SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SEMINARSKI RAD ZEITGEIST ADDENDUM - DUH VREMENA

OPATIJA, Prosinac 2011.

SVEUILITE U RIJECI MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ZEITGEIST ADDENDUM DUH VREMENA

Kolegij: Monetarna ekonomija Mentor: Prof. dr. sc. Zoran Ivanovi

Student: Vanesa Crlji Matini br. 20460/09 Br. indexa: 005508/09 Smjer: Menadment u hotelijerstvu

Sadraj Uvod 1. NOVAC BEZ POKRIA.......................................................................................................5 PODJELA KREDITA.............................................................................................................7 2.1. JOHN PERKINS............................................................................................................10 2.2. CIA, JOHN PERKINS I EKONOMSKA ELITA ..................................................11 2.3. KORUPCIJA ........................................................................................................14 3. TEHNOLOGIJA I PRIRODNI RESURSI RJEENJE ZA BOLJI SVIJET....................15 3.1. VENUS PROJEKT........................................................................................................17 3.2. Novi svijet......................................................................................................................18 3.3. SIROMATVO I RATOVI...........................................................................................19

Uvod U ovom seminarskom radu rije je o filmu Zeitgeist addendum koji se osvre na ekonomske probleme koji svakim danom postaju sve ozbiljniji. U ovom filmu producent Petar Joseph se posebno osvre na ameriki Federal Reserve Bank i C.I.A. kao i na privredno stanje u svijetu koje nam opirno i vrlo slikovito predstavlja i opisuje na primjeru USA i koje je rezultiralo dananjom ekonomskom krizom. Ovaj dokumentarac donosi nam priu o ekonomiji, o svijetu novca koji odavno vlada naim svijetom na one naine koje ni ne moemo zamisliti. Dokumentarac je napravljen vrlo realno i pokazuje nam injenice poput te da nikada se neemo izvui iz duga. Jer svaka novotiskana novanica povlai za sobom kamatu. Takoer se obrauje i vrlo okrutna i tuna injenica da su ratovi vrlo profitabilni, jer se drava zbog njih dodatno zaduuje kako bi ih uspjela iz financirati. Upravo zbog te injenice ratova i ima uvijek. Takoer se i spominje projekt Venus koji pokuava ponuditi rjeenje za sve ekonomske probleme. Rjeenje ovog projekta nalazi se u tehnologiji. A tehnologiju moraju voditi ljudi, i upravo se oni moraju pobuniti protiv ovog dananjeg stanja u svijetu i promijeniti neto hitno. Takoer vrlo bitno je da se velika panja posveti obrazovanju. Treba biti informiran i u koraku sa svim informacijama i podacima koji su kljuni u razvoju ekonomije. I film alje jednu vrlo jednostavnu a tako realnu poruku: Ljudi se moraju probuditi. Seminar je napisan u 3 djela. Prvi dio seminara baziran je na kritiziranju bankarske prakse koja doputa stvaranje novaca bez pokria.odobravanjem kredita. Drugi dio seminara baziran je na intervju s John Perkinsom kojeg jo nazivaju i ekonomskim ubojicom. Kako je pomagao Centralnoj obavjetajnoj agenciji (CIA), ekonomskoj eliti i industrijalcima za koje je radio da miniraju strane vlade koje su interese naroda stavljale ispred interesa multinacionalnih kompanija. U treem dijelu seminara obraen je projekt Venus, koji trai da se sve materijalne stvari poput novca u potpunosti iskorijene kako bi ivot bio normalniji. Za potrebe pisanja ovog seminarskog rada koritene su razliite metode istraivanja kao to su induktivna i deduktivna metoda, opisna metoda, metoda komparacije, metoda sinteze i analize i druge metode.

1. NOVAC BEZ POKRIA Danas je u bankarskoj praksi da se novac izdaje bez pokria, svako malo netko podigne kredit. je novac zapravo i nije u vlasnitvu banke, jer je stvoren iz niega im ugovora o kreditu potpisan je. Moderni novac je zapravo mehanika o novcu. Bitno je initi, kad se daju kredit je prihvatiti mjenice u zamjenu za kredite. Rezerve su nepromijenjena prema kredit transakcije, ali depozita krediti predstavljaju novi dodaci ukupnih depozita bankarskog sustava. Drugim rijeima: novac ne dolazi iz njihovih postojeih sredstava, banka jednostavno je izmiljanje, stavljajui se nita od toga vlastite, osim teorijske odgovornosti na papiru. 1.1. KREDIT Kredit moemo definirati kao novani duniko-vjerovniki odnos u kojem vjerovnik kredita, najee je to banka koja ustupa pravo koritenja odreenog iznosa novanih sredstava duniku na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. Sama rije kredit dolazi od francuskog, njemakog i talijanskog jezika, a iz latinskog dolazi samo znaenje, to znai; ono to je povjereno, zajam. U irem smislu rijei obuhvaa razliite namjenske i nenamjenske kreditne oblike poput novanih zajmova, robnih i potroakih kredita, financijskih kredita, poslovnih aranmana prodaje robe, usluga i izvoenja radova uz odgoenu naplatu, dunike vrijednosne papire, sporazume, otvorene raune i dr.. Kao instrument premoenja tekue nelikvidnosti, odnosno financiranja izvoza, uvoza, potronje, investicija ili proizvodnje u razdoblju nedovoljne tednje, kredit je vana poluga gospodarskog rasta i razvoja. U nedostatku novca, kao sredstva prometa i plaanja, preko ekova, mjenica i drugih kreditnih instrumenata smanjuje se opasnost od gospodarskog zastoja, nedovoljne potranje uz danu ponudu ili pak nedostatka ponude roba i usluga potrebnih za zadovoljenje potranje. To se posebice oituje kod bankarskih kredita, gdje banke odobravajui kredit stvaraju novac (depozitni1i ili kreditni novac) kojim zajmotraitelj moe raspolagati za plaanja. Odobravanje novanih i nenovanih kredita, zasniva se na povjerenju prema duniku, odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti i spremnosti vraanja kredita u dogovorenom roku, uz plaanje odreene naknade u obliku kamate. Kako bi se smanjio rizik od nemogunosti dunika da uredno izvrava svoje prema vjerovniku, koritenje kredita esto je uvjetovano odreenim

