u dodiru s tlom. Ako to nije mogue, toka udara nee biti locirana i kontakt nee biti izraunat. To se moe dogoditi ako je toka tangente elipsoide vozila van ruba kontaktne ravnine, kao u sluaju kada vozilo sleti s litice pri dovoljno sporoj brzini da ima kontakt ispod tijela. U tom sluaju, najbolje rjeenje je dodati jednu ili vie kutnih ravnina kako bi se produio rub ravnine tla pod kutom koji bi bio paralelan s i u dodiru s eljenim dijelom elipsoide u tono vrijeme.
3D pregled i animacija
PC-Crash 3D ima 3D znaajku pregleda perspektive. Pomou toga se moe pregledati mjesto dogaaja nesree sa bilo kojeg eljenog poloaja i zatim nainiti animaciju simulacije.
3D pregled
Pomou Pregled - 3D poloaj kamere odaberite poloaj pregleda. Na zaslonu e se pojaviti kamera. Moe ju se pomicati i rotirati u pogledu plana pomicanjem kursora pritisnutim lijevim gumbom mia. Ako kamera nije vidljiva u podruju crtanja jedan klik (lijevi gumb) na bilo koji poloaj e pomaknuti kameru u taj poloaj. Da biste promijenili smjer pogleda, kliknite kursor unutar stoca pogleda i rotirajte ga.
Odaberite Opcije - 3D prozor (tipka funkcije F9) kako biste prikazali 3D Vizualizirajui prozor. Ovaj se prozor takoer moe otvoriti duplim klikom na simbol kamere.
Za mijenjanje vertikalnog poloaja kamere i drugih parametara, koristite se opcijom izbornika Animacija Postavi poloaje kamere u 3D Vizualizacijskom prozoru, kako biste otvorili dijaloku kutiju Postavke kamere. Pogled takoer moe biti promijenjen u 3D prozoru dinamiki, kako slijedi: Pomicanje kamere Drite lijevi gumb mia pritisnutim i pomaknite kursor u 3D prozoru. Panning (rotiranje) kamere Drite tipku SHIFT i lijevi gumb mia pritisnutim i pomaknite kursor u 3D prozoru. Zumiranje kamere Drite tipku CTRL i lijevi gumb mia pritisnutim i pomiite kursor gore ili dolje u 3D prozoru kako biste pomicali kameru od, odnosno prema, mjestu dogaaja.
Izraivanje animacije
Jednom kada je pogled odabran, animacije se mogu stvoriti pomou Animacija opcije izbornika u 3D prozoru. Animacije se mogu raditi iz statinog poloaja kamere ili kamere koja se pomie s jednim od vozila. Tono smjetanje pomine kamere mora se izvriti kada je simulacija u vrijeme = 0. Izbor stalnog poloaja kamere ili kamere pridruene vozilu se donosi nakon odabira Animacija Prikaz u 3D prozoru, a potom Opcije Kamera nakon to je odabrano ime datoteke za Animaciju.
Ulazni i izlazni podaci

Ispisi
Ispisivanje dijagrama mjesta dogaaja
Dijagram mjerila mjesta dogaaja, ukljuujui PC-Crash vozilo i tragove pneumatika na DXF crteu i/ili bitmap slika, mogu se ispisati u bilo kojem eljenom mjerilu. Koristite Datoteka Ispis za ispisivanje dijagrama mjesta dogaaja. Mjerilo pokazano na statusnoj letvici na dnu zaslona se koristi za ispis.
Ispisivanje izvjea
Na kraju bilo koje simulacije moe se ispisati izvjee. Ispis izvjea sadri sve parametre koji su neophodni za dupliciranje simulacije. Odaberite opciju izbornika Datoteka Izvjee ispisa. Izvjee se takoer moe pregledati i ispisati u prozoru Vrijednosti. U oba je sluaja dostupan pretpregled ispisa.
Komentari ispisa
Izaberite opciju izbornika Datoteka Komentari ispisa da dobijete pristup prozoru u kojem moete dodati opisni tekst za ispis mjesta dogaaja ili izvjea. U ovom prozoru se takoer mogu mijenjati ili modificirati ablone ispisa.
Vrijednosti
Prozor Vrijednosti se koristi za pregled izraunatih vrijednosti simulacije, ili pregled izraunatih sekvenca simulacije. Otvorite prozor Vrijednosti s Opcije - Vrijednosti (F4).
Uobiajena konfiguracija u ovom prozoru je vrijeme koje je proteklo, prijeena udaljenost i brzina svakog vozila u simulaciji u bilo kojoj odabranoj toki simulacije.
Druge vrijednosti mogu se odabrati u Postavke opciji izbornika prozora Vrijednosti. Po odabiru ove opcije, pojavljuje se kaskadni izbornik koji pokazuje sljedee izbore: Udaljenost/vrijeme Okomite sile pneumatika Poprene sile pneumatika Sile koenja Energija (kinetika) Koeficijent trenja Brzina Ubrzanje.
Pored toga, postoje druge Opcije izbornika u kaskadnom izborniku Postavke, prozora Vrijednosti kako slijedi: Sekvenca Dijelovi Parametri sudara Dinamika vozila Izvjee Uporaba ablone Postavke izvjea.
Na primjer, odabirom Vozilo Dinamika prikazuje se poloaj vozila, brzina i rotacija u intervalima definiranim u Zadnja grana dijelu Postavki prikaza . Odabirom Parametara sudara pokazuju se sve vrijednosti sudara, ukljuujui Delta V.
Da biste pregledali bilo koji od parametara vozila izlistanih ispod linije u listi opcije izbornika Vrijednosti Postavke, bilo koja opcija iznad linije koja je odabrana mora se iskljuiti tako to ete ju opet odabrati.
Dijagrami
Dijagrami varijabla mogu se pregledavati s obzirom na udaljenost ili vrijeme. Otvorite prozor Dijagrami pomou Opcije - Dijagrami (F2). Uobiajeni dijagram u PC-Crash-u je udaljenost-brzina dijagram. Mnoge druge vrijednosti mogu se prikazati grafom, tako to ete ih odabrati sa Dijagrami opcijom izbornika u prozoru Dijagrami.
Vie dijagrama moe se pregledavati u isto vrijeme u razliitim prozorima pomou Prozor Otvori novi prozor dijagrama opcije izbornika u prozoru Dijagrami. Bilo koji od dijagrama moe se ispisati s Ispis izbornikom u prozoru Dijagrami. Ako je prikazano vie dijagrama, bit e ispisani na jednoj stranici.
Suelje vanjskog programa

Izvoz PC-Crash informacija na program obrade rijei ili programe proraunske tablice moe se vrlo jednostavno izvriti.
Izvoz na Windows meuspremnik

Glavni zaslon se moe kopirati izborom Datoteka Kopiraj zaslon. Kopirani prozor se zatim moe umetnuti u va dokument pomou Uredi - Zalijepi ili Posebno lijepljenje funkcija. Bilo koji aktivan PC-Crash prozor moe se kopirati odabirom tipaka ALT-ISPIS ZASLONA, te zatim biti zalijepljen u drugi dokument. Tekst prozora Vrijednosti ili tekst nekog drugog izlaznog prozora moe se kopirati pomou stavke izbornika Uredi Kopiraj prozora Vrijednosti ili desnim klikom na odabran tekst i odabirom Kopiraj s izbornika koji se pojavi.
Izvoz pomou DXF datoteka

Rezultati simulacije na glavnom zaslonu mogu se pohraniti kao DXF datoteka. Odaberite Datoteka Izvoz - DXF nakon dovravanja simulacije. Time spremate sadraje zaslona (ne ukljuujui bitmape) temeljeno na Postavke u Opcije Opcije - Postavke prikaza ,u DXF datoteci. Ova datoteka se zatim moe uvesti na program obrade rijei ili CAD program. Zato to se izvozi grafika vektora a ne bitmape u DXF datotekama, postoje dvije prednosti s ovom procedurom: datoteka iziskuje manje
memorije, i kvaliteta ispisa linija u programu obrade rijei je poboljana.
Izvoz podataka o dijagramu

Podaci o dijagramu mogu biti izvezeni na dva naina: Odaberite prozor Dijagrami opcije izbornika Dijagrami Izvezi dijagram. To e pohraniti informacije o dijagramu kao tekstualnu datoteku. Odaberite Opcije Kopiraj (CTRL +C) u prozoru Dijagrami. To e omoguiti da dijagram bude zalijepljen ili kao datoteka slike ili teksta, ovisno o opciji odabranoj pod Posebno lijepljenje u odredinom dokumentu. Odabrana je tekstualna datoteka irina koraka u prozoru Vozilo koja se pojavljuje kada odaberete Opcije Dijagrami/Osi u prozoru Dijagrami.
Primjer Truckload (optereenja kamiona ili punog kamiona?)

Pri brzini od 95 km/h (prema tahografu) LKW voza uoava kutiju radara i zapoinje s koenjem u produenom lijevom zavoju. Koenjem zakljuani naboj - 9 ianih zavojnica ipke (Wire Rod Coils) u seriji sklizne naprijed do prednjeg zida, pri emu su cijevi konice oteene, tako da su kotai poluprikolice s platicom postolja blokirani. 2 od zavojnica se osamostale (otkae) i izgubljene su. Kamion se zaustavi na vodenom mostu, nakon izlaza.
1.
(a) Uitaj vozila ili (b) definiraj vozila

(a) <Datoteka> <Uvoz> < Vozilo po volji korisnika...> ili <Otvori> datoteke. i
(b) <Datoteka> <Uvoz> < Vozilo po volji korisnika...> ili Nov.pod <Otvori>
<Vozilo> < Postavke vozila...>, Podaci o vozilu prozor < Geometrija vozila >
Ime Voza Br. osovina Duljina irina Visina Prednji predvjes Trag Osovina 1 Trag Osovina 2 Tip Teina Udaljenost teita od osovine Visina teita Momenti inercije ABS Razmak osov. 1-2 Razmak osov. 2-3 kamion 2 6m 2.5 m 1.1 m 1.2 m 1.9 m 1.9 m Kamion 10800 kg 1.9 m 1.1 m izraunato autom. 3.8 m poluprikolica 3 13 m 2.5 m 1.2 m 8.5 m 2m 2m Polu-prikolica 6000 kg -1.35 m 1.1 m izraunato autom. 1.3 m 1.3 m
<Vozilo> < Model pneumatika...>, Model pneumatika prozor <Ope> za Prednju osovinu kamiona Dijametra 1000 mm i za Stranju osovinu 1000 mm i dvojne kotae s bonim razmakom 300 mm. Za sve kotae postavite irinu od 295 mm.
2.
Povei vozila
<Vozilo> <Postavke vozila...>, Podaci o vozilu prozor <Prikolica>
Vozilo Prikolica Tip prikolice Duljina stege Predvjes poteznice Visina poteznice Prijenos momenta x-osi Fi 0 Fi min S S0 Prijenos momenta y-osi Fi 0 Fi min S S0 Prijenos momenta z-osi Fi 0 Fi min S S0 kamion poluprikolica Poluprikolica 7m -2 m 1.1 m 0 0 5000 Nm/ 0 Nm 0 15 5000 Nm/ 0 Nm 0 0 0 Nm/ 0 Nm
3.
Svojstva ovjesa
<Vozilo> <Postavke vozila...>, Podaci o vozilu prozor <Svojstva ovjesa> za kamion odaberite Svojstva krutosti ovjesa <Vozilo> <Postavke vozila...>, Podaci o vozilu prozor <Geometrija vozila> za poluprikolice definirajte Teinu od 30 000 kg (u obzir uzeto dodatno optereenje) i zatim odaberite Svojstva krutosti ovjesa unutar Podaci o vozilu prozor <Svojstva ovjesa> za poluprikolicu. Poslije nanovo namjestite Teinu na 6 000 kg.
4.
Vozilo Dxf
<Vozilo> <Vozilo-DXF...> unutar Vozilo-DXF prozora poluprikolicu odaberite <Novo> i aktivirajte <Uredi crte>. za
Obriite crte i odaberite (pravokutnik). Nacrtajte pravokutnik oko pregleda plana i odaberite boju s Boja i ispunite unutar Crtai-prozor (promijenite stil linija) za poluprikolicu. Odaberite pravokutnik i pomiite ga pomou izbornika sustava Crtaeg-prozora (kliknite na simbol Prozora ), odaberite <Shift odabran (3D) ...> i definirajte 1.2 m za z-os unutar Shift odabran - prozora. Izvedite istu proceduru za kamion i definirajte 1.0 m za z-os. Prednji zid poluprikolice moe se definirati pomou Crtaeg -prozora, na primjer nacrtajte bilo koji pravokutnik i odaberite objekt) gdje koordinate mogu biti definirane. (Promijeni
Vano: toke za dodirna podruja moraju biti definirane na takav nain da okomiti vektor pokazuje prema kontaktu.
5.
Definicija viedijelnog sustava

Da biste mogli rukovati s Viedijelnim-sustav, u prvom koraku morate uitati Viedijelni sustav.. <Datoteka> <Uvoz> <Vozilo po volji korisnika...> ili i Datotekatip: Viedijelni sustav (*.mbdef) (PCCrash72/Multibody/Block.mbdef) Pomou <Vozilo> <Viedijelni sustav> u Viedijelni sustav prozoru ovaj Viedijelni -sustav moe biti modificiran. Unutar
Viedijelni sustav - prozora <Tijela> ovaj element moe biti prilagoen.

Ime ID sustava Geometrija a b c n Masa Momenti inercije Krutost Restitucija Trenje-Automobili Trenje-Tlo Boja 1 Boja 2 (mijenja se u crvenu tijekom kontakta) Blok1 30000 0.65 m 0.65 m 0.56 m 4 2800 kg izraunato autom. 400000 N/m 0.1 0.4 0.5 128/128/128 192/192/192
U Viedijelni sustav - prozoru <Tijela> dodatna tijela se mogu umetnuti s <Umetni>. Definicije su jednake kako je gore opisano. Ovaj se proces mora izvriti za svih 9 tijela. Za svako bi se tijelo trebao koristiti razliit Identifikacijski sustav kako bi se omoguilo sljedee smjetanje i umetanje spojeva (zglobova). Vano: Nakon definiranja tijela, Viedijelni sustav prozor trebao bi se zatvoriti jednom s <OK> za inicijalizaciju svih podataka o tijelu.
6.
Postavke viedijelnog sustava

Pojedina tijela se mogu svrstati u Viedijelni sustav prozoru <Postavke>. U prvoj combo kutiji moe se nainiti odabir da li se unosi odnose na pojedino tijelo ili na sve sustave. Za pojedina tijela rade se sljedee specifikacije (odaberite jedan sustav i akt. sustav). Za sve sustave odaberite <Svojstva sustava> i aktivirajte 3D Dxf kontakt automobila. Ako za sva tijela ID sustav 3xxxx bio je definiran:
Sustav vxy FiBrz vz xmin ymin zmin Fi Sustav vxy FiBrz vz xmin ymin zmin Fi Pjeak 1 95 km/h 0 0 km/h -12.3 m -0.65 m 1.2 m 0 Pjeak 6 95 km/h 0 0 km/h -5.3 m -0.919 m 1.2 m 45 Pjeak 2 95 km/h 0 0 km/h -11.1 m -0.919 m 1.2 m 45 Pjeak 7 95 km/h 0 0 km/h -3.61 m -0.65 m 1.2 m 0 Pjeak 3 95 km/h 0 0 km/h -9.35 m -0.65 m 1.2 m 0 Pjeak 8 95 km/h 0 0 km/h -2.47 m -0.919 m 1.2 m 45 Pjeak 4 95 km/h 0 0 km/h -8.17 m -0.919 m 1.2 m 45 Pjeak 9 95 km/h 0 0 km/h -0.75 m -0.65 m 1.2 m 0 Pjeak 5 95 km/h 0 0 km/h -6.45 m -0.65 m 1.2 m 0
7.
Opruga/priguiva viedijelnog sustava

Tijela mogu biti spojena s vozilom pomou Viedijelni sustav prozora <Opruga/Priguiva>. Odaberite pojedine sustave u prvoj
combo kutiji i umetnite novi opruga/priguiva spoj pomou <Umetni>. Drugo referentno tijelo je Vozilo 2.
Mjesto spoja 1 Blok 1 Blok 1 Blok 2 Blok 2 Blok 3 Blok 3 Blok 4 Blok 4 Blok 5 Blok 5 Blok 7 Blok 7 Blok 8 Blok 8 Blok 9 Blok 9 x 0 0 -0.45 -0.45 0 0 0.65 0.65 0 0 0 0 -0.45 0.45 0 0 y -0.65 0.65 -0.45 0.45 -0.5 0.5 -0.65 -0.65 0.5 -0.5 0.5 -0.5 -0.45 0.45 -0.5 0.5 z 0.5 0.5 0.45 0.45 0.5 0.5 0 0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.45 0.45 0.5 0.5 Mjesto spoja 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 Vozilo 2 x -5.1 -5.1 -3.62 -3.62 -2.13 -2.13 -0.73 -0.73 0.74 0.74 3.62 3.62 5 5 6.42 6.42 y -1.2 1.2 -1.2 1.2 -1.2 1.2 -1.2 1.2 1.2 -1.2 1.2 -1.2 -1.2 1.2 -1.2 1.2 z 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2
Za sve opruga/priguiva sustave:

trans. krutost Priguenje Fmaks Vlak Samo vlak 400000 N/m 1000 Ns/m 11500 N 6000 N x
8.
Kontakti viedijelnog sustava

Kontakti izmeu sustava mogu se aktivirati/deaktivirati unutar Viedijelni sustav prozora <Kontakti>. Aktivirajte kontakte za pojedine sustave.
9.
Sekvenca
Sekvenca za vozila se moe definirati s <Dinamika><Sekvenca>.
Kamion Sekvenca1 Konica trajanje a Upravljanje Krug okretanja Vrijeme Ime Konica Geometrija a Upravljanje Krug okretanja Vrijeme Ime Konica trajanje a Poluprikolica Sekvenca1 Konica trajanje a
Dec./St. x 1.5 s 4.00 m/s x 500 m 0.5 s Usp./St x 1.0 s 4.00 m/s x 0m 0.5 s Decel x 10 s 4.00 m/s
Dec./St. x 1.5 s 4.00 m/s
Ime Konica Geometrija a
Usp./St x 1.0 s 4.00 m/s
Ime Konica trajanje a Faktori koenja
Decel x 10 s 7.85 m/s 500
10.
Vizualizacija
Za vizualizaciju i video prikazivanje, Dxf-crte se moe pridodati kamionu. <Vozilo> <Vozilo-DXF...> unutar Vozilo-DXF prozora za kamion odaberite <Datoteka> <Pregled plana> <Uitaj DXF...> i odaberite tonu datoteku.
Poglavlje 3 Opis izbornika

Opisi izbornika su predstavljeni u slijedu kojim se pojavljuju, s lijeva nadesno preko vrha glavnog zaslona PC-Crash-a.
Datoteka
Ovaj izbornik je za operacije uitavanja, pohrane i ispisivanja.
Novo
Ova opcija je za definiranje novog projekta. Kada se izabere, pojavljuje se sljedea Info dijaloka kutija. Ako je pritisnut gumb Ne, svi postojei podaci se briu i program se vraa na istu konfiguraciju na kojoj je bio kada je prvotno otvoren. Pritisak na gumb Da vraa
Chapter 3 - Menu Description 71
program u stanje u kojem je bio prije odabira ove meni opcije, tako da korisnik moe pohraniti projekt.
Uitaj
Otvorite prethodno otvoren projekt. Pojavljuje se dijaloka kutija u kojoj se moe uitati datoteka sa bilo kojeg direktorija koji je u njoj odabran. Nakon to je projekt uitan, ime datoteke projekta e se pokazati na Naslovnoj letvici pored imena licencije.
Spremi
Ova alatka pohranjuje trenutni projekt pomou prethodno definiranog imena. Ako nijedno ime nije definirano, otvara se dijaloka kutija Spremi projekt i korisnik mora utipkati ime u tekstualnu kutiju Ime datoteke. Svi poloaji i postavke vozila pohranjuju se automatski.
Spremi kao
To omoguuje korisniku da promijeni ime ili lokaciju direktorija projekta koji treba pohraniti.
arobnjak za projekt
arobnjak za projekt omoguuje brzu postavku novog projekta vodei korisnika kroz veinu neophodnih koraka da bi se postavio projekt. U novom projektu, pojavljuje se sljedea dijaloka kutija kada se odabere arobnjak za projekt. S ove liste se moe izabrati jedna od ponuenih ablona.
Osim toga, korisnici mogu kreirati vlastite ablone. To se postie postavljanjem projekta kako je eljeno, i zatim spremajui ga kao datoteku ablone projekta (*.pct) u direktoriju ablona u PC-Crash-u, pomou Datoteka Spremi kao. Moete promijeniti direktorij
72 Chapter 3 - Menu Description
ablona PC-Crash-a na dijalokoj stranici Direktoriji kojoj se pristupa odabirom opcije izbornika Opcije Opcije. Nakon to je odabrana ablona projekta, ili ako je izabran arobnjak za projekt nakon to je projekt zapoet, pojavljuje se sljedea grupa dijalokih kutija. Koristei gumb Sljedee nakon to je svaka operacija dovrena otvorit e dijaloke kutije u loginom slijedu kako bi projekt bio dovren.
Dijaloka kutija Opcije u grupi arobnjak za projekt omoguuje korisniku da definira operacije koje e biti ukljuene.
Uvezi
Skeniraj
Ako je skener prisutan na operativnom sustavu korisnika, ova opcija omoguuje izravno skeniranje slika na PC-Crash.
Izbor skenera
Ako je prisutno jedan ili vie skenera na operativnom sustavu korisnika, pomou ove opcije se moe odabrati eljeni skener.
Bitmapa
Ova alatka uvozi bitmape pregleda tlocrta crtea ili fotografija mjesta dogaaja (zrani pogled ili one rektificirane pregled tlocrta pomou PC-Rect), za uporabu kao podloga simulaciji. Rezolucija bitmape od 100-300 dpi je dovoljna u veini sluajeva. PC-Crash podrava formatima: grafike datoteke bitmape u sljedeim
Bitmap (*.BMP) Encapsulated Postscript (*.EPS) Graphic Interchange Format (*.GIF) JPEG (*.JPG) PCX (*.PCX) TIFF (*.TIF).
Alatke za utvrivanje mjerila, rotiranje i pomicanje bitmape nakon uvoza ukljuene su u Bitmapa izbornik.
DXF Crtanje
Ova alatka uvozi DXF crtae datoteke mjesta dogaaja, kao to su one stvorene pomou vanjskih programa crtanja (AutoCAD, AutoSketch, itd.), za uporabu kao podloga simulaciji. Sljedei DXF objekti mogu se protumaiti PC-Crash-om: LINIJA KRUG LUK (SVOD) TOKA GEOMETRIJSKO TIJELO TRAG TEKST
Plinije su promijenjene u okomite linije. Prepoznate su samo osnovne boje, sve e ostale boje biti promijenjene u crno. Stoga, neke e objekte trebati ponovno nacrtati ili ponovno obojiti nakon uvoza. Grupiranje objekata po slojevima je obino bolji izbor od uporabe blokova, zato to PC-Crash grupira objekte istog sloja zajedno kao blok. PC-Crash pretpostavlja da su uvezeni crtei izraeni u metrima. Ako su nacrtani drugim jedinicama, mora im se ponovno utvrditi mjerilo. Alatke za utvrivanje mjerila, rotiranje, pomicanje i modificiranje crtea nakon uvoza, ukljuene su u izbornik Crtanje.
Vozilo po volji korisnika

Ovime se uitavaju vozila po volji korisnika (ona koja nisu u bazi podataka). Broj vozila po volji korisnika je pribavljeno u direktoriju u kojem je PC-Crash instaliran. Viedijelni pjeaci i dvo-kotana vozila ukljueni su u poddirektorij Viedijelno.
Izvezi
Bitmapa
Time se pohranjuje bitmapa Datoteke koja je bila modificirana u PCCrash-u.
DXF Crtanje
Ovo pohranjuje DXF datoteke stvorene ili modificirane u PC-Crash-u. Primijetite da e osim crtaih komponenata, svi poloaji vozila koji se pojavljuju na zaslonu, zajedno s tragovima pneumatika, biti pohranjeni na DXF datoteci. Ako elite da neki od ovih ne budu spremljeni na DXF datoteku, onda ih morate iskljuiti u Postavke prikaza .
Vozilo po volji korisnika

Vozila modificirana u PC-Crash-u mogu se spremiti. Datoteke s podacima o vozilu su jednostavne ASCII datoteke podataka. Mogu se kreirati i modificirati s bilo kojim procesorom teksta. Meutim, jednostavnije je uitati postojee vozilo, modificirati ga u dijalokoj kutiji Geometrija vozila, te ga zatim spremiti pod eljenim imenom u dijalokoj kutiji Odaberi vozilo.
Ispis (CTRL + P)
Ovime se ispisuje crte mjesta dogaaja u mjerilu s glavnog zaslona. Ispis ovisi o parametrima odabranim u Postavke prikaza . Kada aktivirate ovu opciju izbornika pojavljuje se prozor, koji omoguuje mijenjanje parametara ispisa prije ispisivanja. Uobiajeno mjerilo ispisa e biti ono glavnog zaslona, na to je ukazano na statusnoj letvici. Mjerilo se moe promijeniti s alatkama Zoom In (primakni) i Zoom Out (odmakni) , ili s opcijom izbornika Grafika Mjerilo & Razmak reetaka . Ako je odabran Pretpregled ispisa umjesto Ispis , mjerilo i poloaj ispisa moe se lake prilagoditi kako bi odgovarao stranici (pogledajte sljedeu stavku). Ispis napomena moe se dodati ispisu pomou opcije izbornika Datoteka Ispis primjedbi / ablona.
Pretpregled ispisa
(F10)
Nakon odabira ove opcije, prikazan je pretpregled ispisa.
Pomakni i Odredi mjerilo na vrhu prozora Pretpregled ispisa omoguuje da ispis bude maksimiziran na dostupnom prostoru stranice, bez utjecanja na sliku glavnog zaslona. Kada odaberete Ispis iz ovog prozora, datoteka se alje na pisa.
Primjedbe ispisa / ablona

Ova opcija omoguuje da primjedbe budu ispisane sa svakim ispisom. Ove se primjedbe pohranjuju i mogu se modificirati bilo kada. Datum se moe modificirati ili obrisati. Tekst prvog reda je ispisan kao naslov na vrhu stranice. Prikazano je mjerilo ispisa. Takoer postoji opcija stvaranja rasporeda stranice po mjeri. Odabirom Uredi crte, ablona moe biti modificirana pomou crtaih alatki. Modificirana ablona se moe pohraniti kao datoteka u eljenom direktoriju pomou gumba Spremi. Modificiranu ablonu se zatim moe otvoriti ponitavanjem odabira Koristi standardne ablone, pritiskom na gumb Promijeni i odabirom odgovarajuih putanja.
Pomou Horizontalan ispis stranica i Vertikalan ispis stranica, ispis glavnog zaslona se moe izvesti preko nekoliko stranica, koje se zatim mogu zalijepiti zajedno kako bi inile vei crte u mjerilu.
Postavljanje ispisa
Ovo omoguuje mijenjanje svojstava ispisa, veliine papira i orijentacije. Pojavljuje se sljedea Windows dijaloka kutija:
Takoer pogledajte prethodni dio Primjedbe ispisa /ablona za ispisivanje glavnog zaslona preko nekoliko stranica.
Hardcopy (F12)
Ovo daje 1:1 kopiju zaslona na pisau. Ispis je prikazan na zaslonu u obliku Pretpregled ispisa. Opaska: Ova opcija izbornika se moe aktivirati jedino ako je sadraj zaslona prvo bio kopiran na Windows Meuspremnik, pomou tipke ISPIS ZASLONA ili Kopiraj zaslon stavke izbornika. Tipka ISPIS ZASLONA kopira cijeli zaslon ukljuujui naslovnu alatnu letvicu dok Kopiraj zaslon opcija izbornika kopira samo glavni prozor (pogledajte sljedeu stavku izbornika).
Prikaz kopiranja (CTRL C)

Ovo kopira sadraje glavnog prozora na Windows Meuspremnik, za lijepljenje na druge Windows programe ili za ispisivanje (pogledajte prethodnu stavku izbornika).
Ovo gore je bilo kopirano na meuspremnik pomou Kopiraj zaslon i zatim zalijepljeno u ovaj prirunik pomou Uredi - Zalijepi. Okvir je bio dodan naknadno.
Izvjee ispisa
Tekstualno izvjee svih vrijednosti ulaza i izlaza trenutnog PC-Crash projekta je ispisano, nakon pokazivanja pretpregleda ispisa. Ovo se takoer moe postii sa prozora Vrijednosti (odaberite Opcije Vrijednosti - Postavke - Izvjee, gdje je takoer dostupan pretpregled ispisa). Sadraji izvjea mogu se promijeniti pomou Opcije Vrijednosti Postavke Postavke izvjea.
Nedavno uitani projekti

Zadnja 4 uitana projekta su navedena na dnu izbornika Datoteka i mogu biti izabrani iz ovog podruja izravno.
Izlaz
Zatvara PC-Crash.
Vozilo
Ovaj izbornik je za uitavanje, pohranu i modificiranje vozila.
Baza podataka o vozilu

Ova alatka je za uitavanje vozila sadranih u bazi podataka. Priziva dijaloku kutiju baze podataka o vozilu, koja izlistava vozila ukljuena u bazu podataka.
Dijaloka kutija Uitaj automobil/laki kamion baze podataka o vozilu ukljuuje sljedee:
Baza podataka
Ovo omoguuje koritenje odabira baze podataka. Ako su sve baze podataka u istom direktoriju, a jedna od njih je odabrana u kutiji Opcije - Opcije Direktoriji Baza podataka automobila, onda se moe odabrati bilo koja od ovih baza podataka sa ove padajue liste.
Trenutno su dostupne sljedee baze podataka: Specs (sjevernoamerika) ADAC (europska) Vyskocil (europska) DSD (europska i japanska)
Pogledajte poglavlje "Pokretanje" za vie detalja o postavljanju baza podataka o vozilu.
Vozilo br:
Ovo e biti identifikacijski broj vozila koje se uitava. Ovo su obino uzastopno vei brojevi kako se vozila dodaju projektu simulacije. Meutim, vozila koja su bila prethodno uitana mogu se prepisati promjenom Br. vozila u ovoj tekstualnoj kutiji u onaj vozila koje treba zamijeniti.
Tip (dostupno samo za DSD baze podataka)

Prikazana su samo vozila odabranog tipa, temeljeno na sljedeim izborima: Automobili Kamioni Prikolice Autobusi Motocikli
Odabirom Sve prikazana su sva vozila u bazi podataka bez obzira kojeg su tipa. Nakon promjene tipa vozila, lista proizvoaa bit e obnovljena.
Upiti o vozilu
Unosom proizvodnje vozila u tekstualnu kutiju Upiti o vozilu e pristupiti toj proizvodnji u lijevoj kutiji liste, to je moda bre od pomicanja dolje (scrolling) kako bi se pronala proizvodnja. Takoer je mogue pretraiti za odreeno vozilo. Tekst Upita o vozilu mora zapoeti s godinom konstrukcije (YY ili YYYY, npr. 99 ili 1999) ili proizvoaem, pri emu proizvoa mora uvijek biti unesen. Unosi se moraju razdvojiti prazninama, tipka TAB pokree pretragu. Nikakva se razlika ne pravi izmeu velikih i malih slova. Rijei pretraivanja: [(proizveden YY ili YYYY)] (proizvoa) [(kriterij pretraivanja)] npr. 96 bmw 520; 1991 MERCEDES 190; peugeot 40 (prikazana su sva vozila s X40 kW i 40X serije).
Proizvodnja
Proizvodnje dostupnih vozila u bazi podataka su pokazane u prvoj (lijevoj) kutiji liste. Jednim klikom na eljenu proizvodnju, svi dostupni modeli vozila su pokazani na drugoj (desnoj) kutiji lista.
Model
Jednim klikom na eljeni model vozila na desnoj kutiji lista, detalji modela su pokazani na dodatnom prozoru. Bez obzira jesu li odabrane U.S. ili metrike jedinice u dijalokoj kutiji Default postavke, dimenzije su pokazane metriki (m i kg) u ovom prozoru, kako je pokazano na sljedeoj slici. Nakon uitavanja vozila, meutim, jedinice su automatski preraunate u U.S. jedinice kada je odabrana ova opcija u Opcije Opcije Default postavke .
Izgradnja (dostupno samo za DSD baze podataka)

Korisnik moe specificirati godinu proizvodnje. Jednom kada korisnik unese datum proizvodnje na padajuu listu Izgradnja, prikazat e se jedino ona vozila koja su bila izgraena tog datuma (godina proizvodnje je izmeu izgraeno od i izgraeno do).
Voza
Ime vozaa nije obavezno. Ako se unese, ovo e ime biti ukazano s proizvodnjom i modelom vozila u ispisu izvjea.
Uitaj
Aktivacijom gumba Uitaj (ili duplim klikom na ime modela vozila) uitava odabrano vozilo na PC-Crash.
Zatvori
Zatvara dijaloku kutiju nakon to su eljena vozila uitana.
Vozilo DXF
Ova znaajka omoguava 2D ili 3D crtaim datotekama, ili 2D bitmapa datotekama da budu pridodane vozilima simulacije. Moete se koristiti dostupnim oblicima vozila, kao i sa svojim vlastitim. I 2D i 3D oblici vozila pokazani su na glavnom zaslonu PC-Crash-a, ali e samo 3D oblici biti pokazani u 3D prozoru.
Za utvrivanje mjerila uvezenog crtea vozila na tonu veliinu, PC-Crash pretpostavlja da je crte nacrtan metrikim mjerilom. Meutim, pomou Adaptiraj moe se utvrditi mjerilo vozila po duini vozila, nakon to je odabrano Datoteka - Uitaj DXF u dijalokoj kutiji Vozilo DXF.
Kada su uvezene datoteke bitmape vozila, automatski im se odreuje mjerilo po duini vozila. Crtae datoteke oblika vozila moraju biti u DXF ili IDF formatu, s prednjom stranom vozila u smjeru pozitivne X-osi. DXF (Data eXchange Format format razmjene podataka) je standardan format koji koristi veina CAD programa za izmjenu crtea vektora. IDF datoteke su sline DXF datotekama, ali su jedinstvene u PC-Crash-u. IDF datoteke imaju dvije prednosti pred DXF datotekama: IDF datoteke su manje od DXF datoteka; IDF datoteke mogu sadravati informacije okomitog vektora koje izravnavaju oblike vozila kada je odabrano Gourand sjenanje u 3D prozoru. IDF datoteka koja sadri informacije okomitog vektora moe se puno bre uvesti od DXF datoteke, zato to okomiti vektori ne moraju biti izraunani. 3D oblici vozila koje nudi PC-Crash su u IDF formatu, s izraunatim okomitim vektorima. Ako korisnik eli promijeniti DXF oblik vozila treeg sudionika u IDF format, to se moe postii kako slijedi:
1. Pomou Vozilo Vozilo DXF - Datoteka Pregled tlocrta Uitaj DXF - Otvori, uvezite datoteku i pridruite ju vozilu u PCCrash-u. Ako je odabrano "Da" kada se pojavi sljedei informacijski prozor, okomiti vektori mogu se izraunati tako da oblik vozila izgleda glatko kada je odabrano Gourand sjenanje u 3D prozoru.
2. Pomou Vozilo Vozilo DXF - Datoteka Pregled tlocrta Uitaj DXF - Spremi, izvezite datoteku kao IDF datoteku. Kada je ova IDF datoteka uvezena, nee biti vremenskog odgaanja dok se izraunavaju okomiti vektori. U protivnom, ako korisnik eli promijeniti IDF datoteku nazad u DXF format (tj. tako da ju se moe uvesti u CAD program), uvezite IDF datoteku na PC-Crash te ju zatim izvezite DXF datoteku odabirom DXF tipa datoteke kod izvoenja.
1Modificiranje 3D oblika vozila treeg sudionika za PC-Crash

3D datoteke vozila kupljene od tvrtki koje su trea stranka, obino moraju biti modificirane CAD programom za uporabu u PC-Crash-u. Slijede detalji o tome kako oblici vozila trebaju biti modificirani za PC-Crash, pomou AutoCAD-a: 1. Uvezite datoteku u AutoCAD. 2. Pomou naredbe Rasprsni te zatim Sve kako biste rasprsnuli sve mree & blokove. 3. Koristite Mjerilo naredbu i odaberite Sve, zatim izaberite 0, 0, 0 i unesite faktor-mjerila (npr. od 0.3048 da bude preraunato iz stopa u metre). 4. Utvrdite visinu h toke 0, 0, 0 iznad dna pneumatika. Koristite naredbu Pomakni i odaberite Sve kako biste pomakli 0, +h, 0. (npr. Viewpoint Engineering koristi 0, 0, 0 za sredite vozila, koje mora biti na razini tla za uporabu u PC-Crash-u). 5. Koristite naredbu Rotiraj3D, odaberite Sve, izaberite X-os i 0, 0, 0 zatim unesite +90. 6. Koristite naredbu Rotiraj3D, odaberite Sve, izaberite Z-os i 0, 0, 0 zatim unesite +90. 7. Koristite Svojstva i odaberite Sve kako biste promijenili boju cijelog vozila od Sporedni-sloj do pojedine boje oznaene brojem, kao to je #1 za Crveno. Zatim obojite pojedine dijelove kako slijedi, koristei Svojstva:
Staklo prozore)
boja 151
(Prozirno plava za
Odbojnici Prednja svjetla top-svjetla mijenja Smjerokazi Reetka Pneumatici Rubovi
boja 253 boja 50
(Siva za odbojnike) (Svijetlo uta za pr. svjetla)
boja 20 (Crvena za top-svjetla, to se u arko crvenu pri koenju) boja 40 (Naranasta za smjerokaze) boja 131 (elino plava Reetku/Krom). boja 7 (Crna za pneumatike) boja 9 (Siva za rubove)
Pneumatike i rubove bi normalno trebalo izbrisati, poto PC-Crash vozila ve imaju pneumatike i kotae. 8. Idite na izbornik Datoteka Crtae prednosti i Oistiti - Sve kako biste izbrisali blokove i slojeve koji nisu u upotrebi. 9. Spremi i Izvoz DXF datoteke za uporabu u PC-Crash-u. 10. Ako je prednja strana i jednog poligona povrine na vozilu usmjerena prema unutra umjesto prema van, pojavit e se trokutne rupe na tijelu vozila kada ga se promatra u 3D prozoru PC-Crash-a. Kako biste ovo ispravili, ovi se poligoni moraju ponovno nacrtati. Ponovno uvezite DXF u Autocad, izbriite ove poligone, te ih ponovno nacrtajte u smjeru suprotnom od smjera kazaljki na satu (gledano izvana).
Modeliranje sudara pomou razliitih oblika vozila

Postizanje toga da se sudar vozila dogodi 2D ili 3D crtaem obliku vozila u tonom vremenu tijekom simulacije moe se postii na dva naina: uvozom oteenih oblika vozila, ili pomou Crtanje deformacija znaajke u PC-Crash-u.
Uvoz oteenih oblika vozila

