1034

Ratko Zelenika, Drago Pupovac*

UDK 338.91:001.83 Izvorni znanstveni rad

INTELEKTUALNI KAPITAL - RAZVOJNI RESURS LOGISTIKIH KOMPANIJA ZA 21. STOLJEE

Autori najvie pozornosti posveuju intelektualnom kapitalu kao imbeniku efikasnoga osmiljavanja logistikih procesa i dokazivanju tvrdnje da djelotvorno primijenjenom znanju u funkciji proizvodnje i unapreenja postojeih kreiranja novih logistikih usluga, pripada primarno mjesto u stjecanju konkurentskih prednosti na globalnom i/ili na regionalnim tritima logistikih usluga. Posebnu pozornost posveuju izgradnji i prikazu matematikog modela u funkciji mjerenja veliine intelektualnoga kapitala.

Uvod Tranzicijsko desetljee koje je ve za nama, suelilo je menadere i druge djelatnike prometnih, pediterskih i logistikih kompanija s vie izazova, mogunosti i prijetnji nego bilo kada u njihovoj povijesti. U nastojanjima da na privatiziranom, dereguliranom i sve vie liberaliziranom tritu prometnih, pediterskih i logistikih usluga ponude to kvalitetnije, brojnije i konkurentnije usluge te su kompanije svojim zalaganjem za stvaranjem i poveanjem vlastitog trinoga udjela pridonijele snanoj afirmaciji i mnogo brem shvaanju znaenja, ali i postojanja, uglavnom neiskoritenog intelektualnog kapitala u tranzicijskim dravama. Danas, kada se sve vie govori o megalogistici i o novim megalogistikim operatorima, novim megaterminalima, koji su opremljeni jedinstvenom megaopremom za megakontejnerske brodove (), ini se primjerenim govoriti i o mega kvalitetnim ljudskim potencijalima, koji uvijek i iznova pronalaze efikasnije naine za dodavanje vri-

* R. Zelenika, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci. D. Pupovac, magistar znanosti, profesor eljezniko-tehnike kole u Moravicama. lanak primljen u urednitvu: 28. 08. 2001.

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1035

jednosti logistikim uslugama. Tako suvremeno doba, odnosno doba tzv. globalnoga gospodarstva obiljeava intelektualni kapital, kao najznaajniji imbenik proizvodnje u svim sektorima narodnoga gospodarstva, jer on pokree sve ostale proizvodne imbenike. Pozornost logistikih kompanija tako se sve vie usmjeruje na kreativnost logistikih menadera i operativnih izvritelja, na njihov poduzetniki duh, na spremnost za prihvaanje i koritenje novih ideja, na fleksibilnost i otvorenost miljenja (), ime kreativnost, stupanj znanja i iskustvo predstavljaju osnovne pretpostavke za poveanje efikasnosti i efektivnosti na tritu logistikih usluga. Strojni rad strojevima, kreativni rad ljudima postaje sve ea parola, kojom se eli istaknuti da, bez obzira na to koliko bio suvremen ili tehnoloki napredan logistiki poslovni sustav, uvjete za njegov dugoroan rast i razvitak ponajprije valja traiti u intelektualnom kapitalu i u spremnosti logistikih kompanija da investiraju u ljudske potencijale. Iz takve se problematike i problema istraivanja determinira i predmet istraivanja: istraiti i odrediti relevantne znaajke intelektualnog kapitala, da bi se sagledali, analizirali i istraili uinci intelektualnog kapitala na unapreenje poslovanja logistikih kompanija. Objekt istraivanja, primjenom znanstveno-istraivakoga instrumentarija, ini intelektualni kapital kao najvaniji razvojni resurs logistikih kompanija za 21. stoljee. Sukladno s time, postavljena je radna hipoteza: uz pomo kvantitativnih i kvalitativnih elemenata paradigme intelektualnoga kapitala mogue je poveati efikasnost osmiljavanja logistikih procesa i kreirati konkurentsku prednost na globalnom i/ili na regionalnim tritima logistikih usluga i osigurati primjeren i dugoroan rast i razvitak logistikih kompanija, motivirajui i usmjerujui vlastite djelatnike da uvijek i iznova pronalaze nove naine za dodavanje vrijednosti logistikim uslugama uz istodobno smanjivanje ukupnih trokova u logistikom lancu i pruanje kontinuirane potpore korisnicima logistikih usluga. Primijenjena znanstvena istraivanja pri dokazivanju hipoteze zasnivaju se na metodama analize i sinteze, na induktivnoj i deduktivnoj metodi, na komparativnoj metodi, na metodi apstrakcije i konkretizacije, na metodi modeliranja i na matematikoj metodi. Rezultati istraivanja utjecali su na to da se cjelokupna tematika obradi u est meusobno povezanih dijelova. Poslije uvoda su u poglavlju Bitne znaajke intelektualnoga kapitala kao razvojnoga resursa za tree tisuljee saeto obrazloeni vaniji teorijski fenomeni intelektualnoga kapitala u funkciji gospodarskih postignua, odnosno svojevrsne tranzicije iz gospodarstva obujma u gospodarstvo znanja; u poglavlju Intelektualni kapital - imbenik proizvodnje logistikih usluga analizira se i istrauje utjecaj intelektualnoga kapitala, odnosno specifinih logistikih znanja i umijea u procesu proizvodnje logistikih usluga; u poglavlju

1036

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

Intelektualni kapital - kreator i osnovni element logistikoga modela daje se prikaz logistikog modela zasnovanoga na intelektualnom kapitalu; u poglavlju Matematiki model u funkciji mjerenja intelektualnoga kapitala logistikih kompanija prikazan je matematiki model u funkciji mjerenja veliine intelektualnoga kapitala i njegovih uinaka na rast i razvitak logistikih kompanija; u posljednjem poglavlju Zakljuku dana je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazivana i dokazana postavljena hipoteza.

Bitne znaajke intelektualnog kapitala kao razvojnoga resursa za tree tisuljee U 19. i 20. stoljeu, na pitanje to je potrebno da bi se neka drava uspjeno gospodarski razvijala, u SAD, a i u Europi, spreman bi odgovor glasio: dobra dravna uprava, dobro obrazovanje (znanje) i, vjerojatno, dobar transport. Sa sigurnou se moe ustvrditi da i na poetku treega tisuljea ta tri imbenika opet imaju presudno znaenje za dalji gospodarski razvitak. Obiljeavajui drutveno-ekonomski razvitak i izmjenjujui se po vanosti u svoj svojoj kaleidoskopskoj raznolikosti kao izvori i odrednice gospodarskoga rasta i razvitka, klasini imbenici proizvodnje (zemlja, rad i kapital), pojavljivali su se i pojavljuju se i kao najozbiljniji ograniujui imbenici gospodarskoga rasta i razvitka. imbenik zemlja, odnosno prirodni izvori, pogodovao je razvitku pojedinih narodnih gospodarstava, a razvitak drugih usporio je ili ak onemoguio. Kapital, taj osnovni uvjet za materijalna ulaganja i stalno i ponovno traeni input, kako razvijenih tako i nerazvijenih drava, uz nedostatak tehnolokoga napretka i poduzetnitva, pojavljuje se kao najozbiljniji ograniujui imbenik u nerazvijenim gospodarstvima. Za razliku od toga, u visokorazvijenim gospodarstvima radna snaga, koja se sastoji od ljudi koji rade ili trae posao, postaje sve vie ograniujui imbenik. Razloge tome, valja traiti u injenici da se sirovine, proizvodni kapaciteti, kapital (), odnosno slobodno plivajui resursi, mogu bez ogranienja nabaviti na (svjetskom) tritu, ali i u injenici da je radna snaga, odnosno intelekturalni kapital manje pokretljiva od drugih imbenika proizvodnje, pa ne zauuje zakljuak, koji J. K. Galbraith iznosi u svojoj knjizi Good Society (str. 112), da na ovome svijetu ne postoji pismeno stanovnitvo koje je siromano i nepismeno koje to nije. U skladu s time nerazvijenim se i tranzicijskim dravama namee kao zakonitost zapadanje u zaarani krug razvitka, ako ne ubrzaju rast gospodarskih sektora intenziviranih kvalificiranom radnom snagom, koje je teko automatizirati, ali i manje gospodarski opravdano drati u razvijenim gospodarstvima s visokim trokovima radne snage. Paradigma intelektualnoga kapitala ne promatra ovjeka, odnosno radnu snagu kao trokovnoga imbenika, ve kao nositelja inteligencije i visokoga potencijala. Jednostavnije reeno, dananje su kompanije humanije, nude sigurnost na poslu,

