SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

NIVES RADO MIKROEKONOMIJA SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILISTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

MIKROEKONOMIJA

Naziv kolegija: Osnove izrade pisanog djela Mentor: prof. dr. sc. Zoran ivanovi

Student: Nives Rado Matini broj: 21429/11 Smjer: Poduzetnitvo

Opatija, prosinac 2011. godina

SADRAJ

ILUSTRACIJE ........................................................................................................................... 7 UVOD ........................................................................................................................................ 5 1. PONAANJE POTROAA I FUNKCIJE POTRANJE................................................... 6 1.1. Ukupna i granina korisnost ........................................................................................... 6 1.2. Uvjeti ravnotee potroaa .............................................................................................. 7 1.3. Funkcija potranje ........................................................................................................... 7 1.4. Cjenovna elastinost potranje ........................................................................................ 8 1.5. Funkcija trine potranje ................................................................................................ 9 2. PROIZVODNJA, TROKOVI I FUNKCIJA PONUDE ...................................................... 9 2.1. Proizvodna funkcija ......................................................................................................... 9 2.2. Analiza trokova ........................................................................................................... 11 2.3. Funkcija ponude ............................................................................................................ 13 2.4. Funkcija ponude u uvjetimasavrene konkurencije ....................................................... 13 2.5. Efikasnost savrene konkurencije .................................................................................. 14 2.6. Ukupna funkcija ponude za proizvodom ....................................................................... 14 3. EFEKTI PROMJENE PONUDE I POTRANJE ....................................................... 15 3.1. Monopoli ................................................................................................................... 15 3.2. Intervencija vlade u mehanizam slobodnog trita ................................................... 17 4. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 18 POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 19

ILUSTRACIJE Slika 1. Izvoenje krivulje potranje.......................................................................................... 7 Slika 2. Neelastina i elastina potranja ................................................................................... 8 Slika 3. Ukupni i granini prinos ............................................................................................. 10 Slika 4. Trokovi prema dinamici rasta .................................................................................... 11 Slika 5. Krivulja trokova......................................................................................................... 12 Slika 6. Odnos graninih, prosjenih ukupnih i porsjenih varijabilnih trokova ................... 13 Slika 7. Agregatna funkcija ponude ......................................................................................... 14

UVOD Mikroekonomija potie od grkih rijei micros (mali) i oikonomia (privreda). Ona prouava pojedinane subjekte sa stanovnitva trokova proizvodnje, formiranja i raspodjele profita, formiranje cijena, proizvodnje i distribucije roba i usluga. Mikroekonomija izuava i donoenje odluka o upotrebi odreenih proizvodnih resursa. Prouava se zato pojedinci daju prednost jednom tipu robe ili usluge u odnosu na drugi. na primjer zato pojedinci vie vole automobile od motora, te kako na kraju proizvoai odluuju da li e proizvoditi automobile ili motore. u tom sluaju se istrauju trita i prilikom njihove usporedbe i usporedbe odnosa ulaganja i profita odluuje o tome ta e se proizvoditi. Dakle mikroekonomija prouava svako trite za svaku robu i prua ansu za razumijevanje cjelokupnog ciklusa proizvodnje i potronje u pojedinoj provredi u odreenom momentu. Prema standardnoj definiciji, predmet bavljenja ekonomije je nain koji se oskudni resursi raspodjeljuju izmeu alternativnih upotreba radi zadovoljavanja ljudskih potreba. Za razliku od makroekonomije, bavi se kretanjem ekonomskih agregata kao to su bruto domai proizvod i razina zaposlenosti, mikroekonomija usmjerava svoj interes na pojedince potroae, poduzea i vlasnike proizvodnih imbenika, ali svrha je ista - optimalna upotreba oskudnih resursa.

1. PONAANJE POTROAA I FUNKCIJE POTRANJE Iako je republikaHrvatska mala emlja, u njoj postoje milijuni nezavisnih potroaa koji svakodnevno donose odluke o vlasttoj potronj njihovih obitelji na hranu , stanovanje, automobile, nogometne utakmice i sva ostala dobra i usluge pija potronja pridonosi poveanju njihova blagostanja. od ukupnog BDP-a vie od polovice ide na osobnu potronju, pa iako svaki pojedinac svojom potronjom vrlo malo utjee na ukupno gospodarstvo, njihov zajedniki utjecaj je golem. analizom ponaanja pojedinog potroaa izdvojit emo faktore koji su od presudne vanosti pri donoenju odluka o potronji svakog pojedinca.