Razliiti crtai oblici nainjeni u vanjskom CAD programu mogu se primijeniti na svako vozilo u razliita vremena tako da teta od sudara od svakog sudara moe tono biti pokazana u simulaciji. To se postie kako slijedi: 1. Unesite neoteeni oblik vozila pomou Vozilo Vozilo DXF Datoteka Pregled tlocrta Uitaj DXF. Uobiajeno, to vrijedi na poetku simulacije. 2. Odaberite gumb Novo u Vozilo DXF prozoru. Time e se postaviti mjesto za datoteku drugog oblika koja slijedi onu za neoteeno vozilo. Uobiajeno, datoteka Novo e vrijediti od
vremena
prvog
sudara.
3. Kliknite na datoteku Novo kako biste ju odabrali, zatim pomou gumba Datoteka uitajte oblik vozila koji je bio modificiran s eljenim sudarom u vanjskom CAD programu. Pobrinite se da je Promijeni crte nakon sudara aktiviran.
4. Sada, pomou alatne letvice simulacije provedite vozila od poetka do poslije sudara. S tipkom Obnavljanje (F5) vidjet ete kako se oblik vozila mijenja iz poetnog (neoteenog) oblika u drugi (oteeni) oblik. Ako su koriteni 3D oblici vozila, takoer ete vidjeti promjenu oblika u 3D prozoru i u prikazanim animacijama. 5. Ponovite gornje korake 2 do 4 kako biste uitali dalje oblike, ako postoji vie od jednog sudara koji prouzrokuje gnjeenjem.
Uporaba znaajke crtanja deformiteta

PC-Crash moe automatski primijeniti gnjeenje svakom vozilu tijekom svakog sudara. Nakon dovrenja simulacije, jednostavno odaberite Vozilo - Vozilo DXF - Datoteka Crte deformacije. Pobrinite se da je Promijeni crte nakon sudara aktiviran. Sada, pomou alatne letvice simulacije provedite vozila od poetka do poslije sudara. S tipkom Obnavljanje (F5) vidjet ete kako se oblik vozila mijenja iz poetnog (neoteenog) oblika u dalji(e) (oteeni) oblik(e).
Ako su koriteni 3D oblici vozila, takoer ete vidjeti promjenu oblika u 3D prozoru i u prikazanim animacijama. Bez obzira koja je metoda koritena kako bi se postigla deformacija gnjeenja, pomou znaajke Uredi crte (opisane kasnije u ovom dijelu) mogu se napraviti promjene na crteu vozila. Meutim, najbolje je kada se to koristi za 2D promjene, poto Uredi crte nije opsena 3D crtaa alatka.
Vozilo DXF ukljuuje sljedee:
Vozilo
Ova padajua lista je za odabir vozila na koje e biti primijenjena crtaa ili bitmap datoteka.
Promijeni crtanje nakon sudara

Odaberite hoe li se crte vozila promijeniti kada doe do sudara. Ako je samo jedan crte primijenjen na vozilo, nee doi do promjena.
Ime
Ovo je ime DXF ili IDF datoteke koja je bila uitana. Ako je uitano vie od jedne datoteke za trenutno vozilo, ime crtea odabranog na listi ispod je ovdje pokazano.
Vrijedi od
Ovo ukazuje na vrijeme u simulaciji kada e istaknuti crte biti primijenjen na vozilo. Za zgnjeen oblik vozila, odabrano vrijeme za udar pri t = 0 trebalo bi biti oko -0.01 sekunda, ako korisnik eli da se zgnjeeni oblik pojavi pri t=0 (poetak simulacije).
Datoteka
Gumb Datoteka priziva izbornik koji sadri sljedee: Pregled tlocrta Za uitavanje 3D oblika vozila i 2D oblika pregleda tlocrta (DXF, IDF i datoteke bitmape). Dostupni su mnogi 3D IDF oblici vozila u 3DDxf poddirektoriju PCCrash direktorija. Veina oblika vozila bila je napravljena iz digitaliziranih vozila pravih mjera, te su stoga vrlo toni.
Sljedee stavke pod- izbornika su ukljuene u izbornik Pregled tlocrta: Uitaj DXF Uitaj BMP Izbrii BMP Boni pregled Za uitavanje 2D crtea i bitmapa bonog pregleda crtea. Kada su uitani, moe ih se pregledati odabirom Opcije Prozor boni pregled. Ova znaajka omoguuje jednostavnu usporedbu visina odbojnika pri udarima u stranju stranu. Ove bitmape uglavnom europskih vozila su odabrane prema duini vozila za koje su pridrueni. Ukljueni su u poddirektorij Boni pregled.
Sljedee stavke pod- izbornika su ukljuene u izbornik Boni pregled: Uitaj DXF Izbrii DXF Uitaj BMP Izbrii BMP Pri uitavanju 2D DXF za boni pregled, mogue je da je usmjerenost crtea zrcaljeno na usmjerenost vozila. To je zbog neprikladnog koordinatnog sustava DXF crtea koji se koristi. Kako bi se to ispravilo, izaberite kutiju za odabir Rotiraj boni pregled DXFs prije uitavanja DXF datoteke bonog pregleda. To e automatski obrnuti DXF crte du svoje x-osi. 3D ucrtano Za unos ucrtanih vozila. Ova vozila, koja imaju nastavak datoteke *.x61, vidljiva su samo u 3D prozoru. Sastoje se od oblika vozila s bitmapama komponenata, kao to su reetke i svjetla, ucrtanim na povrinu. Ovi oblici vozila nisu tako toni kao IDF oblici koji su dostupni, ali daju realistian izgled zbog bitmapiranih znaajki. Ova uglavnom europska vozila su ukljuena u 3DDxf poddirektorij.
Sljedee stavke pod- izbornika su ukljuene u izbornik 3D ucrtano: Uitaj 3D Vozilo Izbrii 3D Vozilo
Novo
Gumb Novo stavlja novi oblik vozila na eljeno vozilo. Novi oblik vozila je jednostavan pravokutnik odreene veliine kako bi odgovarao cjelokupnoj duljini i irini vozila. Ovo je dobra poetna toka ako 2D oblik vozila treba nacrtati u PC-Crash-u (pomou Uredi crte).
Gumb Novo vozilo takoer treba odabrati prije uitavanja drugog oblika vozila za vozilo; u suprotnom e preko izvornog oblika vozila biti prepisano.
Kopiraj
Kopira odabrani oblik vozila na isto vozilo, tako da se mogu napraviti promjene (pomou Uredi crte) kako bi se pokazala teta koja se javlja tijekom udara.
Obrii
Brie odabran oblik vozila.
OK
Prihvaa napravljene promjene i zatvara dijaloku kutiju.
Uredi crte
Ovo omoguuje modifikaciju odabranog crtea vozila. Crte vozila pojavljuje se na glavnom zaslonu. Pomaknite dijaloku kutiju Oblici vozila na stranu (ne zatvarajte ju) kako biste pristupili cijelom crteu. Pomou alatki u Crtaoj kutiji grupe kako biste napravili promjene na crteu. Za potpuni opis ovih alatki, pogledajte stavku izbornika Crtanje Alatna letvica crtanja.
Desnim klikom na naslovnoj letvici Crtae kutije grupe pristupate izborniku koji sadri druge crtae alatke.
Obrii posljednje vozilo

Ovime se brie zadnje uitano vozilo (ono s najviim brojem vozila). Vozilo br. 1 se ne moe obrisati. Da biste obrisali ovo vozilo, program mora biti pokrenut s Datoteka - Novo. Inae, vozilo br. 1 se moe zamijeniti drugim tako to ete promijeniti br. vozila u 1 pri uitavanju novog vozila pomou Vozilo Baza podataka o vozilu Datoteka Uvoz Uitaj vozilo po volji korisnika . ili
Postavke vozila
Odabir ove stavke izbornika otvara dijaloku grupnu kutiju Podaci o vozilu, koja sadri sljedee tablice: Geometrija vozila Svojstva ovjesa Osobe u vozilu & Teret Sila stranje konice
Prikolica Oblik vozila.
Geometrija vozila
Ova dijaloka kutija je za pregled i mijenjanje geometrije, mase ili teine, momente inercije vozila i tip vozila. ABS koenje takoer moe ovdje biti definirano. Geometrija vozila ukljuuje sljedee:
Vozilo
Ova padajua lista identificira ime i broj vozila na koje se odnose podaci. Sve pokazane specifine vrijednosti geometrije vozila odnose se tono na ovo vozilo.
Ime vozila
Ova tekstualna kutija pokazuje ime vozila koje odgovara odabranom broju vozila. Ime vozila moe se urediti ovdje.
Broj osovina
Ovdje se specificira broj osovina koje vozilo ima. Valjane vrijednosti su 1 (samo prikolice), 2, 3, 4 ili 5. U normalnom sluaju s vozilom s dvije osovine, tekstualne kutije za treu i vie razmaka osovina, te irinu traga nee biti pokazane.
Duljina, irina, visina

Ove tekstualne kutije pokazuju sveobuhvatne dimenzije vozila.
Razmak osovina
Ovo je udaljenost izmeu prve i druge osovine i, ako trea osovina postoji, udaljenost izmeu druge i tree osovine.
Prednji predvjes
Ova udaljenost je od prednjice vozila do prednje osovine. Obino je izmjerena od sredita prednjice, gdje je vozilo najdulje.
Trag
Trag je udaljenost izmeu sredita lijevog kotaa i sredita desnog kotaa, za svaku osovinu.
Tip
Ova padajua kutija je za odabir tip vozila. Mogui izbori su: Automobil Kamion Zid Stablo Motocikl Neupravljiva prikolica Upravljiva prikolica Polu-prikolica Osoba u vozilu Tramvaj
Uobiajen oblik vozila se mijenja u 3D prozoru kako bi odgovarao naznaenom tipu vozila.
Teina
Prazna masa (metriki sustav - kg) ili teina (U.S. sustav - lb) vozila je ovdje pokazana. Ako korisnik eli, uitana masa ili teina vozila moe se naznaiti u ovoj tekstualnoj kutiji. U ovom sluaju, pobrinite se da su sva optereenja osoba u vozilu i tereta postavljeni na nula u dijalokoj kutiji Vozilo Osobe u vozilu & Teret.
Udaljenost teita od prednje osovine

Ovo je udaljenost teita iza prednje osovine. Ovdje se mogu koristiti negativni brojevi za prikolice, kad je primjenljivo.
Visina teita
Ovo je vertikalna udaljenost teita od ceste, pod statinim uvjetima. Ako je visina teita 0, simulacija se izvodi u 2D modu, a momenti inercije nagnua i prevrtanja nisu pokazani.
Momenti inercije
Ovo su momenti inercije vozila oko njegove tri glavne osi: Vijuganje, oko vertikalne osi Prevrtanje, oko longitudinalne osi Nagnue, oko poprene osi.
Program automatski izraunava moment inercije pomou sljedeih formula (korisnik moe prepisati preko ovih vrijednosti u bilo kojem trenutku): Za veinu vozila, koristi se Burgova formula: Iz = 0.1269 (m) (WB) (L), Iy = Iz, Ix = 0.3 (Iz), gdje je Iz = moment vijuganja inercije m = masa WB = razmak osovina L = sveukupna duljina Iy = moment inercije nagnua Ix = moment inercije prevrtanja Za kamion ili prikolicu moment inercije se izraunava sljedeom formulom: Iz = m (L2 + B2)/12, Iy = Iz, Ix = 2 (m) (B2)/12, gdje je L = ukupna duljina B = ukupna irina Opaska: Svi momenti inercije u ovoj dijalokoj kutiji predstavljaju neoptereeno vozilo. Pomou opcije izbornika Podaci o vozilu Osobe u vozilu & Teret dodajte dodatna optereenja za osobe u vozilu i teret. PCCrash automatski modificira moment(e) inercije kako slijedi:
Ioptereeno = Iprazno (moptereeno/mprazno)

ABS
Ovime se aktivira ABS model koenja. Kada je ABS aktiviran, pojavljuje se tekstualna kutija u kojoj se moe unijeti vrijeme ABS ciklusa izraeno u sekundama. ABS model funkcionira razliito za Linearni i TM-Easy modele pneumatika, kako je opisano u Tehnikom priruniku.
OK
Prihvaa unesene podatke i zatvara dijaloku kutiju.
Otkai
Zatvara dijaloku kutiju bez prihvaanja podataka. Opaska: Kada je promijenjena geometrija vozila, a 3D simulacija se izvodi, svojstva ovjesa trebaju biti redefinirana tako da se temelje na novim optereenjima kotaa. To takoer vrijedi nakon to se prikolica s petim kotaem pripoji na vozilo.
Svojstva ovjesa
Parametri krutosti ovjesa i priguenja za svaki kota ovdje mogu biti specificirani. Osim toga, parametri tijela vozila mogu biti specificirani za model prevrtanja i udarni model koji se temelji na krutosti.
Svojstva ovjesa ukljuuje:
Vozilo
Ova padajua kutija je za odabir vozila za koje se modificiraju parametri ovjesa.
Maks. progib ovjesa

Ovdje je definiran maksimalni kompresijski progib ovjesa (mjeren na kotau). Nominalna karakteristika opruge (E) udvostruuje se preko ove vrijednosti. Za produenje, progib koraa se zaustavlja kada je
sila opruge nula, to ovisi o odabranoj nominalnoj karakteristici opruge (meka nominalna karakteristika opruge e omoguiti vei progib kotaa prema dolje).
Krutost (E)
Ova tekstualna kutija pokazuje koeficijent krutosti ovjesa za svaki kota.
Priguenje (D)
Ova tekstualna kutija pokazuje koeficijente priguenja za svaki kota.
Svojstva ovjesa
Uobiajene vrijednosti za koeficijente krutosti i priguenja mogu se izabrati aktiviranjem gumba Kruta, Normalna ili Mekana opcija ovjesa. Ove odgovaraju sljedeem: Kruta: Normalna: Mekana: 10cm (3.9") statina kompresija opruge 15cm (5.9") statina kompresija opruge 20cm (7.8") statina kompresija opruge
Opaska: Kada god uitate novo vozilo, treba provjeriti tone vrijednosti za ovjes. To se moe postii unosom tonih eljenih vrijednosti ili pomou gumba Kruta, Normalna ili Mekana. Pri provoenju 2D simulacije (visina teita jednaka je nuli) karakteristike ovjesa nisu bitne. Meutim, iz numerikih razloga to ne smiju biti nerazumni brojevi. Vrijednosti ovjesa se automatski provjeravaju. U sluaju nerealistinih parametara, pojavljuje se upozorenje na statusnoj letvici na dnu zaslona: Neobine karakteristike ovjesa za vozilo ... Provjerite i ispravite parametre ako se pojavi ova poruka.
Tijelo automobila
U sluaju prevrtanja vozila, izraunavaju se udari tijela vozila o tlo, ako je Otkrivanje prevrtanja ukljueno u izborniku Dinamika. Pogledajte u Tehniki prirunik za vie detalja o Modelu prevrtanja. Ako je aktivirano Udar Koristi model udara temeljen na krutosti, koristi se udarni model koji se temelji na krutosti. Sudar se izraunava pomou vrijednosti specificiranih unutar dijela Tijelo automobila. Svojstva za udare temeljene na krutosti mogu se specificirati u polju Tijelo automobila, kako slijedi: Trenje Ovo je koeficijent trenja za tijelo vozila. Ovdje nije specificirano trenje pneumatika na tlo to je ono manje od 0.8 ili kako je navedeno drugdje: za ope mjesto dogaaja, u Poligonima trenja, ili u prozoru Sekvenca.
Restitucija Ovo je koeficijent restitucije za udare vozila. Ako je koriten model udara temeljen na krutosti, treba koristiti samo jednu restituciju za sva vozila koja sudjeluju. Ako su specificirane razliite vrijednosti, za izraun se koristi najnia vrijednost. Krutost "Krutost" je izraena kao udaljenost deformacije. Krutost je definirana deformacijom tijela automobila uslijed (zbog) statike teine korisnik specificira deformaciju i krutost se izraunava. Vrijednost krutosti koja se koristi za elipsoide pneumatika je pola vrijednosti specificirane za tijelo vozila. Za automobile, specificirana krutost je samo za donji dio tijela vozila. Za krov je koritena jedna etvrtina specificirane krutosti. Za druga vozila, specificirana krutost je za sve elipsoide tijela. Osim toga, vrijednost za krutost moe biti specificirana (linearni odnos izmeu optereenja i deformacije), odgovarajua udaljenost deformacije automatski se izraunava. Brzina vozila se mijenja i ubrzanja koja se javljaju kao rezultat udara temeljenih na krutosti mogu se pregledati u grafikom formatu u prozoru Dijagrami, pomou opcije izbornika Opcije - Dijagrami Dijagrami Vozila ili Opcije - Dijagrami Dijagrami Signali senzora. Pogledajte opis ove opcije izbornika dalje u ovom poglavlju.
Sila stranje konice

Ovdje se moe pregledati i promijeniti distribucija sile koenja izmeu prednjih i stranjih kotaa. Graf pokazuje proporciju sile stranje konice (qh) u odnosu na silu prednje konice (z). Pokazana je teoretski idealna krivulja kao i pretpostavljena ili definirana distribucija. Neposredno nakon unosa visine teita u dijaloku kutiju Geometrija vozila, automatski se izraunava predloena krivulja distribucije. Korisnik moe modificirati krivulju ako to eli. Temeljeno na definiranoj distribuciji, tone sile koenja biti e izraunate kada se primijeni koenje u Dinamika Sekvenca .
Mnoga suvremena vozila opremljena su automatskom korekturom distribucije koenja kao funkcije tereta vozila. To se uzima u obzir ako korisnik odgovori da kada se pojavi sljedea poruka nakon dodavanja osobe u vozilu ili mase tereta (pogledajte sljedei dio).
Sila stranje konice ukljuuje sljedee:
Broj vozila
Ova padajua kutija slui za odabir vozila za koje je distribucija sile koenja.
fi, z', m
Ovim parametrima se identificira definirana distribucija sile koenja, kako slijedi: Fi z1 m nagib prve linije toka u kojoj se nagib mijenja nagib druge linije
Vrijednosti mogu ili numeriki biti unesene u tekstualne kutije, ili distribucija moe biti promijenjena interaktivno u dijagramu pomiui toke na krivulji pomou mia.
Osobe u vozilu & Teret

Ovdje su naznaena optereenja putnika i tereta vozila.
Osobe u vozilu & Teret ukljuuje sljedee:
Vozilo
Ova padajua kutija je za odabir vozila za koje su specificirana optereenja osoba u vozilu i tereta.
Osobe na prednjem sjedalu vozila

Teina ili masa osoba na prednjem sjedalu vozila se primjenjuje na sredini vozila na istoj visini na kojoj je teite i 15% od razmaka osovina (prednja do krajnje stranje osovine) ispred srednje toke vozila.
Osobe na stranjem sjedalu vozila

Teina ili masa osoba na preostalim sjedalima vozila je primijenjena na sredini vozila na istoj visini na kojoj je teite i 20% od razmaka osovina iza srednje toke vozila.
Teret na krovu
Teina ili masa tereta na krovu je centrirana direktno iznad teita, 0.3m (1 stopa) iznad ukupne visine vozila. Meutim, za 2D simulacije, visina tereta na krovu je postavljena na nula, zajedno sa svim drugim visinama.
Teret u prtljaniku
Teina ili masa tereta u prtljaniku primjenjuje se na sredini vozila na visini teita i 10% od razmaka osovine iza stranje osovine. Opaska: Program automatski ponovno izraunava vrijednosti za teite, masu ili teinu, i sve momente inercije vozila kao rezultat bilo kakvih promjena u optereenju vozila zbog osoba ili tereta. Momenti inercije su ispravljeni za teret s formulom:
Ioptereeno = Iprazno (moptereeno/mprazno). Prikolica

Ovdje mogu biti definirani parametri prikolice za upravljive, neupravljive i polu-prikolice. Osim za izraunavanje dinamike vunog vozila i prikolice, model prikolice je koristan za utvrivanje skretanja s traga (off-tracking) kombinacija kamiona i prikolice. Pogledajte na Tehniki prirunik za detalje o teoriji iza modela prikolice.
Prikolica ukljuuje sljedee:
Vozilo
Ova padajua kutija je za odabir vozila koje treba spojiti na prikolicu. Vozilo se povezuje na prikolicu odabirom eljenog vozila u padajuoj kutiji. Zatim se mora odabrati tona prikolica u padajuoj kutiji
Prikolica. im je prikolica odabrana, obje se povezuju. Primijetite da je prikolica prvo morala biti uitana u PC-Crash, pomou Datoteka Uvoz - Vozilo po volji korisnika vozilu . ili Vozilo Baza podataka o
Ako je vozilo ve bilo spojeno na prikolicu, odgovarajua prikolica e biti pokazana u padajuoj kutiji Prikolica. Ako nijedna prikolica nije spojena, padajua kutija Prikolica sadri rije "Nijedna".
Prikolica
Ova padajua kutija je za odabir prikolice koju treba spojiti na vuno vozilo. Ako je odabrano "Nijedna", svaka prikolica koja je prethodno bila spojena na vuno vozilo je otkaena (odspojena).
Tip prikolice
Ovi gumbi opcija su za specificiranje tipa prikolice, kako slijedi: Neupravljiva Upravljiva (traene barem 2 osovine) Polu-prikolica.
maks. sila prikolice

Ova vrijednost specificira maksimalnu silu koju poteznica moe podnijeti. Ako je sila u poteznici vea od specificiranog iznosa, prikolica e se razdvojiti od vunog vozila. Moe se koristiti maksimalna sila prikolice za simulaciju razdvajanja kombinacija kamion prikolica zbog vanjske sile (tj. sudari).
Duljina stege
Duljina stege prikolice je udaljenost izmeu poteznice i prednje osovine prikolice.
Predvjes poteznice
Ovo je predvjes poteznice prikolice s vanjske strane stranjeg odbojnika vunog vozila. Negativni predvjesi se koriste za poteznice petog kotaa.
Visina poteznice
Visina poteznice iznad tla moe biti definirana samo za 3D simulacije (ako je visina teita i za vuno vozilo i za prikolicu > 0).
Prijenos momenta
Ovo podruje dijaloke kutije Prikolice se koristi za definiciju vrijednosti prijenosa momenta oko x, y i z osi poteznice, kako slijedi: S0 Stalni tarni zakretni moment oko specificiranih osi. Fi 0 Ovo je vrijednost otklona od 0, korisna uglavnom za nagnue oko y osi poteznice. Ako je rotacija izmeu vunog
vozila i prikolice vie od Fi 0 + Fi min ili manje od Fi 0 Fi min, primjenjuje se linearno poveavajui zakretni moment S. Ako Fi 0 = 0, zakretni moment S je simetrian za pozitivne i negativne rotacije. Fi min Kutna rotacija prikolice oko poteznice s obzirom na Fi 0 u kojem poinje rotacijski zakretni moment S. S Linearno poveavajui otporan zakretni moment oko specificirane osi, s poetkom na Fi 0 + Fi min.
Opaska: Za prikolice, simulacije unazad nisu mogue u PC-Crash-u. Sudari se mogu izvoditi izmeu prikolice i vozila, izmeu vunog vozila i drugog vozila, izmeu prikolice i vunog vozila ili izmeu dvije prikolice. Poetne uvjete za prikolicu program utvruje automatski, temeljeno na onima za vuno vozilo. Zbog toga to se metoda izrauna temelji na postavljenoj numerikoj tonosti, u dugakim simulacijama mogu se razviti male lokacijske razlike izmeu vunog vozila i prikolice u toki povlaenja. Ove razlike ne utjeu na stabilnost vonje. Ako je udaljenost vea od 10 cm (4 ina), sve definicije se mogu jo jednom provjeriti, a simulacija se moe ponoviti.
Oblik vozila
Ova dijaloka kutija je za definiciju oblika tijela vozila koje e se pojaviti u 3D prozoru kada se ne koristi DXF/IDF oblik vozila. Default postavke koje moete odabrati su Sedan, Hatchback ili Van. Osim toga, korisnici mogu unijeti dimenzije po mjeri. Oblik vozila specificiran ovdje se koristi kako bi se utvrdile veliine elipsoida vozila za udar/prevrtanje model koji se temelji na krutosti. Oblik se takoer koristi za udare s viedijelnim objektima, osim ako nije specificiran DXF/IDF oblik vozila za ove kontakte.
Parametri udara
U ovom prozoru parametri udara mogu se uiniti konstantnim za vozilo. To znai, umjesto da se parametri udara utvrde izraunima, koriste se parametri specificirani na ovoj stranici.
Konstantna dodirna ravnina Smjer dodirne ravnine moe se postaviti na konstantnu vrijednost koja se odnosi na uzdunu os vozila. Ako je ova opcija iskljuena, dodirna ravnina e biti utvrena impulsnim vektorima sudarnih vozila. Konstantna restitucija Za sudare s ovim vozilom, faktor restitucije moe biti postavljen na konstantnu vrijednost. Konstantno dodirno trenje Za sudare s ovim vozilom, trenje moe biti postavljeno na konstantnu vrijednost.
Model pneumatika
Stavka izbornika Vozilo - Model pneumatika je za pregled i definiranje parametara pneumatika. Korisnik moe odabrati modele pneumatika (Linearni ili TM-Easy), mijenjati parametre modela pneumatika, mijenjati veliinu pneumatika, te odabrati udvojene pneumatike kada eli.
Model pneumatika (Openito) ukljuuje sljedee:
Vozilo
Ova padajua lista identificira karakteristike pneumatika. vozilo za koje se definiraju
Izbor modela
U ovoj padajuoj listi mogu se odabrati modeli pneumatika za svako vozilo. Postoje dva modela trenutno dostupna: Linearni TM-Easy
Linearan model pneumatika

Dijaloka kutija linearnog modela prikazuje poprenog klizanja za svaki pneumatik. maksimalan kut
Maksimalan kut poprenog klizanja definira krutost pneumatika na svakom kotau. Model simulira sile pneumatika pretpostavljajui linearno poveanje poprenih sila pneumatika s poveavajuim kutom poprenog klizanja do specificirane vrijednosti. Poprena sila pneumatika vie se ne poveava jednom kada kut poprenog klizanja prekorai ovu vrijednost (tipino oko 10 za seriju 70 pneumatika na povrini visokog trenja pneumatici nieg profila imat e nii maksimalan kut poprenog klizanja).
Specificirani maksimalan kut poprenog klizanja (uobiajeno 10) je za jedininu vrijednost koeficijenta trenja u = 1.0. Ako je specificiran razliit koeficijent trenja, kut poprenog klizanja u kojem dolazi do zasienja poprene sile pneumatika e se prema tome i mijenjati. Razliiti koeficijenti trenja povrine nemaju uinka na krutost pneumatika, i stoga e nii koeficijent trenja, koji ne moe proizvesti istu koliinu bone sile na pneumatik, rezultirati niim maksimalnim kutom poprenog klizanja. Na primjer, sa specificiranim maksimalnim kutom poprenog klizanja od 10 na povrini s koeficijentom trenja od 0.75, mogu je maksimalan kut poprenog klizanja od 7.5 . To je kut u kojem e biti dostignut maksimalan kut poprenog klizanja, to e biti 75% od normalne sile u ovom sluaju.
Ako se primijeni koenje, maksimalna poprena sila pneumatika koji svladavaju zavoje e se smanjivati prema pravilu kruga trenja. Na primjer, sa specificiranom razinom koenja od 50% (od statinog normalnog optereenja pneumatika), maksimalna poprena sila e biti pokazana na sljedeem dijagramu (u = 1.0).
TM-Easy model pneumatika

Dijalokoj kutiji za TM-Easy model pneumatika, to omoguuje modeliranje ne-linearnih uinaka pneumatika, se moe pristupiti kada je odabrana ova opcija u padajuoj listi Odabir modela.
Model pneumatika (TM-Easy) ukljuuje sljedee:
Pneumatik
Gornja padajua lista je za specificiranje pneumatika na koji se odnose parametri. Ako je aktivirano Parametri za sve kotae, parametri e biti isti za sve kotae. Druga padajua lista omoguuje uzdunim i bonim parametrima pneumatika da budu specificirani neovisno.
Fmax
Vrna vrijednost sile trenja. Maksimalno trenje je ova vrijednost (uobiajeno = 1) pomnoena sa specificiranim koeficijentom trenja mjesta dogaaja.
Smax
Vrijednost skliza u kojoj se javlja Fmax. Za bona svojstva pneumatika, x-os grafa modela pneumatika je utosmee boje ( ), pri emu je boni kut skliza. Za uzduna svojstva, x-os je razlomaka vrijednost, s 0.5 predstavljajui 50% skliz.
F klizanje
Vrijednost klizne sile trenja. Maksimalno trenje je ova vrijednost (uobiajeno = 0.8) pomnoena sa specificiranim koeficijentom trenja. Opaska: Kada se prebacujete s Linearnog modela pneumatika na TM-Easy model pneumatika, promjena u kretanju vozila pojavit e se gotovo potpuno zbog razlike izmeu specificirane F vrijednosti skliza i 1. To je zato to je uobiajeni koeficijent trenja klizna vrijednost kada se koristi Linearan model pneumatika, ali je statina vrijednost kada se koristi TM-Easy model pneumatika i Fmax = 1.
S klizanje
Vrijednost klizanja u kojoj se dogaa F klizanje.
FOp
Nagib krivulje modela pneumatika u ishoditu.
Dimenzije pneumatika, dijametar, irina

Veina veliina pneumatika moe se odabrati s padajuih lista Prednja osovina i Stranja osovina kako bi se dolo do tonog promjera pneumatika. Za ostale veliine pneumatika, korisnik mora unijeti promjer (informacije u padajuoj listi su zanemarene). Promjer pneumatika se koristi u izraunima zupanika Motor & Drivetrain i takoer u 3D Prozoru. irina pneumatika moe se unijeti neovisno od promjera pneumatika. irina ne pravi razliku u simulacijama, ali e pruiti realistiniji izgled u 2D i 3D pregledima. Boni razmak kutije za odabir su za specificiranje udvojenih pneumatika, a tekstualne kutije na desno su za specificiranje udvojenog razmaka (sredite do sredita).
Motor/Drivetrain
Ova opcija omoguuje definiciju parametara odnosa motora i zupanika. Karakteristike krivulje snage motora, prijenos i diferencijalni omjeri mogu se unijeti u ovu dijaloku kutiju. Realistina kretanja ubrzanja se zatim mogu primijeniti na vozilo pomou opcije Realno ubrzanje u sekvenci ubrzanja tog vozila (pogledajte poglavlje Programska sekvenca). Provjerite da je unesen toan promjer pneumatika u dijaloku kutiju Model pneumatika. Neki od motor/zupanik parametara su ukljueni u europske baze podataka o vozilu, ali ne u trenutnu Specs sjevernoameriku bazu podataka.
Motor & Drivetrain ukljuuje sljedee:
Vozilo
Padajua lista za identificiranje vozila na koje e biti primijenjene vrijednosti.
Snaga motora
Maksimalna snaga motora (HP) i odgovarajua brzina motora (rpm) pri kojoj se razvija. Primijetite da ovo nije maksimalna brzina motora. Nakon odabira eljene snage i rpm, pomou tablice Dijagram zakretnog momenta motora pregledajte krivulju zakretnog momenta. Mogu se izabrati razliite krivulje zakretnog momenta i ako elite modificirati.
Prikazana je trenutna krivulja zakretnog momenta. Da provjerite da su prihvaene promjene nainjene na snazi motora ili rpm, odaberite jednu od standardnih krivulja zakretnog momenta s padajue liste gore, kako slijedi: Normalan Sportski Diesel Turbo Diesel.
Nakon odabira jedne od ovih krivulja, moe ju se modificirati pomiui toke na krivulji pomou mia.
Brzina vozila (max)

Maksimalna brzina vozila. PC-Crash usporeuje ovu specificiranu vrijednost s dostupnom konjskom silom kako bi se utvrdila vrijednost za otpor zraka pri ovoj brzini. Ovaj izraun otpora zraka pretpostavlja da je sustav zupanika takav da e brzina motora biti na maksimalnoj razini konjske sile pri maksimalnoj brzini vozila. Otpor zraka se primjenjuje pri svim drugim brzinama temeljeno na pretpostavki da je proporcionalno kvadratu brzine vozila. Sile otpora zraka se dodaju silama koenja kotaa vozila, podjednako raspodijeljene izmeu svih kotaa. Opaska: Ako je otpor vjetra bio primijenjen na vozilo aktiviranjem Izraunaj otpro zraka u Vozilo Otpor vjetra stavci izbornika, taj otpor zraka se primjenjuje na vozilo na mjesto otpora zraka utvrenog sa specificirane najvee brzine u Motor/Drivetrain opciji izbornika.
Brzina motora (max)

Maksimalan broj okretaja motora po minuti (rpm).
Stupanj iskoristivosti
Stupanj iskoristivosti drivetrain je specificiran ovdje. Normalna je vrijednost od 70 do 90%.
Mod pogona
Mogu se odabrati razliiti tipovi pogona u ovoj padajuoj kutiji, kako slijedi: Pogon prednjeg kotaa Pogon stranjeg kotaa Pogon na sva etiri kotaa (50% prednji / 50% stranji)
Pogon na sva etiri kotaa (30% prednji / 70% stranji).
Zupanici
Tekstualne kutije za broj zupanika (maksimalno = 16), njihov omjer, i omjer osovine pogona. Maksimalna brzina vozila za svaki zupanik (temeljeno na maksimalnoj specificiranoj RPM motora i zanemarujui otpor zraka) je pokazana na desno od omjera zupanika. Opaska: Nakon definiranja nove snage motora ili nominalne brzine motora, pojavit e se sljedea informacijska kutija za ureivanje Dijagrama momenta kada se izae iz dijaloke kutije Motor/Drivetrain.
Odabir opcije Da e urediti dijagram zakretnog momenta motora koristei odabrane karakteristike. Opaska: Parametri specificirani u Motor/Drivetrain se koriste jedino kada je Realno ubrzanje specificirano u sekvenci ubrzanja vozila, kojoj se pristupa s Dinamika Sekvenca (F6). Jednom kada je sekvenca ubrzanja specificirana za vozilo i otvorena duplim klikom, Realno ubrzanje moe biti aktivirano. Pojavljuje se prozor gdje korisnik moe specificirati brzinu motora za mijenjanje brzina (zupanika) kao i vrijeme koje je potrebno za izvoenje mijenjanja. Pobrinite se da je klizna letvica papuice sekvence ubrzanja pomaknuta na eljeni poloaj priguivaa, ili vozilo uope nee ubrzati.
Otpor vjetra
Otpor zraka vozila, parametri sile usmjerene prema dolje i vjetra mogu se specificirati u dijalokim kutijama Otpor zraka /Vjetar. Uinak otpora zraka i vjetra se izraunava samo kada je oznaeno Izraunaj otpor zraka u dijalokoj kutiji Vjetar.
Otpor zraka
PC-Crash omoguuje korisniku da razmotri utjecaj otpora vjetra ovisno o brzini vozila i unaprijed definiranim vanjskim parametrima vjetra. Sila otpora se izraunava pomou sljedee formule odvojeno za prednju, bonu i stranju stranu:
F=
2 c w A v rel 2
Korisnik mora definirati vrijednost otpora zraka c w A za prednju, bonu i stranju stranu. Pretpostavlja se da je gustoa zraka 1.2 [kg/m3]. Relativna brzina vrel ovisi o brzini vozila i o brzini vjetra (pogledajte sljedeu stavku).
Takoer je definirana toka sile u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Ovaj unos je u postocima od duljine, irine i visine vozila, pri emu je 0 % toka sile na stranjoj, donjoj ili lijevoj strani, a 100% je na prednjoj, gornjoj ili desnoj strani. Sila usmjerena prema dolje ili uzgon
vozila (koristei negativan koeficijent sile usmjerene prema dolje) takoer mogu biti modelirani.
Vjetar
Ova dijaloka kutija omoguuje definiranje smjera i jaine vjetra.
Korisnik moe razmotriti utjecaj otpora zraka tijekom simulacije aktiviranjem Izraunaj otpor zraka. Ovo nije aktivirano defaultom.
Smjer
Specificira se smjer vjetra, u suprotnom smjeru od smjera kretanja kazaljki na satu od globalne x-osi. Smjer vjetra od 0 stupnjeva znai da vjetar pue prema istoku, ako je sjever prema vrhu zaslona.
Jakost
Specificira se brzina vjetra, u mjernim jedinicama odabranim u Opcije - Opcije meni opciji.
dT On i dT Off
Mogu se specificirati uvjeti naleta vjetra. Na primjer, ako je izabran dT On vrijeme od 2 sekunde s dT Off vrijeme od 1 sekunde, biti e 2 sekunde vjetra te zatim 1 sekunda bezvjetrine, s tim da e se ova kombinacija ponavljati do kraja simulacije. Ako elite stalan vjetar, odaberite dT On vremena dueg od simulacije. Opaska: Ako se u isto vrijeme koriste Realno ubrzanje i Otpor vjetra, zanemaruje se otpor vjetra koji se izraunava iz definirane maksimalne brzine vozila, a koristi se otpor zraka temeljen na vrijednostima specificiranim u dijalokoj kutiji Otpor zraka.
Upravljanje prikolice
Upravljanje prikolicom, kao funkcija vunog vozila kut sredita arki prikolice, moe se specificirati u ovoj dijalokoj kutiji, kojoj se moe pristupiti samo kada je prikolica spojena s vunim vozilom.
Upravljanje za svaki kota prikolice moe se specificirati u dva koraka, kako slijedi: Za S x 0 , S = k 0 A , i za S > x0 , S = k 0 x0 + k1( A x0 ) gdje je S = kut upravljanja kotaa prikolice
A = vuno vozilo kut sredita arki prikolice x0 = kut (stupnjevi) pri promjeni koraka k 0, k1 = mnoitelji.
Model vozaa
Kada je Putanja definirana za vozilo, razni parametri mogu biti postavljeni u ovoj dijalokoj kutiji, kako slijedi:
Maks. kut upravljanja

Ovo je limit udaljenosti do koje e prednji kotai upravljati. Odabrana vrijednost, u stupnjevima od ravno-pred, je za vanjski prednji kota. Kut unutarnjeg prednjeg kotaa je malo vii, temeljeno na Ackermannovim utjecajima.
Maks. brzina upravljanja

Ovo je limit brzine kojom se prednji kotai mogu upravljati. Odabrana vrijednost, kutna brzina u stupnjevima/sekundama, je za vanjski prednji kota. Brzina unutarnjeg prednjeg kotaa je malo vea, temeljeno na Ackermannovim utjecajima.
Trajanje pogleda prema naprijed

Ovo vrijeme, kombinirano s trenutnom brzinom i usmjerenosti vozila, se koristi za izraunavanje vektora udaljenosti pogleda prema naprijed. Model Putanja usporeuje poloaj kraja ovog vektora s definiranom putanjom kako bi se utvrdio trenutni kut upravljanja.
Model vozaa
Ovdje se moe izabrati Fuzzy ili PID-Tangencijalni model. Pogledajte u Tehniki prirunik za vie detalja. Sljedea slika pokazuje uinke razliitih modela i postavke za njih. U ovom sluaju, Fuzzy model s trajanjem pogleda prema naprijed od 0.7 sekunda omoguuje da se definirana putanja prati prilino blizu, osim u blizini donjeg desnog dijela, gdje je radijus definirane putanje preotar za brzinu.
EES katalog
EES katalog sadri fotografije oteenih vozila kategoriziranih u skupine po modelu vozila i teini sudara. To omoguuje korisniku da brzo pogleda je li EES izraunatog udara razuman, temeljeno na vizualnoj usporedbi tete.
Tri padajue liste na vrhu dijaloke kutije Odabir omoguuju izbor tipa vozila, EES raspon i poloaj udara na vozilu. Kutija liste ispod e zatim pokazati vozila u EES katalogu koja odgovaraju specificiranim kriterijima. Dupli klik na fotografiju u pretpregled prozoru e otvoriti fotografiju u ureivakom prozoru koja se moe proiriti na cijeli zaslon, ako elite. Fotografije se takoer mogu detaljno pregledati na tablici Fotografije. Pomou gumba i poveajte ili smanjite prikazanu sliku. Fotografije PC-Crash EES kataloga su ograniene glede rezolucije. Fotografije s izvornom rezolucijom su ukljuene u EES CD-e, koji su dostupni odvojeno.
U tablici Svojstva moe se odabrati poloaj baze podataka. Obino nema potrebe mijenjati ovu vrijednost, poto sva tri dostupna EES kataloga mogu biti odabrana izborom kutije za odabir: AZT katalog Melegh 1999 Melegh 2002
Poto je mogue u isto vrijeme odabrati vie EES kataloga, mogue je specificirati vie putova pretrage do EES slika dostupnih na EES CD-ima (koji su dostupni odvojeno od PC-Crash-a). Pritisnite gumb kako biste dodali direktorij putovima pretrage. Primijetite da moete promijeniti veliinu EES kataloga u donjem desnom uglu. Time ete dobiti bolji pogled na neke podatke na listi i slici.
Crash 3 EBS izraun

