OSNOVE GEOLOGIJE I PETROGRAFIJA

ISPITNA PITANJA 1. KOLOKVIJ

1 / 11

1. TO JE GRANIT, A TO GABRO?
Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgraena od kvarca, biotita i hornblenda. Gabro je dubinska bazina magmatska stijena izgraena od piroksena i olivina.

2. TO JE GEOLOGIJA?
Geologija je znanost o grai, dinamici I razvitku Zemlje. U geologiji se mogu razlikovati tri tematske skupine. 1. Opa ili fizika geologija 2. stratigrafska geologija 3. regionalna geologija s geotektonikom

3. VRSTE BORA. NACRTAJ!

Bore se najee razvrstavaju na temelju odnosa osne ravnine prema horizontalnoj ravnini i s obzirom na poloaj krila prema osnoj plohi, odnosno ravnini. S obzirom na poloaj osne ravnine prema horizontalnoj ravnini bore mogu biti : uspravne, kose, prebaene, polegle i utonule. (Str. 38 slika 7.18) Na temelju poloaja krila antiklinale i sinklinale prema osnoj plohi , odnosno ravnini razlikuju se normalne, izoklinalne i lepezaste bore. (Str. 38 slika 7.19)

4. TO JE STRUKTURA, A TO TEKSTURA SEDIMENTNIH STIJENA?

Struktura sedimentnih stijena definirana je veliinom i oblikom estica koje sudjeluju u njenoj grai, a rezultat je svih procesakoji su djelovali na stijenu tijekom nastanka . Ona moe biti klastina i kristalasta. Tekstura sedimentnih stijena definira karakterisitke njihove unutranje grae u vezi s rasporedom estica i njihovim odnosom, a moe biti masivna ili homogena, trakasta, slojevita i breasta.

5. TO JE IONSKA, ATOMSKA I METALNA KRISTALNA REETKA?

Ionsku kristalnu reetku izgrauju ioni koji lako otputaju svoje elektrone (i postaju pozitivno nabijeni kationi) s ionima koji lako primaju elektrone (i postaju negativno 2 / 11

nabijeni anioni). U ionskim kristalnim reetkama djeluju jake elektrostatske privlane sile, zbog ega su kristali s takvim reetkama veoma tvrdi i vrsti, s visokim talitem i vrelitem. Atomsku kristalnu reetku grade atomi vrsto povezani kovalentnom vezom. Kristali s takvim tipom reetke veoma su tvrdi i imaju visoko talite (dijamant). Metalnu kristalnu reetku grade gusto rasporeeni i vrsto povezani atomi. Karakteristina je za metale.

6. TO JE STIJENA? NABROJ OSNOVNE GRUPE STIJENA.

Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, odreenog naina geolokog pojavljivanja, teksture, strukture i mineralnog sastava. Stijena je agregat sastavljen od jednog minerala (monomineralna) ili vie njih (polimineralna). Tri glavne skupine stijena: 1. magmatske ili eruptivne stijene nastale kristalizacijom magme ili ovravanjem lave 2. sedimentne ili talone stijene nastale u vodi ili na kopnu kao rezultat taloenja materijala koji potjee od razaranja povrinskih dijelova litosfere, mehanikom ili kemojskom aktivnou egzodinamskih faktora i organogeno 3. metamorfne stijene nastale metamorfozom magmatskih, sedimentnih i ve postojeih metamorfnih stijena

7. NABROJ KLASTINE SEDIMENTNE STIJENE!

Klastine sedimentne stijene sastavljene su od estica nastalih razaranjem drugih stijena. Nazivamo ih i klastiti. S obzirom na veliinu njihovih sastojaka razlikuju se ruditi, areniti i lutiti (ili psefiti, psamiti i peliti)