1.1. Ukupna i granina korisnost

Kljuni termin za razumijevanje ponaanja potroaa jest korisna dobra. to proistjee iz injenice da se svaki racionalni potroa ponaa na nain da uz postojei dohodak icijene proizvoda maksimizira svoje blagostanje ili svoju korisnost. Zamislite da vas netko pita koliku korisnost imate od jedne Coca-Cole. vjerovatno ete u prvi mah biti zbunjeni i neete znati to odgovoriti. Uistinu, korisnost je vrlo teko izraziti nekom mjerom. Mjera bi, zapravo, bila zadovoljstvo koje osjeamo kao plod upotrebe pojedinog proizvoda, a kako je zadovoljstvo stanje koje se ne moe numeriki izraziti , i korisnost ostaje nemjerljiva.1 Lake je usporeivati korisnost izmeu dvaju dobara. Tako ete na pitanje roditelja elite li vie nove traperice ili okoladu, vjerovatno odabrati traperice, jer vam one donose vie koristi. No, ako u ormaru ve imate gotovo deset novih hlaa, a uz to ste gladni jer ste zbog spremanja ispita preskoili ruak, prednost bi mogla dobiti i okolada. tu dolazimo do dva nova pojma: preferencije i indiferencije. Preferencijama izraavamo redoslijed poeljnosti pojedinih dobara ili skupina dobara. 2 Tako moemo rei da izmeu mercedesa 500 SEC i yuga 45 preferiramo mercedes 500 SEC, a izmeu izlaska u disko i uenja gospodarstva preferiramo izlazak u disko. U navedenim primjerima je, barem za veinu, bilo prilino lako izvriti izbor. No, u stvarnom svijetu to nije uvijek tako jednostavno.

1 2

dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 211 Ibidem

1.2. Uvjeti ravnotee potroaa Ono emu nas kao potroae ui mikroekonomija jest na koja dobra treba rasporediti ograniena svojstva da bi se postiglo maksimalno zadovoljstvo. Jednostavno pravilo kojim se i nesvjesno i rukovode svi potroai jest izjednaavanje graninih korisnosti po jedinici cijene. To nam pravilo kae da e racionalni potroa traiti svako dobro do koliine kad je granina cijena korisnosti posljednje novane jedinice potroene na bilo koje drugo dobro. Drugim rijeima, ako bi nam kuna potroena na neko dobro donijela veu graninu korisnost nego kuna potroena na bilo koji drugi proizvod, mi emo poveati potronju tog proizvoda. Uz djelovanje zakona opadajue korisnosti poveanje upotrebe tog proizvoda djelovat e na postizanje ravnotee u kojoj e granine korisnosti po potroenoj novanoj jedinici biti jednake za sva dobra.

1.3. Funkcija potranje Ukus potroaa utjee na nagib i oblik krivulja indiferencije, te dohodak i cijene proizvoda kojima se odreuje maksimalna koliina proizvoda koju potroa moe nabaviti. Krivulje indiferencije odreene su ukusom poroaa. Na to koje e on proizvode vie eljeti uteu brojni imbenici. Izmeu ostalih tu su dob potroaa, obrazovanje, veliina obitelji, potronja susjeda, navike i razina prethodne potronje. Pod utjecajem svih navedenih faktora potroa kreira vlastitu mapu krivulja indiferencije. Drugi vaan imbenik koji odreuje razinu potranje pojedinog potroaa je dohodak, odnosno raspoloiva sredstva potroaa. Danim cijenama i raspoloivim dohotkom odreena je koliina dobara koju potroa moe nabaviti . Postoji mnotvo dostupnih kombinacija, ali samo je jedno rjeenje optimalno, odnosno samo jedno rjeenje maksimizira blagostanje potroaa uz dane cijene i dohodak. Pod pretpostavkom da se potroaev dohodak, ukusi i cijene ostalih odbara ne mijenjaju, moemo odrediti odnos izmeu cijene pojedinog dobra i traene koliine od strane pojedinog potroaa. Taj odnos izmeu traene koliine i cijene proizvoda naziva se funkcijom potranje. Slika 1. Izvoenje krivulje potranje