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1037

napredovanje, internu obuku, unapreuju zajednike vrijednosti (), smatrajui svoje ljude ne samo djelatnicima, ve i lanovima.1 Investiranjem u ljudske potencijale, dolazi se do kvalitetnoga stanovnitva, koje e steenim znanjem i umijeima biti sposobno realizirati visoku proizvodnost rada, odnosno pomicati granicu proizvodnih mogunosti. Zbog toga su u razvijenim dravama, osobito u SAD, u Japanu i u Europskoj uniji, izraivane brojne studije o isplativosti investiranja u ljudske potencijale, tj. u obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad. Primjerice, T. W. Schultz u svojim radovima dolazi do zakljuka da od godine1929. do 1966., u SAD od 21% do 40% narodnoga dohotka pripada ulaganjima u obrazovanje. Prema tome se namee zakljuak da s obrazovanim stanovnitvom, odnosno primjerenom veliinom intelektualnoga kapitala gospodarski napredak postaje, na neki nain neizbjean. Nerazvijene i tranzicijske drave mogu i moraju stei svjetska znanja, ali ih moraju i mogu same kreirati, stjecanjem, odnosno usvajanjem i razmjenom. Za sve vrste i oblike stjecanja znanja, pa i za znanja u podruju logistike, ponajprije su bitni institucionalni sustavi obrazovanja - od osnovnoga, do stjecanja vrhunskih specijalistikih znanja, osobito je vano razvijanje domae znanosti, ali jednako tako stjecanje, usvajanje i razmjena znanja preko otvorenoga reima trgovine, stranih investicija licencijskih ugovora, stvaranja domaega znanja istraivanjem i razvitkom, izgradnjom na domaim znanjima, stvaranjem uvjeta za dugorono uenje, prihvaanjem prednosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Takav je pristup potreban da bi se nerazvijene i tranzicijske drave mogle ukljuiti u gospodarsku utakmicu po novim pravilima trine igre, a koja se ogledaju u promicanju prema uslunom gospodarstvu, koje posredstvom znanja (intelektualnoga kapitala) sve vie postaje kljuni resurs razvitka, u novoj tehnolokoj paradigmi organiziranoj oko novih, snanijih i fleksibilnijih informacijskih tehnologija, u obrazovanijoj i sve manje pokornoj radnoj snazi, u izbjeljivanju plavih ovratnika, u dezekonomiji velikih struktura, u nedostatnoj ekonomiji obujma malih poslovnih pothvata, posebno u poljoprivredi, u maloprodaji, u graditeljstvu i u mnogima uslunim djelatnostima, u napretku mikrotehnologije i mikrosustava, omoguivi kreiranje efektivnih poslovnih jedinica manje veliine, u gospodarstvu sve sposobnijem za primjenu novih tehnolokih postignua, znanja, upravljanja znanjem i tehnologijom, u sve veoj globalnoj i regionalnoj isprepletenosti, u naputanju tradicionalnog menadmenta, u promjenama koje se dogaaju u strukturi radne snage i u meuljudskim odnosima, u rastuem nepovjerenju u kolektivni welfare ().

Kompanija Hitachi svojedobno je uvela pokret koji je nazvan poboljanje poslovanja, a koji se svodio na analizu vlastitog izravnoga i neizravnoga rada. Doprinos u profitu od toga posebnoga skupa aktivnosti samo u godini 1977. iznosio je oko 71% od ukupnoga profita, ili 251 milijun USD. Toyotina kutija za prijedloge donosi 900 000 prijedloga godinje ili prosjeno 20 po djelatniku, a to vrijedi 230 milijuna USD utede godinje.

1038

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

Intelektualni kapital u glavnini tranzicijskih i nerazvijenih drava jo se uvijek smatra neim prilino misterioznim i nedokuivim, odnosno talentom ili bljeskom genijalnosti. No, neovisno o tome, ljudski potencijali, odnosno intelektualni kapital, postaju jedna od najtraenijih roba, ali kao rijedak resurs postaju sve skuplji. No, neizbjeno se namee pitanje: to je to intelektualani kapital? Uzimajui u obzir i drugaija razmiljanja o pojmu intelektualnoga kapitala, moglo bi se rei da je intelektualni kapital skup ljudi sa svojim znanjima, sposobnostima, kreativnou, inventivnou, s vjetinama, iskustvima, kulturama, motivacijama (), s informatikim mreama kojima se prenose znanje i informacije, softverom, bazom podataka, licencama, kulturom kompanija, pravom i informacijama o kupcima i kvaliteti odnosa s tritem. Zbog injenice da su mnogi elementi intelektualnoga kapitala nevidljivi, takav se kapital naziva nevidljivom imovinom, neopipljivom imovinom, skrivenom imovinom, nematerijalnom imovinom kompanije, jer nije u potpunosti obuhvaen u bilancama, a ukljuuje i ono to je u glavama zaposlenika kompanije i ono to u njoj ostaje nakon njihova odlaska iz kompanije. Budui da je sasvim sigurno da znaenje intelektualnoga kapitala raste eksponencijalnom brzinom i da intelektualni kapital nije resurs, odnosno potencijal koji se moe pohraniti i uvati za hitne sluajeve,2 tranzicijske drave moraju postojei intelektualni kapital staviti u funkciji razvitka vlastitih narodnih gospodarstava, i to tako da odnos vlastitog gospodarskoga sustava s regionalnim i/ili globalnim gospodarskim sustavom urede po naelu to vee koristi ili, to nije rijedak sluaj, po naelu to manje vlastite tete.