8. TO SU DIJAPIRSKE BORE, ANTIKLINORIJ I SINKLINORIJ?

Dijapirske bore rezultat su vertikalnog prodora pojedinih tijela prema povrini. Takva su kretanja esta u leitima soli, gipsa, anhidrita i dr. Uzrok kretanja moe biti povezan sa razlikama u gustoi naslaga koje kreu i onih kroz koje se probijaju (naslage manje gustoe se probijaju prema pvrini tvorevine vee gustoe), a poticaji mogu biti i razliiti procesi Zemlje potresi, stezanje i rastezanje stijene i dr. Sinklinorij i antiklinorij imaju elemente analogne sinklinali i antiklinali (tjeme, osna 3 / 11

ploha, jezgra, krila i ela), ali su odnosi kompleksniji jer su im krila naknadno, sekundarno borana, a i dimenzije su mnogo voe pa je tee uoiti vane elemente za rekonstrukciju tih strukturnih cjelina vieg reda.

9. TO SU FOSILI I GDJE IH NALAZIMO? TO SU PROVODNI FOSILI?

Fosili su ostaci organizama (biljaka i ivotinja) iz prolosti. Najlake su sauvani mineralni skeleti i ovoji ivotinja i biljaka (vapnenake alge, koralji, mekuci,kraljenjaci...), a tee su sauvani organski dijelovi biljaka i ivotinja (samo u nekim posebnim uvjetima poput ugljena, jantara, bitumena i dr.). Pojedini organski ostaci mogu se okameniti ili petrificirati na taj nain da se organska materija zamijeni ili potpuno infiltiraanorganskom tvari (najee kvarcom ili kalcitom). Meu fosile i spadaju otisci organizama u sedimentu i tragovi njihove nekadanje djelatnosti (plaenje, buenje u pijesku i sl.) to su ihnofosili. Provodni fosili ostaci organizama relativno kratke ivotne dobi, ali geografski veoma rasprostranjeni. 10. TO JE POLIMORFIJA I IZOMORFIJA S PRIMJEROM? Polimorfija mineralne supstancije kristaliziraju u razliitim strukturama, a nastali minerali se nazivaju polimorfnim modifikacijama. Kemijski sastav takvih minerala je jednak a njihova fizika i kemijska svojstva mogu biti bitno razliita. pr. ugljik (grafit ili dijamant) Izomorfija pojava da mineralne tvari razliitog, ali analognog kemijskog sastava imaju veliku slinost u kristalografskim i fizikim svojstvima. Nastali meusobno slini minerali se nazivaju izomorfnom grupom. pr. plagioklasi i olivini 11. KAKO NASTAJU METAMORFNE STIJENE? NABROJ NEKE METAMORFNE STIJENE. Metamorfne stijene nastale su preobrazbom postojeih magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom u dobljim dijelovima litosfere, uz povean tlak i temperaturu. Pri tome je postojea stijena podvrgnuta brojnim minerolokim, strukturnim i teksturnim promjenama, to ovisi o znaajkama metamorfizma i fizikim i kemijskim svojstvima same stijene. Posljedice se oituju u prekristalizaciji, kriljivosti i promjeni sastava. pr. mramor, kalcit 4 / 11