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 217

Poloaj i oblik krivulje potranje ovisi o razini dohotka, ukusima potroaa i razini cijena ostalih proizvoda. Vrlo je vano praviti razliku izmeu promjene potroene koliine, koja ovisi samo o cijeni tog proizvoda pod pretpostavkom da svi ostali imbenici ostaju konstantni, i pomicanja krivulje potranje koja je rezultat promjene jednog ili vie faktora dakle svih faktora koji utjeu na potranju osim same cijene proizvoda, ako se promjeni samo njegova cijena, dok se s mijenjanjem ostalih faktora, kao to su ukusi potroaa, dohodak i cijene, pomie itava krivulja potranje. 1.4. Cjenovna elastinost potranje Cjenovna elastinost potranje (engl. Price-demand elasticity, njem. Preiselastizitt der Nachfrage) je mjera postotne promjene traene koliine koja rezultira od promjene cijene. Primjerice, cjenovna elastinost potranje od 0,5 daje nam informaciju da se s poveanjem cijene od 1% traena koliina na tritu smanjuje za 0,5%. Potranja je elastina ako je postotna promjena traene koliine vea od postotnog poveanja cijene; potranja je jedinino elastina ako je postotna promjena istovjetna i kod cijene i kod potranje; potranja je neelastina ako je postotna promjena traene koliine manja od postotnog poveanja cijene. Slika 2. Neelastina i elastina potranja

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 219 Na slici 2. prikazane su dvijhe krivulje potranje i usporeena je njihova elastinost.Vidimo da je krivulja to elastinija to je vodoravnija. To znai da ve i mala promjena cijene izaziva znatniju promjenu potranje.

1.5. Funkcija trine potranje U dosadanjem izlaganju usredotoili smo se na jednog potroaa i pokazali kako se izvodi njegova funkcija potranje za jednim proizvodom. Kako jedan potroa troi zanemarivi dio proizvodnje, on nema praktiki nikakva utjecaja na ukupnu cijenu i proizvedenu koliinu tog proizvoda. No, zbrajanjem pojedinanih funkcija potranje svih potroaa moemo dobiti ukupnu trinu potranju za pojedinim proizvodom kojoj proizvoai i te kako morau voditi rauna. Budui da svaki pojedini potroa troi manje proizvoda ako je njegova cijena via, to e i ukupna funkcija trine potranje za pojedinim proizvodom biti negativno nategnuta.3

2. PROIZVODNJA, TROKOVI I FUNKCIJA PONUDE Da bi se dobra mogla troiti, ona se prije moraju proizvesti. Iako se na prvi pogled ini da su proizvodnja i potronja dva potpuno suprotna pojma, vidjet emo da se zapravo i u jednom i drugom sluaju pokuava dati odgovor na osnovno ekonomsko pitanje: kako koristiti oskudne resurse za to potpunije zadovoljenje ljudskih potreba.4 Iako su ciljevi potroaa i proizvoaa potpuno suprotni - potroai ele to nie, a proizvoai to vie cijene, model ponaanja im je isti: i jedni i drugi pokuavaju maksimizirati svoje blagostanje uz dane resurse. Za razliku od potroaa koji nastoje maksimizirati svoje zadovoljstvo, proizvoaima je cilj maksimizacija profita. I jedni i drugi imaju ogranienja koja se ogledaju u raspoloivim sredstvima, odnosno danoj tehnologiji. 2.1. Proizvodna funkcija Pod proizvodnom funkcijom razumijevamo vezu izmeu koliina svih potrebnih input (proizvodnih imbenika) koritenih u jednoj jedinici vremena i maksimalnoj koliini dobara koja se tim inputima moe proizvesti. Proizvodnom funkcijom govori se kolika je najvea koliina proizvoda koja se moe proizvesti upotrebom odreene koliine proizvodnih faktora. Proizvodna funkcija je odreena potojeom tehnologijom; ona prikazuje tehnika ogranienja s kojima se suoava proizvoa. U definicji proizvodne funkcije upotrebljava se maksimalna koliina dobara koja se moe proizvesti, a to je zbog pretpostavke da su proizvoai racionalni te e se proizvodne imbenike upotrebljavati racionalno. U analizi procesa proizvodnje obino se svi proizvodni imbenici dijele u dvije kategorije: fiksne i varijabilne. esto se u ekonomiji definira kratki i dugi rok. U kratkom roku oprema poduzea je nepromjenjena, a poduzee moe mijenjati samo koliinu uloenog
3 4

Ibidem str. 221. Ibidem str. 221., 222.