Novac koji nema materijalni oblik a nalazi se na raunima u bankama

kreditnim osiguranjem, npr. jamstvom, pravom zaloga pokretnine, zalonoga prava na nekretnine i slino..

PODJELA KREDITA

Krediti se dijele prema razliitim kriterijima: predmetu kreditiranja na robne i novane, subjektima na komercijalne i bankarske, Prema svrsi dijele se na proizvoake i potroake, a prema namjeni na kredite za obrtna sredstva i investicijske,osiguranju na otvorene i pokrivene. Zatim najea je podjela prema roku dospijea i ekonomskoj funkciji na kratkorone, srednjorone i dugorone. Kratkoroni krediti imaju rok dospijea do jedne godine. Slue za financiranje tekue poslovne djelatnosti, potronje, odnosno za premoenje tekue nelikvidnosti. U tu kategoriju ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit. Kontokorentni kredit kratkoroan je kredit to ga banka odobrava u korist tekuega rauna komitenta2. Sredstva odobrenoga kredita komitent moe koristiti za promet i plaanje, odnosno izdavati naloge za plaanje iznad vlastitih sredstava na raunu. Iako se kredit odobrava do iznosa najviega utvrenoga kreditnog limita, komitent moe koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaa kamate samo na iskoriteni dio takve otvorene kreditne linije, a na neiskoriteni dio plaa proviziju banci. Kontokorentni kredit vrlo je rairen oblik kratkoronoga kreditnoga kreditiranja, koji komitentu omoguuje jednostavnije premoenje kratkorone nelikvidnosti, elastinu i racionalnu upotrebu kredita, smanjuje blagajniko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost oituje prilikom otvaranja akreditiva, plaanja peditera, kod pred financiranja i meu financiranja, prilikom kupovine veih koliina robe uz popust za gotovinu . Iako je formalno kratkoroni oblik zaduivanja s rokom dospijea do jedne godine u praktinom poslovanju, zbog viekratnoga produenja ugovora, on dobiva dugoroan znaaj. Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su vie nego na ostale vrste kredita jer promjenljivi obujam njegova koritenja namee banci potrebu odravanja vieg stupnja likvidnosti. Eskontni kredit-kratkoroni je kredit na temelju zaloga (najee robne) mjenice, kojom banka kupuje odreeno potraivanje prije njegova dospijea uz istodobnu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i trokova za svoje usluge. Lombardni kredit-kratkoroni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasnitvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka.
2

Poslovni partneri, osobe koje su uloile novac ili neku vrstu vlastitog kapitala

Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje komitentu svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne doznauje novana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima na sebe obvezu isplate mjeninoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o njezinu dospijeu. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenini dunik, to zbog veega boniteta mjenice omoguuje traitelju bankovnog akcepta lake dobivanje eskontnoga kredita kod druge domae ili strane banke, odnosno optjecaj takve mjenice na novanom tritu. Rambursni kredit je akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanje uvoza robe uz pokrie razliitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi je najee povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se ugovorom obvezuje izvozniku da e plaanje izvriti akceptom kod rambursne banke. Izvoznik akceptiranu mjenicu u rambursnom kreditu moe eskontirati, koristiti ju za plaanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Akceptiranje mjenice moe izvriti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka trea banka. Avalni kredit kratkoroni je bankovni kredit kojim banka daje aval3 na mjenine obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita.. Preuzimajui odgovornost za klijenta prema treim osobama, banka stavlja klijentu na raspolaganje svoj ugled poseban oblik kratkoronoga financiranja, koje za banku ima obiljeje srednjoronog ili ak dugoronoga potraivanja, predstavlja revolving kredit, u obliku otvorene kreditne linije, tj. kontinuirane mogunosti zaduivanja u varijabilnim iznosima, do visine okvirnog iznosa kredita. Srednjoroni krediti-odobravaju se s rokom dospijea (rok otplate) od jedne do pet godina (negdje od 3-5), a slue za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih potronih dobara i slino. Dugoroni krediti-imaju rok dospijea dulji od pet godina, a slue za financiranje veih investicija. Odobravaju se na temelju dugoronih izvora sredstava komercijalne banke. prava na nekretnini. Hipotekarni kredit moemo definirati ka dugoroni kredit (s rokom dospijea od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno zalonoga