Energiju sudara vozila mogue je izraunati prema CRASH 3 (Calspan Reconstruction of Accident Speeds on the Highway Calspanova rekonstrukcija brzina nesrea na autoputu) algoritmu oteenja, temeljeno na objavljenim NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration Nacionalna administracija za sigurnost prometa na autoputu) test rezultatima. Time je omoguena usporedba CRASH 3 energije sudara s energijom sudara utvrenom pomou PC-Crash impuls-restitucija modelom udara. EBS se moe izravno usporediti s EES sve dok je EBS iznad oko 10 mph (16 km/h), tako da su uinci energije restitucije (ukljueni samo u EES izraunu) zanemarivi. Za manje vrijednosti, treba
provesti EES runi izraun energije sudara umjesto CRASH 3 EBS izrauna. To je posebice tono zato to veina testova u NHTSA bazi podataka koja je snabdjevena tipino imaju EBS od 30 ili 35 mph, takav da e se tonost CRASH 3 EBS izrauna smanjiti za EBS vrijednosti koje nisu u ovom rasponu brzina. EBS vrijednosti izraunane pomou ove opcije takoer se mogu koristiti kao EES unos na Optimizator sudara. Nemojte zaboraviti poveati EES optereenje sa uobiajenih 0% u ovom sluaju. Crash 3 EBS izraun otvara grupu dijalokih kutija, kako slijedi:
NHTSA baza podataka

Baza podataka s testiranim vozilima kao temelj za EBS izraun. Za detaljnu analizu testova spojena je glavna strana National Highway Traffic Safety Administration (NHTSA)) Nacionalne administracije za sigurnost prometa na autoputu (http://wwwnrd.nhtsa.dot.gov/).
Pratite link pod Baze podataka i Software do NHTSA Baze podataka testova sudara vozila.
Na donjem dijelu ove strane (Pristup bazi podataka, interaktivni pristup) pronai ete link Pretraivanje pomou parametara testa koji e otvoriti stranu Pretraivanje baze podataka testova sudara vozila o odabranim parametrima testa (Adresa: http://wwwnrd.nhtsa.dot.gov/database/nrd-11/asp/QueryTestTable.asp ). Koristite na primjer Test br. sa drugog stupca unutar baze podataka kao kriterij za pretraivanje.
Odabirom Test br. opis testa e biti prikazan i mogue je uitati ukupno izvjee testa. Pod Informacije o instrumentaciji dijagrami pojedinih senzora i dinamometara su povezani, unaprijedite specifikaciju testiranog vozila (informacije o vozilu) i opis Sudarne prepreke (Informacije o prepreci).
Ova dijaloka kutija sadri kutiju liste NHTSA prepreka testova udara. Odabirom odreenog testa, vrijednosti potrebne za izraunavanje A i B koeficijenata sudara e se pojaviti u tekstualnim kutijama ispod. A i B koeficijenti e se automatski izraunati, temeljeno na EBS
(Equivalent Barrier Speed Brzina ekvivalentne prepreke) testu, gnjeenju i teini, i pretpostavci linearnog sudarnog odnosa izmeu Praga oteenja EBS koji definira korisnik i test EBS-a. Izraunato prosjeno gnjeenje Cave t je neznatna aproksimacija, kako je raspravljeno Prasadom (CRASH3 Reformulacija algoritma tete za prednje i stranje sudare, SAE 900098). Opaska: Test EBS je toan samo za izraun ako je test vozilo udarilo nepominu ne-deformirajuu prepreku. Korisnik mora izraunati i runo unijeti EBS za NHTSA testove u kojima sudjeluju pomine ili deformirajue prepreke. Ako je prepreka drugo vozilo u bazi podataka, gumb Pokai protivnika odabire prepreku. Podaci o testu koji nisu sadrani u dostupnoj bazi podataka mogu se unijeti runo u donjem lijevom dijelu dijaloke kutije kako bi se izraunali A i B koeficijenti sudara. A i B koeficijente se takoer moe utipkati u donji desni dio dijaloke kutije ako su poznati iz vanjskog izvora.
Sudar vozila
Ovdje se unosi gnjeenje vozila koje je sudjelovalo u sudaru. Mogue je unijeti dva do dvanaest mjerenja. Mjere gnjeenja ne moraju biti razmaknute u podjednakim intervalima. Mjere gnjeenja se mogu unijeti pomou odgovarajuih tekstualnih kutija ili tako to ete ih smjestiti na sliku pomou mia. Slika odgovara vrijednostima u tekstualnim kutijama kako bi se vizualizirala deformacija. Mrea pokazana na slici uvijek mjeri 0.5 m. Nema potrebe smjestiti gnjeenje s obzirom na teite, poto e s ovom opcijom biti izraunat samo EBS (a ne rezultirajua promjena u rotaciji vozila).
EBS
Brzina ekvivalentne prepreke i energija deformacije sudarnog vozila su pokazani ovdje, temeljeno na definiranom smjeru sile udara. Ovaj kut je ogranien na maksimum od +/-45.
Baza podataka krutosti
Baza podataka krutosti dri parametre krutosti brojnih vozila skupljene iz stvarnih testova sudara. Ovi parametri su ponueni kao sila/udaljenost karakteristike. Te se karakteristike mogu koristiti u modelima udara koji se temelje na krutosti umjesto funkcije linearne krutosti kako bi sile penetracije bile to realistinije. Za vie detalja o modelu udara koji se temelji na krutosti pogledajte poglavlje Model udara koji se temelji na krutosti na stranici 162. Vozilo
Ovo je prozor odabira za vozilo na koje elite primijeniti karakteristike krutosti. Test vozilo Prvo odaberite proizvoaa test vozila, a zatim odaberite jedan od dostupnih zapisa o testu u bazi podataka. Kada je zapis odabran, njegove sila/udaljenost karakteristike e biti prikazane kao plava linija. Glavni smjer sile test sluaja je pokazan kao plava strelica na shematskoj slici na desnoj strani dijaloga. Prilagodi Pritisnite ovaj gumb kako biste prilagodili crvenu liniju s njenih deset toaka mree plavoj liniji. Moete runo modificirati crvenu liniju povlaei toke mree pomou mia kako biste po mjeri prilagodili vau funkciju krutosti. Histereza Histereza (zelena linija) je opisana kao vrijednost u postocima ukupne udaljenosti deformacije. Pokazuje elastinost vozila. Obino je vrijednost od 10 posto tipian iznos za automobil.
Viedijelni sustav
Parametre viedijelnog sustava se moe pregledati i modificirati pomou ove stavke izbornika. Viedijelni sustavi mogu biti pjeaci, putnici, dvo-kotana vozila ili drugi objekti nainjeni po mjeri. Svaki viedijelni sustav sastoji se od jednog tijela ili broja tijela meusobno povezanih spojevima (zglobovima) i/ili opruga/priguiva sustavima. Pogledajte poglavlje Viedijelni model za sve detalje o uporabi viedijelnih sustava.
Dinamika
Ovaj izbornik je za smjetanje i primjenu poetnih uvjeta vozila, za izvoenje kinematikih izrauna, za definiranje putanja vozila, i za definiranje karakteristika mjesta dogaaja.
Poloaj & Brzina(F7)

Dijaloka kutija Poloaj & Brzina omoguuje specificiranje poetnog poloaja, brzine, usmjerenja i rotacijske brzine za svako vozilo. Osim toga, za 3D simulacije (visina teita > 0), vertikalan poloaj i brzina, te kutovi prevrtanja i nagnua, i rotacijske brzine mogu biti specificirani. Srednje vrijednosti ovih parametara, u bilo kojoj toki du putanje vozila, se takoer mogu pregledati u ovoj dijalokoj kutiji.
Stavke dijaloke kutije Opis Poloaj & Brzina

Vozilo
Ova padajua kutija je za odabir vozila za koje treba definirati parametre.
Poloaj teita
Poloaj teita svakog vozila na mjestu dogaaja moe biti definiran u tekstualnim kutijama za X, Y i (za 3D simulacije) Z koordinate. Statina visina teita definirana u dijalokoj kutiji Geometrija vozila je uobiajena vrijednost za Z koordinate.
Brzina
Koriste se tri vrijednosti za definiranje brzine: V NY Brzina u X-Y ravnini Smjer brzine (Stupnjeva CCW od globalne X osi)
Vz Brzina u Z smjeru (samo za 3D simulacije, pozitivno prema gore)
Kutovi
Vijuganje i (za 3D simulacije) prevrtanje i nagnue opisuju rotaciju vozila u odnosu na njegove tri glavne osi:
PSI Kut usmjerenja vozila (Stupnjeva CCW od globalne X osi). Kut vijuganja vozila je jednak NY minus PSI. Prevrtanje Rotacija oko uzdune osi (Stupnjeva CCW od razine, ako se promatra od naprijed). Nagnue Rotacija oko bone osi (Stupnjeva CCW od razine, ako se promatra s lijeva).
Kopiraj
Smjer brzine NY e biti kopiran na kut usmjerenja vozila PSI, ako je ovo odabrano. U ovom sluaju, nema vijuganja na poetku simulacije. Ako je ova kutija za odabir deaktivirana, mogu se odabrati razne vrijednosti za NY i PSI, i u tom sluaju je prisutan uvjet poetnog vijuganja. Osim toga, prekretno vozilo moe biti definirano tako to e NY biti suprotan od PSI.
Kutna brzina
Tri vrijednosti kutne brzine oko pojedinih osi vozila su: z os Brzina vijuganja (pozitivan CCW) x os Brzina prevrtanja (pozitivan CCW, gledano od naprijed) y os - Brzina nagnua (pozitivan CCW, gledano s lijeva).
Sve vrijednosti su u radijanima/sekundama (1 radijan = 57.296 o) ili stu/sekundi, kako je definirano u Opcije Opcije Default postavke.
OK
Prihvaa unesene podatke i zatvara dijaloku kutiju.
INIT
Nakon pritiska gumba Inicijaliziraj, sljedee vrijednosti su postavljene na nula: Prevrtanje Rotacija oko uzdune osi Nagnue - Rotacija oko bone osi Rotacijska brzina oko X osi Rotacijska brzina oko Y osi Rotacijska brzina oko Z osi.
Opaska: U sluaju vozila s prikolicom, vrijednosti poloaja i brzine se automatski podeavaju za prikolicu kada se naine promjene u vrijednostima vunog vozila.
Sekvenca (F6)
U dijalokoj kutiji Sekvenca, razne sekvence se mogu specificirati za svako vozilo, ukljuujui reakciju vozaa, koenje, ubrzanje i upravljanje vozila.
Pogledajte poglavlje Programiranje sekvence za detaljniji opis.
Otkrivanje prevrtanja
Kada je odabrano Otkrivanje prevrtanja, dodirne sile tijela vozila s tlom e biti uzete u obzir, Temeljeno na Tijelo automobila vrijednostima specificiranim u Vozilo Postavke vozila Svojstva ovjesa. Inae, vozilo e propasti kroz povrinu ceste kada ga se preokrene.
Pogledajte opis ranije u ovom poglavlju pod Vozilo Postavke vozila Svojstva ovjesa, i takoer Tehniki prirunik, za vie detalja o prevruem modelu.
Kinematiki izrauni
Prozor za izvoenje kinematikih izrauna, pri emu izraunate sekvence mogu biti dodijeljene vozilima. Odabir ove stavke izbornika otvara grupu dijalokih kutija Kinematiki izrauni, koja ukljuuje sljedee tablice: Post-udar Pred-udar Ubrz./Koenje Sudar/Post udar Pjeak Udaljenost odbaaja pjeaka vst
Post-udar
Omoguuje izraun post-udarnih situacija kao isto koenje/ubrzanje procedura. Odaberite 3 od 5 parametara, pritiui TAB tipku nakon to posljednji unos tekstualne kutije izvede izraune.: v0 Poetna brzina v1 Krajnja brzina sb Ubrzanje / udaljenost koenja a Ubrzanje / usporenje tb Ubrzanje / vrijeme koenja Gumb Dijagrami otvara prozor Dijagrami za gledanje grafova izraunatih vrijednosti. Tone sekvence su dodane u prozor Sekvence u isto vrijeme pomou ovog gumba.
Pred-udar
S ovom opcijom se moe pregledati reakcija vozaa pred udar i koenje prije Starta (t = 0). Odaberite 5 od 8 parametara, pritiui TAB tipku nakon to posljednji unos tekstualne kutije izvede izraune.: v0 tr ab ts s v1 tb sb vli mi t Poetna brzina Vrijeme reakcije Usporenje koenja Vrijeme zaostajanja koenja Udaljenost zaustavljanja (sr + ss + sb) Konana (udarna) brzina Vrijeme koenja Udaljenost koenja Maks. dozvoljena brz. (ogranienje brz.)
Osim ovih vrijednosti, izraunavaju se vrijednosti izbjegavanja i udarna brzina za specificirani vlimit.
v0 vb v1 a t tr ts tb s sr ss sb av trv vv sv v0' v1'
Poetna brzina
Brzina pri poetku koenja Udarna brzina
Usporenje koenja
Ukupno vrijeme Vrijeme reakcije
Vrijeme zaostajanja koenja Vrijeme koenja
Ukupna udaljenost Udaljenost reakcije Udaljenost zaostajanja koenja Udaljenost koenja Usporenje izbjegavanja Vrijeme reakcije izbjegavanja Brzina izbjegavanja Udaljenost izbjegavanja Maksimalna dozvoljena brzina (vlimit) Udarna brzina pomou maksimalne dozvoljene brzine v0' umjesto v0
Gumb Dijagrami otvara prozor Dijagrami za pregled grafova izraunatih vrijednosti. Tone sekvence su dodane u prozor Sekvence u isto vrijeme pomou ovog gumba. Ubrz./Koenje
S ovom opcijom se moe pregledati pred udarno ubrzanje iza kojeg slijedi koenje prije Starta (t = 0). Brzina vozila se moe ograniiti odabirom vmax. Kada su specificirane vrijednosti ubrzanja dovoljne da prekorae ovu brzinu, vozilo e odravati ovu stalnu brzinu jednom kada je postignuta. v0 aa s v1 ab vm ax tr ts
v0 vr vs 128 Chapter 3 - Menu Description
Poetna brzina Ubrzanje tijekom vremena reakcije vozaa Ukupno ubrzanje + udaljenost koenja Udarna brzina Usporenje koenja Maksimalna dozvoljena brzina Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja
Sljedee vrijednosti su izraunate.

Poetna brzina Brzina pri poetku reakcije Brzina pri poetku zaostajanja koenja
vb Brzina pri poetku koenja v1 Udarna brzina vmax Ogranienje brzine vozila aa ab t ta tr ts tb s sa sr ss sb
Ubrzanje
Usporenje koenja Ukupno vrijeme Vrijeme ubrzanja Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja Vrijeme koenja Ukupna udaljenost
Udaljenost ubrzanja
Udaljenost reakcije Udaljenost zaostajanja koenja Udaljenost koenja
Gumb Dijagrami otvara prozor Dijagrami za pregled grafova izraunatih vrijednosti. Tone sekvence su dodane u prozor Sekvence u isto vrijeme pomou ovog gumba. Sudar/Post udar
Sljedee vrijednosti mogu se pregledati u ovom polju v v ' E E S s a Pred udarna brzina Post udarna brzina Ekvivalent brzine energije Post udarna udaljenost Prosjeno post-udarno usporenje
Postoje dvije metode za utvrivanje pred-udarne brzine, temeljeno na specificiranom prosjenom usporenju nakon udara: Deaktivirajte pomou poloaja 2D prozora i specificirajte udaljenost i mjeru usporenja u dostupnim tekstualnim kutijama. Aktivirajte pomou poloaja 2D prozora i definirajte poetni i zavrni poloaj pomiui vozila pomou mia. Kako biste
smjestili vozilo na poetak, kliknite na gumb Smjestite vozilo na poetni poloaj a za zavrni poloaj, kliknite na gumb Smjestite vozilo na zavrni poloaj . Specificirajte stupanj prosjenog usporenja kao i gore (ne uzima se u obzir uinak usmjerenosti vozila, poto je ovo jednostavan kinematiki izraun). Vrijednosti u tekstualnim kutijama se odmah auriraju. Ako je aktivirano auriraj pred-udarne parametre, brzina sudara je aurirana za pred-udarne izraune. EES vrijednost za vozilo takoer moe biti definirana. Prema tome je tada aurirana i vrijednost za drugo vozilo. Sljedee vrijednosti su izraunate.
s1 s2 a1 a2 v1 v1 dv1 EES1 v2 v2 dv2 EES2 phi1 phi1 phi2 phi2 k post udarna udaljenost vozila 1 post udarna udaljenost vozila 2 srednje post udarno usporenje vozila 1 srednje post udarno usporenje vozila 2 udarna brzina vozila 1 post udarna brzina vozila 1 Delta v vozila 1 EES za vozilo 1 udarna brzina vozila 2 post udarna brzina vozila 2 Delta v vozila 2 EES za vozilo 2 pred- udarni smjer vektora brzine (vonja-kut) voz1 post- udarni smjer vektora brzine (vonja-kut) voz1 pre- udarni smjer vektora brzine (vonja-kut) voz2 post- udarni smjer vektora brzine (vonja-kut) voz2 koeficijent restitucije
Pjeak
Sljedee vrijednosti mogu se pregledati u ovom polju vE am sB -E sK -E tr ts vz ul A130 Chapter 3 - Menu Description
Brzina na kraju ispitivanje udaljenosti srednje usporenje koenja Udaljenost poetka koenja krajnjeg poloaja Udaljenost sudara - krajnjeg poloaja Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja dozvoljena brzina Sudarni faktor
Fkt sF 1 sF 2 vF av er m
Udaljenost sve do sudara Potrebna udaljenost za pjeaka poevi od sudara, kako bi napustio podruje opasnosti Brzina pjeaka< srednje ubrzanje za ispitivanje izbjegavanja
Sljedee vrijednosti su izraunate.

vr Brzina pri poetku reakcije vb Brzina pri poetku koenja vk Sudarna brzina ve Brzina na kraju ispitivane udaljenosti dvk Promjena brzine zbog sudara s pjeakom sr Udaljenost tijekom reakcije ss Udaljenost zaostajanja koenja sb Udaljenost koenja sK-E Udaljenost sudara-krajnjeg poloaja sR-K Udaljenost reakcije-sudara tr Vrijeme reakcije ts Vrijeme zaostajanja koenja tb Vrijeme koenja tR-K Vrijeme reakcije-sudara vF (tR-K) Izraunata brzina pjeaka, potrebna za pokrivanje predudarne udaljenosti tijekom reakcije i sudara sF R-K Pred-udarna udaljenost pjeaka, izraunata s vF (tR-K) svzul Udaljenost zaustavljanja iz vzul tvzul Vrijeme zaustavljanja iz vzul dsvzm Udaljenost krajnjeg poloaja iz vzul - sudara dtF Vrijeme koje bi pjeaku bilo potrebno da napusti podruje opasnosti, poevi od toke udara sA-K Udaljenost reakcije- sudara tA-K Vrijeme reakcije sudara vr Brzina za izbjegavanje koje ovisi o udaljenosti vz Brzina za izbjegavanje koje ovisi o vremenu vKth Teoretska brzina pjeaka koji prolazi mjesto dogaajam sudara
Udaljenost odbaaja pjeaka
Na ovoj dijalokoj stranici moe se izraunati brzina udara nesrea s pjeakom utvrivanjem udaljenosti odbaaja pjeaka. Ovaj izraun
se temelji na statistikoj procjeni stvarnih nesrea s pjeakom gdje su dvije razliite situacije bile otkrivene kako utjeu na udaljenost odbaaja: Vozilo je koilo prije sudara Vozilo je koilo neposredno nakon sudara
Teina vozila Specificira ukupnu teinu vozila Teina pjeaka Specificira teinu pjeaka Faktor udara Faktor udara se utvruje pomou nekoliko komponenta kao to su visina udara, tip vozila i drugi parametri. Daljina odbaaja Daljina odbaaja specificira izmjerenu daljinu odbaaja pjeaka. Mjerenje poinje u toki udara. Daljina koenja Ova vrijednost specificira ukupnu udaljenost koenja vozila. amin i amaks Ove vrijednosti specificiraju minimalno i maksimalno usporavanje vozila pri koenju. v Ove vrijednosti specificiraju post-udarne brzine pri amin resp. u amax. dkv Ove vrijednosti specificiraju gubitak brzine u toki udara pri amin resp. u amax. vk Ove vrijednosti specificiraju pred-udarnu brzinu (udarna brzina) pri amin resp. u amax. Ove vrijednosti su prikazane na dijagramu kao vertikalna crna linija. Doputeno odstupanje (vmin / vmax) Brzine doputenog odstupanja specificiraju linije doputenog odstupanja na Udaljenost-Brzina dijagramu, tj. plavi i crveni graf. Brzina udara U ovo se polje moe unijeti pretpostavljena brzina udara. Vrijednost je prikazana na dijagramu kao crni marker. Ako su sve vrijednosti bile unesene tono, marker bi se trebao nalaziti izmeu grafova doputenog odstupanja na dijagramu.
vst
Kinematiki izraun, ako su poznate razliite sekvence. Unos se vri s lijeva na desno. Ponite s pred-udarnom brzinom v i promjenom brzine dv (ako nema udara koristite dv = 0). Zatim se moe izvriti unos sekvence, definirajte 2 vrijednosti od 3 parametara ds, a, dt. Klikom na gumb Izraunaj zapoinje se izraun. Unutar pravog raspona prozora unosa moe se definirati zaostajanje koenja (Lag) - i reakcijska (Rect.) sekvenca. Unutar tekstualnih kutija si-E i ti-E prikazane su rezimirane udaljenosti i vremena sekvenci. Pritiskom gumba Dijagrami sekvence se prenose na odabrano vozilo te su predstavljene u prozoru dijagrama. U isto vrijeme su odgovarajui dijelovi (Ubrzanje. Konica, Sudar) umetnuti u prozor sekvence. Poloaj sekvence koja se odnosi na Startnu (t=0s) sekvencu moe se definirati pomou polja opcije izmeu razliitih dijelova. Za ispitivanje doputenog odstupanja moe se definirati ubrzanje doputenog odstupanja (a izbjeg) i dozvoljena brzina (vlimit). Prostorno izbjegavanje Vrijednosti doputenog odstupanja (a izbjeg i vlimit) se koriste zajedno s vremenom reakcije, udaljenost od toke reakcije do toke udara (s reakcija-sud.) i vrijeme od toke reakcije do toke udara (t reakcija-sud.) za izraun nekih situacija zbog kojih bi udar bio izbjegnut. Ako se vozilo bilo kretalo s brzinom vlimit, onda bi mu bila potrebna udaljenost od s stop v-doputeno za koenje, vrijednost usporavanja od a izbjeg. za v- doputeno za zaustavljanje prije toke udara ili bi bilo imalo brzinu udara od vc za v- doputeno. Osim toga, prikazana je potrebna vrijednost usporavanja a izbjeg. za v0 da bi se zaustavilo vozilo s trenutnom brzinom i maksimalna brzina v izbjegavanje kojom bi udar navlas bio izbjegnut.
Privremeno izbjegavanje Ako vrijeme bijega potrebno da sudarni partner sigurno napusti podruje udara moe biti specificirano, moe biti izraunata maksimalna brzina vozila v izbjeg. na vrijeme da se upravo mimoie sa sudarnim partnerom i brzina v prolaenje koje vozilo ima kada prolazi partnera. Ako je vrijeme bijega tako visoko da brzina izbjegavanja mora biti tako mala da bi se vozilo bilo zaustavilo prije podruja udara (tj. v prolaenje manje ili jednako 0), nijedna vrijednost nije izraunata.
Kinematika alatna letvica

Ovime se otvara Kinematika alatna letvica, koja slui za pregledavanje brzine, udaljenosti, vremena i ubrzanja. Jedna od sljedee tri pred-udarne opcije sekvence moe biti odabrana za svako vozilo, pomou padajuih lista na vrhu Kinematike alatne letvice: Ubrzanje Ubrzanje./Koenje Reakcija/Koenje
Za opcije Ubrzanje i Reakcija/Koenje, parametri se mogu promijeniti samo nakon aktiviranja odgovarajue kutije za odabir. Odreen broj parametara mora biti odabran za ove dvije opcije prije nego se izraun moe provesti. Na to je ukazano kada se kontrolno svjetlo pored izborne kutije vozila promijeni iz crvenog u zeleno. Opcija
Ubrz./Koenje treba vrijednost za svaki parametar. Pritisak na tipku TAB nakon posljednjeg unosa u tekstualnu kutiju provodi izraun. Izraunate vrijednosti su pokazane u tekstualnom podruju na dnu Kinematike alatne letvice. Prethodno izraunate vrijednosti mogu se pregledati pomicanjem gore kroz ovo tekstualno podruje s vrpcom za pomicanje na desno.
Sljedee varijable mogu se pojaviti u ovom tekstualnom podruju, ovisno o odabranoj opciji:
v0 vr vl vb v1 ab aa t tr tl tb s sr sl sb av atr av as v0' v1' Poetna brzina Brzina na poetku reakcije Brzina na poetku koenja Brzina na kraju vremena zaostajanja koenja Udarna brzina Usporenje koenja Ubrzanje Ukupno vrijeme Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja Vrijeme koenja Ukupna udaljenost Udaljenost reakcije Udaljenost zaostajanja koenja Udaljenost koenja Usporavanje izbjegavanja Vrijeme reakcije usporavanja Brzina izbjegavanja Udaljenost izbjegavanja Maksimalna dozvoljena brzina (vlimit) Udarna brzina pomou maksimalne dozvoljene brzine v0' umjesto v0
Gumb Dijagrami otvara prozor Dijagrami za gledanje grafova izraunatih vrijednosti. Tone pred-udarne sekvence su dodane u prozoru Sekvence u isto vrijeme s ovim gumbom.
Ubrzanje
Pred udarno ubrzanje prije Starta (t = 0) moe biti pregledano kada je ova opcija odabrana u padajuoj listi. Odaberite 3 od 5 najvanijih parametara: v0 Poetna brzina aa Ubrzanje tr Vrijeme ubrzanja s Udaljenost ubrzanja v1 Brzina udara vli Maksimalna doputena brzina mi t Brzina vozila moe biti ograniena odabirom vlimit. Kada su specificirane vrijednosti ubrzanja dovoljne da se prekorai ova brzina, vozilo e odravati ovu konstantnu brzinu jednom kada je postignuta.
Ubrz./Koenje
Pred udarno ubrzanje praeno koenjem prije Starta (t = 0) moe se pregledati ovom opcijom. Parametri su: v0 aa tr tl
Poetna brzina Ubrzanje tijekom vremena vozaa Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja
reakcije
ab s v1 vli mi t
Usporenje koenja Ukupno ubrzanje + udaljenost koenja Brzina udara Maksimalna doputena brzina
Brzina vozila moe biti ograniena odabirom vlimit. Kada su specificirane vrijednosti ubrzanja dovoljne da se prekorai ova brzina, vozilo e odravati ovu konstantnu brzinu jednom kada je postignuta. Reakcija/Koenje
Pred udarna reakcija vozaa i koenje prije Starta (t = 0) moe se pregledati ovom opcijom. Odaberite 5 od 8 najvanijih parametara: v0 tr tl ab tb sb s v1 vli mi t Poetna brzina Vrijeme reakcije Vrijeme zaostajanja koenja Usporenje koenja Vrijeme koenja Udaljenost koenja Daljina zaustavljanja (sr + ss + sb) Krajnja brzina Maks. doputena brz. (ogranienje brz.)
Osim ovih vrijednosti, izraunate su i vrijednosti izbjegavanja i udarna brzina za specificirani vlimit.
Post-Udar
Sljedee vrijednosti mogu se pregledati u ovom polju

v v ' E E S s a
Pred udarna brzina Post udarna brzina Ekvivalentna brzina energije Post udarna udaljenost Prosjeno post-udarno usporenje
Postoje dvije metode utvrivanja pred-udarnih brzina, temeljeno na specificiranom prosjenom usporenju nakon udara: Deaktivirajte Koristi 2D Window poloaj i specificirajte udaljenost i mjeru usporenja u dostupnim tekstualnim kutijama. Aktivirajte Koristi 2D Window poloaj i definirajte poetni i krajnji poloaj pomiui vozila miem. Da biste smjestili vozilo na poetak kliknite gumb Smjesti vozilo u poetni poloaj a za krajnji poloaj, kliknite gumb Smjesti vozilo u krajnji poloaj . Specificirajte prosjenu mjeru usporenja kao i gore (uinak usmjerenosti vozila nije uzet u obzir, poto je ovo jednostavan kinematiki izraun). Vrijednosti u Kinematikoj alatnoj letvici odmah su aurirane. Ako je aktivirano Auriraj pred-udarne parametre, brzina sudara je aurirana za pred-udarne izraune. EES vrijednost za vozilo takoer moe biti definirana. Vrijednost za drugo vozilo se zatim prema tome aurira. Pomou EES gumba pristupite EES katalogu za usporedbu tete.
Gumb Dijagrami otvara prozor Dijagrami za pregledavanje grafova izraunatih vrijednosti. Tone pred-udarne sekvence su dodane u prozor Sekvence istovremeno.
Izbjegavanje na vrijeme
Ova opcija omoguuje izraun situacija vremenskog izbjegavanja temeljeno na izraunatoj situaciji poevi od toke reakcije. To znai, da se brzina odabranog vozila postupno smanjuje dok se vozila ne mimoiu i ne doe do sudara. Smanjena brzina se zatim smatra brzinom izbjegavanja za odabrano vozilo. Kako bi ova funkcija tono djelovala, simulacija mora poeti u toki reakcije odabranog vozila. Zbog injenice da veina simulacija poinje u prvoj toki udara (zato to je to situacija u kojoj je vjerojatno mnogo parametara najbolje poznato) treba izvesti nekoliko koraka kako bi se pomakla poetna toka na toku reakcije odabranog vozila. Prvo, simulirate pred-udarnu situaciju simulirajui unazad. Pobrinite se da su sva vozila simulirana u toki udara odabranog vozila. Ako npr. sekvence nisu specificirane dovoljno duge, neka vozila mogu se
zaustaviti prije (tj. nakon u rijeima vremena) nego odabrani automobil doe do toke reakcije simuliranjem unazad. U takvoj situaciji modificirajte sekvence ovih vozila. Pomou vremenske pomicaljke namjestite vrijeme simulacije na toku reakcije odabranog automobila. Zatim pritisnite gumb kako bi namjestili poetnu toku na odabrano vrijeme. U konanici je neophodno modificirati sekvence za vozila. Sve sekvence koje su bile poslije toke reakcije odabranog automobila moraju sada biti pomaknute nakon poetne toke (tj. poetna toka je sada toka reakcije odabranog automobila). Provoenjem simulacije unaprijed moete provjeriti jesu li vae sekvence sada tone. Sada moete izraunati izbjegavanje odgovarajue opcije izbornika. na vrijeme odabirom
Automobil izbjegavanja Ovo je automobil koji ste odabrali. Za taj e automobil brzina biti postupno smanjena. Poetna brzina Poetna brzina automobila izbjegavanja. Ukljui/iskljui Ovdje moete specificirati koja vozila e biti stimulirana tijekom izrauna. Molimo primijetite, da vozilo ak i ako nije aktivno moe prouzrokovati sudar time to e stajati na putanji drugog vozila. Ako je otkriven ikakav sudar, situacija se nee smatrati situacijom izbjegavanja. Izraun Izraun e biti proveden sve dok se ne pronae brzina pri kojoj ne dolazi do sudara.
Definiraj toke putanje

Putanje za svako vozilo mogu biti specificirane. To omoguuje korisniku da specificira sloena kretanja vozila bez potrebe uporabe mnogostrukih sekvenca upravljanja. Specificirane putanje su
temeljene na krivuljama (modificirani B-klin drugog reda) definiranim tokama koje je odabrao korisnik. Pri definiranju ove opcije izbornika, pojavljuje se sljedea alatna letvica:
Funkcije ovih alatki su sline onima u crtaem programu. pomie i namjeta putanju koja je prethodno stvorena. Putanja se moe izbrisati ako kliknete na nju ovom alatkom i zatim pritisnete tipku DELETE. crta novu putanju. Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia kako biste nacrtali prvu toku, te ju pustite na drugoj toki. Kliknite na eljene poloaje da definirate dalje toke. Nakon unoenja svih toaka, kliknite desni gumb mia. Primijetite da e stvorena putanja uvijek nastaviti u beskonanost prije poetne toke i nakon krajnje toke. Da biste dodali dodatne toke putanji odaberite ih i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam omoguuje da umetnete toku na eljeni poloaj. se koristi za rotiranje putanje, nakon to je odabrana s . Sredite rotacije se pomie na eljeni poloaj na zaslonu, te se zatim rotira putanja, oboje pomou mia s pritisnutim lijevim gumbom mia. je za odabir vozila za koje e biti nacrtana ili modificirana putanja. Vozilo prati specificiranu putanju razliito ovisno o tome koristi li se normalan Kinetiki model simulacije ili Kinematiki model simulacije. Model se mijenja pomou alatke Model simulacije . Kada se koristi Kinetiki model simulacije, kretanjem vozila e upravljati zakoni fizike, specificirana svojstva vozila, i parametri Model vozaa. U ovom sluaju vozilo nee tono pratiti putanju, posebice ako je brzina prevelika. Pogledajte u Tehniki prirunik za detalje o fizikom modelu Putanja. Kada se koristi Kinematiki model simulacije, vozilo e pratiti specificiranu putanju specificiranom brzinom, bez obzira da li se pokorava zakonima fizike. O korisniku ovisi da se pobrine da je kretanje vozila mogue, poto kinematiki model to ne provjerava. Opcija izbornika Definiraj toke putanje je aktivna dok ju se ne iskljui ili se ne provede druga opcija koja iziskuje uporabu mia.
Toka uporita vozila

Ova opcija je za odabir toke vozila (teite ili jedan od kotaa) koju e trebati usidriti na putanji kako je specificirano u Dinamika Definiraj toke putanje. Pojavljuje se sljedea dijaloka kutija.
Tekstualne kutije x i y omoguuju otklon toke usidrenja s obzirom na teite s bilo kojom eljenom udaljenou od odabrane stavke (x je pozitivno prema prednjoj strani vozila, y je pozitivno prema lijevoj strani vozila). Takoer postoji mogunost definiranja raspona vremena tijekom kojega e model vozaa upravljati vozilo du definiranih toaka putanje. Tekstualne kutije t Poetak i t Kraj specificiraju poetno i krajnje vrijeme modela vozaa. Ove postavke omoguuju da automobil prati putanje npr. samo u pred-udarnoj simulaciji.
Definiraj poligone trenja

Podruja razliitog trenja mogu biti definirana izravno na zaslonu. Sljedea alatna letvica se pojavljuje pri odabiru ove opcije izbornika:
Funkcije ovih alatki su sline onima u crtaem programu. pomie i namjeta poligon koji je prethodno stvoren. Poligon se moe izbrisati ako kliknete na njega ovom alatkom i zatim pritisnete tipku DELETE. je za definiranje poligona trenja. Kliknite i drite lijevi gumb mia pritisnutim kako biste nacrtali prvu toku te ga pustite na drugoj toki. Kliknite na eljene poloaje kako biste definirali dalje toke. Nakon unosa svih toaka poligona, kliknite desni gumb mia kako biste zatvorili posljednju stranu poligona. Pojavljuje se dijaloka kutija, omoguivi vam da unesete eljeni koeficijent trenja.
Unesite vrijednost trenja za povrinu poligona. Moete promijeniti vrijednosti u bilo kojem trenutku duplim klikom na poligon s aktivnom opcijom izbornika Definiraj poligone trenja. Da biste dodali dodatne toke poligonu trenja, odaberite ga i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam omoguuje umetanje toke na eljeni poloaj. se koristi za rotiranje poligona, nakon to je odabran s . Sredite rotacije se pomie na eljeni poloaj na zaslonu, a poligon se zatim rotira, oboje pomou mia s pritisnutim lijevim gumbom mia. se koristi za mijenjanje izgleda poligona. Opcija izbornika Definiraj poligone trenja je aktivna sve dok ju ne iskljuite ili se provede neka druga opcija koja zahtjeva uporabu mia. Opaska: U sluaju preklapajuih poligona, vrijednosti preklapajuih povrina se utvruju pomou vrijednosti poligona koje su prve definirane. Kako biste izbjegli preklapanje, koristite znaajku Snap pri crtanju poligona trenja. Znaajki Snap se moe pristupiti desnim klikom na naslovnoj letvici alatne letvice Crtanje . Kada vozilo ide s jednog poligona na drugi, poloaj svakog kotaa se koristi neovisno kako bi se utvrdilo kojemu se trenje primjenjuje. Sekvence trenja definirane pomou opcije izbornika Sekvence imaju vei prioritet od poligona trenja. U ovom sluaju kada vozilo proe kroz poligon, koeficijent trenja poligona se zanemaruje.
Definiraj nagib ceste

Nagibi ceste mogu se unijeti u dijaloku kutiju Definiraj nagib ceste. Nakon stvaranja nagiba ceste, ako vozilo treba krenuti s njega, poetni uvjeti moraju se tono postaviti. To se postie smjetanjem vozila na nagib ceste s alatkom Vuni kamion i zatim pritiskanjem gumba Nova simulacija . je za definiranje poligona nagiba. Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Kliknite na eljene poloaje kako biste definirali dalje toke. Nakon unosa svih toaka poligona, kliknite desnim gumbom mia da biste
zatvorili posljednju stranu poligona. Pojavljuje se dijaloka kutija, omoguavajui vam unos eljene vertikalne projekcije i nagiba. Prva nacrtana toka poligona nagiba je definirana crvenim krugom na glavnom zaslonu i za nju je specificirana vertikalna projekcija (Zref).
Nakon zatvaranja, ova kutija moe biti ponovno otvorena duplim klikom na poligon nagiba s istaknutim. Da biste dodali dodatne toke poligonu nagiba odaberite ga i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam omoguuje umetanje toke na eljeni poloaj. se koristi za rotiranje poligona, nakon to je odabran pomou . Sredite rotacije je pomaknuto na eljeni poloaj na zaslonu, a poligon je zatim rotiran, oboje koristei mi s pritisnutim lijevim gumbom mia. se koristi za mijenjanje izgleda poligona. Opcija izbornika Definiraj poligone nagiba je aktivna sve dok ju ne iskljuite ili dok ne izvedete drugu opciju koja iziskuje uporabu mia. Opaska: U sluaju preklapajuih poligona, vrijednosti preklapajuih povrina se utvruju pomou vrijednosti poligona koje su prve definirane. Kako biste izbjegli preklapanje, koristite znaajku Snap pri crtanju poligona trenja. Znaajki Snap se moe pristupiti desnim klikom na naslovnoj letvici alatne letvice Crtanje . Kada vozilo ide s jednog poligona na drugi, poloaj svakog kotaa se koristi neovisno kako bi se utvrdilo kojemu se primjenjuje nagib i vertikalna projekcija.
Generiraj 3D cestovni objekt