rada i materijala, dakle varijabilnih imbenika. Meutim, u dugom roku svi su proizvodni imbenici varijabilni jer poduzee, ako ocjeni da postoji dovoljno velika potranja za njegovim proizvodima moe nabaviti novu opremu ili poveati kapacitete. Jedan od temeljnih proizvodnih zakona s kojima se suoava proizvoa je zakon opadajuih graninih prinosa. Granini prinos nekog proizvodnog imbenika je dodatna koliina proizvodnje koja je rezultat ulaganja dodatne jedinice tog proizvodnog faktora. Suma graninih prinosa daje ukupnu proizvodnju. Zakon opadajuih prinosa kae: ako jedan od proizvodnih imbenika drimo konstantnim, nakon neke toke na dodanu jedinicu drugog proizvodnog imbenika (obino rada), dobivamo sve manje proizvoda. Pod nekom tokom smatra se koliina varijabilnog faktora nakon koje poinje djelovati zakon opadajuih prinosa. To znai da taj zakon ne mora vrijediti ve kod manjih koliina inputa, ve vrijedi tek nakon odreene toke. Tipian primjer djelovanja ovog zakona je poljoprivreda. Obradive povrine su ograniene te se s dodatnim radnikom smanjuje granini prinos. Pretpostavimo da posjedujete jedn hektar obradive zemlje (to je fiksni kapital koji u kratkom roku ne moete poveati) i odluite uzgajati jagode. Ako radi samo jedan radnik, proizvodnja e sigurno biti manja, nego u sluaju da ih angairate nekoliko, a pritom je bitno koliko e se proizvodnja poveati s ulaganjem dodatnih koliina rada. Navedimo primjer u kojem bi proizvodnja jagoda ako radi samo jedan radnik bila 1 tona godinje, ako rade dva radnika 2,5 tone; tri radnika - 3 tone, etiri radnika -3,2 tone, te pretpostavimo da je maksimalna proizvodnja jagoda na jednom hektaru 3,3 tone i da se moe postii ve sa pet radnika. Granini prinos prvog radnika je 1 tona jagoda (ako nitko ne radi nee ni biti proizvodnje, a jedan radnik proizvede 1 tonu razlika je granini prinos). Granini prinos drugog radnika je otnu i pol, treeg 500 kilograma, etvrtog 200 kilograma, a petog svega 100 kilograma. Vidimo da zakon opadajuih prinosa poinje djelovati angairanjem treeg radnika i da nakon te toke granini prinos stalno opada. Ako je maksimalna proizvodnja jagoda po hektaru 3,3 tone, koliki bi bio granini prinos estog radnika? Bio bi jednak nitici, pa ne bi imalo smisla dalje angairati radnike jer se proizvodnja na tom hektaru zamljita vie ne moe poveati.5 Slino kako je kod potroaa bila krivulju indiferencije koja je spajala koarice dobara koje potroau donose istu razinu proizvodnje, ekonomisti izokvantom nazivaju krivulju koja spaja razliite kombinacije proizvodnih imbenika iji je rezultat ista razina proizvodnje. Tako bi primjerice mogli pretpostaviti da se na tri tone jagoda osim na jednom hektaru i radom triju radnika mogu proizvesti na dva hektara i radom dvaju radnika, kao i na tri hektara sa samo jednim radnikom. Izokvanta koja bi oznaavala proizvodnu tri tone jagoda spajala bi te toke u koordinatnom sustavu. Slika 3. Ukupni i granini prinos

Ibidem str. 223

10

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 223 2.2. Analiza trokova Pod trokovima proizvodnje smatraju se novani izdaci za nabavu proizvodnih imbenika potrebnih za proizvodnju odreene koliine proizvoda. Funkcijom trokova prikazuje se odnos izmeu razine proizvodnje (Q) i trokova (T) koji su posljedica te proizvodnje. Oito je da ukupni trokovi, odnosno izdaci za proizvodne imbenike, rastu s rastom proizvodnje poduzea. Ako elimo proizvesti vie proizvoda, trebamo i vie proizvodnih imbenika pa e time i proizvodni trokovi biti vei. Slika 4. Trokovi prema dinamici rasta

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 224 Proizvodni se trokovi bez obzira na svoju dinamiku dijele na progresivne, proporcionalne i degresivne. Progresivni su oni koji bre rastu od proizvodnje, proporcionalni trokovi rastu jednako brzo kao i output, a degresivni trokovi rastu sporije od proizvodnje. Trokovi se moraju razmatrati u ekonomskom smislu, tj, prema konceptu oportunitetnog troka. Tako vlasnik poduzea, iako sebi moda ne isplauje nadnicu, ima oportunitetni troak to ga predstavlja maksimalna nadnica koju bi on mogao dobiti da se zaposli u nekom drugom poduzeu.