Jamac

1.3. PROFIT I NOVAC Dobit4 direktno oznaava razliku izmeu prihoda i trokova. Prihod mora biti vei od trokova. Ukoliko je dobit manji od trokova, tvrtka ima gubitak. Dobitak oznaava zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu uloenog i dobivenog. Rije vue svoje korijene jo iz latinskog jezika, gdje je znaila pravljene ostvarivanje napretka, a direktno u hrvatski jezik dolazi nam od francuske rijei "profit" - oznaava pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije. Pojam profit se razlikuje od uenja do uenja, tako postoje dva znaenja: kapitalistiki i marksistiki. Danas se uglavnom kapitalistiko znaenje profita uzima kao valjano. Dobit moe biti i plaa za rad poduzetnika. Mali broj ljudi poznaje pravu prirodu novca. Veina vjeruje kako postoje ogranieni izvori novca i da ga zato nikad nema dovoljno. To nije tono, jer izvori novca su neogranieni. Na poetku svog postojanja, novac je imao svoje pokrie u zlatu. Danas vie nije tako iako svaka drava ima svoje rezerve zlata, one ni izdaleka ne pokrivaju koliinu novca u prometu. Ljudi koje moemo nazvati uvarima zlata otkrili su da vjerovnici, oni koji su svoje zlato dali na uvanje i zauzvrat dobili potvrdu u obliku novca, rijetko dolaze po svoje zlato. Svega 10% zlata je u prometu, dok 90% lei neiskoriteno. To im je dalo ideju da izdaju 10 puta vie novca nego to imaju pokria u zlatu. Taj novac plasiraju u obliku kredita, kojeg dunici vraaju s kamatama i na taj nain uveavaju poetnu imovinu. Moderno bankarstvo nije se zaustavilo na ovoj granici od 10 puta. Zato bi? Sve dok dunici na vrijeme vraaju svoje kredite s kamatama, mogu izdavati nove kredite, odnosno, novi novac. Danas imamo situaciju da ne moraju tiskati novanice, nego jednostavno na raun onoga tko je podigao kredit upiu odgovarajui iznos. Takva osoba moe cijeli kredit potroiti, a da ne podigne ni jednu jedinu novanicu. to je onda novac? Novac je moglo bi se rei samo komad papira za koji vjerujemo da ima neku vrijednost, da ima svoje pokrie u zlatu. A, otkud zlatu vrijednost? Samo po vjerovanju. No, vratimo se novcu. U dananje doba, ak se i pravi novac zamijenio virtualnim novcem, tj moemo rei brojkom na bankovnom terminalu.

anglicizam Profit

2. NAROD ISPRED MULTINACIONALNIH KOMPANIJA ovjek bi uvijek trebao biti ispred naroda. Ona je taj koji kreira itav ivot na zemlji. Njemu treba biti dobro i njegov dobar ivot bi trebao biti prioritet dananjeg postojanja. Mnoge agencije su pomagale u ostvarivanju toga plana. Jedne od najaktivnijih, kojima je pomagao i sam John Perkins su: Centralna obavjetajna agenciji (CIA), ekonomska eliti Amerike i novog svijeta te industrijalcima.

2.1. JOHN PERKINS Poznata osoba u svijetu ekonomije, zapravo bolje bi se moglo rei osoba koja je sav svoj ivotni put usmjerila tome da smakne ekonomiju. Sam sebe voli nazivati ekonomskim ubojicom. Prikriveni ekonomski ubojica vrhunski je plaen profesionalac iji je cilj uvjeriti zemlje Treeg svijeta, nudei im milijarde dolara zajma, da su strateki vane za ekonomiju Sjedinjenih Amerikih Drava. Njegovo oruje ine krivotvoreni financijski pokazatelji, podmiivanje, seks, i esto ubojstvo. John Perkins, diplomirani ekonomist, za sebe kae da mu je ivot bio sliniji ivotu Jamesa Bonda nego jednog gospodarstvenika. Autor je knjige Ispovijest ekonomskog plaenog ubojice u kojoj opisuje svoj rad za ameriku tajnu slubu NSA i globalne korporacije.Tijekom 80-tih godina prolog stoljea bio je prisutan u gotovo svim zemljama Treeg svijeta koje su bogate resursima, pokuavajui destabilizirati njihovu ekonomiju i od njih uiniti amerike kolonije. U vie navrata su mu prijetili, pokuavajui sprijeiti izdavanje knjige, ali ju je konano odluio izdati nakon 11.9.2001. i napada na tornjeve WTC-a. Ubrzo nakon to je zavrio studij menadmenta u Bostonu, 70-ih godina regrutiran je od strane NSA-a. Mentorica mu je bila izvjesna Claudine, ena kojoj se divio i koja ga je zavela u svakom pogledu. Objasnila mu je pravila igre kada jednom ue, ne moe vie izii. Do tada srameljiv sa enama i eljan ivota, kako sam kae - opijen od tri droge modernog ovjeka seksa, novca i moi, prihvatio je uvjete. Nakon devetomjesenog treninga sa ostalim ekonomskim plaenim ubojicama u Amazoni zaposlen je u Chas T. Mainu5. Firma se vodila kao graevinska, iako nije posjedovala nikakvu opremu, niti je neto stvarno gradila. Direktno nije bio zaposlenik amerike vlade, ali su ga plaale konzultantske firme koje se financiraju iz prorauna. Posao mu je bio otii u zemlju bogatu resursima i lanim statistikim podacima.