Intelektualni kapital - imbenik proizvodnje logistikih usluga Brojni imbenici mogu izravno i/ili neizravno utjecati na optimizaciju proizvodnje logistikih usluga, kao na primjer: geoprometni, gospodarski, tehniki, tehnoloki, organizacijski, povijesni, religijski, socioloki, klimatski (). No, u posljednjih se desetak godina sve vie ukazuje na superiorni utjecaj intelektualnoga kapitala, kao na glavni imbenik optimizacije proizvodnje dobara i usluga, a drugi se, klasini initelji (zemlja, rad, kapital, organizacija) smatraju sekundarnima, statinima. Glavni imbenici proizvodnje: zemlja, rad i kapital, obiljeili su tzv. staru ekonomsku znanost. Naknadno je Alfred Marshall, ekonomski teoretiar, tim klasinim imbenicima pridodao i etvrti imbenik proizvodnje - organizaciju (kao znanost, kao aktivnost i kao organizacijski oblik). Radi znanstvene korektnosti,
Mnoge kompanije ohrabruju svoje djelatnike da svoje tacitno znanje pretvore u eksplicitni oblik znanja, kao to su primjerice videozapisi ili pisana izvjea. Takva se znanja obino pohranjuju u odgovarajue baze, intranet Web servere i sl., i stavljaju se na raspolaganje svim zainteresiranim korisnicima.
2

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1039

ini se primjerenim istaknuti i znaenje koje je Marshall [2,str. 103] pridavao znanju, istiui ga kao najmonijeg pokretaa proizvodnje. Tako Marshal istie da se kapital kao imbenik proizvodnje i glavni izvor bogatstva sastoji od znanja i organizacije, uz napomenu da organizacija pomae znanju i da ju je djelomino zato ini se najbolje smatrati odvojeno kao zaseban imbenik proizvodnje. Kada se razmatra rad (radna snaga, odnosno intelektualni kapital) kao imbenik proizvodnje logistikih usluga, ispravno je ustvrditi da je to samo onaj rad koji je plasiran na logistikome tritu, bez obzira o kojem se segmentu toga trita radi (prometnome, pediterskome, skladinome), a ne i rad (intelektualni kapital) koji je angairan u procesu proizvodnje logistike (prometne) infrastrukture i suprastrukture. Rad (radna snaga, odnosno intelektualni kapital) kao element proizvodnje logistikih usluga sigurno je najvaniji imbenik u procesu proizvodnje logistikih usluga. Jer je kvalitetan rad osnovna pretpostavka i najvaniji je imbenik u procesu proizvodnje logistikih usluga koji najizravnije i najintenzivnije utjee na sigurnost, brzinu, pouzdanost i racionalnost manipulacije, prijevoza, skladitenja, tereta (i putnika). Dalje, ljudski su potencijali osnovica novog i netradicionalnoga naina razmiljanja i odluivanja po kojemu se strateki cilj logistike kompanije moe ostvariti poveanom razinom logistikih usluga, uz istodobno sniavanje trokova i jamac su kreiranju fluidne organizacijske strukture koja moe anticipirati trine trendove i odgovoriti na trine promjene, komprimirajui vremenski ciklus u svim njegovim veliinama. Logistiki se fenomeni intelektualnog kapitala odnose na interdisciplinarne, multidisciplinarne, pluridisciplinarne i transdisciplinarne znanosti, zakonitosti, znanja, sposobnosti, vjetine, iskustvo, informacije, na kulturu, softvere, patente, licence, kreativnost, inventivnost i na motivaciju zaposlenika () u vezi s implementacijom tehnikih, tehnolokih, organizacijskih, ekonomskih, pravnih i ostalih fenomena u logistikim sustavima. Logistiki sustavi (mikro-, makro-, globalni, mega-) svih vrsta na svim razinama ne bi mogli funkcionirati bez postojanja i primjene kvalitetnih fenomena intelektualnoga kapitala, pa i u sluajevima kada takvi sustavi raspolau modernom transportnom i prometnom suprastrukturom, stvarnim robnim i putnikim tokovima, velikom potranjom logistkih usluga. Intelektualni kapital unaprijed odreuje poslovanje i logistikih kompanija, pa se novi prometni i logistiki menaderi mogu usporediti s novim Leonardom, s tim to oni umjesto kista u rukama imaju znanje, znanja. Samo kreativni i inventivni menaderi mogu brzo i uinkovito odluivati, odnosno optimalno mijeati ljudske i financijske resurse, stavljajui resurse logistike kompanije u funkciju mogunosti na tritu logistikih usluga. Dalje, su intelektualni kapital i meuljudski odnosi zasnovani na odgovarajuoj organizacijskoj kulturi logistike kompanije te poroznosti njezine upravljake strukture, pa postaju jedan od glavnih imbenika poveanja efikasnosti i efektivnosti na tritu logistikih usluga. Prema tome, struktura intelektualnoga

1040

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

kapitala sastoji se od (1) ljudskoga kapitala, a to su: sposobnost, znanje, vjetina zaposlenih, inteligencija ponaanja u novonastalim uvjetima , (2) strukturnoga kapitala, to je: infrastruktura kompanije kao ivani sustav uz pomo kojeg kompanija funkcionira i (3) potroakoga kapitala, a to su odnosi kompanije s partnerima koji su kupci roba i usluga danas, ali i u budunosti. Ljudski potencijali, odnosno intelektualni kapital uz financijske resurse predstavljaja osnovni preduvjet za uspjeh mega- i nia logistikih operatora na tritu logistikih usluga. Ljudski potencijali, moraju biti zadovoljavajui, ne samo s kvantitativnoga, ve i s kvalitativnoga aspekta, odnosno sa stajalita kadrova koji raspolau odgovarajuim kvalifikacijama, znanjima i umijeima za obavljanje svojih organizacijskih zadataka. No, osim toga, ak i kada se raspolae ljudskim potencijalom koji je odgovarajui po broju i po potrebnom znanju i umijeu, to se znanje i umijee moraju usmjeriti u proizvodnju prednosti. Sposobnost kompanije da prebacuje resurse (kapital i ljude), u skladu s promjenama kljunih funkcija koje se dogaaju za vrijeme proizvodnje odreene logistike usluge ili cijeloga paketa logistikih usluga, predstavlja kljuni imbenik za izgradnju konkurentske prednosti u barem jednoj od kljunih funkcija. Naime, kao to menadment kompanije vodi rauna o uglavnienju slobodnih financijskih resursa, tako bi poslovnom, a osobito kadrovskom politikom morao poraditi na uglavnienju ljudskih potencijala, odnosno njihovih strunih znanja. Uglavnienje ljudskih potencijala, kontinuiranim poveavanjem njihova znanja, bitno e poduprijeti uglavnienje drugih resursa po znatno veim stopama, multiplicirajui prednosti logistike kompanije na tritu logistikih usluga. Na top-menadmentu, poglavito nia logistikih kompanija glavna je odgovornost za uglavnienje ljudskih potencijala, odnosno njihovih strunih znanja. Takva odgovornost ne proizilazi iz same funkcije, nego prije svega zbog toga to male logistike kompanije ne raspolau dostatnim znanjima ni financijskim sredstvima za trinu utakmicu, pa svoju ansu za kreiranje konkurentske prednosti moraju traiti u specifinim logistikim znanjima i umijeima obino vezanim uz odreeni gospodarski sektor ili kako Levit [3, str. 45-46] navodi: Razlika izmeu lisice i jea, izmeu Dostojevskoga i Tolstoja sastoji se u tome, pojanjava Isak Berlin, to lisica zna puno o mnogim stvarima - je pak zna sve o jednoj odreenoj stvari. Multinacionalna kompanija zna puno o mnogim dravama (tritima), a najvea je tekoa za nju kako se prilagoditi razliitim uvjetima (zahtjevima) koji tamo vladaju. Globalna je kompanija u cijelosti sigurna u jednome, a to vrijedi za sve drave u istoj mjeri, nju ne zanima koliko se drave razlikuju, nego u emu su sline. Uspjene kompanije, kao to su DHL, Federal Express, TNT (Thomas Nationwide Transport) i druge, predstavljaju zapravo kolekciju mnotva uspjenih lokalnih operacija. Tako intelektualni kapital postaje najvrednija imovina nia logistike kompanije i moe postati njezinim najotrijim konkurencijskim orujem. Sukladno s time, izazov je pronai ono to logistika kompanija zna najbolje raditi - i na tome angairati i iskoritavati vlastite resurse i