Trokovi se mogu podijeliti na fiksne i varijabilne. 1. Fiksni su tropkovi oni koji se ne mijenjaju s veliinom proizvodnje. To su uglavnom trokovi opreme, zgrada, zemlje, ali i neki reijski trokovi koji ne ovise o proizvedenim koliinama. U ovom primjeru, troak koji smo imali za nabavu jednog hektara zemlje fiksan je troak. On se ne mijenja, bez obzira na to proizveli mi nekoliko tona jagoda ili samo jedan kilogram. 2. Varijabilni trokovi rastu s razinom proizvodnje. Tipini su trokovi te vrste trokovi rada i materijala. Ako elimo vie uzgojenih jagoda, morat emo angairati vie radnika mi utroiti vie sjemenja i gnojiva. Proizvodni trokovi su vrlo vani jer na osnovi njih, proizvodai formiraju cijenu i odreuju razinu ponude. Oni su s jedne strane odreeni proizvodnom funkcijom, dakle tehnologijom, a s druge strane cijenama proizvodnih imbenika. Tehnologijom je primjerice odreeno da pet radnika na hektaru obradive povrine mogu uzgojiti 3,3 tone jagoda i pretpostavimo da im za to ne treba nita drugo nego samo 500 sadnica. Ako je nadnica jednog radnika za godinu dana 10.000 kn, a jedna sadinca kota 10 kn, tada e ukupni trokovi za proizvodnju 3,3 tone jagoda iznositi 66.000 kuna. Prosjeni trokovi (trokovi po kilogramu) iznosit e 20 kn (66.000/3.300). Valja razlikovati ukupne, prosjene i granine trokove. Ukupni su trokovi ukupni novani izdaci za odreenu razinu proizvodnje, dok prosjeni trokovi ine odnos izmeu ukupnih trokova i koliine proizvoda, odnosno troak po jedinici proizvoda. Granini je troak dodatni troak koj ippoduzee ima za proizvodnju dodatne jedinice outputa.

Slika 5. Krivulja trokova

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 225 Prosjeni je troak suma prosjenog fiksnog i prosjenog varijabilnog troka. Zanimljivo je zapaziti da, dok je ukupni fiksni troak stalna veliina, prosjeni fiksni troak stalno opada. U primjeru s jagodama, to se vie jagoda proizvede, to je prosjeni troak zemljita manji. Ako proizvedemo samo jedan kilogram jagoda, prosjeni fiksni troak nam je 11.000 kn, a kad bi smo proizveli jednu tonu. Ptosjeni fiksni troak bio bi 11 kuna. Prosjeni varijabilni troak ovisi o proizvodnoj funkciji, a pravilo je da se iza neke toke zbog

12

djelovanja zakona opadsajueg prinosa poveava bre od poveavanje proizvodnje, tj. ostaje progresivan. Slika 6. Odnos graninih, prosjenih ukupnih i porsjenih varijabilnih trokova

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 225 Grafika analiza graninog troka jednaka je grafikoj analizin graninogm proizvoda, samo sa zamijenjenim osima ( na odrinatu dolaze ukupni trokovi, a na apcisu veliina proizvodnje). 2.3. Funkcija ponude Funkcija ponude pojedinog proizvoaa prikazuje koliinu proizvoda koju je proizvoa spreman ponuditi na tritu pri odreenoj razini cijena. Ve je ranije naglaeno da je cilj svakog proizvodaa maksimiziranje profita. Profit ili dobit je razlika izmeu prihoda koje proizvoda ostvari prodajom proizvoda i proizvodnih trokova. Budui da su prihodi potroaa jednaki umnoku prodanih proizvoda i njihove cijene, pravilo je da e uz viu cijenu proizvoai nuditi i vie proizvoda, pa je zato i funkcija ponude pozitivno nagnuta. Proizvoa moe autonomno utjecati na sve parametre, kao to su cijene proizvoda, cijena proizvodnih imbenika, potrebna je koliina inputa za danu razinu proizvodnje i slino, njegov utjecaj je ogranien, upravo je utjecaj na te ostale veliine jedan od kriterija za podjelu trita prema razliitim trinim strukturama.