Globalnoj graevinska firma sa 2000 zaposlenih i sjeditem u Bostonu.

10

2.2. CIA, JOHN PERKINS I EKONOMSKA ELITA Zemlje oznaene kao cilj amerikih korporacija i tajnih slubi, prolaze kroz tri faze kolonizacije. Prva faza je slanje ekonomskih plaenih ubojica. Ako oni ne uspiju, slijede akali. akali najee rade za australske i britanske off shore kompanije koje imaju ugovor sa State Departmentom6, dakle, indirektno su na platnom spisku amerike vlade. akali su veinom bivi vojnici, pripadnici elitnih jedinica. Glavni cilj im je svrgnuti vladu to pokuavaju izvesti na dva naina. Prvo pokuavaju unijeti nemir i razdor u narod u svrhu revolucije i micanja postojee vlasti. Ako je to neizvedivo, akali imaju za zadatak izvriti atentat na vladajue politiare koji se ne slau sa amerikim pristustvom u toj zemlji. Na takav nain ubijeni su predsjednici Paname i Ekvadora. Ako ni akali ne uspiju, kao to se dogodilo u Iraku, slijedi vojna invazija, odnosno rat. Perkins je na svoj prvi samostalni zadatak poslan u Indoneziju. Krajem Vijetnamskog rata, kada je poraz SAD-a bio evidentan, Amerikanci su morali ojaati svoj utjecaj u okruenju. Indonezija je, osim svojih naftnih bogatstva i zemlja sa najvie muslimanskog stanovnitva na svijetu. Muslimane je prema miljenju vrha tadanje politike SAD-a posebno trebalo drati na oku i od stratekog interesa Amerike bilo je sauvati te zemlje od komunistikog utjecaja. Muslimani su principijelni i ne vjeruju u posuivanje novca te kao takvi rue sistem koji Amerika pokuava uspostaviti. Perkinsov cilj u Indoneziji bio je zaduivanje te zemlje u svrhu izgradnje elektrinog sistema. U amerikoj ekspediciji poslanoj u tu zemlju jedino je on bio ekonomski plaeni ubojica. Vladajue u Indoneziji uspio je laima o rastu elektrinog sistema od 17 posto godinje uvjeriti da uzmu zajam svjetske banke. Bilo je za predvidjeti realan rast od 6 do 8 posto, to je Indoneanima prezentirao jedan njegov kolega koji je ubrzo otputen. Perkins je uspio u u svojem naumu, Indonezija je postala talac svojih dugova i politike SAD-a, a on sam nakon izvrenog zadatka promoviran je u efa cijelog ekonomskog sektora tvrtke Main. Sljedee tri do etiri godine John Perkins proveo je u najvie u Panami i Iranu, ali i u Kolumbiji, Indoneziji i Saudijskoj Arabiji. Regrutirao je nove zaposlenike i irio mreu zaposlenika.