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1041

potencijale. Dalje, budui da se podruje logistike ne moe lako automatizirati, odnosno zato to informacijske tehnologije uglavnom omoguuju da se isti poslovi obavljaju bre, preciznije i sl., intelektualni kapital ne samo da ne gubi znaenje, ve efikasnost i efektivnost logistikih kompanija izravno ovise o ljudskoj kreativnosti, o organizacijskim sposobnostima i o inovativnosti. Ta neosporna tvrdnja potvruje injenicu da je intelektualni kapital jedini kreativni i dinamiki element proizvodnje logistikih usluga u odnosu na druge statine elemente: infrastrukturu i suprastrukturu. Intelektualni kapital - kreator i osnovni element logistikoga modela Logistiki su modeli refleksija novijega razdoblja u razvitku logistike kao znanosti i logistike kao aktivnosti. Najbitniji su razlozi izrade logistikih modela sloenost, dinaminost i stohastinost logistikih sustava i neprijeporna injenica da se primjenom suvremenih informacijskih tehnologija mogu prevazii problemi upravljanja, koji proizilaze iz sloenosti, dinaminosti i stohastinosti logistikih sustava. Dalje, logistiki sustavi (makro- i mikrostohastiki modeli) daju velike mogunosti da se ostvari konkurentska prednost, odnosno da se na osnovi kvantitativne analize (modeliranja) postigne via razina efikasnosti i efektivnosti upravljanja inter - i intralogistikim aktivnostima, vie razina logistikih i ostalih poslovnih sustava. Glavni cilj konstruiranja logistikoga modela jest omoguiti bolje razumijevanje, ubrzati izvrenje, poveati sigurnost, kvalitetu i kontrolu stvarnih (realnih) logistikih tokova. Najbitnije je, od mnogo imbenika i meuovisnosti koje odreuju inter- i intra logistike aktivnosti, izluiti one imbenike funkcioniranje i poznavanje kojih je osnovno za efikasno funkcioniranje logistikih i ostalih poslovnih poduhvata. Tako u globalnom i naglaeno dinamikom poslovnom okruenju, vidljivi resursi (zgrade, strojevi, oprema) sve vie ustupaju mjesto nevidljivim resursima (informacije, znanje). Takva je zakonitost imanentna i logistikim poslovnim sustavima, koji se meusobno sve vie povezuju i pribliavaju, stvarajui fluidnije, fleksibilnije i adaptibilnije organizacijske oblike zasnovane na znanju i specifinim logistikim umijeima. To je bitno imati na umu zbog toga to se cijeli paket logistikih usluga prua posredstvom brojnih organizacija, nosei tako sa sobom u konanici, sve njihove pojedinane prednosti i nedostatke. Na osnovi logistikog modela (slika1.) zorno su predoeni imbenici koji opredjeljuju efikasnost i efektivnosti odvijanja inter- i intralogistikih aktivnosti, a posebno imbenici proizvodnje logistikih usluga: intelektualni kapital (radna snaga), informacijske tehnologije (specifian oblik intelektualnog kapitala), financijski resursi logistike kompanije i postojea infrastruktura i suprastruktura. Navedeni imbenici, a osobito intelektualni kapital i informacijske tehnologije, sinergiki odreuju efikasnost i efektivnost proizvodnje logistikih usluga, i to ponajprije zbog toga to se preko njih poveava sposobnost logistikog sustava da

1042

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

efikasno povee brojne logistike tvornice u polju, odnosno pojedine funkcije poslovnoga sustava, kada se radi o intralogistikim tokovima. Sukladno s time, neprijeporna je injenica da se osnovni imbenici poveanja profitabilnosti logistikoga sustava u investiranju u ljudske potencijale, u informacijsku tehnologiju koja pomae osoblju za kontakt s korisnicima logistikih usluga, u informacijsku tehnologiju koja pospjeuje izvrenje operativnih zadataka i u infrastrukturne i suprastrukturne sadraje. Pojam infrastrukture u logistikom modelu, pored prometne i gospodarske infrastrukture, podrazumijeva i infrastrukturu kompanije (organizacijska struktura, sustav kontrole kvalitete, financijski sustav ). Osim toga, prirodno okruenje koje ine: prostor, vrijeme i klima i socijalno okruenje koje ine: ureenje drave, pravni sustav, tradicija, kultura, obiaji, navike, filozofija, odgoj, obrazovanje, zdravstvo, sport, religija (), znaajni su imbenici proizvodnje logistikih usluga i razvitka logistikoga modela.
Slika 1. LOGISTIKI MODEL

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1043

Ve je istaknuto da su informacijske tehnologije specifian oblik intelektualnoga kapitala, a zbog toga to se softverska rjeenja3 i poslovne metode mogu patentirati uz uvjet da proizvode vidljive rezultate i da poslovna metoda kojom bi se postigli takvi rezultati bude jedinstvena, pa se u nastavku nekoliko reenica posveuje informacijskim tehnologijama, odnosno njihovom utjecaju na poslovanje logistikih kompanija. Brzina promjena suvremenih informacijskih tehnologija i sve dui popis logistikih aktivnosti na koje utjee ili moe utjecati informacijska tehnologija, ine odluku o investiranju u informatizaciju logistikog sustava sve sloenijom, a upravljanje logistikim sustavom, odnosno dinamikim i stohastikim procesima koji se odvijaju unutar njega, sve neizvjesnijima. Tako logistika, informacijska i komunikacijska tehnologija postaju glavni imbenik dinamike optimalizacije logistikih sustava, odnosno dostizanja primjerene razine fleksibilnosti i adaptibilnosti logistikog sustava, da bi se u to veoj mjeri neutralizirali mogui zastoji u logistikom sustavu i da bi se iskoristili trokovni i trini potencijali, to znai da bi se osigurala dobit na osnovi pravilno postavljenih i ostvarivanih strategijskih ciljeva. Informacijske tehnologije omoguile su, ne samo ubrzanje izvravanja poslovnih aktivnosti, ve i generiranje relevantnih i potrebnih informacija koje prate sve aktivnosti unutar logistikog sustava. Sukladno s time, bitno je istaknuti da informatizacija logistikog sustava znai njegovo dinamiko mijenjanje, poveanje njegove fleksibilnosti i adaptibilnosti, ukidanje inter- i intrahijerarhijskih slojeva, supstituiranje pojedinanih planova integrirajuima, pojedinanoga menadmenta integriranima, konkurencije partnerstvom, igre kod koje je zbroj nula profitom za sve, trokovne orijentacije poboljanjem perfomanci, kontrole kooperacijom, pojedinanoga rada timskim radom, podjele rada podjelom znanja, obilja informacija relevantnim informacijama, inenjeringa reinenjeringom, metoda linearne optimizacije dinamikom optimizacijom, strukturnih metoda orijentiranih podacima objektnim metodama orijentiranim procesima ().Razvitak informatike tehnologije razmjeran je sinergizmu djelovanja izmeu funkcionalnih komponenti informatike tehnologije - komunikacijskih tehnologija, aplikativnih programa, informacijske infrastrukture i ljudskih potencijala.