12. PODJELA SEDIMENTNIH STIJENA PO POSTANKU! Tijek nastajanja sedimenata obuhvaa faze troenja, transporta, taloenja i litifikacije ili stvrdnjavanja. 1. mehanike ili klastine sedimentne stijene nastale fazama mehanikog troenja, transportom mehaniki rastroenog materijala i mehanikim taloenjem 2. kemijske(kemogene) sedimentne stijene nastale fazama kemijskog troenja, transportom kemijski rastvorenog materijala i precipitacijom 3. biokemijske(biogene) ili organogene sedimentne stijene nastale ako je do taloenja dolo uz sudjelovonje organizama 13.DIJELOVI SINKLINALE I ANTIKLINALE (NACRTATI). Str. 36-37 slika 7.14 i 7.16 14.TO JE STRUKTURA, A TO TEKSTURA STIJENE? Struktura stijene je definirana stupnjem kristaliniteta, te veliinom, oblikom i moeusobnim odnosom minerala, a ovisi o nainu postanka stijene. Tekstura oznaava nain na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi, a ovisi o utjecaju vanjskih faktora, bilo prilikom nastanka stijene ili nakon toga. 15.TO JE PARAKLAZA? TO JE SKOK, A TO HOD RASJEDA (NACRTATI)? Paraklaza ili rasjedna povrina je pukotina du koje nastaju rasjedi. Hod horizontalni razmak krila, odnosno mousobno horizontalno udaljavanje i pribliavanje krila Skok vertikalni razmak krila, odnosno vertikalno udaljavanje krila 16.GLAVNE FAZE IZRADE GEOLOKE KARTE. 1. Priprema za terenski rad obuhvaa prouavanje postojee literature, fotogeoloku obradu terena, te organizacijske pripreme 2. Terensko kartiranje izrada tektonske geoloke karte s utvrenom specijalistikom problematikom 3. Terenska i laboratorijska specijalistika istraivanja primjerice paleontoloka, petroloka, strukturno-geoloka, sedimentoloka, geokemijska, mineroloka, hidrogeoloka, geokemijska i dr. 5 / 11

4. Sinteza svih podataka i kabinetska izrada konane geoloke karte i teksta odgovarajueg tumaa 17. TO SU FENOKRISTALNE, MIKROKRISTALNE I KRIPTOKRISTALNE STIJENE? Fenokristalne ako se minerali mogu razlikovati okom ili poveanjem do 10 puta Mikrokristalne ako se kristali mogu razlikovati samo mikroskopom u specijalno pripremljenim izbruscima Kriptokristalne ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom poveanja do 1000 puta 18. TO JE KRISTAL? TO JE MINERAL? NABROJ OSNOVNA FIZIKA SVOJSTVA MINERALA. Kristal je prirodna ili umjetna tvorevina odreene unutranje grae ili strukture, odnosno kristalne reetke izgraene od iona, ili atoma, ili molekula, to se odraava u pravilnom vanjskom obliku i odreenim fizikim svojstvima. Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, odreene unutranje grae ili strukture, odreenoga kemijskog sastava i fizikih svojstava. Fizika svojstva kojima se minerali meusobno razlikuju su: gustoa, oblik, boja, sjaj, kalavost, tvrdoa, elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magnetinost i radioaktivnost. 19. TO SU MONOMINERALNE, A TO POLIMINERLANE STIJENE S PRIMJERIMA? Monomineralne stijene su agregati sastavljeni od jednog minerala (vapnenac samo od kalcita), a polimineralne stijene su agregati sastavljeni od vie minerala (granit). 20. OSNOVNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE! 1. Primarni strukturni oblici: eruptivne stijene sedimentne stijene metamorfne stijene 2. Sekundarni strukturni oblici: bora rasjed navlaka

6 / 11

21. KOJE OSNOVNE UVJETE TREBA ZADOVOLJITI PRI IZRADI GEOLOKE KARTE?
1. raspolaganje dobrom topografskom podlogom 2. dobro poznavanje litostratigrafije 3. korektno interpretiranje tektonike

22.TO JE ISKLINJAVANJE, A TO IZDANAK SLOJA?

Isklinjavanje horizntalni prirodni prestanak, odnosno zavretak nekog sloja obiljeen stanjvanjem Izdanak pojavljivanje sloja na povrini, a omoguuje odreivanje poloaja slojeva

23.TO SU KOLJENIASTE BORE ILI FLEKSURE?

Koljeniaste bore, monokline ili fleksure u posebna vrsta bora koje nastaju preteno radijalnim pritiscima. Ako pukne srednji istanjeni krak takve bore, ona prelazi u rasjed.

24.NABROJ STRUKTURE METAMORFNIH STIJENA.

Kod metamorfnih stijena razlikujemo zrnastu, porfirsku, ofitsku i hijalinsku ili staklastu strukturu.

25.TO SU KLASTINE SEDIMENTNE STIJENE I NJIHOVE ZNAAJKE S PRIMJERIMA?