2.4. Funkcija ponude u uvjetimasavrene konkurencije Pod trinom strukturom razumijevaju se karakteristike trita kao to su: broj kupaca i prodavatelja koji se javljaju na tritu, stupanj diferencijacije ( razliitosti), proizvoda, sloboda pristupa tritu, informiranost proizvoaa i potroaa te njihova veliina. Razlikujemo trine savrene i trine nesavrene konkurencije. Pod savrenom konkurencijom ekonomisti razumijevaju trinu strukturu koja karakterizira potpuno sloboda ulaz na trit, i mnotvo malih proizvoaa koji prdaju homogeni proizvod, pa uzz pretpostavku dobre informiranosti svu prodaju svoje proizvode po istim cijenama. Ako bi jeda proizvoa pokuao samo malo podii cijenu, ne bi prodao ni jedan proizvod jer bi svi kupci zbog pretpostavke o racionalnom ponaanju radije kupovali istovjetne a jeftinije proizvode od njegovih konkurenata.

2.5. Efikasnost savrene konkurencije Kako po samoj definicji na tritu savrene konkurencije ima mnotvo malih proizvoaa, a ni jedan ne moe utjecati na cijenu proizvoda, svi e proizvodi nastojati ro vipe smanjiti trokove proizvodnje jer je to jedini nain da uz fiksnu cijenu poveaju profit. Smanjivanjem trokova poveat e se ukupna ponuda jer e uz istu cijenu proizvoai biti u mogunosti proizvesti vie proizvoda. Uz istu potranju, kako emo vidjeti u danjem izlaganju, porast ponude utjecat e na pad cijene. Svi oni koji nee uspjeti smanjiti trokove bit e istisnuti iz proizvodnje jer e proizvoai s niim trokovima moi odrediti niu cijenu uz koju majne efikasni nee moi pokriti svoje trokove. Tako su i nesvjesno, svojom tenjom da maksimiziraju profit, proizvoai u uvjetima savrene konkurencije prisiljeni proizvoditi uz minimalne trokove koje je mogue ostariti uz danu tehnologiju. Profit kao granini troak, u uvijetima savrene konkurencije, pod pretpostavkom da je svima mogu ulaz na trite, visoka razina profita koja bi se ostavrivala na tritu nekog proizvoda utjecala bi na pojavljivanje novih proizvoaa koji bi pojaanom konkurencijom uvjetovali padanje profita na neku normalnu stopu. Normalnom stopom profita smatramo neku prosjenu stop, stopu pri kojoj nema motiva za ulazak novih proizvoaa. Kako je profit jedan od komponenti cijene koju potroai plaaju za proizvod, to je savrena konkurencija zbog ostvarivanja niskih profitnih stopa. 2.6. Ukupna funkcija ponude za proizvodom Kao to je sluaj kod potranje, i ukupna ponuda je suma ponuda pojedinih proizvoaa. Za svaku razinu cijena svaki proizvoa zna koja mu se koliina isplati proizvesti, to e biti njegova ponuda. Kad se zbroje ponude svih trinih proizvoaa, dobit emo ukupnu krivulju ponude za taj proizvod. Slika 7. Agregatna funkcija ponude

Izvor: dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001., str. 229 Vano je naglasiti da se krivulja ponude s vremenom moe mijenjati. Kako bi bili to konkuretniji, proizvoai e investirati u nove kapacitete. Time e se poveavati produktivnost i smanjivati trokovi, a to e pomicati krivulju ponude u desno. Pritom su vrlo vane inovacije koje e omoguiti proizvodnju iste koliine proizvoda uz manju koliinu 14

uloenih proizvodnih imbenika, to e i te kako utjecati na smanjivanje trokova proizvodnje. Drugi faktori koji djeluju na promjenu funcije graninih trokova, a time i na funkciju ponude, jesu cijene proizvodnih imbenika. Uz vie cijene proizvodnih imbenika bit e i vei granini trokovi za svaku razinu proizvodnje pa e i proizvoai nuditi manju koliinu proizvoda; granini troak e se izjednaiti s trinom cijenom na nioj razini proizvodnje.