agencija amerike vlade za vanjske poslove

11

Veina zaposlenih nije znala konani cilj i plan, samo su oni najperspektivniji postajali ekonomski plaeni ubojice i bili upoznati sa svakom pojedinosti njihova djelovanja. Za takve su u firmi postojali ekonomisti, odvjetnici i psiholozi iji je jedini cilj bio uvjeriti te ljude da je ono to rade ispravno i moralno. Kompanije su svakom pojedincu znali slabu karakternu toku. Perkinsa su pridobili preko fatalne Claudine, jer su znali da je vrlo srameljiv i nesnalaljiv sa enama i da e pasti pod njen utjecaj. Pravog rezultata njihovog djelovanja bili su svjesni i vodei ljudi u NSA-u, CIA-u, globalnim korporacijama, amerikim vlastima i Svjetskoj banci, koja je davala zajmove. Djelovanje ekonomskih plaenih ubojica, akala i amerike vojske dio je globalne amerike politike. Ona nadilazi stranake podjele u toj zemlji, republikance i demokrate. NSA i CIA nesmetano provode interes amerikih korporacija i krupnog kapitala neovisno o tome koja je opcija u SAD-u na vlasti. Korporacije7, nakon svoje invazije u odreenu zemlju, stanovnike ine potpuno ovisnim o minimalnoj plai koju im daju. Nakon 20 ili vie godina kada iscrpe sve resurse, kompanije odlaze, a stanovnike te zemlje ostavljaju bez ikakve perspektive. Amerikanci, koji ine 5 posto ukupnog svjetskog stanovnitva konzumiraju etvrtinu svjetskih resursa, dok istodobno svaki dan 24 tisue ljudi umire od gladi. Jedan posto Amerikanaca kontrolira 90 posto te etvrtine amerikih resursa, dok svakodnevno 30 tisua djece umire od izljeivih bolesti. Sam Perkins kae da, dok ne promijene globalnu politiku, bez obzira na broj uvara, Amerikanci nee biti sigurni na aerodromima. Prvi dio ljudska priroda, obrauje pitanja genetike i ljudskog okruenja, tj. to individuu ini genetika ili okruenje? U ovo segmentu govore znanstvenici s podruja, antropologije, genetike, medicine itd. Glavna misao vodilja i teorija koja se predstavlja je slijedea: najvei utjecaj na ljudsko ponaanje (time i ovisnosti i nasilje) ima upravo okruje. Koncept krivi su geni autori usporeuju s eugenikim konceptom naslijee, tj. geni su krivi za ljudska ponaanja, i time su nepopravljivi i trebaju se skloniti (u zatvore ili medicinske institucije) ili ak ukloniti (pogubiti). Oni tvrde da su njihova istraivanja pokazala da nasilje u najveem broju sluaja proizlazi iz okruja najee nasilnog djetinjstva. Dakle, ako bi imali ureeno (i odgovorno, ja bih dodao) drutvo, tada se radikalno
7

organizirani kolektiv fizikih osoba koji je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinaca koji su lanovi korporacije

12

smanjuju devijantna ponaanja. Sociolozi tako usporeuju razliita drutva i njihova utemeljenj; teoloka, filozofska, psiholoka, kulturalna i njihov utjecaj na ljudsko ponaanje. Iznose teoriju da ako ljudi shvaaju zagrobni ivot kao kaznu ili nagradu za svoj etiki (ili ne-etiki) ivljeni ivot na zemlji tada se formiraju mirotvorna drutva. Za primjer je iskoriten primjer nekih anabaptistikih zajednica, poput menonita, huterita ili amia koji su pacifistiki ustrojeni, pa su i tako kroz povijest odbijali pozive za novaenje radije odlazei u zatvor nego nosei oruje. Nadalje, predstavljen je i zanimljiv podatak da kod huterita nikada nije zabiljeen niti jedan sluaj ubojstva. Ovo pokazuje da Zeitgeist ovaj put oprezno, gotovo pomirljivo, govori o religiji anabaptistike zajednice su kranske zajednice. Ve kada se govori o genetskoj teoriji, ne mogu a da ne spomenem slinu tendenciju koja se zatie kod sljedbenika laikih duhovnih (pentakostalnih) pokreta, i u Katolikoj Crkvi, i u reformiranim crkvenim zajednicama.

13

2.3. KORUPCIJA Rije korupcija u hrvatski jezik dolazi od latinske rijei corruptio8.

Korupcija je tetna drutvena pojava koja naruava temeljne drutvene vrijednosti. Kao predmet pravnih, sociolokih, politikih i filozofskih rasprava prisutna je kroz cijelu povijest. Zauzima mnogobrojne oblike s razliitim sudionicima, okolinom, ulozima, tehnikama i razliitim oblicima kulturne prihvatljivosti. Iako postoji velik broj strunih lanaka i konvencija koje se bave korupcijom jo uvijek ne postoji globalno prihvaena definicija korupcije. Neke od definicija korupcije: ''Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist''. (Transparency ''Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist''. (Svjetska banka) ''Korupcija je devijantno ponaanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih)

International)

koje nije u skladu s njihovim zadacima po slubenoj dunosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, ue obitelji ili povezane grupe ljudi''. (Joseph Nye, 1967) Korupcija je u najirem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. To je svaki in kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno kre moral i pravne norme te povrjeuju temelji vladavine prava. Korumpiranom osobom se smatra svaka slubena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opi interes koji je duna tititi obzirom na zakone, poloaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korumpiranim se smatra i graanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraenog mita kako bi korumpirana osoba injenjem, neinjenjem ili proputanjem injenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. Pojavljuje se u gotovo svim podrujima ivota i djelovanja, prisutna je u javnim institucijama, privatnom sektoru, u politici, u medijima, u gospodarstvu.

lat. corruptio - pokvarenost, kvarnost, izopaenost, razvrat, potkupljivanje, podmiivanje, potkupljene, podmienje, kvarenje, truljenje, raspadanje, krivotvorenje (spisa, mjere, utega).