Klastine sedimentne stijene su stijene iji su sedimenti izgraeni od fragmenata stijena razliite veliine i oblika nastalih mehanikim troenjem stijena. To mogu biti nevezani sedimenti (primjer pijesak), poluvezane stijene (primjer prapor ili les) ili vezane stijene (primjer pjeenjak i lapor).

26.TO SU SEDIMENTNE STIJENE I KAKO SE DIJELE?

Sedimentne stijene su stijene nastale troenjem, transportom, taloenjem i, eventualno, stvrdnjavanjem materijala ve postojeih stijena. Sedimentne stijene se dijele, prema nainu nastajanja, na mehanike (klastine), kemijske(kemogene) i biokemijske(biogene) ili organogene sedimentne stijene.

27.TO JE BAZALT, A TO PERIDOTIT?

Bazalt je povrinska bazina eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina. Peridotit je dubinska ultrabazina eruptivna stijena sastavljena od olivina i piroksena.

7 / 11

28. TO JE SLOJ I NJEGOVI OSNOVNI PARAMETRI?

Sloj je tijelo omeeno dvjema plohama, izgraen uglavnom od istovrsnog materijala, taloen u jednolikim uvjetima. Poloaj sloja determinira njegovo pruanje, smjer nagiba i nagib.

29.TO JE PARAKLAZA? TO JE KROVINA, A TO PODINA SLOJA?

Paraklaza ili rasjedna povrina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreu kod formiranja rasjeda. Krovinu sloja ine svi slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja. Podinu sloja ine svi slojevi koji se nalaze ispod promatranog sloja. Razlikujemo topografsku i stratigrafsku podinu i krovinu sloja. Topografsku podinu i krovinu sloja ine slojevi koji su ispod, odnosno iznad promatranog sloja, dok stratigrafsku podinu ine oni slojevi koji su stariji od promatranog, a krovinu oni koji su mlai od promatranog sloja. 30. TO JE TUF ILI VULKANSKI PEPEO? TO SU LAPILI? Tuf ili vulkanski pepeo zajedniki je naziv za estice vulkanskog materijala manje od 4 mm. Lapili su estice vulkanskog materijala od 4 do 32 mm.

32. TO JE STRUKTURA, A TO TEKSTURA MAGMATSKIH STIJENA?

Struktura magmatskih stijena je izraena stupnjem kristaliniteta, veliinom, oblikom i meusobnim odnosom minerala, a posljedica je naina njihove kristalizacije. Tekstura magmatskih stijena definira nain na koji su mineralna zrna zauzela prostor u stijeni, a posljedica je uvjeta kristalizacije i drugih sudionika koji djeluju i u fazi hlaenja i na ovrslu stijenu.

33. VRSTE RASJEDA.

Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po nekoj ravnini. Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni i rasjed s horizontalnim pomakom. 34. NABROJ SILIKATNE SKUPINE MINERALA. 1. silikatni minerali iji su tetraedri povezani na sva 4 vrha 2. silikatni minerali koji imaju tetraedre plono vezane u jednostruko i dvostruko 8 / 11