3 Tako, primjerice, kompanija DHL, vodei prijevoznik malih i vrijednih poiljaka u meunarodnom prometu, za razvijeni softver za internu uporabu koristi copyrights kao jedan od naina da zabrani zaposlenima i korisnicima njegove izmjene, kopiranje i umnoavanje. Sukladno s time, DHL uva informacije o internoj uporabi softvera kao poslovnu tajnu. Kada se zaposlenici primaju u tvrtku, moraju potpisati ugovor koji ih obvezuje da uvaju poslovne tajne, dok su u DHL, ali i nakon odlaska iz kompanije. Takoer prigodom zapoljavanja potpisuju ugovor kojim se reguliraju vlasnika prava DHL na sve tehnoloke invencije zaposlenih. No, najmoniju, a zbog toga i najskuplji legalni oblik zatite ideja predstavljaju patenti. To i jeste jedan od glavnih razloga zbog kojeg su patenti informacijsko-tehnolokih sustava rezervirani iskljuivo za prodavatelje softverskih rjeenja i za teku industriju.

1044

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

Osim toga se, prikazan logistiki model razvija na osnovi zahtjeva internog, ali i eksternog okruenja ponajvie zato to, primjerice, dravne institucije i tijela, ili dobavljai, kao imbenik iz eksternoga okruja mogu svojim aktivnostima kontrole kvalitete, poboljati aktivnosti interne logistike i operativnih poslova svojih kupaca i na taj nain biti zasluni za dodanu vrijednost u odnosu na korisnike. Na slian nain i sudionici logistikih opskrbnih lanaca ili partnerske kompanije mogu djelovati na vrijednost logistikih usluga. Dalje, zahtjevi iz eksternog okruenja prisiljavaju logistiku kompaniju da ire razmotri mogue propuste u definiranju internog koncepta logistike usluge (kreiranje radnoga mjesta, kreiranje posla, selekcija i razvitak djelatnika, oprema). Tako je orijentiranost velikih kompanija na globalno trite donijela sa sobom i odgovarajuu trinu praksu, prisiljavajui kompanije nerazvijenih ili drava u tranziciji da uz pomo novih ili postojeih ljudskih potencijala pokuaju zadrati steene trine pozicije i da moda unaprijede svoje poslovanje osvajanjem novih trita i/ili trinih segmenata. Financijski resursi logistike kompanije izdvajaju se kao bitan imbenik proizvodnje logistike zbog potrebe logistikih kompanija da se fokusiraju na vlastite prednosti, odnosno da se prepuste (outsourcinga) kompanijama specijaliziranima za one aktivnosti logistikih aktivnosti koje se ne mogu efikasno rjeavati (obaviti, organizirati) vlastitim resursima i ljudskim potencijalima. Dakako da takva konstatacija vrijedi samo na ad-hock osnovi i samo za one logistike aktivnosti koje se mogu prenijeti na vanjske subjekte ili se po povoljnim uvjetima (primjerice, posredstvom renta ili leasinga) mogu obavljati tuim kapitalom. Takvom se strategijom mogu ostvariti znaajne utede u trokovima logistikih kompanija, pa u skladu s time znaajno poveati efikasnost i efektivnost poslovanja logistikih kompanija, znai dobiti najkvalitetniju mjeru uspjenosti pri usporeivanju s konkurentskim logistikim kompanijama. Inpute prikazanoga logistikoga modela ine proizvodi, informacije i novac, prostorno-vremenskom transformacijom kojih se uz primjerene trokove ostvaruju ciljevi logistike kompanije i korisnika logistikih usluga. Prema tome, logistika kompanija mora kontinuirano unapreivati vrijednosti logistikih usluga za svoje korisnike, uveavanjem eksterne vrijednosti logistike usluge, odnosno obavljanjem logistikih aktivnosti na efikasniji nain od konkurenata, znai prema zahtjevima iz internog (poveavanje zadovoljstva zaposlenih djelatnika, poveavanje lojalnosti djelatnika ) i eksternog okruenja (konkurenata, dobavljaa, partnera ) - trokovna prednost, ili obaviti logistike aktivnosti na jedini nain, kojim se stvara vea vrijednost za korisnike logistikih usluga (prednost diferencijacije), odnosno poveava efektivnost poslovanja. Tako promjene izazvane isticanjem zaposlenih djelatnika i korisnika logistikih usluga, podrazumijevaju znaajne promjene u nainu upravljanja i mjerenja uspjeha. Novo gospodarstvo usluga zahtijeva tehnike mjerenja koje stavljaju naglasak na intelektualni kapital kao imbenik kreiranja

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1045

vrijednosti cijelog paketa logistikih usluga. Prema tome, logistiko znanje nije resurs koji se moe arhivirati i drati neaktivnim u normalnim vremenima, pa da bi se aktivirao po elji u nekom hitnom sluaju, drugim rijeima logistiki menadment zauzima primarno mjesto u odnosu na sve druge imbenike i resurse koji su relevantni u procesima proizvodnje logistikih usluga. Logistiki je menadment glavnina logistikog intelektualnoga kapitala koji izravno i bitno moe utjecati na optimizaciju proizvodnje logistikih usluga. Rije je zapravo o sustavu interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja se primjenjuju u svim elementima, fazama, razinama, strukturama, (pod)sustavima sloenog, dinamikog i stohastikoga logistikog sustava.

Matematiki model u funkciji mjerenja intelektualnog kapitala logistikih kompanija Znaenje trita prometnih i logistikih usluga upuuje na razumno upravljanje materijalnom imovinom logistikih kompanija u svim njezinim oblicima (stvari, novca, prava), ali i nevidljivom aktivom. Takav pristup zahtijeva promjenu dosadanje knjigovodstvene prakse koja je okrenuta iskazivanju podataka za potrebe dioniara, potencijalnih ulagaa, vlade, financijske kontrole i sl., a od kojih svi zahtijevaju novano izraavanje vidljive aktive, premda se uspjene kompanije realno na tritu prodaju iznad knjigovodstvene aktive, a one neuspjene prodaju se za jednu kunu (ili bilo koju drugu valutu tranzicijskih drava) ili ih nude besplatno. Razlika izmeu trine cijene logistike kompanije i njezine knjigovodstvene vrijednosti, odnosno vrijednosti procjene kupljene kompanije nematerijalna je bilanna est - Goodwill (imid i reputacija kompanije, iskustvo i uvjebanost zaposlenih i menadmenta i sl.). Kompanija esto hvaljena za invenciju koncepta o mjerenju intelektualnog kapitala jest Skandia Group, vedska kompanija za pruanje financijskih usluga teka 18 milijardi USD u imovini. Na poetku devedesetih godina Skandia je zatraila mjerenje intelektualnog kapitala razdvajanjem knjigovodstvene od trine vrijednosti. Ono to se pojavi kao razlika predstavlja vrijednost nevidljive aktive, odnosno to je intelektualni kapital. Danas, kada su kompanije postale svjesne znaenja i veliine vlastitog intelektualnoga kapitala, postaju sve manje optereene njegovim mjerenjem, a sve vie njegovom zatitom.4 Tako knjigo-

4 U Wal-Martovom sluaju, kompanija optuuje Amazon.com; njihovog informacijskoga menadera Richarda Dalzella; Drugsore.com; i kompaniju venture kapitala Kleiner Perkins Caufield & Byers za unajmljivanje 14 bivih Wal-martovih informacijskotehnolokih profesionalaca, navodei da e radei kao skupina na njihovim tekuim poslovima neizbjeno otkriti (dijeliti) znanje o WalMartovoj distribuciji, logistici, merchandisingu i sustavu skladitenja, odnosno svim Wall-Mart poslovnim tajnama.