Sloene 3D cestovne povrine mogu se nainiti ili uvesti pomou ove znaajke. Vozila u simulaciji e prepoznati 3D povrine cestovnog objekta tijekom simulacije. Nakon stvaranja 3D cestovnog objekta, ako vozilo treba krenuti s njega, poetni uvjeti moraju se tono postaviti. To se postie smjetanjem vozila na 3D cestovni objekt s alatkom Vuni kamion i zatim pritiskom na gumb Nova simulacija .
Postoje etiri tablice u dijalokoj kutiji 3D Cestovni objekt - Openito, Dijagram, Oznaavanje i Opcije.
Openito
Ukupna duljina
Unos ukupne duljine 3D cestovnog objekta. Uobiajena duljina je 100 metara ili 328 stopa.
irina
Unos irine 3D cestovnog objekta ceste, iskljuujui uzvisine ili kanale na svakoj strani. Obino, to ukljuuje asfaltiranu povrinu izvan linija magle. Uobiajena irina je 4 metra ili 13 stopa.
Uzd. rezolucija
Ovdje se unosi uzduna rezolucija 3D cestovnog objekta. Vea rezolucija od uobiajene vrijednosti e rezultirati neto manjim vremenom ponovnog crtanja, ali e poveati vertikalna projekcija greku u tokama u kojima se mijenja nagib. Uobiajena rezolucija je 1 metar ili 3 stope.
Radijus ceste
Ova padajua lista omoguuje radijusu ceste da bude specificiran kao dijagram (pogledajte tablicu Dijagram u dijalokoj kutiji 3D Cestovni objekt), kao ravna cesta (uobiajena vrijednost), ili s "proizlazee toke". Kada su odabrane proizlazee toke, sredinja linija ceste e pratiti putanju nacrtanu pomou Dinamika Definiraj toke putanje.
Uvoz
Ovaj gumb omoguuje 3D cestovnim objektima, u obliku datoteke definicije ceste (*.txt) ili 3D crtea (*.dxf), da se uveze. Najjednostavniji nain da se konstruira 3D datoteka definicije ceste je da se prvo izveze 3D cesta stvorena u PC-Crash-u na program proraunske tablice kao to je Excel . Zatim, modificirajte ga mijenjajui vrijednosti u eljene i pohranite datoteku. Ona zatim moe biti uvezena nazad u PC-Crash kako bi imala dio 3D ceste s novim vrijednostima. 3D DXF crtei mjesta dogaaja moraju imati povrine primijenjene prije negoli su uvezeni. To se moe postii na jedan od dva naina: 1. Koristite 3D crtai program kao to je Autocad kako biste primijenili povrine u obliku trokutnih poligona izmeu 3D toaka. 2. Poevi s Novim projektom u PC-Crash-u, uvezite 3D toke mjesta dogaaja sa ukupne stanice DXF datoteke pomou Datoteka Uvoz DXF crte ili koristite Ureiva crtea da biste definirali 3D toke. Zatim, odaberite Ureiva crtea (Crte Crtaa alatna letvica ili ). Pomou alatke odaberite komponente crtea od kojih e biti nainjen 3D crte. Desni klik u naslovnoj letvici Crtae alatne kutije i, u izborniku koji se pojavljuje, odaberite odabranu Triangulaciju. Triangularni poligoni biti e primijenjeni izmeu 3D toaka kako bi se nainila kompletna 3D povrina. Pojavit e se kutija s porukom i upitom da li triangulirano podruje treba koristiti kao poligon nagiba.
Ako odaberete Da triangulirana povrina e se koristiti kao poligon nagiba i moe joj se pristupiti pomou Dinamika Definiraj nagib ceste.
Izvoz
Ovaj gumb omoguuje izvoz 3D nagiba ceste, u obliku datoteke definicije ceste (*.txt) ili 3D crtea (*.dxf).
Kanali
Uzvisine na obje strane ceste koje imaju stalne nagibe ili profil kanala mogu se odabrati s Lijevo i Desno. Kada je takoer odabrano Upotrijebi profil kanala, vertikalne projekcije u poveanjima od 1 metra (3.3 stopa) preko uzvisine sa ceste mogu biti specificirane u tablici Dijagrami. Kada Upotrijebi profil kanala nije odabrano, stalni nagib uzvisina na obje strane ceste moe se specificirati u stupnjevima ili postocima. Visina i irina pokazane u tekstualnim kutijama na desno od tekstualnih kutija nagiba su samo za informaciju, kako bi dale stupanj. Horizontalna irina preko uzvisine je uvijek manje od 20 metara (65.5 stopa) ili onolika koliko je potrebno da se dostigne vertikalna projekcija nula du negativnog nagiba (prema dolje sa ceste), i 10 metara za pozitivan nagib (prema gore sa ceste).
Dijagram
Tablica Dijagram omoguuje korisniku da specificira razne parametre u jednakim intervalima du duljine 3D cestovnog objekta. Ovi intervali su specificirani u tekstualnoj kutiji Rezolucija dijagrama. Uobiajeni parametar dijagrama je Vertikalna projekcija, a uobiajena rezolucija je 10 metara ili 33 stopa. Nakon to promijenite rezoluciju u eljenu, pomou tipke TAB izaite iz ove tekstualne kutije i nova vrijednost e biti prihvaena na dijagramu i dijagramu e biti odreeno mjerilo prema duljini ceste. Kliknite na liniju dijagrama i intervali e se pokazati na njoj, kako se vidi na sljedeoj slici.
Sljedei korak je unos vertikalnih projekcija pri svakom intervalu. To se moe napraviti na dva naina: 1. Kliknite na liniju i vucite ju gore ili dolje na eljenu vertikalnu projekciju u svakoj toki. Vertikalna os dijagrama e se promijeniti na vee mjerilo, ako je potrebno. 2. Duplo kliknite na liniju i unesite vrijednosti u dijaloku kutiju Promijeni objekt koja se pojavljuje. Ako se ova kutija makne dalje od preko dijagrama, dio ceste koji se modificira moe se vidjeti s crvenim krajnjim tokama. Broj dijela je takoer pokazan u dijalokoj kutiji Promijeni objekt.
Tekstualne kutije y1 i y2 su za specificiranje vrijednosti y-osi (u ovom sluaju vertikalna projekcija) na svakom kraju istaknutog dijela. Nakon to ste promijenili ove vrijednosti za jedan dio, pomou strelica gumba ispod brojane kutije dijela pomaknite se na sljedei dio.
Nakon unosa y vrijednosti za sve dijelove, moe ih se vidjeti na dijagramu (sljedea slika, lijeva strana). Ovisno o odabranoj vertikalnoj projekciji, moe doi do nerealistine promjene nagiba izmeu svakog dijela. To se moe izgladiti pomou tekstualne kutije Radijus u dijalokoj kutiji Promijeni objekt, kako bi se primijenio radijusni prijelaz s jednog dijela na drugi. Na primjer, desna slika ispod pokazuje profil ceste koji je bio promijenjen s onoga na lijevoj slici specificirajui radijus od 200 stopa za drugi dio (specificirani radijus je za desni kraj odabranog dijela). Primijetite da je zbog radijusa vertikalna projekcija ceste razliita od specificirane vertikalne projekcije, tako da ete moda morati ponovno podesiti specificiranu vertikalnu projekciju kako bi odgovarala ovome. Specificirani radijus ne smije biti toliko velik da bi prekoraio krajnje rubove dvaju graninih dijelova.
Osim vertikalne projekcije, parametri koji se mogu mijenjati pri svakom intervalu du ceste su: Krini nagib Krini nagib ili super-vertikalna projekcija svake strane povrine ceste moe se specificirati u intervalima du osi ceste. Pozitivan stupanj na svakoj strani znai da je cesta nagnuta prema gore od sredita. Stoga, ako je krini nagib isti na obje strane ceste, radit e se o zaobljenoj (crowned) ili izdubljenoj (dished) cesti. Ako je krini nagib negativan na jednoj strani ceste, a pozitivan na drugoj (kao u sljedeoj slici, lijeva strana), radit e se o povienoj (banked) cesti. Primijetite da se dvije linije na ovoj slici (jedna za lijevu stranu ceste, a druga za desnu stranu) preklapaju u vrijednosti 0 kada je ovaj prozor prvi puta otvoren. Ako je cesta poviena s istim krinim nagibom na obje strane, jednostavniji nain da specificirate to je da odaberete Lijeva prometna traka jednaka je desnoj prometnoj traci. To primjenjuje specificirani krini nagib lijeve prometne trake preko cijele ceste (pokazano na sljedeoj slici, desna strana).
Kut kanala Ako su Lijevi i/ili Desni kanal u tablici Ope bili aktivirani, nagibi uzvisine mogu se mijenjati du osi ceste. Horizontalna irina preko uzvisine je uvijek manja od 20 metara (65.5 stopa) ili onoliko koliko je potrebno da se dostigne vertikalna projekcija nula du negativnog nagiba (prema dolje od ceste), i 10 metara za pozitivan nagib (prema gore od ceste). Kao i u krinom nagibu, Lijeva prometna traka jednaka je desnoj prometnoj traci moe se odabrati za podeavanje nagiba obje strane uzvisine na istu vrijednost. Sljedee pokazuje dijagram Kuta kanala s vrijednostima ostavljenim kao konstantnim specificiranim u tablici Ope.
Presjek jarka Ako je odbrano Koristi presjek jarka u Opoj tablici, vertikalne projekcije uzvisine ceste pri porastima od 1 metra (3.3 stope) preko uzvisine s ruba ceste mogu biti specificirane. Dvije strane ceste ne mogu se mijenjati neovisno, a specificirani presjek jarka je neprekinut (slino ekstenziji) du cijele duine 3D cestovnog objekta.
Radijus - Radijus ceste (u sredinjoj liniji) moe biti specificiran. Specificirani radijus od -10 to +10 metara (-33 do +33 stopa) e biti uzet kao "Beskonanost", to znai da je cesta ravna. Kada korisnik eli imati gladak prijelaz s ravne ceste u krivinu, bolje je koristiti veliki radijus za "ravni" dio. Time izbjegavate otre radijuse u toki kada cesta ide od "0" radijusa (ravni dio) kroz radijus od 10 metara (vrlo otar zavoj) a zatim do specificiranog radijusa. Na slikama ispod, one na lijevo prikazuju preporuenu metodu prijelaza na i van krivine radijusa 200 stopa, dok je desna nainjena ostavljajui krajeve ceste pri radijusu "0".
irina irina ceste se moe razlikovati od toke do toke. Postoje dvije linije na ovom dijagramu, tako da se irina svake strane ceste moe mijenjati neovisno. Kao i u Krinom nagibu, linije se preklapaju kada je prozor prvo otvoren, a Lijeva prometna traka jednaka je desnoj prometnoj traci moe se odabrati za podeavanje irina obje strane uzvisine na istu vrijednost.
Oznaavanje
Tablica Oznaavanje omoguuje korisniku da specificira broj prometnih traka (1do 6), irine prometne trake i ruba (asfaltiran rubnjak), i tip linije izmeu prometnih traka. irina posljednje prometne trake se automatski izraunava, temeljeno na irini ceste, drugim prometnim tracima i rubovima. Boja cestovnih oznaka moe se definirati pomou gumba za boju na desnoj strani.
Opcije
U tablici Opcije moe se odabrati razmak od isprekidane linije. Ispunjeno definira kako e se 3D cestovni objekt pojaviti (ispunjen ili samo u obrisu) na glavnom zaslonu.
Opaska: Da biste modificirali postojei 3D Cestovni nagib nakon zatvaranja dijaloke kutije 3D Cestovni objekt, nemojte ponovno kliknuti na gumb . To e stvoriti drugi 3D cestovni objekt. Umjesto toga, duplo kliknite na cestu s aktiviranim gumbom , koji e otvoriti dijaloku kutiju 3D Cestovni objekt za trenutni 3D cestovni objekt. Ako je stvoren drugi 3D cestovni objekt, mogue je spojiti ga s prvim. Jednostavno kliknite na drugi i vucite njegov kraj na kraj prvoga. Kut i
vertikalna projekcija drugog 3D cestovnog objekta e se promijeniti kako bi odgovarali kraju prvoga.
Pomakni/rotiraj vozilo
Ova alatka je za micanje i rotiranje vozila, kako bi ih se smjestilo na eljeni poetni poloaj. Smjestite kuku kursora vunog kamiona na teite vozila i pomaknite vozilo na eljeni poloaj s pritisnutim lijevim gumbom mia. Ako je kuka smjetena 1.5 do 5 metara (5 do 16.5 stopa) od teita, vozilo je mogue rotirati. Prikolice: Ako je prikolica pripojena na vozilo, okretat e se i rotirati s vunim vozilom kada se upotrijebi ova alatka na vuno vozilo. Relativna rotacija prikolice u odnosu na vuno vozilo se postie uporabom ove alatke na prikolicu. Opaska: Vozilo se moe pomicati samo ako se nalazi u svom poetnom poloaju (vrijeme =0).
UDS
Ovaj izbornik je za interakciju s ureajem za prikupljanje UDS Podataka o vozilu. UDS trenutno nije iroko dostupan u Sjevernoj Americi.
Udar
Ovaj izbornik je za izvoenje simulacija sudara.
Simulacija sudara (F8)

Dijaloka kutija Simulacija sudara se koristi za definiranje i mijenjanje parametara sudara. Simulacija sudara PC-Crash-a se temelji na Kudlich-Slibarovom impuls-restitucija modelu sudara (produeno za 3D sluajeve). Teorija iza ovog modela je opisana u Tehnikom priruniku PC-Crash-a. Kudlich-Slibarov model sudara je karakteriziran definicijom toke udara. Toka udara je toka u kojoj se pretpostavlja da dolazi do izmjene sudarne sile. U obzir se uzima elasticitet sudara, temeljen na koeficijentu restitucije. Ovaj model takoer razmatra klizanje jednog vozila du drugog vozila ili nepominog objekta, temeljeno na kutu dodirne ravnine i koeficijentu trenja. Korisnik moe promijeniti sve ove parametre sudara. Uvjeti vonje za oba vozila su specificirani prije sudara. Zatim se, iz odranja linearne i kutne koliine gibanja i uporabe Newtonovske hipoteze sudara, utvruju post-udarni uvjeti. Jednom kada je sudar specificiran, poloaji vozila u sudaru i 200msek nakon sudara su pokazani na glavnom zaslonu PC-Crasha. To omoguuje korisniku da odmah vidi utjecaj razliitih predudarnih brzina i drugih parametara.
Takoer pokazane na glavnom zaslonu su vektor impulsa udara (tamno plava linija), dodirna ravnina (tokasta linija) i stoac trenja (grimizna linija). Vektor sile sudara, stoac trenja i dodirna ravnina mogu biti vizualizirane unutar prozora 3D Vizualizacija (Opcije 3D Prozor) aktiviranjem Sudara unutar prozora Opcije Postavke prikaza (Opcije Opcije Postavke prikaza).
Osim pred-udarnih uvjeta za svako vozilo, sljedei parametri udara mogu biti promijenjeni: Poloaj toke udara Elastinost udara, definirana ili s koeficijentom restitucije ili brzinom razdvajanja Usmjerenost dodirne ravnine Koeficijent dodirnog trenja unutar vozila du dodirne ravnine.
PC-Crash koristi 2D model sudara kada jedno ili oba vozila u sudaru imaju visinu teita od 0 (kako je definirano u Vozilo Postavke vozila Geometrija vozila). Samo kada je teite > 0 definirano za oba vozila koristi se 3D model. 3D model dijaloke kutije Simulacija sudara ima dva dodatna parametra: visinu udara i kut dodirne ravnine u vertikalnoj ravnini.
Dijaloka kutija 2D modela
Dijaloka kutija 3D modela
Simulacija sudara ukljuuje sljedee:
Vozilo:
Ove dvije padajue liste slue za definiranje koje je vozilo sudjelovalo u kojem sudaru.
Pred-udar: Brz.:
Brzine dva vozila specificirane u dijalokoj kutiji Poloaj & Brzina su usvojene kao vrijednosti za pred-udarnu fazu. Meutim, kako bi pojednostavili pravljenje varijacija u pred-udarnoj brzini, takoer ih se moe modificirati u ovoj dijalokoj kutiji ako ih utipkate ili ih podesite uz pomo vrpce za pomicanje. Post-udarni parametri su automatski aurirani. Opaska: Ako vozila nisu u svojim poetnim poloajima vrijednosti za pred-udarnu brzinu u dijalokoj kutiji Simulacija sudara ne mogu biti promijenjene.
Post-udar:
Ispod ovog naslova su pokazane izlazne vrijednosti za post-udarnu fazu, kako slijedi:
Brz. je brzina dva vozila. Smj. je smjer vektora brzine dva vozila.
Delta-v je promjena brzine udara Omega je brzina rotacijskog vijuganja dva vozila.
Deformacija
Zbog provjere se za svako vozilo naznauje dubina deformacije temeljena na definiranim poloajima vozila i toki udara. Dubina deformacije svakog vozila, izraunata u smjeru vektora sile sudara, je udaljenost od toke udara do vanjske strane nedeformiranog pravokutnog obrisa vozila.
EES
Zbog provjere se za svako vozilo naznauje Ekvivalentna brzina energije [Equivalent Energy Speed (EES)] udara. EES je slian EBSu, ili Ekvivalentnoj brzini prepreke [Equivalent Barrier Speed], to je izraz esto upotrjebljavan u Sjevernoj Americi. Razlika izmeu njih je da EES takoer uzima u obzir odbojnu brzinu sudara. Stoga, EES moe biti prilino razliit od EBS-a u udarima pri niskim brzinama s viim koeficijentima restitucije. Meutim, za udare s EBS-om iznad oko 10 mph razlika izmeu EES-a i EBS-a je obino neznatna. Distribucija energije deformacije izmeu dva vozila u sudaru ovisi o masama vozila i dubinama deformacije:
EES1 = EES2
m2 sDef 1 m1 s Def 2
EES2 =
2E D sDef 1 m2 + 1 s Def 2
pri emu
m 1, m 2 = sDef1, sDef2 =
Masa svakog vozila Dubina gnjeenja svakog vozila, vanjska povrina na toku udara, poklapajui se sa silom udara. Izgubljena energija oba vozila u sudaru uslijed oteenja.
ED =
Osim toga, jedna od dvaju kutija za odabir EES-a moe biti aktivirana. U ovom sluaju, vrijednost EES-a moe biti definirana za odgovarajue vozilo. Vrijednost EES-a za drugo vozilo e biti izraunana. Izraun druge vrijednosti prati sljedeu formulu:
EES2 =
E D m1EES12 m2
Ako su deaktivirane obje EES kutije za odabir, obje EES vrijednosti se izraunavaju. Gumbom pored EES tekstualne kutije pristupa se EES katalogu. Pogledajte opis pod stavkom izbornika Vozilo EES katalog.
Odv. v
Kao alternativa definiranju koeficijenta restitucije udara (pogledajte sljedeu stavku), brzina odvajanja dodirnih podruja dva vozila moe biti definirana. Kada je odabran ovaj gumb opcije i unesena je brzina odvajanja, rezultirajui koeficijent restitucije udara, automatski se izraunava. Post-udarna brzina odvajanja je obino prilino konstantna, bez obzira na veinu parametara sudara. To je zbog injenice da su elastine sile prilino konstantne i postoji samo mala ovisnost o veliini (stupnju) deformacije. Istraivanja ukazuju da je prosjena post-udarna brzina odvajanja oko 3 4 mph (5 - 7 km/h). Definiranje elasticiteta udara s post-udarnom brzinom odvajanja se moe postii samo kada se moe iskljuiti mogunost proklizavajueg udara. Pri izraunavanju proklizavajueg udara, pojavljuje se upozorenje koje vas obavjetava da ne moete definirati post-udarnu brzinu odvajanja. Umjesto toga, pokazan koeficijent restitucije e biti upotrijebljen za simulaciju.
Ako je post-udarna brzina odvajanja definirana koja trai da je koeficijent restitucije > 1, koeficijent restitucije se postavlja na 1 i odgovarajua brzina odvajanja se izraunava.
Rest.
Koeficijent restitucije je vrijednost obino izmeu 0 i 1 (u PC-Crash-u uobiajeno = 0.10) to definira elasticitet udara pratei Newtonovske hipoteze sudara. Moe ju se mijenjati pomou vrpce za pomicanje ili utipkavanjem nove vrijednosti u tekstualnu kutiju. Brzina odvajanja se izraunava automatski. Takoer se moe specificirati negativan koeficijent restitucije, kako bi se pokrili udari pri kojima jedno vozilo razdire kroz dio drugog vozila i ne postie se zajednika brzina. To je korisno za pomaknute eone udare u kojima vozila nastavljaju mimo jedno drugoga nakon to su jedan drugome izderali prednje lijeve kotae ili odbojnike, i kod bonih udara o rub plonika pri emu se pneumatik i kota savijaju ispod, doputajui vozilu da nastavi mimo ruba plonika. Mora se posvetiti posebna panja promjeni brzine i energije deformacije kod
specificiranja negativnih koeficijenata restitucije kako bi se osigurala uporaba realistinih vrijednosti.
Trenje
Ovo je koeficijent trenja unutar vozila du dodirne ravnine. Sve dok vektor impulsa udara lei unutar stoca trenja pokazanog na glavnom zaslonu PC-Crash-a, nee doi do proklizavanja jednog vozila du drugog. S druge strane, ako se vektor impulsa poklapa s vanjskom stranom stoca trenja, specificirano trenje unutar vozila je najvjerojatnije ograniilo kut impulsa. Ako jest, doi e do proklizavanja unutar vozila, a koeficijent dodirnog trenja opisuje odnos izmeu okomitih i tangencijalnih komponenata vektora impulsa.
Koordinate
Ova povrina sadri dvije kutije za odabir i tri do pet tekstualnih kutija, kako slijedi: Pomakni toku udara Kada je ovo aktivirano, toka udara (u kojoj dolazi do prosjene izmjene sila izmeu dva vozila) moe biti smjetena. To se postie pomicanjem kursora mia na glavnom zaslonu unutar podruja preklapanja vozila s lijevim gumbom pritisnutim. Alternativno, klikom na lijevi gumb mia s kursorom izvan podruja preklapanja vozila e smjestiti toku udara u sredite podruja preklapanja i rotirati dodirnu ravninu do kuta dosljednog s poloajem preklapanja vozila. Toka udara takoer moe biti smjetena unosom eljenih koordinata u prikladne tekstualne kutije ispod. Rotiraj dodirnu ravninu Nakon smjetanja toke udara, prikazuju se dodirna ravnina i stoac trenja. Pri aktiviranju Rotiraj dodirnu ravninu, novi kut dodirne ravnine (fi) moe se definirati drei lijevi gumb mia i pomiui kursor na glavnom zaslonu. Kut dodirne ravnine takoer se moe unijeti u fi tekstualnu kutiju. x, y, z Tekstualne kutije za unos i iznos koordinata udara. z koordinata, koja je visina iznad trenutne ravnine ceste okomita na povrinu u globalnim koordinatama (tj. stope kada se koriste SAD mjerne jedinice), je samo vidljiva za 3D simulacije. Vrijednosti se takoer mogu promijeniti pomou spin gumba smjetenih unutar ureivakih kutija. to je due gumb pritisnut dolje, prije e se promijeniti vrijednost. Spin gumbi se takoer mogu kontrolirati s gore/dolje tipkama smjera na tipkovnici. fi - Kut dodirne ravnine izmeu vozila (stupnjeva CCW od globalne X-osi). psi - Kut koji definira rotaciju dodirne ravnine s obzirom na vertikalnu ravninu (samo 3D simulacije). Kut od 0 znai da je dodirna ravnina vertikalna. Ovaj kut se moe pregledati u 3D prozoru s aktiviranim Sudar u Postavke prikaza .
Sudar
Ovo podruje sadri dva gumba, vrpcu za pomicanje i kutiju za odabir, kako slijedi: Opcije Ovim gumbom pristupa se dijalokoj kutiji Parametri simulacije, kojoj se takoer moe pristupiti u izborniku Opcije. Molimo pogledajte u stavku izbornika Opcije Opcije Parametri simulacije za opis stavki u ovoj dijalokoj kutiji.
Sudar Ovaj gumb izvodi izraun udara. Koristi se za specificiranje sudara kod nove simulacije kada nisu nainjene nikakve promjene na nijednoj vrijednosti u dijalokoj kutiji Simulacija sudara (udari se izraunavaju automatski bez uporabe gumba Sudar kada god je nainjena promjena bilo kojoj vrijednosti u dijalokoj kutiji Simulacija sudara). Sudar br. Ovo pokazuje sudar za koji se trenutno postavljaju parametri. Mijenjanjem ove vrijednosti, mogue je pristupiti parametrima svih sudara do kojih je dolo. Moe se izvesti neogranien broj sudara izmeu do 32 vozila. Ovi sudari su pohranjeni dok nije specificirana Nova simulacija . Pomou strelica za pomicanje, automatski pomiete vozila izmeu razliitih udara, mijenjajui brojeve sudara prema tome. Kod pomicanja na posljednji broj, vozila e biti pomaknuta u poloaj posljednje simulacije i moe se dodati dalji izraun udara ukljuujui post-udarno kretanje, ako elite.
Auto izra. Kada je aktivirana, simulacija e tei do krajnjih poloaja vozila, ili kroz unaprijed utvren vremenski period, kada god je nainjena promjena u prozoru Simulacija sudara. Unaprijed utvren vremenski period se moe promijeniti pomou Maks. vrijeme simulacije u Opcije Opcije - Parametri simulacije. Poloaji vozila na kraju ili u unaprijed utvrenim vremenskim intervalima pokazani su na glavnom zaslonu umjesto poloaja 200 msek nakon udara, temeljeno na sve definiranim sekvencama i cestovnim uvjetima.
Otkrivanje sudara
Ova opcija izbornika se koristi za aktiviranje znaajke automatskog otkrivanja sudara. Ova znaajka neprestano trai dodir izmeu 2D pravokutnih obrisa vozila. Ako dva vozila dodirnu jedno drugo, simulacija e provesti izraun udara automatski nakon to je dostignuto odabrano vrijeme Dubine penetracije, ako je aktivirano Automatski izraun sekundarnih udara. Ako nije, simulacija e u ovome trenutku stati, omoguujui korisniku da runo specificira parametre sudara. Obje ove stavke su smjetene u Opcije Opcije Parametri simulacije. Otkrivanje sudara takoer moe biti aktivirano u Parametri simulacije pomou Otkrivanje sudara. Ako su dva vozila udaljena manje od pred-definirane minimalne udaljenosti, program se automatski odvija pri najmanjem vremenskom koraku kako bi omoguio to tonije vremensko usklaivanje automatski otkrivenih sudara. Za sekundarne udare izmeu dva vozila nakon primarnog udara (jedan pri vremenu = 0), parametri udara mogu biti razliiti od onih primarnog udara, kako je specificirano u Parametri simulacije. Za sekundarne udare kada se vozila ve preklapaju, Otkrivanje sudara provjerava da li se povrina preklapanja jo uvijek poveava nakon to istekne vrijeme Dubine penetracije od prethodnog udara. Ako jest, biti e izraunan drugi udar. Kada ne koristite Otkrivanje sudara, vrijednosti sekundarnog udara mogu biti definirane runo u dijalokoj kutiji Simulacija sudara. U ovom sluaju, vozite vozila na poloaj sekundarnog udara pomou gumba Simulacija prema naprijed , radije nego pomou gumba Simulacija prema naprijed do stop poloaja .
Otkrivanje sudara unutar Kamion/Prikolica spojeva

Ovo je slino Otkrivanju sudara, ali je za odabir jesu li udari izmeu vunog vozila i njegove prikolice otkriveni, zbog efekta preklapanja (jack-knifing).
Model sudara temeljen na krutosti

Za analizu udara, razvijen je jednostavan i pouzdan model udara, koji uzima u obzir krutost vozila i rjeava sudar na vrijeme. Nainjene su neke ope pretpostavke glede krutosti vozila, na taj se nain moe pronai dobro podudaranje modela za nekoliko sudarnih situacija, s druge strane, CPU vrijeme moe biti ogranieno na minimum. Motorna vozila se obino smatraju krutim tijelima za simulaciju sudara prometnih nesrea s kinetikim 3D programima simulacije. Ovo pojednostavljenje je prihvatljivo za veinu simulacija. Meutim, za izraunavanje dodirnih sila izmeu tijela vozila i tla ili drugih objekata, koristi se nekoliko dodirnih elipsoida za prikazivanje oblika vozila. Geometrija ovih elipsoida se temelji na tipu vozila i specificiranim vrijednostima. Dodirni model koriten za izraun dodirne sile uslijed odreenog iznosa penetracije izmeu dva tijela ili tijela i drugog objekta, temelje se na linearnoj funkciji krutosti. Moe se specificirati koeficijent restitucije kako bi se definirao iznos elasticiteta tijekom kontakta. Jednom kada je izraunana okomita dodirna sila, sile trenja mogu biti izraunate pomou specificiranog dodirnog trenja izmeu dva tijela. Stoga mogu biti izraunate situacije kliueg udara, djelomino kliueg i situacije potpunog udara. Izrauni koliine penetracije, poloaj toke udara i usmjerenost dodirne ravnine provode se automatski. Nema potrebe za korisnikim utjecanjem na izraun ovih udara jednom kada su specificirani opi parametri tijela. Primijetite da linearna funkcija krutosti moe biti zamijenjena specificiranjem sila/udaljenost karakteristika za vozilo iz baze podataka krutosti. Za daljnje informacije o toj temi pogledajte poglavlje Error: Reference source not found na stranici Error: Reference source not found. Oblik vozila specificiran pod Vozilo Postavke vozila Oblik vozila se koristi za utvrivanje veliina elipsoida vozila za udar/prevrtanje model temeljen na krutosti. Ove specifikacije mogu se naznaiti samo za Automobile. Pogledajte u Tehniki prirunik (Model prevrtanja) za vie detalja o specificiranju dodirnih elipsoida. Sudar se izraunava pomou vrijednosti specificiranih unutar dijela Tijelo automobila (Vozilo Postavke vozila Svojstva ovjesa).
Svojstva za udare temeljene na krutosti mogu se specificirati u polju Tijelo automobila, kako slijedi: Trenje Ovo je koeficijent trenja za tijelo vozila. Trenje pneumatika s tlom nije ovdje specificirano ono je manje od 0.8 ili
kako je specificirano drugdje: za ope mjesto dogaaja, u Poligonima trenja, ili u prozoru Sekvenca. Restitucija Ovo je koeficijent restitucije za udare vozila. Ako se koristi model udara temeljen na krutosti, trebala bi se koristiti samo jedna restitucija za sva vozila koja sudjeluju. Ako su specificirane razliite vrijednosti, najnia vrijednost se koristi za izraun. Krutost "Krutost" je izraena kao udaljenost deformacije, odgovarajua krutost se izraunava automatski. Krutost je definirana deformacijom tijela automobila uslijed statike teine korisnik specificira deformaciju i krutost se izraunava. Vrijednost krutosti koja se koristi za elipsoide pneumatika je pola vrijednosti specificirane za tijelo vozila. Za automobile, specificirana krutost je samo za donji dio tijela vozila. Za krov se koristi jedna etvrtina specificirane krutosti. Za druga vozila, specificirana krutost je za sve elipsoide tijela. Osim toga, vrijednost za krutost moe biti specificirana (linearni odnos izmeu tereta i deformacije), odgovarajua udaljenost deformacije se automatski izraunava. Brzina vozila se mijenja i ubrzanja koja se javljaju kao rezultat udara temeljenih na krutosti, mogu se pregledati u grafikom obliku u prozoru Dijagrami, koristei opciju izbornika Opcije - Dijagrami Dijagrami Vozila ili Opcije - Dijagrami Dijagrami Signali senzora. Pogledajte opis ove stavke izbornika kasnije u ovom poglavlju.
Koristi model udara temeljen na mrei

Model udara temeljen na mrei razdjeljuje (na kockice kao na ahovskoj ploi; sastavljanje ploica kao kod mozaika) tijelo vozila na male poligone. Ova mrea ima prvotni oblik tijela automobila. Pri kontaktu s povrinom tla ili poligonima nagiba, mrea se deformira smanjujui ukupnu energiju kretanja, time simulirajui konverziju energije u energiju deformacije. U kombinaciji s otkrivanjem prevrtanja, model udara temeljen na mrei moe simulirati oteenje tijela vozila uslijed prevrtanja. Rezultati deformacije mogu se pregledati u 3D prozoru.
Najbolji rezultati se postiu ako ukljuite pogled ianog okvira i deaktivirate prikaz vozila odabirom opcije izbornika <Stil> <Prikai opcije>.
Krajnji poloaji
Ovo omoguuje definiranje krajnjih poloaja vozila za uporabu s Optimizatorom sudara. Prvotno su krajnji i poetni poloaji svakog vozila podjednaki, tako da korisnik mora pomaknuti svako vozilo od poetnog poloaja na krajnji poloaj, nakon odabira ove opcije prvi puta. Kursor se mijenja u vuni kamion (malo drugaiji izgled od kursora vunog kamiona koji se koristi za smjetanje vozila u vrijeme=0), s kojim se krajnji poloaji vozila mogu definirati. Poetni poloaji vozila ostaju nepromijenjeni. Opaska: Ako krajnji poloaji nisu pokazani ili ne mogu biti odabrani, provjerite da je Optimizator poloaja pod Postavke prikaza oznaen .
Srednji poloaji
Ovo je slino Krajnjim poloajima, ali je za odabir poznatog srednjeg poloaja du post-udarne putanje vozila.
Dva srednja poloaja (Srednji poloaji 1, Srednji poloaji 2) mogu biti definirana.
Optimizator sudara
Optimizator sudara kontrolira automatsku optimizaciju pred-udarnih brzina i drugih parametara. Pogledajte Tehniki prirunik za teoriju na kojoj se temelji ovaj model. Cilj Optimizatora sudara je utvrditi pred-udarne brzine i druge parametre, temeljeno na definiranim krajnjim i/ili srednjim poloajima. Nakon aktiviranja ove stavke izbornika, pojavit e se sljedea dijaloka kutija, s mapama Optimiziraj, Svojstva i Izvjee:
Optimiziraj
Ova dijaloka kutija je za definiranje strategije procesa optimizacije. Sljedea tri algoritma su trenutno dostupna: Genetiki (default) Linearni (primjenljivo samo na udarnu brzinu i toku udara) Monte Carlo Parametri koji se mogu mijenjati tijekom procesa optimizacije su specificirani u kutiji lista Optimiziraj. Ovi se parametri optimiziraju kako bi se pojavili u kutiji lista, osim to je toka udara (toka udara u x-y ravnini) optimizirana interaktivno sa z-koordinatom toke udara kada je optimiziranje s obje ove stavke oznaeno. Za Linearne i Genetike algoritme, svaki parametar se optimizira u dvije faze, poevi sa irinom vieg koraka, prije nego je optimiziran sljedei parametar, u sljedeem redoslijedu: Udarna brzina 5 km/h, 1 km/h (3 mph, 0.5 mph u SAD jedinicama) Toka udara toka udara u x-y ravnini 5 cm, 1 cm (1", 0.4")
z-koordinate toke udara vertikalna visina toke udara (samo za 3D simulacije) 5 cm, 1 cm (1", 0.4") Dodirna ravnina kut fi (pogledajte dijaloku kutiju Sudar), stupnjeva CCW od globalne x-osi 2.5 deg, 0.25 deg Pred-udarni smjerovi pred-udarni kutovi usmjerenja vozila se mijenjaju oko toke udara 2 deg, 0.5 deg Poloaji vozila 5 cm, 1cm (1", 0.4") Restitucija 0.05, 0.01 Dodirno trenje 0.05, 0.01 Genetiki algoritam mijenja oba parametra koji su optimizirani (kao to je Brzina 1 i Brzina 2) na interaktivan nain. Na primjer, ako poinje s brzinama od 10 km/h za svako vozilo, poetno e mijenjati brzine kako slijedi:
Velocity 1 10 15 15 10 5 5 5 10 15 Velocity 2 10 10 15 15 15 10 5 5 5
Ako 15, 15 proizvede najniu greku, nastavit e pri veem (5 km/h ili 3 mph) koraku na vie vrijednosti. Jednom kada pone postizati nie greke pri vrijednostima manjim od najvie vrijednosti, optimizacijski korak e se smanjiti na 1 km/h ili 0.5 mph. Linearni algoritam mijenja brzine i toku udara razliito. Za brzinu, mijenja Brzinu 1 gore i dolje u velikim koracima (5 km/h ili 3 mph) sve dok se greka vie ne smanjuje, zatim uini isto za Brzinu 2. Zatim to ponavlja s manjim koracima. Za toku udara, Linearni algoritam skenira povrinu od +/-25cm (irina koraka 5cm) a zatim povrinu od +/-5cm (irina koraka 1cm). To je ustvari raster sken svake toke u intervalima od 5cm u kvadratu 50cm s 50cm, zatim svake toke u intervalima od 1cm u kvadratu 10cm s 10cm, poevi u toki intervala 5cm s najniom grekom u kvadratu 50cm s 50cm. Linearni algoritam ne mijenja z-koordinatu toke udara dakle ne treba se koristiti za 3D simulacije pri kojima se na ovom parametru treba provesti optimizacija. Takoer, poto je Linearni algoritam primjenljiv samo na
brzinu udara i toku udara, Genetiki algoritam e se koristiti za druge parametre bez obzira da li je odabrano Linearno ili Genetiki. Za Monte Carlo algoritam, izvodi se 100 iteracija (izrauna), koristei nasumine vrijednosti za odabrane parametre optimizacije. Time se izbjegavaju situacije u kojima drugi algoritmi mogu stati u lokalnom minimumu. Takoer ukazuje na oekivane raspone brzina i drugih parametara. Obino je najbolje dodijeliti Vmin i Vmax vrijednosti u dijalokoj kutiji Svojstva kada optimizirate na Brzini, u suprotnom e biti koritene nasumine vrijednosti bilo gdje izmeu 0 i 300 km/h (186 mph). Rasponi drugih Monte Carlo nasuminih vrijednosti su: Toka udara u x-y smjeru +/- 0.5m (1.6 stopa) Toka udara u z smjeru - +/-0.25m (0.8 stopa). Kut dodirne ravnine - +/-15 Pred-udarni smjerovi - +/-15 Poloaji vozila - +/-0.1m (0.3 stopa) Koeficijent restitucije - +/-0.25 Trenje dodirne ravnine - +/-0.25.
Optimizator ne optimizira na parametrima kao to su koenje, upravljanje ili pred-udarna rotacija. Korisnik mora specificirati ove vrijednosti, i, ako je potrebno, mijenjati ih runo. Kako biste zapoeli optimizaciju, pritisnite gumb Optimiziraj. Proces optimizacije se moe zaustaviti u bilo kojem trenutku jednim klikom na desni gumb mia ili pritiskom tipke ESC. to su bolji poetni uvjeti, tim e prije proces optimizacije pronai optimizirano rjeenje. Proces optimizacije moe se ponoviti nekoliko puta i program e uvijek zadrati najbolje pronaeno rjeenje kao rezultat. Trenutna i najnia vagana ukupna greka je prikazana odmah iznad gumba Optimiziraj tijekom optimizacije. Broj pokuaja optimizacije koji su bili dovreni takoer je prikazana u ovom podruju. Zatvara dijaloku kutiju Optimiziraj.
Svojstva
Ova dijaloka kutija omoguuje definiranje sljedeih vrijednosti za svako vozilo za proces optimizacije: Ogranienja raspona brzine (uobiajeno = 0 do 300 km/h ili 186 mph); EES; Vaganje greaka udaljenosti i kuta za krajnje i srednje poloaje (uobiajeno = 100%); Vaganje EES-a (uobiajeno = 0%).
Kada stupanj koenja vozila nije poznat, preporua se prvotno dodijeliti malo ili nita optereenja zavrnom poloaju tog vozila. Definirajte poznati srednji poloaj prilino blizu toki udara gdje sile pneumatika nisu igrale veliku ulogu u mijenjanju putanje vozila. Ako su poznati samo zavrni poloaji, definirajte zavrni poloaj kao srednji poloaj. U oba sluaja, dodijelite stupnjeve koenja na stazi i baze greke izmeu provoenja optimizacije sve dok ne izgleda kao da se koriste razumne vrijednosti, a zatim poveajte optereenje zavrnih poloaja.
Izvjee
Ova dijaloka kutija pokazuje izvjee rezultata Optimizatora. Rasponi greaka rezultata se temelje na ogranienju greaka putanje Optimizatora koji odabire korisnik. Brie sve prethodne rezultate. Ako se ne pritisne izmeu provoenja Optimizatora, prethodni rezultati iteracije e biti povezani s novima. Rezultati se takoer mogu pregledati u obliku dijagrama. Odaberite Opcije Dijagrami Dijagrami Optimizator sudara kako biste pregledali dijagrame za: Brzine Toka udara Restitucija, dodirno trenje Pred-udarni smjerovi Pred-udarni poloaji
Sve toke iteracije s provoenja Optimizatora nainjene otkada je posljednji puta dijagramima. bio pritisnut, e se pojaviti na
Simulacija Madymo osobe u vozilu