14

3. TEHNOLOGIJA I PRIRODNI RESURSI RJEENJE ZA BOLJI SVIJET Tehnologija9 je danas svemogua. Mozak jednog ovjeka je danas razvijen na tako jednoj razini da mu se nita ne ini ne mogue. Bitno je samo da ono to si zamisli u glavi da to i ostvari. Da se u ovom sluaju usredotoi na bolji svijet. Na neogranienu koliinu svih stvari koje su neophodne za ivot. Da vie hrana, dom, automobil i svakodnevne potrebe ne budu razlog za podizanje novih kredita, nego da se novac i sve materijalne stvari maknu iz opticaja i da svako u svom ivotu takvih stvari ima u neogranienim koliinama. Kao ljudska aktivnost nastala je prije znanosti i zanata. U nastavku slijede tri definicije: 1. Tehnologija je postupak pretvaranja jednih upotrebnih vrijednosti (prirodnih predmeta ili poluproizvoda) u druge upotrebne vrijednosti kombiniranjem ljudskih radnih operacija s operacijama strojeva, drugih mehanizama, ureaja, postrojenja i sl. koji mogu biti: mehaniki, kemijski, termomehaniki, termokemijske, elektrini, elektrokemijski, biokemijski i sl. Cijela suvremena industrijska proizvodnja poiva na suvremenoj tehnologiji, a ova ovisno od vrste tehnologije, predmeta prerade (sirovina, poluproizvoda) ili od vrsta finalnih proizvoda moe biti:

mehanika tehnologija - prerada prirodnih supstanci (minerala, materija biljnog ili ivotinjskog porijekla) bez kemijske izmjene tih supstanci; neorganska kemijska tehnologija - proizvodnja neorganskih kiselina i soli; organska kemijska tehnologija - proizvodnja organskih kiselina i soli, kemijska prerada prirodnih (biljnih, ivotinjskih i fosilnih) materija; tekstilna tehnologija - prerada biljnih tekstilnih vlakana, proizvodnja sintetikih vlakana i proizvodnja tekstilnih proizvoda od prirodnih i sintetikih vlakana; biokemijska tehnologija - proizvodnja kombiniranjem biolokih procesa i kemijskih procesa (industrija vrenja i sl.); petrokemijska tehnologija - prerada nafte i drugih fosilnih materijala u derivate nafte i druge proizvode iz tih derivata.

2. U vulgarnom smislu, tehnologija je svaki radni proces fizikog i umnog rada u privredi i izvan nje.
9

Tehnologija je ukratko reeno primjena znanosti, najee za industrijske i komercijalne ciljeve, odnosno znanstvena metoda ili materijal koriten za dostizanje komercijalnih ili industrijskih ciljeva.

15

Tehnologija je znanstvena oblast koja izuava mehanike, kemijske, termike, termokemijske, elektrokemijske, biokemijske i sline procese, istrauje nove mogunosti ovakvih procesa i izuava mogunost projektiranja njihovog uvoenja u proizvodnju. No, sadraj pojma tehnologija je znatno iri. Kada se govori o tehnologiji, obino se misli na informacije, opremu, tehnike i procese koji se upotrebljavaju kako bi se neki ulaz preoblikovao u posve odreeni izlaz. Upravo zato se pojam tehnologije odnosi na svaku proizvodnju, kakve god ona prirode bila: zanatska, manufakturna ili industrijska, no pojam tehnologije se odnosi i na druga podruja, kao npr. istraivake laboratorije (znanstveni rad), socijalne slube itd. Tehnologija po tako postavljenoj definiciji nije nauka jer nema svoje posebno specificirane metode pa koristi metode drugih disciplina iz oblasti koju izuava. Ona koristi metode drugih nauka, kao i ve postojee znanje u dostizanju komercijalnih ili industrijskih ciljeva. Suvremeni procesni pristup kao i izuavanje drutvenih i prirodnih znanosti po zakonitostima sistema, tehnologija dobija novo svobuhvatnije znaenje. Termin tehnologija danas dobiva svoje znaenje u gotovo svim sferama ljudskog ivota (informatika, poljoprivreda, prijevoz, proizvodnja, telekomunikacije Koristimo prirodne resurse10 za dobivanje elektrine energije, uzgoj usjeva i vonju automobila. Zapravo, sve to jedemo, koristimo ili kupujemo napravljeno je od, ili je, prirodni resurs. Prirodni resursi svuda su oko nas, a mi ih vrlo brzo iskoritavamo. Mnogi resursi iscrpljuju se bre nego to mogu biti nadomjeteni novima. Mora nas zabrinjavati injenica da e se neki resursi u potpunosti potroiti ukoliko ne smanjimo njihovu potronju. Ovo je ozbiljan problem jer cijeli ivi svijet ovisi o ovim resursima. Obnovljivi i neobnovljivi resursi Obnovljivi resursi mogu biti zamijenjeni ili ponovno stvoreni. Jedan od obnovljivih resursa je suneva energija. Neobnovljivi resursi ne mogu biti nadomjeteni; jednom kad se potroe, potroeni su zauvijek. Odrivo koritenje resursa Kako bi iskoritenje prirodnih resursa bilo odrivo, moramo razmisliti koje emo resurse koristiti i na koji nain. Moramo se zapitati jesu li nam doista potrebni.

10

Prirodnim resursom nazivamo sve to dolazi od Zemlje - biljke, ivotinje, voda, drvo, nafta i metali.