1046

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

voe sve vie rade na kvantifikaciji nevidljivih aktiva, koje ukljuuju i korisniki softver, informacijske tehnologije i know-how kompanije i drugu intelektualnu imovinu u sastavu intelektualnog kapitala, zatienu patentima, copyrightom i zakonom o poslovnoj tajni. Znai da se trino orijentiranoj logistikoj kompaniji samo po sebi namee pitanje kako iskazati vrijednost korisnika logistikih usluga, korisnika koji ine vitalnu manjinu logistike kompanije.5 Naime, logistika kompanija moe imati najreprezentativnije prostore u najfrekventnijim robnotransportnim, distribucijskim i/ili logistikim centrima (ili ih moe posjedovati) s najsuvremenijom suprastrukturom, raunalnom i ostalom opremom, ali ako nema formiranu vitalnu manjinu korisnika logistikih usluga, postavlja se pitanje kolika je zapravo njezina trina vrijednost? O efektivnosti i efikasnosti poslovanja takve logistike kompanije da se i ne govori, jer je put do njihove izgradnje dugotrajan. Sljedea pitanja koja se nameu sama po sebi, a koja moraju razuvjeriti i najtvrdokornije protivnike realnog sagledanja veliine intelektualnog kapitala logistikih kompanija, odnosno one opsjednute brojkom koja iskazuje financijski rezultat jesu: Koliki bi bili trokovi prodaje logistikih usluga, da ne postoji snano formirana vitalna manjina? Koliki bi bili trokovi promocijskih aktivnosti, da ne postoji snano formirana vitalna manjina? Koliko bi se uveali trokovi uvoenja novih logistikih usluga da ne postoji snano formirana vitalna manjina? odnosno koliki bi u takvim uvjetima bio broj koji iskazuje financijski rezultat logistike kompanije? Poslovodstvo usluno orijentirane logistike kompanije mora posebnu pozornost obratiti na najmanje pet kategorija nevidljive aktive: lojalna baza korisnika logistikih usluga, imid i privlanost primarnih i pomonih usluga logistike kompanije, lojalna radna snaga, usluna kultura unutar logistike kompanije i snaga menadmenta logistike kompanije. Iz toga se namee pitanje: Kako odrati vitalnu manjinu u ivotu? Ideja nije sama po sebi nova, jer je jo davno profesor Levitt rekao: Stvarna zadaa svakoga posla jest uzeti i zadrati kupca. Mnoge e se logistike kompanije pohvaliti krilaticama, Korisnik logistikih usluga moe raunati na nas ili Na je interes brzo i pouzdano izvrenje vaih zahtjeva, no, postavlja se pitanje: Kakav stav
Novija rjeenja polaze od telemarketinga kao specifine strategije logistikih kompanija. Telemarketing objedinjuje interne i eksterne resurse prodajne slube logistike kompanije pa na osnovi svojevrsnog reinenjeringa, reorganizacije i efikasne trine orijentacije na vitalnu manjinu, ali i upotrebljivu veine korisnika logistikih usluga, rezultira poveanjem prodaje logistikih usluga i dobiti. Osim fokusiranosti na tu veinu korisnika prometnih usluga (premali da bi zasluivali panju prodavatelja na terenu), djelatnici telemarketinga daju podrku slubi prodaje, primaju narudbe, daju informacije (savjete) korisnicima logistikih usluga i rjeavaju prigovore i vode analitike raune odreene skupine korisnika logistikih usluga. Vie vidi: Zelenika, R., i Pupovac, D.: Logistika u funkciji racionalne proizvodnje prometnih usluga, Promet - Traffico - Traffic, 2001., (u tisku).
5

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1047

zauzimaju logistike kompanije kada se korisnik logistikih usluga pojavi sa zahtjevom za naknadu tete zbog oteenja ili gubitka poiljke, tj. kada se ali da mu teta nije pravedna nadoknaena? to kada otkrije da mu poiljka nee biti isporuena na vrijeme? Hoe li biti tretiran prema izreenoj frazeologiji ili kao pobunjenik, moda bolesnik? Premda se trine prilike i robni smjerovi mijenjaju, namee se potreba iskazivanja pojedinane vrijednosti pripadnika vitalne manjine. Logistika kompanija moe sama sebi postaviti jednostavno pitanje: Koliko pripadnik vitalne manjine potroi na njezin biznis u tijeku, primjerice, 20 godina?6 Kada zbroji pojedinane vrijednosti, sigurno e se promijeniti pogled na efikasnost i efektivnost, odnosno na znaenje pojedinih korisnika logistikih usluga i razmislit e o tome to im je za uzvrat isporueno, odnosno to e im idui put biti isporueno. Naime, jasno je da kompanije s izgraenom vitalnom manjinom imaju mnogo manje trokove od kompanija koje imaju stalne promjene korisnika proizvoda i/ili usluga. Dalje, kreativni ljudski potencijali osnova su novog i netradicionalnog naina razmiljanja i odluivanja po kojem se strateki cilj logistike kompanije moe ostvariti poveanom razinom logistikih usluga uz istodobno sniavanje trokova i jamstvo kreiranja fluidne organizacijske strukture koja moe anticipirati trine trendove i odgovoriti na trine promjene komprimirajui vremenski ciklus u svim njegovim veliinama. Prema tome, ini se primjerenim istaknuti da je put napretka logistikih i ostalih poslovnih produkata iz svih gospodarskih sektora odreen kvalitetom ljudskih potencijala. Kvaliteta ljudskih potencijala omoguuje iskorak iz recesije i stagnacije primjenom ivog ljudskoga rada, ili u strojevima, alatima, materijalima i proizvodnim postupcima opredmeenoga ljudskoga znanja. Bez obzira na to koliko bio suvremen ili tehnoloki napredan logistiki poslovni sustav, on bez kontinuiranog uglavnienja intelektualnog kapitala ne moe opstati, pa prema tome, uvjete za dugoroan rast i razvitak logistikih kompanija valja prije svega traiti u intelektualnom kapitalu i u spremnosti logistikih kompanija za investiranje u ljudske potencijale. Matematiki model u funkciji mjerenja intelektualnog kapital logistikih kompanija mora sublimirati sve postavljene zahtjeve, pa se moe iskazati kao zbroj razliitih (pod)oblika intelektualnog kapitala: IK = (Pz + Lz+ Zz + It + Vk + Ok) + In (1)

gdje IK oznauje ukupan intelektualni kapital logistike kompanije, Pz plae zaposlenih djelatnika, Lz lojalnost zaposlenih, mjeri se kao razlika u plai izmeu
Kada vidim da je netko od kupaca namrtio elo, odmah znam da mi se 50 000$ sprema izletjeti iz duana. Naime, njegovi redoviti kupci tjedno kupuju u vrijednosti od 100$. Za deset godina to iznosi oko 50 000$. Vie vidi: Peters, T.: Thriving on Chaos, Excel/A California Ltd Partnership, 1987., str. 137.
6