Neobaveznim Modelom Madymo osobe u vozilu se upravlja s ovom stavkom izbornika. Pogledajte Model Madymo osobe u vozilu poglavlje za kompletne detalje o ovoj znaajki.
Opcije
Ovaj izbornik se koristi za pregledavanje tablica i dijagrama, te za promjenu postavki programa, postavki pregleda glavnog zaslona, odabir bonih i 3D pregleda.
Vrijednosti (F4)
Odabirom Vrijednosti otvara se prozor u kojem su razne simulacije i/ili vrijednosti sekvence prikazane i stalno aurirane kroz cijelu simulaciju. Ova opcija omoguuje korisniku da ispie ili iznese vrijednosti koje su bitne za procjenu provoenja simulacije. Prozor Vrijednosti se takoer moe koristiti kao ureiva teksta, za definiranje datoteka vozila (*.DAT), na primjer. Ovaj prozor koristi RTF (rich text format bogat format teksta) to znai da moe preuzeti formate teksta. Korisnik moe izabrati proporcionalna pisma i format moe izravno biti uvezen na program obrade rijei.
Alatna letvica
Alatna letvica prozora Vrijednosti omoguuje korisniku odabir razliitih formata teksta i pisama.
Podebljano: Aktivira i deaktivira podebljan tip odabranog teksta Kurziv: Aktivira i deaktivira kurziv tip odabranog teksta Podcrtano: Aktivira odabranog teksta i deaktivira podcrtani tip
Lijevo, sredinje ili desno poravnanje Dodaje ili oduzima grafike oznake prije odabranog teksta. Postoje tri izbornika na vrhu prozora Vrijednosti, kako slijedi:
Datoteka
Izbornik Datoteka se koristi za uitavanje i pohranu datoteka, za ispisivanje sadraja prozora Vrijednosti, te za odabir stilova fonta u ovom i drugim prozorima u PC-Crash-u.
Svi navedeni parametri u prozoru Vrijednosti mogu biti pohranjeni ili ispisani pod opcijom izbornika Datoteka - Ispis. Dodatne zabiljeke za simulaciju mogu se dodati bilo gdje u prozoru prije ispisivanja ili pohrane. Pomaknite kursor na eljeni poloaj, kliknite lijevim gumbom mia, zatim utipkajte eljeni tekst. Opaska: Postoji ogranienje glede veliine podranih datoteka. Maksimalna veliina datoteke koja se moe pregledati je 64kB, to je u veini sluajeva dovoljno. Meutim, kada pokuavate pogledati dinamiku vozila, gdje se pojavljuje deset stupaca vrijednosti za svaki specificirani vremenski korak u simulaciji, ova veliina koju se da pregledati moe biti premala. To se moe nadvladati pohranom Datoteke Vrijednosti, te ju zatim pregledati pomou bilo kojeg ureivaa teksta.
Uredi
Ovaj izbornik se koristi za ureivanje teksta u prozoru Vrijednosti.
Postavke
Izbornik Postavke se koristi za odabir parametara koje treba prikazati u prozoru Vrijednosti.
Prvih est opcija izbornika (one iznad linije) se mogu jedino pregledavati jedna po jedna. Kada su odabrane, svi drugi prikazi su potisnuti. Kliknite na odabranu stavku izbornika iznad linije opet kako bi ponitili odabir i pregledali sve odabrane stavke izbornika ispod donje linije.
Sekvenca
Prikazuje sve vrijednosti sekvence definirane u dijalokoj kutiji Sekvence.
Dijelovi
Prikazuje stvarno vrijeme, udaljenost i brzinu za sve definirane sekvence. Vrijednosti mogu biti pokazane samo ako je cijela simulacija prethodno bila izraunana.
Sudarni parametri
Prikazuje sve izraunate parametre sudara za svaki sudar u simulaciji.
Dinamika vozila
Prikazuje vrijeme, poloaj, rotaciju i brzinu svih vozila u prethodno definiranim vremenskim intervalima. Vremenski interval je definiran u Postavke prikaza pomou Posljednji ogranak. Nakon definiranja vremenskog intervala, deaktivirajte Posljednji ogranak ili e vozila biti nacrtana u ovim intervalima i na glavnom zaslonu. Kada su ove informacije pohranjene kao tekstualna datoteka (pomou Spremi sa izbornika Datoteka Vrijednosti), mogu se koristiti u drugim programima (npr. za video animaciju ili simulaciju kretanja osobe u vozilu).
Izvjee
Prikazuje cjelovito izvjee simulacije, identino ispisu koji se javlja s opcijom izbornika Datoteka - Ispis izvjea.
Koristi ablonu
Omoguuje da ablona izvjea bude uitana i da automatski prihvaa podatke sa simulacije. ablone izvjea (*.rtf datoteke), uglavnom korisne za izvjetavanje vrijednosti s alatne letvice Kinematiki, su smjetene u direktoriju u kojem je PC-Crash instaliran. Datoteka Keywords.rtf (Kljunerijei.rtf) pokazuje sve kljune rijei koje se mogu koristiti u dokumentima.
Postavke izvjea
Ovdje mogu biti odabrani sadraji ispisa izvjea.
Udaljenost/Vrijeme
Prikazuje vrijeme i udaljenost prijeenu za vozilo du svoje putanje. Postavljaju se na nulu na poetku svake nove simulacije.
Okomite sile pneumatika

Prikazuje sile pneumatika okomite na povrinu ceste na svakom kotau.
Bone sile pneumatika

Prikazuje sile poprene na uzdunu os pneumatika na svakom kotau.
Sile koenja
Prikazuje sile koenja/ubrzanja koje se poklapaju s uzdunom osi pneumatika na svakom kotau.
Energija
Prikazuje kinetiku energiju vozila.
Koeficijent trenja
Prikazuje trenutni koeficijent trenja na svakom kotau.
Brzina
Prikazuje brzinu teita vozila du svoje putanje.
Ubrzanje
Prikazuje ubrzanje teita vozila.
Dijagrami (F2)
Prozor Dijagrami je za pregled grafova razliitih vrijednosti imajui u obziru udaljenost ili vrijeme za svako vozilo.
Utvrivanje mjerila dijagrama

Dijagramima se moe utvrditi mjerilo pomou gumba Zoom in (priblii) i Zoom out (udalji) u alatnoj letvici prozora dijagrama. Uporaba gumba mijenja veliinu dijagrama tako da stane u prozor dijagrama. Prikazano se podruje moe dodatno mijenjati odabirom opcije izbornika <Opcije> <Dijagrami / Osi>. Prikladno podruje pregleda dijagrama moe biti unijeto u dijalogu ili runo u polja unosa (xmin ymax) ili podruje pregleda moe biti maksimizirano do veliine dijagrama automatski odabirom odgovarajuih kutija za odabir.
Boje linija dijagrama

Boje linija dijagrama odgovaraju "Osnovnim" bojama vozila odabranim u Opcije Opcije Boje. Na primjer, linija dijagrama 4 e biti iste boje kao vozilo 4 u simulaciji. Zbog toga, bijelu treba izbjegavati kao boju za vozilo, poto se linija dijagrama koja odgovara broju tog vozila nee vidjeti na bijeloj poleini dijagrama.
Boja linije moe takoer biti promijenjena odabirom opcije izbornika <Opcije> <Dijagram / Osi>. U dijalogu, boja svake linije dijagrama moe pojedinano biti specificirana. Odabirom kutije za odabir koristi boje vozila linije dijagrama su ponovno postavljene na boje vozila.
Skeniranje dijagrama
Funkcija skeniranja omoguuje da vrijednosti bilo gdje du grafova bordo prikazane u Statusnoj letvici. Ovo postiete pritiskom lijevog gumba mia s kursorom na eljenom poloaju na dijagramu.
Dijagrami mogu biti konfigurirani pomou lokalnih kaskadnih izbornika. Ovi izbornici su na vrhu prozora Dijagrami, kako slijedi:
Dijagrami
Ovaj izbornik je za odabiranje grafova koje ete pregledati. Svaka opcija izbornika moe se aktivirati ili de-aktivirati tako to ete ju kliknuti jednom. X-os grafova je udaljenost ili vrijeme, ovisno o postavci u Dijagrami - Opcije Dijagrami / Osi.
Vozila
Slijedei grafovi vozila mogu biti odabrani s ovom stavkom izbornika: Brzina brzina vozila du svoje putanje.
Udaljenost v. Vrijeme vrijeme koje je proteklo (sekunde) s obzirom na udaljenost prijeenu du putanje vozila. Udaljenost - Vrijeme - Brzina - vrijeme koje je proteklo (sekunde) s obzirom na udaljenost prijeenu du putanje vozila i brzina vozila du svoje putanje. Usmjerenje smjer usmjerenja vozila, stupnjeva CCW od globalne X-osi. Kutna brzina vijuganja kutna brzina vijuganja, u radijanima/sek ili stupnjevima/sek oko vertikalne osi, + u CCW smjeru. Kut upravljanja kut upravljanja kotaa vozila u stupnjevima, + u CCW smjeru. Faktori koenja sile koenja/ubrzanja primijenjene na svaki kota, u % okomite statike sile. Koeficijent trenja koeficijent trenja na svakom kotau. Okomite sile pneumatika vertikalne sile (okomite na ravninu ceste) na svakom pneumatiku. Bone sile pneumatika bone sile (paralelne s ravninom ceste) na svakom pneumatiku. Sile koenja pneumatika uzdune sile (paralelne s ravninom ceste) na svakom pneumatiku. Ubrzanje uzduna, bona i vertikalna ubrzanja teita vozila. Kut prevrtanja kut prevrtanja vozila oko svoje uzdune osi, stupnjeva CW od razine, ako je gledano sa stranje strane (primjenljivo samo za 3D simulacije). Kutna brzina prevrtanja brzina prevrtanja vozila oko svoje uzdune osi, + u CW smjeru kada je gledano sa stranje strane (primjenljivo samo za 3D simulacije). Kut nagnua - kut nagnua vozila oko svoje bone osi, u stupnjevima CW od razine, ako je gledano s desne strane (primjenljivo samo za 3D simulacije). Kutna brzina nagnua - brzina nagnua vozila, + u CW smjeru, ako je gledano s desne strane (primjenljivo samo za 3D simulacije). Ukupni skliz pneumatika skliz pneumatika uslijed sila koenja ili ubrzanja. rpms pneumatika - rotacijska brzina kotaa, u rpm. Sila povlaenja prikolice - bone, uzdune i vertikalne komponente sile povlaenja izmeu vunog vozila i njegove prikolice. EES izraunate EES vrijednosti.
Viedijelni sustavi
Ovaj izbornik omoguuje pregled grafova slijedeeg za svaku od 16 komponenata viedijelnog pjeaka. Za sve stavke osim Energija, date su etiri vrijednosti za svaku viedijelnu komponentu (X, Y, i Z globalne vrijednosti smjera, kao i rezultanta). Udaljenost Brzina Ubrzanje Rotacijski kut Kutna brzina Kutno ubrzanje Energija (kinetika) Dodirne sile Sile opruge
Optimizator sudara
Ovaj izbornik omoguuje Optimizatora sudara: Brzine Toka udara Restitucija, dodirno trenje Pred-udarni smjerovi Pred-udarni poloaji pregled grafova sljedeih stavki
Madymo Dijagrami
Pogledajte poglavlje Model Madymo osoba u vozilu.
Izvoz dijagrama
Izvozi *.dia ili *.dxf tekstualnu datoteku odabranih dijagrama. Sljedea dijaloka kutija omoguuje pohranu podataka na tekstualnu datoteku s odabranom irinom koraka (u udaljenosti ili vremenu). Pri radu s vremenskim grafom, korisnik e u veini sluajeva htjeti smanjiti uobiajenu vrijednost od 0.5 sekunda na manju.
Signali senzora
Ova znaajka omoguuje korisniku da smjesti senzor bilo gdje na vozilu tako da se brzine, ubrzanja i rotacijske vrijednosti u odabranoj toki mogu pregledati na dijagramu. Uobiajeni poloaj je na teitu (x = y = z = 0). Poto je ova znaajka namijenjena uglavnom gledanju emu je pojedina osoba u vozilu podvrgnuta, ubrzanje sile tee je uvrteno u dijagrame ubrzanja. Stoga, vertikalno ubrzanje od 1g e se pokazati za vozilo u stanju mirovanja.
Bilo koji ili svi od sljedeih mogu biti pokazani na dijagramu, kako je odabrano pomou stavke izbornika Opcije Dijagrami / Osi u prozoru Dijagrami: Brzina u x, y i z smjerovima - Krivine 1, 2, 3 Ubrzanje u x, y i z smjerovima (-1g u globalnom Z smjeru je ukljueno za ubrzanje sile tee) - Krivine 4, 5, 6 Rotacijska brzina oko x, y i z osi - Krivine 7, 8, 9 Rotacijsko ubrzanje oko x, y i z osi - Krivine 10, 11, 12 Rotacija oko x, y i z osi - Krivine 13, 14, 15
Gornje Krivine 1 do 15 su sve za Vozilo 1. Kada postoji vie vozila u simulaciji, Krivine 16 do 30 su za Vozilo 2, Krivine 31 do 45 su za Vozilo 3, itd.
Opcije
Izbornik Opcije je za odabir opcija prikaza u prozoru Dijagrami.
Kopiraj (CTRL C)
Ovim, ili gumbom , kopirate sadraje prozora Dijagram na meuspremnik Windowsa za umetanje u drugi program. Ovisno o odabranoj opciji pod Posebno lijepljenje u odredinom dokumentu, dijagram se moe zalijepiti ili kao slikovna ili kao tekstualna datoteka.
irina koraka dijagrama (pogledajte ispod).
se
odabire
opcijom
Dijagram/osi
Dijagrami / Osi
Koristite ovu opciju za odabiranje udaljenosti ili vremena za x-os, za odabiranje dijagrama koji e biti prikazani (za viedijelne dijagrame, dostupno je samo vrijeme), i za odabiranje irine koraka izvoza dijagrama kada je odabrana opcija Kopiraj (vidite gore).
Unutar prozora Vozila, svaka stavka se moe ukljuiti i iskljuiti odvojeno s odgovarajuim kutijama za odabir. Osim toga, sve stavke se mogu ukljuiti i iskljuiti klikom s desnim gumbom mia bilo gdje u dijalokoj kutiji Vozila. Osim toga, moe se postaviti boja svake linije dijagrama i vidljivo podruje dijagrama.
Otklon ishodita
Ovo pomie graf na lijevo ili desno unosom eljene vrijednosti udaljenosti ili vremena u odgovarajuu tekstualnu kutiju dijaloke kutije Otklon ishodita. Graf Udaljenost v. Vrijeme takoer se moe pomicati vertikalno. Kada je odabrano pomicanje u vremenu za dijagram Udaljenost v. Vrijeme, vozilo e takoer biti pomaknuto u vremenu u simulaciji kada koristite kliznu letvicu alatne letvice Simulacija i prikazanim animacijama, u dodatku pomicanju koje se javlja prozoru Dijagrami. Ovo je korisno za sinkroniziranje gibanja vozila odnosu na drugo. Pogledajte dio Sinkronizacija vozila prethodnom poglavlju. u u u u
Grafovi se takoer mogu zrcaliti s odgovarajuim odabirom To je korisno kod pokazivanja dijagrama ukljuujui sudare.
Zrcalo.
Reetka
Ova opcija izbornika toggles je li ili ne reetka poloena na dijagramu. Gustoa ove reetke je identina gustoi reetke na glavnom zaslonu i moe se modificirati s Grafika- Mjerilo & Razmak reetaka opcijom izbornika.
Pomakni
Pomakni omoguuje pomicanje linija dijagrama naprijed i nazad. Nakon aktiviranja, dijagram se moe pomaknuti s kursorom na njemu i pritisnutim lijevim gumbom mia.
Crtaa alatna letvica

Ovime se aktivira crtaa alatna letvica, tako da tekstualni ili crtai elementi mogu biti dodani dijagramima u opisne svrhe. Pogledajte Crtanje Crtaa alatna letvica opis stavke izbornika.
Ispis
Izbornik Ispisa ili gumb resp. gumb se koriste za ispisivanje dijagrama na pisau. Znaajka Pretpregleda ispisa omoguuje da ispis prvo bude pregledan. Ako su otvoreni viebrojni prozori dijagrama, svi dijagrami e biti ispisani na jednoj stranici. Tekst unesen u Datoteka Primjedbe ispisa e biti ispisan s dijagramima.
Prozor
Izbornik Prozora se koristi za otvaranje, zatvaranje i organiziranje prozora dijagrama za viebrojno gledanje dijagrama. Prozori se takoer mogu organizirati upotrebom gumba , , i .
3D poloaji kamere
Ova alatka se koristi za smjetanje kamere na glavnom zaslonu kako bi se definirala toka iz koje e se gledati 3D vozila i mjesto dogaaja (PC-Crash 3D samo). Kada je aktivirano, kursor se mijenja u simbol kamere na glavnom zaslonu. Kamera se moe pomicati i rotirati pomiui ju s pritisnutim lijevim gumbom mia. Ako kamera nije vidljiva na podruju mjesta dogaaja, jedan klik lijevog gumba mia s kursorom na bilo kojem poloaju e pomaknuti kameru na taj poloaj. Kako biste promijenili smjer gledanja, drite pritisnutim lijevi gumb mia s kursorom u stocu pogleda, te ga pomiite kako biste rotirali stoac.
3D Prozor (F9)
Ovime otvarate prozor 3D Pogled i animacija (PC-Crash 3D samo). Ovaj prozor takoer moe biti otvoren duplim klikom na simbol kamere. Ovaj prozor prikazuje 3D pogled mjesta dogaaja s vozilima smjetenim kako bi odgovarali trenutnoj slici u simulaciji, zajedno s bilo kojim drugim poloajima definiranim u Postavkama prikaza .
Prozor 3D Vizualizacija sadri tri izbornika na vrhu (Animacija, Stil i Pozadina), kako slijedi:
Animacija
Ovaj izbornik je za smjetanje kamere, prikazivanje i putanje animacija, te ispisivanje 3D pregleda.
Postavite poloaje kamere

Ovo otvara dijaloku kutiju Postavke kamere, u kojoj se poloaji kamere, rotacija i fokusna udaljenost mogu mijenjati kako bi se postigao eljeni pogled. Za "ptije" perspektive, moe se odabrati maksimalan vertikalni kut od 89.
Osim poloaja kamere specificiranog ovdje, postoje tri unaprijed definirane perspektive (prednje, bono i vrh) koje se mogu odabrati s alatne letvice prozora 3D Vizualizacija Dinamino smjetanje kamere Dinamino pomicanje kamere, panning i zumiranje u 3D prozoru je mogue, kako slijedi: Pomicanje kamere Drite lijevi gumb mia pritisnutim i pomaknite kursor u 3D prozoru. Panning (Rotiranje) kamere Drite tipku SHIFT i lijevi gumb mia pritisnutim i pomaknite kursor u 3D prozoru. Zumiranje kamere Drite tipku CTRL i lijevi gumb mia pritisnutim i pomiite kursor gore ili dolje u 3D prozoru kako biste pomaknuli kameru od odnosno prema mjestu dogaaja. .
Prikai
Ovo je za prikazivanje animacija simulacija. Animacije su pohranjene kao *.AVI datoteke, koje se mogu putati pomou Windows Media Playera. Kada je odabrano Prikai, eljeno ime datoteke za animaciju mora biti uneseno u dijaloku kutiju Spremi kao. Nakon to je novo ime datoteke prihvaeno pritiskom na gumb OK, pojavljuje se dijaloka kutija Prikai animaciju.
Ovdje se mogu odabrati dimenzije animacije (u pikselima), broj slika po sekundi, poetna i zavrna vremena animacije, te razne opcije. Opcije Ovaj gumb otvara prozor Postavke animacije, u kojem moe biti odabrano anti-aliasing, statina ili pomina kamera i razne opcije kompresije.
Upotrijebi Anti-Aliasing Anti-aliasing izravnava nazupane rubove nanoenjem srednjih sjena susjednih boja u podjednakim intervalima du zajednike granine povrine.
Bez Anti Aliasing
Sa Anti Aliasing (2, 2)
Anti-aliasing bi trebalo koristiti za animacije prezentacijske kvalitete, poto znaajno poveava obnavljanje 3D prozor i vrijeme prikaza. Kamera Gumb Kamera omoguuje korisniku odabir kamere koja se pomie s jednim od vozila, umjesto uobiajenog statinog poloaja kamere. To se radi u padajuoj listi na vrhu dijaloke kutije Pridodaj kameru koja se pojavljuje.
Perspektiva vozaa Ovime se pridruuje kamera vozilu, smjeta ju u priblian poloaj vozaa putnikog automobila pri vertikalnoj projekciji od 3.94 stopa (1.2 metara), i dodjeljuje joj fokusnu udaljenost od 35mm. Ove se vrijednosti mogu naknadno mijenjati, ako elite. Stalna rotacija kamere Ovime se sprjeava da kamera pridruena vozilu rotira u vijuganju s vozilom (kamera nikad ne rotira s prevrtanjem ili nagnuem vozila). Kompresija Ovaj gumb otvara dijaloku kutiju Video kompresija, u kojoj se moe mijenjati nekoliko parametara video kompresije. U sloenim animacijama, mijenjanje ovih parametara moe stvoriti praktinu ravnoteu izmeu kvalitete animacije i brzine playbacka. Ove opcije se koriste kada je video sekvenca pohranjena na disk. Video sekvence su kompresirane i dekompresirane rutinama zvanim codecs (kratica za kompresor/dekompresor). Codec je odgovoran za kompresiranje sirovih video podataka u prikladan za distribuciju. Kada se pusti kompresirana video sekvenca, codec izvodi obrnutu ulogu, pretvarajui kompresirane podatke u slike koje mogu biti prikazane.
Video za Windowse ukljuuje nekoliko codecs, od kojih svaki ima prednosti i mana. Pri procjenjivanju codeca, trebate u obzir uzeti sljedee faktore:
Kvaliteta: koliko dobro codec odrava izvorne boje, gibanje i detalje slike? Stupanj podataka: da li codec smanjuje stupanj prijenosa podataka na prihvatljiv nivo?
Veliina pohrane: koliko je prostora pohrane uteeno kao rezultat kompresiranja? Vrijeme: koliko vremena je potrebno za kompresiranje i playback?
Trebali biste eksperimentirati s nekoliko metoda kompresije kako biste utvrdili koja je najbolja s vaim video sadrajem i platoima isporuke. Sljedee metode kompresije su dostupne Kompresor u dijalokoj kutiji Video kompresija: Metoda SuperMatch-ov Cinepak Codec Opis Izvrsna metoda kompresije za video sekvence isporuene na CD-ROM-u. Cinepak prua dobru sliku i kvalitetu gibanja pri stupnjevima prijenosa podataka CD-ROM-a (15 slika po sekundi s veliinom slike 320-sa-240 proizvodi stupanj podataka od 150K po sekundi). Video sekvenca se pohranjuje s formatom boje od 24-bita, to zadrava veinu informacija o boji sa izvornog videa. Pri putanju na prikazima od 8-bita, Cinepak se koristi drhtanjem kako bi prenio vrijednosti boje od 24-bita na format palete od 8-bita. Cinepak koristi postupak asimetrine kompresije, jedne koja traje puno due tijekom kompresije nego tijekom playbacka. Na sustavu brzog snimanja, dopustite priblino jedan sat vremena kompresije po minuti videa pri veliini slike od 320-sa-240, 15 slika po sekundi. Prua video visoke kvalitete (veliina slike 320-sa-240 i 15 slika po sekundi), koristei postupak asimetrine kompresije. Indeo 3.1 koristi format boje od 24-bita. Pri putanju na prikazima od 8-bita, Indeo protresa boje od 24-bita do formata od 8bita. Indeo iskoritava prednost hardwarea za kompresiju na Intel Smart Video Recorder capture board, doputajui hardware kompresiju stvarnog vremena tijekom snimanja. Intel preporua interval kljunih prikaza od 4. Metoda kompresije korisna za raunalnostvorenu animaciju, snimke mjesta dogaaja, i druge sekvence s podrujima iste boje. Kvaliteta i smanjenje veliine, naglo padaju ako postoje brojne promjene od slike do slike (na primjer, kao to bi bio
u padajuoj kutiji
Intel Indeo(TM) Video R3.2
Microsoft RLE
sluaj kod sekvenca snimljenih s videokasete). RLE metoda je ograniena na video sekvencu od 8-bita. Microsoft Video 1 Kombinira dobru kvalitetu playbacka s relativno brzim vremenima kompresije. Ako koristite Cinepak codec kao vau konanu metodu kompresije, razmislite o uporabi Videa 1 za grube verzije sekvenci. Samo se pobrinite da zadrite vau izvornu, nekompresiranu sekvencu kao glavnu kopiju. Video sekvenca je pohranjena ili u formatu od 8-bita ili u formatu od 16-bita. S formatom od 8-bita, moete specificirati palete koje elite koristiti u video sekvenci, tako da ako se vaa sekvenca puta iskljuivo na strojevima od 8-bita, Video 1 prua bolju kontrolu nad bojama palete od metoda kompresije koje koriste postupak automatskog protresanja. Nekompresirani YUV format proizveden u Intel Smart Video Recorder capture board. Snimajte u ovom format ako elite koristiti neko drugi kompresor, a ne Indeo 3.1. Nije metoda kompresije; umjesto toga, Potpuni Prizori pohranjuje animaciju kao nekompresiranu AVI datoteku (bez ikakvog gubitka u kvaliteti).
Intel Indeo(TM) Video Raw
Potpuni prizori
Sljedee Opcije su dostupne u dijalokoj kutiji Video kompresija: Opcije Kvaliteta kompresije Opis Doputa vam izjednaavanje kvalitete slike sa specificiranim stupnjem podataka. Vea kvaliteta (pomicanje klizne vrpce nadesno) poveava vanost istih, tonih slika nautrb glatkog gibanja. Nia kvaliteta (pomicanje klizne vrpce nalijevo) smanjuje kvalitetu slike ali prua gibanje s puno manje zapinjanja. Gumb Konfiguriraj takoer sadri gumb za naredbu koji prua postavke ili informacije koje se odnose na kompresor. Specificira koliko esto potpuni prizor treba biti pohranjen u video sekvencu. Kljuni prizori pruaju ukupnu sliku prizora i djeluju kao referentna toka za uzastopne prizore koja sprema samo razlike od prethodnog
Kljuni prizori Svakih n prizora
prizora. Kljuni prizori pruaju prikladne destinacije skoka za video sekvencu; korisnici mogu skoiti na kljuni prizor, i slika potpunog prizora e biti prikazana. Stupanj podataka Specificira oekivani stupanj prijenosa podataka pri playbacku. Video kompresor koristi ovu informaciju za utvrivanje koliine informacija koje treba uvrstiti u svaki prizor; s viim stupnjevima podataka, moe se pohraniti vie informacija, i kvaliteta je bolja. Ako se video sekvenca puta sa ureaja koji ima sporiji stupanj prijenosa podataka nego to je specificirano za kompresiju, kvaliteta playbacka bi mogla trpjeti.
Opaska: Nemojte primjenjivati metode viestruki kompresije na vau video sekvencu. Veina metoda rezultira nekakvim gubitkom kvalitete, a gubitak se poveava ako se primjenjuju viestruki postupci. Na primjer, ako imate video output karticu s vlastitim kompresijskim softwareom, nema potrebe koristiti ikakvu kompresiju pri stvaranju AVI datoteke u PC-Crash-u. Pri eksperimentiranju s postavkama kompresije, pohranite izvornu nekompresiranu verziju vae video sekvence kao osnovicu. Start Snimanje video animacije se pokree pomou gumba Start. Ovisno o njenoj sloenosti, moe potrajati nekoliko minuta za stvaranje video animacije. Opaska: Zaslon raunala bi trebao biti postavljen na boju od 16 bita ili vie. Postavka od samo 256 boje e prouzrokovati 10x poveanje vremena prikazivanja. Provjerite vau postavku prikaza klikom na ikonu Prikaz u prozoru MS-Windows kontrolna ploa. Stvorene video animacije mogu se putati bilo kada pomou Windows Media Player programa. Znaajke ovog programa su navedene u Windows priruniku.
Playback
Ova stavka izbornika omoguuje korisniku da odabere iz, i puta, prethodno prikazane animacije unutar PC-Crash-a, umjesto otvaranja Windows Media Playera.
Pretpregled ispisa
Ovo pokazuje pretpregled ispisa 3D prozora prije nego ga ispiete. Tekst koji unesete u Datoteka Primjedbe ispisa e biti ispisan sa 3D pogledom.
Ispis
Ovo ispisuje trenutnu 3D perspektivu na pisau.
Uitaj Madymo Kin3-Datoteku

Ovo je za uvoz Madymo Kin3-Datoteke. 3D simulacija gibanja viedijelnog tijela moe se vizualizirati. Pogledajte poglavlje Model Madymo osoba u vozilu za vie detalja.
O 3D
Daje kratku informaciju u znaajki animacije PC-Crash-a.
Stil
Ovaj izbornik je za mijenjanje izgleda vozila i objekata u 3D pogledu.
Izvor svjetla
Ovime se definira poloaj izvora svjetla. Poloaj izvora svjetla utie na sjenanje vozila i smjetanje sjena.
Defaultom, samo je jedan izvor svjetla aktivan. Koristite padajuu listu Izvor svjetla i Omogueno aktiviranje dodatnih izvora svjetla. Koristite Linearne i etverokutne tekstualne kutije kako biste promijenili uinke svakog izvora svjetla. Slabljenje svjetla A se izraunava kao funkcija udaljenosti D izmeu izvora svjetla i objekta:
A=
1 A0 + ALin D + AQuad D 2
Tipino je udaljenost izmeu izvora svjetla i objekta prilino velika, stoga e ak i male vrijednosti od ALin i AQuad znatno smanjiti intenzitet svjetla. Ove konstante su korisne za oblikovanje ulinih svjetala. Umjesto unosa linearnog slabljenja, moete unijeti udaljenost. Linearno slabljenje e biti automatski izraunato.
Prikai opcije
Ova dijaloka kutija sadri razne opcije koje se mogu toggled on ili off. Format slike je bitan samo za animacije koje e biti prenesene na video vrpcu. Druge dostupne opcije su: Magla Ovime se aktivira magla, s daljinom vidljivosti koju specificira korisnik.
Nacrtaj nebo Nacrtaj tlo Dupla odbojnika
Pokazuje osjenano plavo nebo (tamnije pri viim vertikalnim projekcijama). Boja tlo zelenom, osim tamo gdje je DXF crtai oblik ili bitmapa. zatita Ponovno crta 3D prozor kao cjelinu, radije nego vozilo po vozilo. Mijenja pregled tlocrta bitmapu s glavnog zaslona u tono usmjerenje za odabranu perspektivu. Za ovo je potrebno izvjesno vrijeme izrauna kada je 3D prozor prvotno otvoren, ali ne kasnije, ak i kada se kamera pomakne. Pokazane su sjenke vozila. Primjenjuje Gourand sjenanje na vozila, to znatno izjednaava njihove oblike. Da bi ova opcija funkcionirala, okomiti vektori 3D DXF oblika vozila moraju biti izraunani kada su oblici uneseni u PCCrash. Kotai su pokazani s poklopcima ciljanog kotaa kako bi ukazali na rotaciju.
Nacrtaj bitmapu sa 2D pogleda
Izraunaj sjenke Gouraud sjenanje
Detaljni oblici kotaa iroki pneumatika 3D Tekstovi Wireframe pogled Brojevi vozila Vozila
tragovi Pokazani su iri tragovi pneumatika. Prikazuje DXF tekst crtea u 3D pogledu. Prikazuje objekte kao wireframe modeli Prikazuje brojeve vozila u 3D prozoru (ne primjenljivo za animacije) Prikazuje vozila u 3D prozoru. Iskljuivanje vozila je znaajka koja se uglavnom koristi za pregled modela Madymo osoba u vozilu. Izvori svjetla e biti prikazani kao svjetlo koje odailje bijele kugle na njihove poloaje.
Izvori svjetla
Direct X Ovaj gumb otvara dijaloku kutiju Odaberi Direct3D ureaj. Ovisno o tome koje Direct3D mod(ove) podrava grafika kartica raunala, brzina prikazivanja se moe poveati odabirom odgovarajueg moda. Uobiajeni mod je HAL, (hardware abstraction layer) sloj apstrakcije hardwarea. U ovom se modu koristi hardware ubrzanje grafikog adaptera. Kao alternativa, moe se koristiti REF, (reference rasterizer). Znatno je sporiji i ne podravaju ga svi pogonski ureaji, ali pridrava svaki mod prikazivanja poto je proveden u software.
Osim toga, moete odabrati adapter prikaza, ako postoji vie od jednog u vaem raunalu. Format back buffera specificira memoriju zaslona koritenu za 3D vizualizaciju. Nije nuno mijenjati ovu vrijednost ako 3D prozor prikazuje mjesto dogaaja. U suprotnom, probajte razliite formate kako biste smanjili potronju memorije. Buffer (privremena memorija) dubine se koristi za utvrivanje koji je piksel najblii kameri i koji treba biti prikazan. Kao i kod back buffera postoje razliiti formati koje ureaj moe koristiti. Ako prikaz ne radi tono, probajte razliite formate kako biste smanjili potronju memorije. Dodatno, moete popraviti kvalitetu odabirom vieprobnog tipa. Viestruke probe se prikazuju kako bi se anti-alias slika. to je bolja kvaliteta, vie e vremena biti potrebno ureaju za crtanje mjesta dogaaja. Procesuiranje vrha znai transformacija i izrauni svjetla 3D-objekata na mjestu dogaaja. Moete odabrati da li te izraune provodi software ili grafiki hardware postavljanjem odgovarajuih vrijednosti. Openito, hardware procesuiranje je bre ali nisu sve operacije podrane u svakom ureaju.
Umetni vrijeme/brzinu
Ovo omoguuje vremenu i brzini svakog vozila (ako je aktivirano u Modelu simulacije ) da budu smjeteni na svaki prizor animacije. Moe se odabrati bilo koji od etiri kuta prizora animacije, s marginom (u pikselima) od vertikalnih i horizontalnih rubova prizora. Veliina i boja teksta moe se promijeniti, i napomene se mogu dodati.
Da biste deaktivirali ovu opciju, odaberite "nemoj prikazati" u padajuoj listi Poloaj.
Alatna letvica
Ovime se aktivira i deaktivira alatna letvica prozora 3D Vizualizacije.
Pozadina
Izbornik Pozadina je za uitavanje i mijenjanje bitmapa datoteka za uporabu kao pozadine u 3D pogledu. Fotografija u perspektivi stvarnog mjesta dogaaja incidenta moe biti uinkovita pozadina.
Uitaj bitmapu
Ovime se uitava bitmapa datoteke na 3D pogled. Za fotografije mjesta dogaaja, poloaj kamere PC-Crash-a mora biti prilagoen poloaju iz kojega je snimljena fotografija.
Izbrii bitmapu
Ovime se brie bitmapa koja je bila uitana na prozor 3D Vizualizacija.
Smjesti bitmapu
Ovime se mijenja veliina i omjer aspekta uitane bitmape u jednom koraku. Crtanjem pravokutne kutije (s pritisnutim lijevim gumbom mia) ete to postii. Bitmapa e biti iskrivljena kao bi se prilagodila ovoj kutiji, stoga ovu opciju ne bi trebalo koristiti s fotografijama.
Pomakni bitmapu
Ovime se pomie bitmapa (s pritisnutim lijevim gumbom mia) na bilo koji eljeni poloaj u 3D pogledu.
Utvrdi mjerilo bitmape

Veliina bitmape moe biti promijenjena. To se postie unoenjem eljenog faktora mjerila u dijaloku kutiju Zoom Bitmapa, koja se pojavljuje odabirom ove opcije izbornika.
Nijansa/Bis/Zas
NIjansa, bistrost i zasienje pozadine uitane bitmape se moe promijeniti pomou kliznih letvica u dijalokoj kutiji NBS (HLS).
Kontrast/Svjetlost
Kontrast, svjetlost, prilagodljiva svjetlost i boja pozadine uitane bitmape se moe mijenjati pomou kliznih letvica i tekstualnih kutija u dijalokoj kutiji Kontrast & Svjetlost.
Pomou vrpce za pomicanje za Prilagodljivu svjetlost, modificiraju se samo svjetlost i kontrast podruja tamnijih od unaprijed definiranih vrijednosti. Gumb Pretpregled se koristi za prikazivanje promjena bez modificiranja same slike. Ovo se moe uiniti nekoliko puta. Ako je pritisnuto OK, stvarna slika se modificira prema pretpregledu.
Prozor Bone perspektive