slabo povezane slojeve 3. silikatni minerali s jednostrukim lancima tetraedra 4. silikatni minerali s dvostrukim lancima tetraedara 35. TO SU KONKORDANTNI, A TO DISKORDANTNI SLOJEVI (NACRTATI)? Konkordantni slojevi su paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloeni, bez obzira na njihov nagib. Diskordantni slojevi su slojevi koji nisu vremenski kontinuirano taloeni pa se esto nalaze pod nekim kutom. 36. PODJELA MAGMATSKIH STIJENA. Prema mjestu postanka, eruptivne ili magmatske stijene dijelimo na 1. dubinske, intruzivne ili plutonske 2. povrinske, izljevne ili efuzivne 3. ine ili hipabisalne (spona izmeu intruzivnih i efuzivnih stijena) 37. NACRTATI I OBJASNITI SINKLINORIJ I SINKLINALU. 38. TO JE MAGMA? TO ODREUJE VISKOZNOST I FLUIDNOST MAGME? Magma je talina Zemljine unutranjosti koja iz pirosfere prodire u litosferu, a sastavljena je od O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg, Ti te plinova i para. Ako izae na povrinu, magmu nazivamo lavom. Viskoznost magme odreuje kemijski sastav i temperatura na kojoj se magma nalazi. 39. TO SU IZOTROPNI I ANIZOTROPNI MINERALI? Izotropni minerali su minerali kojima su sve karakteristike jednake u svim smjerovima. To mogu biti samo mineraloidi. Anizotropni minerali su minerali koji imaju razliite karakteristike u razliitim smjerovima. To su iskljuivo kristalizirani minerali. 40. NABROJ STRUKTURE SEDIMENTNIH STIJENA. Sedimentne stijene po svojoj strukturi mogu biti klastine, kristalaste, oolitske, sferolitske, amorfne i organogene. 41. TO JE GEOLOKA KARTA? Postoji nekoliko definicija, a najee su ove tri: 1. Geoloka karta je grafiki prikazivana sinteza geolokih zapaanja na terenu, 9 / 11

laboratorijskih i kabinetskih radova i prua sliku sastava i strukturnih odnosa podruja koja obuhvaa. 2. Geoloka karta je ortogonalna projekcija presjeka geoloke strukture i reljefa, projicirana na horizontalnu povrinu. 3. Geoloka karta jer topografska karta u koju su uneseni geoloki podaci. 42. TO SU MRAMORI, KVARCITI, KRILJAVCI? Mramori su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. P ostoje kontaktni i kriljavi mramori. Kvarciti su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje tinjasti i grafitski kvarciti. kriljavci su metamorfne stijene nastale regionalnom i plutonskom metamorfozom. Postoje filiti, argiloisti, zeleni kriljavci, serpentini, mikaisti, amfiboliti i gnajsi. 49. NABROJ TEKSTURE MAGMATSKIH STIJENA. 1. Homogena ili masivna tekstura 2. Fluidna tekstura 3. Vezikulamna tekstura 4. Mandulasta tekstura 50. TO SU OKSIDI I HIDROKSIDI S PRIMJERIMA I SVOJSTVIMA? Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima. Hidroksidi su spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-. Primjeri su: 1. hematit (Fe2O3), ilmenit (FeTiO3), magnetit (FeOFe2O3) i kromit (FeOCr2O3) su vrijedne rude eljeza, no pod utjecajem atmosferilija eljezo u tim mineralima lako oksidira i hidratizira tako da oni prelaze u limonit 2. limonit (Fe2O3xH2O) je est hidroksid eljeza, nalazi se u zemljastim, bubreastim i grozdastim formama, boja mu varira od ute do smee, esto je tetan sastojak stijene kad se ona eli upotrijebiti u arhitektonske svrhe, no ako je lijepo d ispergiran u stijeni moe biti koristan (grki mramori zbog limonita imaju lijepu putenastu boju) 3. getit (FeOOH) se nalazi u vlaknastim, grozdastim i bubreastim formama, vrlo je vana eljezna ruda 10 / 11

4. korund (Al2O3) je mineral velike tvrdoe, nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama, u graevinarstvu se koristi za izradu kruna za buenje tvrdih stijena, dok se varijeteti lijepih boja koriste kao drago kamenje (rubini, safiri, orijentalni smaragdi) 5. hidrargilit ili dipsit (Al(OH)3), dijaspor i bemit (AlOOH) i sporogelit (Al2O3xH2O) nastaju u povrinskom dijelu troenjem alumosilikata, esti su sastojci boksita i zemlje crvenice, bijele su boje, ali razliitim primjesama mogu biti razliito obojeni 51. TO SU MONOMINERALNE A TO INTRUZIVNE STIJENE S PRIMJERIMA? Monomineralne stijene su agregati samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac s astavljen samo od kalcita). Intruzivne stijene su dubinske magmatske stijene. Primjer batolit.

11 / 11