16

3.1. VENUS PROJEKT Projekt Venus (The

Venus

project

je

kao

neprofitna

organizacija

utemeljena1975.god. od strane Jacque Fresco i Roxanne Meadows11 u Venusu, Florida. Venus projekt predstavlja novi smjer za ovjeanstvo koji nudi nita manje nego totalno redizajniranje nae kulture.Sve je vei I vei broj ljudi koji su zabrinuti s ozbiljnim problemima u naem modernom drutvu: nezaposlenost, nasilje, zloini, zamjenjivanje ljudske snage s tehnologijom (na radnim mjestima), manipulacija, elitizam, korupcija, glad u svijetu, pre velika naseljenost, elitizam I zemljin eko sustav. Venus projekt je usmjeren na suoavanje s tim problemima aktivno ukljuujui istraivanja, razvoj realnih oslobaajuih solucija. Putem inovativnih pristupa socijalom osvjetavanju, edukativnim smjernicama I obznanjivanju podataka koliko je u stvarnosti naa tehnologija napredna, Venus Projekt nudi plan za socijalnu ravnoteu unutar koje bi ljudi, tehnologija I priroda opstali u koegzistenciji samoodrivog svijeta izobilja, blagostanja I mira koji bi trajao do beskonanosti. Venus Projekt je organizacija koja nudi realni plan aktiviranja za socijalne promjene, one koje nas vode prema miroljubivim, globalnoj civilizaciji podignutoj na najvie standarde. Ono podcrtava alternativu u kojoj ljudska prava I prava svih drugih bia vie nisu ugroena.

Slika 1. Venus projekt

Izvor: www.livingyourney.wordpress.com

11

Osnivaica Venus projekta, ena koja vjeruje u bolje sutra

17

3.2. Novi svijet

novi smjer za ovjeanstvo koji nudi nita manje nego totalno redizajniranje nae

Iako naizgled ova utopistika slika izgleda zgodno i pravedno, ne mogu ne primjetiti oigledne zastraujue posljedice. Prvo prije svega je uniformnost. Ovakav sustav proizveo bi, iako temeljen na plemenitoj ideji jednakosti, uniformirane ljude to bi ih, barem kako se meni ini, pretvorilo u strojeve koji ne bi bili svrsishodni, tj. ne bi nita proizvodili. Kada smo ve kod toga, ovjek bi se odvojio od rada, ime ova teorija postaje anti-humana, da ne kaem nehumana. Iznesena je i teorija o odbacivanju automobila i prelaska u potpunosti na javni prijevoz (poput Meglev vlakova12), u cilju zatite ivota strahovito puno ljudi danas gine u automobilskim nesreama, pa je onda lijek zapravo vrlo jednostavan izbacite ljude iz automobila. Dok se automobili ne bi u potpunosti izbacili iz prometa, njima bi upravljali sateliti (to u najmanju ruku izgleda neprivlano za ljubitelje automobila, poput mene recimo). Zatvori bi bili nepotrebni zato to ljudi ne bi imali mogunosti to ukrasti (jer bi se napustio u potpunosti novani sustav), niti bi mogli zloupotrebljavati droge (jer ne bi imali pristup istima). Ukratko reeno ovjek bez slobode bio bi slobodan ovjek (?!). Dakle vizija prevladavanja liberalizma je jednostavna ukinuti slobodu. Iako se to jo ne moe direktno uti u ovom dijelu, u etvrtom dijelu (Ustanak) Fresco otvoreno i jasno kae da slobodom izbora manipulira naa okolina, pa onda stoga je najbolje slobodu ukinuti (?!). etvrti dio poinje kao apologija teorije: mi nismo marksisti, mi nemamo politiki background, mi nismo zastupnici teorija urote. Tu se Zeitgeist, izgleda, napokon odvaja od tog naslijea teorija urote kada se kae da sadanji nepravedni sustav nije produkt teorija urote, on je jednostavan takav u svom temelju. Nadalje, dobro primjeuju dualizam koji vlada u miljenju podjelu na demokrate i republikance, krane i ateiste; ili kod nas lokalno: ustae i partizani. Opet nije zgore za dodati da je takvo razmiljanje nalo i plodno tlo u vjernikom miljenju: svijet se shvaa kao konstantna borba izmeu dobra i zla, kao da uz dobrog Boga postoji jo jedan zli Sotona, odnosno zlu (Sotoni, avlu, ejtanu) pridaju se boanski epiteti u vladajuem smislu.