1048

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

broja zaposlenih koji su napustili tvrtku i novopridolih djelatnika, Zz zadovoljstvo zaposlenih, izraava se kao poveanje/smanjenje prihoda zbog poveanja/smanjenja stope proizvodnosti, It informacijske tehnologije, postaju najvrednija imovina logistikih kompanija, a ukljuuju vlastiti informacijski sustav, poslovne metode koje se ostvaruju primjenom odgovarajuih informacijskih tehnologija i razvitkom know-how, Vk vitalna manjina korisnika logistikih usluga, izraava se uz pomo analitikih rauna odreene skupine korisnika logistikih usluga, Ok ostali oblici intelektualnog kapitala, In neto investicije, izraunavaju se kao razlika izmeu ukupnih investicija (u ljudske potencijale, inovacije, suprastrukturu, opremu, razvitak softverskih rjeenja za internu uporabu ) i amortizacije. Neto investicije logistike kompanije In posebno su izdvojene, jer se na taj nain dodatno eli ukazati na znaenje ulaganja u ljudske potencijale, uz napomenu da neto investicije kao razlika izmeu ukupnih investicija logistike kompanije i amortizacije oznauje dinamiku razvitka logistike kompanije. Naime, kada je razlika izmeu ukupnih investicija i amortizacije neznatna, tada se moe ustvrditi da logistiki sustav stagnira, odnosno da se intelektualni kapital kao resurs koristi tako da ne dovodi ni do kakve promjene u razvitku logistike kompanije, odnosno da ukupan prihod kompanije ostaje onakav kakav je i zateen na poetku razdoblja stagnacije. Logistika kompanija proivljava recesivnu fazu u svojem ivotnom ciklusu, kada su ukupne investicije manje od amortizacije. Ako takva faza potraje dovoljno dugo ili ako se proces recesije odvija dovoljno brzo, ukupno se stanje intelektualnog kapitala i njegovih razvojnih sposobnosti znaajno pogorava, a logistika kompanija ide putem bankrota. Kada su ukupne investicije znatno vee od amortizacije, stvaraju se sve pretpostavke za poveanje ukupnog prihoda i kvantuma i kvalitete intelektualnog kapitala logistike kompanije, odnosno mogunosti da se intelektualni kapital stavi u funkciju proizvodnje i pruanja nadmonog paketa logistikih usluga u odnosu na konkurentske logistike kompanije. Uspjenost koritenja intelektualnog kapitala, odnosno pojedinih njegovih oblika mogue je mjeriti stavljanjem u odnos s poslovnim dobitkom ostvarenim u odgovarajuem razdoblju, pa se tako ukupan koeficijent uspjenosti intelektualnog kapitala izraunava na ovaj nain: Kuik = PD /IK Kuik - koeficijent uspjenosti intelektualnoga kapitala PD - ukupan poslovni dobitak Sagledanju doprinosa intelektualnog kapitala, kao kljunog resursa logistikih kompanija za 21. stoljee, ini se primjerenim prii i sa stajalita proizvodne funkcije, osobito zato to mnogi gospodarstveni teoretiari u svojim radovima samo (2)

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1049

obrauju imbenike koji utjeu na obujam proizvodnje logistikih usluga. U te se imbenike ubrajaju: veliina radne snage, veliina raspoloivih prirodnih resursa, veliina raspoloivog kapitala, razina razvijenosti tehnikog progresa. To znai da veliina proizvodnog outputa logistike kompanije nije nita drugo, nego funkcija nabrojenih imbenika proizvodnje. Polazei od proizvodne funkcije Q = F (IK, K) (3)

gdje je Q ukupan prihod logistike kompanije, IK intelektualni kapital i K kapital, tj. materijalni resursi, dobiva se stopa koja je jednaka ponderiranom zbroju stopa rasta determinanata (IK) intelektualnog kapitala i (K) kapitala, tj. materijalnih resursa uveanom za stopu tehnolokog napretka pa je gQ = gIK + (1 - ) gK + (4)

gdje je mjera za relativan doprinos svakog inputa gospodarskom rastu (uzima vrijednosti od 0 do 1) prema njihovim relativnim udjelima u ukupnom prihodu, gQ stopa rasta ukupnoga prihoda logistike kompanije, gIK stopa rasta intelektualnog kapitala, gK stopa rasta kapitala i stopa tehnolokog napretka. Poe li se od toga da su empirijska mjerenja pokazala da u stvaranju vrijednosti novog proizvoda fiksna imovina kompanija sudjeluju sa prosjeno 10%, a 40% su materijalni trokovi, znai da je oko 50% vrijednosti novoga proizvoda nastalo kao rezultat dodanog rada, koji je danas preteno intelektualne naravi. Budui da kod uslunih djelatnosti (banke, financijske kue, inenjerski biroi, konzalting kue, prometna i trgovaka drutva ) vrijednost intelektualnog kapitala dosee i do 90 % vrijednosti, ini se primjerenim znaenje (relativnu vrijednost) intelektualnog kapitala logistikih kompanija procijeniti na priblino 4/5, a vrijednost kapitala na 1/5. injenica da je u svim dravama zaposleno vie ljudi u uslunim djelatnostima, nego to iznosi doprinos tih djelatnosti formiranju bruto domaeg proizvoda, svjedoi o tome da je prosjena proizvodnost rada u uslunim djelatnostima nia nego kod ostalih djelatnosti u prosjeku, pa se njezino dalje poveanje procjenjuje na svega 0,5% godinje u odnosu na 3,3% u podruju proizvodnih djelatnosti. Rast ukupnog godinjega prihoda logistike kompanije moe se izraziti sljedeom jednadbom % Q = 4/5 (% rasta IK) + 1/5 (% rasta K) + (5)

Budui da se () tehnoloki napredak ne moe konzistentno mjeriti, potrebito ga je izvesti kao ostatak ili ono to je preostalo kada su izraunane ostale komponente outputa i inputa, odnosno = % rasta Q - 4/5 (% rasta IK) - 1/5 (% rasta K) (6)

1050

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

Ta jednaba omoguuje kritiko sagledanje imbenika rasta velikih uslunih sustava, kao to to mogu biti i jesu pojedine logistike vrtke. To je bitno napomenuti i zato to je prosjena veliina uslunih kompanija u glavnini mala i zbog toga to logistika kao znanost i logistika kao aktivnost prua brojne mogunosti za koncentraciju logistikih operacija i za vrsto povezivanje brojnih logistikih tvornica u polju.