Prozor Bona perspektiva omoguuje da vozila i objekti budu gledani u pravom mjerilu na vertikalnoj ravnini. Ukljuena je mjerna znaajka, kojom se upravlja klikom i dranjem lijevog gumba mia, te povlaenjem kursora od jedne toke do druge. Rezultirajua dimenzija je pokazana na statusnoj letvici prozora Bone perspektive. Prozor Bona perspektiva je posebice koristan za pregledanje interakcije prednjeg-stranjeg odbojnika vozila u sudarima stranje strane, poto sadrava znaajku za primjenjivanje nagnua vozila uslijed brake dive (zaronua koenja).
Prije otvaranja prozora Bona perspektiva, odaberite poloaj kamere koja gleda vozila sa eljene strane (udaljenost kamere od vozila nije bitna, poto pogled moe biti priblien odnosno udaljen nakon to je otvoren prozor Bona perspektiva). Sljedei oblici vozila se mogu uitati za uporabu u prozoru Bona perspektiva: 3D DXF oblici (uitajte s Vozilo Vozilo DXF Datoteka - Pregled tlocrta Uitaj DXF) 2D DXF oblici bone perspektive (uitajte s Vozilo Vozilo DXF Datoteka Bona perspektiva Uitaj DXF) Bitmapa bone perspektive (uitajte s Vozilo Vozilo DXF Datoteka Bona perspektiva Bitmapa). Bitmape bone perspektive nekolicine europskih vozila su ukljuene s PC-Crash-om, u poddirektoriju Bona perspektiva. Neka U.S. i japanska vozila, kao i bicikli i motocikli, su takoer uvrteni. Korisnici mogu dodati vlastite poddirektorije fotografija, kako ele. Fotografije treba slikati to dalje od vozila to je mogue, sa zoom leom, kako bi se minimizirala distorzija perspektive.
Sljedei izbornici su uvrteni u prozor Bona perspektiva:
Alatke
Priblii
Pomaknite toku gledanja blie vozilu.
Udalji
Pomaknite toku gledanja dalje od vozila.
Alatna letvica
Ovime aktivirate/deaktivirate alatnu letvicu opcijama Ispis, Pretpregled ispisa, Priblii, i Udalji. s
Statusna letvica
Ovime se aktivira/deaktivira statusna letvica, koja pokazuje poloaj mia unutar prozora.
Svojstva
Mjerilo pisaa, odabrati ovdje. Pokai reetku i rezolucija reetke mogu se
Opcije
Kopiraj prozor
Ovime se kopira vidljivi pogled na meuspremnik kao Windows MetaFile (WMF), za lijepljenje na MS Word ili druge programe koji mogu prihvatiti ovaj tip datoteke.
Izraunaj kut nagnua

Ovo omoguuje izraun kuta nagnua vozila, temeljeno na odabranim usporenjima koenja u Dinamika - Sekvenca i svojstvima vozila u Vozilo - Postavke vozila.
Izraunat kut nagnua za svako vozilo e biti pokazan u prozoru Bona perspektiva, kako bi se omoguila usporedba visina odbojnika.
Razvrstavanje dubine
Ovime se omoguuje da jedno vozilo bude pokazano ispred ili iza drugoga.
Ispis
Pretpregled ispisa
Ovo pokazuje Pretpregled ispisa, temeljeno na mjerilu odabranom u Alatke Svojstva.
Ispis
Ovime se ispisuje bona perspektiva, odabranom u Alatke Svojstva. temeljeno na mjerilu
Poloaj sunca
Ova opcija izbornika je za izraun poloaja sunca u eljeno vrijeme na zadani datum u odabranim mjestima.
Drava Odabir drave. Mjesto Odabir mjesta. Mogu se odabrati unaprijed definirana mjesta. Zemljopisna irina (+N, -S), Zemljopisna duina (+O, -W) Prikazane su koordinate odabranih mjesta. Vrijednosti za zemljopisnu irinu i duinu takoer se mogu definirati runo (sjever pozitivno, jug negativno i istok pozitivno, zapad negativno) Datum, vrijeme Odabir eljenog datuma i vremena. Ljetno vrijeme Definiranje je li aktivno ljetno vrijeme. Vremenska zona Ako su koordinate koritene za definiranje mjesta, mora se odabrati odgovarajua vremenska zona. Vrijednosti Poloaj sunca h < 90), Azimut Visina je kutna udaljenost iznad horizonta (0 <
Kutna udaljenost, mjerena du horizonta
Toka kompasa Orijentacija je mjerena u stupnjevima (0 ili 360 oznaava sjever, 90 = istok, 180 = jug i 270 = zapad). Osim toga smjer (tj. 109.4 = OSO) je naznaen kao tekst. U desnom dijagramu, sunce je predstavljeno u
trenutnom poloaju (crveni pokaziva) a tijekom dana (sivi). Svjetlosni intenzitet.(lux) Gustoa svjetla u luksima (lx) kao mjera za kvantitetu svjetla na povrini. Za izraun je prihvaena bijela povrina s nebom bez oblaka. Izlazak sunca Izlazak sunca je vrijeme u kojem prva zraka sunca prvotno izae iznad horizonta. Uinak refrakcije u zemljinoj atmosferi podie sliku sunca oko pola stupnja na horizontu, ime sunce izlazi oko dvije minute ranije nego to bi se oekivalo od stvarnog poloaja sunca u prostoru. Zalazak sunca Zalazak sunca je vrijeme u kojem izlazna zraka sunca prvotno zae ispod horizonta. Uinak refrakcije u zemljinoj atmosferi podie sliku sunca oko pola stupnja na horizontu, ime sunce zalazi oko dvije minute kasnije nego to bi se oekivalo od stvarnog poloaja sunca u prostoru, (Opaska: u brdovitim podrujima dolazi okolnim reljefom do takozvanog sjenanja horizonta, tj. horizont nije 0 stupnjeva, tako da npr. u situacijama doline, sunce izlazi kasnije, a u ranijim vremenima zalazi) gradski sumrak. period sumraka koji poinje (ili zavrava) kada je sredite (refraktiranog) sunca vie od 6.5 ispod horizonta (0 do 6.5). nautiki sumrak. period sumraka koji poinje (ili zavrava) kada je sredite (refraktiranog) sunca vie od 12 ispod horizonta astronomski sumrak period sumraka koji poinje (ili zavrava) kada je sredite (refraktiranog) sunca vie od 18 ispod horizonta
Reetka
Ovime se aktivira ili deaktivira reetka glavnog zaslona pomou Postavke kako je definirano pod Grafika Mjerilo & Razmak reetaka (pogledajte opis stavke izbornika). Reetka se takoer pojavljuje pri vertikalnoj projekciji 0 u 3D prozoru.
Mjera
Alatka Mjera omoguuje da mjerenje bude izvreno na glavnom zaslonu. Mjere su u stopama (U.S. jedinice) ili metrima (metrike jedinice).
Dijaloka kutija Mjera sadri sljedee:

DX - Udaljenost u X smjeru (horizontalno na zaslonu) DY - Udaljenost u Y smjeru (vertikalno na zaslonu) D - Udaljenost du mjerne linije fi Kut mjerne linije (CCW od X osi).
Mjerenje se vri smjetanjem kursora na prvu toku udaljenosti koju treba mjeriti, te zatim pritiskanjem i dranjem lijevog gumba mia dok pomiete kursor na drugu toku. Izmjerene vrijednosti ostaju vidljive u dijalokoj kutiji Mjera sve dok ponovno ne pritisnete lijevi gumb mia. Deaktivacija znaajke mjerenja se postie ili odabirom druge opcije izbornika ili ponovnim klikom na ovu opciju izbornika.
Alatna letvica simulacije (SHIFT F9)

Ova opcija izbornika ukljuuje odnosno iskljuuje alatnu letvicu Simulacija. Pogledajte poetak prethodnog poglavlja za detaljniji opis svake alatke.
Glavna alatna letvica

Ova opcija izbornika ukljuuje odnosno iskljuuje alatnu letvicu Glavno. Pogledajte poetak poglavlja Rad s PC-Crash-om za detaljniji opis svake alatke.
Statusna letvica
Statusna letvica na dnu zaslona moe biti ukljuena ili iskljuena. Sadri poruke o grekama i dodatne informacije (mjerilo, trenje, vrijeme, i model simulacije).
Opcije
Default postavke PC-Crash-a mogu biti definirane pomou Opcija. Postavke su automatski pohranjene u datoteci crash72.ini u Windows direktoriju. Kada je odabrano Opcije, pojavljuje se sljedea dijaloka kutija:
Direktoriji
U ovom podruju se mogu mijenjati direktoriji gdje PC-Crash trai baze s podacima o vozilu, PC-Rect, crtanje vozila i bitmape datoteke, datoteke projekta i datoteke ablone projekta, s odreenim gumbom Promjena .
Boje
Osnovne boje svih vozila mogu biti definirane prema osobnim sklonostima. Definirane boje e biti koritene u svim pregledima.
Kada pritisnete Promjena za svaku kutiju boje vozila (Osnovna, Poziciona i 200ms nakon sudara), moete odabrati boju sa sljedeeg prozora Boja. Ako elite, moete stvoriti boje po mjeri.
Osnovna
Ova poja je za trenutni poloaj vozila na glavnom zaslonu i to je boja vozila u 3D prozoru i animacijama. Osim toga, linije dijagrama (Opcije Dijagrami) e biti iste boje.
Poziciona
Ova boja je za druge poloaje osim trenutnog poloaja vozila na glavnom zaslonu, kao to su poetni i zavrni poloaji.
200 ms nakon sudara

Ova boja je za vozilo 200ms nakon sudara, to se pokazuje kada se izvodi sudar, pomou Udar Simulacija sudara.
Parametri simulacije
Ova stavka izbornika omoguuje korisniku da promjeni Parametre simulacije. Takoer joj se moe pristupiti s gumbom Opcije u prozoru Simulacija sudara.
Spojna toka udara

Kada je ovo aktivirano, moe se locirati toka udara samo u preklapajuem podruju dva pravokutna obrisa vozila u sudaru.
Otkrivanje sudara
Pomou ovoga se aktivira znaajka automatskog otkrivanja sudara, i identino je opciji izbornika Udar Otkrivanje sudara.
Dubina prodiranja
Ova padajua kutija omoguuje korisniku odabir vremena od prvog kontakta izmeu pravokutnih obrisa vozila do trenutka u kojem je izraunan udar. Obino, vrijeme od 30 do 60msek je realistino to se moe provjeriti s mjerenim gnjeenjem vozila. Ovo vrijeme je takoer vrijeme izmeu sekundarnih udara, ako su vozila jo uvijek u pogonu i pribliavaju se jedno drugom.
Auto izraun
Kada je ovo aktivirano, simulacija e tei do zavrnih poloaja vozila, ili za prethodno definiran vremenski interval (pogledajte sljedeu stavku), kada god se naini promjena u dijalokoj kutiji Simulacija sudara. Ova kutija za odabir je identina Auto izra. u dijalokoj kutiji Simulacija sudara (pogledajte Udar Simulacija sudara).
Maks. vrijeme simulacije

Kada tee u Auto izraun modu, simulacija e biti zaustavljena u vrijeme specificirano ovdje, ako vozila nisu dola do zaustavljanja prije ovog vremena.
Integracijski korak
Integracijski vremenski korak Auto izrauna moe se mijenjati. Obino PC-Crash koristi vremenski korak od 5ms. Meutim, za Auto izraun mod, ovaj vremenski korak moe biti povean u trajanju kako bi se ubrzala simulacija. Ovaj vei vremenski korak nee biti koriten kada su vozila blizu sudara.
Automatski izraun sekundarnih udara

Ovo omoguuje automatski izraun sekundarnih udara kada se vozila preklapaju za iznos specificiran u padajuoj listi Dubina prodiranja.
Parametri za sekundarne udare

Ovo podruje omoguuje restituciji sekundarnog udara ili brzini razdvajanja da budu specificirani razliito od prvog udara.
Postavke prikaza
Ova alatka se koristi za promjenu Postavki prikaza glavnog zaslona i (za PC-Crash 3D) 3D Vizualizacijskog prozora. Takoer pogledajte opis u prethodnom poglavlju pod Prikaz glavnog zaslona.
Posljednji poloaj
Pokazani su prvi, posljednji i trenutni poloaji vozila.
Posljednji ogranak
Pokazani su poloaji vozila u svakom specificiranom prirastu. Odabir ove kutije za odabir prikazuje dodatno podruje u dijalokoj kutiji Postavke prikaza gdje korisnik moe specificirati vrijednost prirasta pomou gumba opcije Vrijeme, Udaljenost ili Svaki korak.
Specificirani prikaz utjee samo na ono to je pokazano na zaslonu. Ne utjee na uestalost izrauna. Specificirani prikaz e takoer biti onaj koji je koriten u dijelu Dinamika vozila prozora Vrijednosti. Posljednji ogranak ne mora biti aktivirano da bi trenutna specificirana vrijednost prirasta bila pokazana u prozoru Vrijednosti.
Putanje kotaa
Pokazane su putanje svih kotaa, bez obzira da li se kliu ili ne.
Vidljivi tragovi
Naznaeni su samo tragovi pneumatika koji bi bili vidljivi na cesti. Za ovo, PC-Crash pretpostavlja da tragovi postaju vidljivi kada su zdruene uzdune i bone sile pneumatika vee od 95% dostupne sile trenja. Korisnik moe promijeniti ovu default vrijednost bilo kada.
Sudari
Pokazani su poloaji svih sudara, s dodirnom ravninom, stocem trenja i impulsom udara.
V-trokut
Na zaslonu su pokazani dijagrami vektora brzine, obuhvaajui trokut koji tvore pred-udarna brzina, post- udarna brzina, i vektori promjene brzine za svako vozilo u sudaru. U tekstualnoj kutiji pored V-trokut, mogu se odrediti mjere veliine dijagrama vektora brzine. S uobiajenim mjernim faktorom od 10, udaljenost od jednog metra (3.3 stope) na zaslonu odgovara brzini od 10 mph. Druge opcije dostupne u padajuoj listi Postavke prikaza su:
Teite Poloaji sekvenca DXF Automobili
Pokazana je putanja teita Pokazani su poloaji vozila na poetku svake sekvence Omoguuje da vozila budu predstavljena 2D ili 3D DXF datotekama, ako su uitani, umjesto jednostavnim pravokutnim oblikom Uitani DXF crte je pokazan kao pozadina simulaciji Uitani DXF-crte je pokazan u boji, umjesto crno-bijelo Uitana bitmapa je pokazana na temeljnoj ravnini na glavnom zaslonu Pokazani su obrisi definiranih poligona trenja i nagiba
DXF Crtanje DXF Boja Bitmapa Poligoni trenja
Tekst poligona trenja Putanje vozila Obrisi sudara
Pokazan je tekst koji se odnosi na definirane poligone trenja i nagiba Pokazane su definirane putanje vozila Pokazani su priblini 2D obrisi sudara, kako su definirani smjetajem toke udara i podruja preklapanja obrisa vozila optimizatora
Poloaji optimizatora Pokazani su srednji i zavrni poloaji Ispunjeni oblik vozila 3D DXF oblici vozila su pokazani
ispunjeni, radije nego wire-frame, na glavnom zaslonu (pokazujui prozore i odbojnike), na glavnom zaslonu. kako bi se definirala njihova jurea putanja.
Detaljni oblici vozila Omoguuje odabir detaljnijeg vozila
Putanja obrisa vozila Pokazuje trag od svakog kuta vozila
Auto Obnavljanje
Auto obnavljanje automatski obnavlja zaslon kada se pomiu ili zatvaraju dijaloke kutije ili prozori. Takoer automatski obnavlja 3D prozor. Predlae se da se ova kutija za odabir deaktivira samo kod uporabe sporog raunala.
Uobiajene postavke
Uobiajene vrijednosti mogu biti specificirane za sljedee stavke:

Trenje
Koeficijent trenja pneumatika-na-cestu moe ovdje biti specificiran ili promijenjen u bilo kojem trenutku duplim-klikom na "my" povrinu statusne letvice na dnu glavnog zaslona.
Vrijeme reakcije
Ovo je percepcija/vrijeme reakcije vozaa za sekvencu reakcije.
Zaostajanje koenja
Vrijeme zaostajanja koenja za sekvencu usporenja je vrijeme izmeu primjene papuice konice i kada dolazi do specificiranog nivoa koenja pri kotau. Tipino vrijeme zaostajanja koenja paninog zaustavljanja je oko 0.2s, s duim vremenima za normalna zaustavljanja ili sustave zranog koenja.
Linearni porast tijekom faze postavke koenja

Ovime se specificira poveanje linearne sile koenja od nule do specificirane razine tijekom vremena zaostajanja koenja. Ako ovo nije oznaeno, pretpostavit e se prosjek od specificiranog nivoa sile koenja tijekom vremena zaostajanja koenja.
Uobiajena visina teita

Ovo je visina teita koje e imati vozila uitana u PC-Crash. Ako je zadrana visina od 0, simulacija e biti 2D simulacija osim ako se visina teita naknadno ne promijeni u Vozilo - Postavke vozila Geometrija vozila.
Jedinice
Ovo omoguuje mijenjanje izmeu razliitih jedininih sustava. Odaberite to preferirate za udaljenosti (metriki, U.S.) i brzine (km/h, mph, fps i m/s). Jedinice se mogu promijeniti u bilo kojem trenutku kada radite na projektu.
Jezik
Ovdje odaberite izmeu brojnih jezika.
Spremi
Dijaloka kutija Spremi sadri postavke za operaciju Poniti upis i znaajku auto-pohrane.
Poniti upis
Znaajka Poniti upis u PC-Crash funkcionira slino kao i znaajka Poniti upis u drugim programima. Operacije se mogu ponititi ili ponovno izvriti pomou gumba "Poniti posljednju radnju" i "Ponovi posljednju radnju " . U memoriji moe biti zadrano do 50 Poniti koraka, kako je odabrano u padajuoj listi Poniti "Br. koraka".
Znaajka samo-pohrane
Samo-pohrana automatski sprema trenutni projekt pod ime Recover.pro u Windows\Temp direktoriju (ili direktoriju specificiranom u Kontrolna ploa Windowsa - Sustav) u unaprijed definiranim vremenskim intervalima (1 do 10 minuta) kada je PC-Crash otvoren. U sluaju kvara softwarea, kada je PC-Crash ponovno otvoren, pitat e vas elite li uitati posljednje sjedenje (session), koja e se nalaziti u Recover.pro. Nakon uitanja Recover.pro, ne zaboravite ju preimenovati u eljeno ime datoteke.
Grafika
Izbornik Grafika ukljuuje operacije bitmape Mjesto dogaaja i operacije crtanja mjesta dogaaja.
Mjerilo & Razmak reetaka

Ovime pristupate sljedeoj dijalokoj kutiji.
Mjerilo
Ovdje mogu biti specificirani mjerilo zaslona i ispis. Mjerilo se takoer moe mijenjati s gumbima Priblii i Udalji na glavnoj alatnoj letvici, ili duplim klikom u "Mjerilo" podruju statusne letvice. Kada pokreete PC-Crash, uobiajeno mjerilo je 1:200.
Razmak reetaka
Ovdje je specificiran razmak reetaka, kako za glavni zaslon tako i za prozor Dijagrami. Reetka glavnog zaslona je vidljiva samo ako je aktivirana opcija izbornika Reetka (opis slijedi). Reetka prozora Dijagrami je vidljiva samo ako je aktivirana Reetka u izborniku Opcije prozora Dijagrami. Kada pokreete PC-Crash, uobiajeni razmak reetaka je jedan metar (3.28 stopa).
Linije mree
Uobiajene reetke pokazuje samo toke. Umjesto toga, odabir ovoga pokazuje pune linije.
Bitmapa
Ope PC Crash nudi mogunost rada na nekoliko bitmapa u isto vrijeme. Tijekom uitavanja nove bitmape, pojavljuje se upit da li elite prepisati trenutnu bitmapu. Bitmapu moete odabrati ili unutar ovog prozora ili u radnoj povrini PC Crash-a klikom s lijevim gumbom mia (ali. meutim, svi gumbi moraju biti deaktivirani u Alatnoj letvici) na odgovarajuu bitmapu. BMP mjerni faktor Definicija poveanja bitmape. Toan se faktor moe utvrditi pomou opcije izbornika Grafika Bitmapa - Mjerilo. Otklon x Aktivna bitmapa se pomie u x-smjeru prisvajajui otklon Otklon y Aktivna bitmapa se pomie u y- smjeru prisvajajui otklon Fi Aktivna bitmapa je rotirana prisvajajui kut Fi (pozitivna rotacija u smjeru suprotnom od smjera gibanja kazaljki na satu).
Obnovi (F5)
Ovime se obnavlja glavni zaslon, postavkama u Postavke prikaza . temeljeno na odabranim
Prethodno zumiranje (F3)

Ovime se povrina glavnog zaslona mijenja na prethodnu veliinu.
Prozor zumiranja
Prozor zumiranja omoguuje korisniku da zumira tono odreenu povrinu glavnog zaslona. To se postie pomicanjem kursora u jedan kut eljenog podruja, pritiskom i dranjem lijevog gumba mia, pomicanjem kursora na suprotan kut oblikovanog pravokutnika, a zatim putanja gumba mia.
Zumiraj sve
Zumiraj sve mijenja povrinu pregleda glavnog zaslona kako bi ukljuivao kompletno mjesto dogaaja simulacije, ukljuujui bitmapu i DXF crte.
Pan
Alatka Pan se koristi za pomicanje pogleda glavnog zaslona bez mijenjanja mjerila. Ovo se postie klikom i pomicanjem kursora na glavnom zaslonu dok drite lijevi gumb mia pritisnutim, te ga zatim pustite.
Grafika - Bitmapa
Ovaj izbornik se koristi za izvoenje operacija na bitmapama mjesta dogaaja, koji se uitavaju pomou Datoteka Uvoz - Bitmapa . Mogu se uitati bitmape viestrukih mjesta dogaaja. Kada se uitavaju dalje bitmape, pojavljuje se sljedea kutija s porukom. Odaberite gumb Ne osim ako ne elite zamijeniti postojeu bitmapu.
Kada je uitano vie od jedne bitmape, mogu se neovisno jedna o drugoj mjeriti i pomicati. Klikom na eljenu bitmapu ete ju istai, kako je ukazano crnim kvadratima u svakom uglu. Bitmapa zatim moe biti mjerena, pomicana ili rotirana neovisno o drugim. Postoje dva naina mjerenja, pomicanja ili rotiranja bitmapa. Jedan je da odaberete Grafika Mjerilo & Razmak reetaka. U donjoj polovici dijaloke kutije koja se pojavljuje, odaberite eljenu bitmapu s padajue liste i promijenite vrijednosti za nju ispod tako to ete ih utipkati u tekstualne kutije.
Druga metoda mjerenja, pomicanja ili rotiranja bitmapa je da upotrijebite sljedee funkcije u izborniku Bitmapa.
Mjerilo
Odreuje mjerilo odabranoj bitmapi. Poznata referentna udaljenost mora biti oznaena na crtaoj povrini. To se postie smjetanjem kursora na jedan kraj referentne udaljenosti, zatim pomicanjem kursora na drugi kraj s pritisnutim lijevim gumbom mia. Nakon putanja gumba mia, prikazan je sljedei prozor, koji pokazuje trenutnu duljinu i omoguuje korisniku da definira tone duljine.
Postupak moe biti ponovljen nekoliko puta, ako tono mjerilo nije postignuto prvi puta.
Pomakni
Ovo omoguuje odabranoj bitmapi da bude pomaknuta s obzirom na vozila i crtee u simulaciji. Pratite iste korake kao kod opcije izbornika Grafika - Pan.
Rotiraj
Ovo omoguuje odabranoj bitmapi da bude rotirana za definirani kut. Postupak: Stavite kursor na eljeno sredite rotacije za bitmapu. Pritisnite i drite lijevi gumb mia dok pomiete kursor du bilo koje eljene referentne linije u bitmapi. Nakon putanja lijevog gumba mia, referentna linija je definirana. Ova linija se moe rotirati na obje strane pomicanjem kursora. Kut rotacije (u stupnjevima) je prikazan na statusnoj liniji. Kada je dostignut eljeni rotacijski kut, ponovno pritisnite lijevi gumb mia. Bitmapa e sada biti rotirana za ovaj kut.
Opaska: Za svaku rotaciju bitmape s ovom opcijom izbornika, kvaliteta bitmape e biti smanjena a njena veliina poveana. Rotacije bitmape od +90 ili -90 stupnjeva u sljedee dvije opcije izbornika nee rezultirati ikakvim gubitkom kvalitete bitmape.
Rotiraj +90 stup

Rotira odabranu bitmapu 90 stupnjeva u smjeru suprotnom od smjera kazaljki na satu.
Rotiraj -90 stup

Rotira odabranu bitmapu 90 stupnjeva u smjeru kazaljki na satu.
Omjer sivog
Stvara sliku u omjeru sivog iz slike u boji.
Invertiraj
Invertira boje odabrane bitmape.
Nijansa/Bistrost/Zasienje
Nijansa, bistrost i zasienje odabrane bitmape moe biti promijenjeno pomou skliznih vrpca u dijalokoj kutiji HLS.
Kontrast/Svjetlost
Kontrast, svjetlost, prilagodljiva svjetlost i boja odabrane bitmape mogu se promijeniti pomou kliznih letvica i tekstualnih kutija u dijalokoj kutiji Kontrast & Svjetlost.
Koristei vrpcu za pomicanje za Prilagodljivu svjetlost, modificira se samo svjetlost i kontrast podruja tamnijih od unaprijed definiranih vrijednosti. Gumb Pretpregled se koristi za prikazivanje promjena bez modificiranja same slike. To se moe uiniti nekoliko puta. Ako je pritisnuto OK, stvarna slika se modificira prema pretpregledu.
Izbrii bitmapu
Brie odabranu bitmapu.
Grafika - DXF
Ovaj izbornik se koristi za izvoenje operacija crtanja mjesta dogaaja. Crtei mjesta dogaaja se takoer mogu uvesti pomou Datoteka Uvoz DXF crtanje .
Pomakni
Ovo omoguuje pomicanje crtea u odnosu na vozila i bitmapu u simulaciji. Pratite isti postupak kao i kod opcije izbornika Grafika Pan.
Crtaa alatna letvica

Ovime se otvara Crtaa alatna letvica. Crtaa alatna letvica sadri brojne alatke za stvaranje i ureivanje crtea. Osim alatki u Crtaoj alatnoj letvici, moe se pristupiti izborniku koji sadri druge funkcije desnim klikom na ovu naslovnu letvicu.
Pomakni Zatvori Vie o
Pomie Crtau alatnu letvicu Zatvara Crtau alatnu letvicu Prua informacije o programu
Snap
Snap (kljocaj) i Snap Spacing (razmak kljocaja) se odabiru ovdje. Kod crtanja s bilo kojom alatkom, te takoer kod crtanja Poligona trenja, Poligona nagiba i Putanja vozila, nacrtana toka e kljocnuti na odabrani razmak.
Mjerilo
Odabrane crtae komponente mogu se mjeriti i pomicati ovdje pomou x i y koordinata. Odabir Pretpregleda crta promjene netom nakon mijenjanja. Umjesto da unosite vrijednosti u tekstualne kutije, takoer ih moete promijeniti pomou gumba spin.
Odaberi sve
Odabire sve crtae komponente.
Rotiraj odabrano (3D) Odabrane crtae komponente mogu se ovdje rotirati oko X, Y ili Z osi.
Pomakni (3D)
odabrano Odabrane crtae komponente mogu se pomaknuti du X, Y ili Z osi. Odabir Pretpregleda crta promjene netom nakon mijenjanja. Umjesto da unosite vrijednosti u tekstualne kutije, takoer ih moete promijeniti pomou gumba spin.
Odredi mjerilo Odabrane crtae komponente mogu se odabranog (3D) mjeriti du X, Y ili Z osi odvojeno. Odabir Pretpregleda crta promjene netom nakon mijenjanja. Umjesto da unosite vrijednosti u tekstualne kutije, takoer ih moete promijeniti pomou gumba spin.
Umetni objekt
DXF crtei mogu se uitati kao "objekti". DXF crtai objekt moe se pomicati kao cjelina, neovisno o glavnom DXF crteu Odabrane crtae komponente mogu se spremiti kao DXF crtei
Spremi odabrano
Trianguliraj odabrano 3D povrine mogu se stvoriti iz crtea koji sadri 3D toke. Ova je znaajka korisna za stvaranje 3D mjesta dogaaja iz DXF datoteka ukupnog pregleda poloaja ili linija obrisa nacrtanih u PC-Crash-u.
Nakon odabira eljenih toaka i aktiviranja ove znaajke, 3D trokutne podruja se stvaraju izmeu odabranih toaka. Pojavit e se kutija s porukom pitajui vas da li triangulirano podruje treba koristiti kao poligon nagiba. Ako odaberete Da, triangulirano podruje e se koristiti kao poligon nagiba i moe mu se pristupiti pomou Dinamika Definiraj nagib ceste. Ako odaberete Ne, triangulirano podruje se tretira kao DXF crte, jednom kada su povrine stvorene, spremite crte s Datoteka Izvoz DXF crte. Zatim ga moete uvesti kao 3D Cestovni objekt pomou Dinamika Definiraj nagib ceste Generiraj 3D cestovni objekt Uvoz. Vozila u simulaciji e sada prepoznati crte kao 3D cestovni objekt. Da biste tono postavili poetne uvjete, smjestite vozilo na cestovni objekt s alatkom Vuni kamion i pritisnite gumb Nova simulacija .
Sljedei alatni gumbi su sadrani u Crtaoj alatnoj letvici: Odaberi, Pomakni Ovaj gumb je prvotno aktivan kada je otvorena Crtaa alatna letvica. Ovo omoguuje odabir postojeih crtaih objekata klikom kursora na objekt s lijevim gumbom mia. Nakon odabira, objekti se mogu pomicati, modificirati ili mjeriti. Viestruki se elementi mogu odabrati uramljujui sve objekte unutar prozora nacrtanog pomou mia, ili drei pritisnutom tipku SHIFT dok odabirete dodatne objekte. Modificiranje objekata Ako je samo jedan objekt aktivan, moe ga se modificirati u eljeni oblik pomicanjem kutnih toaka (oznaene malim kvadratiima) s pritisnutim lijevim gumbom mia. Pomicanje objekata Ako je jedan ili vie objekata aktivno, mogu se pomaknuti na razliit poloaj smjetanjem kursora na objekt,
klikom i dranjem lijevog gumba mia, i pomicanjem objekta na novi poloaj. Odabir svih objekata Ako cijeli crte treba pomaknuti, rotirati ili mjeriti, mogu se odabrati svi objekti s opcijom izbornika Crte Odaberi sve objekte. Rotiraj odabrano Operacija: Kada je pritisnut ovaj gumb, pojavljuje se simbol , koji identificira sredite rotacije. Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia s kursorom na ovom simbolu kako biste pomaknuli sredite rotacije. Rotirajte odabrani(e) objekt(e) klikom na bilo koju toku izvan ovog simbola u crtaem podruju i pomiui kursor s pritisnutim lijevim gumbom mia. Novi poloaj objekata je istom prikazan. Mjerna linija Stvara liniju dimenzije bilo koje duine i smjera. Operacija: Oznaite poetnu toku linije drei lijevi gumb mia pritisnutim. Pomaknite kursor na suprotan kraj linije i pustite lijevi gumb mia. Ako u isto vrijeme pritisnete tipku SHIFT, kut linije e uvijek biti 0, 45 ili 90 stupnjeva. Linija Stvara liniju bilo koje duine i smjera. Operacija: Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Ako u isto vrijeme pritisnete tipku SHIFT, kut linije e uvijek biti 0, 45 ili 90 stupnjeva. Polilinija Stvara otvorenu poliliniju, koja se sastoji od nekoliko dijelova linije. Operacija: Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Kliknite na eljene lokacije kako biste definirali dalje toke. Ako u isto vrijeme pritisnete tipku SHIFT, kut linije e uvijek biti 0, 45 ili 90 stupnjeva. Pojedini klik na desni gumb mia, dovrava poliliniju. Kako biste dodali dodatne toke poliliniji odaberite ju i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam doputa umetanje toke na odabranu lokaciju. Poligon Stvara poligon, koji se sastoji od nekoliko dijelova linije. Operacija: Kliknite i drite pritisnutim lijevi gumb mia kako biste nacrtali prvu toku i pustite ga na drugoj toki. Kliknite na eljene lokacije kako biste definirali dalje toke. Nakon unosa svih toaka poligona, kliknite na desni gumb mia kako biste zatvorili zadnju stranicu poligona. Ako u isto vrijeme pritisnete tipku SHIFT, kut linije e uvijek biti 0, 45 ili 90 stupnjeva. Pojedini klik na desni gumb mia zatvara poligon. Kako biste dodali dodatne toke poligonu odaberite
ga i kliknite desnim gumbom mia na eljeni poloaj. Pojavljuje se izbornik koji se pojavljuje kao privremeni prozor koji vam doputa umetanje toke na odabranu lokaciju. Opaska: Pojedine toke Linija, Polilinija i Poligona mogu se prilagoditi pomou gumba (prvo ih morate istaknuti) kako biste pristupili prozoru Promijeni objekt. X, Y i Z koordinate krajeva svakog segmenta linije mogu se mijenjati, i radijus se moe primijeniti izmeu svakog segmenta linije. Alternativno, moe se definirati nagib izmeu toaka, druga i dalje toke su prilagoene. Trenutni segment linije, oznaen brojem u desnom dijelu ove dijaloke kutije, je istaknut crvenim krajnjim tokama na glavnom zaslonu.
Pravokutnik Stvara kvadrat ili pravokutnik. Operacija: Oznaite poetni kut kvadrata ili pravokutnika drei lijevi gumb mia pritisnutim. Pomaknite kursor na suprotan kut i pustite lijevi gumb mia. Krug Stvara krug ili elipsu. Operacija: Dvije odabrane toke uvijek definiraju okruujui pravokutnik kruga ili elipse. Oznaite poetni kut kruga ili elipsa drei lijevi gumb mia pritisnutim. Pomaknite kursor na suprotan kut i pustite lijevi gumb mia. Ako u isto vrijeme pritisnete tipku SHIFT, krug je automatski stvoren. Luk Stvara luk kruga. Operacija: Prvo, potpuni krug mora biti stvoren. Oznaite poetni kut kruga drei lijevi gumb mia pritisnutim. Pomaknite kursor na suprotan kut i pustite lijevi gumb mia na eljenoj veliini kruga. Zatim, definirajte poetne i krajnje kutove segmenta luka s pojedinim klikovima lijevog gumba mia. Tekst Unosi tekst.
Operacija: Oznaite poloaj gdje treba unijeti tekst na crtaem podruju klikom lijevog gumba mia. Zatim, utipkajte eljeni tekst. Promijeni stil linije Mijenja stil linije, slojeve, boje i druge znaajke objekta. Operacija: Nakon pritiska ovog gumba, pojavljuje se sljedea dijaloka kutija:
Sve promjene nainjene u ovoj dijalokoj kutiji odnose se na objekte koji su bili odabrani. Ako je ova opcija izbornika odabrana kada niti jedan objekt nije odabran, promjene su za sve budue crtae operacije. Mogu se odabrati razliiti stilovi linije, moe biti odabran sloj, krajevi linija mogu se promijeniti u druge tipove. Mogu se promijeniti irine linija. Ukupna irina linije je zbroj njene lijeve i desne polovice. Postoji nekoliko mogunosti za obrasce iroke ispune. Ovi se obrasci mogu primijeniti na linije, polilinije (ukljuujui lukove) i poligone, ak i kada je kutija za odabir BSplinije aktivirana. Ispuna ispunjava pravokutnike, elipse ili poligone temeljnom bojom. BSplinije mijenja ravne segmente polilinija i poligona u zakrivljene segmente. Gumbi boja boje svih odabranih objekata mogu se promijeniti u dijalokoj kutiji Boja kojoj ovi gumbi otvaraju pristup. Lijevi gumb Boja je za sve objekte i linije. Desni gumb Boja je za ispunu linije, ako je odabrana irina linije > 0. Da biste odabrali novu boju kliknite na eljenu kutiju. Odabirom gumba Definiraj boje po mjeri, dodatne boje se mogu definirati. Opaska: Peta boja u drugom redu je prozirna plaviasta boja, korisna za prozore vozila.
Promijeni font, boju teksta Modificira tekst. Tekst se takoer moe modificirati duplim klikom na njega. Prikazana je sljedea dijaloka kutija:
Ova dijaloka kutija omoguuje korisniku promjenu boje, veliine, sloja, fonta i sadraja teksta. U ovaj se prozor moe unijeti tekst dug nekoliko redova. Grupiraj Grupira odabrane crtae komponente u objekte, koji se zatim mogu pomicati, rotirati ili mjeriti kao jedan. Poniti grupiranje Ponitava grupiranje odabranih crtaih objekata. Donesi naprijed Ova i sljedea alatka djeluju samo izmeu linija. Ova alatka donosi odabranu liniju u prednji plan. Pomakni nazad Stavlja odabranu liniju u pozadinu iza ostalih linija.
Stvaranje cestovnog elementa Crta ravni ili zakrivljeni dio ceste. Cestovni parametri su definirani u tri mape dijaloke kutije Dio ceste.
Moe se odabrati do 6 cestovnih traka. Mogu se odabrati razliite boje za razliite linije i cestovne komponente. Moe se promijeniti razmak iscrtane linije. Kutija za odabir Ispuna omoguuje da cesta bude pokazana u potpunoj boji (dolje), ili samo u obrisu.
Dijelovi ceste mogu jednostavno biti spojeni jedan s drugim ili s krianjima (pogledajte sljedeu stavku) pomicanjem dijela tako da je crvena linija na kraju blizu crvenoj liniji na kraju drugog dijela ili na eljenoj ulici krianja. Dio ceste e kljocnuti na mjesto pod tonim kutom.
Svojstva se mogu ponovno definirati duplim klikom na liniju ili rub eljenog dijela ceste ili raskrija. Opaska: Kolnici su uzdignuti iznad nivoa ceste u 3D pogledu samo radi realistinijeg izgleda. Ne definiraju stvarnu promjenu vertikalne projekcije koja e utjecati na Dinamiku vozila. To se mora uiniti pomou opcije izbornika Dinamika Definiraj nagib ceste. Stvaranje raskrija Crta raskrije, koristei dijaloku kutiju Raskrije. Moe se stvoriti raskrije sa do est ulica.
Nakon to su stvorene ceste i raskrija, mogu se dodati linije i simboli koristei se drugim alatkama Crtae alatne letvice. Na sljedeoj slici, nacrtane su linije pjeakog prijelaza i simboli skretanja ulijevo sa biblioteke simbola koja je dodana.
Kopiraj odabrano Nainjena je kopija odabranih objekata. Kopija e biti pripojena kursoru, i moe ju se umetnuti ako ju pomaknete na eljenu lokaciju i kliknete lijevim gumbom mia.
Brii odabrano Svi odabrani objekti mogu se obrisati ovom alatkom ili pritiskom na tipku DELETE. Biblioteka simbola Mogu se uitati crtai simboli iz biblioteke. Pogledajte opis pod opcijom izbornika Crte Biblioteka simbola. Odredite mjerilo odabranog Odabranim crtaim komponentama se odreuje mjerilo prema iznosu u tekstualnoj kutiji Faktor mjerila. Dodatno se odabrane crtae komponente mogu micati za iznos u tekstualnim kutijama. Kutija za odabir Pretpregled odmah primjenjuje sve promjene na odabrane crtae komponente kada promijenite vrijednost.
Slojevi Ime Slojeva moe biti definirano (odaberite Sloj u kutiji Slojeva i promijenite tekst u tekstualnoj kutiji Ime). Ime e biti aurirano u svim drugim prozorima. Mogue je aktivirati/deaktivirati razliite slojeve unutar kutije Slojevi.
Stvoreni crtei i tekstovi su relevantni za sloj odabran u kutiji za odabir Sloj na dnu Crtae alatne letvice. Ako sloj treba promijeniti, odaberite relevantne crtee i pomou prozora Stilovi linije ( promjena stilova linije) promijenite sloj. Za tekst koristite prozor promjena fonta, boje teksta) kako biste promijenili sloj.
Fontovi (
Promijeni objekte Pojedine toke Linija, Polilinija i Poligona mogu se prilagoditi pomou prozora Promijeni objekt (prvo moraju biti istaknuti). X, Y i Z koordinata krajeva svakog segmenta linije moe se mijenjati, i moe se primijeniti radijus izmeu svakog segmenta linije. Alternativno, moe se definirati nagib izmeu toaka, druga i sljedee toke su prilagoene. Trenutni segment linije, oznaen brojem u desnom dijelu ove dijaloke kutije, je istaknut crvenim krajnjim tokama na glavnom zaslonu.
Tekstu se moe utvrditi poloaj, mjerilo, te ga se moe rotirati.
Kruta tijela:
Krugovi mogu biti definirani pomou okruujueg pravokutnika ili odabirom radijusa i sredita.
Uporaba tekstuiranih pravokutnika u 3D prozoru Pravokutnici mogu imati dodijeljenu teksturu bitmape da koriste objekte koji izgledaju realistino, kao to su kue, zidovi, asfaltne ili zelene povrine, u 3D prozoru. Da biste dodijelili teksturu bitmape pravokutniku, odaberite pravokutnik i pritisnite gumb Promijeni objekte.
U polju unosa Datoteka strukture, moete specificirati datoteku bitmape. Ako za tekstuiranje pravokutnika treba koristiti samo dio datoteke, moete upotrijebiti gumb Uredi.
S kutijom za odabir Obloi tekstura moe biti obloena na pravokutnik. Razumna primjena oblaganja teksture je npr. velike asfaltirane ili zelene povrine koje uvijek ponavljaju isti uzorak. Umjesto stvaranja sline velike teksture, irina i visina pojedine obloge moe se unijeti u polje unosa cx i cy.
Uitaj objekt
DXF crtei se mogu uitati kao "objekti". DXF crtai objekt se moe pomicati kao jedinica, neovisno o glavnom DXF crteu.
Odaberi sve objekte