3. EFEKTI PROMJENE PONUDE I POTRANJE Vano je razlikovati funkciju potranje koja prikazuje razliite kombinacije cijena i koliina na istoj krivulji ( uz kontante i ostale imbenike) od pomaka ili promjene funkcije potranje koja je rezultat promjene drugih imbenika, a ne cijene prozvoda. Isto vrijedi i za ponudu. S promjenom svih ostalih imbenika mijenjaju se i krivulje ponude i potranje, a i time ravnotena cijena. Uz poveanje potranje i istu ponudu ravnotena cijena e imati tendenciju rasta, a poveavat e se i ravnotena koliina jer e proizvoai imati motiv da proizvedu vie. Uz smanjenje potranje i istu ponudu i cije na i koliina e imati tendenciju pada. Efekti promjene potranje ovisit e velikim dijelom o elastinosti krivulje ponude. to je krivulja ponude elastinija, to e se vie promjeniti koliina, a manje cijena. Drava moe intervenirati na tritu te odreivati maksimalne i minimalne cijene. Iako drava intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i vikovi na tritu, neefikasnost i neracionalnost. Odreivanje cijena povrh ravnotenih dovest e do vikova ponude, dok e odreivanje cijena ispod ravnotenih uzrokovati vikove potranje, racioniranje i pojavu crnog trita. Slobodno djelovanje trita efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od drave.6

3.1. Monopoli U ekonomiji se posveuje znaajna panja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako razumjeti trite na kome ona vlada. Meutim, suvremena trina privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za istu monopolsku strukturu trita karakteristino je da na strani ponude postoji samo jedan ponua monopolist, a na strani potranje samo jedan kupac monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da moe potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na koliinu koju nudi. Isto tako na strani potranje monopsonist odreuje po kojoj e cijeni robu kupovati. Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehnikih i tehnolokih dostignua, krajem prolog i poetkom ovog stoljea. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne enormne koliinekapitala, gdje se pojavljuje stvaranjem velikih i ekonomski monih vlasnika kapitala. Proces koncentracije i centralizacije kapitala omoguio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces poveanja kapital putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili vie vlasnika kapitala. Uz sve vee bogaenje putem akumulacije, krupni

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnja

kapitali se uveavaju na razne naine, bilo da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojeih poduzea, kao i dobrovoljnim spajanjem poduzea.7 Podjela monopola: 1. Prirodni monopol - nastaje iz limitiranosti proizvodnih initelja i izvora ponude 2. Zakonski monopol - nastaju kada se prodaja ili proizvodnja odreenih roba, dravnim propisima monopolizira za samo neka poduzea (npr. Dravni monopol u prodaji duhana, ibica, soli, eera...) 3. Ekonomski monopol - nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala 4.Oktopodski monopol - predstavljaja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njih zbog veliine opreme nije povoljno postojanje vie poduzea Monopol moemo definirati kao: 1. Nedostatkom konkurencije 2. Nema supstituta kojima se moe trgovati ( roba ili usluge) 3. Postoji ulazna barijera na trite: monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zatite, dravn i monopoli. Zbog svega gore navedenoga, ponajvie nedostatka konkurencije, monopolist moe ostvarivati profite u duem vremenskom razdoblju. Kada na tritu nema konkurencije tj. Postoji monopol, krajnji korisnici, dakle kupci, su ti koji trpe najvie i to iz razloga jer takva poduzea tijekom vremena postaju manje efikasna i inovativna. Naime, uspavaju se zbog svoje sigurne pozicije na tritu tj. Ne moraju se zabrinjavati otvorenom trinom utakmicom na tritu. Ljudi ne mogu poeti kupovati i koristiti neki drugi proizvod koji moe biti jeftiniji ili bolji iz jednostavnog razloga jer takav proizvod ne postoji (nema supstituta). Monopolistike organizacije nastaju kao kombinacija raznih industrijskih grana u jednom poduzeu i one mogu biti: 1.Horizontalna kombinacija povezivanje raznih privrednih djelatnosti koje imaju istu proizvodnu osnovu sirovinsku bazu 2.Vertikalna kombinacija povezivanje niza uzastopnih djelatnosti koje ine proizvodni proces 3.Kombinacija kombinacija povezivanje horizontalne i vertikalne kombinacije Rezultat ovog povezivanja su holdinzi velika poduzea koja u odnosu na druga imaju neke pogodnosti u poslovanju. Oni su imuni na velike investicije, imaju visoku i stabilnu profitnu stopu i imaju vee mogunosti za unapreenje tehnike i tehnologije. Karakteristini i trajni oblici monopolistikog udruivanja dolaze do izraaja kroz: kartele, trustove i koncerne.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Monopol