Zakljuak Pokreui sve druge proizvodne imbenike (prirodne resurse i kapital), ali i sredstva za rad (prometnu i trinu infrastrukturu i prometnu suprastrukturu) i predmete rada (stvari, tvari, teret, robe, ive ivotinje, palete, kontejnere, putnike, energiju, vijesti ), intelektualni kapital postaje najznaajniji imbenik brze, sigurne, racionalne i profitabilne proizvodnje brojnih logistikih usluga. Istiui mega znaenje, mega ljudskih potencijala u proizvodnji logistikih usluga za mega i nia logistika trita, paradigma intelektualnog kapitala istie znaenje kreiranja humanijih logistikih kompanija, koje nude sigurnost i napredovanja na poslu, internu obuku, unapreuju zajednike vrijednosti, promatraju svoje ljude ne samo kao djelatnika, ve i kao lanove, stil upravljanja koji prua podrku zaposlenima, sposobnost za izbjegavanje i/ili razrjeenje sukoba, a sve sa ciljem podupiranja uglavnienja drugih resursa po znatno veim stopama, multiplicirajui tako proizvedene konkurentske prednosti logistike kompanije na tritu logistikih usluga. Tako intelektualni kapital postaje jedna od najtraenijih roba i kao rijedak i skup resurs unaprijed odreuje poslovanje logistikih kompanija, a glavni je zadatak kreativnih logistikih menadera poveati znanje koje postoji unutar vlastite kompanije, ali i drugih kompanija koje sudjeluju u logistikom lancu, da bi tako multiplicirana sinergijska znanja bila stavljena izravno u funkciju proizvodnje i pruanja nadmonih logistikih usluga. Logistike usluge predstavljaju skup sofisticiranih mjera (aktivnosti) intelektualnog kapitala u vlasnitvu mega i nia logistikih operatora, potpomognutih infrastrukturnim i suprastrukturnim sadrajima koji mogu, ali i ne moraju, biti u vlasnitvu mega i nia logistikih operatora, i suvremenim informacijskim tehnologijama koje logistikim uslugama daju hard vrijednosti. Prema tome se analiza i procjena vlastitih resursa logistike kompanije u odnosu na potrebne resurse ini primjerenom, ne samo da bi se ostvarili konkretni ciljevi logistike kompanije, ve i da bi se dobili konkretni odgovori na pitanja, koje e se logistike usluge proizvoditi, tko e od djelatnika raditi na njihovoj proizvodnji, gdje i kada? Takva analiza pridonosi formuliranju konkretnih kvantitativnih i kvalitativnih potreba na podruju ljudskog potencijala i omoguuje da se napravi komparativna analiza postojeih i potrebnih ljudskih potencijala. Budui da gap gotovo uvijek postoji,

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

1051

ini se da uinkovito upravljanje ljudskim potencijalom podrazumijeva nekoliko imbenika: novaenje i izbor ljudskih potencijala, obuku i usavravanje ljudskih potencijala, prestrojavanje i viak ljudskih potencijala. Intelektualni kapital, kreator i osnovni element makro - i mikrostohastikih logistikih modela pridonosi ostvarivanju konkurentske prednosti otvara velike mogunosti da se na osnovi modeliranja postigne via razina efikasnosti i efektivnosti upravljanja inter- i intralogistikim aktivnostima. Prikazan logistiki model razvijen je na osnovi zahtjeva internog i eksternog okruenja koji odreuju interni koncept logistike usluge, pa prema tome, i odgovarajui konkurentski stav ili odgovor logistike kompanije prema zahtjevu internog i eksternog okruenja. Tako svaka promjena u konceptu koristi ima odmah vidljive efekte za korisnike logistikih usluga. Inpute prikazanog logistikoga modela ine proizvodi, informacije i novac, prostorno-vremenskom transformacijom kojih se uz primjereno angairanje imbenika proizvodnje ostvaruju ciljevi logistike kompanije i korisnicima logistikih usluga sa svrhom poveanja njihova probitka prua odreena logistika usluga (transport, skladitenje) ili cijeli paket primarnih i sekundarnih logistikih usluga. Intelektualni je kapital kao kreator i kao osnovni imbenik logistikoga modela najodgovorniji za uklanjanje i za neutralizaciju moguih zastoja u logistikom sustavu i njegovo dostizanje primjerene razine fleksibilnosti i adaptibilnosti, da bi se ostvarila to vea pozitivna razlika izmeu eksterne vrijednosti logistike usluge i internoga koncepta njezine vrijednosti. Zato to se fleksibilnost i adaptibilnost logistike kompanije mogu izvesti iz sposobnosti logistike kompanije da se prilagodi zahtjevima iz internog i eksternog okruenja, znai da fleksibilnost i adaptibilnost predstavljaju konkurentske prednosti logistikih kompanija koje proizvodi intelektualni kapital, odnosno da rezultiraju primjerenom eksternom vrijednou logistikih usluga jednako sa stajalita logistike kompanije i korisnika logistikih usluga. Prikazan matematiki model u funkciji mjerenja intelektualnog kapitala logistikih kompanija uzima u obzir bitne kategorije nevidljive aktive logistike kompanije, pa se ini primjerenim za iskazivanje vrijednosti intelektualnog kapitala logistike kompanije. U skladu s time, ukupan intelektualni kapital logistike kompanije predstavlja zbroj razliitih (pod)oblika intelektualnoga kapitala, i to: plaa zaposlenih djelatnika, lojalnosti zaposlenih djelatnika, zadovoljstva zaposlenih djelatnika, informacijskih tehnologija, vitalne manjine korisnika logistikih usluga, neto investicija i ostalih oblika intelektualnog kapitala.

1052
LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6.

R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Intelektualni kapital - razvojni resurs logistikih... EKONOMSKI PREGLED, 52 (9-10) 1034-1052 (2001)

7. 8.

Galbraith, J. K.: The Good Society, Houghton Mifflin Company, Boston, 1996. Marshall, A.: Naela ekonomike, Cekade, Zagreb, 1987. Levit, T.: Die Macht des kreativen Marketing, ECON-Praxis, Dsseldorf, 1986. http://informationweek.com/722 19. srpnja 2001. Zelenika, R. i Pupovac, D.: Logistika u funkciji racionalne proizvodnje prometnih usluga, Promet - Traffico - Traffic, 2001., (u tisku). Sunda, D. i Zelenika, R.: Intelektualni kapital - temeljni initelj optimalne proizvodnje prometnih usluga, Hrvatska gospodarska revija, Inenjerski biro, Godina XLVIII, 4, Zagreb,1999. Samuelson , P. i Nordhaus, W.: Economics, 13th edition, McGraw-hill book company, Singapore, 1989. Schultz W. T.: Ulaganje u ljude, Cekade, Zagreb, 1985.

INTELLECTUAL CAPITAL - DEVELOPMENTAL RESOURCE OF THE LOGISTIC FIRMS FOR THE 21st CENTURY Summary On the basis of relevant scientific research this paper systematically and concisely elaborates on interaction between intellectual capital and logistic services production. Full attention is given to intellectual capital as a factor in effective creation of the logistic processes or in other words to prove the statement that the first place for achieving competitive advantages in the global and/or regional market of logistic services belongs to knowledge used to produce or improve the existant logistic systems and to create the new ones. Then the paper deals with the tasks of creative logistic managers as open, dynamic and stohastic systems based on knowledge or the creation of universal logistic model determined by the fact that intellectual capital and technological paradigm create the way to new logistic paradigm. Special attention is paid to building and presenting a mathematical model for measuring the intellectual capital as well as the success of its use in different logistic firms.