12

Vlakovi malih dometa i malih brzina

18

3.3. SIROMATVO I RATOVI Voeni principima aristotelove13 logike, oskudica je opozit blagostanju, a daljim logikim sledom zakljuujemo da je blagostanje preduslov sree, i da samim tim, tome treba teiti u svrhu ispunjenosti ivota. Pri sastavljanju svojih misaonih zakona oigledno sekao preko kolena, suprotnosti se po njemu potpuno razlikuju i ponitavaju. Tako je prvo logika prodrla u sve pore ivota, pratio je ma dizan u ime kojeega, a trenutno je na tronu novac koji se troi zarad nae sree i blaenstva. Stigavi do krajnjih konsekvenci ovakvog stanovita, mi zaista mislimo za sebe da ivimo razuman ivot, gnuamo se nasilja iako nam je jasna neophodnost njene primene kako bismo nastavili da na miru troimo. U meuvremenu smo u ova instant vremena, voeni instant pokliima i brzopoteznim reenjima koji ne ostavljaju nikakvo mesto sumnji dospeli u situaciju da nas preplavi stihija automatskog ivota. Ne zaboravimo, sumnja je najevropskiji doprinos globalnoj mudrosti, a ona se uveliko naputa i preputa mesto izvesnosti povrno promiljenih formula na putu do naeg ispunjenja, dakako shvaenog u statusnom smislu. Pritom se meu ovdanjim logiarima koji se gnuaju sirotinje previa pretpostavka logike po kojoj ona funkcionie samo u situacijama u kojima su svi konstituvni elementi premisa poznati. Poto to u veini sluajeva nije tako, dolazi sa do atraktivnih zakljuaka, koji jednostavno, ne odgovaraju istini jer polaze od ne utemeljenih pretpostavki, od kojih je ona gore navedena kljuna. Na slian nain ni Aristotelova logika ne moe biti validno orue za dublje spoznaje poto u njenom sistemu nema mesta za nijanse, pa je samim tim nepotpuna. A ako je nepotpuna, onda to znai da je selektivna. I im je selektivna onda, u krajnjoj instanci, nije istinita. Dobre primjere za ove tvrdnje moemo videti na polju savremene korporativne tzv. kulture. U njenom mehanizmu beskrupuloznog zavoenja, u kojoj se "nenim" imperativima sve svodi na apologiju statusa kvo, reklama je uzdignuta na nivo umetnosti. La nije umjetnost, ve samo to to jeste, pa iz nje kao krajnji ishod sledi depresija obilja koja otvara mogunosti za nova podmukla podmetanja.

13

Filozof iz Ontolokog razdoblja

19

Zakljuak Nakon dovrenog seminarskog rada zakljuujem da bi svatko trebao pogledati ovaj film. U drugom dijelu film se bavi drutvenim sistemom koji je baziran na resursima i tehnologiji, a koji bi trebao zamijeniti postojei monetarni sistem. Ovaj film ukazuje na istinski izvor nestabilnosti na naoj planeti, a to je novac, odnosno monetarni sistem koji prouzrokuje ratove, siromatvo i kriminal. Ovaj film bi trebao pogledati svako na ovoj planeti, jer otvara oi, produbljuje svijest i znanje, pa ak i ako gledalac ne vjeruje u sve teorije postavljene u njemu. Odrivost i izobilje nikada nee biti mogue u profitno orijentiranom sistemu. Zato je nemogue imati svijet bez ratova i siromatva. Nemogue je oekivati da se ljudi uistinu ponaaju moralno i pristojno. Projekt venus nudi potpuno drugaiji sistem koji je osuvremenjen najnovijim saznanjima, ekonomija zasnovana na resursima, plima, zalazna, talasana, solarna i vjetrena energija mogli bi snabdijevati svijet energijom zauvijek. Rad je plaeno ropstvo. Roeni smo s uvjerenjem da ivimo od vlastitog znoja. To unazauje ljude. Monetarni sistem mora nestati ili nikada neemo biti slobodni kao ljudi i tehnologija e trajno biti paralizirana. Gotovo sve forme kriminala su posljedica monetarnog sistema, bilo direktno ili kroz nervozu zbog financijske nestaice. Poticaj je zaista potreban jer kada ljudi imaju pristup svim potrebama za ivot, poticaji bi se promijenili. Obrazovanje je takoer vrlo bitno jer to su ljudi obrazovaniji, bie bolji ivot sviju nas. Civilizacija je zaista nepotrebna ali u onom obliku u kojem e imati normalan ivot bez oskudijevanja. u patriotizam, vojska, oruje su znak da jo uvijek nismo civilizirani. Duh vremena odnosi se na bankarski i monetarni sustav, te stav politike SADa prema ostalim zemljama. Takoer na kraju filma autor daje smjernice kako zaobii sustav i prezentira novi sustav u sluaju pada monetarnog sustava. Nakon izdanja ovog dokumentarca osnovan je pokret imenom Zeitgeist Movement, pokret koji ulazi u pore svih drutvenih slojeva i potie kritiko razmiljanje prema sustavu u kojem ivimo.

20

LITERATURA: Adolf Dragievi: Politika ekonomija prijelaznog drutva, "kolska knjiga", Zagreb, 1991. Jeli (1992) John Perkins, Prekrivene ekonomske ubojice, Edicije Boievi, Zagreb 2008. Neimatina u drugom svjetskom ratu, Jozo Tomasevich, Sveuilina Naklada Liber-Zagreb, Zagreb, 1979 www.wikipedia.org www.novac-imanje.com http://www.tportal.hr/scitech/tehno/

kulture.Sve je vei I vei br oj ljudi koji su zabrinuti s ozbiljnim problemima u naem modernom drutvu: nezaposlenost, nasilje, podcrtava al

21