16

3.2. Intervencija vlade u mehanizam slobodnog trita Vidjeli smo da u sluaju konkuretnog trita i potroai i proizvoai ostavruju svoje ciljeve: maksimiziraju korisnosti, odnosno maksimiziraju profit. Uz to se uslijed konkurencije neprestano smanjuju proizvodni trokovi, tj. Tei se najkasnijoj upotrebi proizvodnih imbenika. Time i slobodno trite, u sluaju da postoji trina struktura bliska savrenoj konkurenciji, dovodi do efikasnog troenja oskudnih resursa. Ipak vlade svih drava, radi postizanja odreenih ciljeva, interveniraju u mehanizam slobodnog trita. Razlozi za to su tzv. trini neuspjesi, a mogu se klasificirati na slijedei nain: 1. Eksterni trokovi (engl. External costs, njem. Externe Kosten) su dio eksternih uinaka koji utjeu na opadanje ukupnog obujma proizvodnje, a ine ih preteno trokovi odravanja prirodnog okolia. Oni utjeu ne samo na akumulaciju pojedinog gospodarskog subjekta nego i na opadanje ukupne raspoloive akumulacije namijenjene gospodarskom i drutvenom razvitku. 2. Javna dobra - isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji => kada je raspoloivo, dodatni trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0. (primjer svjetionika). Privatno dobro konkurentno u potronji. (primjer jabuke). Klasifikacija javnog dobra nije apsolutna; ona ovisi o trinim uvjetima i stanju tehnologije. (primjer javne knjinice). Ne postoji mnogo primjera stvarno istih dobara. Javno dobro je dobro koje ima osobinu nesuparnitva u potronji, to znai da potronja jedne osobe ne utjee na koliinu koja je raspoloiva za potronju drugim osobama. Samuelson je definirao ekstremni primjer, odnosno isto javno dobro, koje osim znaajke nesuparnitva u potronji pokazuje i znaajke neiskljuivosti, to znai da je iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu vrlo skupo ili gotovo nemogue (primjer nacionalna obrana i kontrola zagaenja). 3. Monopoli - postojanje samo jednog proizvoaa dovodi do viih cijena nego pto bi bio sluaj da postoje i konkurenti. 4. Moralni hazard - je jedan od kljunih pojmova u drutvenim naukama i nalazi se u osnovi mnogih dravnih politika. Radi se o tome da ljudi prosto menjaju svoje ponaanje kada su osigurani. Na primer, ukoliko je leenje zuba besplatno (jer ste osigurani), piete vie kokakole. Ako ste osigurani za sluaj nezaposlenosti, neete se ba truditi na poslu, jer vas ba i nije strah od otkaza. Ako ste javno preduzee, ne morate ba da vodite rauna o poslovanju, jer znate da ne moete da odete u steaj. Ako drava zna da e MMF pritei u pomo, moe da bude malo oputenija pri voenju ekonomske politike. ini mi se da je ovaj argument relativno malo korien od strane liberala, naroito u Srbiji. Moda je problem u tome to je jako teko meriti efekte. Niko ne zna za koliko se tano smanjuje tednja usled postojanja starosne penzije ili za koliko se smanjuje disciplina i napor na poslu jer postoji osiguranje za nezaposlenost.

4. ZAKLJUAK Mikroekonomski koncepti korisni svakome tko donosi odluke kao potroa ili kao proizvoa. zato je vano znati emu slui mikroekonomija, kako od nje biti na dobitku a ne na gubitku jer mikroekonomija izuava i donoenje odluka o upotrebi odreenih proizvodnih resursa. Prouava se zato pojedinci daju prednost jednom tipu robe ili usluge u odnosu na drugi. na primjer zato pojedinci vie vole automobile od motora, te kako na kraju proizvoai odluuju da li e proizvoditi automobile ili motore. u tom sluaju se istrauju trita i prilikom njihove usporedbe i usporedbe odnosa ulaganja i profita odluuje o tome ta e se proizvoditi.

18

POPIS LITERATURE http://hr.wikipedia.org/wiki/Monopol dr. uro Njavro : Gospodarstvo, Zagreb , 2001.,