Svi objekti na zaslonu, ukljuujui glavni DXF crte, mogu se aktivirati za pomicanje, rotiranje ili za provoenje drugih modifikacija kao cjelina.
Odredi mjerilo objektima

Odabranim crtaim komponentama se odreuje mjerilo, te se pomiu za iznos u prikladnim tekstualnim kutijama.
Izbrii objekt
Svi odabrani objekti se mogu izbrisati s ovom opcijom izbornika, alatkom Izbrii odabrano ili pritiskom na tipku DELETE.
Biblioteka simbola
Crtai simboli iz biblioteke mogu biti uitani. Ovime se otvara prozor koji sadri razliite crtee. eljeni crte moe biti uitan kao simbol tako to ete ga odabrati lijevim gumbom mia, te pritisnuti gumb Kopiraj na dnu ovog prozora. Simboli su aktivni nakon uitavanja i odmah se mogu pomicati.
Desnim klikom na naslovnu letvicu prozora Biblioteke simbola, pristupate izborniku koji omoguuje sljedee: Pomakni Zatvori Nova Bibl. simbola Uitaj Bibl. simbola Spremi Bibl. simbola Umetni objekt Izbrii objekt Pomakni prozor Simbola Zatvori prozor Simbola Stvori novu biblioteku simbola Uitaj drugu biblioteku simbola Spremi biblioteku simbola specificiranim imenom datoteke Dodaj crte biblioteci simbola Izbriite simbola odabrani crte iz biblioteke pod
Izbrii crte
Brie uitan(e) DXF crte(e).
Poglavlje 4 Sekvenca programiranja
Ope
Jedna od glavnih prednosti PC-Crash-a lei u njegovoj sposobnosti da definira situacije vonje dinamino. To se postie s opcijom izbornika Dinamika - Sekvenca (F6), koja otvara dijaloku kutiju Sekvenca.
Ikone Start za svako vozilo u dijalokoj kutiji Sekvenca predstavljaju nulto vrijeme. Kao uobiajeno stanje, Reakcija i Koenje Sekvence su smjetene prije Starta (to je obino vrijeme udara), s jednom sekvencom koenja nakon Starta (kako je pokazano za Vozilo 1, gore). Sve sekvence iznad Starta se koriste za simulaciju unazad (vrijeme prije = 0). Sve sekvence ispod Starta se koriste za simulaciju unaprijed (vrijeme poslije = 0). Bilo koji broj sekvenca se moe odabrati za svako vozilo u simulaciji. Kada je nova sekvenca odabrana iz izbornika na vrhu dijaloke kutije Sekvenca, umee se ispod trenutno aktivne (istaknute) sekvence.
232 Chapter 4 - Programming Sequences
Kako biste pregledali i mijenjali parametre pojedine sekvence, otvorite njenu dijaloku kutiju duplim klikom na ikonu sekvence. Primijetite da ako je otvorena dijaloka kutija Sekvenca, sekvenca se ne moe pomicati ili brisati. U sluajevima gdje postoje viestruke sekvence istog tipa, mogue je prebacivati izmeu razliitih sekvenca duplim klikom na odgovarajuu ikonu. Vrijednosti u prozoru e se promijeniti prema novoj sekvenci, te e se moi modificirati.
Alatna letvica sekvence

Alatna letvica Sekvenca sadri alatke za brisanje, rezanje, kopiranje i umetanje sekvence, te za pristup znaajki Kinematikog dijagrama. Ovim funkcijama se takoer moe pristupiti desnim klikom na sekvencu kako bi se podigao ovaj izbornik.
Slijede detaljni opisi svih stavaka izbornika dijaloke kutije Sekvenca.
Sekvenca
Vozilo/Voza
Ubrzaj i Koi/ Ubrzaj

Dijaloke kutije sekvence Ubrzaj i Koi su iste, i koriste se za definiranje svih vrijednosti povezanih s ubrzanjem, koenjem ili upravljanjem.
Chapter 4 - Programming Sequences 233
Vrijeme zaostajanja koenja ili ubrzanja

Ovo je vrijeme koje je potrebno da se dostigne specificirani nivo koenja ili ubrzanja, od prethodnog nivoa koenja ili ubrzanja. Ili dolazi do konstantnog nivoa prosjeka izmeu prethodnog i novog nivoa, ili do linearnog poveanja od prethodnog do novog nivoa, ovisno o postavci u Opcije Opcije Default postavke. Uobiajeno vrijeme zaostajanja je 0.20 sekunda, razumno vrijeme za nagomilavanje pritiska (tlaka) za panino zaustavljanje sa suvremenim hidraulikim sustavom koenja.
Vrijeme/Udaljenost
Ovi gumbi opcija su za specificiranje da li duinu trenutne sekvence treba mjeriti u jedinicama vremena ili udaljenosti. Vrpca za pomicanje i ureivaka kutija su za specificiranje vrijednosti vremena (u sekundama) ili udaljenosti (u stopama ili metrima).
Koenje
Dijaloke kutije Koi i Ubrzaj mogu se mijenjati iz jedne u drugu u bilo kojem trenutku odabirom odgovarajueg gumba opcije. Usporenje ili ubrzanje vozila moe se definirati ili specificiranjem pojedinih faktora pri kotaima ili specificiranjem ubrzanja s kliznom letvicom Poloaj papuice ili tekstualnom kutijom Ubrzanje. Ako su pojedini faktori koenja definirani, ubrzanje e biti izraunato i prikazano u tekstualnoj kutiji Ubrzanje. Ako je ubrzanje specificirano, potrebna sila koenja ili ubrzanja je podjednako rasporeena meu svim kotaima osim kako slijedi: Kada je koenje specificirano u 3D simulaciji, raspodjela sile koenja specificirana u Vozilo - Postavke vozila Sila stranje konice e biti koritena. Kada je Stvarno ubrzanje aktivirano, koristit e se parametri odabrani u Vozilo - Motor/Drivetrain. rpm zupanog
prijenosa i zastoj prijenosa e takoer morati biti specificirani u ovom sluaju, u dijalokoj kutiji Toka zupanog prijenosa.
Tekstualna kutija Pomakni dolje (ona nia) se primjenjuje kada vozilo ide uz nagib dovoljno strm da prouzrokuje usporenje. To je korisno za velike kamione koji se uspinju uz strme nagibe. Dijaloke kutije Koi i Ubrzaj se zatvaraju sa simbolom zatvori u naslovnoj letvici. Opaska: Sile koenja kotaa i ubrzanja su pokazane u postocima statikog vertikalnog optereenja kotaa. U 2D simulaciji, faktor koenja od 100% predstavlja potpuno zakoen kota za koeficijente trenja do 1.0. U 3D simulaciji, pomak dinamine teine e poveati vertikalna optereenja na nekim kotaima, u kojem sluaju e moda biti potreban faktor koenja od vee od 100% kako bi se kota zakoio, ovisno o koeficijentu trenja. Za vozilo koje putuje naprijed u 3D simulaciji s prilino visokim koeficijentom trenja, faktor koenja od 100% nee zakoiti prednje kotae, ali hoe zakoiti stranje kotae. To izaziva nestabilan uvjet vonje u PC-Crash-u (i u stvarnom svijetu), u kojem e vozilo biti sklono "zamijeniti krajeve". Kako biste izbjegli situaciju kada je poznato da su vodei kotai stvarnog vozila iz udara zakoeni, vodei kotai vozila 3D simulacije moraju biti "pretjerano koeni (over-braked). To se postie specificiranjem faktora koenja od vie od 100% za prednje kotae (PC-Crash doputa vrijednosti i do visine od 500%). Ovo se takoer moe postii ako jednostavno upotrijebite kliznu letvicu Poloaj papuice kako biste specificirali koenje. Ovime se dodjeljuje prednja/stranja snaga koenja prema Vozila Postavke vozila Sila stranje konice, ime se primjenjuju vie sile koenja na prednju stranu, i nie sile koenja na stranju stranu kako bi se sprijeilo nestabilno stanje, slino ventilu podeavanja koenja stvarnog vozila.
Upravljanje
Ovime se otvara dijaloka kutija Upravljanja, u kojoj se mogu specificirati vrijeme primjene upravljanja i kut upravljanja. Deaktivacija ove kutije za odabir e ponititi sve parametre upravljanja.
Krug okretanja Ovo je dijametar kruga okretanja sredita vanjskog prednjeg kotaa. Ako se unese kut upravljanja vanjskog prednjeg kotaa, biti e prikazan krug okretanja. Ako se unese krug okretanja, prikazan je kut upravljanja oba prednja kotaa. U ovom se sluaju za kutove upravljanja za osovine 2 i vie pretpostavlja da su nula. Ackermannovi kutovi upravljanja prednja dva kotaa se temelje na geometriji vozila. Vrijeme upravljanja Vrijeme upravljanja predstavlja vrijeme koje je potrebno da se vozilo upravi iz zadnjeg kuta upravljanja specificiranog u prethodnoj sekvenci (ili nula ako nije bilo prethodne sekvence s upravljanjem) do novog specificiranog kuta. Pretpostavlja se linearna specificiranog vremena. Kut upravljanja Definicija kuta upravljanja moe biti specificirana pojedinano za svaki kota tako da se mogu modelirati kotai upravljani zbog udarnog oteenja. Normalno Ackermannovo upravljanje prednjeg kotaa moe biti specificirano na dva naina: 1. Koristite kliznu letvicu . Jedan klik na prostor izmeu gumba strelica mijenja kut vanjskog kotaa za 1 a klik na gumb strelice ga mijenja za 0.1. 2. Specificirajte kut vanjskog prednjeg kotaa i zatim pritisnite tipku TAB dok ne doete do tekstualne kutije za unutarnji kota. Njegov kut e se zatim promijeniti automatski na tonu vrijednost. Kotai vozila na glavnom zaslonu i u 3D prozoru e se okrenuti dok ne budu odgovarali unesenom kutu. promjena kuta upravljanja tijekom
Promjena prometnog traka

Ovime se otvara dijaloka kutija Promjena prometnog traka, u kojoj se moe specificirati manevar promjene prometnog traka. Deaktiviranjem ove kutije za odabir e se otkazati manevar promjene prometnog traka.
Boni otklon Ovo je potpuno bono kretanje potrebno za izvravanje promjene prometnog traka. Maka. bono ubrzanje Naznaeno bono ubrzanje nee biti prekoraeno dok se poveava kut upravljaa na poetku manevra promjene prometnog traka. Kutna brzina upravljanja e pasti na nulu kada se dostigne ovo bono ubrzanje, a specificirana udaljenost povienja bonog upravljanja e biti skraena. Kutna brzina upravljanja Ovo je kutna brzina pri kojoj se mijenja kut upravljanja prednjeg kotaa. Udaljenost povienja bonog upravljanja Udaljenost povienja bonog upravljanja, izraena kao postotak Bonog otklona, je bona udaljenost kojom se vozilo kree dok se poveava kut upravljanja prednjih kotaa. Default postavke za udaljenost povienja bonog upravljanja mogu se specificirati u padajuoj listi pored ove tekstualne kutije kako slijedi: Smjer Ovime se specificira promjena prometne trake na lijevo ili desno od vozila. Pogledajte u Tehniki prirunik za vie informacija o znaajki promjene prometne trake. Naglo Normalno Glatko 4.0% 2.5% 1.0%
Reakcija
Sekvenca reakcije je za definiranje vremena ili udaljenosti percepcijereakcije.
Tijekom sekvence reakcije, vozilo se kree sa svojom prethodno definiranom silom koenja ili ubrzanja. Takoer se zadrava kut upravljanja iz prethodne sekvence.
Sudar
Sekvenca Sudar omoguuje da promjena brzine bude specificirana bilo gdje du putanje vozila, bez uporabe modela sudara programa. Ovo je korisno za specificiranje malih udara (kao to su udari o rub plonika) za koje se promjena brzine udara procjenjuje iz oteenja vozila.
Toke
Stop
Stop sekvenca zaustavlja vozilo na kraju prethodne sekvence.
Nula
Vrijeme i udaljenost su postavljeni na nulu u poloaju na kojem je smjetena sekvenca nulte toke. Ova sekvenca utie samo na dijagrame.
Sinkronizacija
Ovime se pomie graf udaljenosti za jedno vozilo od drugog u prozoru Dijagrami. Ova sekvenca bi trebala biti prva sekvenca navedena pod Pokreni sekvencu.
Min/Maks brzina
Ovo omoguuje specificiranje minimalnih i maksimalnih brzina za sekvencu koja slijedi ovu sekvencu. Na primjer, sljedei dijagram pokazuje uinak maksimalne specificirane brzine od 25 mph na sekvencu ubrzanja vozila.
Alternativno, uinak minimalne specificirane brzine vee od nula e sprijeiti vozilo koje usporava da ide ispod te brzine, bez obzira na duinu sekvence koenja.
Promjena geometrije
Pojedino smjetanje kotaa vozila moe biti promijenjeno u bilo kojem trenutku pomou ove sekvence. To je korisno za modeliranje horizontalnog i vertikalnog kretanja kotaa uslijed oteenja i za modeliranje vertikalnog kretanja uslijed buenja pneumatika.
Prazne zranice se mogu modelirati podizanjem vertikalnog poloaja kotaa za dodatnu udaljenost za koju se pneumatik komprimira zbog stanja ispranjenosti. Ova promjena geometrije moe se kombinirati s promjenom u trenju pneumatika (pogledajte sljedeu stavku) i s promjenom u kutu skliza pneumatika (pogledajte Vozilo Model
pneumatika). Meutim, do promjene kuta skliza mora doi na poetku odreene simulacije.
Prekid spoja prikolice

Ako je ova toka dodijeljena prikolici u kombinaciji kamiona prikolice, prikolica se odvaja od vunog vozila u toj toki u sekvenci. Ova toka omoguuje simulaciju pogrenog funkcioniranja ili poputanje poteznica prikolice koji se odvajaju bez vanjske sile. Kako bi simulirali odvajanje prikolica zbog vanjskih sila, pogledajte dio Error: Reference source not found na stranici Error: Reference source not foundff.
Trenje
Sekvenca trenja se takoer moe upotrijebiti za definiranje koeficijenata trenja. Sekvence trenja vrijede od poloaja sekvence do poetka nove sekvence trenja (suho ili mokro).
Suho trenje
"Suho" trenje se moe definirati za svaki kota pojedinano. Kada je promijenjeno trenje prednjeg lijevog kotaa, ostala tri kotaa se mijenjaju s njim. Radi kontrole, maksimalno mogue ubrzanje automobila pod ovim uvjetima je takoer prikazano. Ako nije definirana sekvenca trenja, program e koristiti koeficijent trenja specificiran u Opcije - Opcije Default postavke . Opaska: Sekvenca trenja smjetena netom nakon starta e se primijeniti za cijelu simulaciju unaprijed, dok e se ona smjetena netom prije starta primijeniti za cijelu simulaciju unazad.
Mokro trenje
Sekvenca Mokro trenje omoguuje korisniku da definira koeficijent trenja osjetljiv na brzinu, to je esto sluaj pri koenju na mokrim cestama. Karakteristini parametri se izraunavaju pomou hiperbolike funkcije, temeljeno na specifikaciji ubrzanja pri 20 km/h i pri 80 km/h (ispod 20 km/h se pretpostavlja stalno ubrzanje). Tipine vrijednosti su na tablici ispod.
0.2 A 2 n v , gdje je v u m/s2. n
20 80 A n
Djelomi Vlano Mokro Vrlo Iznimno ce mokro mokro mokro mokro 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 12.6 11.9 11.36 11.14 11.79 2.21 2.24 2.29 2.37 2.5 (Schimmelpfennig: Verkehrsunfall 3/85)
Opaska: Ovaj odnos bi se trebao koristiti samo ako vozilo normalno slijedi trag tijekom koenja. Ako vozilo proklizuje postrance, vrlo je teko definirati odnos izmeu trenja i brzine, i stoga ga ne bi trebalo koristiti pod ovim uvjetima. Iz tog razloga, preporuljivo je da ova sekvenca ne bude koritena za post-udarnu fazu. U ovom je sluaju bolje koristiti sekvencu suhog trenja sa smanjenim koeficijentom trenja.
Brii sve
Brie sve prethodno definirane sekvence.
Uredi
Ova opcija izbornika omoguuje korisniku provoenje sljedeih funkcija sa sekvencom: Izrezuje aktivnu sekvencu na meuspremnik
Kopira aktivnu sekvencu na meuspremnik Lijepi sekvencu sekvence meuspremnika ispod aktivne
Brie aktivnu sekvencu
Opcije
Izbornik Opcije omoguuje korisniku da odabere znaajku izrauna Udaljenosti/Vremena ili provede izraune izbjegavanja.
Udaljenost/Vrijeme izrauni
Ova alatka provodi kinematiki izraun udaljenost/vrijeme i prikazuje dijagram rezultata, temeljeno na brzinama i sekvencama koenja/ubrzanja za svako vozilo. Udari i vijuganje su zanemareni za kinematike simulacije. Pogledajte Tehniki prirunik za potpuni opis kinetikih i kinematikih modela. Kinematiki model se takoer koristi u Dinamika Kinematiki izrauni (F10) ili ako se korisnik prebaci na njega sa Kinetikog modela s alatkom Model simulacije .
Izbjegavanje
Ova znaajka omoguuje korisniku da lake provede analizu izbjegavanja nesree trenutnog projekta. Ova analiza se automatski izvrava nakon rjeavanja za brzine vozila sa PC-Crash simulacijom i utvrivanja toke poetne percepcije za temeljeno na vozau na specificiranom percepcija/reakcija vrijeme i udaljenost koenja prije udara. Brzina izbjegavanja (prevencije), vrijeme reakcije, usporenje i udaljenost se izraunavaju neovisno, temeljeno na dostupnoj udaljenosti izmeu poetne percepcije i udara.
Dijaloka kutija Izbjegavanje pokazuje sljedee pod naslovom Izbjegavanje: Pri maksimalnom usporenju Usporenje koenjem na kojem se temelje izrauni izbjegavanja. Brzina prevencije Maksimalna brzina kojom je odabrano vozilo moglo ii, a ipak izbjei udar u sveukupnoj udaljenosti definiranoj stvarnim vremenom reakcije i pred-udarnom udaljenosti koenja. Udaljenost prevencije Sveukupna pred-udarna percepcija i udaljenost koenja potrebna kako bi se izbjegao udar, pri stvarnoj brzini prije koenja. Vrijeme reakcije prevencije Maksimalno vrijeme reakcije pri kojem bi udar mogao biti izbjegnut, pri stvarnoj brzini prije koenja. Brzina sudara pri dozvoljenoj brzini Ovo je brzina sudara do koje bi bilo dolo da je vozilo imalo brzinu prije koenja definiranu u tekstualnoj kutiji Maks. doputena brzina. Maksimalna dozvoljena brzina je obino ogranienje brzine na mjestu dogaaja nesree. Usporenje prevencije Potrebno pred-udarno usporenje koenjem kako bi se izbjegao udar, iz stvarne brzine prije koenja.
Kopiraj automobil
Ako treba provesti detaljniju analizu izbjegavanja posebice za izbjegavanje vozila u pokretu, treba upotrijebiti gumb Kopiraj automobil. Ovaj gumb kopira odabranu sekvencu vozila na novo vozilo, ali pomie sve sekvence na poslije poetne sekvence. Novo vozilo je smjeteno na toku reakcije, izraunanu ranije. S novim slijedom
sekvenci, moe se provesti simulacija unaprijed s poetkom u toki reakcije. Brzina izbjegavanja se jednostavno utvruje provjerom postoji li kontakt izmeu odabranog vozila i drugog vozila dok isprobavate razliite brzine prije koenja. Vozila se moraju pomaknuti pomou klizne letvice na alatnoj letvici Simulacija , nakon provoenja nove simulacije s bilo kojim od gumba Naprijed . Dodatno vozilo se moe izbrisati pomou Vozilo Izbrii vozilo nakon to ste zavrili izraun izbjegavanja.
Poglavlje 5 Viedijelni model
Vozila se obino smatraju krutim tijelima za simulaciju sudara prometnih nesrea s kinetikim 3D programima simulacije. Ovo pojednostavljenje je razumno za simulaciju sudara vozilo - vozilo, sudara vozilo - prikolica i sudara vozila s krutim preprekama kao to su stabla ili zidovi. Meutim, za sudare vozila s pjeacima i dvokotanim vozilima, ovo pojednostavljenje ne doputa gibanju da bude tono modelirano. Uvoenje viedijelnog modeliranja prua monu alatku kako bi rekonstrukcionisti dalje prouavali dinamiku nesree, kao to je povezivanje ozljeda pjeaka s podrujima oteenja na vozilu. PC-Crash je bio proiren kako bi omoguio simulaciju viedijelnih pjeaka u verziji 5.1. Tijekom razvoja, posebna pozornost je bila posveena razumnom vremenu izrauna zajedno s realistinim gibanjem. Trenutna inaica PC-Crash-a je jo dalje proirena kako bi
Chapter 5 Multibody Model 245
dozvolila i druge viedijelne objekte kao to su dvo-kotana vozila, viestruki viedijelni objekti u jednoj simulaciji, i viedijelni objekti na 3D povrinama tla.
Operacija
Uitavanje viedijelnog tijela
Viedijelno tijelo se uitava kao vozilo po volji korisnika s Datoteka Uvezi - Vozilo po volji korisnika . Ovo otvara dijaloku kutiju Odaberi vozilo. Nekoliko viedijelnih datoteka (odreenih nastavkom datoteke *.mbdef) su dostupne u poddirektoriju Viedijelni PC-Crash direktorija.
Odaberite eljenu viedijelnu datoteku i pritisnite gumb Otvori kako biste ju uitali. Pojavljuje se na glavnom prikazu kako je pokazano dolje.
Pohrana viedijelnog tijela

Uitane Viedijelne sustave korisnik moe modificirati i zatim pohraniti za buduu uporabu. Nakon modificiranja viedijelnog tijela kako je eljeno (pogledajte dio Mijenjanje svojstava viedijelnog u ovom poglavlju), pohranite viedijelni pod eljenim imenom koristei Datoteka Izvoz Vozilo po volji korisnika. Ovo otvara dijaloku kutiju Odaberi vozilo pomou gumba Spremi umjesto gumba Otvori.
246 Chapter 5 Multibody Model
Pobrinite se da odaberete *.mbdef datoteku u padajuoj listi Datoteke tipa.
Smjetanje viedijelnog tijela

Poloaj i usmjerenje Viedijelnog sustava Pjeak moe se promijeniti na sljedea tri naina: 1. Pomou Dinamika - Poloaj & Brzina (F7), sva uitana viedijelna tijela mogu se smjestiti i rotirati kao grupa. 2. Alatka Vuni kamion se moe upotrijebiti za smjetanje i rotiranje Viedijelnih sustava pojedinano, na slian nain kao i vozilo. Kod smjetanja uitanog motocikla i motociklista, teko je odrati isti odnos ta dva pomou ove alatke. 3. Pomou Vozilo Viedijelni sustav Postavke, Viedijelni sustavi i ak i pojedina tijela mogu se pomicati i rotirati zajedno ili odvojeno. Pogledajte opis izbornika ove stavke izbornika za vie detalja. Ako treba izvesti udar s vozilom, drugim viedijelnim tijelom ili tlom, provjerite da ne postoji preklapanje pri prvotnom smjetanju. Treba ostaviti barem mali prostor ili e doi do nerealistiki visokih dodirnih sila u prvom integracijskom izrauna.
Primjenjivanje poetne viedijelne brzine

Poetna brzina Viedijelnog sustava moe se promijeniti kao cjelina, ali brzine pojedinanih tijela unutar svakog sustava moraju biti iste. Stoga, ako su dva Viedijelna sustava Pjeak uitana, mogu imati razliite poetne brzine, ali razliiti dijelovi jednog tijela pjeaka ne mogu imati razliite brzine. Poetna brzina viedijelnog tijela moe se definirati na sljedea dva naina: 1. Pomou Dinamika - Poloaj & Brzina (F7), svim uitanim Viedijelnim sustavima se moe dati poetna brzina kao grupi. 2. Pomou Vozilo Viedijelni sustav Postavke , Viedijelnim sustavima se mogu dati poetne brzine zajedno kao grupi ili odvojeno. Pogledajte opis ove stavke izbornika u sljedeem dijelu za vie detalja.
Mijenjanje svojstava viedijelnih tijela

Svojstva viedijelnih tijela i poetni uvjeti mogu se revidirati i promijeniti pomou stavke izbornika Vozilo Viedijelni sustav. Ovime se pristupa prozoru koji sadri sljedee mape: Tijela Spojevi Opruga/Priguivai Postavke Osoba u vozilu Kontakti
Tijela
U ovoj mapi viedijelna tijela mogu biti modificirana, stvorena ili izbrisana. U gornjoj kutiji padajue liste, mogu se odabrati pojedinani sustavi ili "Svi sustavi". U drugoj kutiji, mogu se odabrati pojedinana tijela. Tijelo je definirano imenom, odgovarajuom masom i geometrijom. Svako tijelo je elipsoida, s a, b, c kao poluosovinama i slijedom n:
x y z a + + =1 b c
Momenti inercije su automatski izraunani. Meutim, ove se vrijednosti mogu runo unijeti. Krutost, restitucija i trenje za svako tijelo mogu biti definirani. U sluaju trenja, mogu postojati razliite vrijednosti za kontakte s automobilom i s tlom. Viedijelno tijelo Viedijelno tijelo trenje je isto kao i ono odabrano za Viedijelno tijelo tlo kontakt. Dvije boje mogu biti dodijeljene svakom tijelu, koje se pojavljuju na suprotnim kvadrantima svake polovice elipsoide. Kada je tijelo
dodirnuto u simulaciji, druga boja e se promijeniti u crvenu kako bi se ilustrirao kontakt. Postoji prozor pretpregleda s gumbima opcije za pregled dijela: Vrh Prednjica Desno Projekcija u x-y ravnini, Projekcija u x-z ravnini, Projekcija u y-z ravnini.
U prozoru pretpregleda, pojedinana tijela Viedijelnog sustava mogu se odabrati pomou mia. Odgovarajue tijelo je zatim pokazano u kutiji padajue liste.
Spojevi
Pojedinana tijela Viedijelnog sustava su meusobno povezana spojevima. Ovi spojevi mogu biti vrsto povezani, potpuno slobodni (slino kuglinom zglobu), ili mogu imati krutost primijenjenu oko x, y ili z rotacijskih osi. U gornjoj kutiji padajue liste mape Spojevi, mogu se odabrati pojedinani sustavi ili "Svi sustavi". U drugoj kutiji, spoj moe biti odabran pomou svoga broja. Dva tijela povezana odabranim spojem su automatski pokazana u sljedee dvije kutije. Ove tri kutije padajuih lista takoer mogu biti upotrijebljene za definiranje novih spojeva ili otklanjanje postojeih spojeva. Smjetaj spoja je definiran u lokalnom koordinatnom sustavu svakog tijela. Poloaj je prikazan u prozoru pretpregleda, gdje ga takoer moete odabrati ako kliknete na njega. Smjetaj spoja je ilustriran malim crnim kruiem. Crna linija se protee od kruga do sredita svakog spojenog tijela. Krutost svakog spoja moe biti specificirana kao konstantan moment trenja ili moment koji se poveava s kutom zakreta. Moment trenja je definiran koeficijentom trenja, koji je primijenjen na radijus od 1cm oko spoja. Definicije krutosti Fi 0, Fi min i S su sline onima za spojnice prikolice, kako slijedi: Fi 0 Ovo je vrijednost otklona od 0 . Ako je relativna rotacija vea od Fi 0 + Fi min ili manja od Fi 0 Fi min, primjenjuje se
linearno poveavajui zakretni moment S. Ako je Fi 0 = 0, zakretni moment S je simetrian za pozitivne i negativne rotacije. Fi min - Relativna rotacija s obzirom na Fi 0 pri kojoj poinje rotacijski zakretni moment S. S Linearno poveavajui otporan zakretni moment oko specificirane osi, s poetkom pri Fi 0 + Fi min.
Opaska: Ako se koriste vrlo visoke vrijednosti krutosti, izrauni mogu postati nestabilni. Maksimalna krutost koja moe biti koritena ovisi o teinama tijela i odabranom vremenskom koraku. Smanjite krutost ili vremenski korak ako vam se gibanje viedijelnog tijela ini netonim. Pojedinani spojevi se mogu takoer vrsto povezati oznaavanjem kutije za odabir x-os povezana. Spojevi ne mogu biti vrsto povezani pojedinano oko x, y ili z osi.
Opruga/Priguivai
Pojedinana tijela Viedijelnog sustava mogu biti meusobno povezana opruga/priguivai sustavima.
U gornjoj kutiji padajue liste Opruga/priguivai mape, mogu se odabrati pojedinani sustavi ili "Svi sustavi". U drugoj kutiji, opruga/priguivai mogu biti odabrani prema svom broju, ili mogu biti odabrani klikom na odgovarajue podruje u prozoru pretpregleda. Dva tijela povezana odabranom oprugom/priguivaima su automatski pokazana u sljedee dvije kutije. Ove tri kutije padajue liste se takoer mogu koristiti za definiranje nove opruge/priguivaa ili za promjenu ili otklanjanje postojee opruge/priguivaa. Krajnje toke opruge/priguivaa su definirane u lokalnom koordinatnom sustavu tijela odgovarajueg viedijelnog tijela. Translacijski opruga/priguivai i rotacijski opruga/priguivai koeficijenti oko x, y i/ili z osi mogu biti definirani. Prva opruga/priguiva se stvara odabirom gumba Umetni, ime se umee opruga/priguiva izmeu tijela 1 i 2. Tijela se zatim mogu promijeniti na eljena u kutijama padajuih lista imena tijela.
Postavke
Funkcije u ovoj mapi doputaju rotaciju i smjetanje cijelog viedijelnog tijela ili pojedinanih tijela. U gornjoj kutiji padajue liste, moe se odabrati eljeni Viedijelni sustav. Pojedinana se tijela mogu odabrati u drugoj kutiji, ili klikom na odgovarajue tijelo u prozoru pretpregleda. Nakon odabira odgovarajueg gumba pregleda i gumba opcije (Jedno tijelo ili Akt. sustav), odabrano tijelo ili sustav tijela moe biti rotirano. To se moe postii pomou klizne kontrole ispod prozora pretpregleda ili utipkavanjem eljene vrijednosti u tekstualnu kutiju Fi. Ako tijelo ili sustav treba rotirati oko vie od jedne osi, rotacije treba izvriti oko x, y i z osi, u tom slijedu. Jedan ili svi sustavi mogu biti smjeteni. Gumb opcije Akt. sustav mora biti odabran. Smjetanje se zatim provodi utipkavanjem eljenih vrijednosti u tekstualne kutije xmin, ymin i zmin. Ovo su minimalni poloaji za sustav(e) s obzirom na globalni koordinatni sustav. Na primjer, vrijednost od 0 bi bila odabrana za zmin ako sustav treba
zapoeti sa njegovom najniom tokom na tlu. Viedijelni sustav kao cjelina takoer se moe smjestiti u x-y ravnini u prozoru Poloaj & Brzina. Jednom ili svim sustavima moe biti dana poetna brzina utipkavanjem eljenih vrijednosti u tekstualne kutije Vxy, PhiVel i Vz. Gumb opcije Akt. sustav treba prvo odabrati.
Svojstva sust.
Ukupna svojstva svakog Viedijelnog sustava mogu se promijeniti pomou gumba Svojstva sust. Prije nego upotrijebite ovu znaajku, odaberite odreeni Viedijelni sustav koji treba modificirati u kutiji padajue liste na vrhu mape Postavke. Osim ukupnih dimenzija i teine, takoer se moe mijenjati koeficijent restitucije svih kontakata, te koeficijent trenja kontakata tla i vozila. Viedijelno tijelo viedijelno tijelo trenje je isto kao i ono odabrano za viedijelno tijelo tlo kontakt.
Duina, irina, Visina Ovdje korisnik moe definirati samo visinu viedijelnog tijela. Duini i irini se automatski odreuje mjerilo, temeljeno na odabranoj visini. Teina Ovdje se moe promijeniti teina viedijelnog tijela. Zatim se automatski izraunavaju teine komponenata tijela, temeljeno na odabranoj teini. Restitucija Koeficijent restitucije za udare viedijelnog tijela s vozilom koje udara i tlom se odabire ovdje. Tlo trenja Koeficijent trenja izmeu viedijelnog tijela i tla se odabire ovdje. Koristit e se nie od specificiranog trenja viedijelnog tijela s tlom ili koeficijenata trenja Poligon trenja. Tlo trenja se takoer koristi za viedijelno tijelo-viedijelno tijelo kontakte. Automobili trenja Koeficijent trenja viedijelnog tijelo i vozila koje udara se odabire ovdje.
3D Dxf kontakt automobila Ovo omoguuje izraun dodira s 3D DXF oblikom vozila, rae nego s uobiajeno postavljenim oblikom. Meutim, time e se vrijeme izrauna znaajno poveati. Takoer, morate biti oprezni s DXF oblicima kako biste osigurali da nemaju rupa ili lica okrenutih prema unutra to bi moglo prouzroiti nerealistino hvatanje viedijelnog tijela koje udara. Iz ovih je razloga, openito bolji izbor uobiajeno postavljen oblik automobila, modificira na tone dimenzije pomou Vozilo Postavke vozila Oblik vozila . Osoba u vozilu Ovo omoguuje dodire viedijelnog tijela s unutranjosti vozila, radije nego s njegovim eksterijerom. Odabir ovoga e promijeniti smjer lica na obliku vozila ili pridruenom DXF-u da bude usmjeren prema unutra (prema teitu) radije nego prema van. Za osobe u sjedalima, moglo bi umjesto jednostavnije uitati Osoba u vozilu + Sjedalo mbdef datoteku i znaajke u mapi Osoba u vozilu (pogledajte sljedei opis mape), ime se omoguuje provoenje izrauna osobe u vozilu nakon to je dovrena simulacija vozila.
Promijeni podatke o tijelu

Podaci o tijelu uitanog viedijelnog pjeaka mogu se modificirati pomou gumba Promijeni podatke o tijelu. Prije nego se upotrijebi ova znaajka, odaberite Pjeak u kutiji padajue liste na vrhu mape Postavke. Gumb Promijeni podatke o tijelu otvara dijaloku kutiju u kojoj moete promijeniti godine, visinu i teinu. Veliine i teine komponenti tijela su zatim automatski izraunane, temeljeno na odabranim vrijednostima. Gumbi opcije omoguuju mijenjanje odabranog pjeaka ili svih pjeaka. Nakon vrenja promjena u dijalokoj kutiji Podaci o tijelu, pojavljuje se kutija s porukom pitajui vas da li elite MOI (momente inercije) prilagoditi kako bi odgovarali specificiranim vrijednostima.
Podaci o tijelu se mijenjaju prema istraivakom izvjeu Hans W. Jurgensa, Ivar A. Aunea i Ursula Pieper Meunarodni podaci o antropometriji, koji je objavio Federalni institut za profesionalnu sigurnost i zdravlje, Dortmund, Federalna Republika Njemaka, te prema istraivanju koje su proveli razni znanstvenici u Slovakoj1.
Osoba u vozilu
Nevezana osoba u vozilu, a takoer i vezana osoba u vozilu (sigurnosni pojasevi se modeliraju pomou opruga-priguiva elemenata) moe biti smjetena u vozilu kako bi se pregledalo
1
Autori kolektiv, Vademecummedici, Zilina Slovakia 1998

gibanje tijekom udara ili drugog dogaaja, nakon to je dovrena simulacija vozila. Ova znaajka funkcionira samo kada je uvezena Osoba u vozilu + Sjedalo ili sjedalo + osoba u vozilu + sigurnosni pojas mbdef datoteka, to se moe uiniti nakon to je dovrena simulacija vozila. Ovaj Viedijelni sustav se takoer moe uitati prije, ali mora biti deaktiviran dok simulacija vozila nije dovrena. To se postie pomou gumba Model simulacije kako bi se iskljuio Viedijelni sustav. Ne zaboravite ga ponovno ukljuiti nakon to je dovrena simulacija vozila. Poloaj osobe u vozilu je specificiran u prozoru Osoba u vozilu. Poloaj H-toke osobe u vozilu je specificiran u tekstualnim kutijama x, y i z, ime se definira udaljenost od prednje strane vozila; lijevo od uzdune sredinje linije (koristite negativan broj za putnike na desnoj strani), i iznad tla. Defaultom, opruga/priguiva spaja sjedalo za vozilo u koje je smjeteno. Ovu oprugu/priguiva moe se pregledati i modificirati u Opruga/Priguivai mapi. Nakon to su odabrana Poetna i Krajnja vremena za izraune viedijelnog tijela, izraun se provodi pomou gumba Izraunaj. Napredak izrauna je pokazan ispod slike osobe u vozilu.
Kontakti
U ovoj se mapi mogu izvriti odabiri izrauna dodira. To se postie odabirom tijela u padajuoj listi na vrhu, a zatim koristei kutiju za odabir pored svakog drugog tijela kako bi se definiralo hoe li ili ne dodirne sile biti izraunane ako dva tijela dou u kontakt. U sljedeem primjeru, tijela bicikla su povezana uvrenim spojevima i postoji preklapanje povezanih tijela, stoga su ovi dodiri iskljueni defaultom.
Provoenje simulacije
Simulacija se pokree pomou gumba Simulacija unaprijed (iznimka: simulacija osobe u vozilu se pokree unutar prozora viedijelnog tijela). Udari viedijelnog tijela se izraunavaju automatski, bez uporabe dijaloke kutije Sudar. Izraun viedijelnog modela se odvija u koracima od 1ms, ak i ako je 5ms specificirano u Modelu simulacije . Meutim, ako je integracijski korak smanjen na 1ms, 0.5ms ili 0.1ms, ove vrijednosti e se koristiti za izraun. Opaska: Ako je specificirano 5ms, iako se gibanje viedijelnog tijela izraunava u intervalima od 1ms, vozilo se kree u intervalima od 5ms. Pri veim udarnim brzinama (vie od oko 40 km/h ili 25 mph) ili s vrlo tekim viedijelnim objektima, ovo moe prouzroiti da oblik viedijelnog tijela prijee obrise vozila, te zatim nerealistino odskae uslijed sile puno vee od one do koje bi normalno dolo. Smanjenje integracijskog koraka rjeava ovaj problem. Kako biste smanjili vrijeme izrauna, simulacija se moe runo zaustaviti nakon sudara, integracijski korak se moe poveati nazad na 5ms, a zatim se moe izraunati ostatak simulacije. Takoer, provjerite je li krutost viedijelnog tijela realistina ako doe do neobinog odskakanja ili se ini kako tijela prolaze kroz dodirnu povrinu. Udarne sile se izraunavaju u toki u kojoj je tangenta povrine viedijelne elipsoide paralelna s i u kontaktu s dodirnom povrinom. Ako ovo nije mogue, toka udara nee biti smjetena i nee biti dodirne sile. Do ovoga moe doi ako je toka tangente viedijelnog tijela izvan ruba dodirne ravnine, kao to je to kod otvorenja (rupe, pukotine) reetke 3D DXF vozila kada je odabran 3D DXF kontakt automobila. U ovom sluaju, najbolje rjeenje je popunjavanje otvorenja reetke s poligonalnom povrinom pomou 3D crtaeg programa kao to je AutoCAD. Drugo rjeenje je da nainite Viedijelni sustav s vie, manjih tijela.
Pregled viedijelnih rezultata

Dinamike vrijednosti ukupne viedijelne simulacije mogu se pregledati u obliku dijagrama. Gibanje simulacije viedijelnog modela se moe pregledavati na glavnom zaslonu ili u 3D prozoru pomou klizne letvice Alatne letvice Simulacija. Animacija se moe prikazati na isti nain kao i animacija nesree Vozilo-Vozilo.
Pregled dinamike viedijelnog tijela pomou dijagrama

Dijagrami viedijelnog tijela se mogu pregledati odabirom Opcije Dijagrami Dijagrami Viedijelni sustavi.
Sa izbornika Viedijelni sustavi, mogu se pregledati dijagrami za udaljenost, brzina, vrijeme itd. svake komponente viedijelnog krutog tijela. Sljedei primjer pokazuje dijagrame brzine svih komponenata pjeaka.
Kako biste jasno pregledali pojedinane grafove, mogue je neke od njih iskljuiti. To se postie odabirom Opcije Dijagrami/Osi u prozoru Dijagrami. Time se otvara prozor u kojem svaka stavka ima pored sebe kutiju za odabir. Kliknite na svaku kutiju za odabir kako biste ju iskljuili, odnosno ukljuili. Ako elite pregledati samo jedan ili nekoliko dijagrama, moete ih prvo sve iskljuiti desnim klikom u ovom prozoru. To omoguuje
odabir, odnosno ponitenje odabira svih stavki. Prvo im ponitite odabir, zatim odaberite samo one koje elite pregledati.
Na primjer, ako odaberete samo Glava Brzina rezultante omoguuje vrlo jasan pregled ovog jednog grafa.
Podaci o dijagramu se takoer mogu izvesti, na primjer na program s proraunskim tablicama kao to je to MS Excel . To se postie odabirom prozora Dijagrami opcije izbornika Dijagrami Izvoz dijagrama. Time se otvara prozor u kojem podaci mogu biti spremljeni kao dijagram datoteka (*.dia) ili DXF datoteka (*.dxf). Primijetite da je uobiajena irina vremenskog koraka za podatke o dijagramu 0.5 sekunda, to bi normalno trebalo promijeniti na puno manju vrijednost.
Pregled viedijelnog gibanja u 3D-u

Animacije viedijelnog tijela se rade na isti nain kao i druge PCCrash animacije. Prvo, kako biste pregledali osobu u vozilu u 3D-u, smjestite kameru na eljeni poloaj na glavnom zaslonu pomou
gumba Kamera . Pregled se zatim moe dalje podesiti u 3D Vizualizacijskom prozoru; pogledajte u opis stavke izbornika za Pregled 3D Prozor za vie informacija.
Prikazivanje viedijelne animacije

U 3D prozoru, odaberite opciju izbornika Animacija Prikai. Nakon odabira imena datoteke za animaciju koju treba stvoriti, otvara se dijaloka kutija Prikai animaciju. Poto e se gibanje pjeaka jako mijenjati u kratkom vremenskom periodu, koristite veliki broj slika po sekundi (ispod je odabrano 50 slika po sekundi).
Openito, najbolji nain za pregledavanje gibanja pjeaka je s kamerom pored vozila koje udara, privrena za njega. Pritisnite guma Opcije u ovoj dijalokoj kutiji kako biste otvorili dijaloku kutiju Postavke animacije.
Zatim, pritisnite gumb Kamera kako biste otvorili dijaloku kutiju Privrsti kameru. Odaberite Odnosi se na u padajuoj listi kako biste odabrali tono vozilo na koje trebate privrstiti kameru.
Jednom kada je kamera privrena, vratite se na dijaloku kutiju Prikai animaciju i pritisnite gumb Start kako biste prikazali animaciju.
Nakon to je prikazana, moda ete htjeti pregledati animaciju usporeno. Kliknite na gumb Opcije blizu donjeg lijevog ugla prozora Animacija kako biste otvorili sljedei izbornik.
Odaberite stavku izbornika Brzina i kliznite kliznom letvicom na nisku brzinu kao to je 5% od stvarne. Animacija se zatim moe pregledati usporeno klikom na gumb strjelicu. Glavna klizna letvica prozora Animacija se takoer moe upotrijebiti za detaljan pregled svake slike animacije. Slijedi sekvenca udara pjeaka u est slika snimljena u intervalima od 100ms.
Pregled gibanja viedijelne osobe u vozilu

Kada se koristi viedijelna osoba u vozilu, tijelo vozila esto sakrije pregled gibanja osobe u vozilu. Pogledajte u sljedeem poglavlju Model Madymo osobe u vozilu dio Pregled Madyma u 3D-u za druge metode pregleda.
Poglavlje 6 Model Madymo osobe u vozilu
U PC-Crash-u je mogue provesti detaljne simulacije gibanja i ukrcavanja vezanih i nevezanih osoba u vozilu, s neobaveznim sueljem na Madymo (MAtematiki DYnamiki MOdel). Madymo je program za modeliranje osoba u vozilu koji je razvio TNO Cesta-Vozilo istraivakog instituta za uporabu proizvoaa i razvijaa vozila. Madymo koristi model viedijelne osobe u vozilu s konanim elementom sigurnosnog pojasa i zranog jastuka. Takoer, pred-tensioner sigurnosnog pojasa moe biti definiran. Opskrbljen PC-Crash CD sadri Madymo prirunike. Pogledajte u te prirunike za potpune opise teoretskih modela Madymo-a. Ovo poglavlje je ogranieno na objanjenje uporabe Madymo-a unutar PC-Crash-a. PC-Crash verzija Madymo-a ima nekih ogranienja ugraenih u sebe u usporedbi s potpunom verzijom radne stanice Madymo-a, kako slijedi: Visina osobe u vozilu je utvrena na 50th percentile (5'9" visok) Geometrija volana i komandne ploe je utvrena, kako slijedi:
260 Chapter 6 Madymo Occupant Model
Sigurnosni pojas, dimenzije sjedalice i prostora za noge su utvrene pri sljedeim vrijednostima:
Elasticitet tkanine sigurnosnog pojasa je utvren (13% rastezanje @ 11 kN)
Chapter 6 Madymo Occupant Model 261
20 18 16 14 Force [kN] 12 10 8 6 4 2 0 0 0.02 0.04 0.06 0.08 0.1 0.12 0.14 0.16 0.18 0.2 Strain [-]
Osoba u vozilu ne moe biti van normalnog sjedeeg poloaja u poetku udara Maksimalna duina simulacije osobe u vozilu je 2000ms nakon udara Koeficijent trenja za sve kontakte osobe u vozilu unutranjosti je 0.3, osim za sjedalicu, to je 0.4.
7000
Histereza srednjeg jastuka sjedala je kako slijedi:

Seat Cushion Hysteresis
6000
Loading
5000
Unloading
4000 Force [N] 3000 2000 1000 0 0 0.01 0.02 0.03 Intrusion [m] 0.04 0.05 0.06

3000
Histereza bonog jastuka sjedala je kako slijedi:

Side Seat Contact Hysteresis
2500
Loading
Unloading
2000
Force [N]
1500
1000
500
0 0 0.01 0.02 0.03 Intrusion [m] 0.04 0.05 0.06 0.07
Svojstva zranog jastuka vozaa i prednjeg desnog zranog jastuka su utvrena. Volumen zranog jastuka vozaa je oko 50 litara, a volumen prednjeg desnog zranog jastuka je oko 115 litara. Ostala svojstva su kako slijedi:
2 1.8 1.6 Massflow [kg/s] 1.4 1.2 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0 10 20 30 Time [ms] 40 50 Massflow [kg/s] Mass [g]
50 45 40 35 Mass [g] 30 25 20 15 10 5 0
Dimenzije zranog jastuka vozaa i Maseni protok
3.5 3 2.5 2 1.5 1 0.5 0 0 20 40 60 Time [ms] 80 Massflow [kg/s] Mass [g]
140 120 100 80 60 40 20 0 100 Mass [g]
Dimenzije desnog prednjeg zranog jastuka i Maseni protok
Massflow [kg/s]
Operacija
Prvo, treba dovriti i pohraniti PC-Crash simulaciju. U simulaciju mora biti ukljueno pred-udarno vrijeme simulacije od najmanje 250ms, kako bi se omoguilo Madymo modelu osobe u vozilu da doe do stanja stabilnog poloaja prije udara. Takoer je potrebno dopustiti za trajanje nagomilavanja pulsa tipinog sudara, u usporedbi s beskrajno kratkim (vrijeme=0) trajanjem pulsa na kojemu se temelji udarni model PC-Crash-a. Simulacija udara i putanje PC-Crash-a, ukljuujui sekvenca, je opisana u prethodnim poglavljima. uporabu
Za Madymo simulaciju, odaberite Udar Simulacija Madymo osobe u vozilu. Ovime se otvara prozor Izraun osobe u vozilu (Madymo), koji ima pet mapa, kako slijedi:
Puls ubrzanja
Ova mapa omoguuje odabir udarnog broja i vozila za koje treba izraunati simulaciju osobe u vozilu. Za uobiajeni puls ubrzanja (1ms), koristiti se trenutana promjena brzine sa simulacije sudara PC-Crash-a temeljene na koliini gibanja. Mogu se odabrati trajanja udara sve do 150ms, koristei kvadratni valni puls. Ovo vrijeme poiva na PC-Crash udaru, tako da je pola prije a pola poslije njega.
Kada je odabran bilo koji drugi puls ubrzanja osim 1ms, Madymo unutarnji model i obris vozila PC-Crash-a e se kretati u odnosu jedno na drugo u prikazanim animacijama tijekom odabranog vremena udara. To je zato to je promjena brzine Madymo modela odreena na srednju vrijednost tijekom odabrane duljine pulsa ubrzanja, dok to nije sluaj kod promjene brzine vozila. Takoer, maksimalno trajanje (2000ms) provoenja Madymo-a e biti skraeno s duim vremenima pulsa ubrzavanja. To je zato to je ukupan broj izrauna koje se provode ogranien na 200. Ovi izrauni su u intervalima od 10ms osim tijekom pulsa sudara, kada su u intervalima od 1ms. Na primjer, s trajanjem pulsa sudara od 100ms,
tijekom sudara se koristi 100 izrauna u intervalima od 1ms, ostavljajui 100 izrauna u intervalima od 10ms za ostatak provoenja Madymo-a, to ini ukupno vrijeme od 1100ms. Sljedea tablica daje maksimalne mogue duljine provoenja Madymo-a za dostupna trajanja pulsa sudara.
Crash Pulse Duration (ms) 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 Max. Madymo Sim. Time (ms) 2000 1910 1820 1730 1640 1550 1460 1370 1280 1190 1100 1010 920 830 740 650
Geometrija sjedala
Mapa geometrije sjedala je za unos dimenzija ogranienja (obuzdavanja) sjedala i glave (naslona). Veliina i kut sjedalice i kut obuzdavanja naslona ne mogu se mijenjati.
Krutost sjedala
Ovdje se mogu mijenjati svojstva elastine i plastine krutosti. To se moe postii odabirom Normalno, Kruto ili Meko u padajuoj listi, ili specificirajui stvarne vrijednosti u podruja Elastino i Plastino. Mogu se specificirati tri stranja kuta sjedala i stranja zakretna momenta sjedala, zajedno s nagibom histereze kako bi se obrazloio gubitak energije pri odbijanju. Prvi stranji kut sjedala (u Elastinom podruju ove mape) je onaj u kojem se deformacija sjedala mijenja iz elastine u plastinu. Ispod ovog kuta se ne pretpostavlja priguenje i specificirani stranji zakretni moment elastinog sjedala. Drugi specificirani kut i zakretni moment definiraju toku u kojoj se nagib prve plastine krivulje mijenja u drugu. Trei zakretni moment specificiran u treem kutu kako bi definirao nagib druge plastine krivulje. Sljedea slika je graf stranjeg zakretnog momenta sjedala vs. kuta, koristei Normalno uobiajene vrijednosti. Mala promjena u zakretnom momentu sa 15 na 20 stranjeg kuta sjedala ukazuje na gotovo potpuno plastinog stoera stranjeg sjedala iznad 15. Druga linija na slici, gotovo paralelna s elastinim dijelom grafa, je krivulja histereze sa stranjeg kuta sjedala od oko 12.
2000 1500 Nm 1000 500 0 0 5 10 deg 15 20 25
Karakteristika stoera stranjeg sjedala

Putnik
Ova mapa je za mijenjanje sjedeih poloaja i teine osobe u vozilu. Pretpostavlja se normalan sjedei poloaj ne postoji opcija za modeliranje neobinih poloaja. Visina osobe u vozilu je 50th percentile mukarac (5-9 visok). Ne moe se promijeniti. Moe biti samo jedna osoba u vozilu u jedno vrijeme.
Ako je oznaeno Upravljanje ulijevo (uobiajeno), upravlja e se pojaviti za Prednji lijevi sjedei poloaj. Ako je ponitena oznaka, upravlja e se pojaviti za Prednji desni sjedei poloaj. Poloaj sjedala osobe u vozilu je H-toka osobe u vozilu u koordinatnom sustavu vozila, kako je izmjereno s prednjeg sredita vozila na razini tla.
Izraunaj
Ova mapa je za specificiranje poloaja direktorija, vremena simulacije i vrste ogranienja, te za pokretanje Madymo izrauna.
Dijaloka kutija Izraunaj sadri sljedee:

Madymo poloaj
U ovoj tekstualnoj kutiji, mora se specificirati smjetanje Solver.exe datoteke. Solver datoteka je u Madymo poddirektoriju direktorija u koje je instaliran PC-Crash.
Spremi rezultate u
Ova tekstualna kutija je za specificiranje lokacije na kojoj korisnik eli pohraniti izraunane Madymo rezultate. Rezultati su uvijek pohranjeni u poddirektorijima koji su stvoreni kada se izvode izrauni. Odabrano ime direktorija mora se prilagoditi DOS pravilima (bez razmaka, maksimalno 8 znakova).
Maks. vrijeme simulacije

Ova padajua lista je za specificiranje trajanja Madymo simulacije nakon udara (0 do 2000ms). Uvijek se koristi vrijeme od 100ms prije udara.
Zrani jastuk
Zrani jastuk se moe koristiti za sjedee poloaje vozaa ili desnog prednjeg putnika. Toka u vremenu u kojoj poinje paljenje zranog jastuka moe se definirati u susjednoj tekstualnoj kutiji. Negativno vrijeme se moe upotrijebiti kao nadoknada za injenicu da vrijeme =0 udarna toka u PC-Crash-u je u sredinjoj toki odabranog trajanja pulsa ubrzanja sudara. Opaska: Operativni sustav mora biti Windows NT ili 2000 kako bi izraun zranog jastuka funkcionirao.
Sigurnosni pojas
Ovime se specificira sigurnosni pojas na krilu i za torzo. Ploica kope je modelirana kao klizni tip osim ako je aktiviran Boni udar, u kom sluaju sigurnosni pojas krila i torza ima fiksnu ploicu kope. Sila trenja na kliznoj ploici kope je modelirana kako slijedi:
FTrenje = FPojas e
gdje je
FTrenje = Vlak
sigurnosnog pojasa s trenjem (na strani ploice kope gdje se duina tkanine poveava) FPojas = Vlak sigurnosnog pojasa bez trenja (na strani ploice kope gdje se duina tkanine smanjuje) = Koeficijent trenja ploice kope = 0.1 = Promjena kuta tkanine sigurnosnog pojasa kod ploice kope
Samo pojas za torzo

Specificira uporabu pojasa za torzo bez pojasa za krilo.
Samo pojas za krilo

Specificira samo uporabu pojasa za krilo. Opaska: Nevezana osoba u vozilu se modelira odabirom nijedne od kutija za odabir sigurnosnog pojasa.
Boni udar
Ova opcija i sljedea su korisne za bone udare i udare pod kutom. Odabir ove opcije mijenja kliznu ploicu kope na sigurnosnom pojasu krila i torza u fiksni tip. To je neophodno kako bi se sprijeilo da ploica kope otpusti sigurnosni pojas kada dio konanog elementa sigurnosnog pojasa krila ili torza doe do ploice kope.
Boni kontakti
Ovime se definira vertikalna bona povrina kako bi se modelirale dodirne sile izmeu osobe u vozilu i susjedni panel vrata. Panel vrata je vertikalna ravnina pune visine (strop do poda) uvrena u poloaju, 10cm (4") unutar vanjske dimenzije irine vozila.
Pretensioner
Ovime se definira pretensioner sigurnosnog pojasa. Toka u vremenu kada pretensioning poinje moe se definirati u susjednoj tekstualnoj kutiji. Negativno vrijeme se moe koristiti kao nadoknadu za injenicu da vrijeme=0 toka udara u PC-Crash-u je u sredinjoj toki odabranog trajanja pulsa ubrzanja sudara. Aktiviranje znaajke pretensioner uvodi silu vlaka retraktora od priblino 1500-1700 N do maksimuma od 12 cm webbing retraction. Do osiguranja poloaja retraktora dolazi kada se tkanina zatim pone povlaiti sa retraktora uslijed gibanja osobe u vozilu.
Izraunaj
Pritiskanjem pokree se Madymo izraun. Pojavljuje se Solver 3D prozor. Ovisno o sloenosti i duini simulacije, te brzini raunalnog procesora, izraun moe trajati izmeu par minuta do preko sat vremena. Napredak (u % izvretka) se moe vidjeti na dnu Solver 3D prozora. Izraun traje due prvi puta kada se provodi Madymo simulacija, posebice na Windows NT/2000 sustavima.
Opaska: Ako je gumb Izraunaj zasivljen, provjerite je li lokacija Solver.exe datoteke tono bila specificirana. Ako jest, vjerojatan razlog je da je korisnik odustao od prethodnog Madymo izrauna prije dovretka. U ovom sluaju, datoteka zvana "Solver_Locked" mora biti obrisana sa Madymo poddirektorija gdje se nalazi Solver.exe datoteka. Ako gumb Izraunaj nije zasivljen, ali se proces izrauna na dnu Solver 3D prozora ne pokazuje unutar nekoliko minuta od kada je pritisnut gumb Izraunaj, provjerite da li je Madymo hardlock bio tono instaliran. Na raunalima Windows NT/2000, mora ga se instalirati kada se provede Dongle Install program. Nakon to proces izrauna zavri, pojavljuje se sljedei tekst:
Kada korisnik pritisne tipku za nastavak, izraunane datoteke su ispisane na odabrani direktorij. Opaska: Ako napredak izrauna ne dosegne 99% prije nego li je program dokonan, to moe biti uslijed jednog od sljedeeg: 1. Kombinacija vremena pulsa ubrzanja i odabranog maksimalnog vremena Madymo simulacije prekorauje onu pokazanu na tablici u dijelu Puls ubrzanja ovog poglavlja.
2. Ogranienja gibanja za osobu u vozilu su prekoraena. Na to je ukazano na dnu datoteke ponovnog ispisa (*.rep) u direktoriju u kojima su bile ispisane Madymo datoteke, reenicama kao to je "Bryant kut za xxx prekorauje pi/2". Do toga moe doi ako postoji ozbiljan udar izmeu osobe u vozilu i unutranjosti.
Pregledavanje Madymo rezultata

Kao i kod viedijelnog modela, rezultati Madymo simulacije osobe u vozilu mogu se pregledavati pomou dijagrama rezultata i pomou 3D animacija.
Pregledavanje Madymo-a pomou dijagrama

Madymo dijagrami se mogu pregledavati odabirom opcija izbornika Opcije Dijagrami Dijagrami - Madymo Dijagrami. Pojavljuje se sljedei prozor, s kojega se eljena datoteka dijagrama moe otvoriti:
Tipovi datoteka dijagrama su kako slijedi:

*.dvl Pomak rezultante (m) i brzina (m/s) Prsna kost Glava/sjedalo Gornji torzo/ sjedalo Donji torzo/ sjedalo Glava Gornji torzo Donji torzo EMD/Retractor (ista lokacija)
*.lac
Rezultanta, x, y i z ubrzanja (m/s)
*.lds
Rezultanta, x, y i z linearni pomaci (m)
Glava Gornji torzo Donji torzo Lijevo koljeno Desno koljeno Toka kope Toka privrivanja kope Toka montae gornje kope Tijelo automobila (teite vozila) EMD/Retractor (ista lokacija) Prsna kost Glava / sjedalo Gornji torzo/ sjedalo Donji torzo/ sjedalo Na donji kria sa donjeg torza Na donji torzo sa donjeg kria Na Gornji torzo sa gornjeg kria Na gornji kria sa gornjeg torza Na donji senzor vrata sa donjeg nosaa vrata Na donji nosa vrata sa donjeg senzora vrata Na glavu sa nodding plate Na nodding plate sa glave Na lijevo koljeno sa bedrene kosti Na lijevu bedrenu kost sa koljena Na desno koljeno sa bedrene kosti Na desnu bedrenu kost sa koljena Na lijevu srednju goljenicu sa gornje goljenice Na lijevu gornju goljenicu sa srednje goljenice Na desnu srednju goljenicu sa gornje goljenice Na desnu gornju goljenicu sa srednje goljenice Na lijevu donju goljenicu sa srednje goljenice Na lijevu srednju goljenicu sa donje goljenice Na desnu donju goljenicu sa srednje goljenice Na desnu srednju goljenicu sa donje goljenice Isto kao i *.rtf
*.rds
Rezultanta, x, y i z relativni pomaci (m)
*.rtf
Sila upetosti rezultante (N), Inercijske X, Y i Z sile (N), Spojne x, y i z sile, (N) Tjelesne x, y i z sile (N)
*.rtt
Zakretni moment upetosti rezultante (Nm), Inercijski X, Y i Z zakretni momenti (Nm), Spojni x, y i z zakretni momenti (Nm), Tjelesni x, y i z zakretni momenti (Nm)
Poloaji Madymo senzora glave, gornjeg torza i donjeg torza su pokazani na sljedeoj slici, zajedno s lokacijom H-toke.
Head
Upper torso
Nii torzo
H-toka
U odnosu na H-toku Madymo lutke u svom poetnom sjedeem poloaju, lokacije senzora (u metrima) su:
Sensor Head Upper Torso Lower Torso x -0.14 -0.18 -0.04 y 0 0 0 z 0.65 0.28 -0.02
Jednom kada je uitana eljena datoteka dijagrama, pojavit e se sa svim stavkama uvrtenim u graf.
Kako biste jasno mogli pregledati pojedinane grafove, mogue je neke od njih iskljuiti. To se postie odabirom opcije izbornika prozora Dijagrami Opcije Dijagrami/Osi, ime se otvara prozor u kojem svaka stavka ima kutiju za odabir pored sebe. Kliknite na svaku kutiju za odabir kako biste ju ukljuili odnosno iskljuili. Ako elite pregledati samo jedan ili nekoliko dijagrama, moete ih prvo sve iskljuiti desnim klikom u ovom prozoru. Time se podie izbornik koji omoguuje da sve stavke budu izabrane odnosno da im
se poniti odabir. Prvo im ponitite odabir, zatim odaberite samo one koje elite pregledati.
Na primjer, odabir samo Brzina glave/sjedala sa prethodnih dijagrama omoguuje jasan pregled ovog jednog grafa.
Podaci o dijagramu se takoer mogu izvesti, na primjer na programu proraunskih tablica kao to je MS Excel . To se postie odabirom opcije izbornika Dijagrami Izvoz dijagrama prozora Dijagrami. Time se otvara prozor u kojem se podaci mogu pohraniti kao datoteka dijagrama (*.dia) ili DXF datoteka (*.dxf). Primijetite da je uobiajena irina koraka za podatke o dijagramu 0.5 sekunda, to bi se obino trebalo promijeniti na puno manju vrijednost. Opaska: *.dvl brzine koje se odnose na sjedalo (H-toka) se izraunavaju kako slijedi:
v=
d x2 + y2 + z2 dt
Ova formula izraunava promjenu u brzini izmeu dvije toke u odnosu na vrijeme, to nije isto to i relativna brzina odabrane stavke u odnosu na sjedalo ili vozilo. Na primjer, ove formula bi bila jednaka 0, ako se odabrana stavka rotira oko H-toke sjedala, bez promjene u radijusu.
Kako biste doli do relativne brzine odabrane stavke u odnosu na sjedalo ili vozilo, treba koristiti sljedeu formulu:
2 + y 2 +z 2 v= x
Na primjer, da biste izraunali brzinu udara glave osobe u vozilu o boni prozor, koristite relativne x, y i z podatke o pomaknuu dostupne u *.rds datoteci kako biste izraunali relativne x, y i z brzine. To se moe uiniti jednostavno izvozom ovih podataka na proraunsku tablicu.
Gornje vrijednosti
Gornje vrijednosti Madymo dijagrama su prenesene u obliku tablice na datoteku *.peak. Ove se mogu pregledati u ureivau teksta ili programu proraunskih tablica kao to je MS Excel .
Pregledavanje Madyma u 3D-u

Madymo animacije se rade na isti nain na koji se rade i PC-Crash animacije pogledajte na opis stavke izbornika za Pregled 3D Prozor. Za Madymo simulaciju, prvi korak je uitati *.kn3 datoteku sa direktorija u kojem je bila pohranjena Madymo simulacija. To se postie odabirom stavke izbornika Animacija Uitaj Madymo Kin3 datoteku u 3D Vizualizacijskom prozoru. Pojavljuje se prozor u kojem moe biti odabrana *.kn3 datoteka za eljeno Madymo provoenje. Jednom kada je *.kn3 bio uitan, Madymo viedijelna osoba u vozilu i unutranjost e biti vidljiva u 3D prozoru i na glavnom zaslonu. Ako je otvoren PC-Crash projekt iz kojega je bilo izraunato Madymo provoenje, Madymo osoba u vozilu i unutranjost e biti smjeteni
na tonom poloaju na tonom vozilu. Kako biste pregledali osobu u vozilu, prvo smjestite kameru na eljeni poloaj na glavnom zaslonu, pomou gumba Kamera . Parametri kamere se zatim mogu dalje podesiti u 3D Vizualizacijskom prozoru. Tijelo vozila obino zaklanja pogled na osobu u vozilu. To se moe nadvladati na nekoliko naina, kako slijedi:
initi tijelo vozila prozirnim

Boja tijela vozila se moe promijeniti kako bi vozilo postalo prozirno. To se postie ako prvo odaberete Opcije Opcije Boje. Zatim, kliknite na gumb Promijeni za osnovnu boju vozila u pitanju. Promijenite boju u prozirnu akva plavu u drugom redu.
Ako je DXF oblik vozila pridruen vozilu, samo dio vozila koje je ispred osobe u vozilu treba promijeniti u prozirnu boju. To se moe uiniti odabirom Vozilo Vozilo DXF Uredi crte, a pomou gumba Stil promjene putnog traka odabranih komponenata. moete promijeniti boju
Osoba u vozilu e sada biti vidljiva kroz prozirno tijelo.
initi tijelo vozila ianim okvirom

Tijelo vozila se moe promijeniti kako bi izgledalo kao iani okvir u 3D prozoru. To se postie odabirom opcije izbornika 3D prozora Stil Prikai opciju i oznaavanjem iani pregled. Primijetite da ovo takoer mijenja Madymo model u iani okvir.
Pomicanje DXF tijela vozila

Ako je 3D oblik vozila bio pridodan na vozilo, moe ga se pomaknuti van puta kako bi se oslobodio pogled na osobu u vozilu. To se postie odabirom Vozilo Vozilo DXF Uredi crte. Zatim,
desnim klikom na naslovnu letvicu Crtae alatne letvice podignite dodatni izbornik. Ako elite pomaknuti cijelo tijelo vozila, odaberite opciju izbornika Odaberi sve. Zatim, odaberite Pomakni odabrano (3D).
Pomaknite tijelo vozila vertikalno (u z smjeru) dovoljna udaljenost tako da nije vidljivo u 3D pogledu kamere osobe u vozilu (obino je dovoljno 5m ili 16 stopa). Madymo osoba u vozilu i sjedalo e zatim biti vidljivi bez ikakvih dijelova tijela vozila na putu.
Iskljuivanje vozila u 3D prozoru

3D pregled vozila se moe iskljuiti ponitavanjem odabira Vozila u stavci izbornika Stil Prikai opcije 3D prozora. Kao rezultat,
samo su Madymo osoba u vozilu i vanjske komponente vidljive na mjestu dogaaja.
Prikazivanje Madymo animacija

U 3D Vizualizacijskom prozoru, odaberite opciju izbornika Animacija Prikai. Bit ete upitani za ime datoteke pod kojim elite pohraniti animaciju. Nakon unoenja i pohrane imena datoteke, otvara se dijaloka kutija Prikai animaciju. Poto e duina simulacije gibanja osobe u vozilu tipino trajati samo nekoliko stotina milisekunda, koristite vei broj slika po sekundi (100 slika po sekundi je bilo odabrano u sljedeem primjeru).
Openito, najbolji nain za pregled gibanja osobe u vozilu je s kamerom privrenom na vozilo osobe u vozilu. Pritisnite gumb Opcije u ovoj dijalokoj kutiji kako biste otvorili dijaloku kutiju Postavke animacije.
Zatim, pritisnite gumb Kamera kako biste otvorili dijaloku kutiju Privrsti kameru. Odaberite Odnosi se na u padajuoj listi kako biste odabrali tono vozilo na koje ete privrstiti kameru.
Jednom kada je privrena kamera, vratite se na dijaloku kutiju Prikai animaciju i pritisnite gumb Start kako biste prikazali animaciju. Nakon to je prikazana, moda ete htjeti pregledati animaciju usporeno. Kliknite na gumb Opcije blizu donjeg lijevog ugla prozora animacije kako biste otvorili sljedei izbornik.
Odaberite stavku izbornika Brzina i kliznite kliznom letvicom na nisku brzinu kao to je 5% od stvarne. Animacija osobe u vozilu se zatim moe pogledati usporeno klikom na gumb strelice. Glavna klizna letvica prozora animacije se takoer moe koristiti za detaljan pregled svake slike animacije.
Indeks
3D Drawings - Applying surfaces........219 3D road generation .............................143 3D window............................................183 Accelerating.........................................233 Acceleration Pulse...............................266 Air Resistance......................................112 Airbag...................................................270 Anchor Point.........................................141 Animation.......................................59, 183 Animations.................................................. Backgrounds....................................194 Anti-aliasing.........................................185 Auto calc...............................................161 Auto Calculation...................................205 Auto Refresh........................................208 Automatic Calculation of Secondary Impacts..............................................206 Automatic collision analysis...................47 Autosave................................................16 Avoidance............................................242 Avoidance in time.................................138 Bitmaps....................................................... Exporting............................................75 Importing............................................74 Modifying..........................................213 Brake lag..............................................209 Burg formula...........................................94 Camera positioning.................................... 2D window.......................................182 Clip Point of Impact..............................205 Codecs.................................................186 Collision analysis...................................36 Collision optimizer..................................48 Contact plane.........................................41 Crash detection............................161, 205
Crash detection within truck/trailer combinations.....................................161 Crash simulation............................40, 154 Custom vehicles.....................................22 Exporting............................................75 Importing............................................75 Databases, vehicle.................................19 Default settings..............................13, 208 Demoversion............................................5 Depth of Penetration............................205 Diagrams........................................63, 174 Diagrams / Axes...................................180 Directories............................................203 Display settings..............................17, 206 Distance/time calculations...................242 Ditches.................................................146 Profile................................................149 Dongle......................................................4 Drawing menu......................................216 Driver Model.........................................115 DSD database........................................20 DSDJapan2000......................................21 DXF Drawings............................................ Exporting............................................75 Importing............................................74 Dynamics menu....................................122 EES................................................43, 157 EES catalog.................................116, 158 Export.....................................................75 Export diagram.....................................177 File menu................................................71 Friction........................................................ Polygons..........................................141 Sequences.......................................240 Tire to road......................................209
Index 283
Gouraud shading.................................192 Graphics menu.....................................210 Grid................................................34, 211 Hardware lock .........................................4 Hardware requirements............................1 Hot keys.................................................13 Impact......................................................... Menu................................................153 Import.....................................................73 Importing 3D roads...............................145 Input and output data.............................61 Installation................................................2 Integration Step....................................206 Intermediate positions..........................164 Kinematic Calculations........................126 Kinematic Toolbar................................134 Lag time................................................234 Language.............................................209 Last branch............................................17 Licensing PC-Crash ................................4 Light source..........................................190 Loading a project....................................72 Madymo...................................................... Viewing the results...........................273 Madymo Occupant Model....................260 Measure...............................................201 Measuring distances..............................33 Menu description....................................71 Menu options............................................9 Motion sequences..................................34 Mouse and printers..................................2 Move/rotate vehicle..............................153 Multibody Model...................................245 Multibody System.................................122 New project............................................71 Occupant Models...................................54 Occupants & cargo.................................99 Optimizer..............................................165 Options.................................................202 Options menu.......................................169 Origin Offset.........................................180 Pan.......................................................213 Paths....................................................139 PDOF......................................................42 Pedestrians............................................53 Phi........................................................159 Point of impact.......................................40 Post-impact trajectories..........................44 Pre-impact trajectories...........................45
284 Index
Print............................................................ Comments..........................................77 Hardcopy of screen............................78 Preview..............................................76 Printer setup......................................77 Report................................................78 Scale scene diagram.........................76 Printouts.................................................61 Project wizard...................................16, 72 Psi........................................................159 Ratschbacher's database......................21 Rear Brake Force...................................97 Refreshing the screen............................18 Rendering animations..........................184 Rest positions.......................................164 Roads......................................................... 2D......................................................225 3D - marking.....................................151 3D - radius........................................150 Rollover Detection................................125 Save.....................................................210 Saving a project.....................................72 Saving projects.......................................16 Scale..............................................34, 211 Scan.......................................................73 Scanner selection..................................73 Scene data input....................................27 Seat Belt...............................................270 pretensioner......................................271 Secondary impacts.................................49 Sensor signals......................................178 Separation velocity...............................158 Sequences................................................. Brake/Accelerate..............................233 Deleting.............................................242 Lane change.....................................236 Min/Max velocity...............................238 Points................................................238 Reaction ...........................................237 Steering.............................................235 Sequences menu.................................232 Side View Window...............................196 Simulation Parameters.........................204 Slope polygons..............................30, 142 Snap.....................................................218 Specs database.....................................21 Start position redefining.........................39 Status bar.......................................12, 202 Stiffness based impact model..............162
Stiffness Databse.................................121 Sun position.........................................199 Synchronization of vehicles...................51 Tire............................................................. Dimensions......................................108 Toolbar....................................................... Main.................................................202 Simulation........................................202 Toolbars.................................................10 Tow truck tool.........................................31 Trailer disconnection............................240 trailer force...........................................101 Trailer steering.....................................114 Trailers...................................................25 Triangulate...........................................219 UDS......................................................153 Undo.....................................................210 Units.......................................................14 V-triangle..............................................207 Values............................................61, 169 Vehicle database...................................80 Vehicle menu..........................................80 Vehicles...................................................... C.G. height..........................................94 ABS....................................................94 Attaching 2D and 3D shapes ............27 Backing up.........................................33 Colors...............................................203 Construction.......................................23 Defining initial conditions...................31 Deleting or replacing ........................27 Engine/drivetrain..............................108 Erasing...............................................91 Geometry...........................................92 Loading .............................................18 Modeling crush..................................85 Occupants & cargo............................99 Rollover parameters..........................96 Saving ...............................................26 Settings........................................24, 91 Shape.........................................17, 102 Shapes - DXF and bitmap ................82 Suspension........................................95 Tire model........................................104 Trailers.............................................100 Wireframe view................................192 Video Compression..............................186 Visible Tracks.......................................207 Vyskocil database..................................21
Word processor program Interface........64 Working with PC-Crash...........................9 Yaw, initial..............................................32 New projects..........................................14 PC-Crash Features.................................6 Saving the simulation as a drawing .....47
Index 285

PC CRASH 7.2 Uputstvo Prevod Na Cro

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

PC CRASH 7.2 Uputstvo Prevod Na Cro

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PC CRASH 7.2 Uputstvo Prevod Na Cro

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PC-CRASH

Program za simulaciju prometne nesree

Prirunik s uputama za rukovanje

2. AUTORSKO PRAVO - SOFTWARE je u vlasnitvu Dr. Steffan

3. OSTALA OGRANIENJA - Ne smijete iznajmljivati ili davati u zakup

2. Transport Canada ne odrava listu korisnika sustava. Stoga, ako elite

Software paket PC-Crash-a

Uporaba mia i pisaa

4. Pratite upute koje vam daje program arobnjak za instaliranje.

2. Nakon to ste odabrali komponente, zapoet e proces kopiranja.

Mali USB dongl

Dodatne znaajke PC-Crash 3D

Poglavlje 2 Rad s PC-Crash-om

10 Chapter 2 Working with PC-Crash

Chapter 2 Working with PC-Crash 11

12 Chapter 2 Working with PC-Crash

direktorija, gdje se tono mogu navesti putovi do raznih tipova datoteka.

Pokretanje novog projekta

14 Chapter 2 Working with PC-Crash

Uitavanje ili pohrana projekata

Prikaz glavnog zaslona

Chapter 2 Working with PC-Crash 17

18 Chapter 2 Working with PC-Crash

Baze podataka vozila

20 Chapter 2 Working with PC-Crash

Selection of vehicle type

Selection of year of manufacture

Chapter 2 Working with PC-Crash 21

Vozila po volji korisnika

22 Chapter 2 Working with PC-Crash

Chapter 2 Working with PC-Crash 23

Chapter 2 Working with PC-Crash 25

26 Chapter 2 Working with PC-Crash

Brisanje ili zamjena vozila

Pridodavanje 2D i 3D oblika vozilima

Unos podataka mjesta dogaaja

Chapter 2 Working with PC-Crash 27

nacrtane na cestama pomou alatki crtanje linije modificiranje

, a cestovne oznake, znaci na autoputu i drugi

Uvoz obraenog 3D crtea mjesta dogaaja

28 Chapter 2 Working with PC-Crash

Uvoz DXF-a s mjerama

Izrada 3D mjesta dogaaja

30 Chapter 2 Working with PC-Crash

Definiranje poetnih stanja vozila

Alatka vunog vozila

Odreivanje poloaja vozilima na 3D povrinama

32 Chapter 2 Working with PC-Crash

Udaljenosti i mjerila mjesta dogaaja

Chapter 2 Working with PC-Crash 33

Sekvence gibanja (F6)

34 Chapter 2 Working with PC-Crash

Za vie detalja o Sekvencama, pogledajte poglavlje o Programiranju Sekvenci.

- Uvoz Vozila po volji korisnika vozila .

ili Vozilo Baza podataka

Chapter 2 Working with PC-Crash 37

Udarni (sudarni) poloaj

38 Chapter 2 Working with PC-Crash

Definicija novog poetnog poloaja